Tulaga 44 fanau Pasefika faatulagaga OECD

Transcript

Tulaga 44 fanau Pasefika faatulagaga OECD
OLA
   
   
 

e fa’asoa fa’amatalaga mo a’oga i le gagana Samoa



Talafaasolo
Laufatu a Samoa Talanoaga o le Vaiaso
Fanene Pita Maivia:
Alii pii ta’uta’ua
O le faafeiloa’i a manu: Talanoaga ma Dr Meaola
O se tala o le Toe Tu
Amituana’i– Toloa





PULETINI A’OGA
01 Aperila 2013 Vol 3 Issue 9
Fai pe le faia—o le
fesili lea mo matua
uma
O le fesili pe tatau pe le tatau
ona fai ni meaa’oga a le fanau i le
fale o se fesili e aafia ai matua uma.
Ua masani le faalogo a le fanau i le
fesili a matua poo fea sana tusi, a o
fea le galuega o le fale sa tatau ona
tuu e le faia’oga i totonu o le ato pe
faapipii i le api.
E tele taimi e tutupu ai eseesega i
le va o le faia’oga ma se matua, pe a
leai se galuega e avatua e le
fanau.
E tusa i faai’uga o su’esu’ega—nei
ma fafo fo’i, o se pasene telē o matua
e lagolagoina le tatau ona fai
galuega a le fanau i le fale.
I malo Asia e iloga le pasene o
matua e faitio i le le lava o galuega
e avatu. Ua avea ai ma se tasi o
tiute e so’ona faamasino ai le
faia’oga e matua o tamaiti.
I ni su’esu’ega sa faia i le mataupu
ua mafua ai ona finau mai nisi
su’esu’e e faapea e le aogā i le fanau
nei galuega e fai i le fale.
E sili ai pe a faaalu le taimi e
ta’a’alo ai ma le fanau. Fai mai le
alii su’esu’e o Terry Locke o le
Iunivesite o Canterbury, e lelei mo
tamaiti Kiui le faamalositino, ta’alo
pe a’o le fa’aaogaga o se mea
faifaaili. E sili atu lena i le faaalu o
le taimi i meaa’oga.
E leai se faai’uga mautinoa i lea
mataupu. Ae foliga o matua na
to’a’aga e fai meaa’oga i le fale a o
laiti fo’i, o latou fo’i na e u’una’iina
lea masani ia latou fanau.
Pau le tulaga ua mautinoa, o se tu
e faamalosia i a’oga nofotumau ma
na e pulea sa’oloto. E ese ma a’oga
a le malo e le so’ona faamalosia.
O le fesili fo’i poo le a le taimi o le
faia’oga e togi ai nei galuega
faaopoopo o le tasi lena mataupu.
I le fesiligia ai o fanau e malaga
mai Asia ma a’o’oga i Niu Sila e
faamaonia ai se eseesega tele i uiga
faaali e faatatau i le mataupu. E
maualuga tele le faamamafa a malo
Asia i le tatau ona fai meaa’oga i le
fale.
I Finilani, le malo o loo tulaga
muamua i a’oga, e leai ni galuega fai
i le fale i le tulagalua.
Imeli feso’ota’i: [email protected]
E le fa’atauina~Not for Sale
AVANOA FAIGALUEGA
Talofa lava le mamalu tele
o le aufaitau a le OLA.
O lo’u igoa o Timo Taofia.
Ou te a’oga i le Iunite Samoa
a le O le Taiala i le A’oga a
Finlayson Park i Manurewa.
O le mea ua tupu, o le a tuua
i matou e si o matou faia’oga,
ma ua mana’omia ai e si a
matou vasega sona sui.
O lea sui e tatau ona amata
i le a’ega lona lua.
Matou te mana’omia se
faia’oga alofa, poto, tausaafia,
lelei lana tautala ma le tusitusi
i le Samoa ma le Igilisi
(manatua e bilingual si a
matou pisinisi). A iai fo’i sau
taleni i le musika, siva poo le
ICT, e manaia tele.
I la matou tali atu, e totogi
lelei oe, matou te tausia lelei
oe, ma tau sou sei i fua o la
matou faatoaga laau.
Lafo mai loa lou CV ma sou
ata manaia. Alofa tele atu.
Scale A teacher required for Samoan bilingual unit Y7–8.
Permanent. Start Term 2.
Appointee must be fluent in Samoan and English.
Knowledge of bilingual education an advantage or willing to
up-skill. BTs welcome.
Applications to the Principal with CV, Finlayson Park School,
85 John Walker Drive, Manurewa, Auckland.
Tulaga 44 fanau Pasefika faatulagaga OECD
E tulaga 44 fanau a le Pasefika i Aotearoa i le
tuufaatasiga o ‘ausiga faavaomalo o le taupulega
a a’oga OECD. E maualuga a’e Maori i le tulaga
34. Ona faatusatusa lea ma fanau Pakeha i le
tulaga 2, o se eseesega maoa’e lea.
E faapefea ona tula’i mai lenei ava telē? O se
fesili faalemafaufau lena e foliga e fesolasolata’i
sona tali i lenei lava vaitau o le olaga.
Peita’i e manatu se tasi o tagata su’esu’e i mea
taua’oga Pasefika e le o atagia ai le tulaga moni
o ‘ausiga a le fanau pe a auiliili faamatalaga.
Saunoa mai lea tagata su’esu’e (e le fia ta’ua le
suafa) e faapea, o lenei faatulagaga e le o atagia
ai le tulaga lelei ma le maualuga ua oo i ai
‘ausiga a fanau Samoa o loo iai i polokalame o
gagana e lua. Ua taena’i faatasi a latou ‘ausiga
ma na o le to’atele i le vaitele, ma foliga e
ta’uleagaina ai ma i latou fo’i.
“Ua leva ona iloa e le malo lea mea, ae
mumusu e faailoa. Ana se mea e vaevae lelei
mai, o i na e iloa lelei ai poo ai o loo tosoa i lalo
‘ausiga. O ina fo’i e maua ai le tali fesolasolata’i
o loo tau saili e le aumakoi popoto i mea tau
a’oga,” saunoa mai le tagata su’esu’e.”
E manatu fo’i lenei faia’oga e iloga ‘ausiga a
fanau Samoa i lo isi ituaiga i lona aotelega, ae
o le faalavelave o loo
taaofa’i uma ma ta’ai
faatasi ma lilo atu i le
vaai lautele.
E manatu lenei
tagata su’esu’e e le o
se ata lelei lea e molia
atu i fafo, aemaise mo
polokalame o gagana e
lua, o nisi o loo viia i
Hon. Hekia Parata
su’esu’ega mai fafo.
“Ou te le fai atu a mea ua atoatoa, ae ana se
mea e liuliu alo mai le malo i le atina’eina o nei
polokalame, e faapenei ua maua le tali o loo latou
sailia.”
I le tali atu i le saunoaga a le minisita o le
mana’omia o se suiga i ‘ausiga, na faapea mai le
faia’oga-su’esu’e, e leai ma se mea e suia ai i le
saunoaga. Pau le mea o loo ta’utino mai e le
