Toe tu mai le oti— toe fo`i i le a`oga Maualuga mana`oga

Transcript

Toe tu mai le oti— toe fo`i i le a`oga Maualuga mana`oga
Mo’omo’oga alofa mo le Eseta
OLA
   
   
 




e fa’asoa fa’amatalaga mo a’oga i le gagana Samoa
Lauga o le Eseta
Laufatu a Samoa
Saunia e
Rev Setu Petaia
O le Autapua’i, tusia
Talanoaga ma Salā
e Rev Nimarota Peteru Faasaulala o le SAASIA






PULETINI A’OGA
25 Mati 2013 Vol 3 Issue 8
Lipoti o le Vaiaso
Imeli feso’ota’i: [email protected]
E le fa’atauina~Not for Sale
Toe tu mai le oti—
toe fo’i i le a’oga
Ua toe fo’i
Malala i le potu
na mafua ai
lona sauaina.
O le potua’oga
: Malala ua toe
e pele ia Malala MALALAOLA
faafoisia lona ola e faaauau
na mafua ai
lana mau ia avanoa potua’oga
ona fana e ona mo teine i lona atunuu
fili. Faapea ua oti, ae te’i ane ua toe
tu mai e pei o Lasalo i le tala
ofoofogia a le Tusi.
Na te’a i tua mai le falema’i ia
Fepuari na se’i tuana’i, ina ua mae’a
lelei togafitiga a foma’i.
Na tonu i ona matua e a’oga
Malala i Birmingham i Peretania
ae o le ‘a le toe fo’i atu i lona atunuu.
Ua avea nei ma teine a’oga a
Edgbaston High, o se a’oga a teine
i le aai o Birmingham.
O le tama’ita’i lototele o Malala
Yousafzai na tete’e i le malosi o le
Taliban ma la latou poloaiga e
vaoia ai teine mai le o i le a’oga.
O le mafua’aga lea na fana ai. Na
ati le pulufana i lona ulu, ae na
mafai i le poto o alii foma’i ona
togafiti ma toe faaolaina mai ai.
Tafu pea le afi
O le lotoalofa i tagata e mafua ai
ona avea nisi ma foma’i, ma tausima’i,
faapea fo’i faiva o le faifeau, faia’oga.
Ae fai mai Paul Gilbert, o le alii
polofesa i le mafaufau, e le fai fai pea
le malosi o lena alofa. O iai i latou e
maua i ai le tumu, ae i’u lava ina
osaosa le ‘ato alofa a o gasolo le taimi.
La lea e mo’omia pea le faaolaola.
Mo i latou fo’i e tau le maua i ai lea
meaalofa taua, e tatau ona fesili pe
o le a ni auala e saga faaolaola ai,
aemaise pe afai o loo galulue i galuega
e aafia tonu ai le fiafia ma le ola
saogalemu o isi e faalagolago mai.
E lagolagoina lea taofi e le tele o
asosi lauiloa a foma’i i le lalolagi.
Faapea mai latou o le lotoalofa poo
le agalelei o se meaalofa e faalelagi
toe faaletagata. E iai fo’i le pitolaau a
le tagata e fai.
E feagai pea ma tofotofoga masani,
ma tauau e vaivai ai ma i’u ina mate.
Na ta’ua e Gilbert le taua o le faafou
a le tagata lava ia, faafiafia lona loto
ma le mafaufau pea lava e ala i le
faitau o tusi aogā, ma mafuta ma uo
e tutusa mafaufau ma manatu.
TAMA SISIVA: O tama nei a Sagato Peteru o le Kulupu Samoa sa tauva i le Polyfest a A’oga na se’i tuana’i. Na
latou maua le tulaga lua i le tuufaatasiga o togi mo le Vaega a Tama, ae na sili la latou fuataimi, le alii o Austin
Xavier Malietoa-Brown. Fai mai se tasi alii laitiiti o le ‘ausiva o ia e le i siva i lona olaga atoa, a o lea faato’ā a’o
lana siva ina ua auai i le Kulupu Samoa. E to’atele isi e pei o ia e leai ni potomasani i le siva, o le taimi muamua lea
ua faata’ita’i ai. E le taumate sa patipati le Aposetolo e ana le suafa a o maimoa ifo i le sisiva a ona tama’i soo.
Maualuga mana’oga mo ni saienitisi komepiuta
E 1300 ni avanoa faigaluega na faasalalau e se
kamupani i Aukilani i le vaiaso na se’i tuana’i.
O nei avanoa e faapito uma i le tomai i
mataupu tau tekonolosi i faamatalaga ma
fesoota’iga, ICT e pei ona lauiloa ai i le gagana
Peretania. O nisi o nei avanoa e totogi ta’i
$1500 i le aso.
E le i iai ni laina uumi na molimauina i luma
o le kamupani lea. O le tali ua e silafia ma tatou
iloa. E tau leai ni e agavaa i lenei faiva, ma e
atagia ai le tulaga lē ‘a’u o le maketi faigaluega
i Niu Sila nei: o iai avanoa faigaluega, ae leai
nisi e agavaa i ai.
Afai e saili lea kamupani i fafo i nisi e agavaa
ona misi lea o fanau a’oga a Niu Sila i nei
avanoa e lē ‘aumaua.
La lea e atagia tonu ai le tulaga o mataupu o
loo ave e le fanau a’oga i kolisi, iunivesite ma le
matata eseese.
Tainane le naunau mai o le malo mo fanau e
ave le saienisi ma le numera, ae o loo fiafia lava
le to’atele e ave mataupu masani e iai le kuka, le
gagana, laga fala, taaloga ma na e masani ona
ave i ai le upu ‘faigofie.’
O le mea lea ua manatu ai le kamupani a le
Orion Health e fai i ai se fuafuaga.
Ua faailoa nei e lana
pulega se fuafuaga fou e
mafai ai ona galulue
faatasi ma faamatua o le
faiva, faia’oga o kolisi
ma le fanau a’oga, e
uuna’ia le fanau e ave le
ICT.
E talitonu le pule
Dr Cathy Wylie
faatonu o Ian McRae,
a malamalama le fanau
Ian McCrae
i le faavae, ona latou iloa
lea e le faigata.
I lenei taulagalaga ua saunia ai e le Orion
Health se polokalame ua faaigoa o le Codeworx,
o le a tatala sa’oloto i fanau a’oga uma i luga o le
laina (online), ma o le a ofoina atu fo’i ni taui a o
faagasolo. E mafai ona fesoota’i i le igoa
Codeworxs Challenge. Ua tatalaina nei le laina
fesoota’i e aulia le faaiuga o Setema.
Fai mai le Business Herald, ua avea le utiuti
o tagata faigaluega i nei faiva ma mafua’aga o le
aga’i o kamupani i fafo e faatutu ai.
O se lu’i telē lea mo a’oga ma fanau a’oga
Samoa ma le Pasefika. E tauia le tigaina i le
