tualaina masoe slade - HEAD OF STATE OF SAMOA
Transcript
tualaina masoe slade - HEAD OF STATE OF SAMOA
1 TUALAINA MASOE SLADE (Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi - 4 Tesema 2008) Afai e fesili mai se isi, “O ai oe?” O le tali, “O a’u o le Samoa.” A toe fesili mai, “E māfua iseā?” O le tali, “Pei ona fai mai Alapati Wendt, “E māfua ona o mea ou te manatua.” O le ‘auga o la’u molimau, o ā mea ou te manatua ia Tualaina. O Tualaina, o lona tamā o Masoe Malamalama, o le Asau. O lona tinā, o Pitofau, o le Asau. O lona igoa o Tualaina, e māfua ona o le ava i gatai o Utuloa i Asau, ua afe tualaina le ava i Pi. E māfua ona afe tualaina le ava i Pi, ona a souā loa le ava tele i gatai o Auala, ona faato’ā faaaogāina lea o le ava i Pi, o lona uiga, a ua lē avanoa le ava masani, e i ai le mea e toomaga i ai. E foliga o le ava i Pi, o le lavea’i po o le lavelavetū i fītā. O le molimau ola lea i lenei tinā. O se tasi e lavelavetū i fītā. Po o ai ā o le aiga e sulu iai, e te lē fo’i fua, e te maua le lavea’i e te maua le faamafanafana, e te maua le faamalosi’au. E maliu nei i lona 89 tausaga, ua avea ia ma toe tagata o lenei aiga. O ia o le matua tausi, o ia o le sulufaga pe faaaogāina fo’i le gagana faaonaponei, o le fofō o faafitauli. Ona o a’u o Ta’isi, ou te faia le molimau a Sa Ta’isi. O le olaga talavou o Tualaina, sa soifua mai i le aiga o Sa Ta’isi. O le aiga e to’atele ma e pei 2 lava o aiga uma, e i ai ē malolosi, e i ai fo’i ē vāivāi. Ma e pei fo’i o aiga uma, ua lutia i tofotofoga ma fītā o lenei vaitau. Talu ai suiga o le olaga, ua silisili tagata i faavae, pe moni, pe aogā, pe ua talafeagai ma le mea lea a ola ai nei tagata? O le fesili, pe moni? E tāua aua ua ‘ese le manatua; e lē gata i lea, a ua lē poi fo’i tagata e fatu faavae. O le fesili, pe aogā? Atonu e pu’epu’emaua e le fesili tausisi a le tupulaga, ae ‘aina? Ona taunuu mai loa lea i le fesili, afai o le faavae lea, e aogā ona faaauau i lenei vaitau? I le fuafuaina o tali o fesili nei, o Tualaina o le toe tagata, o le toe ‘ulutaia, o le matua tausi i lana faasinoala. I lana tautala i faavae o le aiga, e lē fo’i pe faatafa. O lana tautala fo’i i le mea e ao ona fai, e mamao ma loloto le tofa ma e tumu i le alofa e lē gata i le aiga, ae faapea ai i tagata ta’ito’atasi. E leai se isi e faatuatuana’i pe manatu māmā i lana fautuaga, aua fo’i o la e iloa lelei o le tagata sa ola mai i le aiga ma tautua i le aiga. E lē gata i lea, e amio solia ma e tautala i le upu filemu e maua ai le nofo lelei ma le fealofani. Ma o le molimau ola o ia mea, o le pale mai o le aiga i lona gasegase, i lona taimi mulimuli ma lona toe sauniga. O a’u na vavae e Ta’isi Feleti Nelesoni le tamā o lo’u tinā, i le 9 masina o lo’u olaga. Na ou nofo ai lea i Tuaefu se’ia oo i le 6 o o’u tausaga; ina ua maliu Ta’isi ona ou toe fo’i lea i o’u mātua. O ē sa faia ma o’u matua tausi i Tuaefu, o Tualaina, Talaleu ma Nofovale. O Tualaina lea ua mulimuli valaauina e le Atua. 3 Ona ua umi la’u molimau, o lea o le a ‘oto mai na o le pua e ‘ulā e taualuga ai la’u molimau. Ina ua fītā le gasegase o le ‘olomatua, e faalua ona auala mai ana fe’au iā Vaina e ta’u mai ai lona ma’i ma le falema’i sa iai ma momoli mai ai ma ona alofa. E lē se mea e masani ai. Ae afai e i ai ni ai o upu fai soo, “e mafuta i mafaufauga ma talosaga” e mafai ā ona momoli mai e lena mafutaga le fe’au e le’i faaleoina ma le upu e le’i tusitusia. O le fe’au, “out e fia feiloa’i ia te oe, ae le’i uma lo’u ola”. Sa ou tatalo ma fuafua mālie lo’u laolao. Na ou taunuu atu i Ueligitone i le aso lea na fuafuaina e ‘aveese ai le loomatua mai le falema’i ae momoli i le hospice. Out e alu atu ae fai mai le fanau, se mea faia’ia lou taimi, o ananafi sa faaletonu ai, ua lē iloa se tagata ma ua lē mafai tautala. I le taeao nei, e ‘ese le malosi o lana tautala ma le lelei o lona mafaufau. O lana upu muamua ia te a’u: “Ua lelei ua e sau, o oe lea sa ou faatali atu i ai.” Na umi ona ma talanoa. E leai ma se mea e pa’ū i lana tautala mai. A na ou lē faamotuina, e faaauau lava le talanoaga. Na māfua ona ou faamotuina ona ua taligā le ‘aufaigaluega sa faatali atu i fafo ma fai ma faalavelave i le feoa’i o tagata i le falema’i - le ‘aufaigaluega e momolia le loomatua i le hospice. Ina ua ma faamavae, ua lē mātūtū o’u loimata, ua ou tagi lotulotu pei se tamaitiiti ae to’a lava le loomatua ma faamafanafana ma faala’ei’au mai ia te a’u. Pei ā ua matou toe fo’i i le mafutaga sa i ai i Tuaefu, o ia o le tei matua, na te faatonutonu mai la’u amio malō ma lo’u faalogogatā. A e fesili mai la, e māfua iseā ona e Samoa? E māfua ona ou te manatua e afetualaina le ava i Pi, ona e maua ai le lavea’i; ona ou te manatua o Tualaina o le toa manumanu o lenei aiga; ona ou te manatua e māfua ona e 4 ‘augafaapae, e māfua ona e Galuegapāpā, ona e te iloa tausi le ‘anava. …………………………………