LAMEPA EFKAS
Transcript
LAMEPA EFKAS
LAMEPA EFKAS LOMIGA: Me & Iuni 2014 “fa’apaiaina le galuega fou efkas i alao” MATAUPU I TOTONU Fa’apaiaina le gal1;8 uega fou EFKAS i Alao & Ua tu’ua le atunuu a e le galo le Atua na faavae ai. Upu a le Fa’atonu / Faasilasila mai le Failautusi Aoao 2 Lauga 3-5 Mafutaga a Faifeau i 5-7 Kanana Fou. Fa’auuga a le ASCC. 9 Fa’auuga a Kanana Fou High School 9-11 Fa’auuga a Kanana Fou Elementary. 11-12 Fa’auuga a Kanana Fou Theological Seminary 2014. 12-13 Alofi’Sa o le Atua i St. Clair, Sydney 13 Valaauina Rev. Falealii ma le Faletua mo le galuega fou i Huntington Beach, Calif. 14 Tala mo tamaiti. 14-15 SILASILA POLOKALAMA O LE FONO TELE XXX (Pg. 16) FAAPAIAINA LE “HALL” A LE EFKAS I ALAO O le aso Toona’i aso 17 o Me i lenei lava tausaga 2014 i le 10 i le taeao na tatala aloaia ai lenei galuega tāua sa punonou ai le mamalu o le Ekalesia i le afioaga i Alao, faapea le susuga i le Faafeagaiga ia Tofiga ma le faletua o Eseta faapea le afioga i le alo o Salamasina le susuga ia Satele Lili’o ona o lenei galuega tāua. O le agaga o le Ekalesia e pei ona fetalai i ai le susuga i le a’oa’o o Imo e avea ma fofoga o le aso, o le faamalo lea i le Atua i lona alofa ma lona agalelei, o le Alii na mulia’u ma mua’au, ua mamao ai ni mala ma ni puapuaga, o lenei ua tepa i ula ma tagai i ula, ua tatou futifuti manu ula ona o le alofa o le Atua agalelei. Ua matagofie fo’i le aso i le susū mai o le Toeaina faapea le Tiakono Toeaina ma le pulega, ua a’e manuia fo’i galuega o le Matua o faiva ma le Falefa o le aiga Sa le malama, e tatau ai ona tatou ‘ae’ae lea manu ua ulu ma avatu le viiga i le Atua. O le tala o le galuega sa saunoa i ai le afioga i le alo o Salamasina le susuga ia Satele Lili’o, o lenei galuega tele sa tele lava le tanu ina ia maua se mea lelei e malutia ai le tulaga o le Hall. O le tau i le galueaina o le fale e tusa ma le $105,000 faapea ai ma le totogi o le Matua o faiva ma le aiga Sa le malama, ona maua ai lea o le atoaga e $135,000 na mae’a ai le galuega. Sa faapea ona maua mai i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa le nogatupe e $20,000 faapea saofaga ma sailiga tupe i auala eseese a le susuga a le Faifeau faapea le nofo i matāfale e to’a 12 o le Aulotu, na mafaia ai ona taunuu i le manuia le faamoemoe o le Ekalesia i lenei aso i le alofa mai o le Atua. O le susuga ia Sekuini Seva’aetasi sa momolia le tatalo o le faafetai i le Atua ina ia faapaia mai lenei taulaga ua ofoina atu e lona nuu ma ia faamanuia i le nuu ma ana fanau i soo se mea latou te galulue ai. (fa’aauau i le itulau e 7) “UA TU’UA LE ATUNU’U A E LE GALO LE ATUA NA FA’AVAE AI.” E le galo i le loto ma le mafaufau, a o tusia lenei tala, le tele o foliga ma uiga tausaafia o le toatele o i latou sa matou taufetuli faatasi i lenei olaga, ua ono sefulu ma ona tupu tausaga ua mavae. Ou te manatua faapitoa le taunuu mai o va’a tetele a le USNavy, e la’u ai uta ma ‘au aiga o Fitafita USNavy, ina ua suia le faigamalo i Amerika Samoa, mai le USNavy i le malo sa’oloto, malo savili po’o le “Department of the Interior,” i le tausaga e 1950. E faitau afe le aofa’i o pasese e mafai ona ave ai i ia va’a tetele. Sa tatala le avanoa e mafai ona malaga ai le to’atele o tagata o Amerika Samoa i Amerika i lea taimi. Na o le $30.00 le pasese o le tagata e to’atasi mo Honolulu; o nisi sa lalaga ‘ato fu’eumu e fai ma atopa’u a le tagata faimalaga. E silia i le tolu itula e la’u le pasese, ona o le to’atele o tagata faimalaga. Sa leai ni faamavaega iloga a nisi ma o latou ‘au aiga. O nisi na usu mai i le taeao lava i le maketi i Fagatogo e faatau mea-mata---fa’i, talo ma popo, etc. Afai e maua se $30.00, o le taimi foi lea e totogi ai le pasese ma oso ai loa i le va’a. A e ia silafia, o tausaga ia sa umi ai aso e faatalitali se va’a la’u oloa (steamships), pe lua i le tolu masina, ona faatoa afea lea o Amerika Samoa. E seāseā foi vaavaai i se vaalele. O se vaaiga e manatua pea, ina ua sauniuni le manuao tele e tatala ona maea mo le tu’ua o le uafu tele i Amerika Samoa; ua faatumulia ona ana i uta, ma tagata faimalaga o lo’o tutū faasolosolo i luga o le va’a, (fa’aauau i le itulau e 8) PAGE 2 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA UPU A LE FA’ATONU O LE LAMEPA E fa’atalofa atu i le mamalu o le au-faatuatua i lenei aso fou i le alofa o le Atua, o lenei ua tatou aulia i le manuia nei masina tāua o Me ma Iuni i le faatasi mai o le Atua i lona alofa ma lona agalelei. Ua tuana’i ata o le Alii puapuaga a o lenei ua tatou feagai ma ata o le faailoa mai o le Alii toe tu, atoa ai ma tala o lu’itau ina ia faamalolosi ma lototetele ina ia faailoa le tala o le Atua agalelei ua faatasi o ia ma i tatou ma tala’i atu le tala ia Keriso Iesu lo tatou Alii ma le Faaola. O lenei tusitusiga o loo faailoa atu ai le galuega o loo taoto i le masina o Me ma Iuni. O le toe tu o le Alii na ia faailoa atu ai i ona so’o ma le au-faatuatua, atoa ai ma le fetalaiga faatolu a le Alii ia Peteru, “Simona e, le atalii o Ioane, pe e te alofa ma ia te a’u?” E manatua e Iesu le faafiti faatolu a Peteru a’o aga atu o ia i ona puapuaga, peitai e le’i tu’ua e le Alii alofa Peteru, a o le Alii na te tuliloa le tagata e faamagalo ma valaauina pea ina ia mulimuli ia te ia ma faia lona finagalo, lenei ua toe valaau Iesu ia Peteru ina ia tausi ma fafaga i ana mamoe. O le lu’i e toe liliu ai le tagata ma lagona le agaga o le Alii faamagalo ma faafouina ai o ia ina ia savali pea i luma ma auauna i le Alii ma le faamaoni. Ua tatou vaaia i lenei upu faalaei’au, le fetalaiga a le Alii ua faapea foi ona valaauina ai i tatou o fanau ua faamagaloina, ina ia tatou liliu atu ma galulue ma faamafanafana atu i fanau a le Atua, e pei ona valaauina ai Peteru o le tagata na te ta’uta’u ma faailoa mea na ia vaaia ma faalogo i ai e taitaina ai lana fanau o e ua ofoina atu i latou ma le agaga fiafia ma mafuta atu ia te ia. O le masina o Me o loo faamatala ai le tala i le galuega a Iosua, o le vaaiga i suiga ma lu’i fou na feagai ma le auauna i le taitaiga o le nuu ina ua la’asia atu le vai o le Ioritana ma taunuu i le nuu o Kanana. O le valaau ina ia faamalosi ma lototele ma ia tausi ma faamoemoe i folafolaga ma poloaiga a le Alii e pei ona tusia e Mose, ma faamoemoe i le Atua e manuia ai lona nuu ma ona tagata. E faapea foi i se vaega o Me, o loo faailoa atu ai le tala i le foafoaga a le Atua ma ana galuega mamana, ua faa-atoatoaina ia Iesu ma lona agaga. O le masina o Iuni o loo faailoa ai le Agaga o le Alii ua faaolaolaina ma faafouina mea uma, e pei ona faailoa e Isaia,”E olioli ona o i latou le vao lafulafuā, ma le nuu naumati; e fiafia le toafa, ma fua mai e pei o le aute.”(Isaia 35: 1) E faapea foi le molimau a Isaia i le Agaga ua faafouina ai le nuu e le Alii e pei ona faailoa mai, “Latou te atiina a’e foi mea na faatafunaina mai le vavau; latou te faatuina mea na faatuufuaina anamua, latou te toe faia ‘aai sa faatafunaina o mea sa tuufua i lea tupulaga ma lea tupulaga”(Isaia 61: 4) E faapea foi le faailoa mai e Kolose o le faaolaolaina ma le faafouina o le Ekalesia e pei ona ia faailoa mai “Auā ua finagalo le Atua ia mai i totonu ia te ia le tumu atoatoa”(Kolose 1: 19). E faapea foi le galuega a Paulo i le Ekalesia i Korinito ma faailoa mai le ‘Oa i totonu o ipu omea’ faapea le susulu mai o le malamalama i fofoga o Iesu; O le olioli i tala atu o le ola, faapea le LAMEPA KERISIANO I AMERIKA SAMOA alofa e le uma, atoa foi ma le faatuatua o Aperaamo ma Sara na tula’i ma savavali ma le faamoemoe i le Atua na te fa’aali mai lona finagalo mo i la’ua ma lona aiga. O nisi ia o faitauga tāua o loo taoto i le masina o Me ma Iuni tatou te faitau ma faalogologo i ai, o tala e le uma le fiafia ma le talitonu i le Atua o lē ua faamanuia mai. A o lumana’i le faamoemoe o le Ekalesia ma lana fonotele o le a faatasia i Amerika i lenei tausaga, e toe mafaufau ma le fiafia i le faamaoni o le Atua ma ana folafolaga e pei ona valaauina o Aperaamo ma Sara ma lona aiga ina ia tula’i ma ō i le mea o le a Ia faasino atu ia te i la’ua. Ou te manatu o le valaau foi lea a le Alii mo le Ekalesia ma lona olaga faatuatua se’ia tatou ō ma le talitonu, ‘aua ma le faalotoloto lua auā e faapei ona faamanuia mai o le Atua ia Aperaamo ma lona aiga ua faapea foi ona faamanuia mai o ia ia i tatou ina ia tatou sopo atu i nuu fou ma le faatuatua i le togiola ua faia e Keriso Iesu mo i tatou. O nisi tusitusiga ua tuuina atu o nisi o mea tāua mo le faalauiloaina o galuega a lau Ekalesia a e maise nisi faasilasilaga tāua mai le Ofisa mo lou silafia. Ia manuia le Ekalesia i le Suafa o Keriso Iesu. Nu’usila L. Samuelu FS. *************************************************** FA’ASILASILAGA MAI LE FAILAUTUSI AOAO. 1. E talosaga atu ma le faamaulalo i Failautusi o Matagaluega e le’i faaooina mai ni a latou lisi o tagata maliliu e faafesoota’i mai le ofisa tutotonu ina ia faamauina suafa o nai tama, tina, fanau ma le aufaigaluega galulue o le ekalesia ua afemoe la latou faigamalaga i lenei lua tausaga faavaifono. 2. E fautua atu fo’i i failautusi o Pulega ta’itasi, se’i toe siaki ane lau lisi o usufono po ua talafeagai ma aiaiga faafaavae i fuaiunmera o usufono mai le Pulega e tatau ona i ai, ina ia tatou o manino lava i le Fono Tele a ua iloa poo ai e usufono a’o ai fo’i e usufono faalogologo. 