mataupu e aumai le totogi e malie ai le loto.
ITULAU 2
MA T I 2 0 1 3 LO M I G A 8
O LA
Lipoti o le vaiaso:
O le talanoaga ma Salã Faasaulala
peresetene o le SAASIA i Niu Sila
E faaleiloga le vaai atu
i fafo o le lotoā a’oga a le
Iunivesite AUT i Manukau,
se’i vaganā ua e ulufale
ona e iloa ai lea o le umī
ma le lautele o lona fanua.
E vave ona e iloaina
mafua’aga i tua o afuaga.
Muamua, o lona to’amalie
Fuataimi, Kolisi Avondale
tainane lotolotoi i le moa
o se taulaga pisi e pei o
Manukau. E le faatusaina
i nisi lotoā a’oga i Aukilani
o loo tauivi pea lava ma le
pisa o taavale e feoa’i ane.
E atagia ai le filifiliga
poto a le pulega e faatau lenei
ma le tulaga laalaa i luma o le faalapotopotoga.
fanua mai se kamupani e le i mamao atu se
Ua lata i le 70 le aofa’i o A’oga Amata i lalo o
taimi.
Se’i iloga la ua e ulufale ona e iloa lea e tele lana taupulega ma ua mana’omia ai se tino o
pulega e atoa lona taimi i le faamaopoopoga. O se
isi mea e le mafai ona e iloa atu i fafo.
laasaga lea ua moomia mo le faalapotopotoga.
E pei o le vaitaele simā aulelei e tu i le tasi
I le taimi nei, o loo umia tofi e i latou o loo
tulimanu. E taumafa sau ipu ti ma se sikoni
galulue
fo’i i o latou faiva mo le tausiga o aiga. E
mai le fogafalealuga ma e tilotilo ane.
iai
le
talitonuga
a mautu se nofoaga ona mautu
E te iloa atu ai Samoa i aso a o e laitiiti i
fo’i lea o se fuafuaga i le faafaigaluegaina o le
lona alitivai lanumoana.
ofisa, e tusa ma tulaga masani faalegaluega.
E maua fo’i i ai le peresetene o le SAASIA,
E mautinoa o le tali fo’i lea i le faamautuina lelei
o loo na faafailelea miti a le faalapotopotoga
o ana sootaga galue i se fua maualuga, ma faigofie
i totonu o lenei lotoā mālū ma le to’amalie.
ai lona avea ma se suitauva numera muamua
Mai luga o le fogafalealuga na ma faasoa
i le tilivaina o polokalame faafou o loo ofoina e le
sa’oloto ai ma le peresetene o le SAASIA,
malo e ala i le matagaluega.
Salā Faasaulala Tagoilelagi-Leota, miti ma
I le taimi nei e tolu ni galuega konekarate o
faanaunauga a le faalapotopotoga e tusa i ana
loo
galulue ai le SAASIA faatasi ma le Teuila
fuafuaga mo le lumana’i.
Consultants.
Saunoa mai Salā o le miti a le SAASIA
O se tasi o poroketi taua o loo galulue ai sui o le
ia avea ma se tino o pulega e faamaopoopo
SAASIA
o sana tusi o loo taumafai e tuufaatasi.
ma ofoina atu le tautua o le a’oa’oina o
Faaalia
e Salā e maua i ai le talafaasolo o le
faia’oga mo le tapulaa Amata. E iai itu e
SAASIA i lona afuaina mai ma le tauatina’e.
faigofie ai. Faata’ita’iga, ua lava taoso le
E iai fo’i i totonu pepa a le ‘ausu’esu’e i mataupu
SAASIA i le itu i faia’oga latou te faatinoina.
A’oga
Amata, aofia ai ma pepa a ana failauga
Ua lava sauni fo’i i le potomasani ma tomai
lautogia o lana Fonotaga Faaletausaga ia Oketopa
faapitoa auā le tapenaina o polokalame.
Afai e tini le faamoemoe, e mafai ona ofoina 2013 o loo tālia.
E tele ni vaega o le miti na talanoaina a o le
atu le tusipasi faia’oga i le tikeri. E mafai ona
‘auga
ia tula’i mai se SAASIA malosi tuto’atasi e
faia o lea e ala i le galulue vaavaalua ma se
iunivesite. Atonu o le pito māmā lea o le laau. tauaveina le matafaioi o A’oga Amata Samoa i
lenei atunuu.
A o le pito mamafa o se nofoaga e fai ai.
Faapea mai le tala malie a Salā ina ua faai’ui’u
E mana’omia e le SAASIA se nofoaga mautu,
le talanoaga, ‘o si tama’i miti,’ o se faafitifiti e
o lona uiga o se fanua i Aukilani e mafai ai
masani ai a tatou failauga—e musu ne’i tuua’iina.
ona fau se falea’oga ma auala ai le
O le upu moni e le tuua’iina le peresetene ma le
faamoemoe.
faalapotopotoga i le fai o ni miti laiti—pe fai fo’i ni
E iai se ofo na faatu mai i se sui o le
miti so’ona silisili, ae faasalaina i le leai o se miti
faalapotopotoga i Kalaiesetete, peita’i e
e faia.
mana’omia lava le avea o Aukilani ma
Auā e muamua miti, ae te’i a’e i se aso ua
nofoaga tutotonu e fua i le fuainumera
taunuu i le tini.
to’atele.
O loo faafua se sāvali
a le faalapotopotoga.
i le malo o Samoa e
talosagaina ai sana
fesoasoani.
O se talosaga e
tuuina atu i le agaga
malamalama o se
mea e lelei mo le
atina’e o alo ma fanau
a Samoa i Niu Sila nei,
saunoa mai Salā.
E fesoota’i fo’i le
naunauga mo se
nofoaga mautu
SAASIA: O se tasi o tauaofiaga a le faalapotopotoga i ana galuega faafou masani, i Aukilani
Faaiuga aloa’ia o le
tauvaga Polyfest 2013
A’oga a Teine:
Sili i le taupou
Hanalei Temese
Auckland Girls’ Grammar
Fuataimi
Hatesa Esekia
Auckland Girls’ Grammar
Pese o le Aso
Auckland Girls’ Grammar
Tuufaatasiga
Muamua
Lua
Tolu
Auckland Girls’ Grammar
Epsom Girls’ Grammar
Kelston Girls’ College
A’oga a Tama:
Manaia
Paul Niva
St Paul’s College
Fuataimi
Austin-Xavier MalietoaBrown, St Peters College
Pese o le Aso
St Paul’s College
Tuufaatasiga
Muamua
Lua
Tolu
St Paul’s College
St Peter’s College
Kelston Boys High School
A’oga tuufaatasi:
Taupou
Nive Isaako
Tamaki
Fuataimi
Raisedinland Iose,
Manurewa High School
Pese o le Aso
Manurewa High School
Tuufaatasiga
Muamua
Lua
Tolu
Manurewa High
Tamaki
