Faaiuga su`ega sikolasipi 2012

Transcript

Faaiuga su`ega sikolasipi 2012
OLA
   
   
 

e fa’asoa fa’amatalaga mo a’oga i le gagana Samoa


Talafa’asolopito
Laufatu a Samoa
Lipoti o le Vaiaso
Samoa i Malo Aufaatasi
O tu’ugamau pau
Pe iai ea se mea lelei e
tupu mai Otara? A lea!



PULETINI A’OGA
E le fa’atauina~Not for Sale
Imeli feso’ota’i: [email protected]
25 Fepuari 2013 Vol 3 Issue 4
Faaiuga su’ega
sikolasipi 2012
O suafa nei o i latou na manumalo i
sikolasipi o le 2012 i mataupu ta’itasi:
Accounting
Alexander James Gibbs
Bayfield High School
E to’avalu i latou ua maua faailoga
sikolasipi mo le gagana Samoa e tusa
i le faasilasilaga a le NZQA e le i
mamao atu.
Mai lena to’avalu ua avea ai Mose
Agricultural & Horticultural Science
George W Nelson
Lindisfarne College
Tanielu o le kolisi a Magele ma
Art History
Sila na auai i su’ega mo Sikolasipi i le
Biology
Chemistry
Chinese
Rosza Maria Majsa
Auckland Girls’
Grammar School
Max Alexander Ashmore
Mount Albert Grammar
Tao Tom Yang
Mount Roskill Grammar
Yi Lin Huang
Macleans College
Classical Studies
Thomas J B Leggat
Wellington College
Dance
Kendall Victoria Jones
St Dominic’s College
Drama
Kalyani Nagarajan
Epsom Girls’ Grammar
Economics
Durandon Jae Govender
Rosehill College
English
Alexander Ducat
ACG Senior College
French
Ruitao Hu
Rosmini College
Geography
Abigail Parry North
St Cuthbert’s College
German
Colin Kuehne
Wellington College
Graphics
Nicole Jayne Austin
Timaru Girls’ High
History
Benjamin J H Guerin
Scots College
Japanese
Riki Fujii
Macleans College
Latin
Alan Ansell
New Plymouth Boys’
High School
Faaauau itulau e 3
ta’imua i le aofa’i o togi na ia maua.
E lata i le 8,000 fanau a’oga a Niu
2012, ae 2344 ua faamanuiaina.
E 272 le aofa’i o tama ma teine
a’oga na su’eina le gagana Samoa
i le Fola lona 3 o le tusipasi NCEA,
lea ua filifilia ai le to’avalu.
E tolu tausaga le umi o le taimi e
fa’aaoga ai nei faailoga e i latou ua
faamanuiaina. E tusa ma se $3.7
miliona o le a faaaluina ai.
E 10 i latou na maua le faailoga pito
MOSE LE TA’ITA’I: Mose Tanielu i le togiga a lana a’oga

maualuga (premier). E tolu na maua
e le kolisi a Ueligitone, a o le isi tolu

na maua mai Aukilani.
I lona aotelega e faapenei:

10 sikolasipi pitoaluga $30,000

54 sikolasipi Sikola
O se taimi o Me, 2013 e
tulaga ese $15,000
patipatia ai nei ’ausiga i se
33 sikolasipi sili i
sauniga, ma faailoa ai le suafa
mataupu $6,000
o le ua na maua le faailoga
224 sikolasipi tapulaa
a le alii palemia mo le 2012.
‘ausia
Ua fesiligia e se tama’ita’i su’esu’e ia auala
o loo a’oa’oina ai e faia’oga le sipela ia latou
tamaiti.
O Dr Brigid McNeill o le Iunivesite a
Canterbury na faia sana su’esu’ega i le
mataupu ma ia molimauina ai ni vaivaiga,
e talitonu o le a fesoasoani i le faaleleia o lea
vaega o le a’oga a le fanau.
Muamua, na ia matauina le le fesoota’i o le
mau e taulagi ma le faatinoga moni.
“Ua iloa i la’u suesuega le tele o le silafia o
faia’oga a Niu Sila i ala e a’oa’o ai le sipela,
peita’i e foliga latou te le faatinoina.”
E manatu la Dr McNeill e mafua i le le
lava taoso o le to’atele i le kalama o le
gagana Peretania poo se tasi fo’i gagana o
loo a’oa’o ai le fanau.
Na ia faapea mai e moomia le malamalama o faia’oga i le gagana ma ona fausaga e
faavae ai a latou faatonuga. O itu lelei o
lenei aua e le gata e faaleleia ai le sipela ae
atia’e ai fo’i le utuvagana a tamaiti atoa ma
tomai i le faitau malamalama.
E manatu le tama’ita’i o le a’o tauloto o
upu e masani ai tamaiti i le na o foliga i fafo
o le upu. Ae tatau ona taula’i le a’oga e le
Malo le tausinio.
gata i tomai o le sipela, a ia
iloa fo’i ona foliga loloto.
O fesili taua, O le a le upu?
O a mea e fausia ai se upu?
E faapefea ona sipela le
upu? O le a lona vaevaega?
