5-17-13 Friday - Project YIELD

Transcript

5-17-13 Friday - Project YIELD
Samoa Post
Email: [email protected]
Me 17, 2013
$1.00
PAGE
04
TIPI-LUA
SEAHAWK
I.02
ITULAU
02
ITULAU
03
ITULAU
06
-------------------
PHOTOS
INSIDE
2
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
Let’s look at two people from the Bible who did the
impossible. But they did it anyway, because of God’s
involvement.
11 By faith Sarah herself also received strength to conceive
seed, and she bore a child when she was past the age, because
she judged Him faithful who had promised.
Sarah had a child when she was 91 years old. (Genesis
17:17-21) Physically, it was impossible. She had long since
lost the ability to bear children.
But she did what she could not do.
Sarah achieved this impossibility because of God’s promise,
and because she believed God would keep His promise.
14 When he came to Lehi, the Philistines came shouting
against him. Then the Spirit of the LORD came mightily
upon him; and the ropes that were on his arms became like
flax that is burned with fire, and his bonds broke loose from
his hands.
15 He found a fresh jawbone of a donkey, reached out his
hand and took it, and killed a thousand men with it.
Samson killed 1000 of the Lord’s enemies with a bone.
He did what he could not do.
No human being is capable of single-handedly killing 1000
people at one time, with no weapon but a bone. No matter
how strong or skilled any man may be, he could easily be
overcome by such superior numbers.
But with God’s anointing and help -- the situation is
different.
With God helping you: you have God’s ability to do God’s
will. You can do whatever God’s Word says you should do.
Your sufficiency is of God.
Whatever God wants you to do -- He will help you. God
does not play favorites. Just as He helped Samson and Sarah
to do what they could not do -- He will help you to do His
will -- even if “it is impossible.”
Without the anointing and help of the Lord, you cannot.
But with God -- all things are possible.
editorial
Interested readers who would like to have their say via
Letters to the Editors or Guest Commentary are welcomed.
Please fax us at 699-7847 or email [email protected]
Let’s Brainstorm!
The Samoa Post
The Samoa Post is published three times a week Wednesday,
Friday, & Sunday.
Tel:(684)699-7848
(684)699-7849
(684)699-2034
Fax:(684)6997847
Email: [email protected]
Tusia: Nanai V. O. Nanai O lo o galulue nei o le tufuga
fauva’a, le susuga ia Maselino
Ioane, mai le afioaga o Aua i
le teritori nei; fa’apea ma sui o
le aumaga a le Taumafa Alofi i
le afioaga o Nu’uuli. Aua le
toe suia o le fausaga o le
fautasi; lea, sa amata-mea ai o
le afioaga o Aoa, mai i le
i t u m a l o o l e Va i f a n u a , l e
fautasi o le Seahawk.
Peita’i, ua alo atu nei o le
Fale-Magea ma le Taumafa
Alofi; lea o le a latou suia ai o
foliga o le Seahawk. A o le a
tu’u mo’i loa i ai o foliga o
Satani, le sifi o fa’alafua o le
gataifale.
O le suiga o le fausaga ua i
ai i le taimi nei; ua tipi ese le
tusa ma le 5 futu, le taumuli sa
i ai muamua, lea sa tautau i
tua atu o le taumuli, lea; e tali
foliga o se fuluatomuli o se
aeto liu tiapolo o le sami.
Sa fa’ailoa e le afioga i le
agai-o-tupu ma le Aiga
Salevaiolo, ia Maselino, e
fa’apea; “ua ala-ga-tatau o na
toe faia se gaioiga i le va’a. O
na e vaivai le tino atoa o le
va’a; e tele fo’i o vaega e fia
mana’omia, o na o le le
atoatoa lelei o na i ai o le
malosi’aga; e pei o foe e tatau
o na alo ai.”
Sa ia fa’ailoa fo’i, e fa’apea;
“o le sefululua ai lea o fautasi
ua ou fausia, e aofia ai ma le
Seahawk, lea, ua galuea’iina i
le taimi nei.”
Sa ia fa’ailoa fo’i; o le
fautasi sa ia amata fausia mai
ai; o le fautasi o le Savali o le
Filemu mai le afioaga o
Falelatai i A’ana, lea, sa fausia
i le afioaga o Pago Pago, ma
faimeaalofa atu ai Pago Pago,
mo Falelatai, mai le fa’ai’uga
o le 1986, ae umusa i le
amataga o le 1987.
O na ia malaga ai lea i
Samoa, ma ia fausia ai o le
fautasi o le Kionasina i Apia, i
le tausaga 1987. O ni isi fo’i o
fautasi sa ia fausia; e i ai o le
Little Rina mai Apia, ma le
Segavao mai Si’usega i
Faleata.
O ni isi o fautasi sa ia fausia
i totonu lava o le teritori nei, e
i ai o le Paepaeulupo’o i Aua, i
le tausaga 1995; fa’apea ma le
v a ’ a o l e Te l e v i s e , l e a , s a
fa’aaoga e Nu’uuli, po o le
Satani II, ma avatu ai i le
A’oga Maualuga a Samoana,
ma toe fausia ai e le susuga
lava ia Maselino, e pei fo’i o
le fautasi o le Fua’o mai Vatia.
E tele ni vaega e ese’ese
mamao ai o le fautasi o le
Seahark, ma fautasi uma i
totonu o le teritori nei. Aua, e
le gata i lo na umi, a o le
maualuga fo’i; e pei o na le
paleni i ai o foe a so o se
fautasi i le taimi nei. Aua, e fai
o le maualuga o le va’a, toe
valavala nofoaga o le aualofoe; ae tulaga ese fo’i le tulaga
o lo na foeuli.
O le v aeg a mu amu a o le
fausia ai o lea galuega; o le a
saunia ma auina sa’o mai i le
malo o Ausetalia, e pei o na
fa’ailoa mai e le susuga i le
tufuga ia Maselino Ioane.
Sa fa’ailoa mai ai fo’i, e
fa’apea; “e 6 vaiaso o le a
fa’atino ai o lea galuega, o na
o le tele o suiga o le a i ai.”
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
3
O A’oa’oga ia Tete’e
ai Alo & Fanau mai
Suiga Fou o le Olaga
Tusia: Nanai V. O. Nanai - O lo o fa’agasolo pea o a’oa’oga;
e pei o na ala atu i le polokalama, i lalo o le puipuiga a le
matagaluega o Tupulaga ma Tina, a o i ai fo’i ma le lagolagosua
ai o le vasega o tagata matutua o le atunu’u. (TAOA)
I le tau sa’ilia ai o ni auala; e fo’ia ai o le sasao a’e o mau
suiga fou, a ua a’afia ai fo’i ma soifua o alo & fanau o le
atunu’u.
I le itula e 11: 00 i le taeao o le aso Lulu na se i fa’ato’a
mavae atu; sa faia ai o se maimoaga i ni ata, e pei o na sa saunia
e lea lava polokalama. A o maimoaina ai, mai i ia ata, o ni
tulaga ogaoga; ua o’o i ai o ni isi o alo ma fanau, mai i ta’aiga a
le fili ma a na mailei. E i ai o le tula’i mai ai o ni isi o
solitulafono, e pei o na a’afia ai o soifua o le tele o Tina ma
tama’ita’i o le atunu’u, se ia o’o lava i nai fanau teine laiti.
Sa i ai o ni isi o sui o le atunu’u, sa fa’aalia mai ai i totonu o
ia ata. I le fa’aalia ai fo’i o ni o latou taofi, a o ni finagalo. I ni
auala e ao ai i matua i totonu o aiga; o na sa’ili’ili i tulaga lelei
uma. I na ia avea ma vaifofo, a o se fo’ia ai fo’i, o le tula’i mai
ai pea; o fita ma mafatiaga i totonu o aiga, aemaise lava i le va
o matua ma fanau.
O ni isi o sa’ili’iliga, e pei o na i ai o se ata o se Tina; a o ia
fesiligia o se tama’ita’i. I le fa’apogai, ua le o toe atoatoa ai lo
na fiafia, mai i le amata mai ai o le mafuta ai i o na matua moni.
Ae sa va’aia ai o le talanoa ma loimata o lea tama’ita’i
talavou; ma ia fa’ailoa ai o ni va’aiga le talafeagai, e pei o na sa
mafua mai ai; o na o’o lo na Tina, i se tulaga pagatia, ma a’afia
atu ai ma i latou o la na fanau.
E atulasi o mau a’oa’oga lelei, e pei o na ua maitauina i
totonu o lea polokalama, talu o na fa’aulufale mai e le malo
fou, ua tula’i mai nei.
Ua i ai fo’i o le fa’amoemoe o lenei tautua a le SAMOA
POST; o le a auina atu pea, o taunu’uga o taualumaga o lea lava
polokalama aoga mo le atunu’u.
Fesiligia pe Toe Ao le Lapisi
e Totogi ai Eletise - Suavai
Tusia: Nanai V. O. Nanai - Ua i ai o ni isi o le atunu’u, ua o
latou fesiligia pea; pe toe fa’aauau e le vaega a le ASPA, le
latou galuega lelei; lea sa o latou fa’atinoina muamua. E mo le
auina atu ai o lapisi a le mamalu o le atunu’u, i na ia fesoasoani
i le totogi ai o pili o le eletise ma le suavai.
Aua, sa fa’ailoa mai e ni isi o le atunu’u; “ua fai si umi; o
matou fa’aputu pea o lapisi, e pei o na i ai o atigifagu-vai,
atigiapa inu; ma le tele o lapisi plastic, lea, ua tele tausaga; a o
matou fa’aputu pea. A o le taimi nei; o le a sili loa, o na auina
atu o a matou fa’aputuga-lapisi, ma fa’atutu i o matou lumafale
i tafala. Aua, le fa’atali ai o loli-lapisi, mo le auina atu ai e
lafoa’i, i le nofoaga; e pei o na lafoa’i i ai o lapisi e le aoga.”
Ae sa fa’ailoa mai fo’i, e le Tama ia Suani Avalogo, mai i le
af io ag a o N u ’ u u li, e f a’ ap ea; “o le lap is i e p ei o n a s a
fa’atumulia ai o tafaala o le ASPA i Tafuna, mai i le fa’ai’uga o
le tausaga ua mavae; o se tasi lea o vaitaimi, e le o mafai pea o
na fa’agaloina.”