Avondale College
Tauvaga tautalaga:
Tausaga 9
1. Cordillia Simi
Tangaroa College
2. Vevesi Pasolo
Sir Edmund Hillary
3. Maria Toleafoa
Mangere College
Tausaga 10
1. Tusitala Pasolo
Sir Edmund Hillary
2. Tanumafili Faavaoga
Otahuhu College
3. Georgina Ah Shew
Tangaroa College
Tausaga 11
1. Christopher Satuala Oleva
St Peters College
2. Ivan Tauinaola
Papatoetoe High School
3. Tala Ta’ala
Sir Edmund Hillary
Tausaga 12
1. Iakopo Vaifale
Tangaroa College
2. Foga Autagavaia
Papatoetoe High School
3. Theresa Faifua Salesa
Mangere & Jireh Seiuli
Southern Cross Campus
Tausaga 13
1. Manuao Tiatia
Mangere College
2. Steven Tafuna’i
Waitakere College
3. Diana Malielegaoi
Sir Edmund Hillary
Tautalaga
lē saunia
1. Faasega Matamu, Wesley
2. Soketi Afoa, Papatoetoe High
3. Salome Wright, Mangere
MA T I 2 0 1 3 LO MI G A 8
ITULAU 3
O le lauga o le Eseta:
Le Atua e, ia e alofa mai ia te a’u le tagata agasala
Luka 18 : 13. O le telona foi, ua tu mamao atu,
e le mafaia ona tepa a’e ona mata i le lagi, a
ua pōpō lona fatafata, ua faapea atu, “Le Atua
e, ia e alofa mai ia te a’u le tagata agasala.”
O le mau a le poto o Solomona, O le tali filemu e
liliueseina ai le ita. O ata ia o foliga vaaia o le
tagata to’ilalo ua ia lagona, o ia lava o le tagata
agasala. Ua fifilemu, ua leo mālū, ma ua tuuina
atu atoa lona loto i le Atua. Fai mai Luka – “O le
telona foi … (Lk. 18:13).” E lua ni vaega e
faamalamalama ai le mǎtua nei:
(I) “O le tagata loto maualalo, o le tagata tautala
sa’o.”
E manatu nisi, o le tagata loto maualalo, o le
tagata filemu, e onosa’i, pe sa’o pe sesē, ‘aua le pisa
fua. O lona uiga, pe iloa lelei lava le moni poo le
sa’o – filemu! Ia ae manatua foi, o le fetalaiga a
Iesu i ona soo - ‘Ia outou fifilemu e pei o lupe, ae
atamai e pei o le gata.’
O lo o faaaoga e Iesu le natura filemu o le lupe, e
tapena ai lona au soo, ae le o le natura
faavalevalea o le lupe. E iai foi le uiga faapea, o le
filemu faavalevalea o le lupe. E iai le mea e ta’ua o
le ‘ulugā manu’. Afai la o le ulugā lupe, o lona uiga
o le lupe po’a ma le lupe fafine.
O le masani a manu nei i taimi o seuga poo ni
fanafanaga, a lavea le tasi, e faaū faataamilomilo
ai a le isi, e le mafai ona alu mamao ese atu. E toe
foi mai lava i le mea na mua’i lavea ai le isi o le
ūluga, se ia oo ina toe lavea atu ai ma ia.
O le pogai lea o le faaaoga e Iesu o le mataala ma
le atamai o le gata, auā a faaaoga na o le filemu o
le lupe, e oti le galuega a le au soo.
O le loto maualalo ua iai le faamaoni. O le
faamaoni, e ta’utino atu ai.
Vaai foi i le faataoto nei. Ua faailoa mai ai e Iesu
le aloa’ia ma le talisapaia fiafia e le Atua o le
tagata ua faamaualalo lona loto, ma ua le natia
lana amioleaga i luma o le Atua.
Ua mautinoa e le uso nei, o ia lava o le tagata
agasala. O lana ta’utinoga i le malumalu, e puupuu
lava ma le leo itiiti, ae ‘anoa ma faafofogaina e le
Alii.
Faitau lelei i le faataoto (Luka 18:9-14).
Fai mai ‘ua tu mamao atu le telona.’ O le faailoga o
le tagata ua fefe! Ua fefe e faalatalata i le paia o le
Atua, ona o lona matagā. (Iosua 3:4)
‘Ua le mafai ona tepa a’e ona mata i le lagi,’ O le
tagata agasala ua maua, e ‘alo ona mata i tagata;
ua mā e fesāga’i ma tagata. O lagona foi ia sa
faaalia e Esera, ina ua tagi atu i le Atua ma lona
māasiasi ona o le agasala a tagata o le tafeaga
(Esera 9:6). ‘a ua pōpō lona fatafata’, o le tagata ua
loto e ta’u sa’o o ia lava; ua ioe i lona leaga.
E ese le tāua o lenei faataoto. O le faamatalaina
o taga, o amioga, o aga, o uiga, ma foliga o le
tagata ua lagona lona sesē, ua salamō; ma ua
faamaualalo o ia i le Atua.
Tou te silafia Samoa, o le telona i lona tagata
atoatoa, ua ioe faatasi lana amio, ma lona loto, ma
lona gutu.
Faamata la o ō tutusa au upu ma lau amio?
O paleni lelei lou fofoga ma lou loto? E le o afaina
se isi i lou loto maualalo gūgū?
Vaai pe le o oti se isi agaga i lou saga filemu
faavalevalea? Na ta’uleleia le telona, auā e loto
maualalo, ma tautala sa’o.
O le loto maualalo, na tatala ai e Iesu le folasaga
o lana lauga i luga o le mauga. (Mtt. 5:3). O lona
faasinomaga, o le malo o le lagi. O le faamoemoe
lea o soo se tagata e fiafia e tatalo – e fia fai ma
suli o le malo o le lagi. O le naunauta’iga lea o soo
se tagata e alu ma le loto talitonu i le malumalu - e
fia fai ma fanau a le Atua.
O le to’alua lea sa ō i le malumalu e tatalo, e eseese
lo la faamatalaina o le upu – O A’U (I am).
O le faresaio, o le tagata e tausia tulafono o le
lotu Iutaia. E mafai foi ona tatou tā’ua o le au
failotu; poo faifeau.
Ua masau a’e i luma o tagata ma lona ofu talaloa
aga’i i le malumalu, ia iloa e tagata uma – o le
faifeau e alu e tatalo. [Vaai ma mafaufau lelei i le
tapenaga i fafo a le tagata lea.]
O foliga o le tagata mapo tofi. E le’i tu mamao; na
laa i le vaega ua masani ai le au fai pine.
E le’i faano’uno’u foi ma punou i lalo, ae ua
faasaga i lugā, ma faasolo loa ana A’U;
- O a’u e telē lo’u alofa/peleti mo le faifeau,
- O a’u na faia le falesa fou lea!
- O a’u e lē pa’ū i se mea fai i le lotu & nuu!