“E tatau ona a’oa’o tamaiti
ia latou iloa mua o upu
Dr Brigid McNeill
(prefixes) ma si’usi’u o upu
(suffixes), atoa fo’i leo i totonu o upu, ma
mamanu masani i le sipela,” o sona taofi lea.
I lana su’esu’ega o ni faia’oga tulagalua se
405 i vaega eseese o le atunuu na taula’i ai le
vaai i auala o loo fa’aaoga e su’e ai tomai o
tamaiti i le sipela, faatonuga e a’oa’o ai le
sipela, tapenaga a a’oga i lona a’oa’oina, atoa
malosiaga ma vaivaiga i polokalame sipela
ta’itasi.
Na ta’ua fo’i e Dr McNeill le sootaga o le
sipela malamalama ma le tusitusi.
O loo sili ona pagatia fanau i le tusitusi i lo le
sipela, e 32 pasene o loo tusitusi i lalo ifo o le
tapulaa moomia, tulaga aoao.
E talitonu le tama’ita’i su’esu’e o i latou ua
mautu tomai i le sipela e lelei fo’i a latou
tusitusi, talu ai mafua’aga e pei ona fa’aalia.
ITULAU 2
O LA
Lipoti o le vaiaso:
E mafai fo’i ona tupu i Otara se
vavega—atina’e Sistema Aotearoa
O se tasi o taulagalaga a le malo mo
tupulaga laiti a Aukilani i Saute e iai le
Sistema Aotearoa, o se polokalame a’oga i le
musika, lea na filifilia ai Otara e avea ma
ulua’i nofoaga e amata ai.
Tatalaina e le minisita o Chris Finlayson
i le 2011, na sailia se Faia’oga Faatonu ma
filifilia ai le alii Samoa o Dr Joe Harrop e
faafoeina.
Na saunoa le minisita ua fetaui le filifiliga
o Dr Harrop, o ia o se Niu Sila, o se Aukilani,
o se tasi fo’i e malamalama i le aganuu a
tagata Pasefika.
Talu mai le 2011 ua mae’a ni fa’aaliga laiti
i luma o matua ma le mamalu lautele i le aai
a Otara, ua mae’a fo’i ni a latou koneseti
faitaulia, e aofia ai le tasi i le 2012, i luma o
se ‘aumaimoa e 600 i le Maota Maimoa o le
TelstraClear Pacific i Manukau.
O molimau a le ‘aumaimoa, e ma’eu le
tulaga ua tula’i mai ai taumafaiga a le fanau
pe a fua i le taimi faatauvaa.
Faapea mai se alii faimusika, e le faigofie
ona a’o le violini, le selo ma ituaiga meafaileo
nei ua ta’u i le musika o manoa—poo uaua
fo’i (strings). ‘E faigofie ona ta le ukulele ma
le kitara.’ Ui i lea na ia ta’ua e vave le pu’e a
tamaiti laiti i lo le ’aumatutua.
E tele fo’i molimau ta’uleleia ua fe’avea’i i
nusipepa ma isi auala o faasalalauga.
Ia Novema i le tausaga talu ai na lauliliu ai
le polokalame e se alii foma’i o le Iunivesite
AUT, ma faamaonia ai le tulaga maualuga o
lona faatinoga talu ina faavaeina.
A o le fesili faigofie sa fia tulitulia, o le a se
aoga o lenei polokalame mo le fanau?
I se avanoa taua tele na talanoa ai ma le
alii Faia’oga Faatonu o le polokalame. Saunoa
Dr Harrop, “O lenei polokalame e faatatau
tonu lava i le fanau talavou faato’a ulufale i le
a’oga, mai le Tausaga 2 aga’i i luga. Ae
to’atele lava ia tatou tamaiti.”
E iai le mafua’aga i le filifilia o lea
vaitausaga. Ole taimi lea e ulufale ai fanau i
a’oga ma amata fo’i ona fetosoa’iina i le mau
filifiliga ona o le si’osi’omaga sa’oloto ua latou
maua. Ua iloa i nofoaga e maulalo ai le
tamaoaiga o aiga ma aai le ta’iina gofie o le
fanau e a latou uo. E mafua ai ona ulu i se
kegi, ma i’u ane i se olaga o soligatulafono.
O le faamoemoe la o le polokalame o le
faasalavei ma faasao pe taofi mai le fanau
mai nei ala
taufaasese.
Na ta’ua fo’i le
sootaga malosi o
tomai tau le
musika ma
’ausiga manuia
i le potua’oga.
E tele su’esu’ega
e faamaonia ai se
‘ai faasili mo
fanau e iai ni a
Grace Turbott ma lana selo
latou taleni
musika, faatusatusa i na e leai.
A o molimau aupito sili ona faamoemoeina o
na a matua e ana fanau o loo ua auai.
Saunoa mai se tina e faapea, “Talu ina ulufale
la’u tamaitiiti i le polokalame a Joe, ua le toe
tafaovale. Ua to’aga e fai ana mea’aoga. Ua fiafia
e alu i le a’oga. Fai mai fo’i e fia avea o ia ma se
faimusika ta’uta’ua. ”
E manatu le tina o se mea lelei tele lenei ua
tupu i lo latou aai.
Faaalia e Dr Harrop o le tausaga lenei o se
tausaga taua i le atina’e o le polokalame.