“Aua, e ui i le umi o tutu o ta’avale a le atunu’u, i tafaala i
luma o le ASPA. Aua le auaua’i atu; mo le fia fua ai o lapisi. A
o se galuega fesoasoani tele fo’i lea a le ASPA, e pei o na sa ala
mai le afioga ia Utu Abe Malae.”
Ae sa fa’ailoa mai e le sui o le ASPA, o lo o gafa ma le vaega
e ao ai o le lapisi, le susuga ia Ryan Tuato’o. E tusa, ma le
fesiligia so’o e le atunu’u, po o afea e toe ao ai le lapisi, e pei o
na sa motusia mai; i le fa’ai’uga o le tausaga ua mavae. Ae pe
toe aoina fo’i o le lapisi?
Ae sa ia fa’ailoa mai; “e toe ao lava le lapisi, e pei o na
tapena i ai. A o lo o tau sa’ili fo’i, o se vaega; e tatau o na aga’i
atu i ai o le fa’aputu ai o le lapisi, pe a auina atu e le atunu’u,
mo le fuaina.”
Sa ia fa’ailoa mai fo’i, e fa’apea; “sa i ai o le vaega fanua mo
le matagaluega o A’oga, lea, sa tu’u atu, e fa’aaoga e avatu i ai
o lapisi. Peita’i, e le o i ai o se atoatoaga lelei mo lea fanua,
atoa ma le le i mautu lelei i ai o fuafuaga.”
NUUULI, AS – The locally
produced news documentary,
”YIELD” will debut as a
highlight to the National
Teenage Pregnancy Prevention
Month on KVZK TV Channel
2 on Saturday, May 18.
The news documentary
presents statistics and poses a
challenge to the longunquestioned assumptions that
discussion about sex education
is a taboo in American Samoa.
The documentary, produced by
the teen participants, staff
members, and partners of
Intersections, Inc., has
generated a powerful, often
emotional response from
community members who
were able to hear audio files of
interviews presented in this
piece.
Intersections, Inc. in
partnership with the American
Samoa Family Planning, the
Alliance for Strengthening
Families, and Nurturing My
Connections join efforts in
reducing teenage pregnancies
and delaying sexual activities
among the youth on our island
territory.
“As parents are the first line
of defense in teaching their
children, every parent and
child should watch and discuss
YIELD,” said Marilyn Anesi,
the new program director for
the American Samoa Family
Planning.
YIELD also stands as an
acronym for Youth’s Individual
Expressions of Life’s
Dilemmas, a project of
Intersections, Inc. funded by
the Family and Youth Services
Bureau, a program of the
Administration for Children
and Families, a division of the
U.S. Department of Health and
Human Services.
“ Te e n a g e p r e g n a n c y i s
connected to a host of other
critical social issues such as
child welfare, responsible
parenting, education, and other
risky behaviors,” said Moelilia
Seui, executive director for
Intersections, Inc., “and with
the rise of teenage pregnancy
we ask ourselves, are we
investing enough in the
development of our youth?”
The film presents an
opportunity to look at some of
these issues more closely as
well as the educational
programs and outreaches the
agencies are implementing to
address the rise of teenage
pregnancy in American Samoa.
YIELD will debut to the
public on Saturday, May 18 on
KVZK TV Channel 2 at 7:00
p.m. For more information
about YIELD, visit
www.projectyield.com
4
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
Eni nominee, Lefagaoalii Annie Amosa, to be offered
appointment to the U.S. Air Force Academy
Wa s h i n g t o n D C Congressman Faleomavaega
announced that he has been
informed that Cadet
Candidate Lefagaoalii Annie
Amosa has successfully
completed the course
requirements at the United
States Air Force Academy
(USAFA) Preparatory School
and will, upon her graduation
on May 21st, receive an offer
of appointment to attend the
United States Air Force
Academy in Colorado
Springs, Colorado.
“I am very pleased to learn
about Lefagaoalii Annie
Amosa’s success at the
USAFA Preparatory School,”
Faleomavaega said. “I
commend her for her hard
work, desire and
determination that has now
earned her an opportunity to
gain admittance to the Air
Force Academy and
subsequently achieve her
g o a l t o b e c o m e a l e a d e r,
serving as an officer in the
U.S. Armed Forces.”
Amosa is a graduate of
Samoana High School and is
the daughter of Mr.
Whole Grain
Pancake, Turkey
Sausage Patty Juice
1% Low Fat Milk
Plain Biscuits,Boiled
Eggs, Fresh Papaya,
1% Low Fat Milk
Hash Brown, Turkey
Sausage Patty,
Ripe Banana,
1% Low Fat Milk
B & W Rice, Beef
B & W Rice, Chicken
Stroganoff, String
Nuggets, Egg Plant/
Broccoli, Ripe Banana Beans, Fresh Orange
, 1% Low-Fat Milk
1% Low Fat Milk
Across America and here in American Samoa,
schools are working to make meals more nutritious, keep all
students hunger-free, and help children maintain or reach
weight.
Wheat Toast,
Scrambled Eggs,
Fresh Papaya,
1% Low Fat Milk
Aliimuamua Emau Rapi and
A i n u u Ta a s e A m o s a o f
Tafuna.
“Obtaining an appointment
to a U.S. service academy is
no easy feat and I would like
to congratulate Cadet
Candidate Amosa as well as
her parents and teachers for
her success. I have every
confidence that she has the
academic and physical
ability to succeed at the Air
Force Academy and I wish
her the best of luck,”
Faleomavaega concluded.
Cadets who are successful
in gaining admission to the
U.S. Air Force Academy,
which is ranked among the
top rated educational
institutions in the United
States, can look forward to
being challenged
academically and physically.
They will also receive a fouryear cost-free education
valued at more than
$415,000. Upon graduation,
cadets are awarded with a
Bachelor of Science degree
and are commissioned as
second lieutenants in the
U.S. Air Force.
Wheat Twist Roll,
Ripe Banana
1% Low Fat Milk
B&W Rice,Chicken Stir
Fry, Cucumber/Bok B&W Rice, Beef Patty
Corn on a Cob,
Choy, Taro, Ripe
Fresh Apple,
Banana
1% Low-Fat Milk
1% Low-Fat Milk
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
By James Kneubuhl, ASCC Press Officer - The recent Field
Training Exercise (FTX) by ROTC classes at the American Samoa
Community College (ASCC) saw the main campus malae
transformed into a military camp ground, as the cadets in the
program practiced battlefield strategies and combat survival
techniques. This semester’s FTX had a special twist in that it
included a Contract Ceremony for Cadet Raelynn Aliitasioaitulagi
Tuilefano Mapu, an ASCC graduate currently in her third year of
the Simultaneous Membership Program with the 411th Engineer
Battalion at Fort Shafter Flats, Hawaii.
The daughter of Joe and Jeannie Mapu of Nuuuli, while visiting
home Raelynn elected to have her Contracting Ceremony held
among the ASCC ROTC classes so that her family could attend.
Being contracted in an ROTC program entitles the Cadet to
various benefits such as a monthly stipend ranging from $300-500
depending on the level they have reached in their studies of
Military Science and Leadership. Contracted cadets will also
qualify for a full time scholarship of up to four years. If the
student is in the Army Reserves, they will be considered a Cadet
receiving an E-5 pay conducting officer work when participating
in Battle Assemblies. Also, getting contracted allows a student to
compete for an active duty slot when commissioned.
Captain Saipale Vaouli, currently heading the ASCC ROTC
program along with SFC Kitzengen Moliga, explained that in
order to get contracted in ROTC, a student must meet certain
criteria. In addition to maintaining a grade point average of 2.5 or
better, the candidate must become medically qualified via the
Department of Defense Medical Examination Review Board or
Military Entrance Processing Station. Candidates also have to
meet the Army height and weight standards and pass the Army
physical fitness test. Having met all the necessary requirements,
Cadet Mapu received her contract award during the FTX at ASCC
in a brief ceremony conducted by visiting dignitary LTC Kevin
McKay as her family and the entire roster of the College’s ROTC
students looked on.
After graduating from ASCC two years ago, Mapu initially
continued her ROTC training at UH Hilo, then transferred to
Hawaii Pacific University and continued to cross train with ROTC
at UH Manoa. “Times were tough living in Oahu, where I was a
full time student aside from ROTC and I also had a job,” she
recalled. Her days began with her leaving home at 4:30 a.m. and
not returning till after 10 p.m. “The ROTC program at UH Manoa
is no joke,” she said. “It is indeed the real deal and cadets travel
miles each morning to be there on time for formation because it is
a determining factor in one’s performance.” With her ROTC now
secure, she feels confident in facing the new challenges ahead.
“The program is competitive but I want to make the cut for active
duty when i commission,” she explained.
Mapu draws inspiration from her strong ties with her family
here at home. “People have asked me for advice in regards to the
military and college life,” she reflected, “and one thing I tell them
is to never forget the man above, your family, and where you came
from, because many people stand tall like a mountain when
success is in their hands, but I believe it is those who remain
humble when they reach the top whose success is the most
genuine.”
With Cadet Mapu’s achievement providing an example of what
can be achieved through dedication and hard work, Captain Vaouli
expressed his hopes that more local ROTC students will strive
towards a similar achievement. “My main goal is to continue to
contract more students into the program and provide scholarships
to pay for school off island,” he explained. “My other goal is to
ensure these students meet the requirements to get contracted and
get commissioned, and are well prepared physically and mentally
for the next level of ROTC training. I hope to see more students
becoming Officers in the United States Army through our local
program here at ASCC. There is so much potential here. We just
need to tap into it.”
Captain Vaouli, himself an ASCC graduate who returned to
work with the College’s ROTC program last semester, shared his
view of how ROTC enhances the overall learning experience for
ASCC students in several different areas. “First, it teaches
students to become leaders,” he said. “Trainings help build
confidence and self-esteem. Also, ROTC training challenges
students to manage their time better. Every task, regardless of how
minimal, is given a suspense time.“ Vaouli also emphasized how
ROTC training can lead to advantages both during and after
military service. “ROTC is a great opportunity for students to pay
off their college expenses and get commissioned as a Second
Lieutenant in the U.S. Army,” he said. “In the civilian world, there
are people with Masters degrees that cannot find a job after
college. Most civilian jobs require that you have work experience.
Becoming an Army officer will guarantee you both a job and
extensive work experience.”
For more information on the ASCC ROTC program, call 6998820 or stop by their headquarters located on the upper floor of the
ASCC Gymnasium.