- Faafetai ua ou le pei o Pai, e laititi lana taulaga!
- Faafetai ua ou le mativa e pei o Tui!
- Faafetai ua ou le pei o Seve e siisii loloa lava le
tau o ana penisini i masina uma!
Ua fiu le Atua e tau faalogo poo afea e te alu ai i
lalo ma faapea atu,
- o a’u ua taapeape ai lo’u aiga!
- o a’u ua malepe ai le nuu!
- o a’u ua le toe omai ai tagata i le lotu!
- o a’u ua oi ai le atunuu!
E le mafai. Vaganā ua i lalo lou loto, ona mafai
lea ona e tautala sa’o i le Atua mai lou loto.
O le telona, o le tagata inosia. O le ao lafoga, na
te gaoi le faasiliga o tupe a tagata. O le ala lea e
inosia ai, auā o le tagata ua agasala i le gaoi. Ua
fiu e fai lea amio, e le maua ai sona fiafia. Ua alu
ia i le malumalu, ua fia saoloto. Ua momoli lana
ta’utinoga, atoa ma lana faamaulaloga. “Le Atua e,
ia e alofa mai ia te a’u le tagata agasala.”
O le itū tāua lea. Ia e iloa e oe, oe lava. ‘A ua e
sauni loa e te alu i le Atua, alu loa. ‘Aua e te toe
faatali. ‘Aua e te alu ma taena’i atu fua le nasu o
lenei olaga. Alu sa’o nei loa oe, ma tautino atu oe,
auā na o oe lava o loo fia faalogo mai iai le Alii o
Iesu Keriso. Ia e manatua, o loo valaau Iesu ia te
oe i aso uma. Ta’u i le Atua lou OE. ‘Aua e te vaai
fua i le isi. Fai mai Iesu ia Peteru – Sau oe (Ioane
21:22). Ioe, o oe! Le oe pepelo, le oe le alofa,
faamaualuga. Le oe sauā, amio matagā, le oe
matape’ape’a, le oe o loo su’e au mea i le ola o le
lima vaivai, le oe ua mate ai agaga fia ola, le oe le
faamaoni, le oe le alofa i le Atua…
Samoa, o fea lou oe? ‘Aua le manatu faafaresaio.
‘Aua le vaai faatauvaa i isi tagata. E i’uvale le ola
fauāluga. ‘A ia e maua le loto maualalo (Mtt.18:3-4;
Mrk. 10:43-44), ma ia e manatu ua sili nisi uma ia
te oe ( Filipi. 2:3)
Fai mai Iesu – Na alu le telona i lona fale ua
ta’uamiotonuina. Oka! Viia le Atua! Ua faaolaina
le tagata agasala ua faamaualalo. Ua pale i le malo
o le Atua. A’o fea le faresaio???
O le tagata loto maualalo, e fai mo ia le malo o le
Atua.
Amene.
(II) “O le tagata loto maualalo, e fai mo ia le malo
o le Atua”
NIUPAC PUBLICATION
Email: [email protected]
Tel: (09) 269-6186
Postal Address: 4 Magic Way,
Randwick Park, Manurewa
All rights reserved. This
bulletin and its content is
protected by copyright laws
of New Zealand and international convention. Except
for educational purposes,
any other activity pertaining
to its use is prohibited.
NIUPAC 2011
Editors:
Levi Tavita
Muliagatele Vavao Fetui
Saili Aukuso
MPS, BTheol, BA, Grad Dip Tchg
MA, BA, Dip TESL, Dip Tchg
MA, BEd, Dip TESL, Dip Tchg
[email protected]
[email protected]
[email protected]
Reverend Setu Petaia, o le faifeau faauuina
o le Tala Lelei e pei ona galue ai i le Ekalesia
Metotisi i Samoa, lausilafia fo’i i ana lauga
faalevaiaso i le Nusipepa Samoa Observer
Otootoga talamua vaiaso:
Malosi le no upu ae le faailoaina
Ua folafola e taiulu o iunivesite lo latou sauni
e fai se fuafuaga i le faama’i ua pesi nei, o le
nono e le ’aua’o’oga o upu o tusi e foliga o ni a
latou upu, e aunoa ma le faailoaina o i latou e
ana upu. I le tausaga talu ai na molia ai se 75
i le Iunivesite a Vitoria, 56 i Massey, 22 i
Aukilani, 46 i Otago, 66 i le AUT, 20 i Lincoln
ma le 17 i Canterbury.
E faaopoopo i le nonō faagaoi o upu isi
solitulafono e iai le fetufa’i sa’oloto o faamatalaga ma isi tamaiti i le tusiga o se pepa, toe
faaulu se pepa na faaulu muamua, fa’aaoga se
telefoni feavea’i i taimi o su’ega.
O isi auala e aofia ai le nanā o ni fasipepa i
totonu o se su’ega, tusitusi ni tali i lima ma vae,
po o le agasala masani, o le tusi i lalo o le tali
a le isi tagata o loo i ou autafa.
I le 2011 na faasala ai se tasi i le iunivesite a
Aukilani i lona fa’aaoga o se iPhone e saili ai
tali i luga o upega tafailagi a o faia le su’ega.
O faasalaga e aofia ai le sala tupe, lapata’iga
e ala i se tusi, ave i ai se fuamoa, po o le
faasalaga e gata ai, titina ese le igoa mai le lisi
o le ’aua’o’oga.
$6 miliona totogi i a’oga
E $6 miliona se vaegatupe o le a tuuina atu
e le malo e fesoasoani ai i a’oga ona o le
faafitauli tau i totogi o loo feaga’i nei ma
faia’oga.
O le faafitauli e pei ona silafia o loo va ai nei
le malo ma iuni a faia’oga, ma tuua’iina ai le
Novopay poo le pulega o loo faagaoioiina.
E faapenei lona vaevaega o le seleni e pei
ona saunoa le minisita lagolago o A’oga,
Steven Joyce, e faamalamalama.
E $105 a le faia’oga e to’atasi, o lona uiga a
10 faia’oga i se a’oga latou te maua le $1050.
A 100 faia’oga a se a’oga o lona uiga e fai si
maualuga o le numera latou te maua.
I le taimi nei ua faataoto se fuafuaga lavea’i a
le matagaluega e iai ona tofia Cathy Magiannis
o le Gareth Morgans Investments, e taiuluina le
ofisa faitotogi a le matagaluega.
Ta’utino Steven Joyce, e le faigofie le
faafitauli. O le fesili pe aisea ua mafua ai, o le
‘auga lena o se su’esu’ega aloa’ia o le a togia e
le kapeneta i se taimi lata mai.
Faauluulumamau a’oga Maori
E lua a’oga i Kalaiesetete o loo faauluulumamau e tusa i le faatonuga a le minisita e
tapuni le tasi. O le Te Whanau Tahi ma le Maori
O Waitaha o ni a’oga o loo faafoeina i le