3. E toe faamanatu atu fo’i i le nofoa-Pulega ua mautinoa aso malaga ma mautu nofoaga e api ai i le taimi o le Fono Tele , e lelei le vave faailoa mai i le ofisa tutotonu aso e taunuu ai le faiga malaga i Kalefonia se’i fuafua ai taavale aua le faatalia mai o le usugafono ma momoli i a outou api ua mae’a ona faatulagaina. Afai o fuafua le pulega e pule le usufono i le mea e faamautu ai, e faamalulu atu o le a le maua atu se fesoasoani tau taavale, se’i vagana e latalata le mea o loo faamautu ai ma le nofoaga autu o le Fono Tele (Carson area etc…) ona mafai lea ona fesoasoani atu i lea tulaga. EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO O LE LAUGA (Saunia e Rev. Emau Petaia FSM) Tusi Faitau: FT: Salamo 78:1-8; FF: Mataio 24:3-13. Matua: ff.6-7 ....” Ina ia iloa ai e le tupulaga amulī, o fanau lava e fanau mai; e tutupu mai i latou, ma ta’u atu ai i a latou fanau, ina ia fai le Atua mo latou faatuatuaga; ma ia le galo galuega a le Atua; a ia latou tausi i ana poloaiga.” Manatu Autu: “O le aiga o le mafutaga e faavae i le alofa.” Upu Tomua: O le tala i le amataga o le soifuaga o le tagata i le lalolagi, ua tatou iloa ai, o le finagalo lava o le Atua ia faavae le mafutaga faale-tagata i le alofa: “Ua fetalai mai foi le Alii le Atua, E le lelei ina to’atasi o le tagata; ou te faia sona fesoasoani e tatau mo ia.” (Kene. 2:18). Ua le o se talitonuga fou lenei i le silafia ma le iloa; a ua tupu se lagona e aumaia lenei mataupu se’i toe faatepa i ai o tatou lagona, ona o le vaimasina lenei e faamanatu ai le Aso o Tinā, le Aso o Tamā, toe tolu masina (Oketopa) ona faamanatu lea o le Aso o le Fānau---o le totonugalemu lea o le mafutaga faaleaiga. E le gata i lea, ua aofia ai foi ma isi aso faailogaina tāua o le Kalena Kerisiano---Aso Tuugamau, Afio a’e, Penetekoso; a e maise o le Faiga Taulaga, ma sauniuniga mo le Fono Tele EFKAS i Kalefonia, USA (Iulai/Aokuso). O le alofa la o le Atua e faavae ai le mafutaga faale-aiga, o se faatinoga e tele ma anoanoa’i auala e mafai ona tatou molimauina i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. Ua ou taumafai e filifili vaega e sili ona tāua mo le soifua fesoota’i o le tagata ma le alofa silisili ese o le Atua e tusa ma ana foafoaga mamana. MUAMUA: O le alofa na faatino i le ulua’i tagata o Atamu ma Eva i le faaipoipoga i Etena---ia fanafanau ma ia uluola. “Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, ...na faia e ia o i la’ua o le tane ma le fafine. Ua faamanuia foi e le Atua ia te i la’ua, ma ua fetalai atu le Atua ia te i la’ua, Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ...” (Kene. 1:27-28). Ua atagia i lenei molimau, o le “faatusa” o le Atua, ia faatasi le tane ma le fafine mo se faamoemoe e le gata ia te i la’ua lava, a e ia fa’aauau i le lumana’i. Ma, ua avea lenei amataga ma ata o faatasiga faakerisiano uma i le va o le tane ma le fafine, o le faasinoga tāua e taitaiina ai sauniga o faaipoipoga faakerisiano. Fai mai upu o le ta’utinoga i le va o le tane ma le fafine, “Ou te alofa faamaoni ia te oe i aso uma o lo’u ola, i le solo LAMEPA I AMERIKA SAMOA PAGE 3 lelei po o le faigata, i le tamaoaiga po o le mativa, i le ma’i po o le malolō.” O lona uiga, ia alofa faasolo atoa, po o le alofa e le faatua’oia. E matalasi ma uiga eseese auala e faatino ai lenei upu o le “alofa.” O le alofa faale-Atua, o le “alofa” lea e fia faamamafaina nei. “O i latou uma o e talitonu, o Iesu o le Keriso lava lea, ua fanau mai i latou mai le Atua; o i latou uma o e alolofa i lē ana le fanau, e alolofa foi i latou i lana fanau. ...” (1 Ioane 5:1-5). O le alofa, e i ai ana matāfaioi ma ona tiute e tatau ona faatino i le va faafeagai o mātua ma fanau. O tiute ma matāfaioi e fa’aauau pea mai le tasi auga tupulaga i le isi auga tupulaga. Peitai, ua tula’i mai i nei auga tupulaga se tasi o faafitauli ua tuufesiligia ai lenei ulua’i alofa o le Atua i le mafutaga faaletagata: Ina ua faatino faaipoipoga i le va o le tane ma le isi tane, po o le fafine ma le isi foi fafine. E le o muta pe faamalieina foi fefinaua’iga i lenei mataupu. A e o lo’o manino lava ma malamalama le finagalo alofa o le Atua i le pogai ma le faamoemoe na atia’e ai le mafutaga faale-tagata (tane & fafine), ina ia fanafanau ma uluola. E i ai faafitauli ma faigata e le itiiti ai pe puupuu se taimi e saili ai se tali mautinoa; a e o nisi o faafitauli faale-tagata, e autausaga ma auga tupulaga e faato’a iloa ai le moni ma le sesē o se faai’uga ua faia. O lona uiga, pe a fai ua sesē pe lē tonu foi nei fuafuaga ua o’o i ai nei auga tupulaga: “Ua outou le iloa ‘ea nei mea uma? E moni, ou te fai atu ia te outou, e le toe ai se maa i luga o le tasi maa, a e uma ona soloia i lalo.” (Mataio 24:2). E ui lava i le alofa o le Atua i le tagata, a e o loo sa’oloto pea le tagata i ana filifiliga--o ana filifiliga foi ua tupu tele ai le agasala. E le faafinau le tagata ma le finagalo tonu o le Atua. LUA: O le alofa ua faatino i le filifiliga a le Atua e ala i le osia o le Feagaiga. E ‘ese feagaiga e faia na o le tagata lava ia; e ‘ese foi feagaiga e faia faatasi ma le Atua. “...O le faailoga lenei o le feagaiga ou te faia ma outou, ...ua ou tuuina la’u nuanua i le ao, ... e le toe avea le vai ma lolo e faaumatia ai mea ola uma.” (Kene. 9:12-17). O le feagaiga e ‘auai le Atua e faia i le agaga o le alofa faamaoni, ma e tumau e faavavau. Ua tatou iloa foi, o feagaiga e faia faale-tagata, ua atagia ai le faato’ateleina o loia ma fale-faamasino, a e maise o fale-puipui ma nofoaga o e ua faasalaina. Mai le Feagaiga Tuai e o’o mai lava i le Feagaiga Fou ma o tatou tupulaga, e leai, leai lava se malo e fausia e tagata o le lalolagi o tumau---silasila i le malo o Papelonia, Roma, ou te talitonu e o’o lava foi i le malo o le Iunaite Setete o Amerika. O le alofa faale-Atua i le amataga, e i ai tiute ma matafaioi e tatau ona tausia: “A o le la’au e iloa ai le lelei ma le leaga, aua e te ‘ai ai; auā o le aso e te ‘ai ai e te oti ai lava.” (Kene. 2:17). A e pagā lea, ua soli e le ulua’i tagata le faatonuga ma le poloaiga a le Alii le Atua: “Se a lena mea ua e faia” ... Na faasesē mai le gata ia te a’u, ona ou ‘ai ai lea.” (3:13). O le faatinoga lava lenei EFKAS PAGE 4 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA o le ulua’i agasala (o se ata faa-faatusa o le “lelei” o le’i o’o i ai--o se mana’oga e le o mautinoa). E maua pea lenei uiga taatele i le olaga faale-tagata; a ua fai foi lenei uiga ma faaosoosoga i le tele o amiogaletonu ua faia e tagata. Pe lē o le “agasala” ea lea? O le mana’oga tu’inanau o le tagata ua faasesēina ai, ua pogai ai ona tete’e, ua lē usiusita’i ma le faamaoni. Na poloa’iina Mose e le Atua ina ia ‘ave Tulafono e taitaiina ai lona nuu o Isaraelu, e pei ona tusia i le Esoto 20. I le Feagaiga Tuai, ua tusia nei tulafono e fai ma ta’iala i le fanauga a Isaraelu. I le Feagaiga Fou, ua i ai foi lona faasinoga e faatatau i le soifuaga faa-Kerisiano: (1) “A o le’i oo mai le faatuatua, na taofia i tatou i le pule a le tulafono, sa punitia ina se’ia faaalia le faatuatua a o’o mai. O lenei, ua fai mo tatou taitaitama le tulafono, na te taitaiina i tatou ia Keriso, ina ia ta’u amiotonuina i tatou i le faatuatua.” (Kala.3:23-24); (2) ua saunia tulafono e iloa ai e le Kerisiano ona tiute ma ana matāfaioi e auauna ai i le Atua ma tagata, a e maise ia iloa ai ona faatino le finagalo o le Atua i le amiotonu; ma lona (3): o tulafono ia mulimuli tonu ai tagata uma, ma ia saunia ai tulafono faale-malo e savavali tonu ai. E le’i faatauvaa i le finagalo o IESU lona tali atu i le fesili a ona so’o, “Le a’oa’o e, o le fea poloaiga o i le tulafono ua sili? ... E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaiga muamua lena ma le sili. E faapea foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.? (Mataio 22:36-39). O le alofa e fusia ai le mafutaga faale-aiga: i le tinā, le tamā, faapea i le fanau. O le alofa foi o lo’o totonugalemu ai le faamoemoe o le Salamo: “Ina ia iloa ai e le tupulaga amulī, o fanau lava e fananau mai; e tutupu mai i latou, ma ta’u atu ai i a latou fanau, ina ia fai le Atua mo latou faatuatuaga; ma ia le galo galuega a le Atua; a ia latou tausi i ana poloaiga.” O le tiute faa-matua, e i ai le alofa e le faatua’oia; e faapea foi ona atagia i le “alofa” faale-Tala Lelei na auala mai i le aso Penetekoso---o le Agaga e faamalosi loto ai, e le faapopoleina ai pe a fetaia’i ma faigata o le olaga. O le poloaiga, “Pe a afio i le lagi, e auina mai le Fesoasoani sili (Agaga Paia)”---o le ata o le feagaiga e tumau e faavavau. TOLU: O le toe mafutaga a le Alii ma ona So’o, a e le’i afio i le lagi, na ia fetalai ai ma a’oa’o atu: “O o’u so’o moni outou, pe a outou fealofani.” Ou te mautinoa lenei mea, e faapea: E leai se “fealofani” e maua, pe a aunoa ma le “alofa”. Tatou te talitonu, o le finagalo o le Atua mo le tagata: Ia soifua ma ola i le li’o o le mafutaga e faavae i le alofa: (1) O Atamu ma Eva i le faato’aga, na tupuga mai ai le lalolagi o tagata. (2) O le fanauga a Isaraelu, e atagia ai le mafutaga lautele a le lalolagi ma le Atua e to’atasi. (3) O lona tolu o mafutaga ua faatauaina nei, o Iesu Keriso ma lana Ekalesia. O le amataga o le lalolagi ma le tala i le soifuaga faale-tagata, e LAMEPA KERISIANO I AMERIKA SAMOA i ai lava le “lelei” ma le “leaga”. Ma, e ui lava i le alofa o le Atua i ana Foafoaga, na o’o lava ina faaumatia mea uma i le Lolo ona o le agasala. E faapea foi le ata o le fanauga a Isaraelu i le Feagaiga Tuai---ua faaumatia le “Isaraelu” tuai ona o le le usiusita’i ma le le faalogo, se’ia o’o ina tula’i mai le “Isaraelu” fou. Afai o le toe taimi lenei o le faasologa o mafutaga faale-tagata, lea ua faatatau i ai le molimau a Mataio 24:12 etc., “E maalili foi le alofa o le toatele o tagata, ona ua tupu tele o le amio leaga.” O lona uiga, o lo’o faamalumalu pea le finagalo alofa o le Atua e ala i le faamanatu ma le tima’i, ina ia salamō ma fulitua i le leaga o le agasala. “A o lē tumau seia o’o i