minisita, o le to’atele o tamaiti lanu eena o loo
saisaitia i le faiga o loo fai ai nei. O se faiga e
lelei mo fanau Pakeha ae le lelei mo isi fanau.
“Talitonu mai, e uma lava le taimi o le minisita
lea i le tofi e leai ma sina suiga na te faia mo
fanau a le Pasefika. Afai fo’i e iai ni suiga, ua na
o ni suiga faapipii.”
ITULAU 2
O LA
Talanoaga o le vaiaso:
A P E R I LA 2 0 1 3 LO MI G A 9
Lesona mo a’oga i le
O le savali faanatinati a se tama’ita’i
faalavelave o le 2008
su’esu’e—taua le faitau malamalama
o se faia’oga su’esu’e.
E eseese auala e taunuu ai i le sini o le
O le faitau malamalama
faamoemoe ma le miti, ae taunuu uma lava
i ai—pe a talitonu i le ta’ita’iga a le Matai Sili o se mana’oga aupito
saosaoa ma faanatinati lona
o faiva uma lava.
tula’i mai i nisi uma.
E le i manatu Meaola e avea ia ma se
E le na o Niu Sila a o le
faia’oga su’esu’e o se iunivesite faaaloalogia i
lalolagi fo’i e molimau i le
Niu Sila. E le i manatu tele fo’i i le momoo a
lona tamā sa fai a o laiti le fanau, ‘maimau pe taatele ma le lautele o lea
mana’oga mo fanau a’oga,
ana iai se tatou foma’i.’
faapea mai Meaola i se tasi
Ina ua malaga mai i lenei atunuu na o le
o ana pepa.
tasi le sini sa laualuga, o le sini e masani ai
“E taua tele lenei vaega i
soo se talavou Samoa, o le faigaluega ma
le a’oga a le fanau, e to’atele e sosolo lelei le
tausi matua ma le aiga i Samoa. Tainane
faitau ae le mafaufau i ai pe malamalama fo’i i
malaga mai i se sikolasipi a’oga, na malosi le
mea o loo faitauina.” O lana molimau e faavae i
naunauga e faigaluega i lo nisi uma.
le potomasani i su’esu’ega ua mae’a ona faia e
Ma faigaluega ai loa i le faletupe a le BNZ i
aafia ai a tatou tamaiti i Aukilani.
Aukilani sosoo ai le falemeli, faigaluega fo’i i
E lagolagoina e le tama’ita’i faia’oga le mau
le Social Welfare i Ueligitone, ae faaiu i le
o
le
faitau malamalama o le faavae lea o soo se
Ofisa o A’oga o se records clerk.
poto e a’oa’oina atu.
I le 1996 na toe fo’i ai i Aukilani ma ulufale
I lona tula’i mai e avea ma se faia’oga su’esu’e i
loa i le A’oga Faafaia’oga. Mae’a lena ona
mataupu
tau a’oga Pasefika i gagana e lua, ua
faigaluega lea mo se tausaga, ma toe fo’i i le
mafai ai ona taula’i tonu le su’esu’ega i lo tatou
potua’oga o se teine a’oga e saili lona tikeri
lotoifale faa-Samoa ma le Pasefika, mai le vaai a
lona lua. Mae’a fo’i lena ma sosoo atu ai le
se tasi e malamalama i le si’osi’omaga.
tusipasi maualuga o le foma’i.
Ua mafai ai ona iloilo toto’a ma faamatala iuga
Na maua lana galuega i le iunivesite na
o
‘ausiga
a le fanau, ma auala ai le fofoaina o ni
a’oga ai ma amata ai lona faiva o se faia’oga
faiga
e
suia
ai mo so latou lelei.
su’esu’e, i le 2006. E lua tausaga talu ina
I
ana
su’esu’ega
faaauau ua molimauina ai ni
amata ae tofia e avea ma faatonu lagolago
suiga i le taumafai o fanau o loo iai i totonu o
[associate dean], o se tofiga na ia filifili e toe
polokalame e a’oa’o ai mataupu i gagana e lua.
faamamulu atu ona o mafua’aga faaleaiga.
O tuano’a faaleaiga na mafua ai ona tupu se O nei molimau e saga faamautuina ai lona taofi i
le malosiaga e afua mai i le ulua’i malamalama
lagona pe le ua tatau ona togi lona pulou i
e o mai ma le fanau ia latou ulua’i gagana.
totonu ma fa’alo i le faiva, ina ua aumai le
Peita’i o loo aga’i fo’i su’esu’ega i le pitolaau
fesili mo i latou ua aulia tausaga e malolo ai.
a faia’oga, ae faapea auala e sili ona aogā e
O le faalavelave e le mafai. O lena lē mafai
faamalosia ai le faitau malamalama. O le fesili,
ma le taimi na faatu mai ai, e iai sona uiga
Pe faapefea ona a’oa’o ma faamalosi le faitau
faaleagaga i le manatu o Meaola.
malamalama e ala i lesona e a’oa’oina?
O lona uiga e mana’omia lana ta’ita’iga ma
Mai nei sailiiliga e ono maua ai ni faaiuga e
le tuualalo i le mea o loo galue ai. Auā o sana
faavae
ai ni faiga e faaleleia ai a tatou tamaiti.
fesoasoani i faia’oga faaolioli e auala ai le
Faaalia
e Meaola o se tasi lenei vaega o le
fesoasoani mo le fanau i le faaleleia o le
faitau malamalama, o se vaega e sili ona taua literate e le i iloga su’esu’eina e le ‘ausu’esu’e.
O le susuga a le tama’ita’i foma’i e afua mai i
ia te ia o se faia’oga ma se tina Samoa.
Falealili
i Poutasi, o le alo o Tuatagaloa i lona
O le taofi lea o Meaola, o sē e faalagolago
tamā, a o se teine fo’i o le motu tele, mai le
ana filifiliga ma lana savaliga faaleolaga i
afioaga o Auala i lona tina. A’oa’oina i Samoa i
lona faatuatuaga i le Atua.
Malifa, Leifiifi, Kolisi o Samoa ma faaauau mai
O le 2005 na ia maua ai le faailoga
ai le taumafai i Niu Sila. Ua faaipoipo, e to’afa
maualuga i le matafaioi o A’oga, le tikeri o le
o la alo ma lona alii.
foma’i (PhD) i totonu o le iunivesite a
“Faapea lava a’u e le o sou tuagane ia Simaile
Aukilani. O le autu o lana su’esu’ega o le
lea sa lakapi i Samoa?”
faitau malamalama ma le tulaga lavea’iina
“Oi, e te iloa?”
o fanau a le Pasefika e ala i polokalame o
(E sili le lauiloa o tama lakapi i lo faia’oga i
gagana e lua. E ono vasega na su’esu’eina,
Samoa)
mai ni a’oga se lua na filifilia.
“Ioe, e saosaoa tele le tama Falealili lena!”
I lana ulutala na ia fa’aaogaina le
ata faafaataoto o le siusiu umī o ‘ausiga
vaivai o loo iloa ai fanau a le Pasefika,