Ua uma le laasaga faamasani ma ua sauni e
faamautu o se faiga e le toe maluelue.
E mafua mai i le malo o Venesuela lenei
polokalame. I le 1975 i se tama’i nuu o lea malo
na faapotopoto ai e se alii faimusika ni tamaiti
se 11 i lona faletaavale e fai musika faatasi.
O le amataga lea o le polokalame El Sistema, o
se polokalame o a’oga i le musika e le gata e
a’oa’o ai fanau i tomai musika, ae o se auala fo’i
e lavea’i ai le fanau iti mai le olaga o kegi, le ola
faasamasamanoa e i’u i le solitulafono.
I le taimi nei ua avea le El Sistema ma se
faamuamua a le malo Venesuela, o se auala ua
faamaonia lona aoga i ana tupulaga talavou. E
400,000 tamaiti o loo auai i le polokalame, ae
31 ni faaili simefoni ua faavaeina.
A o suiga iloga ma le taua ua iloa i faamau
pa’u o solitulafono a fanau talavou, atoa ai ma le
tia’i a’oga. A ua alu i luga le numera o fanau e
i’u lelei i a’oga.
E 21 atunuu ua latou faata’ita’ia le polokalame.
I Niu Sila nei ua 180 le aofa’i o le ’aufaaili a
Dr Joe Harrop. Ua iloa e i latou ona ta’u igoa o
Beethoven, Mozart ma isi sau’ai o le musika.
Se’i faatafa teisi le selo atigi’apa ma le penisio!
O lea ua tuutaula manuao mai Europa ma se leo
fou e uiga ese fo’i lona tofo!
LEO MALIE: Le alii o Dr Joe Harrop, Faatonu o le Sistema Aotearoa, ma nisi o le ‘aufai faaili o loo oloolo fiafia a latou violini.
E fitu a’oga i Otara e a’o’oga ai se vaega to’atele o le fanau, o loo galulue felagolagoma’i ma le pulega faatonu. Ata: Scoop NZ
FE P U A R I 2 0 1 3 LO MI G A 4
Vala’au Kalaiesetete
mo Hekia e faamavae
O le Aso Lua
o le vaiaso ua
mavae na
savalia ai
Magaala o le
Taulaga o
Kalaiesetete e
Ata: David Hallett
se potopotoga
e silia i se afe ma ona tupu tagata. Na savavali
ma tauvala’au mo le minisita o a’oga e
faamavae mai lona tofi.
Na filo i le solo se vaega to’atele o le fanau
a’oga, matua, faia’oga ma pulea’oga. Na manino
mai i fe’au sa tusi i pepa ma laupapa i o latou
lima lo latou le fiafia i le malo.
O fe’au e pei o le ’Ua tatau ona alu Hekia’, ‘E
talapelo Ki’, ‘O Kalaiesetete o lo’u aiga’, ma isi
e atagia ai le mau lagona eseese e mafua i
fuafuaga a le malo mo a’oga i le taulaga poo le
itumalo fo’i, o loo faagasolo nei.
O le fuafuaga e tapuni a’oga, tuufaatasi nisi
a’oga, toloi se tonu mo isi a’oga, e manatu le
solo tete’e o ni faiga e le tonu. E manatu isi ua
sese tele le taimi, ma o se fuafuaga sa tatau ona
faateletelegese lona faatinoga.
I le fuafuaga lata mai a le minisita, ua toe tuu
ai le avanoa mo a’oga e 31 e faaali ai ni o latou
taofi seia aulia Mati 28. O le faaiuga o Me e lau
ai le i’uga mulimuli.
O isi a’oga e fitu ua sauni le malo e tapuni o
Branston Intermediate, Glenmoor, Greenpark,
Kendal, Linwood Intermediate, Manning
Intermediate, ma Richmond.
I se sevei na faia, e 71 pasene o tagata i
Canterbury e manatu sa le tatau i le palemia
ona toe tofia Parata i le tofi minisita o a’oga.
Mau e fiafia mau e
faanoanoa
I le tula’i mai o le vevesi i Kalaiesetete i le va o
le malo ma a’oga ua matauina ai sona aafiaga
tele i le fanau a’oga. I nisi o ripoti faasalalauina
o loo taula’i lea i aafiaga o lenei fetotoa’iga, i
tamaiti a’oga. O i latou uma na talia se faaiuga
fiafia mai le minisita e tusa ia latou a’oga.
O le tama’ita’i o Diamond, 9 tausaga o le a’oga
a Phillipstown na tagi aueue ina ua ta’u mai le
i’uga faanoanoa. E faapena le lagona i tamaiti a
Aranui (ata i luga), Branston Intermediate,
Glenmoor, Greenpark, Kendal, Linwood Intermediate, Manning Intermediate, ma Richmond,
lea ua faaopoopo i le lisi o a’oga tapunia.
O Aranui o se tasi o a’oga i le itu i sasa’e o
Kalaiesetete e to’atele fanau Pasefika e a’o’oga
ai. Faapea fo’i Avondale Primary, Aranui High,
Chisnallwood Intermediate, ma Wainoni.
A o isi na feoso fiafia i luga ina ua faasaoina a
latou a’oga—tainane e mo sina vaitaimi.