le gataaga, e faaolaina lea. ... e fai ma molimau i nuu uma; ona o’o mai ai lea o le gataaga.” O lo’o tatou ola ma soifua pea i totonu o le li’o o le mafutaga a le Alii ma lana Ekalesia. O le uiga moni o lenei upu, “ekalesia”, ua aofia ai lo tatou valaauina e ave se “fe’au” tāua. O le valaauina e taulogologo atu ma tala’i atu le fe’au, e le na o se nofoaga e tasi, a e o nuu uma ma atunuu eseese: “...ou te ati a’e foi la’u ekalesia i luga o lenei papa, e lē mafaia foi e faitoto’a o seoli ona manumalo i ai.” (Mataio 16:18). Ua molimau le aposetolo o Paulo i lana tusi i Korinito, “O lea ia o mai ai outou nai totonu ia te i latou, ma ia outou vavae mai, ua fetalai mai ai le Alii, aua foi tou te papa’i atu i se mea leaga; ona ou talia ai lea o outou.” (2 Kori. 6:17). O lona uiga, ua le faale-tino, a o le loto ma le agaga; o le faalapotopotoga o e ua talitonu i le togiola na saunia e Keriso Iesu, ma ua latou folafola atu lena tala lelei. A e ia manatua lenei mea, so’o se “faalapotopotoga” e fausia i le lalolagi, e i ai lona tino. O le tino e tatau ona fausia ma teuteuina pea ina ia tumau lona matagofie ma lona lelei. O le pogai lea, tatou te le faatalalē ai i le soifua auauna ma tautua i le tausia pea o le “faalapotopotoga” o e ua tumau i le soifua faatuatua i le Maliu ma le Toetu o Keriso Iesu. O le faamamafa o le tala’iga o le tala lelei ia Iesu Keriso, ia ola malolosi ma tumau i le faatuatua ma talitonu i latou uma ua faalogologo i le folafolaga o le tala lelei. Ia tala’i i nuu uma, ma atunuu uma, o le finagalo lea o le Alii. Aua ne’i e manatu o se mea e taofiofi mau, pe faagata i se nofoaga e tasi. O se tasi lea o uiga loloto o le upu “ekalesia”, auā “e lē mafaia foi e faitoto’a o seoli ona manumalo i ai.” Le Ekalesia e, ma le ‘au faitau “LAMEPA-EFKAS” mo lenei Luamasina (Me & Iuni 2014), o le fe’au faale-Tala Lelei lenei mo i tatou: “O le aiga, o le mafutaga e faavae i le alofa.” O le faatumutumuga o faatinoga uma o le upu “alofa” faakerisiano, ua uma ona saunia e Iesu Keriso mo i tatou, e ala i lona maliu ma le toetu mai le oti ma le tuugamau. Ua ia afio i lona nofoaiga i le lagi, e fai ma Fautua mo a tatou agasala. O le ‘avea o i tatou e fai ma “tino” o Keriso i le lalolagi, o le pogai lea e ao ai ona faatino ou tiute ma a’u foi, e le gata i le faaleAgaga, a e faapea foi i la le tino. O sou finagalo ma o’u foi EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO manatu, ia atagia ai lo tatou iloa lelei ona tau’ave---o i tatou lava o totino moni o le Tala Lelei ia Keriso Iesu, ina ua tatou maua le loto ma le agaga o le fealofani. AMENE. Saunia: Rev. Emau Petaia, FMM. MAFUTAGA A FAIFEAU I KANANA FOU Aperila 20 – 22 Tasi lenei fiafiaga tele i le Au faigaluega ona o le o mai faatasi e pei o le agaga o Iesu ina ia tu’ua le galuega sa galulue ai a e o atu i se mea tuufua e tatalo ma toe faafouina i latou e le agaga o le Atua mo le feagai ma le galuega tala’i. Na amata ona resitala i le afiafi o le Aso Sa o le Eseta, ma faai’uina ai i le faamanatuga i le aso Lua. Na maua atu e le Lamepa le mafutaga i le aso Lua ma molimauina ai le fiafia o le au faigaluega i le faasoaga o nisi pepa tāua sa saunia mo le mafutaga. O le pepa sa saunia e le Susuga i le Faiaoga Faifeau o Timoteo Pouuli, o lē o loo galue i le Seminare, o le pepa e ulutala i le Teuteronome 12:1-26:19. “O le Faatatau a Teuteronome i Tulafono e Sefulu.” E uiga i lenei pepa, sa faailoa e le faipepa, e le o se fa’amoemoe ina ia toe faamatalatala le Tulafono, a e o se taumafaiga ina ia faamalamalama atili le tulafono ma o lana lea faatatau (application) i le olaina o tulafono i totonu o le nuu o Kanana pe a taunu’u, auā o le nuu e filogia i le tele o tapuaiga ma talitonuga ‘ese’ese. O le faamanatu a le pepa: O se faatatauga i le tulafono muamua ma le lua, ‘Aua ne’i fai mo oe ni Atua ese’ 12:1-32 … ‘Aua ne’i tapua’i i fale tapua’i o Kanana’. O le popolega ne’i le faamaoni Isaraelu i le tapuaiga. Pe filogia le tapuaiga i le Atua ma tapuaiga i Kanana. O se faatatauga i le tulafono tolu, - ‘Aua le ta’u fua le Suafa o le Atua’ 13:1 – 14:27 – Aua ne’i ifo i tupua pe tapua’i faatasi i tapuaiga a Kanana. O le popolega ne’i te’i ua ifo Isaraelu i tupua (13: 1 18) ona o perofeta pepelo; o le tagata ua faatosina lana uo ma uso e tapua’i i tupua; o se aai ua tosina uma tagata e tapuai i tupua. I le 14:1 – 29, O loo faatatau ai i mea‘ai ma sefulua’i. O le faamanatu i le nuu ina ia manatua lo latou olaga paia, o le nuu filifilia. E le a’ai i ni mea inosia. E faapea foi i le sefulua’i, e tatau ona ave i le fale fetafa’i, ae aua le faaaogāina fale tapua’i o Kanana e fa’amu ai. O le faatatauga i le tulafono e fa, ‘Fa’amamalu le Aso Sapati’ 15:1-16:17- Tausaga ma Aso Paia e faamamaluina i le 15:1-18 LAMEPA I AMERIKA SAMOA PAGE 5 O loo talanoa ai le faasa’olotoina o Aitalafu ma Pologa. O tulafono e malolo ai le laueleele ina ua fitu tausaga o galueaina, faapea ai ma le faasa’olotoina o pologa. O le ata lea o le faasa’olotoina e fesoota’i lelei ma le Sapati, ua faamagaloina ai o aitalafu faapea le malologa o le eleele. I le 15:19–16:17 ‘O loo talanoaina ai manu faato’a fananau ma Tausamiga’. O Tulafono e faatāua ai manu e faia ai tausamiga ‘ese’ese; o le paseka; fale fetafa’i; penetekoso; faapea le foa’i ma le loto malie. O tausamiga e fesoota’i uma ma le upu Sapati i fuainumera e 7, ma maua e tagata uma le olioli pei ona finagalo ai le Atua. O le faatatauga i le tulafono e lima; ‘Ia e ava i lou tamā ma lou tinā’ 16:18-18;22 – ‘Ava i le au mautofi’ O le fa’atatau ina ia ola manuia le nu’u. O le manatu ina ia le faia i Kanana ia uiga e pei o le tapuaiga iā Asaira. O le fa’amamafa foi ina ia ava i le tamā ma le tinā faapea le au mautofi auā o le tofi lea mai le Atua e tatau ona ana’ana i ai ona manuia lea o le nuu. O le faatatau i le tulafono e ono – ‘Sa le fasioti tagata’ 19:1-22:8 Ia amana’ia le soifua o isi tagata. O le fasioti tagata o le agasala lea. Ua faailoa foi e Teuteromone se fuafuaga ina ia puipuia le tagata ua ‘fasioti tagata lē fuafuaina’ mai le fasiotia, a e le’i faia se faamasinoga, o lea ua faia ai aai o sulufaiga e faatali ai le aso o le faamasinoga. O le si’i tuaoi, ma le molimau pepelo o le fasioti tagata lava lea. Ua ta’ua foi e le Teuteronome le manumanu i ola o loo tauina ai taua ina ia faamuamua le ola o tagata lautele, i lo le manumalo mai taua. O loo faailoa foi e Teuteromone, pe a sii lima se malo ia Isaraelu ona osi lea le feagaiga ma lea nuu, pe a leai ona fasiotia lea. O le faatatauga i le tulafono e fitu – ‘Sa le mulilua’ 22:9 – 23:18 – O le mulilua ma le feusua’i faaletatau- Na manatu Teuteromone o feusuaiga o se agasala matuiā lea. Ua faatulaga foi aso e faatatau i le lē taliaina ma le faamamāina o i latou e a’afia i feusuaiga ma le mulilua. Ua fa’asāina e le Teuteromone tagata lē faamamāina, faama’i o le po, fafine talitane ma tupe leaga i le ‘mulilua ma le feusua’i faaletatau’, auā e fanau mai ai le agasala ma o se mea e le taliaina e le Atua. O se faatatau i le Tulafono lona valu. – ‘Sa le gaoi’ 23:19 – 24: 7 – Tulafono e faatatau i mea totino. O tulafono ia e faatatau i mea totino o loo fa’asa ai le gaoi. Pei o se aitalafu ae faasili, o le faasili ua faatusa i le gaoi ua atili ai le mativa o le tagata (23:19-20) O le tautō pepelo i le Alii e ala i se foa’i, faapea le ‘ai fua o vine a le tuaoi a e toe fu’e i le ato ua le ‘ese EFKAS PAGE 6 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA lea ma le tagata gaoi. Ua faasāina foi i lenei tulafono ona toe nonofo se ulugalii na tete’a muamua ona ia faaitiitia le faatau atu e le isi tane o le isi fafine, o le gaoi lava lea. KERISIANO I AMERIKA SAMOA faale-mataupu silisili, ina ia silafia e le au faigaluega galulue, le tāua o le Tino o Keriso “Ekalesia.” A’o le a foi se tāua o le Agaga Paia ma le sakarameta aga’i i le ekalesia i lona maopopoga. O se faatatauga i le vaega lona iva – ‘Sa le molimau pepelo’ 24:8–25:4– ‘Ia tutusa tagata uma’ E amata le vaega o tulafono ia i le toe faamanatu mai o le agasala a Miriama, na upu leagaina lona tuagane o Mose, ma mafua ai ona faasala i le lepela (Num 12) E faapea foi i tagata mauoa latou te tafili saunoa i tagata matitiva. O le mau a Teuteromone ia tutusa tagata uma i le silafaga a le Atua. Sa le mana’o fua i avā ma mea totino a isi. 25:5–16 ‘Sa le mana’o lasi’ O le tulafono e faatatau i se tinā Eperu ua oti lana tane a e leai se suli o lana tane. E tusa ai ma le tulafono o le tiute o le uso ia momoe ma le avā a lona uso ina ia maua se suli. O se tiute e le faamalosia lona faatinoga a e ta’uleagaina le uso pe a le faia. A le mafai foi, ona soso’o atu lea o le isi uso pe o se usoga. O le agaga o le tulafono ina ia puipuia le fafine, igoa, laueleele mai le mana’o fua o isi tagata. Vaega Lua: Teuteromone 26 Ua fa’ai’u le auili’iliina poo le faatatau a Teuteronome i Tulafono e sefulu i le faamanatu ia Isaraelu i ona tiute o le fo’ai i le Atua, aemaise o tagata ua le tagolima. O ulua’i fua o la’au e tatau ona ofo atu mo le Atua i lona fale tapua’i, O le Teu.26:111 o loo i ai upu faatatau i lenei sauniga. O le tatalo a le failotu, ua toe lagaina ai lagona i le Atua lavea’i talu aso o lona pologa, aemaise o le meaalofa o le eleele (26:5-10). O le agalelei mai o le Atua, ua mafua ai ulua’i fua ua manuia ai. I tausaga ta’itolu uma e avea ai le sefulua’i mai le faato’aga mo e mana’omia se fesoasoani, faatasi ai ma le aiga sa Levi. E fai foi le tatalo faatoese a le failotu ona ua le tusa le foa’i ma le manuia ua maua (26:13-15). Ona faai’u lea i le toe faamanatu ia Isaraelu, o ia ua vavae’eseina mo le Atua, e ao ai ona latou tausisi i tulafono ma ona tulaga (26:16-19) O