e tuufaafeagai ma le ata o le sipuni
siliva e pei ona iloa i tomai taugagana
o le failauga ta’uta’ua a Samoa,
Lauaki Namulauulu, na tautala ma
tusitusi i le faa-Siamani ma le
gagana Samoa.
I le i’uga o le su’esu’ega le faamautuina o le mau e mafai e a tatou tamaiti
ona faaleleia o latou tulaga i le faitau
malamalama pe a maua e i latou le
lagolago talafeagai.
La lea e le i faigata ona saili lana
matua tausi e ‘auga i ai ana su’esu’ega TULIMATA’I: Dr Meaola Amituanaí-Toloa mapu ane i sina paganoa o le aso
E to’aono tamaiti a’oga ma se faia’oga na
maumau o latou ola i le 2008 ina ua auomala se
polokalame a’oga na faatasi atu i ai.
Atonu ua silafia e le ’aufaitau le faalavelave na
tupu ia Aperila o le 2008 i le fanau a’oga a le
Kolisi Kerisiano o le Elim, lea na tula’i mai ai le
faalavelave faigata.
I se feiloa’iga a se sui o le Education Gazette,
Shane Gummings, ma le pulea’oga o Murray
Burton na ia faasoa mai ai ni mea taua mai lona
potomasani i lenei malaia na tupu, ua lima nei
tausaga talu ai.
I soo se faalavelave faigata e tula’i mai, o le
mea muamua e fetaia’i ma se pule o le popole
ma le le mautonu. Aemaise o le tali atu i matua
o le a vili mai e fia iloa le tala moni.
Ina ua maua tala o le faalavelave mai le
nofoaga na tupu ai na ia naunau e fia vaai ina ia
mautinoa muamua, ae na muamua agiga tala i
luga o le TV ma leitio ae e le i vaai i ni molimau.
I lana toe tepa i tua, na ia ta’ua le taua o le tali
atu a le a’oga, lo latou le ‘alofia o le mea moni, e
iai la latou vaega i le mea ua tupu. O lona uiga
e tatau ona sauni e tali atu i le ‘aufaasalalau, o i
latou o sui o tagata lautele, ae faapea fo’i le taua
o le galulue felagolagoma’i ma leoleo ia latou
su’esu’ega o le a sauni e faataunuu.
E taua fo’i le fefaatuatuaa’i. E le gata i le va
o le pulea’oga, komiti faafoe ma faia’oga, a o le
va o le a’oga ma matua, atoa isi o le a aga’i mai.
E foliga na autasi tagata uma o ia e faaleoina
so latou leo i le aufaasalalau ma le faafofoga a
Niu Sila uma. E faapena fo’i i le va ma leoleo e
su’esu’eina le mafua’aga.
Saunoa le alii pule o le mea na tupu o se mea
fou i lona olaga faalegaluega, ae foliga na lelei
faafoe mea uma ona o le galulue faatasi o
tagata uma i le taunuuga e tasi.
O lea ua manatu ai na te ofoina mai ni
fautuaga mo uso a pulea’oga ma a’oga e faavae
i le mea na tupu, e talitonu o le a fesoasoani fo’i
ia i latou pe a fesaga’i ma ni tulaga faapea i le
lumana’i.
Muamua, i le malosi o fautuaga a lana a’oga i
le mea na tupu, ua mafai nei ona tapena e le
matagaluega ni taiala e fesoasoani ai i a’oga pe
a tula’i mai ni faalavelave faapenei.
Aofia i lenei se malamalamaga i auala eseese
e faailoa ai le faanoanoa a aganuu ma ituaiga,
ma ‘alofia ai se fetotoa’iga. O le a atili lelei se
fesoasoani a a’oga pe a malamalama fo’i i uiga
o le tali atu a le fanau (i tausaga eseese o le
matua) i ni faalavelave ogaoga faapenei.
Lona lua, e lelei ona vave filifili se ‘au o lo
latou tiute o le faamaopoopo ni fesoota’iga ma i
latou e auala ai se galuega lavea’i. E lelei ona
tofi i latou ua iai fo’i ni potomasani i tiute faapea.
I le itu i le aafia o leoleo, e taua le iai o se
leoleo i totonu o le a’oga i le taimi lea, o se
lagolago. E taua i le vaai a matua le iai o se
leoleo e ta’u atu ai o loo lelei faafoe tulaga uma.
E faapena fo’i i le fesagaiga ma le ‘au fai lipoti
ma ē faasalalau tala. E tatau lava ona to’atasi se
tagata e auala mai ai faamatalaga a o faagasolo
se galuega lavea’i ma su’esu’ega.
E taua le lagolagoina o fanau a’oga, faia’oga,
matua ma le pulega i lea taimi, e ala lea i le
felagolagoma’i ma galulue faatasi o vaega uma.
Ae sili ona taua le tiute o le pulega (pulea’oga
ma le komiti faafoe) e faafilemu lagona o le le
mautonu ma le popole, o le mea sili lea le taua i
le tali atu i se faalavelave e aafia ai le ola.
A P E R I LA 2 0 1 3 LO MI G A 9
ITULAU 3
O le faasoa faapitoa:
Keriso a le Lalolagi
Ua na o ni suafa ua tatou iloa
ai Iesu Faaola. I tua atu o na, ua
na o oe le tagata faatuatua o loo
silafia.
O Emanuelu o se suafa tatou
te iloa ai le Faaola o tagata, pei
fo’i o Iesu o se suafa na poloaiina
ona matua e le agelu, e faaigoa
ai, fai mai ai le molimau a le
Tusi Paia.
E iai uiga o suafa. O le Mesia
o lona uiga e iai le sootaga paia.
Poo lena i le Eleni, Keriso e pei
ona lausilafia ai o ia.
Mai se amataga faatauvaa ua tatou
molimauina ai lona atina’e, mai i le na o sina
mafutaga to’alaiti ma le le taualoa, e avea ma
malosiaga e māta’utia i le lalolagi. Na auauna
i ai tupu, ifo i ai aloalii, maliliu ai toa i le mau
ia Keriso.
Alu a’i avea ma se lotu faaaloalogia, ua galo
atu ona ulua’i foliga mativa ma le le amana’ia
a ua avea e ia foliga o se tupu faalelalolagi.
Ua mauoloa, ua malualii, ua viia ma fai fo’i
lana pule faito’atasi.
Ua tatou iloa fo’i molimau i le tele o mea na
faia i lena pule e le tusa ma le finagalo o lē
ana le mau.
E moni la ua sui foliga o le mau ae le suia ai
le fesili tupito o le faatuatuaga na fesili ai le
Alii ia Peteru. O le fesili, “O ai a’u?” O le fesili
fo’i lea mo oe ma a’u le soo o le seneturi 21.
O se fesili e tali taito’atasi.
E iai nisi latou te fa’aaoga le tali a Peteru e
tali ai, e iai fo’i isi ua sauni a latou lava tali.
Atonu o le mana’oga i le Alii, ia e tali atu lava