FE P U A R I 2 0 1 3 LO MI G A 4
ITULAU 3
O le faasoa:
Faatonu folau ta’ua
Fai mai ua tatou iai i se taimi sili ona
popole ma atuatuvale i le talafaasolo o le
tagata. E molimau foma’i popoto a le lalolagi
ma le ‘au su’esu’e i le ola maloloina.
Tainane le mau ’ausiga mata’iina i le
Saienisi ua faaleleia ai le ola maloloina, le oso
ma le puna maoa’e a le Tekonolosi i lenei
seneturi ua siitia maualuga ai le atina’e o
tagata ma tamaoaiga o atunuu, a ua
matauina ai fo’i le o vaavaalua ma lagona o le
popole ma le le mautonu i le lumana’i.
E faasili le uiga o le upu popole i le stress
o le gagana Peretania. O se tulaga tau le
mafaufau loto ma le tino e mafua i le atu ma
le so’ona galue. Fai mai ua avea le popole ma
se tasi o fasioti tagata numera muamua e
faaopoopo i isi ua masani ai.
E le faigata fo’i ona matauina o lenei i
totonu o o tatou aiga ma nuu. O se tagata
talavou poo se e pele ae faafuase’i lava lona
alu ese.
E taofi nisi e mafua i le saosaoa tele o le
taaviliga a le olaga, ua tutupu ai le mau
fesili e leai ni tali, o faafitauli ua le mafai i le
malosi faaletagata ona faatonutonu.
Ua le lava le malologa a le tino a o aga’i ina
uumi itula faigaluega, ua naunau i le tupe
ona o le faula’i o mana’oga e fia faamalieina,
ae galo ai e tasi lava le ola.
Fai ma se faata’ita’iga le molimau a se tasi
na feagai ma ni faalavelave o ni maliu se lua i
le vaiaso ua mavae. Ta’u mai le tasi i Samoa,
ta’u mai le tasi i Ausetalia. Ta’u mai le tina o
loo i le falema’i i se tulaga faaletonu.
I le taimi e tasi o loo feagai ma fitaituga o
tiute o le galuega ma ona fo’i popolega, ae le
ta’ua popolega masani tau le aiga ma le
fanau.
O le upu moni, e le faigofie ona faatonu
lagona malolosi e sapotu faatasi, atili pe afai
o loo utiuti le faasoa tauseleni.
Tatou manatu fo’i i le atuatuvale o matua
i Kalaiesetete ona o le tulaga taumate o loo
tula’i mai ai le mataupu i le tapunia o a’oga.
Lenei ua savalia le lua tausaga o tauave pea
e i latou nei lagona.
Fai mai foma’i, e tatau ona tatou talia le
moni, e o’o le popole i tagata uma, ma soo se
meafaiola i lalo o le la. E aga’i mai fafo le
popole e ala i gaioiga ma uiga o isi, a o nisi
taimi fo’i, tatou te faatupu le popole ia i tatou
lava i mea laiti ma le le aoga, e mafua ai le
atu, le ita, faanoanoa ma lagona faapena.
Lona lua, tatou talia le moni, e leai se
tatalo faavavega e tuli ese ai le popole.
Ae mafai ona tatou faia i ai se faiga, e ala
lea i lo tatou iloilo toto’a o le pogai ma le
mafua’aga, ona saili lea o le fofo.
E le faatusalia lo’u popole i le popole o le isi
uso o loo sili le mafatia. Lena o loo popole i
mea faigofie ma le uso matelaina o loo popole
pe aulia le isi aso.
La lea o se mea e mafai ona faatonutonu.
Avea ma se faamanatu pea lava lenei mea,
o ta’ua e faatonu folau, ae le o le popole.
NIUPAC PUBLICATION
Email: [email protected]
Tel: (09) 269-6186
Postal Address: 4 Magic Way,
Randwick Park, Manurewa
Mathematics
with Calculus
Thomas J B Leggat
Wellington College
Music
Callum John Blackmore
Selwyn College
Physical Education Emma Mary Dwight
Otumoetai College
Physics
Byung Cheol Cho
Auckland Grammar
Samoan
Mose Tanielu
Mangere College
Science
Katherine J H Murray
Solway College
Spanish
Jaume Benson Guiu
John McGlashan College
Statistics
& Modelling
Alan Ansell
New Plymouth Boys’
High School
Te Reo Maori
Tamati Nicholas
Te Kura Kaupapa Maori
o Ruamata
Te Reo Rangatira
Te Korou
Whangataua Roberts
Te Kura Kaupapa Maori
o Hoani Waititi
Technology
Adam P Bodene Gorrie
Kavanagh College
Visual Arts-Design Tarn Sinead McConville
St Cuthbert’s College
Visual Arts
-Painting
Rebecca M M Hawkes
Rangi Ruru Girls’ School
Visual Arts
- Photography
Oluwatomi Esther Ige
Northcote College
Visual Arts
- Printmaking
Sophia Smolenski
Spotswood College
Visual Arts
- Sculpture
Felixe Jeffs Laing
Epsom Girls’ Grammar
O i latou uma nei ua faamanuiaina i
sikolasipi a’oga e $2,000 i le tausaga mo
vaitausaga e tolu, i le tuutuuga e tatau ona
tausisia le pasi ‘B” ia latou taumafaiga i le
iunivesite.