nisi ia o manatu ua ‘oto’oto mai i le pepa e pei ona tolaulauina. Ina ua mae’a fesili ma faatalonoaga ona saunoa lea le Taitaifono le Susuga ia Iupeli Sosoli e faafetaia le galuega tele sa saunia e le susuga a le faiaoga ma faamanuia atu i le feagai ai ma tofiga tāua ua valaauina ai. Pepa na saunia e le Susuga a Rev. Fepuari K. Logoleo Na soso’o le Pepa na saunia e le Faiaoga, le Susuga i le Faifeau Faiaoga i le Seminare o Fepuari K.Logoleo, o ni auala e fo’ia ai nisi o faafitauli o loo tutupu mai i le maopoopoga o le ekalesia. Ua saunoa le faiaoga o le faamoemoe o le pepa o le vaaiga LAMEPA Sa saunoa le pepa i nisi o auala e fesoasoani e fo’ia ai le fa’afitauli pe a tatou vaai i vaaiga faa-sosiolo (sociological perspective) ma le fa’amataupu silisili (theological perspective). I le vaaiga faa sosiolo e pei ona fai mai ai le alii o Ferdinand Tonnies (Siamani sociologist), e lua ituaga o tagata e mafai ona ta’ua o tagata ekalesia, o e ta’ua o ‘pure impersonal society’, o i latou o tagata e manatu mo le manuia o latou lava. E le popole i le lautele o tagata, e fa’atoā galulue ina ua faatonuina e le tulafono po’o ni ta’iala e ao ona fa’atino, faapea i latou e ta’ua o ‘Pure Community’, o i latou e faataua le olaga faamaopoopo i le galulue faatasi ma faasoa atu o latou lagona i mea na tutupu i lo latou soifuaga ma galulue fefaamafanafanaa’i, e alolofa atu ma fesoasoani atu. O uiga nei o loo iloa ai le eseesega o tagata ma faamatala ai le uiga moni o le Ekalesia. E faapea foi nisi faapotopotoga ua taumafai ina ia ausia se taiala fa’ata’oto e ao ai ona maua le maopoopoga o le ekalesia e pei o Aoga Aso Sa, Autalavou, Aoga Tusi Paia, faapea ulugalii tete’a, ma fanau sosola ese mai aiga, faapea le olaga sauaina o tamaiti. O nisi ia o faalapotopotoga ua taumafai ai ina ia maopoopo le ekalesia ma ona tagata. Peitai o le molimau a le alii o Ferdinand Tonnies, e faigofie lava ona fa’amamulu le tagata ona o le suiga o le soifuaga, ia poo ua ese le mea e aga’i iai le mafaufau. E ui lava i le taumafaiga a le ekalesia ina ia faatumauina pea lea maopoopoga, peitai e iai pea i latou e tumau i o latou lagona, e pei o le pure community e faasoa atu le fesoasoani, ia poo le pure impersonal society e tuli lava le manu a le tagata lava ia. O le faapotopotoga a le au faatuatua e iloa i faailoga ma le faatuatua e tasi. E tasi le faasinomaga ma e fefa’asoaa’i lo latou ta’iala i le taua o le ola, a’o le taua fo’i o le mea lea e soifua ma ola ai. E iloa ia latou tapuaiga, o fa’ailoga o le faatuatuaga e mafai ona tasi ai lo latou ta’u ma le faatuatuaga e tasi. I le vaaiga faamataupu silisili, o le ekalesia ma lona maopopoga, e malosi ona o le mana o le Agaga Paia (Hansen). Ua tatou talitonu e iai le Atua i mea uma, o loo galue foi le Atua i soo se faapotopotoga o loo taumafai e atia’e se mea lelei mo le lautele. E manatu Hanson ma Carl Rahner e tatau ona ave le faamuamua i le ekalesia, ona o le ekalesia o loo molimau i le Upu ma EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO Sakarameta “faamanatuga”. O le ekalesia e tatau ona atagia ai se faapotopotoga ua lagonaina le pa’i mai o le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia. O le ekalesia o le tino lea o Keriso, o le faailoga o le Atua ua mau faatasi ma I tatou. E pei ona molimau Paulo i le ekalesia i Korinito, faapea le ekalesia i Roma o loo maioio mai ai le faamatalaina e Paulo o le ekalesia o le tino o Keriso, a’o o le Agaga Paia i le galueaina o le tino o Keriso i lona maopoopoga o se faapotopotoga o le au fa’atuatua. O manatu ma lagona o le alii o Kalavini (John Calvin), o se faailoga o le ekalesia moni (marks of the true Church) e tatau ona folafolaina le Upu ma faatino le Sakarameta. O le faailoga lea o le i ai o Keriso ma lotolotoi i le ekalesia, ao le mana o le Agaga Paia fo’i e faamataloto le tāua o le pa’i mai o le Atua i totonu o le ekalesia ina ia avea ai le ekalesia e mausali lona faatuatua ma mausali lona maopopoga. E taua pea i le mataupu silisili le ekalesia ma lona faamoemoe, o le ekalesia o se ata o le tafa tolu o le Atua Trinity) Na fausia le tagata ina ia foliga i le Atua (Trinity) o lona iuga e tatau foi ona atagia lenei tafa tolu i le ekalesia ma le Atua silisili ese. I AMERIKA SAMOA PAGE 7 lona agaga, o le agaga e lē tāvavaese ai manatu faatauvaa i totonu o le mafutaga ae faatupuina le alofa i le Atua. Le mau a le faipepa, o iinei tonu lava e mafai ona tosina ma fesoota’i, ma mafuta vāvālalata ma le femalamalamaa’i ai tagata lotu ma alolofa i le Atua, Iesu Keriso ma le Agaga Paia o le o loo tatou auauna i ai. O nisi ia o faamaumauga o le tāua o lenei pepa e mafai ai ona iloa le olaga galulue o tagata e pei ona faamatala atu le sociological point of view faapea foi le taumafai atu o le mataupu silisili ina ia tatou iloa auala moni e pei ona tau faamatala mai e faiaoga faafitauli e tele o loo tatou nofo fe-eseeseai ai, e fua i ai se vaifofo mo lo tatou soifua galulue ao tatou feagai ma le galuega tala’i. Na faafetai atu le Taitaifono le Susuga ia Iupeli Sosoli ma faamanuia atu I le faiaoga ma le galuega ua faasoa mai. O nisi ia o mea tāua na maua atu e le Lamepa, ma faamauina ma le faaaloalo tele. Saunia e Nuusila L. Samuelu FS ************************************************** O le manatu o le alii o Vetty Matti Karkkainen (German theologian) i lana tusi i le ‘mataupu silisili i le faaolataga’, ‘e le’o le faamamafa o le toe fuata’ina mai o le tagata mai le agasala, a’o le faamoemoe ina ia toe fuata’ina le soifua auauna ma faamatuaina le mafaufau ina ia savavali faatasi ma le Alii’. E pei e iai se faasea a nisi o tagata lotu i lenei manatu ona ua foliga ua le mafai e le ekalesia ona faamagalo ina agasala a tagata. Peitai o le manatu o le Vetty – Matti, ia mafai e le tagata ona lagonaina le pa’i mai o le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia, ona mafai lea ona suia ma toe fuata’ina le soifua faaleagaga o le tagata ina ia ola ma savavali faatasi ma le Atua, ma militino faatasi ma le Atua. O lenei foi se faamanatu a le faipepa ma le tupu tele a le ekalesia, o le faamoemoe ina tutumau pea ma le filifiliga i le ola faatuatua, e mautū ma tasi ai tagata uma e pei o le foafoaga a le Atua, auā o le Atua o loo auai o ia i gasologa uma o le mafutaga a le au-faatuatua. O le Ekalesia e fausia e tagata, e le mafai foi la ona ave’esea ai lagona ma manatu o tagata. E ‘ese’ese taofiga, e ui ina ua taoto le faavae po o aiaiga e ao ina tausisia auā sona maopoopoga. O le faatuatua na te aumaia le tagata i le mafutaga vāvālalata ma le Atua, ma galulue ai faatasi ma Keriso e ala i le mana o LAMEPA (fa’aauau mai le itulau muamua; “Fa’apaiaina le hall EFKAS Alao”) Sa saunoa le Toeaina o le Pulega le susuga ia Fiti Aofia e tusa ma le afioga a le Atua e tusa ma le agaga o lenei galuega tele ua molimauina i lenei taeao. Na saunoa o ia ma lona talitonu ua mafua lenei galuega ona o tagata ua latou talia le tala lelei, o tagata e auauna ma alolofa i le Alii, o tagata ua tōina lo latou matupalapala mo le Alii ma lana galuega. O le leo tele lea o le faamanuia atu a le Toeaina i le mamalu o le Ekalesia faapea le susuga i le Faifeau ma lona faletua, ia faamanuia foi le Alii i alii o aiga faapea le loaloa o le Ekalesia, ia saga faatumu atu e le Alii lona tamaoaiga tou te faia ai pea mea sili ma outou manumalo ai. Na mae’a le sauniga ona tali lea o le sua ma fa’aaloaloga na ma’au i ai le susuga i le alo o le Salamasina faapea le susuga i le Faifeau ma le faletua ma le aulotu, ua mataina foi le maualuga o faaaloaloga, ua titi manu ua lava manu, ua fata luga, fata lalo, ua taele le sē ua taele foi le pepe, o le a fo’i le mamalu o le aufaigaluega faapea le au valaaulia ma le va’a ua goto ma le mama ua lomi i le maualuga o faaaloaloga ua molimauina i lenei aso. O le agaga lea o le Tiakono Toeaina atoa ma lana faafetai atu ai i le Ekalesia i Alao ma le tatalo ina ia alofa mai le Tapa’au o le lagi ma toe faatutumu mea ua faagaogaoina ona o le Alii ma lona Suafa. EFKAS PAGE 8 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA Na faama’ea e le faifeau le susuga ia Tofiga Tofiga lenei faatasiga i le tatalo, ma ta’ape ai le aofia ma le loto faafetai ona o le Atua ua ia faia mea silisili mo lana fanau. Saunia e Nu’usila L. Samuelu FS. *************************************************** Ua tuua le Atunuu… faaauau mai itulau 1 o lo’o sisii o latou lima ma talotalo mai i o latou solosolo. O le upu moni, o le to’atele o i latou ia, na tu’ua Samoa i lea taimi, e le’i toe foi mai lava se’ia o’o i le iuga. TALOFA! O le faamoemoe ua teu fatu ma teu i le loto, “O le Atua ua ou talitonu i ai, e fesoasoani mai i so’u lumana’i manuia.” Ua o’o ina faimalaga Samoa i le lalolagi o manatunatuga ma mafaufauga fia siisii i luga i le iloa ma le malamalama i mea o lo’o si’omia ai le tagata soifua. O le tausaga e 1951-53, sa ou galue fesoasoani i le lolomiina ma le faamauina o talaaga i fonotaga ma taualumaga a le Fono Faitulafono o Amerika Samoa (legislative); a o le 1954-55, sa ou fesoasoani i le faamauina o mataupu e uiga i le malo o Amerika Samoa, i lalo o le su’esu’ega ma sailiiliga a le polofesa mai le University of Hawaii, o Prof. Resenberg. O le tele o nei fuafuaga fou, sa le’i o’o i ai ni manatu po’o ni mafaufauga i tausaga o le pule’aga a le malo faale-US Navy, a e maise lava i le to’atele o tagata matutua o Amerika Samoa. O le to’atele o i latou na tu’ua le atunuu i lea vaitaimi, o tupulaga talavou lava o le atunuu; a e maise o i latou sa tautō i le Fitafita US Navy. Na soso’o atu ai i lea lava to’esea o tagata Samoa, o e sa tautō i le US Marine i le Taua Lona Lua (WWII) a le lalolagi (1941-45). O se tulaga ua fai ma masani a tagata Samoa, talu ona taunuu le LMS ma le tala lelei ia Iesu Keriso---e vivii ma fai taulaga i le Atua. Sa le’i masani ona malaga mamao atu tagata Samoa i ni isi atunuu mamao i le tele o tausaga ua mavae. Peita’i, talu mai le 1950, o le vaitaimi lea na matuā iloga ai le faimalaga mamao atu o tagata Samoa i Hawaii, Amerika, Niu Sila ma Ausetalia. Ma, ou te tusia lenei tala ma manatunatu i le Limasefulu Tausaga (Iupeli) ua faitauina nei o le Ekalesia LMS Samoa ma lona tuputupu a’e i atunuu e mamao. Sa ou tu’ua Samoa i le 1960’s mo Honolulu, ma nofo tumau ai i le tolu tausaga; ona faasolo atu lea i Kalefonia, USA, mo tausaga e 19; ma nisi tausaga i Texas ma Washington---e 33 tausaga o nofo-tumau i Amerika. Sa ou nofo-tumau ai ma māta’i le soifuaga-lotu o Samoa i ia tausaga e tele. E talanoa mimita le tagata Samoa i lona soifuaga-lotu, a e maise i lana tautua e faaolaola pea le Ekalesia Kerisiano, lea na a’oa’oina ai ma ola ai i lona atunuu o Samoa. E faapei ona tatala le vaavaai ma le faalogo a i latou ia na mua’i tu’ua Samoa ma taunuu ane i Honolulu ma San Diego, e faapea foi ona tatala ma avanoa mafaufauga ma lagona o le ola fia tapua’i ma saili le mea e malie i ai, e ala i lana tapuaiga sa’oloto i le Atua ua talitonu i ai. LAMEPA KERISIANO I AMERIKA SAMOA E foliga sa vaeluaina lagona faale-faatuatua ma le ola tapua’i o i latou sa taunuu muamua ane i Hawaii ma Amerika. Ua avea lea tulaga ma auala ua le tasi ai se faatinoga e mulimuli ai, a e maise lava i le talitonuga faale-LMS Samoa. O nisi ua i ai le lagona e ao ina sa’oloto, pe mulimuli foi i talitonuga o loo latalata ane i Amerika lava. A o nisi, o lo’o i ai pea le lagona e fesoota’i ma le LMS i Samoa---e i ai faatinoga e ao ina mulimuli ai, a e maise i le valaauina o e fai ma Faifeau Samoa. E ui sa le faigofie lenei tulaga, a e faafetai sa to’amalie pea le silafaga a le Agaga o le Atua, e o’o atu i le ogatotonu o le 1960’s ua to’amalie le feso’otaiga a aulotu i Hawaii, Amerika, ma le Fono Tele i Malua; se’ia o’o lava ina faavae le Matagaluega i Amerika a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa, e aofia ai Setete o Hawaii, Kalefonia, ma Uosigitone i le amataga. Sa i ai pea fesootaiga a le Ekalesia Samoa ma le Ekalesia UCC i Amerika, mai le amataga talu ona faavae aulotu Samoa i le USA i le 1960’s. O le UCC, o le tasi lea o faatinoga e pogai mai le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika (EFKA); a e o lo’o i ai foi isi aulotu i Amerika, o lo’o faatasia i se tasi vaega o le EFKA a e le’i faavaeina le UCC i le 1957. Ua fesoasoani tele le UCC i Amerika i le atina’eina o aulotu fou a Samoa i Amerika lava, a e maise lava i le tulaga tau-tupe. A e sili lava i lagona o tagata Samoa moni, le feso’otaiga ma le atunuu o Samoa, ona o lana aganuu ma le fa’aauauina o ona tiute ma matafaioi faaSamoa lava. E le ta’u mamaina ai le tāua o le soifua faaSamoa, e faatino i le ava ma le faaaloalo o le tasi i le isi; ma le faatāuaina o le va fealoa’i o tupulaga talavou ma e ua matutua. E tele avanoa tau a’oga faafaifeau i Amerika, e mafai ona aoaoina ai ma saunia ai i latou ua fia sauniuni mo le galuega faa-Faifeau. Peitai, ua na o le Kolisi Faafaifeau i Malua (a e le’i faavaeina Kanana Fou), e mafai ona aoaoina ai faapitoa sui mo le tofiga o le Faifeau Samoa i le Ekalesia Samoa (LMS)---ina ia talafeagai ma le gagana ma tulaga masani faa-Samoa. Ina ua faavae le Kanana Fou Theological Seminary i Amerika Samoa i le 1983, ua to’atele i latou ua faamanuiaina lo latou soifua aoaoina mo le tofi Faifeau Samoa. Ua to’atele foi i latou ua galulue i aulotu, nuu ma afioaga, e o’o mai i le taimi nei. Peitai, a o tasi le Ekalesia Samoa ma le kolisi faafaifeau i Malua, sa le faigofie ona tu’ua Amerika a e toe foi i Samoa mo le kolisi i Malua e aoaoina ai mo le tofi faafaifeau. E to’atasi lava se uso loto toa sa naunau e ausia lenei matati’a faigata, po’o le tausaga e 1968-69 mai le aulotu i Santa Ana, o le susuga lea ia SILAPEA. Peitai, sa le’i faai’uina lona taumafai ona ua tagata matua lava o ia, ma ua le feagai ma faigata o le ola aoaoina faanei-onapo. Sa i ai ni isi o taumafaiga sa feagai ma le ‘aufaigaluega galulue i Amerika, a e maise lava le susuga i le Faifeau Foma’i o Bert Williams Tofaeaono, auā le saunia o Faifeau Samoa i Amerika lava. O le Fono Tele i Malua i le 1974, na faamaonia ai sui mai le Matagaluega i Amerika e su’e mo le EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO Suega Ulufale i Malua, o Valenitino Pase ma Emau Petaia. Sa ulufale i Malua i le 1975, a e faai’uina i le 1978. Sa valaauina le susuga ia Valenitino Pase ma le faletua o Mine Pase i le ekalesia i Nu’uuli, a e o Emau Petaia ma le faletua o Sialei Petaia sa galulue i le ekalesia i Seattle, ma Fort Lewis, Washington; filifilia i le tofi Failautusi Aoao EFKAS, a e mulimuli ane ua valaauina i le ekalesia i Leone, Amerika Samoa. Ua faitauina le 81 tausaga o le soifuaga, a e le galo le Atua na faavae ai. FAAFETAI! Tusia e Rev. Emau Petaia FMM ************************************************** FA’AUUGA A LE AMERICAN SAMOA COMMUNITY COLLEGE Aso Faraile, Me 16, 2014. O le taeao i le itula 10 na amataina ai lenei faamoemoe tāua ina ua mae’a le saunoaga faafeiloa’i a le susuga a le fofoga o le fale, ma saunia ai e le susuga i le Faa-feagaiga o Fa’atauvaa A Talamoni le tatalo e molia ai le faafetai i le Atua ma viia lona agalelei auā ua taunuu i le manuia lenei faamoemoe. Na mae’a le sauniga ona saunoa lea o le afioga a le Peresitene o le Kolisi e faafeiloa’i atu i le mamalu o matua ma aiga, faapea le paia o le Malo, faapea le Ekalesia aemaise le mamalu o le Fono Sili a le Kolisi, faapea faiaoga tainane le vasega o le a faau’uina, ona ia valaauina lea ma le faaaloalo le Afioga a le Sui Kovana, le susuga ia Lemanu P. Mauga mo lana saunoaga. Na saunoa le Afioga a le Sui Kovana e avea ma fofoga o le alii Kovana faapea le mamalu o le Malo e faamalo ma faafetai i le matagofie o lea aso, ma ia aumaia alofa’aga o le Malo, ina ia avea nei fanau fa’amoemoeina e tua i ai le malo i le lumana’i, ma ia avatu le fa’amanuia i le vasega o le a faau’uina i lenei tausaga. O le afioga ia Taeaoafua Dr. Meki Solomona sa valaauina e avea ma lauga faapitoa na te saunia se upu tāua mo le vasega faau’u. Na ia muamua ona faataoto upu o le Atunuu i ona sa ma ona faigata, i le paia faa-le malo, i paia faale Atunuu, faapea paia faale Ekalesia. Ona saunoa lea o ia i Ie ‘auga o le fa’amoemoe. E lagona e i tatou uma le fiafia auā ua tini taunu’u le fa’amoemoe, o le sini ma le agaga faafetai auā ua faia e le Atua mea sili mo outou le fanau faapea matou matua. E tele upu tāua o lenei aso, peita’i o nai upu tāua ua ia manatua, Muamua, ‘ia fa’aauau manuia ua i ai nei’, ia aga’i pea i luma, ma ia e mulimuli i lou loto. Lua. ‘e manuia mea uma ona o lau fa’aiuga’ Tolu, ‘Ia e manatua le ola fa’aaloalo’. O lona Fa, o le taualuga o mea uma, ia e toaga i le lotu, ia e lotolotoi i mea o loo faia i lou aiga, ia e faamasani i mea o loo LAMEPA I AMERIKA SAMOA PAGE 9 faia i lou nuu. O le lauga lea a le ‘auauna na a’ami. Ou te manatu foi, ua faafofoga le fanau faau’u aemaise le Atunuu na ta’ape ai le fanau ma matua ma le tamaoaiga o le uta a le faimea, o le poto e silisili ona lelei, ma avea ai lou tikeri ma sini e le mavae. O le taualuga o lenei aso o le tōlaulauina lea o igoa o’i latou ua faau’uina,- mai le Associate of Art- Liberal Arts -e to’a 55, Associate of Art – Education e to’a 3. Associate of Arts Degree in Elementary Edutation e to’a 3. Associate of Arts – Music e to’a 1. Associate of Arts – Political Science e to’a 1. Associate of Arts – Prep- Law e to’a 1. Associate of Arts – Samoan Studies e to’a 1. Associate of Science – Accounting e to’a 10. Associate of Science – Business Management e to’a 7. Associate of Science – Criminal Justice e to’a 11. Associate of Science – Electronics e toa 1. Associate of Science – General Agriculture e to’a 3. Associate of Science – Health Science e to’a 7. Associate of Science – Natural Resources e to’a 3. Associate of Science – Nursing e to’a 4. Certificate of Proficiency – Practical Nursing e to’a 9. O nisi o i latou ua faau’uina i le American Samoa Community College ma le Bachelor of Education- o Faaletaua Saili. Mai le American Public University ma le Master of Public Administration – o Mile Farani. Mai le Ashford University ma le Master of Arts in Education, o Seugatalitasi Magalei Custodio, Cassandra La’apui, faapea Patrick Tom Solia. Mai le University of Hawaii, Manoa ma le Bachelor of Arts, Sciology – Amy Jennifer Rebelukag. Mai le University of Phoenix, AZ ma le Master of Arts in Education- Gloria Maiava Tuigamala. Faapea – Genevieve M. Ugaitafa ma le Master of Science in Nursing. Na fa’atumulia le aofia ma le agaga o fa’amanuiaga i alo ma fanau na faau’uina ma ta’ape ai le aofia ina ua mae’a le faau’uga lona 60 a le American Samoa Community College ma le manuia. Saunia e Nu’usila L. Samuelu FS. *************************************************** KANANA FOU HIGH SCHOOL COMMENCEMENT EXERCISE - 2014 “O le mata’u i le Atua o le amataga lea o le poto” Na saunoa le fofoga o le aso le susuga i le alii sui Pule Aoga o Mali’oli’o Alailima e faatulou i le paia maualuga i le afifio mai o le mamalu o le aufaigaluega a le Atua, le Susuga i le Taitai o le Sauniga o le Toeaina o Tautalatasi Fanolua, faapea le Laulau Fono a le Ekalesia ma le Komiti o Aoga. Na faatulou fo’i i le paia o le Malo faapea le afio mai o le Faatonusili o Aoga i le Afioga ia Dr Vaitinasa Salu Hunkin Finau ae maise le mamalu o sui o Faalapotopotoga o loo lagolagoina e lenei Aoga, ae