oe—ma a’u— i sau tali i lou tulaga o se soo.
O le fesili, e faapefea ona fuatia le faamaoni
o se tali? Afai ou te le iloa se tagata ae fesili
mai se tasi ia te a’u pe ou te iloa Pai na soifua
i le 15 seneturi, e au ina ona ou tali atu, ‘Leai,
ou te le iloa.’
Auā e mafai ona ou iloa Iesu ona o faamau a
le au tusitala Evagelia, ae le atoa so’u iloa auā
ma te le i mafuta i le tino e pei o Peteru. La
lea e faalagolago le taliina o le fesili i le
galuega a isi soo na muamua. Afai la e fesili
mai Iesu ia i ta’ua soo o le seneturi 21, e mafai
ona ta tali atu, ‘O oe le Keriso, o le Alo o le
Atua, fai mai ai le faifeau o Simi, na faitau i le
molimau a Mareko, na faalogo i le ta’utinoga
a Peteru mai isi.’
O le tali a Peteru e faavae i luga o lona
talitonuga o Iesu o ia lava o le Keriso a le
Atua. E faavae i le maualuga o lana vaai i
lona matai e fua i molimau e aliali ai lona uiga
paia. E faavae i le mautinoaga o le potomasani
i la latou mafutaga militino ma le Alii, ua
mafua ai ona gagana mai i lenei tali.
E le o toe faanenefu le tulaga lu’itauina o le
mau a Kerisiano i nei tupulaga, ma fesiligia ai
sona faaualoaina e fanau ma tupulaga o loo
lalovaoa.
I Amerika e le i mamao atu na faailoa ai ni
faaiuga a se fono o ni alii foma’i failotu, o ni
NIUPAC PUBLICATION
Email: [email protected]
Tel: (09) 269-6186
Postal Address: 4 Magic Way,
Randwick Park, Manurewa
All rights reserved. This
bulletin and its content is
protected by copyright laws
of New Zealand and international convention. Except
for educational purposes,
any other activity pertaining
to its use is prohibited.
NIUPAC 2011
Levi Tavita
Muliagatele Vavao Fetui
Saili Aukuso
MPS, BTheol, BA, Grad Dip Tchg
MA, BA, Dip TESL, Dip Tchg
MA, BEd, Dip TESL, Dip Tchg
[email protected]
Su’e le faitau & tusitusi a pagota
polofesa su’esu’e i le Tusi
Paia.
Faaigoa o le Semina a
Iesu, i le iuga o a latou
fetufa’iga na faapea mai
ai, e le tele nauā se vaega
o le Feagaiga Fou e tatau
ona talitonuina. Faapea
mai le fono, e moni o iai
molimau ia te ia i tusi e
fa Evagelia, peita’i e
matuā le faatuatuaina
nei tusitala.
Latou te le talia le
faamaoni o molimau a le Feagaiga Fou i le
Kerisimasi, le Toe Tu, ae faapea fo’i molimau
o vavega na faia e le Alii.
Faapea mai sa latou faaiuga ua ta’ita’i
seseina le to’atele i se ata fausia faamataupu
silisili o le Keriso e fa’aaoga ai se faia’oga poto
sa soifua i Nasareta. O la latou mea ua fai
(tusi se molimau uiga ese) o se faailoga o le fia
amana’ia ma le fia sa’oloto. O fua o le
mafaufau ua faasili le faatuatua i lo mea na
latou manatua mai i molimau a isi.
A o faamalosi isi e toso i lalo faavae o le
fale Kerisiano i le igoa o le mataupu ‘saienisi
su’esu’e’, ae o isi o loo naunau e toe fafagu
Lasalo e pei ona faia e Iesu i lena vavega i Petania, molimau mai Ioane.
“O le faalavelave i le talitonuga Kerisiano, e
le iloa poo fea le mea e talitonu i ai,” o le
faaseā lea a se tasi failotu i se tasi tapuaiga.
“I la matou lotu matou te iloa lelei lo matou
faasinoala, e le ese mea e fai i Asia ese mea e
fai i Amerika poo nuu Latina,” saunoa mai lea
suilotu.
I Amerika e iloga ai lea eseesega, ia i latou
e talitonu i mata’itusi o upu ta’itasi o le Tusi
Paia, ma isi fo’i vasega e ese mai o latou taofi.
I le vavega ia Lasalo, e manatu le fono o le
Semina a Iesu o se molimau e le faamaoni.
E le uma le finauga e mafua i le sailiga o le
moni. O le moni e foliga ua laasia ai tapu
faavae o le faatuatuaga. A o le Atua lava o le
Moni, e fiafia o ia i le moni. La lea e ono
faasaoina le sosopo o i latou nei, ma isi fo’i o
loo tausaili pea i le Mesia moni, e pei ona faia
e Makoi i le tala o le Kerisimasi.
I le iuga o le aso, e mautu le manatu o le
malosiaga o le mau a Keriso e le i le tino a o le
mafaufau ma le loto.
E le i le maualuga ma le lapo’a ma le tino
mai o ni mea, a o le sootaga faalesoo ma le
Matai i aso faisoo.
O se sootaga e amata i le faalogo ma talia i
le agaga o le talitonu. O le malosiaga sili lea i
le Mau a Keriso, o le soo i le Matai, o le Matai
i le soo.
E mafai ai i lena ona tali atu le atalii ma le
afafine, “O oe o le Keriso, o le sulu faasino
malaga e pei ona ta’u mai e o’u matua ia te
a’u, faamaonia i uiga taua o la’u aganuu.”
O Emanuelu oe, o lo’u Alii na te mafutaina
soo se tasi, pe a vala’au i lona suafa.
Editors:
[email protected]
Otootoga talamua vaiaso:
[email protected]
Ua mana’o le minisita o Anne Tolley e siitia le
tulaga o le tapulaa faitau mo pagota i se isi
maualuga. Ua naunau nei o ia e faatutu ni
matati’a mo i latou e le gata i le a’oina o tomai i
le faitau ma le tusitusi, a o le su’esu’eina fo’i e
ala i su’ega taualoa a le matagaluega o a’oga.
Ae muamua o le naunauga e siitia le pasene o
pagota e iloa faitau ma tusitusi.
I se su’esu’ega a le matagaluega o Faatonuga
[Corrections], na iloa ai e tusa ma se 90 pasene
o pagota e le aulia le tapulaa moomia, o le
to’atele fo’i e le iloa faitau pe tusitusi.
O lea ua faataoto ai se fuafuaga a le
matagaluega e su’eina ai soo se tasi e ulufale,
20 tausaga i lalo, e iloa ai le tulaga o sona
mafaia i nei tomai faavae.
O se taimi mulimuli ane e faia ai o lea fo’i mo
pagota ua silia le 20.
Ua sauni le minisita ma le matagaluega e
faatulaga ni matati’a e ao ina tulitulia mo le