5
6
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
ASCC-ASAHEC Returns
from Manu’a Outreach
Tusia: Nanai V. O. Nanai - E pei lava fo’i o na silafia e le
to’atele o le mamalu o le atunu’u, le suiga fou; sa amata mai ai
o le maketi fou, a o i ai i lalo o le ta’ita’iga a le tofa ia Falefata
Moli Lemana. I le avea ai lea o aso Faraile muamua o masina
ta’itasi; e fa’atauaina ai, mo le auina atu ai o kuka o taumafa
ese’ese, i totonu o le maketi i Fagatogo ma fa’atau ai; aemaise i
kuka mai isi o atumotu o le Pasefika.
Peita’i, sa maua o se feiloa’iga ma le pule fou o le maketi i
Fagatogo, le tofa ia Limutau F. C. Limutau, e tusa ai ma isi fo’i
o suiga fou; lea, o le a ta’ilua ai o aso Faraile, e fa’ataua ai; o le
fa’atino ai o kuka o taumafa ese’ese, ma fa’alauiloa ai i totonu
o le maketi i Fagatogo lava.
Ae sa fa’ailoa mai ai e le ali’i pule ia; Limutau “o le suiga
fou, lea o le a amata atu i le masina lenei o Me, o le a amata
fa’atino mai ai o le ta’ilua o aso Faraile, ma toe fa’aauau o lea
suiga fou.”
“Aua, sa amata mai i le aso Faraile 03 Me, 2013, a o lea; o le
a toe fa’aauau i le aso Faraile 24 Me, o lenei lava masina. O na,
e talu ai, ua maitauina o le lolofi atu o le atunu’u, mo le fia
fa’atau o ni a latou taumafa; aemaise i taimi o po i le lalata i le
itula e 11: 00, e aga’i atu i le itula e 12: 00 i le vaveao.”
O le aso Faraile fa’ataua a le maketi i Fagatogo, na se i
mavae atu, mai i le aso 03 Me, 2013; sa ia fa’ailoa ai fo’i, e le
pule fou o le maketi, e fa’apea; na matua’i fa’atumulia o totonu
o fale’ie, lea sa saunia ma fa’atutu i le itu i sisifo o le maketi. A
o galulue ai fo’i o ni isi o aukuka, aua le kukaina ai o taumafa
ese’ese, aemaise i kuka fa’a-Samoa.
O le aso Faraile 24 Me 2013, (o le vaiaso a sau) o le a toe
fa’atauaina ai fo’i e le pule ma le pulega a le maketi i Fagatogo;
le auina atu ai o kuka ese’ese. Aua se tali lelei ai o le gasolo atu
ai o le pa’ia ma le mamalu o le atunu’u, ma se i tofo ai fo’i, i ni
isi o kuka fa’a-Samoa.
Aua, ua loa fo’i ma tele tausaga; a o le i toe taumamafa le
atunu’u, ia tatou lava taumafa Samoa moni lava. O le a i ai ma
aufa’afiafia; o le a vala’aulia ai e le pule o le maketi ma le
aufaigaluega. I na ia fa’aleleia ai o tulaga o fefa’ataua’iga i
totonu lava o lea nofoaga faitaulia o le malo.
talanei.com - ANZ Bank has declined to make any public
statements in response to a lawsuit filed against the bank by one
of its customers.
The lawsuit, filed by Mrs Tapa’i Tervola last, alleges ANZ
acted made false representations and committed among other
things identity theft and unethical lending practices in
connection with a mortgage loan her husband made with the
bank.
She claims the bank also deliberately removed her name
from their re-finance application and forged her husband’s
signature.
In response to media questions, Country Manager for ANZ
Bank Terese Salumbides said “it is inappropriate for us to
comment on this as the matter is before the High Court.”
The lawsuit was filed on May 9 and the bank has 20 days
from the date of the filing to answer the complaint.
talanei.com - One of the goals of the new LBJ Chief Executive
Officer is to attain accreditation approval from the Joint
Commission on Accreditation of Healthcare Organizations for the
territory’s only medical facility.
JCAHO accredits more than 19,000 health care organizations
and programs in the United States. Many state governments have
come to recognize JCAHO accreditation as a condition of
licensure and the receipt of Medicaid reimbursement.
LBJ CEO Joseph Davis-Fleming said having that kind of
accreditation will open many doors in terms of professional
development and funding opportunities for the hospital.
He said LBJ facilities are in much better shape than he
expected, considering it’s an aging hospital.
The CEO said it will cost money to get LBJ facilities to a level
that the community and patients expect.
By James Kneubuhl, ASCC
Press Officer - American
Samoa Area Health Education
Center (ASAHEC) Program
Coordinator Sailitafa Samoa,
along with Dr. Daniel Chang,
ASCC Allied Health Instructor;
ASAHEC her staff member
Kevin Jamison; and a preNursing student Doris
Mendoza, returned earlier this
month from a trip to Manu’a.
ASAHEC, hosted locally by the
American Samoa Community
College (ASCC), is part of a
nationwide network of Area
Health Education Centers
whose mission is to support
existing health education and
training programs and to
facilitate greater student
engagement in health careers,
especially in underserved
communities. Samoa explained
the purpose of the week-long
ASAHEC visit to Manu’a as an
attempt to “increase and enlarge
the students and teachers
understanding of health and
healthcare occupations, to
promote college education,
build relationships with
students and teachers, and
inform them of academic
opportunities and counseling at
ASCC”.
Taking in Ofu, Olosega, Sili,
Ta’u and Fitiuta, the ASAHEC
team gave presentations before
both teachers and students to
familiarize them with the many
different health occupations,
terms used within the
profession, and the particular
health challenges faced by
American Samoa. They also
provided Manu’a teachers with
power-point presentations and
online resources for future use
in promoting healthy lifestyles.
The ASAHEC Director
described Manu’a as one of
“the most unspoiled and
naturally beautiful places in
Samoa”, but expressed concern
that a reliance on imported food
has fostered a diet trend too
high in protein and saturated
fats. “The Manu’astudentswe
saw were predominantly slim
and healthy, with maybe a few
cases that were overweight”,
observed Samoa, “but we
noticed a higher tendency
towards overweight among
some of the adults.”
Adult susceptibility to
overweight-related noncommunicable diseases such as
diabetes is a factor putting not
just Manu’a but all of American
Samoa at a crisis, according to
Samoa. “We have some of the
highest rates of obesity and
non-communicable diseases in
the world”, she observed, “and
this is where ASAHEC strives
to increase the awareness of the
students and future healthcare
leaders of American Samoa that
they are very much needed in
orderfor us to make a change.”
In addition to promoting health
awareness and lifestyle
changes, Samoa considers it
crucial that more American
Samoans enter the health
profession. “ASAHEC hopes to
work together with others in
healthcare, the government and
the community to identify ways
to recruit and train more local
students who will remain in the
territory and serve our local
residents so that our
government does not have to
hire 75% of the healthcare
professionals from off island”,
she said.
Samoa related that when she
analyzes the big picture, our
Territory may end up paying
dearly, and not just in monetary
terms, for neglecting its own
health needs. “From my
perspective, we urgently need a
Territorial healthcare plan to be
implemented that involves not
only LBJMC and DOH, but all
government agencies,” she
emphasized. “At present, our
local approach to health care is
very fragmented, and this could
have long-term implications not
just for our economy, but for
our culture as well. ASAHEC
cannot meet these challenges
alone. Our current leadership at
the hospital and Public Health,
Director Nua and Dr. Ledua, are
doing their best but they need
the help of the legislature and
others in the government and in
our communities.”
Through outreach projects
like the Manu’a visit, ASAHEC
hopes to play a part in the
change of circumstances in our
health care situation that Samoa
envisions. Their next activity
will involve a health care
occupations program for middle
school and high school students
over the summer. “We are still
trying to work on a training for
some of the local healthcare
employees”, said Samoa, “and
we’re here to assist any students
and their parents who are
interested in learning more
about healthcare occupations.
We c o n c u r r e n t l y s e e k t o
collaborate with other
government agencies, churches,
villages and nonprofit
organizations to promote health
and healthcare occupations.”
Samoa expressed her
gratitude to her colleagues at
ASCC and ASG for making the
trip possible: Dr. Seth Galea’i,
A S C C P r e s i d e n t ; D r. I r e n e
Helsham, ASCC Dean of
Academic Affairs and ASAHEC
Executive Director; the
ASAHEC Community Advisory
Board; Ms. Faaui Vaitautolo,
DOE Deputy of Instructional
Services and Division Leader of
Manu’a Schools, Netini Sene,
DOE Science & Health
Coordinator; Tautua Fuiava,
DOE Liaison for Manu’a
Schools; Howard Molipe,
Olosega Elementary School
Principal; Patricia Fuiava,
Manu’a High School Principal;
Ta l a ’ i G o g o , F a l e a s a o
Elementary School Principal;
and Suafa Faasulu, Matasaua
Elementary School Principal.
For more information on
ASCAHEC, contact Samoa at
699-1587.
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
7
Photos Available @ The
Samoa Post office in
Tafuna - 699-7848
8
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
FFAS MEDIA - Samoana and Fa’asao-Marist have been
crowned as champions of the American Samoa High School
Athletics Association’s boys soccer varsity and junior varsity,
respectively, divisions.
The teams were officially handed their trophies during a
presentation on May 8, 2013 held at the KVZK Studio in
Utulei.
talanei.com - Friday was
the last day for anglers to
land the biggest catch for the
14th Steinlarger I’a Lapo’a
Tournament.
One of the main prizes for
the top winning boat is an
entry card to the International
Game Fishing Association
world championship, which
will be held next year in Costa
Rica.
A s o f T h u r s d a y, N e w
Zealand boat Brave Hart
captained by Clyde Fraser, is
holding strong to the lead with
797.6 points. American
Samoa’s Bonvasita II
FFAS MEDIA - Rounds 3 &
4 were held over the weekend
with three teams remaining
unbeaten so far in the 2013
FFAS 7-A-Side Tournament —
No. 1 Tafuna Jets, No. 2 Black
Roses and No. 3 Kiwi Soccers.
Ta f u n a h o l d s t h e g o a l s
differential edge — 24 —while
Black Roses need the second
tiebreaker of goals scored (1514) to edge Kiwi for second
place as both are tied wth 13
each in the goals difference
department.