faapea foi le faatalofa atu i matua ma fanau o lea faauuina i EFKAS PAGE 10 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA lenei aso i le alofa ma le agalelei o le Atua. Na maea le faatulima ona valaauina lea o le Taitai mo le amataina o le sauniga. Na taula’i le upu a le Toeaina i le agaga o Keriso “ia outou matala,” o le mafua’aga, “ona tou te le iloa le ituaso e sau ai le Atalii o le tagata”. O le faamanatu i le au fa’au’u, E lelei le tofotofo i mea ua, ae ia taofi mau i mea lelei. O Keriso na te faailoa mai o mea lelei uma, o mea e manuia ai, ia matala ma taofi o ia mea lelei se ia toe afio mai lo tatou alii ao tatou faapea ona faia lona finagalo. O le valaau foi ina ia tatalo ia Iesu ina ia faia pea mea silisili mo oe. Ua tuuina mai foi e le Alii le saolotoga ina ia filifili ai le tagata i ana faaiuga peitai, e taitoatasi ma faamasinoina le tagata i mea uma na te fai. O lea na ia faamanuia i fanau faauu ma ia faamanatu mai ina ia outou matala, auā tatou te le iloa le ituaso e afio mai ai le atalii o le tagata. O le agaga faafetai ma le faamalo a le Pule Aoga i le mamalu o le tapuaiga a le Ekalesia i auala uma sa faatino ai le aao faamanuia tainane lana fo’ai i le taulaga paia ua mafai ai ona faaauau fuafuaga a le Aoga ma le manuia. Na faapea foi ona faafetai atu i matua faapea Faalapotopotoga uma sa lagolagoina lenei aoga, ae maise le paia i le Malo ma lona agalelei mai. O le matāti’a fou o lenei tausaga o le fo’i atu lea o le asiasiga a le Malo ma le fiafia ua talia foi lenei vaitausaga e tusa ma galuega na faatonuina mo le manuia o le Aoga, o lea e momoli ai le faafetai i le Komiti faapea faiaoga mo le saunia o lenei tapenaga auā le asiasiga a le Malo. O lana upu mulimuli o lana faamanuia atu i le tausaga faauu, ua outou tutū i le amataga fou, i avanoa, ma lu’itau, ma ua e iloa lou tulaga i le asō, ia agai pea i luma ma ia faamanuia atu le Atua. Na saunoa le Faatonusili o Aoga a le Malo ma ia faailoa nisi o fuafuaga o loo galulue ai le Malo e pei o le Aoga i le Summer ma le polokalame o le toe tuuina atu o le a’oa’oga i le Gagana Samoa ina ia faafaigofie ona a’oa’oina le faitautusi, le tusitusi, le numera ma le Gagana Samoa e agai ai i luma Aoga ma faigofie ai le so’otaga ma le gagana faa-peretania i le ulufale atu o fanau i a’oa’oga faaonapo nei. Na saunoa foi i le faamoemoe o le lalagaina o fanau e i ai le taleni tau tusitusi ina ia maua le fesoasoani tau tupe e faaauau ai lea taleni i alo ma fanau. O le saunoaga taua e tatau lava ona amata atu i lenei Aoga le mautū o le Gagana Samoa e pei ona a’oa’oina e faifeau ma le Ekalesia. O lana faafetai i faiaoga ma le galuega ua faia, ia manuia le tausaga fa’auu o lenei tausaga. Sa saunoa le Afioga i le Taitaifono le Susuga i le Toeaina o Faata’ape Lavata’i e faamalo ma faafetai i le i’uga o lenei faamoemoe, ma ia toe faamanatu mai le valaau a Solomona i le Alii ina ia fo’ai mai ia te ia le poto na te faamasino ai i lona nuu ma le amiotonu, o lea na aumai ai e le Atua e pei ona tatalo atu ai Solomona peitai, o lea lava poto na vaeluaina ai le malo o Isaraelu ona ua le faia e Solomona le finagalo o le Atua e pei ona ia valaau atu ia te Ia. O le faamanatu lea i le fanau faau’u ina ia o ma le manuia ma mafaufau i le poto na faasesē ai le tagata. Na fa’aiuina e le Susuga i le Failotu lenei faatasiga LAMEPA KERISIANO I AMERIKA SAMOA i le alofa o le Atua. O i latou nei na faau’uina i lenei tausaga 2014 1. Venezza Unless L. Alosio ++*** 2. Lenora Pariscialene F Faoa * 3. Kathryn S. Manase +*** 4. Alice Tausaga 5. Ace Da Speicher V. Levaula +*** 6. Tysha Maria Po’a * 7. Fogavai Tufanua Maae *** 8. Mavis Taufu’a Tigilau * 9. Lilieni Punimatagi Malaepule*** 10. Georgina Teuila V. Maugioa *** 11. Tualagi Salanoa*** 12.Felolini Minedonna I. Leva *** 13. Faafetai Gloria Iamanu* 14. Hillary Celeste Puletasi *** 15. Sipusi Venise Talia *** 16. Fuamata Abigail Tunoa * 17. Elisapeta Uputaua Molimolio’o 18. Justin Eliu Asaeli *** 19. Jeannine Iramk * 20. Elia Fesuiaiga Ale * 21. Hana Tupulua 22. Danny Brown 23. Samantha Nina Siu 24. Tautalatasi Johnny M.Fruean 25. Letumau Kristina Papalii *** 26. Jonah Choi *** 27. Lagilelei Apoiliu Moliga *** 28. Ietitaia Toto’a Auva’a 29. Tiperia Ma’itia M Salevao * 30. Mathew Donjik Choi * 31. Gauamu Leaea 32. Faleifa Dwayne Mauga 33. Viena Theresa Aumua 34. Jamil Perez Manu Kereti 35. Rosetta F. Maiava * 36. Seanese Pio L.F. Futu* 37. Tafaleosina Tauinaola Tautala * 38. Angelina Falesoa Utu* 39. Talaita’u Fuata’i Moliga *** 40. Saumaniafaese Christopher Levu 41. Puletofi Letele *** 42. Claudius Maybir 43. Delores Faafiai’o Tua 44. Aaran Tuavao Turituri* 45. Shirley Moe Fruean 46. Thomas Eseroma EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO AMERIKA SAMOA PAGE 11 maise le tapuaiga a matua, ma faafetai i le agaga faapalepale i ni faaletonu na feagai ma le ofisa nei ma faiaoga, faafetai i lo outou titi fai tama ua manuia ai fanau ma viia ai le agalelei o le Atua i lenei aso. O lana faafetai foi i faiaoga ma le galuega tāua sa galulue ai, ia fa’amanuia atu le Atua i o outou faiva ma tiute o loo feagai ai. O lana faafetai mulimuli o le fa’amalo lea i le tausaga faau’u ma lana faamanuia atu ina ia o ma le manuia, e le galo i latou i loto o faiaoga, ua talitonu foi faiaoga ua atoatoa ona saunia lelei i latou i lo latou ulufale atu i le vasega maualuga o le a ulufale atu i ai i le tausaga fou. Ia fa’amanuia atu le Atua ma ia maua se tuuaga manuia i lona faatasi mai. 47. Sheilajacinta Ah Foon 48. Reuben Peter Luvu 49. Moeisogi Hope Tupua * 50. Ainiutalele K.N.To’atelegese Afo 51. Christel Talalelei Taofi *** 52. Iosefa Snow Afo 53. Papua Owendelyn Seanoa * 54. Jacob Edwald Conrad 55. Maiseava Mally Fogavai * 56. Michael Geno O’Brien Mutu 57. LenNora Kathy R. J.V. Poasa *** 58. Asolaofie Fuaga *** 59. Elarina Vaialega * 60. Anthony E.H.T. Vaa 61. McCathy Leupolu * 62. Travis Tua 63. Tina Patea 64. Andy Iki Avalogo Fruean 65. Dunamis Ana F. Ofa * 66. Melba Marysita Aasa * 67. Kristian Soo Vaia * 68. Lagituaiva Leala Lauolo *** 69. Lina Imeleta Mauga* 70. Pevtisha Alofagia H. Ekeroma. ++*** +*** *** ** I Valedictorian Salutatorian National Honor Society High Honor Student Honor Student Tusia e Samuelu L. Nu’usila FS. ************************** KANANA FOU ELEMENTARY SCHOOL Level 8 Graduation Day on 2014. O le taeao o le Aso Tofi, Me 29 i le 9.00 i le taeao na tauaofia ai le mamalu o Faifeau ma Faletua fa’apea matua, o Faiaoga ma le Pule Aoga fa’apea le Board a le Aoga ma le PTA e molimauina lenei aso tāua ina ua tini taunu’u le fa’amoemoe sa tu’uina atu ai i le Atua talosaga a’o feagai faiaoga ma fanau i aoga i lenei tausaga. O lea na molia ai e le Susuga a le Toeaina ia Kereti Faiai le fa’afetai i le Atua ona o lona alofa ma lona agalelei ua taunu’u ai lenei fa’amoemoe i le manuia. Na ia avatu i le fanau le upu tāua, “Ia fa’amumū meaalofa ua ia te oe” O ia meaalofa ua aumaia e le Alii le Ola, ia fa’aaoga le ola i mea lelei ae maise le Poto ua aumaia e le Alii ina ia finafinau ai. Na saunoa le Pule aoga e faafetaia le tapuaiga a le Ekalesia a e LAMEPA O le tufatufaga nei o awards mai le Level 8 Section 1 Level 8 Section 2 Teachers: Mrs Fruean & Mrs Salavea. 1. Aiaiaga Fiso ** 2. Faamamalu Sally Misivila 3. Aliavu Kennedy Afo 4. Isadora Aimasi Sitafuna Eti** 5. Alisi Moa 6. James Blessing Jr. Iele 7. Andre Liva Gaisoa 8. Jayne Maluolelagi F. Solofa 9. Athen Salome Shalhout** 10. Jean Alma Dulcy Duffy 11. Catherine Timoa Maui-Mageo** 12. Louisa Perina TavoWooChnig 13. Chrysolitetheresa Sologa Maiava** 14. Melelinikeo Elizabeth R. Manila + (Valedictorian) 15. Darius Foli Mark Lavelua Esau** 16. Nostalgia T. Aitaoto ** 17. Dolan Manaiaisiva Iaulualo** 18. Peleise Senetenari Ale 19. Eddie Carlee T. Panama 20. Regina Sylvanna Togia 21. Elena Magarita Tirrez 22. Sailimalo Mira S.M.M.L.F. Vele **(Salutatorian) 23. Faraitoafa Ruta Faiai 24. Samarian Susana Tau ** 25. Fred Uinifareti Mamea 26. Sela Willie Metusela 27. Lareen Mila Banse 28. Senetenariosiona A. Aumavae 29. Naomi Tuafale Siaosi 30. Shalom Cliniumont N. Filoiali’i 31. Niu Faumuina** 32. Sootaga Vaiava Utu EFKAS PAGE 12 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA 33. Tomi Tuifaiga 34. Tunatunaolevao S. Tafeamaalii (Citizenship) 35. Victoria Tinomai Ifopo + Honor Roll ** NJHS Member Na fa’aiu le tufatufaga o faailoga i le saunoaga a le Faletua o Alofamoni Aofia e avea ma sui o le Board o le Aoga, e faafetai ai i le galuega a faiaoga faapea le lagolago a matua ina ua taunuu le faamoemoe o le fanau ma le manuia. O le Atua lava sa taitaina la tatou faigamalaga ua taunuu ai le faau’uga o fanau, ma le tatalo ina ia faamanuia atu le Atua i fanau ua faauuina i Ienei tausaga. Ona fa’aiu lea o lenei faatasiga i le tatalo sa saunia e le Toeaina o Kereti Faiai ma ta’ape ai le mamalu o le aofia i le alofa o le Atua. O le aso Lua o lenei lava vaiaso sa faia ai le lauga togi a le Aoga atoa mai le Vasega amata e o’o atu i le Vasega valu (8), a o le aso Lulu sa faia ai le fa’amanuia a le Vasega a le K5, o i latou ia o le a ulufale i le vasega muamua i le tausaga fou. Sa tumutumu ai foi matua faapea fanau i le molimauina o le faaiuga o galuega a fanau i le faaiuga o lenei tausaga. Tusia e Nu’usila L. Samuelu FS. *************************************************** FA’AUUGA XXVIII - KANANA FOU THEOLOGICAL SEMINARY, AMERICAN SAMOA “Vivi’i atu ia outou i le Alii.” Malumalu: “UA TAUNU’U” - Iuni 7, 2014 - 9:00 am. Kolisi Fa’afaifeau i Kanana Fou: O le Ta’ita’i o le Sauniga o le Faauuga, o le susuga ia Leatulagi Faalevao, FT. Failautusi Komiti Au Toeaina. O le Solo na ta’itaiina e le Ta’ita’ifono Komiti