tualaina masoe slade - HEAD OF STATE OF SAMOA

Transcript

tualaina masoe slade - HEAD OF STATE OF SAMOA
1
TUALAINA MASOE SLADE
(Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi - 4 Tesema 2008)
Afai e fesili mai se isi, “O ai oe?” O le tali, “O a’u o le Samoa.” A toe fesili
mai, “E māfua iseā?” O le tali, “Pei ona fai mai Alapati Wendt, “E māfua
ona o mea ou te manatua.”
O le ‘auga o la’u molimau, o ā mea ou te manatua ia Tualaina. O Tualaina,
o lona tamā o Masoe Malamalama, o le Asau. O lona tinā, o Pitofau, o le
Asau. O lona igoa o Tualaina, e māfua ona o le ava i gatai o Utuloa i Asau,
ua afe tualaina le ava i Pi.
E māfua ona afe tualaina le ava i Pi, ona a souā loa le ava tele i gatai o
Auala, ona faato’ā faaaogāina lea o le ava i Pi, o lona uiga, a ua lē avanoa le
ava masani, e i ai le mea e toomaga i ai. E foliga o le ava i Pi, o le lavea’i po
o le lavelavetū i fītā.
O le molimau ola lea i lenei tinā. O se tasi e lavelavetū i fītā. Po o ai ā o le
aiga e sulu iai, e te lē fo’i fua, e te maua le lavea’i e te maua le
faamafanafana, e te maua le faamalosi’au. E maliu nei i lona 89 tausaga, ua
avea ia ma toe tagata o lenei aiga. O ia o le matua tausi, o ia o le sulufaga pe
faaaogāina fo’i le gagana faaonaponei, o le fofō o faafitauli.
Ona o a’u o Ta’isi, ou te faia le molimau a Sa Ta’isi. O le olaga talavou o
Tualaina, sa soifua mai i le aiga o Sa Ta’isi. O le aiga e to’atele ma e pei
2
lava o aiga uma, e i ai ē malolosi, e i ai fo’i ē vāivāi. Ma e pei fo’i o aiga
uma, ua lutia i tofotofoga ma fītā o lenei vaitau.
Talu ai suiga o le olaga, ua silisili tagata i faavae, pe moni, pe aogā, pe ua
talafeagai ma le mea lea a ola ai nei tagata? O le fesili, pe moni? E tāua aua
ua ‘ese le manatua; e lē gata i lea, a ua lē poi fo’i tagata e fatu faavae. O le
fesili, pe aogā? Atonu e pu’epu’emaua e le fesili tausisi a le tupulaga, ae
‘aina? Ona taunuu mai loa lea i le fesili, afai o le faavae lea, e aogā ona
faaauau i lenei vaitau?
I le fuafuaina o tali o fesili nei, o Tualaina o le toe tagata, o le toe ‘ulutaia, o
le matua tausi i lana faasinoala. I lana tautala i faavae o le aiga, e lē fo’i pe
faatafa. O lana tautala fo’i i le mea e ao ona fai, e mamao ma loloto le tofa
ma e tumu i le alofa e lē gata i le aiga, ae faapea ai i tagata ta’ito’atasi. E
leai se isi e faatuatuana’i pe manatu māmā i lana fautuaga, aua fo’i o la e iloa
lelei o le tagata sa ola mai i le aiga ma tautua i le aiga. E lē gata i lea, e amio
solia ma e tautala i le upu filemu e maua ai le nofo lelei ma le fealofani. Ma
o le molimau ola o ia mea, o le pale mai o le aiga i lona gasegase, i lona
taimi mulimuli ma lona toe sauniga.
O a’u na vavae e Ta’isi Feleti Nelesoni le tamā o lo’u tinā, i le 9 masina o
lo’u olaga. Na ou nofo ai lea i Tuaefu se’ia oo i le 6 o o’u tausaga; ina ua
maliu Ta’isi ona ou toe fo’i lea i o’u mātua. O ē sa faia ma o’u matua tausi i
Tuaefu, o Tualaina, Talaleu ma Nofovale. O Tualaina lea ua mulimuli
valaauina e le Atua.
3
Ona ua umi la’u molimau, o lea o le a ‘oto mai na o le pua e ‘ulā e taualuga
ai la’u molimau. Ina ua fītā le gasegase o le ‘olomatua, e faalua ona auala
mai ana fe’au iā Vaina e ta’u mai ai lona ma’i ma le falema’i sa iai ma
momoli mai ai ma ona alofa. E lē se mea e masani ai. Ae afai e i ai ni ai o
upu fai soo, “e mafuta i mafaufauga ma talosaga” e mafai ā ona momoli mai
e lena mafutaga le fe’au e le’i faaleoina ma le upu e le’i tusitusia. O le fe’au,
“out e fia feiloa’i ia te oe, ae le’i uma lo’u ola”.
Sa ou tatalo ma fuafua mālie lo’u laolao. Na ou taunuu atu i Ueligitone i le
aso lea na fuafuaina e ‘aveese ai le loomatua mai le falema’i ae momoli i le
hospice. Out e alu atu ae fai mai le fanau, se mea faia’ia lou taimi, o ananafi
sa faaletonu ai, ua lē iloa se tagata ma ua lē mafai tautala. I le taeao nei, e
‘ese le malosi o lana tautala ma le lelei o lona mafaufau. O lana upu
muamua ia te a’u: “Ua lelei ua e sau, o oe lea sa ou faatali atu i ai.”
Na umi ona ma talanoa. E leai ma se mea e pa’ū i lana tautala mai. A na ou
lē faamotuina, e faaauau lava le talanoaga. Na māfua ona ou faamotuina ona
ua taligā le ‘aufaigaluega sa faatali atu i fafo ma fai ma faalavelave i le
feoa’i o tagata i le falema’i - le ‘aufaigaluega e momolia le loomatua i le
hospice. Ina ua ma faamavae, ua lē mātūtū o’u loimata, ua ou tagi lotulotu
pei se tamaitiiti ae to’a lava le loomatua ma faamafanafana ma faala’ei’au
mai ia te a’u. Pei ā ua matou toe fo’i i le mafutaga sa i ai i Tuaefu, o ia o le
tei matua, na te faatonutonu mai la’u amio malō ma lo’u faalogogatā.
A e fesili mai la, e māfua iseā ona e Samoa? E māfua ona ou te manatua e
afetualaina le ava i Pi, ona e maua ai le lavea’i; ona ou te manatua o
Tualaina o le toa manumanu o lenei aiga; ona ou te manatua e māfua ona e
4
‘augafaapae, e māfua ona e Galuegapāpā, ona e te iloa tausi le ‘anava.
…………………………………