faitautusi ma le numera. O nei matati’a e foliga i
na e pei ona faatula’i mai i le Tapulaa Aoao
[National Standards] o le 2010.
Afai e taunuu lenei fuafuaga, e to’atele ni
pagota o le a su’e i le NCEA. E le taumate e iai
nisi e magalo ma ni tusipasi lelei, o le a
fesoasoani i le sailia o ni galuega, ma se
amataga fou i fafo atu o puipui o le tulafono.
Faamuta le ponesi 10 pasene
Na amata i le asō, 1 o Aperila 2013, le
faamamaluga o le tulafono teuteu e suia ai le
faiga sa masani ona toe totogi atu ai aitalafu a le
‘aua’o’oga i le malo.
I le faiga tuai na ofoina atu ai e le malo i le
‘aua’o’oga o loo nofo aitalafu se ponesi e
10 pasene pe afai e vave totogi a latou aitalafu.
Peitai na maua e le ‘aua’o’oga se auala e fai ai
faataaloga lea faiga mo so latou lelei.
Na iloa ane e to’atele i latou na aoina le
ponesi a o loo faaauau a latou su’esu’ega.
I le tausaga e 2011 na totogi atu ai e le malo
le ponesi e tusa lona tau ma se $13 miliona. E
$1.8 miliona na totogi i se vaega na nono i lea
tausaga ma toe maua le ponesi i lea lava
tausaga. O lona uiga, afai na nono e se tasi se
$35,000 ma toe totogi vave atu lea tinoitupe, na
te maua le ponesi e 3,500 le aofa’i.
O le tasi suiga ua pasia o le siitaga lea mai le
10 sene i le 12 sene i le tālā e totogi e le tagata
pe a amata ona faigaluega.
Ela le faamasinoga a le faia’oga
Ina ua tui e se faia’oga lona taliga i se pine
faamau napekini i luma o ni tamaiti a’oga se 30
na vave ona alu le tala i le a’oga ma matua,
ma avea ai ma se mataupu e laualuga lona
talanoaina.
E faataga i le a’oga a Broadgreen Intermediate
le fai o tautaliga, ae faasa le tatui o taliga i ni
pine fai napekini. Faapea le tala e iai ni tamaiti
na latou taumafai e faata’ita’i ma faapea ona
otegia ai e le pulea’oga. Ae o le aso na sosoo ai
na fai ai le faata’ita’iga a le alii faia’oga.
Na iloa mulimuli ane ua leva ona pupu taliga o
le faia’oga lea, ae o lana faata’ita’iga, e manatu
le pulea’oga e le lelei i le vaai a le fanau a’oga.
Atonu ua le toe mamao ni aso tatou faalogo i ni
tala i ni tamaiti e kilipi o latou puisu i ni masini
faapupu pepa, a o matamata faia’oga.
“mafaufauga o le vaiaso”
Aua e te tuu mai ia te a’u le mativa po o le mauoa; ia e fafaga
mai ia te a’u i ni mea e ‘ai e tatau ma a’u, ina ne’i ou matuā
ma’ona, ona ou faafiti lea, ma ou faapea, O ai ea le Alii? Ina
ne’i ou mativa fo’i, ma ou gaoi, ma ou ta’ufuaina le suafa o
lo’u Atua.
Tusi o Faataoto 30 f.8-9
ITULAU 4
Ina ua faalogo manu o le vao ua
faasatauro Iesu, ona lagona lea o lo
latou faanoanoa tele. Ua ta’itasi a le
ituaiga ma talanoa i le mea ua tupu.
O manuvaefa, o manu fetolofi, o manu
felelei, o iniseti, ua latou faapotopoto ma
talatalanoa, ma mafaufau fo’i.
A o le tupu o manu ua le manofo.
“Alu vave se isi e logo isi ituaiga e o mai
se’i fai le fono. Fai i ai e fai le fono a taeao
i inei i le tutonu o le la. Aua ne’i le sau se
isi. Fai i ai ua fai atu ai le tupu.”
Ona alu lea o le avefeau, ua ta’u atu le
fe’au a le tupu o manu i isi ituaiga. Ua soo
le vaomatua i le savaliga a le avefeau.
Ua leai lava se tasi e le i oo i ai le fe’au
a le tupu.
Ua oo i le aso e sosoo ai ona gasolo mai
lea o ituaiga ta’itasi. E faitau afe ma afe
a le ituaiga. O povi, o solofanua, o serafi,
o elefane, o taika ma pafalō—e leai se tasi
na nofo. E faapena fo’i i ituaiga eseese o
manu felelei, o manu lapopo’a, ma manu
laiti ua latou o mai uma, ma ua lilofia ai
uluulu o laau i lea vaega o le fogaeleele.
Ae le faitaulia fo’i le to’atele o le ituaiga
o manu fetolofi ua auai mai i le fono.
Sa iai manu mai Aferika, Europa, Asia,
Amerika e oo lava i le Pasefika, ua
potopoto uma mai e pei o se aiga e tasi.
Ua latou maua le tala faanoanoa, ma o
lea ua o mai uma ai.
Na tu i luga le tupu o manu, le leona
o Kasana, ona filemu ai lea o le aufono
ae faalologo uma.
“Ou te faafetai atu ia te outou uma.
Faafetai le susu mai, a ua mafua ona ou
valaau atu ona o le maliu o lo tatou tupu,
o Iesu. O ananafi na fasiotia ai o ia e
fitafita a Roma, i luga o le mauga e le
mamao atu ma le nofoaga lenei.
“O lea ua ou manatu ai poo le a se mea
tatou te fai e faailoa ai lo tatou faaaloalo
i lo tatou tupu, o lē na faia i tatou uma.
Ae faaali mai ni o outou finagalo . . .”
Na tu i luga le ta’ita’i manuki o Seko
ma saunoa loa, “Faafetai atu i lau afioga
a le tupu mo le avanoa. Ae ua ou faalogo
sa fai le tala a Iesu o ia e toe tu mai le oti.
I le aso tolu, o lona uiga, o taeao. O lo’u
la manatu, filifili so tatou sui se to’atasi e
alu e faafeiloa’i le Alii i le taimi e toe tu
mai ai.”
Na alu a’e nei i luga le magamagagu
ma le pisa o manu ina ua faalogoina lea
faaaliga mai ia Seko.
“Lau afioga a le tupu,” o Seko lea, “a e
finagalo i ai, ou te mana’o e fai a’u ma a
outou auauna, ou te alu e faafeiloa’i Iesu
i le taimi e toe tu mai ai. E mana’omia se
failauga e pei o a’u e lelei le gutu,” o le
upu lea a Seko ma ifoifo atu i le tupu.
“E le fia tilotilo mai Iesu i se manuki
lē taele, o le valaau mai lea a le luko o
Ropina. Ae faaopoopo mai i ai lana vaega
ma isi fo’i ituaiga.
Ua tu i luga le tupu ma faalala lona
tootoo.
O LA
“Tatou te le i o mai i
inei e lau ni pona o se
isi. Talofa ia Iesu pe a
faalogo mai i lo tatou
vaivai tele. . .”
Na iloa atu e Kasana
le ta’ita’i elefane o
Kolemo o loo sisi i luga