Black Roses and Kiwi will
settle the dispute over second
and third place in the standings
on May 18 as they take on one
another during Round 5 at 9:00
a.m.
PanSa had the biggest jump
after the latest two rounds,
leapfrogging from No. 9 to No.
4 after it won both of its games
last Saturday.
They beat Green Bay 6-2
and then edged Utulei Youth 10 with a goal in the waning
moments of the match.
captained by Andy Wearing is
now in second place with 531
points.
Another local boat Reel
Cat, captained by Mark
Kneubuhl, is close behind in
third place with 526.6 points.
Pago Pago Game Fishing
Association official Peter
Crispin said some of the
highlights of this year’s
tournament is a 256 pound
marlin, caught by Rochelle
Reid of Sau Ia during Ladies
D a y o n We d n e s d a y a n d a
whooping 326.6 marlin caught
yesterday by Sepp Steffany of
the Reef Cat boat.
The awards ceremony was
held Saturday at Sadies by the
Sea. Crispin said the
tournament has been going
very well thanks to the support
of the community and their
sponsors.
Samoana 7-0-1) ended the competition with a league-best 21
points, eight better than second place finisher, Fa’asao-Marist
Crusaders (4-1-3, 13 points).
The end of the league was on hold for a few days due to a
make up match between the Crusaders and Nu’uuli Voc-Tech
Wildcats to determine second place. The Crusaders won 3-1 on
May 7.
Faga’itua Vikings (3-2-3, 11 points, followed by the Wildcats
(3-1-4, 10 points) in fourth and finally the Tafuna Warriors (10-7) in fifth.
Trophies, sponsored by Football Federation American
Samoa, were handed out for the champions and second place as
well as MVP and Coach of the Year.
Kaleopa Siligi of Samoana was named the season’s MVP
while their coach Silasila Samuelu got the nod for Coach of the
Year.
The Crusaders (6-2-0) denied a double title in boys soccer for
Samoana (5-3-1) as they completed the season two points clear
of Samoana, 20-18, for the championship.
Both teams played to a 0-0 draw on May 2 with the Sharks
needing a win to claim the title.
Paul Collins and Fausia Leiato of Fa’asao-Marist took the
MVP and Coach of the Year awards, respectively.
Faga’itua (4-1-2, 13 points) came in third place while the
Wildcats (1-0-7, three points) were fourth and Tafuna (1-0-7,
three points) were fifth.
The boys soccer MVP’s were both members of the American
Samoa U-17 squad the competed at the 2013 OFC Men’s U-17
Preliminary Tournament in Samoa earlier this year.
No. 4 PanSa, No. 5 Atu’u
Broncos and No. 6 Pago Youth
are tied with 6 points each.
Only the top four teams
advance to the playoffs.
PanSa has a tough first game
on Saturday as they take on
Kiwi Soccers at 9:40 a.m.
before facing off against Atu’u
at 10:20 a.m.
Rounding out the rest of the
standings are No. 7 Utulei
Youth, No. 8 Green Bay, No. 9
Lion Heart and No. 10 Ilaoa &
To’omata.
9
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
“O se Nofoaga Mo i Latou e Fa’aletonu Mafaufau”
O lo o to manu o le alofa
ma le agalelei o le Tapa’au i le
lagi, a o feagai ai pea o le
atunu’u, ma le folauga, lea, ua
amata o na ataatagia mai o
fanua a luga; a o tau-masina
fo’i o le ogatotonu o lenei lava
folauga.
E le gata i lea, a o lea fo’i;
ua atagia mai o ni isi o suiga
fou, aua lava Amerika Samoa
ma lo na aga’i i luma. Malo le
soifua; Malo fo’i le lagimaina
lelei.
Ae, e talitonu, o le tasi lea o
mata’upu taua; e le o manatu
mamafa i ai o le to’atele o le
atunu’u. O na, ua pei ai o se
fuata fofotu mai; o le to’atele
o i latou, ua maitauina le
fa’aletonu o latou mafaufau.
Ma, ua tele lava fo’i, i na
va’aia o lea suiga fou; i ni isi o
vaipanoa o le taulaga, aemaise
i totonu o le maketi i
Fagatogo, mai i le tele o aso.
Ae peita’i, ua i ai fo’i i latou;
ua fa’aletonu o mafaufau; ua
molia i le soli tulafono; ma ua
filo fa’atasi atu ai ma pagota, i
totonu o le falepuipui i Tafuna.
O ni isi fo’i o i latou; ua
a’afia i lea va’aiga, ae sa le i
ola mai ai i latou, mai lava a o
latou laiti. A o tausi lelei mai
ai fo’i i latou; e nai o latou
matua, se ia ola ma tuputupu
a’e pea o latou soifua, ma ua
tupu fo’i o le poto.
Ou te le natia o lea va’aiga
mata’utia, e pei fo’i, o na sa
tula’i mai i lo’u atali’i moni
lava e to’atasi.
Ma, e to’atolu ai i lo’u
atali’i, ia tamaiti o lo matou
nu’u, i totonu lava o le teritori
nei; ua a’afia fa’atasi ai, i lea
ituaiga o va’aiga mata’utia.
O na, ua suia lea o latou
mafaufau, i ni amioga
uiga’ese, e pei o na sa latou
fa’aalia mai. Ma, sa ou logo ai
fo’i, o le puipuiga o le
saogalemu, ma taofia ai lo’u
atali’i, i le to’ese, aemaise i le
vaitaimi tonu, na fa’ato’a
tula’i mai ai o suiga fou i lo na
mafaufau, i ni isi o tausaga ua
mavae.
Peita’i, sa le i mapu ma
malolo, lo ma’ua tatalo ma
lo’u to’alua ma le le aunoa; i
luma o le Atua. A o so ma’ua
agasala ea fo’i, po o le atali’i
lava; ua ia inumia o le sosia,
na ala mai e le fili ma a na
mailei?
Ua toe fo’i si o’u atali’i, i se
tulaga lelei; aua, sa le i mapu
o le a’oa’o ma toe ta ta lago
pea a Masefau, o upu ma tala,
i na ia toe timata i ai lo na
mafaufau.
Ae, o le alia’e mai ai o lea
va’aiga, e pei o na tau fa’ailoa
atu ai o se Manatu. O na, e
fa’a-faigofie o na tua’oi o le
tagata a’oa’oina lelei, ma i
latou; ua fa’aletonu o latou
mafaufau, ma le tele o mau
fa’aosoosoga; e tutupu ifo i o
latou loto.
A o se taunu’uga fo’i, e pei
o le emo o le mata, le
ma’umau ai o soifua o isi
tagata. Aua, e leai lava o se isi
lavea’i, e na te fa’a-tua’oiina o
le lavea’i mai o le soifua o le
tagata, ae leai o sa na agasala
ua fai.
E leai fo’i, o se isi lava fofo,
e tatau o na fo’ia ai o lea
fa’afitauli. E pei o na
maitauina o le tula’i mai pea;
o le to’atele o i latou, ua
fa’aletonu o latou mafaufau.
Ae o lo o miomio fa’atasi i
latou ia; ma le to’atele o le
mamalu o le atunu’u, i le tele
o taimi ma aso uma lava.
Ia taga’i fo’i i le
fa’alavelave, e pei o na sa
tula’i mai i totonu o le matou
nu’u o Amaua, mai i le
itumalo o Sua; i le Falelima i
Sasa’e. Na osofa’ia ai e se
taule’ale’a talavou, e 31
tausaga lo na matua, ia se
Ta m a e 5 0 t a u s a g a o l o n a
soifua. Na ia oso atu ai i tua o
lea Tama, ma ia fa’aaoga ai
loa o se aga’ese; i le tuaua o
lea Tama.
E le a’oa’ia e le matapia, o
le manaia; i le pa’ia i le faiga
malo, lau afioga i le kovana
sili ma lau kapeneta. Ae
talitonu, e leai se isi alofaga;
pe a tula’i mai o le lamatia ai
o soifua o le mamalu lautele o
le atunu’u. Aua, o i latou ua
fa’aletonu o latou mafaufau;
ua le o toe mautinoa; pe toe
fo’i i se tulaga lelei.
Ae manaia, pe a fausia loa o
se nofoaga fa’apitoa; ia na o i
latou lava, ua fa’aletonu o
latou mafaufau, e avatu i lea
nofoaga, ma taofia ai. Ia ‘aua
fo’i, ne i toe tatalaina i latou; i
tua i o latou aiga moni.
Ua le tasi, a ua atulasi; o na
tula’i mai pea o mata’upu, e
pei lava fo’i, o na lailoa i ai o
le ofisa o fa’amasinoga. O na
o le to’atele o alo ma fanau o
le atunu’u, e molia atu i ni a
latou amioga mata’utia ua
latou faia. Ae mafua mai lava,
o ia solitulafono uma; o na ua
le o toe sa’o le mafaufau, i le
tulaga masani, sa ola mai ai i
latou.
E le afaina ai le vaega fo’i
lea; e pei o Leka, Vao, ma le
isi uso o Vao; lea, e feofeoa’i
solo, i lea itu, ma lea itu o le
taulaga, i le tele o aso.
AMERICAN SAMOA
POWER AUTHORITY
Ae fa’apitoa o se Manatu; ia
i latou, ua ola mai ai o se suiga
fou. O isi fo’i o i latou ia; na
mafua o na a’afia o latou
mafaufau, o na o le malosi i le
tagofia o vaila’au ma fuala’au
fa’asaina.
Ae afai, e leai se nofoaga; e
fa’apitoa atu i ai i latou ia. O
lo na uiga; e le misi le mau
solitulafono, mai i lea nu’u,
ma lea nu’u. O na ua to’atele o
le Au-Ulu-Leaga; i le toeitiiti
lava, a leai se nu’u, e le maua i
ai o ia ituaiga o tagata.
Po Box PPB
Pago Pago, American Samoa 967966
Fax No. (684) 699-4129
Phone: (684) 699-3057 / 3040
REQUEST FOR PROPOSAL (“RFP”)
NOTICE TO OFFERORS
FY13.1125.FSM
Issuance Date: April 25, 2013
Closing Date/Time
FY13.1125.FSM
May 28, 2013 @ 2:00 p.m.,
American Samoa Time
Project : TERMITE AND PEST CONTROL SERVICES
The American Samoa Power Authority (ASPA) issues a Request for Proposal from
qualified firms to provide a:
A complete RFP package may be picked up from the ASPA Materials Management
Office located in the ASPA Tafuna Compound. You may also view this online on the ASPA
website: www.aspower.com. Submissions are to be sent to the following address and will
at the Materials
be received until
Management Office located in ASPA Tafuna Power Plant Compound.