gagana Maori, ma ua faaalia lo la teena malosi
o le faatonuga a le minisita. Na poloaiina a’oga
e lua e filifili poo le fea o i laua e sii i se nofoaga
fou i matu o Kalaiesetete. Peita’i e foliga e leai
se tasi e fia alu ese mai nofoaga o loo iai.
Ua faaalia ni finagalo o pulea’oga ma taiulu
o a’oga e lua e puipui ai a latou faaiuga. E
manatu i latou e leai ni faavae o le faaiuga a le
minisita. Faata’ita’iga o loo malu puipuia
falea’oga e le i satia i mafui’e. O lona uiga o se
tupe maumau o le a toe fa’aalu e le malo e
fausia ai se falea’oga fou. A o le mafua’aga pito
taua, o le tulata i nofoaga o loo nonofo ai le
fanau a’oga. Ua folafola e pulega e lua le sauni
e ave le mataupu i le faamasinoga.
“mafaufauga o le vaiaso”
A ou manatu ifo nei i le satauro o Iesu
E leai so’u toe faanaunau i mea sa ou mana’o i ai
Pese lotu e masani ai
Potopoto i totonu o Ierusalema;
Ua fasia lo tatou paseka!
Pese lotu e masani ai
ITULAU 4
O LA
MA T I 2 0 1 3 LO MI G A 8
Tala na tusia e Reverend Nimarota Lale Peteru
Na vala’au le fafine o Sia i lana tama o
Pene poo le a le taimi o le taaloga.
Na tali mai Pene, “Ou te le iloa, faato’ā
iloa lava i le malae.”
Na geno atu nei i lana uo o Sami la te o
loa. Na fesili Sami ia Pene pe aisea ua le
ta’ua ai le taimi o le taaloga i lona tina ae
tali le tama, “Leaga e alu atu fo’i faatiga
ulu i le malae.”
Sa malomaloa le ‘e’e o le faaili a le
laufali, le toeaina papalagi ulutula ae
faikalafa mo le amataina o le taaloga ae na
folo patato e le vala’au leotele, “Go Blue!”
Ua atili fo’i auā o le fafine e lapo’a tele.
Ua tu mai nei la i luga o le maupu’epu’e
ua pei lava o se kalone 44 e fai vae fai lima.
Se’i faatasi fo’i pe faalua ae o lea faato’ā
tolu ea minute talu ona amata le taaloga a
ua toeitiiti sefulu “Go Blue” a le fafine. E
le’i mate gata e le tama o Pene le leo lea e
tauvalaau ane, o le leo o lona tina o Sia.
E u mai tua o Pene ma lana uo latou ae
tago atu Sia vili le tina o Sami e ui mai la
te o pe a alu i le taaloga.
O le fafine o Lili o le paga tutusa lelei
lava lea a le fafine o Sia. E mata’utia fo’i si
ona fulufululele.
E toe ‘e’e a’e le faaili a le laufali ae ua
tete’i le aumatamata i le maoga ae o le
valaau ‘e’e fo’i a Sia, “Hey ref, Blue ball!”
E sauni le sikalamu ae tilotilo atu Sia
o ‘u’u mai e lana tama le polo ona pati lea
o ona lima ma ‘ata ma toe valaau atu,
“Lena laia, o le polo a Blue.”
E matala a’e le sikalamu ua oo mai le
tapua’iga a Sia i autafa o le ta fu’a; o le isi
fo’i alii papalagi e fai lana avaaluga.
O Lili le la lava e saofa’i i luga o le
maupu’epu’e leaga e le mafai ona savali
mai i lalo i le malae i lona vae le la na
mapeva i le ooga i le housie i le po o le Aso
Tofi talu ai.
E a Sia la i autafa o le laina, ae a Lili ia e
avau mai lava i luga o le maupu’epu’e.
Na kiki faatusa’o nei i luga le polo ae
tulivae e le laina i luma. O Pene la lea e
ta’imua i le taufetuliga lea sosoo atu i ai
ma Sami. O Pene e numera fitu a o Sami e
numera valu. O faataumoa nei a le ‘au a le
a’oga. E leai se avanoa na tuu e Pene i le
fulupeki a le isi ‘au. E maopo le sapo a le
alii i le polo ae masagi i luga vae i le pu’e
malosi a Pene. O se pu’e mamā mata’ina
tele. O le taugā tele o le pu’e na fiti ese ai
le polo ae lagona lelei atu le ‘u’ū a si tama.
Na palasi i lalo ma ausa’a ona vae.
Na tu a’e Pene ua oso lona alofa i le
tama, tago atu taufaanofo i luga. Na osooso
le fafine o Sia ma valaau atu i lana tama,
“Manaia le pu’e! Toe pu’e ma se isi!”
E le iloa poo le feitai o isi tamaiti Samoa
i le pu’e a Pene po’o le tiga i le valaau a Sia
na vaovao mai ai le isi lapo’a puupuu ia
Pene. Na oso atu nei Sami ma vaovao. Na
fai atu fo’i, “Sole, ‘aua. E le o tatou o nisi.
O tatou o uso.”
Na iloa lelei mai e Sia si faavesivesi lea
ma valaau mai loa ia Pene, “A fia fusu tago
e moto le gutu.”
E le’i galoma lelei atu le iuleo o le fōnō a
Sia ae ua pei o le taalili o pati o se faaili le
valaau saea a Lili ia Sami, “E te oso fua oe
e vavao ae le se’i tuu e fai lima pe a fia fusu.”
Na tatao atu nei le isi valaau, “Ai se’i iloga
e vaai le isi Samoa ua sau le isu o le isi
Samoa ona uma lea o le fia tofotofo.”
Masalo o le atalii o le isi toeaina faamatuā
tagata lea na tau vaovao mai lea na valaau
atu i ai e tuu le fia mimisa ae taaalo i le polo.
Na toe liliu mai ma faapea, “Se, se’i tau to’a
mai le autapua’i.”
E le’i aogā le fautua a si toeaina lea auā na
fai ma mea na atili fai fai a’e ai i luga le
ma’ema’ea o Sia ua pei ai lava na o ia ma le
malae.
E toe lima minute mae’a le taaloga ae
sikoa loa Pene i le tulimanu. Na laulogo uma
le malae i le valaau a le fafine, “Malo! That’s
my son! Malo son!”
Na ova le a’a i le pou ona sili ai lea o ‘ai o le
‘au a Pene e 18 i le 15. Na kiki faatopetope
nei le polo mo le toe amataina o le taaloga.
Na mamulu le polo i le sapo a Pene ona
uma vave lava lea o le “Malo son!” a Sia ae
ua laulauvavale nei ma fai mai o Pene e le
soo ia ia ae soo i lona tamā le le talenia. O le
faatamala lea o Pene na ‘ai atu ai le pasiga a
le isi ‘au. E toe mimilo mai le pasiga ae