lona isu, ona fai atu
lea, “Saunoa mai
Kolemo.”
Na faaali le manatu o Kolemo, faapea e
tatau ona alu ia e fai ma sui o manu. Talu ai o
ia le manu pito lapo’a ma malualii, e fetaui
lona alu e fai ma sui auā o Iesu o le tupu e
gata ai tupu.
E le i uma lana tala ae alu a’e fo’i i luga le
magamagagu e ta’u mai le le fiafia.
E faapena ina ua uma ona faaali le manatu o
le aeto o Semi. Fai mai Semi o lona ituaiga e
aupito malosi i manufelelei uma o le vao.
“Ua fetaui le aeto e faafeiloa’ia le tula’i mai o
Iesu mai le tuugamau,” o le upu lea a Semi i
lona leo paū ma le taufaafefe.
“O le vaaiga i se aeto e lele i luga o le matagi
ma ao pouliuli o le lagi, o le faatusa lena ua
fetaui ma le toe tu manumalo o Iesu mai le oti.
“Tafēfē i se vaaiga. O le Alii ma a’u, o a’u
ou te faaopeopea a’e i luga o le Alii,” o le upu
lea a le aeto mimita ma falo ona apa’au.
Na faagasolo pea saunoaga o le fono. Na
malosi le finau a le lupe, ae faapea fo’i le gata,
ae ina ua aumai le iuga, e ese lava.
“O lea ua tatou faalogologo uma i manatu ua
faaalia, ma o le a fai i ai la’u faaiuga,” o le tala
lea a le tupu. “Ua tonu ia te a’u o le a avea le
pepe e fai ma o tatou sui.”
“O la’u mafua’aga lenei. O outou uma lava
o manu ua toto lima. Tou te fe’aina’i ma
felamata’i. Tou te femitai ma fia maualuluga,
o le mea lea ua le tatau ai ona outou faia lena
faaaloalo maualuga.
“E oo fo’i ia te a’u le tupu o manu, ou te le
fia soso atu i lena paia ma le mamalu.
“O le mea lea ua ou filifilia ai le pepe e fai
mo tatou sui. O lona tala’aga e faatauvaa.
E amata mai i se faamoega faaleiloga, sosoo
ma se tama’i manu e ese lava mai isi uma,
ae fanau mai ai se mea matagofie i le vaai.
“O le ata moni lea o Iesu le tupu. Na fanau
mai i se tupuaga faatauvaa. Na tanumia i le
pogisa o le tuugamau. Na faapea ona fili e le
toe tu mai. A ua toe tu mai lava ia i le mana o
le Atua Silisili, le Tupu o Tupu. . . .”
Na lele le pepe i le vaveao o le aso na sosoo
ai. Na taunuu i le Mauga o Kalevario a o le i
vivini toa o le taeao. Ona tu lea i luga o le maa
lapotopoto na punitia ai le gutu o le tuugamau
ma faatalitali.
I le isi itu o le maa se agelu o loo tu fo’i ma
faatalitali.
Ona sau ai lea o le Alii i fafo. Ua tau lana
vaai i le pepe. Ona fofola mai lea o ona lima
faafeiloa’i.
Na lele atu le pepe ma tu i alofilima paia ua
mātala. Ona mātala ai lea o ona fofoga i se
’ata, ma tepa a’e i le lagi.
A P E R I LA 2 0 1 3 LO MI G A 9
Laufatu
a Samoa
ATA: O LE TUUGAMAU TUUFUA
E mafai ona tusi sau solo, se tala po o se pese
e faatatau i le ata o loo i luga
SOLO: O LE ASO MALIU & TOE TU
1
Na tu’ua e Iesu lona nofoalii
Ae afio mai o se tamaitiiti
Na ia faaola ma lavea’i tagata
O ē na mama’i ma fia aai i le ala.
ATA: ASO MUAMUA I LE A’OGA
Na amata lana galuega alofa
Ae peita’i ua maimau ai lona ola
Talofa ia Iesu ua faasatauroina
Mo oe ma a’u ina ia faaolaina.
Talia nei loa lona agalelei
Avea oe ma se soo alofa i le aso lenei
Auā ua afio mai o ia e faaola ma lavea’i
Ta’ua ina ia ta ulufale i le lagi.
Sera
2
Ana leai se Eseta e leai se lagi
E leai se faamoemoe mo ta’ua i talaatu
Ana leai se faamoemoe e leai se salamo
Leai fo’i se tasi e tofo i lona manumalo
Leai se manatu e mulimuli i le Atua
Poo penei ua fano i ta’ua.
Poasa
3
Na momoe ma manū e le fati
Ae sau mala e atia’e
Le tala faanoanoa ua aumai
Ua logo ai tulimanu uma o le lalolagi
Auē, lo’u fatu ua ta’e.
Ua logo i tino matagi lelei
Le tala fiafia ua oo mai nei
Iesu lo’u Matai ua toe tu mai
Ua lelea ese ai le faanoanoa ma le loto
vaivai. Aleluia! Viia le Atua! Faafetai!
Grace
O LA
A P E R I LA 2 0 1 3 LO MI G A 9
Sponsored by Evaleon Books
LOU TALAFA’ASOLO
SAMOA IN HISTORY
01—06 APERILA
2008
01
Tauto Su’a William Sio o se
faipule palemene Niu Sila
1959
Faavae le Faletupe a Samoa
i Sisifo (BWS)
1957
Tausia eleele a le malo e le
Faalapotopotoga fou
Esetete Tausi (WSTEC)
1921
TNS. Pasia le Tulafono o
Samoa, palemene Niu Sila
1909
Siilima Lauaki ma lana itu
i fitafita a le malo
Col Allen
&
Tui
Manu’a
Elisara
(taumatau)
1948
1931
Tuua Samoa e Allen (Aleni)
1824
Afea Tutuila e se malaga
su’esu’e a le saienitisi Rusia
o Otto von Kotzbue
1982
02
Luluina Samoa i sisifo e se
mafuie
1963
1909
Tuua le malo e Tui Manu’a
Elisara i Ta’u
1981
1902
Tatala le a’oga a Felela
Malisi i Leone, Tutuila
1937
1977
03
Tauaofia ulua’i palemene
filifilia, 12 sui Samoa, 5
papalagi
05
Fa’ailoa fa’ai’uga a le
Fa’amasino Sili St Johns e
faatatau i vaega 16 & 19
o le Tulafono o Faiga Palota
1963, ma lagolago ai aia
tatau a sui ta’ito’atasi
Tuua le malo e Tupua
Tamasese Meaole
06
Valaau aufaigaluega a le
malo mo se solo tetee, totogi
Aso fanau o le alii pii,
Fanene Pita Maivia
ITULAU 5
E iai le Muhammad Ali a
Amerika a o Samoa e iai
lana Peter Maivia—ma le
sipea The Rock. O loo soifua
pea Ali a o le taleni a Maivia
na faaauau e lona atalii o
Peter Maivia Junior, ma
sosoo mai ai e lona atalii
laitiiti ta’uta’ua (tama a lona
afafine), o Dwayne The Rock
Johnson.
Faapei o Ali e muamua tau
le manatu ia Maivia o se alii
faafiafia ae mulimuli mai tua
le tama ta’alo. O se tasi na sili
ona tapua’ia ona faiva i le
fa’aagatama o le pii, aemaise
Fanene Leifi Pita Maivia
ina ua avanoa le atunuu e
maimoaina lana ta’alo i luga o le TV, ma malaga atu fo’i i Samoa ma