Any proposal received after the aforementioned date and time will not be accepted
under any circumstances. Late submissions will not be opened or considered and will be
determined as being non-responsive.
For more information about this RFP, please contact the following person(s):
Procurement Specialist
Materials Management
tel. 684.699.3057
[email protected]
1. Reject all proposals and reissue a new or amended RFP;
2.Request additional information from any Offeror;
3. Select an offeror for award based on other than “least cost” (e.g. accessibility
of property offered by public road, condition of property leveled);
4. Negotiate a contract with the Offeror that is selected for award; and/or
5. Waive any non-material violations of rules set up in this RFP at its sole
discretion.
UTU ABE MALAE, Chief Executive Officer
April 25, 2013
10
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
O Ala-Upu ma Mafua’aga
E talalasi fo’i, o ni isi o le atunu’u, e fa’atatau i upu ma tala; mai i gagana fai so’o, atoa ma ni isi o talitonuga. Aua, o ni isi, ma o latou
fo’i; o talitonuga. E tasi le upu, ae tele ma feuiuia’i solo; ia lo na mafua’aga; fa’a-uigaina; e o’o lava i lo na fa’aaogaina. E le gata i lea,
a o lo o ta’oto mai ai ma mafua’aga; o ia lava ala-ga-upu. Ae ao pea, o na fa’asolo ifo i ai o lau faitau.....
O le tasi lenei o ala-ga-upu;
ua ioe i ai le to’atele o le
atunu’u. E pei o na ua tele ai
fo’i o tala, i ni mea mata’utia,
ma le ofoofogia, e tutupu so’o
mai ai pea. Ae, e ui fo’i, i na o
lo o i ai ni isi; e tete’e i ai.
O tulaga masani ai, i totonu
o aiga, ma nu’u i Samoa nei. E
i ai o mea mata’utia, ma le
ofoofogia, e fa’a’upuina lea, e
le atunu’u; o: “Mea Fa’alagi.”
Ma, e tele i na a’afia ai o le
tagata, e ola Le anoano, po o
le fa’afia tofotofo.
E tele fo’i o tala, e fa’atatau
i se popo, mai i se niu, e tu
lalata ane i se fale. A pa’u se
popo, mai i lea niu, a ua
pogisa le aso. E tatau, o na ia
‘aua lava, ne i toe alu atu i ai o
se isi, ma ia ta’alaoina ai o lea
popo.
Aua fo’i, e ui i le lololo o le
a’ano o le popo, ma le
suamalie o le sua o le popo. A
o le popo a satani, e pei o na i
ai o upu masani, a se tasi o
pese. E fa’atatau lea i se popo,
pe afai, ae pa’u ifo, a ua po le
aso.
E mafai fo’i la, o na fa’aata
lea ala-ga-upu; i se talanoaga a
se aiga, po o se nu’u, ia po o
se fa’alapotopotoga fo’i. Afai,
o i ai o se mata’upu, o le a
tauau, i na umi ai le taimi. Ma,
e le o se taimi tonu fo’i lea, sa
tatau ai o na talanoaina ai, o
lea mata’upu.
O na fetaui lelei lea, o na
fa’atusa i ai le taimi, lea, ua le
talafeagai, e pei o le po.
E le tatau fo’i, o na avea lea
mata’upu, ma itu, o le a
naunau tele i ai. Ae lelei pea, o
na toe sasa’a malie ifo o le
fafao, po o le toe tu’u, mo se
isi taimi tala feagai, pe fetaui
lelei i ai.
Afai o se fono a matai, ua
potopoto uma atu i ai o matai
o le nu’u, mai i ali’i ma
tulafale, po o fale-Upolu. O
lea la fono, aemaise i
fonotaga. A o sa’ili i ai o se
mata’upu taua, o lo o fia maua
i ai o se taunu’uga.
E tatau ai la, o na afifio atu
ai o tamali’i, i le fono. A ua
uma fo’i, o na o latou tapena i
ai ia latou fo’i Tofa, e tu’uina
atu ai, i luma o le nu’u. E
anovale tele, ia se tamali’i, ae
afio atu ai i le fono. A o tau
fa’atali i ai o so na finagalo,
po o la na Tofa.
Aua fo’i, a le maua se Tofa
a se tamali’i; o se tamali’i
inosia ma amusia fo’i lea, i
totonu o le saofa’iga a le nu’u,
po o so o se nu’u lava fo’i. Ae
afai o se fono, e mae’a ifo; ua
tofutofusia uma o na fola i ai o
Tofa, mo le iloiloina i ai o se
taunu’uga, i na ia tau ai i ni
lelei.
O na mautinoa lea, o le a toe
patipatia le alofi mavae a le
fono. Aua le sami ai; o le tufi
taufao i ai o tamali’i. E tusa ai,
i o latou finagalo, po o Tofa,
ua fa’aalia, i luma o le
saofa’iga. Ioe, ua tufi taufao ia
Tofa, i le maota o saofa’iga.
O lo na uiga; ua uma o na
mai’oi’o lauga ta’itasi o le
feiloa’iga, po o le saofa’iga.
Ma, ua leai fo’i se isi, o le a
toe saunoa, e tusa ai i
mata’upu, e pei o na sa
fetufaa’i i ai o finagalo ta’itasi
o le saofa’iga.
E mafai fo’i, o na fa’aaga
atu i ai lea ala-ga-upu; i se
f o n o t a g a a s e
fa’alapotopotoga. Pe a o’o, i
na o le a saunoa fa’ai’u i ai, ia
Se; o le a tula’i saunoa
mulimuli ane ai. A o
fa’afofoga uma fo’i i latou; sa
auai i lea lava fesilafa’iga ma
molimauina.
Ae peita’i, o le Ta Vini, ma
l e T a Va n a ; e t e l e i n a
fa’alogoina pea, pe a tautala i
ai o Se, o le a ia tu’uina atu se
fa’atonuga, i se tagata tautua.
Ia aemaise i taulele’a, pe a
sauni atu ai lea, mo le pegaina
ai o se pua’avela, mo le
fa’atino ai lea o tufa’aga; mo
matai o le nu’u.
I le avatu ai lea; o
fa’atonuga a le matai tulafale,
o le a ia puleina fa’asoaga o
inati mo matai. I lo na fa’ailoa
atu ai lea, i le taule’ale’a, o le
a ia pegaina le pua’a; i le
fa’atinoina o tufa’aga, (pe afai
e to’atele matai o le nu’u, ae
na o le tasi se pua’avela, o le a
fai i ai o le fa’asoa)
A ia tatau ai fo’i, o na
tofutofusia uma i ai o matai o
le nu’u, po o le saofa’iga.
E mo se fa’ata’ita’iga: Afai,
o lo o silafia lelei e le matai
tulafale, o lo ia puleina le
fa’asoaina o taumafa, mo le
saofa’iga. O na ia fa’apea atu
lea i le taule’ale’a. “Sole! Ia ta
vini ma ta vana lelei, ia
tufa’aga taua o le manu. I na ia
tofu ai lava le tamali’i, ma si a
na ia vaega o fa’alumaga, e
fo’i ma ia, i lo na ia aiga.”
A tu’u mai ai fo’i la, i le
auga o le fa’a-uigaina ai, o lea
fo’i ala-ga-upu. Ioe, e taua le
mae’a lelei o le fono, a ua
manino, ua tofu le matai, ma
la na tofa, po o so na taofi, i
totonu o le fono. Aua, e le
aoga, o na fa’auma le fono. A
o lo o i ai ni isi o matai o le
fono, e le i folaina, ni o latou
fo’i finagalo fa’aalia i
lumamea.
E se a se a fo’i, i totonu o ni
isi o nu’u ma afioaga, o na
tula’i mai ai o ni Vaiati. O
Vaiati, o se tofi fa’asolo lea o
se nu’u, i se tausiga o so latou
fa’afeagaiga, e pei o faife’au.
Ia, aemaise lava fo’i, i nu’u
ma afioaga, o lo o auaso ai, i
le tausiga o so latou faife’au.
(e ala i mea taumafa, e ave i ai,
i aso uma lava. O lo na uiga
fo’i, e tu’u fa’asolo)
A o’o fo’i la, i na fai se fono
a le nu’u, ae fai ai fo’i o ni
sa’ili’iliga ma su’esu’ega, i ni
mata’upu, e ao o na
soalaupuleina. Ae i’u ai loa
fo’i; i na fa’ate’a ai se isi, po o
se matai, mai i totonu o le
nu’u.
E fa’atino lava la, ia le
fa’asalaga. Ae, o le a le tu’ua
ai lava, ia le fa’aauau ai pea, o
le tausia ai o faife’au o le nu’u.
E ala, i Auga-Aso a le Aulotu,
i aso uma, aso uma lava.
Ia manatua fo’i, o le
Fa’avae lava ia o le nu’u, e
tausisia. A o le feagai ai fo’i o
le nu’u, ma le tausiga o le
faife’au, e le tu’ua ai lea. O
nu’u fa’avae, po o nu’u-mavae
ia; e latou te fa’atumau pea o
latou Fa’avae.
Ae fa’apena fo’i, o na
tumau ai fo’i, ia Vaiati fa’asolo
a le nu’u, po o le Aulotu,
aemaise i le EFKS i Samoa.
.
11
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
“Ua Tatau o na i ai se
Nofoaga Fa’apitoa”
Ua pei o se fuata fofotu; le
tula’i mai pea o i latou e
fa’aletonu mafaufau. I lo latou
fa’atino ai o ni solitulafono; ma
ua i’u i na ma’umau ai ma
soifua o ni isi o le atunu’u. O i
latou fo’i, ua fa’aletonu o latou
mafaufau; ua tele i na tu’u
avanoa i ai o le to’atele, o na o
le fa’a’upuga lava lea, fai mai;
o le tama po o le teine ua ma’i.
Ae ia manatua; e le aumaia le
ma’i o lea tagata, o le a avea ai
ma itu, o le a alo ai o le
tulafono. Aua, o le tulafono
lava ia; sa fausia mai, i na ia
puipuia ai o soifua o so o se
tagata o lenei lalolagi.