feauga ma le taunuu atu o Pene i le ‘afa.
Ai na iloa mai e si tama le faamalumalu
atu o le tagata tinoese na ‘alo toele ai i lalo ae
lave ai le pu’e a Pene i le ua ma faasala ai
loa. Na valaau atu nei Sia, “Manaia le pu’e!”
ae ua tilotilo mai Pene i lona tina ma le
faanoanoa ma lulu lona ulu.
Na laga mai nei tamaiti o le isi ‘au ua fia
fufusu ia Pene ae vaovao e Fereti ma Sami.
Na valaau atu nei fo’i Sia e fusu loa pe a fia
fufusu. Na ova le a’a i le pou ma ua tutusa ai
‘ai o le taaloga, ae maoga ae fo’i le valaau a
Lili, “Ia taaalo loa i mea e lua!”
Na valaau atu nei ia Sami, “E a, e te pala’ai
ae le fai loa lima?” Na fai mai fo’i e leaga le
laufali e faa’au’au.
O le faitatala o le savili i lea aso na atili lē
manuia ai le tapuaiga. E ui ina fai si maomao
o le mea o lo o fai ai le taumusumusuga a le
isi au faatinoiti e to’alua ma le mea o tu ai
Sia, ae na pu’e e taliga o le fafine a la tala na
momoli ane e le matagi. “Ei, o le a le lua tala?
Vaai, fuafua lelei lalo o le isu, e! E le o a’u o
se tuā; o a’u o le teine o le town. Sa fai fo’i le
‘au a le matou nuu. O le la lava e fai e oo mai
i le asō. Lale e tumu ai le Manu.”
E tope lava le gutu o Sia ma sasau atu ma
le ta i le faamalu. Na oso lea na pito mai ae
maua ai le papatua o le la na pito atu. Na toe
sasau atu le isi ta ae ua vave ona sapo e le isi
tamaloa ma vavao ae ua alu le tuli a
teineiti i le isi itu ma valaau mai o le a o nei
e aumai o la uso matutua.
E ta’ape atu si faavesivesi lea ae palasi
mai i fafo Sami ma le laina na pu’e e le isi
tamaitiiti e enaena mumu lona lauulu.
Na ona faaofuofu lava o lima o Sia i lona
gutu valaau atu loa, “Vaai le palagi lena e
maka. A maua i le ruck matua’i soli ia
molali.”
Na tete’i le aumaimoa i le valaau mai o le
papalagi, “A matua ea iloa matua. E
enaena ā le ulu a o le Samoa.”
Na ‘ata le tama o Fereti ma lulu lona ulu
ma toe mo’emo’e a ua toē atu ai ma isi
tamaiti Samoa i le palagi e iloa faasamoa,
ATA:
I LE A’OGA
ae na
siliASO
ai leMUAMUA
taliē ia Fereti
ma lana
aoa’iga o le fafine o Sia. O Fereti o le Samoa
lona tina a o le Sikotilani lona tamā.
Na mae’a le taaloga ma ua uma atu ai
fo’i ma ni faaletonu na tutupu i luga o le
malae. Na lulu lima ma faamalie atu le isi
i le isi. Na savali atu Pene ma faamalie ia
Fereti ona o le valaau a lona tina ae ‘ata
Fereti ma fai mai, “Masalo e feoloolo lou
tina i lo’u tina. O le mea lena ua le toe sau
ai i ni taaloga ona ua vavao e lo’u tamā
talutalu le tapua’i leaga.”
Na taliē tama ma fai mai, “Ailoga lava na
taaalo i ni ‘au a a la a’oga?”
Na faasalavei atu Sami, “I, sa pine
apamemea i le fa’ata pine, pine siliva i le
‘ati ae pine auro i le popo mano’o.”
Na toē ai lava lea o tama ma taupisi i le
paipa vaivevela.
Laufatu
a Samoa
O LA
MA T I 2 0 1 3 LO MI G A 8
ITULAU 5
Sponsored by Evaleon Books
LOU TALAFA’ASOLO
SAMOA IN HISTORY
24—31 MATI
2001
1942
24
Malo David Tua ia Daryl
Nicholson, taamilosaga 6
1976
Malo Tupuola Efi tofi
palemia a Samoa
1970
Malo Tupua Tamasese
Lealofi IV tofi palemia,
25 i le 20 a Fiame Mata’afa
2010
Taunuu i Apia le USS
President Garfield ma le
Vaega’au lona 7 a Malini
Meleke
28
Hong Kong. Toe malo
Samoa Taito’afitu ia
Niu Sila, 24-21
1993
Hong Kong. Malo Samoa
Taito’afitu ia Fiti, 14-12
1979
1985
25
Tauto Tofilau Eti Alesana
mo le tofi palemia
Toe filifilia Tupuola Efi
ma palemia, 24 i le 23
a Vaai Kolone
1903
2003
26
Tuumalo Kovana Tauese
PF Sunia
Taunuu ulua’i vasega o
alii Saina e 289 galulue
faato’aga Siamani
2003
1948
27
TNS. Ueligitone. Savalia le
palemene e le potopotoga
Sitiseni Samoa
Tuumalo Mata’afa Fiame
Faumuina Mulinuu 1
1966
1899
29
Faatau atu tusiupu a G.B.
Milner Samoa-Peretania
A’ea ma pulea Magiagi e
‘au a Malietoa
Fai mai le upu e talatau Toga ae talatofi Samoa. A o nisi tofiga e le i faia e
tua’ā a o le pule faamalosi a malo pule. Muamua, o tofiga sa faia e ala i le
pule a faigamalo kolone. E iai tofiga i le 1881 na fai a konesula o malo e
tolu na tofia ai Malietoa Laupepa o le tupu, suitupu Tamasese a o Mata’afa
o le ta’ita’i o le malo. Ae ina ua sisi fa’amalosi le fu’a a Siamani i Mulinuu i
le fa tausaga mulimuli ane, o ina na amata ai—pe fa’atetele ai fo’i—le
fetuatuana’i i le va o tama ma aiga o Samoa—lagolagoina lava e malo e
tolu e ala ia latou ’a’upega ma le fitafita. I le i’uga, e leai se tofiga na tu.
Tainane le taua i le 1888 mo le ao o le tafa’ifa, lea na toe ina avea e se itu,
ae na i’u uma lava i le fa’aaunu’ua ma isi fo’i masei.
O le avea ai o Samoa i Sisifo ma se malo tuto’atasi temokarasi ua suia ai
le alafua. Ua le toe sailia tofi e ala i ‘a’upega ma le toto masa’a a ua saili
i le palota e leoleoina e le ava fatafata. Ua saili i le tofa loloto e fautuaina e
lesona o le taimi ua sola. E pei ona molimau faamau o le Fono Faavae ma
ta’utinoga a nisi sa auai, o le fesili sa laualuga i le fetofala’iga po’o le a tonu
le tulaga o tamaaiga i le malo fou. Pe tumua ma topule, pe fa’amaepaepa
ma faamamalu. O se fesili e le i maua sona tali manino i upu o le Fa’avae
ma pepa o le Fono Fa’avae.
E foliga o loo atagia i ulua’i tofiga le mea o i le agaga o le Fono Faavae lava