faataunuu ai ni ana taaloga. O Peter Maivia o le ulua’i faatusa tagata
o Samoa talenia na lauiloa ai le igoa o Samoa i Amerika. E tinolelei,
aumalosi toe la’ei i le la’ei moni a le sogaimiti Samoa.
Na fanau Peter Maivia i Saleilua i Falealili ia Aperila 6, 1937. Na
malaga i Niu Sila ma faafeiloa’i atu ai i le taaloga o le pii. Ia Aukuso
1964 na malo ai i le Siamupini o le Paga Mamafa a Niu Sila, ae faalua
ona malo i le paga mamafa a Ausetalasia. E faalua fo’i ona siamupini
i le paga mamafa a le Emepaea Peretania. Na tuuvaa i Hawaii ma
faaauau ai pea ausiga mata’iina, sosoo San Francisco na manumalo
faalua ai i le paga mamafa a Amerika, ae faatasi ona manumalo i le
siamupini a le lalolagi i piiga faipaga, na paga ai ma le alii o Ray
Stevens. E masani ona talanoa tamaiti i le titina faamoe a Maivia e
faamae’a ai le taaloga.
Ae le na o le taleni pii na iloa ai Maivia a o tifaga fo’i. E pei o le ata
ta’uta’ua o James Bond, You only live twice, o loo sau ai o se ave
taavale, lena fo’i o loo fai ai sa la fetauiga ma James Bond. Na o le
45 tausaga o Maivia ae maliu i le kanesa, i le 1982. A o lona faletua,
Lia Maivia, na maliu i le 2008, i lona 81. I le oso ma saga oso a’e o le
fetu o le The Rock e foliga e le vave uma le fagogo malie.
Tulimanu
EVALEON BOOKS &
o Fesili
& Tali
NIUPAC PUBLISHING
Telefoni (09) 269-6186.
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le
faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters,
yearbooks, brochures. E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le
tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga.
(o se taaloga e fai i le vave; taumafai e
tali ia le silia se 2 minute)
AUTU:
Eseta
Galuega: Faatulaga sa’o le faasologa
o mea na tutupu i le Vaiaso o le Eseta
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
All our books are distributed by the University Bookshop Ltd,
Auckland City. Contact: www.ubsbooks.co.nz/
& Wheelers Books NZ. Contact: www.wheelersbooks.co.nz
ASK FOR OUR
Latest
publications
TALI: 1 9 2 3 5 10 7 4 11 8 12 6
Lau Amata: (i tusi e tolu) 2011, 2012
O se folasaga o vaegamea o le gagana, leo, upu ma uiga i sona aotelega.
Fa’atasi ma galuega e su’esu’eina ai le fanau a’oga.
Ulufale Iesu i Ierusalema.
Fetuu le mati
Mulumulu vae o le ausoo
Iesu i luma o Pilato
Paseka a Iesu ma ona soo
Toe tu Iesu
Sogi a Iuta
Faasatauro Iesu
Tutuli e Iesu faatau’oa i le
malumalu
10. Tatalo i Ketesemane
11. Fesoasoani Simona le Kurene
12. Maliu Iesu
ITULAU 6
O LA
A P E R I LA 2 0 1 3 LO MI G A 9
PASO SAMOA GAGANA E LUA
UILI FAU UPU
a
Saili tali o fesili o lo’o i lalo.
Pule oe pe sipela i luma
(clockwise) po’o tua
(anticlockwise).
E sa le feosoosofa’i.
1.
2.
3.
Fa’atumu le paso i upu Samoa. Fill the crossword
with Samoan words only—unless directed otherwise.
a
f
l
1
a
t
9
Tusi uma upu/ fuiupu
e ta’i 5, 6 mata’itusi,
Saili le upu (7 mt) o lona
uiga o le betray i le
Igilisi:
________________________
Igilisi (English).
___________________________
___________________________
________________________
________________________
________________________
___________________________
___________________________
___________________________
21
24
26
32
27
Fa’atumu
pusa numera
(tama’i
sikuea) i
fuainumera
1 i le 9.
Ia uma ane le
galuega ua
maua atulaina
ta’itasi
(tu, fa’alava)
o iai le 1
i le 9. E tofu
le atulaina
ma lona
fa’atulagaga
e ese mai
le isi
4 satisfied (5)
7 life (3)
8 ring bell (2)
9 fresh (3)
10 Italian organised
crime (5)
13 goat (3)
14 this (3)
15 outrigger (3)
17 pig portion (5)
18 hesitate (2)
19 Full name musician:
Che __ (2)
20 body (4)
21 Augustine
Who (4)
24 village (3)
25 Ross
Who (6)
28 A Samoan
village 4)
32 learn (2)
33 Samoan
Resource
Writer (8)
TALI PASO LONA 8
T E A
T
P A U L O
U A
L U I
H U I
N E
A S A
M E
A
I
I
P O
A
I O
A
V
L
A
L
I
L A U
U T A I
S
A
L A L A U
M A S O E
P A
O
M A T U U
A
A
S
I
A
I M O A
A
A
L
F A U M U I
N A
© PasoSamoa, 2013
A
F
29
30
Lalo~Down
1 Lima Who (7)
2 affected (5)
3 hour (5)
5 sinnet (3)
6 others (3)
10 Nasi Who (4)
11 make, fix (5)
12 Pull (make)
faces (5)
16 Shirley Who
(5)
19 meeting (4)
21 gardenia (3)
22 sound (3)
23 from (2)
25 flag (3)
26 sail (2)
27 or (3)
29
Well-known
Chinese
Communist
leader (3)
30 paddle (3)
31 raise head
up, look up (2)
TA’U MAI LE IGOA
O LE AUPA MA LE
ATUNUU E IAI
POLE ma PAPA
E M A
28
33
Fa’alava~Across
2 Bundee
Who (3)
TA’U MAI: Ierusalema,
ta’u fo’i o le Aai Paia, i le
malo o Isaraelu
B
22
31
SUDOKU #9 (TAALOGA I NUMERA)
TALI SUDOKU 8
12
19
23
25
11
17
20
Su’e le upu aala, ma tusi
sona fa’amatalaga:
________________________
4. afaga—canoe shed,
suafa– title, name; feed;
‘afaga—be tight (of
dress)
‘ausaga—swim (n)
16
18
ma o latou soa i le
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
6
14
15
4.
5
10
13
© Sudokuessentials.com
4
8
a
_________________________
_________________________
_________________________
UILI FAU’UPU
1. ausa—steam, vapour;
gasu—rubbish, junk;
faga—bay (geography),
to feed; gafa—genealogy,
fathom (measurement);
saga—flipper of turtle, go
on, dowry.
2. style/make —fausaga
3. fausa: launiu mamago ua
ta’ai ma tutu e faamalamalama ai, o se sulu
3
7
Saili upu e lima (ta’i 4
mata’itusi) i le uili, ma
ni o latou soa i le Igilisi:
_________________________
   