Ua to’atele aiga, ua
maitauina lo latou fa’atamala ai
pea, i ia tulaga mata’utia. I lo
latou ave i ai o la latou
fa’amuamua; i le fa’a’upuga
lava lea, e fa’apea; o le tama e
ma’i; po o le tama fo’i ma le
teine, ua le o toe lelei ma atoaoa
o lo na mafaufau.
Peita’i, na o le malo lava, e
maua i ai o se sulufa’iga o lea
mata’upu. I le ao ai loa, o na
fausia fa’apitoa o se nofoaga; i
na ia avatu i ai i latou ua
fa’aletonu o mafaufau. Aua fo’i,
e le tatau o na toe mafuta le
tagata e lelei lo na mafaufau,
ma le tagata; ua matua’i nofo
mai lava, a ua ia le iloa, po o le
a le ituaiga o lalolagi, ua ia o’o
i ai.
A o se taofi lava ia o Tufuga
Uli, i lea mata’upu; ua tatau ma
onomea, o na fausia o se
nofoaga fa’apitoa, e ave i ai i
latou; ua fa’aletonu o latou
mafaufau.
“E Tatau i le Malo o na
Ave le Fa’amuamua”
E tele amioga e le taupulea; e
tula’i mai i le tagata ua
fa’aletonu le mafaufau. Aua, o
so o se amioga-mataga lava; ua
fa’a-faigofie i le tagata ua
fa’aletonu lo na mafaufau, o na
ia fa’atino uma o ia amioga.
E leai fo’i se popole o le loto
o le tagata ua fa’aletonu lo na
mafaufau; o na ia iloa, e leaga
la na amio ua ia fai. Aua, o so o
se tagata lava, e tula’i mai ai o
sa ma amioga-mataga sa ia fai.
E maitauina lava, lo na silaloa
atu i tagata o lo na aiga, po o isi
tagata e le aiga i ai. I lo na
laumata ata’ata atu i ai. Ma, e
iloa atu fo’i i o na foliga; o lo o
fiafia i la na amioga-mataga ua
ia fai.
Ae a e va’ava’ai toto’a fo’i,
pe a talatalanoa fa’atasi i latou,
e tau fai fa’aletonu o latou
mafaufau; e maitauina, le
talanoa tau le lagona o latou
leo. Ae talanoa fo’i, ma talie, e
fa’ailoa mai ai; o lo o fiafia ia
latou amioga-mataga sa latou
faia.
O le ala fo’i lea, e tatau ai
lava; o na ave fa’atasi i latou ua
fa’aletonu mafaufau. I na ia
nonofo ai i se nofoaga; e
fa’apitoa lava mo i latou.
O na mautinoa lea, le
saogalemu mai ai o soifua o le
mamalu o le atunu’u.
Ia taga’i fo’i; ua a’afia ai o
soifua o ni isi o alo tama’ita’i
laiti i totonu o ni isi o aiga, o na
o le agasala; sa fa’atupu e le
tagata ua fa’aletonu lo na
mafaufau. Peita’i, e taua atu o
le ave o le fa’amuamua o le
malo, i lenei fa’afitauli; e pei o
na ua tula’i mai pea.
“E Fa’asa le Inupia i
Totonu o Pasi”
E i ai se tasi o Tama; mai i le
afioaga o Masefau, ma, o le
igoa o lea Tama o Lafoia. O lea
fo’i Tama; e va’aia so’o pea, o
fa’atau a na esi ma niu i le
maketi i Fagatogo, i le toeitiiti
lava; a aso Gafua, se ia pa’ia o
le aso To’ona’i, a o va’aia so’o
ai pea o lea Tama, i le maketi.
O le masani lava, ua
maitauina ai pea o lea Tama,
aemaise i afiafi o aso To’ona’i.
I le uma o a na fa’atauga esi ma
niu; i le maketi. O na fa’ai’u
ane ai loa lea; i le inu ai o ni a
n a f a g u Va i l i m a , m a i i s e
fale’oloa; se ia o’o ai lava, i na
fa’asua’ava ai.
O totonu fo’i o pasi, o lo o
f a ’ a m o e m o e l e a Ta m a , e
malaga aga’i atu ai i lo na aiga.
Ae le misi ai lava, le inu
tautalatala so’o ai, ma o’o ai
lava fo’i; i na o’o o la na
gagana i ni fa’a’upuga, ua le
tutusa ai ma le fa’afofoga’aga a
ni isi o le atunu’u, i totonu o le
pasi.
Peita’i, ua uma o na talanoa
lelei atu o Tufuga Uli, i se tasi o
Ta m a ; m a i l e a f i o a g a o
Masefau. I na ia maliu atu; ma
talanoa i le Tama o Lafoia. O
na, e fa’asa le inupia; i totonu o
so o se pasi pe a fia malaga ai.
Aua, sa fa’ailoa atu e le
avepasi, i le Tama o Lafoia, e
fa’amolemole; e fa’asa o na inu
se pia, i totonu o le pasi. Ae sau
ai ma la na fa’amatalaga, e pei e
fa’ale-kea i le avepasi, a o
fautua atu i ai o le avepasi.
Ua uma fo’i la, o na fautua o
Tufuga Uli, i ni isi o malu o le
malo. (leoleo) I na ia amata atu
i le aso To’ona’i o lumana’i nei;
o na mata’i lelei o lea Tama, i
taimi o le a aga’i atu ai pasimoe, i afiafi o aso To’ona’i
ta’itasi.
O na pu’e fa’alelei lea, ma
avatu sa’o i le monkey-house i
Tafuna; ma aso Sa lelei ai.
“E Fiu e tau Sa’ili atu o se
Avanoa”
Ua le o manino lelei ia
Tufuga Uli; po o le a tonu le
mafua’aga, e ala ai o na tu’u
telefoni atu o tusitala o le
nusipepa o le SAMOA POST, i
ni isi o matagaluega o le malo.
Ae sau lava o le latou tali ua
masani ai, fai mai; e le o maua
o se avanoa.
Ae, o lo o i ai o le aia atau o
lenei aiga, e mafua ai fo’i; o na
fia fa’afeso’ota’i atu i ia
matagaluega a le malo. A o lea
fo’i, e va’aia pea i lomiga a le
SAMOA NEWS, o lo o alu atu
ai o ni tala tusitusia, e fa’atatau
i ni fuafuaga a ia matagaluega a
le malo.
Ua le o iloa ai fo’i la; po o
fea saunoaga ma tu’utu’uga, ua
uma o na fa’alauiloa mai, e
fa’apea; e maua pea o avanoa o
so o se tusitala, pe a fia talanoa
i so o se matagaluega a le malo,
i ni mata’upu lava tau i le malo.
E taua tele le fia
fa’afeso’ota’i atu o tusitala, i
afioga ma aufaigaluega a lea
matagaluega ma lea
matagaluega a le malo. Aua, o
le taua o le fia feso’ota’i atu; i
na ia silafia ai fo’i e le kovana,
o ni mata’upu; ua mafua ai o na
fesiligia ai o ia matagaluega, e
le autusitala.
E to le pulou o Tufuga Uli, i
afioga i fa’auluuluga o nai isi o
matagaluega a le malo, lea, e
fiafia lava e latou te tali mai; pe
a fesiligia i se mata’upu.
A o matagaluega o lo o faia
so’o o lea uiga; o le vili atu, a o
le tali masani mai lava, fai mai;
e le maua se avanoa, o na o lo o
fai le fono a le latou pule.
[email protected]
We specialize in collision repairs & custom painting.
Major Insurance Companies Preffered.
AMERICAN SAMOA
POWER AUTHORITY
Po Box PPB
Pago Pago, American Samoa 967966
Fax No. (684) 699-4129
Phone: (684) 699-3057 / 3040
REQUEST FOR PROPOSAL (“RFP”)
NOTICE TO OFFERORS
FY.13.1126.CS
Issuance Date: May 10, 2013
Closing Date/Time
FY.13.1126.CS
May 24, 2013 @ 2:00 p.m.,
American Samoa Time
Project : ASPA CUSTOMER SERVICE OFFICE SPACE
The American Samoa Power Authority (ASPA) issues a Request for Proposals (“RFP”)
to for a Lease of Office Space to house the ASPA Customer Service Office.
A complete proposal package may be picked up from the ASPA Materials Management
Office located in Tafuna. You may also view this on the ASPA website: www.aspower.com.
For more information about this RFP, you may contact: Jeanette Poasa, Procurement
or Ryan Tuato’o, Customer
Specialist @ (684) 699-3057 or
.
Service Manager, @ (684) 699-1234 or
Qualified offerors must submit proposals and forms in a sealed envelope, box, or other
enclosure addressed to the ASPA Procurement Specialist.
attention: Jeanette Poasa
and showing date and time of proposal opening.
All offerors shall provide
sufficient written and verifiable information that responds to the requirements set forth
.
herein and the
1. Reject all proposals and reissue a new or amended RFP.
2. Request additional information from any submitting a proposal.
3. Select a firm for award based on other than “least cost” (e.g. capability to complete
work in a timely fashion or proven technical capabilities).
4. Negotiate a contract with the firm selected for award.
5. Waive any non-material violations of rules set up in this RFP at its sole discretion.
UTU ABE MALAE, Chief Executive Officer
May 10, 2013
12
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
Enviormental
Protection
Agency
AS-EPA wishes to inform the
public that on MAY 14, 2013 the
following recreational beaches
were found to be contaminated
with enterococci bacteria levels
that exceed AS-EPA Water Quality
Standards.
Asili Beach, across LMS Church
Leone Pala, near bridge
Fagasa Fagalea Beach near stream
Afono stream mouth, adjacent cricket field
Vatia stream mouth, 2nd bridge
Aua stream mouth near bridge
Alega stream mouth
Faga’itua stream mouth, across DPS
Sa’ilele Beach, across CCCAS Church
Masausi stream mouth
Masefau stream mouth
Alofau stream mouth, 1st bridge, Asasama
Amouli Beach across Health Clinic
Aoa stream mouth
Auasi Harbor
Onenoa Beach
The public should not swim, wade, or fish
within 400 feet of these polluted beaches. This
advisory is in effect until further sampling and
laboratory analyses indicate that enterococci
concentrations are within water quality
standards.
AS-EPA Director
PO Box PPA, Utulei Office Building
Pago Pago, American Samoa 96799
Ph: (684)633-2304 Fax: (684)633-5801
24 HR Hot Line (684) 733-6149
O lo o tala ese’ese ai pea, o
le atunu’u, e uiga i le lega, e
pei o na tapisa solo ai o tala; i
totonu lava o Tutuila nei.