ia, pe ‘a lē o lea fo’i, le le faigofie ona suia vave le mea tuai i se mea fou, ua
loa tausaga o soifua mai ai. Talu le tuto’atasi, sa palemia Mata’afa, sa au
fo’i sui o le aiga sa Tupuā. Peita’i o se mataupu sa felautoa’i ai sui o le
palemene, o nisi e taofi o tama e au i le tofi o le Ao ma le Fono a Sui Tofia,
a o aiga ma le mamalu lautele e au i le tofi palemia ma le pulega o le malo.
Ua na o se taofi, auā o loo molimau le talafaasolo, e iai tofiga sa faia ma
nofoia ai le nofoa o Sui Tofia e sui o le palemene e le ni tamaaiga. E manino
fo’i le faavae, e avanoa soo se tasi sa faipule i le tofi o le Ao o le Malo. O
loo sa’oloto fo’i tamaaiga ia latou filifiliga e ulufale ai i upufai o le malo
pe a finagalo ai. E foliga e tuuavanoa le Faavae i mea e lua—tofiga anamua
e mamafi ai le tu ma le aga, ae faapea fo’i le agavaa i tomai faata’ita’i e
maopoopo ai Samoa. O i le malo le poto e fai ai se tofiga.
Tulimanu
EVALEON BOOKS &
o Fesili
& Tali
NIUPAC PUBLISHING
Telefoni (09) 269-6186.
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le
faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters,
yearbooks, brochures. E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le
tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga.
(o se taaloga e fai i le vave; taumafai e
tali ia le silia le afa minute)
AUTU:
Eseta
1. Ua ta’u le vaiaso na maliu ai Iesu
o le Vaiaso Paia. Sa’o pe Sese?
2. Na taupulepule Iutaia e fasioti Iesu.
Sa’o pe Sese?
3. O le po o le Aso Tofi na fai ai le
‘aiga faamavae a Iesu ma ona soo.
Sa’o pe Sese?
4. Na faasatauro Iesu i le taeao o le
Aso Faraile. Sa’o pe Sese?
5. Na faasatauro Iesu i tuāpa o
Ierusalema. Sa’o pe Sese?
Lau Amata: (i tusi e tolu) 2011, 2012
O se folasaga o vaegamea o le gagana, leo, upu ma uiga i sona aotelega.
Fa’atasi ma galuega e su’esu’eina ai le fanau a’oga.
ASK FOR OUR
Latest
publications
TALI: 1. S 2. S 3. S 4. S 5. S 6. S
All our books are distributed by the University Bookshop Ltd,
Auckland City. Contact: www.ubsbooks.co.nz/
& Wheelers Books NZ. Contact: www.wheelersbooks.co.nz
6. Na toe tu manumalo Iesu i le taeao
o le Aso Sa. Sa’o pe Sese?
ITULAU 6
O LA
MA T I 2 0 1 3 LO MI G A 8
PASO SAMOA GAGANA E LUA
UILI FAU UPU
a
Saili tali o fesili o lo’o i lalo.
Pule oe pe sipela i luma
(clockwise) po’o tua
(anticlockwise).
E sa le feosoosofa’i.
1.
2.
3.
Fa’atumu le paso i upu Samoa. Fill the crossword
with Samoan words only—unless directed otherwise.
f
g
a
1
a
s
9
Tusi uma upu/ fuiupu
e ta’i 5, 6 mata’itusi,
Saili le upu (7 mt) o lona
uiga o le style/make/
construction i le Igilisi:
Igilisi (English).
___________________________
___________________________
________________________
Su’e le upu fausa, ma
tusi sona fa’amatalaga:
________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
________________________
________________________
________________________
___________________________
___________________________
___________________________
18
ma o latou soa i le
16
19
22
27
28
33
7 Samoan for
Emma (3)
8 neck (2)
9 challenge (3)
10 Super 15:
Motu Who
(5)
13 Maori for
meeting (3)
14 now (3)
15 to cross (3)
17 develop leaves (5)
18 May month (2)
20 night (2)
21 Super 15
Ben Who (5)
22 list (4)
24 fence(2)
25 call out
names (8)
26 Jews (6)
29 rat (4)
33 out
there (1,1)
34 Beatrice Who (8)
I
A
A L O P E
V A
O
L A U I
A
I
N O A
I
A
T
A O
O
I
T U
A
O
I
U
T
U
L
L U P E
T A U
F A A I
E
A
T A T A U
E
A
A F E
I
A
A
S
F A L E L O G O
© PasoSamoa, 2013
A
L A U M E
E
M U M U A
E M E L E
31
Lalo~Down
1 Super 15:
Peter Who (5)
2 accepted (5)
3 sent (5)
5 flyhalf (3)
6 your (3)
10 twist (4)
11 unwrap (5)
12 first (4)
16 pour (5)
19 Bible place name—Luka
24.13 (4)
20 as if (2,2)
22 Lolo Who
(3)
23 straight (3)
24 Ken Who
(3)
27 hit (2)
28 nine (3)
30 Uale Who
(3)
31 wake (3)
32 Leitio:
1593 __ (2)
TA’U MAI LE IGOA
O LE AAI MA LE
ATUNUU E IAI
Papa, o le a
ea lenei mea
e ta’u o le
agasala?
TALI PASO LONA 7
A
30
34
Fa’alava~Across
2 Cricket: bowl (3)
4 Manu:
Tii Who (5):
TA’U MAI: Olo o le Uati
(clock tower) o lona igoa
o Big Ben i le taulaga o
Lonetona
A
29
32
Fa’atumu
pusa numera
(tama’i
sikuea) i
fuainumera
1 i le 9.
Ia uma ane le
galuega ua
maua atulaina
ta’itasi
(tu, fa’alava)
o iai le 1
i le 9. E tofu
le atulaina
ma lona
fa’atulagaga
e ese mai
le isi
M A L
23
25
POLE ma PAPA
TALI SUDOKU 7
12
20
24
26
11
17
21
SUDOKU #8 (TAALOGA I NUMERA)
gata—snake, end, afua—
begin, originate; ua
taga—it is lifted; the
clock struck (hour)
6
14
15
4.
5
10
13
© Sudokuessentials.com
4
8
u
_________________________
_________________________
_________________________
UILI FAU’UPU
1. fuata—breadfruit season; gafua—be free from a
restriction, taufa—pool;
‘ataga—long form of ‘ata
2. measurement —fuataga
3. aufaga: o se meafaigaluega e fesoasoani e ‘a’e
ai se tagata i se niu poo se
pou.
4. faga– bay, feed; taga—
pocket, back, style, movements, removed, lifted;
3
7
Saili upu e lima (ta’i 4
mata’itusi) i le uili, ma
ni o latou soa i le Igilisi:
_________________________
   