E to’asefulu na mauaina sikolasipi ta’i
$10,000 i le tausaga mo vaitausaga e tolu i le
tuutuuga e tasi. O i latou nei i le sefulu pito i
luga o le faaputuga.
E to’a 8 ua filifilia mo le faailoga i le gagana
Samoa, lea ua sili ai Mose Tanielu o le
Kolisi a Magele i le faaopoopoga o togi.
All rights reserved. This
bulletin and its content is
protected by copyright laws
of New Zealand and international convention. Except
for educational purposes,
any other activity pertaining
to its use is prohibited.
NIUPAC 2011
Levi Tavita
Muliagatele Vavao Fetui
Saili Aukuso
MPS, BTheol, BA, Grad Dip Tchg
MA, BA, Dip TESL, Dip Tchg
MA, BEd, Dip TESL, Dip Tchg
[email protected]
Hao Jeng
Hillcrest High School
Media Studies
Editors:
[email protected]
Otootoga talamua vaiaso:
Mai le itulau 1
[email protected]
Me’i i luga ‘ausiga fanau Pasefika
Na patipatia e le alii faipule
Samoa o Peseta Sam Lotu-Iiga le
iuga manuia ua tula’i mai i su’ega
a le fanau Pasefika mo le NCEA
o le 2012.
I lona faitauga muamua e tula’i
mai ai faaiuga nei: E 67.3 pasene
Peseta
na pasi i le tusipasi lona 2, toe lava 3
pasene ua siitia ai mai le 64.4 pasene i le 2011.
I le tusi lona lua e 60.6 pasene e pasi, mai le
58.9 pasene i le 2011. Ae na ia faaalia fo’i o iai
pea se galuega tele e tatau ona fai.
E 163,000 le aofa’i o fanau a’oga na maua
faai’uga o a latou su’ega i le amataga o Ianuari.
Ae lata i le 7000 le aofa’i ua faatau atu ni
talosaga mo le toe iloiloina o o latou togi i
mataupu na su’eina.
E le o manino mai se mafua’aga tonu ua
to’atele ai le ‘autalosaga. Atonu o se taimi o i
luma e maua ai se faamatalaga atoatoa.
Su’esu’ega atina’e o le gagana
O se su’esu’ega a le alii polofesa o Tom Klee
o le Iunivesite a Canterbury o le a maua ai sina
vaaiga faasili i le mataupu i le gagana ma lona
atina’e i Aotearoa nei. O lenei su’esu’ega e
talitonu o se taulagalaga muamua, ma o le a
taula’i tonu i le si’omaga o le gagana ma lona
afuaga, mai lava i le olaga o le pepe Kiwi se’ia
avea ma se tagata matua.
O le tele o su’esu’ega ua faia e faavae i isi
su’esu’ega ma fuainumera mai fafo, saunoa
mai le alii polofesa.
Sootaga le manuia matamata TV
E 1000 le aofa’i o ni tamaiti na faia ai se
su’esu’ega i le mataupu i le sootaga o le
matamata TV ma uiga faaletaupulea e aliali mai
i tausaga mulimuli ane. Na faamaonia i le
su’esu’ega e iai. O tamaiti na sili le tele o taimi
e faaaluina i luma o le TV o i latou foi na na
molia i ni gaioiga faasolitulafono ma aafia i ni
faiga faaletaupulea. O lenei su’esu’ega na
faafoe e le Iunivesite a Otago, ina ua atoa le
5 tausaga o le fanau e aulia le 15.
Na faamaonia ai i fuainumera le maualuga o
le avanoa e avea ai i latou nei ma ni tagata
matutua e saua ma faatupu vevesi.
Faapea mai le su’esu’ega, e taua le iai o se
puipuiga a matua i le ata e aoga, ma faatapulaa
fo’i le taimi. O le tele o fe’au e momoli mai e ata
i le TV e le lelei i le atia’eina o mafaufau iti.
Fili o tamaiti, 73 tausaga le matua
E leai sa tatou upu mo le paedophile ae
foliga ua lata i ai le upu ‘fili o tamaiti’ i le alii o
Dennis John Batchelor, 73 tausaga, ua molia
nei i le faamasinoga i Kalaiesetete i moliaga
faasaga i fanau laiti.
Na ia fa’aaoga le Facebook e maileia ai ni
teineiti i lona fa’aaoga lea o se igoa faafoliga e
fesoota’i ai o se isi teineitiiti fo’i.
O moliaga e aofia ai le pule le uma ma le
faaoolima mataga i teineiti laiti. E lau nei
moliaga a o loo falepuipui i isi fo’i moliaga
faapea. E nofo i Kalaiesetete lenei toeaina.
“mafaufauga o le vaiaso”
E le o le popole tatou te feoti ai, a o la tatou tali atu i ai
Hans Selye, foma’i poto faapitoa i le popole
E tatau i le tagata ona faalogologo i sina musika, faitau sina solo,
ma matamata i se ata manaia i aso ta’itasi o lona ola, e le mafai ai
e popolega vale o le olaga ona aveese le matagofie na tuu e le Atua
i lona agaga Johann Wolfgang von Goethe, fatusolo Siamani
ITULAU 4
O LA
FE P U A R I 2 0 1 3 LO MI G A 4
Laufatu
a Samoa
ATA: ASO MUAMUA I LE A’OGA
O LE PULU FAUMALO

ma’i. E igoa ia Guki.