Aua, o lo o i ai o le tala a
tagata o le nu’u o Fagasa, i
Tutuila nei, fai mai; o i latou,
na ulua’i taunu’u i ai o le
masaga teine pi’ilua, o
Tilafaiga ma Taema, i lo latou
nu’u o Fagasa i Tutuila nei.
I na ua foa’i i ai e
lo’omatutua o le nu’u o
Fagasa, i le masaga o
Tilafaiga ma Taema, ia le
avanoa, e lalaga ai sa la’ua
ato, e utu ma ave ai ni a la’ua
lega se tele.
O lo na uiga; o le lega, na
maua mai e teine, i Fagasa.
Ae le o ni lega, na o mai ma
teine.
Aua, o le tala mai i le itu i
sisifo o le itumalo o A’ana, i
Upolu, e fa’apea; o Falelatai;
na fananau mai ai le masaga
pipi’ilua lenei. Ae mulimuli
ane, ma matutua a’e ai, ma
fe’ausi atu ai loa, i le atu
sasa’e, mo le sa’ilia ai o le
uso o lo la’ua Tama.
O l o l a ’ u a Ta m a , o
Ulufanuasese’e, o le uso o
Saveasei’uleo, sa tuli i Fiti i le
atu sasa’e, e nofo ai; e tusa ai
ma tofiga, na to i ai, i le
t o l o t o l o e i g o a o Va o t o i
Neiafu.
Fai mai; na maofa
lo’omatutua o le nu’u o
Fagasa, o na o le laititi
pumo’omo’o o le ato, ae tele
lega sa ofi uma i ai. Aua, sa
fa’apea atu lo’omatutua, i le
teine matua, sa ia lalagaina le
ato; “matua’i laititi ma
pumo’omo’o lena ato, ma, e
le lava ai fo’i, o ni a oulua
lega e ave.”
Ae tali le teine matua, i
lo’omatutua o Fagasa; “e itiiti
a lega mea.” O ‘i’ina na
mafua mai ai lea fuaitau.
O ‘i’ina fo’i, na iloa ai e
lo’omatutua, e moni lava; e i
ai ni itulua o nei tama’ita’i. O
na o le mafai o na o la’ua
fafasiina; le anoano o teine o
le nu’u; sa taufa’alilili ane ia i
la’ua, i na ua o la’ua taunu’u
atu i le vai i Fagasa e fia
fa’alalanu ai.
O le isi o pine fa’amau; o le
vaita’ele o le nu’u o Fagasa,
mai i o na po o le vavau. O
i’ina, e mapu atu i ai o
folauga a le tele o tagata mai
Upolu, po o Savai’i fo’i. O na
latou mapu atu ai lea, ma
fa’aaoga le vaita’ele o le nu’u
o Fagasa, mo le fa’alalanu ai
o latou tino, mai ia latou
ausaga mamao i le vasaloloa.
O na fa’aaoga lea o le lega,
e u’u ai o latou tino. Aua, fai
mai; e i ai le ma’alega, sa i ai i
le vaita’ele o le nu’u o Fagasa.
(e ui, i na ua le o toe va’aia, i
nei o na po, o na ua suia foliga
va’aia, sa masani mai ai)
Ae fai mai; a o le i tu’ua e
nei tama’ita’i, le vai. Sa
fa’apea o na o la’ua tu’uina ai
se fasilega, i luga o se ma’a
salafa o le vai. Sa i ai ma o
la’ua fa’anaunauga, atonu, o le
a alu ane le ali’i o le motu, ma
sama ai lo na tino, pe a latou
feiloa’i.
Aua fo’i, o le isi lea, o mea
na tupu i lagona o le masaga
tama’ita’i, o lo la’ua fia va’ai
lea, i le ali’i o le motu, po o le
tupu o le motu.
Na toe fa’aauau le ausaga, e
aga’i atu; i le itu i sasa’e o le
motu nei, ma ua avatu nei la
la’ua ausaga, e se tafega
malolosi o au o galu, ma
fa’apea ai, o na lavelavea le
teine matua, i se ogala’au umi
lava.
O lea ogala’au umi; o se tila
o se alia, sa fa’ia, ma tafetafea
solo ai lava, ma tau ane i ai la
la’ua ausaga, po o le fe’ausiga.
O na taupeupe ai loa lea, o le
teine matua, i lea ogala’au
tafetafea; ma ia fa’apea ane ai
loa; i le teine laititi; se i o
ta’ua malolo ma fa’aopeopea,
i luga o lenei tila, ma, ai o se
tila o se alia, ua fa’ia i ni
matagi malolosi, a ua maua ai
fo’i, ma si o ta igoa o;
Tilafa’iga. O le a manatua ai
fo’i, le tila o se alia, ua avea
ma o ta’ua mapusaga; i la
ta’ua ausaga umi.”
Sa se’e atu pea, le tafeaga i
au o galu, ma ua fa’atutu atu
le tata’iina atu o le tila o le
alia, ua o la’ua fa’aopeopea ai,
ma o la’ua taunu’u ane ai, i
gatai o tua’au o se vaega o
Lauli’i, e igoa o Visa.
Fai mai; o i’ina, sa va’aia ai
e le teine laititi, se afifi, o
tafetafea aga’i tonu atu, ia i
la’ua. Sa ia tatala i lo na fia
iloaina, ae o lo o mata’i ane
lava, e le teine matua o
Tilafa’iga; ma va’aia ai e le
teine laititi, o ni fe’au mama o
se pepe, o lo o i totonu o se
fasilauu’a sa afifi ai.
O na fesili lea o le teine
matua, i le teine laitiiti; po o le
a se mea o i totonu o lea afifi.
Ae soisoi le teine laitiiti, ma
tia’i le afifi, ma fa’apea ane i
lo na uso matua; “o ni tae o se
pepe, e iloa lea i le mama.”
Na fa’apea atu loa i ai, o le
teine matua; “ua maua lou
igoa, o le a ou vala’auina ai oe
o ; Ta e m a m a . O l e
fa’apu’upu’uina o lea igoa o
Taema, e pei o na lauiloa ai lea
tama’ita’i, i le motu lenei, na
fa’aigoa muamua ai o le;
“Motu o Taema.”
O na alu ai pea lea, o le
ausaga fa’aopeopea, i le tila o
le alia, se ia o’o i na taunu’u,
ma a’e i le nu’u o Sa’ilele, ma
iloa ane ai e se auuso tama e
to’alua.
O na alu ane lea i ai, o le
tama matua, e fa’afeiloa’i, ma
ia fia iloa; po o ai nei tagata,
ua a’e i o la’ua ele’ele.
Na alu ane i ai le tama
matua, ma ia iloa ai, o ni teine
e to’alua, e tutusa lelei o la’ua
foliga. Na ia fesili ai loa, po o
fea, e sau ai le malaga. A o le a
fo’i, le pogai; o la la’ua
faigamalaga. O na tali lea o le
teine matua; o i la’ua o s e
auuso, mai i le atu sisifo o
Upolu. Ma, na malaga mai e
saili le ali’i o le motu.
Na fa’ailoa loa i ai, e le
tama matua, i teine, e fa’apea;
“o i ma’ua ma lo’u uso laititi,
o lo o i uta, e ana le ali’i o le
motu, le na, o lo o oulua sa’ili
i ai.”
O na toe fesili lea o le tama
matua, po o fea, na o la’ua
maua mai ai lea iato. (tila) Ae
fa’ailoa atu i ai e le teine
matua; o se iato (tila) sa fa’ia,
ma o la’ua maua mai i le sami.
Na maua ai loa, ma le igoa o
le tama matua o; Leiato. O na
o le ta’u sa ia ta’uina ai le
la’au, (tila) na fa’aopeopea atu
ai Tilafaiga ma Taema.
E i ai o na maua o le suafa o
le Leiato, ua avea ai nei, ma
suafa o le aiga lauiloa, i lenei
itu o Tutuila.
O na usu ai loa lea, o le ali’i
o le motu e igoa, ia;
Moamoaniua, i le teine laititi;
ma maua ai le tama a Taema,
na fa’aigoaina ia;
Seali’ituimatafaga, sa avea ma
ali’i o aiga, e pei o na mavae i
ai Saveasi’uleo, i lo na afafine
o Nafanua, fai mai; “afai e te
pa’ia le Pa i Fualaga; ia sua le
tuli, aua le ali’i o aiga.”
O na usu gafa ai loa lea, o
Saveasi’uleo, i le teine matua
o Tilafaiga. O na fanau mai ai
lea, o le atua fafine o Nafanua,
na ao i ai Papa e Fa o itumalo
tetele i Upolu.
E i ai le Tui Atua, Tui
A’ana, ma Pa-Pa tama’ita’i e
to’alua, o Gato’aitele i le
Tuamasaga, ma Vaetamasoa,
p o o Va e t a m a s o a l i ’ i , i l e
itumalo o Safata.
ASO FARAILE, ME 17, 2013.  THE SAMOA POST
Atimalelau
O le tasi fo’i
lea o upu a le gagana a le
atunu’u. Ma, e se a se a lava, o
na fa’alogoina ai i totonu o le
tele o nu’u. Aua, e se a se a
fo’i, o na alaga a’e ai o lea
upu, aemaise i totonu o ni
faiga nu’u i le teritori nei.
A o lea upu; e mafua mai
lea, i totonu o se tagata o se
nu’u, ua tasi moemoe i ai o se
sa’iliga mai sa latou fonotaga.
O le a mautinoa; o le a pa’u
atu ai o le sala, i lena tagata, i
sa na mea leaga ua ia fai.
O lea upu, e mafua lea; i se
tagata ua sala. O na fa’asino ai
loa lea e le nu’u, ia meatotino
uma a lea tagata, o le a
mautinoa; o na fa’atama’iaina.
Po o a lava ni a na
meatotino, sa ia fausiaina ma
fa’apelepele i ai. O le a ati
uma a’e i luga, ma fa’aleaga e
le nu’u.
O le uiga o
lea upu; e fausia, pe
mulimulita’i lea, i le upu lenei
o le; fa’aleaga, talepe, po o le
fa’amou ese atu a na
meatotino aoga.
E
fa’aaogaina lea upu; i le
gagana e tautatala atu ai tagata
o le nu’u, e fa’asino atu ai lea;
i le tagata ua sala i se mea sese
ua ia fai.