2
O le soli o tulafono
a le Alii o loo
ta’u mai i lana
afioga paia . . Se
mea faapena . . .
O lona uiga a
matua lava
le tagata ma
mamafa fo’i
lana soli? . . E
laki la tamaiti !

Documenti analoghi

Tulaga 44 fanau Pasefika faatulagaga OECD

Tulaga 44 fanau Pasefika faatulagaga OECD I Amerika e le i mamao atu na faailoa ai ni faaiuga a se fono o ni alii foma’i failotu, o ni

Dettagli

OFISA O LE PALEMIA

OFISA O LE PALEMIA fa’avaeina aloa’ia i le aso 1 Iulai 2003 i lalo o le Tulafono o Fa’atulagaga Fa’aminisita ma Matagaluega 2003 (ua taua nei“o le Tulafono”). Ua tu’ufa’atasia e le Tulafono le Matagaluega o le Va-i-F...

Dettagli

international companies amendment bill 2015 tulafono tau faaofi o

international companies amendment bill 2015 tulafono tau faaofi o le Tamaoaiga ma Atinae (OECD), lea na faataunuuina ia Setema 2012 ma, a o faagasolo ai le Iloiloga o le Laasaga 2 a Samoa lea na faatautaia ia Tesema 2014. O le a faamautinoaina e teuteuga nei le t...

Dettagli

Ne ‟i Solo le falute! - Tala o le Vavau o Samoan Mythology

Ne ‟i Solo le falute! - Tala o le Vavau o Samoan Mythology aua o ia o se tagata e le faia ia tulaga. Na (Chris Lafoa’i) amata ai fo‟i ona ou matauina ni isi ona uiga lelei a ‟o faasolosolo aso o le ma O le tolu tausaga talu ai, na faiga uo. Sa tele ina fau...

Dettagli

Faaiuga su`ega sikolasipi 2012

Faaiuga su`ega sikolasipi 2012 E to’a 8 ua filifilia mo le faailoga i le gagana Samoa, lea ua sili ai Mose Tanielu o le Kolisi a Magele i le faaopoopoga o togi.

Dettagli