Samoa, e masani ona tanu e
“So’o se kaimi lava ga ke kogafikia ai se
tagata tino maliu o o latou
ma’i, e siva malie ma le kaume.
aiga pele i o latou aiga.
“Ae fa’asa kele oga ‘aka se ma’i i le kaimi e
O le faata’ita’iga, o le va o
siva ai Guki. E kele gi ma’i sa maguia ai i le
fale tetele e lua o lo matou
fofo a le lo’omakua . . .”
aiga e iai fanuamaliu e
Ua matou ta’o’oto filemu nei i luga o
laupae solo ai.
matou
fala moe, a o matou fa’alologo atu i
O ma’a lapopo’a e faavae ai isi tu’ugamau
ae salani luga i ma’a lamolemole ninii mai tala a Sarai. O matou nei tamaiti ua ta’itasi
nei ma fa’agalegale moe, se’ia o’o lava ina
le vaitafe. E si’omia e ma’a le fanuamaliu
uma le malosi e ala ai.
atoa.
O le tu’ugamau la o Nuti e iai ni atigi
O luma o tuugamau e ola faasolosolo ai
faisua lapopo’a lava se lua i luga. A o’o i le
ni ‘ulu ma le ma’afala.
po, e foliga mai o ni mata tetele o se sau’ai
O lau’ulu mamago e to’ulu i luga o
o loo mata’ia mai a’u i taimi uma ou te
tu’ugamau, ma e foliga mesi ai ma le
fesavalia’i ai i vaifale. O le pau ia!
manaia. E te va’aia ai fo’i ni lala o la’au,
O taimi uma ou te mafaufau ai i tala aitu
fasila’au, vao, lausului, lau’ulu ma pepa o
a Sarai, ae maise pe ‘a ou fepasia’i i tafatafa
faaputu ai i tafatafa o tu’ugamau, e
o tu’ugamau ia, e pei
susunu ai.

lava ua ou va’aia Nuti
O tua o lo
matou fanuatanu   o siva mai i o’u luma
e ola tauluulu
  ma lana taume.
E moni e pau!
ai laufala, fa’i
ma fau ae tova ai  Fesili i so’o se Samoa
na soifua mai Samoa.
ni nai niu.
Latou te fa’amatalaina atu ia te outou
E iai tia maualuluga o tua’a fa’aaloalogia
tala uma fa’apenei e uiga i tu’ugamau o o
o o matou matua, a o isi tu’ugamau e
latou aiga e va’aia lelei i tafatafa o fale, ia,
fa’asolosolo lelei ai atigi faisua e uiga ese
ma tu’ugamau fo’i e masani ona latou fefefe
le lapopo’a.
ai a o laiti.
A o’o i po masina e uiga ese le pupula
O le tasi na o mea ua ou misia talu ona ou
papa’e mai o atigi faisua, pei ni fugala’au
taunu’u mai i Niu Sila.
papa’e ua matala mai i luga o ma’a uli o
O tu’ugamau o Niu
tu’ugamau.
E masani ona fa’amatala mai e lo matou Sila e mananaia,
ae peita’i e vava
Auntie o Sarai tala i aitu. O lo matou
mamao ma fale.
totogi lena pe ‘a matou o e salu sului, e
E manaia le
ta’ai ai ana tapa’a Samoa.
latalata mai o
“E! Kou te iloa ku’ugamau la ‘e i ‘o?” o le
tu’ugamau o ou aiga
amataga lea o lana tala i le isi po ma
fa’asino lona lima i le mea o iai tu’ugamau. ia te oe, e ui lava
fo’i ina o nisi taimi,
“Ioe,” o la matou tali atu lea i ai.
e tau maua ai le
O iiga e la e iai le ku’ugamau o se kiga
matafefe.
kalegia kele . . . O le kagaka fa’amalolo
O se galuega a le tufuga Samoa, Michel Tuffery,
faaigoa o le Pulu (Bull). Fai mai le faamatalaga
na fau e le alii le faatusa e faailo ai le faumalo
o le pisupo a papalagi i matai’ai masani a le
Pasefika e iai le i’a, atoa isi tomai e fesoota’i i le
tausiga. O se faata’ita’iga i aafiaga le lelei mai
fafo. O se fe’au taua ae malie lona moliga.