Au Toeaina, Rev. Elder Dr. Ulisese Sala; Faiaoga & Ofisa o le Kolisi, sa taitai ia Rev. Dr. Moreli J. Niuatoa, Peresitene o le Kolisi; Faiaoga Masela ma le Vasega Faai’uaso, sa taitai ia Rev. Dr. Amaamalele Tofaeono. Ona laulaututū pea lea o le faapotopotoga mo le valaau e tapua’i i le Atua, i le taitaiga a le Ta’ita’i o le Tapuaiga. O pese ma viiga o le Atua, na saunia lava e le Kolisi: “Ia Faafetai i le Atua.”; “Ia malolosi ia.” Na faitauina le Tusi Paia (Mataio 5:38-48) e le faletua o Talo Ah Sue (sui o le Komiti Faafoe o le Kolisi); ma le tala, o le molimau a le Peresitene mo galuega faale-tausaga a le Kolisi. Na sosoo ai ma le faailoa o le Vasega Faai’uaso e le ofisa ulufale (admission), Rev. Mafo’e Faavae; a e faamaonia e le Ta’ita’ifono Komiti Au Toeaina, Rev. Elder Dr. Ulisese Sala. LAMEPA KERISIANO I AMERIKA SAMOA E tolu Polokalama Aoga ma Tusi i’u sa aoaoina ai A’oa’o ma Faletua, e pei ona faalauiloa e le Ofisa o le Resitara, Rev. Timoteo Esekia: (1) Women Theological Studies (WTS); (2) Certificate for Ministry Studies (CMS); (3) Bachelor of Divinity (BD). Sa tau’aaoina Tusi i’u e Rev. Elder Dr. Ulisese Sala, Rev. Elder Kereti Faiai, Rev. Dr. Moreli J. Niuatoa. O se tasi lenei o tupulaga faapitoa ua silafia ma iloa e Faifeau Samoa sa uia faigata ma tiga o le soifua aoaoina, ma o’o ina faamanuiaina le soifua taumafai i le fa, po’o le lima ma toe foi atu i le aiga moni, le nuu ma le atunuu, sa tuua ma tapua’i mai a o alofaiva fanau o le Tala Lelei. O le Vasega Faai’u Aso 2014: Fiaumi T. Taula, Romeo Isaia & Marieta Seiuli, Vaimoso & Lilllyantelani Pasia, Faletoi & Faioso Aofia, Kitiona & Quakie Nanai Vai, Kalepo & Lematea Patea, Roger E. Panama, Fakavaetahi Tapa. Faiaoga & Ofisa o le Kolis,i ma Mataupu A’oa’oina: Rev. Dr. Moreli J. Niuatoa---Biblical Hermeneutics/ Psychology; Rev. Dr. Amaamalele Tofaeono---Theology/ Religion; Rev. Dr. Donald Samuel---Evangelism/ Philosophy; Dr. Joan Aleluia Tofaeono---Ecumenism/ Feminist Theology; Rev. Pasesa Sapolu---Prophetic Literature/ Language; Rev. Fepuari Logoleo---Theology/ Church History; Rev. Faafetai Faavae---Early Church/New Religious Movement; Rev. Nafatali Falealii---Old Testament/ Wisdom Literature; Lect. Simi Mauga---Religious Education/ Worship; Lect. Palenapa Mataafa---Mission/ Pacific Christianity; Rev. Mafo’e Faavae---Office of Admissions/ New Testament; Rev. Timoteo Esekia---Office of Registrar/ OT; Rev. Iese Aasa---Financial Officer. LU'ITAU FA’ALEAGAGA: “Ia saunia Outou mo faafitauli o i luma.” Tusi Faitau: Mataio 5:38-48 [E faapefea ona tali-atu ma le alofa.] f.48b: “... ia atoatoa ona lelei o la outou amio,...” O le ta’ita’i o le sauniga na faala’ei’auina le Vasega Faai’uaso 2014, a e maise le faapotopotoga, i le fe’au o le Tala Lelei: O le lu’itau mo le ‘autau sauniuni, e le mo se taua faale-lalolagi, a e o puapuaga ma tiga e aafia ai le agaga---e a le tino e tu’inanau, a e pologa ai le agaga. Na afio mai IESU i le lalolagi i augatupulaga ua faai’ui’u le faitauina o tausaga “TLM-BC” o le lalolagi. O EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO ona po lava ia ua tauau ina fuli le faavae o le ola saili manuia o le tagata sa faalagolago i le Tulafono ma le Feagaiga Tuai. O le suiga fou, “Ua saili le faaolaina o le tagata i le faatuatua ma talitonu.” E le’i faigofie ia IESU ona faafeagai ma lenei faatinoga, aua ua tupu le poto ma le malamalama sailiili o le tagata, ua oo lava ina sopo atu i mea sa le tatau ona oo i ai, ma fesiligia ai le Pule Aoao a le Atua e toatasi. A e le gata i lea, e faataua pea e tagata o le lalolagi mea sa masani ai e fai ma ‘alofaga o le musu e fai se suiga. O tulaga faigata na e faavae ai le ola sauniuniga ma tapenapenaga lelei o le Faifeau Samoa, mo le lumana’i o le galuega folafola o le Tala Lelei ia Iesu Keriso. Outou (A’oa’o & Faletua), o “fitafita tau” sauniuni e tau mo le Alii; a o ‘fili o le taua’, o le lalolagi o tagata o lo’o tumu i manaoga ma tu’inanau eseese. Fesili: Po ua lava saunia ‘ea Outou---i le tino ma le mafaufau, i le loto ma le faautauta? Ua fetalai IESU: “... ia atoatoa ona lelei o la outou amio...” Mataupu A’oa’oina ma Faiaoga, o se tasi lea vaega taua o le a’oa’oina ina ia iloa ma malamalama, faapea i le faasinoga o le amio; a o le iloa tali-atu ma iloa faatino le alofa, o le tasi lea vaega o le sauniuniga faale-Faifeau Samoa, lea ua a’oa’o mai ai IESU, e pei ona molimau Mataio: [1] ff.38-42, ua faatatau i le tulafono o le iloa ona tali-atu, “E suia le mata i le mata ... A ou te fai atu a’u ia te outou, ... ai se na te po mai i lou alafau taumatau, ia e liliu atu ia te ia le isi. ... Ai se na te tauanau mai lua te o ma ia i le maila e tasi, ina o ia oulua ma ia i maila e lua.” Ia manatua foi le tasi o faasinoga mai le Tusi Paia, e faapea: “E le tutusa le iloa faale-tagata ma le finagalo o le Alii le Atua.” [2] ff.43-48), ua faatatau i le tulafono o le alofa, “Ia e alofa atu i le lua te tuaoi, a ia inoino i le ua ita mai ia te oe. A ou te fai atu a’u ia te outou, ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua faasauā mai ia te outou. ... Ia atoatoa ona lelei o la outou amio, e pei o lo outou tamā o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia.” Ua faai’u lenei molimau a Mataio i le upu ‘atoatoa ona lelei’ (perfect). O se faai’uga pito tāua foi lea mo le Vasega Faai’uaso o le 2014, ina ua faai’u ma le manuia le soifua aoaoina ma le ola taumafai mo le Tala Lelei ia Iesu Keriso---nei ma le lumana’i o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa. Ona faai’u lea o le Sauniga i le Salamo 420, “E matagofie vae o e aumai le Tala Lelei.” Fa’asilasilaga: Failautusi Aoao EFKAS, ma le Tatalo Fa’amanuia: TA’ITA’I............... Amene. I AMERIKA SAMOA “O LE ALOFI’SA O LE ATUA”, o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa lea i St. Clair i totonu o Sini (Sydney), Niu Sa Uelese (NSW), Ausetalia. O le ekalesia fou, ua lua ai aulotu a le EFKAS i Sini, a ua tolu a’i falesā o le Pulega a Ausetalia o loo i le faamalumaluga a le Susuga a le Toeaina Ulumo’o Ale. O le Aso Toana’i ia Aperila 12, 2014, na fa’ataunuuina ai le fa’amoemoe i le ekalesia o le “Alofi’sa o le Atua” i St. Clair i lana osiga feagaiga ma le faifeau fa’amisionare i le Susuga ia Nofoagafou Onesemo (Ulutogia, Malaemalu, Fasito’o Uta) ma le faletua ia Taliloa Sitafine Onesemo (Falelauvao, Faleasi’u, Sa’anapu, Aoa). O lenei osigā feagaiga o le faamutaina o le galuega faamisionare a le Ekalesia aoao, a o le fa’aauauina ma le galueaina pea lea o le misiona a le Atua e ala i le Ekalesia i so’o se vaifanua ma vaipanoa o le lalolagi. O le Susuga i le Toeaina Ulumoo Ale, sui o le Au Toeaina i le Komiti Fa’a-misionare, Susuga i le Toeaina Mafutaga Faaleaoga, Sui-Taitaifono o le Matagaluega Niu Sila ma Ausetalia ma le Susuga ia Savali Fenunuti Ioane, Failautusi o lea lava Matagaluega sa feagai ma le taitaiina o le tapuaiga faapea le osiga feagaiga i le malumalu. O i latou fo’i, faatasi ma le paia o aiga ma le mamalu o uō ma e masani na molimauina le matagofie o le amataga o lenei fa’amoemoe lelei mo le Atua ma le galuega tala’i a le Ekalesia. O upu faai’u i le molimau i le Susuga ia Onesemo na ia faapea ai—“...ona o upu fa’avae o lenei sauniga o le fetalaiga a lo tatou Ali’i Fa’aola. “Oute fa’afetai ia te oe, lo’u Tamā e, le Ali’i o le lagi ma le lalolagi, ina ua e nanā ia mea i e popoto ma e atamamai, a ua e fa’aali atu ia mea i tama valevale.” O le a se isi upu ma te toe fai atu ma lo’u to’alua, Tamā e, o le Ekalesia; ou te le’i sasaina i se maea tuaiti i latou nei, ae na ave i ai le talitonuga ma le fa’amoemoe mo se manuia o le galuega. A e sa’o a le Ali’i o Iesu, Mataio 7:6, “Aua tou te avatu le mea paia i uli; aua fo’i tou te lafo a outou penina i luma o pua’a, ne’i o latou soli ai i o latou vae ma liliu mai ma saeia outou.” Lau Susuga i le ta’ita’i o le sauniga Susuga le Toeaina Ale, a’o le sui fo’i o le Komiti Fa’a-misionare, lau Susuga Toeaina Fa’aleaoga, Sui Ta’itaifono o le matagaluega, lau Susuga Fenunuti o le Failautusi, le paia o lenei sauniga…O le Ekalesia lea ua matou osi feagaiga i le asō…e auauna i le EFKAS.” Tusia e Ioelu Onesemo AK. LAMEPA 13 ALOFI’SA O LE ATUA—EFKAS ST. CLAIR Saunia e Emau Petaia FMM. ********************************************** PAGE Sui Failautusi EFKAS. EFKAS PAGE 14 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA Vala’auina le Susuga a Mika Tele’a Falealii ma le Faletua o Saupuni Aiava Falealii i le Aulotu i Huntington Beach i Kalefonia. KERISIANO I AMERIKA SAMOA O LE TALA MO TAMAITI Talofa tamaiti, o le tala lenei i le alii o William Sutherland ma lana tatalo o loo faamauina i le tusi ua ta’ua o le ‘Doors to Dis- O le vi’iga ma le fa’afetai i le Atua ona o lana vala’au ua vala’auina ai fanau a le Ekalesia mo le tala’iina o lona finagalo. O le Susuga ia Mika Tele’a Falealii na faau’uina o ia ma le Fa’ailoga tikeri o le B.D. mai le Kolisi Seminare Fa’a-Faifeau i Kanana Fou, i le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i le tausaga e 2001. Na vala’auina muamua i la’ua ma le Faletua i le galuega Fa’a-faifeau e le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa mai Fausaga i Safata i lalo o le Matagaluega a Falealili i Sisifo mo le tolu tausaga. Na toe fo’i mai i la’ua ma galulue i galuega a le Malo fa’apea le Faletua i lana galuega Fa’a-faiaoga. O lenei ua vala’auina i la’ua e avea ma Faifeau e le Aulotu i Huntington Beach i Kalefonia, o le vi’iga lea i le Atua ona o lana vala’au ua vala’auina ai i la’ua mo le avea ma faifeau o lea Aulotu. O le tatalo ina ia alofa mai le Atua e gafatia ai ona feagai i la’ua ma le galuega e le faigofie peitai, o le Alii