2
Papa, e a mai
le taaloga a
lau ’au i le
iuga o le
vaiaso?
Oi, le Chiefs! . .
‘a’e, se o le mea
lelei lava si a’u
‘au . . . .
Oi, ua toe sui
fo’i, ia, e faapena lava le
tau, e lanu
moana nei ae
mumu taeao..

Documenti analoghi

OFISA O LE PALEMIA

OFISA O LE PALEMIA Tapena, fautua ma atia’e faiga fa’avae ma polokalame fa’alauiloa talafeagai i mata’upu tau fefa’ataua’iga; Fa’atinoina o le Tulafono o Tulaga Aloa’ia ma Puipuiga Malu Tau le Va o Malo 1978 (Diploma...

Dettagli

international companies amendment bill 2015 tulafono tau faaofi o

international companies amendment bill 2015 tulafono tau faaofi o Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Kamupani Faava o Malo 1988 (“Tulafono”), e tagofia ai tulaga faaletonu ma lē atoatoa ia na faailoa mautinoa i le Lipoti a Samoa o le Laasag...

Dettagli

Ne ‟i Solo le falute! - Tala o le Vavau o Samoan Mythology

Ne ‟i Solo le falute! - Tala o le Vavau o Samoan Mythology aua o ia o se tagata e le faia ia tulaga. Na (Chris Lafoa’i) amata ai fo‟i ona ou matauina ni isi ona uiga lelei a ‟o faasolosolo aso o le ma O le tolu tausaga talu ai, na faiga uo. Sa tele ina fau...

Dettagli

Faaiuga su`ega sikolasipi 2012

Faaiuga su`ega sikolasipi 2012 la’u tamaitiiti i le polokalame a Joe, ua le toe tafaovale. Ua to’aga e fai ana mea’aoga. Ua fiafia e alu i le a’oga. Fai mai fo’i e fia avea o ia ma se faimusika ta’uta’ua. ” E manatu le tina o se...

Dettagli