ATA: ASO MUAMUA I LE A’OGA
O SE PESE E TAUMAVAE AI
Le mavaega a Tavita ma Ionatana
aue, loto e ua nuti momoia
Ua faapena oe le manamea
Oi talofa o le a tete'a
Lo'u fatu e ua ta'e, vaivai ai le tino
Le uo moni, aue, o le a lilo
Tali:
La'u lupe o le a e sola ma faaifo ane
i le fafa
O le a e talafulu i le ana na moe ai
o le tama
A iai o ni ou alofa tu mai i le pa sopo'ia
Lia'i mai ai lou solosolo, tofa
E le galo oe i lo’u agaga
Se'ia i'u lenei soifua
O le mavaega lea i Tulafasa
O le afiafi i sisifo ou te alaala ai
Ae a ou tu mai i le vaveao i sasa'e
O a'u lena e te tagoseu ai
Ia malie lou finagalo i la’u faatali
Ua lumafale i moana ae tua i le papa
Ua le o ni masei ae tuu ni lelei
Pei o le upu ua naumati o le nuu nei
O nai a'u upu ta'utino, faiva o Fiti ia lililo
E magalo mea uma i la ta so'o tino
Aumai Mesepa ta mavae ai
Aue le loto, ua liu suavai
O lau teu faaaloalo, liua ai lo'u fatu
O le ma'a salafa ua e tu'u ai a'u
Malie o le papa i Ta’u, ma le faga i Lalau
Le papa i Galagala, le togafau a faitala.
Tala: Tusia e Le’autuliilagi Malaeta
Sapi Sauvao. Ata o le tala na tusia e
Nina Price. O i laua e ana le puleiata
© i upu ma ata.
Ulua’i lomia i le Folauga I, Alaga’oa
o le Atamai, Ueligitone, 1997
Ata o le pulu: © www.teara.govt.nz
Pese: © Toleafoa Talitimu Sio
O LA
FE P U A R I 2 0 1 3 LO MI G A 4
Sponsored by Evaleon Books
LOU TALAFA’ASOLO
SAMOA IN HISTORY
Afioga Maiava Iulai Toma
o le ulua’i amepasa a
Samoa i le malo tele o
Meleke. O ia fo’i o le sui
muamua o Samoa
i le faalapotopotoga a
Malo Aufaatasi
24 FEP—02 MATI
1978
24
Tofia Maiava Iulai Toma
amepasa mo Amerika ma
Malo Aufaatasi
tulafono na faaleaogaina
ai sitiseni Peretania o
tagata Samoa
1963
Ulua’i malaga vaa Polenisia
737 va o Samoa-Aukilani
1977
Faavae YMCA i Apia
1949
Faaali le fu’a a Samoa o loo
iai nei, mo le taimi muamua
1928
Apia. 400 sui o le Mau taofia
e leoleo a le malo
1944
1938
Tuumalo Taisi Nelesoni
i lona 61
01 MATI
Aso fanau Tui Atua Tupua
Tamasese Efi
1883
Aso fanau Taisi Nelesoni
1930
25
Folafola e Blake se vavao o
sauaga faasaga i le Mau
Tatala ulua’i falemeli a
Siamani i Apia
2003
1900
28
Sefululima (15) le aofa’i o
ulumatagaluega auina i
Niu Sila mo le a’oa’oina
i tomai faalegaluega.
Sisi le fu’a a Siamani i
Mulinuu e faailo amataga
o lana pule
26
Ueligitone. Tauaao atu se
talosaga i le palemene a
Niu Sila e toe sui ai le
ITULAU 5
2001
02
Faigapalota a Samoa, malo
HRPP, 28 sui
I se mea i totonu o le tauaofiaga a fu’a i le ata i luga o loo agiagia ai
le tagavai a Samoa. Atonu poo talanoa i lona tuaoi i le uiga o le tau,
pe o usu fo’i sana pese faa-Samoa ma faalele i le savili. Afai o lagona
lona mimita, e sala ina faapea. O ia na muamua agiagi i se matagi fou
o suiga i le Pasefika, ina ua mafai e ia ona tavae ese le pule faakolone.
I totonu o potufono a Malo Aufaatasi e ese fo’i le lagona. I le avea ai
ma se tasi o sui matua o le saofa’iga o lona uiga o iai ma le tiute. Ua
faapea ai ona faaleo sona manatu o se tasi ua lava le potomasani. O se
sui ua malamalama i faafitauli o malo laiti a le Pasefika. Mataupu e pei
o le faamafanafanaina o le lalolagi, ma’ale’ale o tamaoaiga e mafua
i le pule sa’oloto a le maketi. O nei uma o loo lagona ai se leo o Samoa
i faasoaga manatu e ala i ona ta’ita’i. Ua iloa e Samoa le malosi e maua
i le ’aumea faatasi ma uso a malo—lapo’a, laitiiti, mau’oa, mativa.
E le gata mo se lelei mo lona atina’e ma le tamaoaiga, a o le taua mo
faigamalo malamalama. Ae sili ai, o le mautinoaga e maua ai le
saogalemu ma le puipuiga o malo laiti mai malo tetele.
Faapei o soo se faalapotopotoga, e lipoti sui ta’itasi i le fono i le
tulaga o lona auiluma i soo se vaega. E tali atu i le faalapotopotoga i
soo se fesili e siligia ai mai lea taimi i lea taimi. O tali o na fesili e
avanoa i ai Samoa ma le lalolagi i lona faitauina ma iloiloina.
E talitonu e umi se taimi e agiagia ai le tagavai a Samoa i le nofoaga
o Malo Aufaatasi i Amerika, ae ao ina manatua fo’i le agaga saili malo
o tagata Samoa, na naunau e fai so latou lava malo tuto’atasi.
Tulimanu
o Fesili
& Tali
EVALEON BOOKS &
NIUPAC PUBLISHING
Telefoni (09) 269-6186.