O le fa’aaogaina ai la; o lea
lava fa’atinoga mata’utia. O
na, e ati atoa a’e i luga o
meatotino a lea tagata. E o’o i
ni a na meatotino, ua fa’ato’a
amata o na tula’i lelei a’e. A
ua le o toe fo’i i ai le nu’u. I lo
latou sala atoa ai, ma
fa’amalepelepeina; e o’o i
moemoe o lau (atimalelau) o
meatoto.
o le; folo atoa, po o le folo
pata-to. Peita’i, e le o se upu e
tatau, o na fa’asino aga’i atu i
so o se tagata soifua. Aua, e le
tatau i se tagata soifua, o na ia
foloina ni a na mea’ai, pe a
o’o i na o le a tausami o ia.
Ae, o le
fa’aaogaina o lea upu o le
fa’ananamo. E onomea, o na
fa’asino atu lea i ni meaola, e i
ai o ta’ifau, ma so o se meaola
lava, e pei o le amio a le moa,
i le tele o taimi, a o ia to’i se
mea ua ia aina.
E fetaui lelei
lava la; o le fa’auigaina ai o
lea upu, i so o se meaola. Aua,
e pei lava o na fa’ailoa atu ai.
E se i vagana lava o meaola, o
na fa’ato’a mafai ai lea; o na o
latou folo atoa o se mea’ai.
Uga-pepe
O le uiga lava la; o le upu o
E mafua mai o
le fa’ananamo. O le folo atoa
lea upu; e fa’asino lea i se uga
lea o se mea’ai.
o se meaola, e i ai o le ula,
tupa, ma ni isi o ituaiga o sisi,
Ai-U
e pei o le sisi Aferika; lea, e
O lea fo’i le
ta’atele i le motu nei.
upu, ua tele i na gagana i ai o
E mafua mai la; o na maua
mai ai o lea upu. O na, e iloa
gofie lava le uga, ua leai se
ola, o toe i ai i le meaola, sa
ola ai i totonu o lea lava atigi,
po o le uga.
O lo o
fa’aaogaina mai ai o lea upu, i
le fa’atusatusa atu ai lea i se
tagata, ae le taualoaina e le
to’atele o tagata e latou te
silafiaina.
E po o a lava la; o ni
fa’atasiga a le aiga, nu’u, e o’o
lava i totonu o ekalesia. Ae
va’aia ai pea; o lea tagata. I lo
na nofo ai lava lea, ae tau le
maona a’e lo na leo, i ni
talanoaga i ni mata’upu taulia
o lo o fia talanoaina.
O ni isi fo’i;
e latou te fa’auiga tutusa ai o
le amio le gaoia a lea tagata. E
pei o na ua o latou fa’atusa ai;
i se uga sa i ai o se meaola. A
ua mautinoa; ua mate, po ua
pe fo’i lea meaola, e ana le
uga po o le atigi.
o se fanuatanu, i se ituaiga o
vaega ele’ele fa’apena. Aua, e
mautinoa, e le o saogalemu
lelei ai o le tino o se tagata. Pe
afai; o le a eli i ai o so na
tu’ugamau, ma ta’oto ai.
Peita’i, e i ai
o ni isi o aiga, e latou te
fa’aaogaina o ia ituaiga o
ele’ele. I lo latou teu ai lea o
se tagata; ae le o taualoaina e
le aiga, po o le nu’u.
O lena fo’i ituaiga o vaega
ele’ele; o le a saunia i ai o lena
tu’ugamau. E leai se isi o le
aiga, po o le nu’u, e toe o’o
atu i ai i lena tu’ugamau. Ioe,
ua tu’u tia’i lea tu’ugamau, e
o’o i le fa’avavau, e le toe asia
i ai o ni isi.
O le Vailalo
O le Vailalo; e
fa’asino i se tu’ugamau, ua eli
tonu i se vaega ele’ele tu’ufua.
Ae mautinoa fo’i, le sao i ai i
totonu o le vai, pe a o’o i na
tetele i ai o tafega, mai i so o
se vaega lava o le nu’u; e tafea
Fa’ananamo
aga’i mai ai.
O le
E se a se a fa’ananamo, o le upu fa’aloalo
fo’i, o na eli se tu’ugamau, po lea, e fa’asino i le upu fo’i lea,
le to’atele. Ae le o silafia i ai o
le mafua’aga, na mafua mai ai
o lea lava upu. Peita’i, o le
upu lea; e fausia mai lea, i
amioga a se tagata, ua
fa’ananau i so o se mea’ai, po
o sa na meatotino o
fa’apelepele i ai.
Fai mai ni isi; o le Ai-U, o
le Mata’ai lava lea. Ae leai, e
ese’ese mamao le Ai-U, ma le
Mata’ai.
O le Mata’ai, o se tagata, e
fa’asilsili lava ia te ia; o
taumafa, na ia masani mai ai,
a o laitiiti. E o’o lava i na
matua, ae ua ia le mafai ai
lava; o na muta, o le momo’o i
ai lo na loto, ma lo na ga’o’ai.
O le isi le na o uiga o le upu
Mata’ai; o le Ga’o’ai. A o le
Ai-U; e fa’asino i le tagata, e
musu e ave se mea’ai, po o sa
na meatotino, mo le isi o na
uso a tagata.
O lea fo’i le
upu, e se a se a lava, o na sao
mai ai se tagata soifua. Ia
aemaise i totonu o se mafutaga
13
i aiga, o nu’u ma ekalesia. O
lea fo’i le upu, e tele lava; i na
fa’asino atu ai lea, i se tagata.
A ua va’aia so’o ai fo’i, ia lea
lava amio, o le musu, e ave se
mea. Ae mana’o lava o ia, ia
avatu ia te ia; o le fa’amuamua
i ai o mea lelei uma.
Ae peita’i, ua le iloga o le
mau ituaiga o Ai-U, ua o’o
mai i totonu o lenei suiga fou
o le olaga.
E pei lava
fo’i, o na fa’ailoa atu ai. O na,
e se a se a lava, o na so o na
fa’asino atu i ai o isi tagata, i
lea lava va’aiga. Ae i ai lava i
latou; ua maitauina, ma ua
va’aia so’o ai fo’i e le to’atele
o tagata.
E o’o lava fo’i; i lo latou
nonofo mai. E fa’a-faigata i isi
o na o latou iloa. Ae silafia
lelei lava, aemaise i le ituaiga
o tagata; ua e masani lelei i lea
amio o le; Ai-U.
The Samoa Post
How To Place Your Classified Ad
It’s easy as 1, 2, 3! Place your Samoa Post classifieds by phone, fax, or email!
Call (684) 699-7848 between 9am to 4pm,
Monday through Thursday.
(684) 699-7847, Attn: Emau Amosa Jr
Ads to: [email protected].
Subject: classified ad.
Ads with artwork should be sent as .tiff,
.jpeg, or .pdf files. We will follow up with
EMPLOYMENT
Pre-payment is required on all classified
advertising. You may pay by cash,
cheque, money order..
The deadline for placing or changing a
classified ad is at 3pm. Two days prior
to issue date.
FOR RENT
ELECTRONIC SALES
If you would like to use our Community Bulletin please
Fax it at 699-7847 or e-mail it at
[email protected], subject “Community Bulletin”.
There will be a meeting on Friday May 17th @ 1100am
Location Marine Wild Life Fish Market across from
Marine Wild Life building,our agenda will include
discussing of our by-laws. Please be on time and be
prepare. Ma le Fa’aalo-alo tele lava. Ma’a Maea
Failautusi.
all-star players will be having a
his Saturday, May 18th, 5:00 pm at the Lee
Auditorium. Please come out and support our players
and coaches travelling to Hawaii (May 27th - June 10th)!
$20 a ticket to include food and entertainment by our
very own All-star players, coaches, and local artists by
Tasha and Mel Lavata’i and Penni-girl Productions! Mr.
Galu Satele Jr, and J-Smooth will be our hosts for the
evening! Our last fundraiser before the team heads out
to Hawaii! For tickets you can call: 770-2937, 7700529. We’ll see you there!
MUSIC INSTRUCTIONS
For more
information call Isabel at 633-6500. Fa’afetai, NMSAS!
will hold a
general meeting Tuesday, May 14, 2013 from 6:00 p.m.
- 8:00 p.m., at Toa’s Conference Room. All members
and future democrats are welcome to attend. For more
details email [email protected].
We’d like to invite the public to visit our
. It’s free! Business hours are
from 9am-4pm M-F. If you have any questions, concerns
or requests, please call us at 633-6500 or e-mail us at
[email protected]. See you there!
Thank you very much,
O le Mata’aga Fa’apitoa mo le Gataifale ua ta’ua o
Tauese P. F. Sunia e tatala i aso Gafua e tau i le aso
Faraile mai le 9 i le taeao e oo atu i le 4 i le afiafi. E
vala’au atu ai i le mamalu o le atunu’u ina ia asiasi atu i
lenei maota matagofie. O lenei maota o loo mafai ona
fa’amatala ai le taua o le puipuia o le tamaoaiga
fa’alenatura fa’apea ai ma le tamaoiga fa’aleaganu’u i
gataifale a Amerika Samoa. E leai se tupe e totogi e
ulufale ai.
Mo ni fesili ma nisi fa’amatalga, fa’afeso’ota’i Isabel
Gaoteote i le numera 633-6500.
Organization is starting a Film non-profit Interested?: email: calvin@tgsamoa@http://yahoo.com or call 2527092.
Advanced Open Water, rescue, dive
master or Assistant Instructor. All college credits.
Contact Kit 258-2078, 258-5207, 252-6628.
AIR-CONDITIONING
AM AIR CONDITIONING
For service & Repair
PO Box 5393 (684) 770-8910
Internet Cafe • Video Game Zone • Electronics Sale &
Repairs (PC, Laptops & Accessories, Cellphones,
Digital Cameras, Memory Cards, HDTV’s, Tablets,
and so much more)
SERVICES
U.S. Visa Application
Assistance
WE DO...
* Business Cards
* Brochure
* Flyers
* Coil Bound Booklets
* Carbonless Forms
* Memo pads
* Customized Envelops/Folders
* Newsletters
* Letter Heads
* Raffle Tickets
* Funeral Programs
...AND MUCH MORE
100% rate record of
approved applicants.
Local Licensed Consultant
Call 633-5892 for
appointment