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le
faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters,
yearbooks, brochures. E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le
tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga.
(o se taaloga e fai i le vave; taumafai e
tali ia le silia le minute)
AUTU:
Tui Atua Tupua
Tamasese
1. O Tui Atua o le Ao o le Malo o
Samoa. Sa’o pe Sese?
2. Na avea ma palemia i le suafa
Tupuola Efi. Sa’o pe Sese?
3. Sa lauga o ia i luma o le fono a
Malo Aufaatasi. Sa’o pe Sese?
4. O Tui Atua sa a’oga i Niu Sila.
Sa’o pe Sese?
5. O lona tama o Tupua Tamasese
Meaole. Sa’o pe Sese?
All our books are distributed by the University Bookshop Ltd,
Auckland City. Contact: www.ubsbooks.co.nz/
& Wheelers Books NZ. Contact: www.wheelersbooks.co.nz
ASK FOR OUR
Latest
publications
6. O lana masiofo o Filifilia Tamasese.
Sa’o pe Sese?
TALI: 1. S 2. S 3. S 4. S 5. S 6. S
Lau Amata: (i tusi e tolu) 2011, 2012
O se folasaga o vaegamea o le gagana, leo, upu ma uiga i sona aotelega.
Fa’atasi ma galuega e su’esu’eina ai le fanau a’oga.
ITULAU 6
O LA
F E P U A R I 2 0 1 3 LO MI G A 4
PASO SAMOA GAGANA E LUA
UILI FAU UPU
T
Saili tali o fesili o lo’o i lalo.
Pule oe pe sipela i luma
(clockwise) po’o tua
(anticlockwise).
E sa le feosoosofa’i.
1.
Saili upu e ta’i 5
mata’itusi, ma o latou
soa i le Igilisi:
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
2.
3.
Saili le upu (5 mt) o lona
uiga o le to care for
someone i le Igilisi:
________________________
________________________
Su’e le upu tausili ma
tusi sona fa’amatalaga:
________________________
________________________
________________________
Fa’atumu le paso i upu Samoa. Fill the crossword
with Samoan words only—unless directed otherwise.
A
I
U
1
L
1. afiafi—evening; fiafia—
happy, glad, content; faifai—
mock, ridicule; fa’ifa’i—pick
2. mock—faifai
3. fia: o se motale e o ma se
veape na te faamatala atili le
uiga o se veape; naunau pe
mana’o e fai. ft., fia moe, fia
’ai, fia alu
4. fai—do, build, make; fai—
stingray; fa’i— banana, pick;
4
S
I
5
6
8
9
10
11
12
4.
Tusi uma upu/ fuiupu
e ta’i 4–6 mata’itusi,
13
14
15
ma o latou soa i le
Igilisi (English).
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
fa’i—break; fia—be how
many; afi—fire, lighter,
engine;
TALI SUDOKU 3
‘ai fa’i—eat banana;
fiafia—entertainments
fi’afi’a ft. Nonu fi’afi’a—a
type of plant
T
S
A M O G A
A L A F U A
I
O
V A I
I
S
O
G
A
U
T A M A S A I
M
T U I
A
V
P
P A A V E
A T U V A S A
A
A
S A V E U
S U A I
P
O
20
21
22
Fa’alava~Across
Lalo~Down
4 First name,
actor (5)
1 Music
Director in
Otara,
Dr Joe who?
(6)
M
I
A
G
T A
L A U
A
P A
A S O S O P O
A
A
A
11 tears in
Maori (7)
12 A
musical instrument (5)
13 skin sugarcane (3,4)
18 creaking (2)
19 Ex Manu,
Inga who?
(9)
20 slap (2)
21 Manu
Samoa:
Robert who?
(10)
22
Hymn:
E, lo’u tama e,
__ faafetai (2)
U A
© PasoSamoa, 2013
2 to give water (6)
3 dry (plu.) (6)
5 Ex BC
Murphy who?
(3)
6 take (3)
8 catch (4)
9 look (4)
10 Manu:
Talaga who?
(7)
14 be in
demand (6)
15 nursery of
young coconuts (4,2)
16 translate: edible
seaweed (4,2)
17 first (5)
20 End, stop (3)
MATE LE IGOA
& ATUNUU E IAI
POLE ma PAPA
TALI PASO LOMIGA 3
18
19
7 water
channel (6)
8 Ardie who?
(5)
Fa’atumu
pusa numera
(tama’i
sikuea) i
fuainumera
1 i le 9.
Ia uma ane
le galuega ua
maua
atulaina
ta’itasi
(tu, fa’alava)
o iai le 1
i le 9. E tofu
le atulaina
ma lona
fa’atulagaga
e ese mai
le isi
M
16
17
___________________________
___________________________
© Sudokuessentials.com
UILI FAU’UPU
3
7
SUDOKU #4 (ta’aloga i numera)
   
2
Papa, e te
iloa oe o
tagata
matutua e sili
le ola fiafia?
E sa’o, o le taimi
lena ua le toe iai
ni fanau e tausia
. . . poo ni toloa’i e
o ae tia’i mai . . .
Aisea fo’i ua
e saunoa ai
faapea papa!
Ua e musu e
tausi a’u!
Ave loa a’u
i le SPCA !!