na te fa’atasi mai, e gafatia ai le olaga auauna ma galulue ai ma le talitonu i le Alii o lē e manuia ai le galuega e ala i lona fa’atasi mai. O le Susuga i le Faifeau o Mika Tele’a Falealii o loo galue nei o ia i le Ofisa o Tusitusiga tāua a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i tala tau i le saunia o le Tusi Faitau Aso mo sauniga i aiga, faapea le fa’aaogāina i sauniga i Aso Sa uma. E faapea foi tala tau le faailoa atu o nisi upu tāua i le saunia lea o le Lamepa e iloa ai e le Ekalesia le anofale o ana fe’au ma galuega tau atina’e. Ou te manatu ua misia lava o ia ma lana auaunaga i tusitusiga, ae maise le tuufaatasia o tusitusiga e ala i le faata’otoina lelei o mataupu ma faila peita’i, o le agaga silisili o le faafetai i le Atua mo lana tofiga ua faia lava e le Alii le mea silisili e pei ona tu’uina atu i ai i la’ua i lana vala’au mai. O le tatalo ia fa’amanuia atu le Atua o faivavega, ia manuia tele i la’ua ma si a la fanau o Reuben, Moeimaota, Amatanei, Fa’afetai, ma Fa’amanū… o nai fanau sa matou galulue fa’atasi ma o latou matua i le fa’amaopoopoina o lenei galuega. Ou te talitonu e ao ina fa’amanuia atu le Ekalesia i ana fanau ua vala’auina i le galuega Fa’a-Faifeau atoa ai ma le tatalo ina ia tele pea ni agaga mo le Alii a’o latou galulue mo le tala’iga o lona finagalo. Ia manuia oulua ma ia fa’atasi atu le Atua o lē e ona le manuia uma lava. covery’. L. Nu’usila Samuelu F.S. latou totogi, ua tuuina atu le totogi i le fomeni ma moe ai o ia i Fai mai le tala tamaiti o le tamaitiiti o William Sutherland sa mau o ia i le nuu o Maryland, na avea o ia ma kerisiano ina ua 13 ona tausaga. O lana masani o le alu i se nofoaga tu’ufua e tatalo ai ma tu’uina atu lona loto i le Atua. Ina ua 14 ona tausaga na maua ai lana galuega i le faletupe, ma ua mautinoa e le alii pule o le galuega le faamoemoeina o William i lenei galuega. O lea na tu’uina atu ai ia te ia vaega tetele o tupe o totogi o tagata e momolia totogi i falefaigaluega e ui ina mamao nisi fale faigaluega ma le mea o galue ai. Na faapea lava ona faia lenei galuega e William i vaiaso uma ta’ilua, e malaga i le aoauli ma toe foi mai i le taeao. Tamaiti, sa leai ni taavale e faimalaga ai i ia taimi, e leaga foi auala. O lea na avea ai le solofanua na tietie ai William na faigofie ai lana galuega. A o sauni o ia i lana malaga i le tasi aoauli na faapea atu lona tina, “atalii, ua ou popole ona o le tele o na tupe o loo e tau’aveina i le auala e le nonofo ai ni tagata”. “Aua e te popole tinā, ua tele a’u malaga ou te alu ma ou toe foi mai ma le saogalemū” o le tali lea a Viliamu i loa tinā, “Ioe atalii, ua ou popole i lenei aso. Ia o le a ou tatalo mo o’e a o e malaga i luga o le ala.” o le tali atu lea a si ona tinā. Na talotalo atu Viliamu i lona tinā ma aga’i loa i lana malaga. Na ia tu’uina tupe o le totogi o tagata i le taga a lana solofanua, ma fiafia ma le manatu i le fa’atuatuaina o ia e lona matai i le tuuina mai o tupe na te faaoo atu i falefaigaluega. Na ia pese ma le loto fiafia a o alu pea lana malaga, peitai ua taulata atu i le vao tuufua, ua te’i lava ua lagona lona fefe. Na fa’atū lana solofanua ma alu ifo i lalo ma tootuli ma fai lana tatalo, “ Le Atua alofa, ua ou le mautinoa peitai ua faatumulia a’u i le fefe. Faamolemole se’ia e tausia a’u i ou aao alofa, a’o o’u faimalaga i lenei auala tu’ufua. Ou te talitonu ia te Oe auā o Oe lava na e fetalai, ‘e te le tu’ua a’u, pe galo foi a’u ia te Oe”. A o punou Viliamu ma tatalo i le Atua na lagona e ia le mou ese o le fefe, ma toe oso i lana solofanua ma fa’aauau lana malaga. Na iloa mai e tagata ua o’o atu Viliamu ma le le fale faigaluega ma toe foi i lona aiga ina ua aulia le aso fou *************************************************** LAMEPA ma le saogalemū. EFKAS EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO I AMERIKA SAMOA PAGE 15 Na feiloa’i ma lona tinā ma faapea mai, “atalii, e i ai le mea faamaoni. I le nofoaga tuufua na e alu ane ai i lalo ma lau solo- uiga ese na tupu ananafi ina ua e malaga ese atu. A o fai a’u fanua ma e tatalo i le Atua ina ia fa’aolaina oe. Po’o e galuega na ou faalogoina le si’ufofoga ua faapea mai e tuu a’u manatua lena mea?” “Ioe, e pei lava o se mea na tupu e le galuega a e tatalo mo oe. Ua ou lagona ua i ai se mea galo. Na faapefea ona e iloa lena mea?” O le fesili atu lea a mata’utia ua tupu ia te oe, ona ou tatalo lea i le Alii ina ia Viliamu. malutia lou ola ma faaola ia te oe.” Ona faapea lea ona “Ioe o le taimi tonu lava lena na ou lagona atu ai o fai lau ta- faamatala e Viliamu le mea na tupu ia te ia i le auala ina ua talo a’o o’u lafi ma sauni e fanaina oe, ma fao tupe, ma ou feagai o ia ma le vao tuufua ma le ala gaogao na tootuli ai o ia tietie i lau solofanua ma ou sola ese. Peitai a’o faia lau tatalo, ma valaau i le Atua ina ia faaolaina o ia. Ona talanoa lava lea o na i ai se malosi ese ua taofia a’u i le faia o lenei galuega o le a i la’ua ma manatunatu i le uiga o lenei mea. o’u faatinoina nei. Ou te le iloa le mafuaaga ua tupu, peita’i ou Na galue Viliamu i le faletupe i se vaitaimi, ua iloa foi o ia i le te talitonu o le Atua na fa’aolaina oe. Na ou nofonofo i le vao faamaoni i lana galuega, peitai ua toe foi o ia i Ie aoga. Ina ua tu’ufua ma va’avaai atu ina ua le taunuu lenei fa’amoemoe, faau’uina o ia na avea ai ma faifeau, e le’i umi foi se taimi na ma ua e fa’aauau lau faigamalaga ma le filemu. Peitai o le mafuta ai ma lona tinā ae maliu si ona tinā. popolega lea ia te a’u i aso uma, ona o lo’u mana’o sa tupu e Na te’i Viliamu i le o’o mai o le tusi ma faapea mai “O a’u ua fasiotia oe, ae maise pe ana tupu lenei mea ma lē tali mai le ou ma’i tele, o’u te mautinoa e le toe fo’i mai lo’u malosi, o lea Atua i lau talosaga. O lo’u manatu lea, ou te lē feiloai atu lea i ua ou valaau atu, ou te fia vaai ia te oe ona o se mataupu ou le Atua, ma e te le iloa lenei mea. Faamolemole, e mafai ona e te fia ta’u atu ia te oe a’o le’i valaau mai le Alii o lo’u matai. faamagalo mai a’u?” Faamolemole, sau vave i se taimi aua le faatuai.” Sainia e le Na tago atu Viliamu ma opoopo mai le lima o le tagata ma’i, tagata ua tusia “O se uō” ma faapea atu ma le leo itiiti “La’u uō, e pei ona faamagalo Na feliuliua’i le tusi e le faifeau, e le o iloa foi le mea e sau ai le mai a’u agasala e le Alii e faapena foi ona o’u faamagalo atu ia tusi, peitai na faalogoina e ia le si’ufofoga e alu e saili le tagata te oe. Ia e valaau nei i le Alii ia faamagalo oe ma e maua ai le ua valaau mai e fia maua se fesoasoani. Na tu’u fesili ona malologa e lelei” Na faapea lava ona talanoa ma tatalo le manatu po’o ai o le a fesili i ai pe a taunuu atu i se nofoaga e faifeau ma le tagata ma’i ma iloa mulimuli ane le susulu mai o saili ai lea tagata, peita’i na ia faalogoina lava le si’ufofoga ina le mana o le malamalama o le Atua i le loto o le tagata ma’i ia alu i le mea o le a fa’ailoa atu e le Atua ia te ia. ma faamagaloina ai o ana agasala. Na sauni loa lana malaga, ua oso i le nofoa-afi ma taunuu le Na mulimuli ane na maliu le tagata ma’i ma valaauina ai Wil- malaga ma oso i lalo na faate’ia o ia ina ua faafeiloa’i mai se liam Sutherland na te faia se lauga mo le tagata ma’i, ona ia tagata ma faapea mai, “O le alii faifeau lea o William Suther- filifili lea o le Fa’ataoto: “Ia tu’uina atu lou loto atoa i le Alii; land?” “O a’u lea” o le tali atu lea a Viliamu. “Faamolemole ma ia le faamoemoe le tagata i lona poto. Ia faailoa atu mea se’i e mulimuli mai ia te a’u” o le upu lea a le tagata sa faatalia uma i le Alii, ona ia faatonu mai lea e Ia o tatou ala uma.” Viliamu. Na o atu i la’ua i le potu o loo taoto mai ai le tagata O le tala lena tamaiti i le tatalo ma le loto fa’amagalo a le alii o ma’i ma faatalofa mai ma faapea mai “o le alii o Sutherland William Sutherland a e maise foi le tapuaiga a si ona tinā a o lea” “O a’u lenei” o le tali atu lea a Viliamu ma faatalofa atu i feagai o ia ma lana galuega. O mea silisili o le tagata ma’i na ia le tagata ma’i. “O fea sa ta feiloa’i ai ma o le a se mea ou te faailoa ana agasala a o le’i oti o ia ma le faamoemoe ina ia fesoasoani ai mo oe?’’ O le talanoa atu lea a Viliamu. faamagalo Viliamu ia te ia a e faapea foi le faamagalo mai a le Na tali atu le tagata ma’i ma faapea atu, “E te le’i feiloai mua- Atua ia te ia. O le tala fiafia lea mo tatou ina ia faapea foi ona mua ia te au, na o le faatasi na ou vaai ia te oe i taimi ua leva faia pe a tatou fe-‘ese’eseai ma a tatou uō, ma faamagalo mai peitai ua leva ona ou sailia oe i ia tausaga. O lenei ua ou le Atua ia i tatou. Ia manuia tele outou tamaiti. valaau atu ia te oe ona ua ou vaivai,” ma sōsō atu le tagata ma’i ma ona mata ua vaai toto’a i le faifeau ma fa’aauau lana faamatalaga, “Lau susuga Sutherland, i le tasi aso i tausaga ua leva na e tauaveina ai totogi mo tagata faigaluega ma lou loto LAMEPA Tusia e Nu’usila L. Samuelu FS. *************************************************** EFKAS LAMEPA EFKAS I CCCAS Book Store KERISIANO English to Samoan FAAPOTOPOTO GA Samoan to English EKALESIA -Simplified Dictionary 16 -Samoan Dictionary—Milner In Stock PAGE AMERIKA SAMOA PAGE 17 EKALESIA FAAPOTOPOTO GA KERISIANO I AMERIKA SAMOA EFKAS St. Clair “Alofi-Sa o le Atua” Kanana Fou Theological Seminary Graduation Class of 2014 Kanana Fou High School Graduation Class of 2014 Kanana Fou Elementary School Graduation - Class of 2014 TOE SILASILA I LE AULELEI O LE TUANA’I FONOTAGA KOMITI A LE ‘AU-TOEAINA & FALETUA EFKAS i TACOMA, WASHINGTON – APRIL 3-5, 2013 LAMEPA EFKAS Rev. Nofoagafou & Taliloa Onesemo American Samoa Community College Graduation Class of 2014 Well Done Boys! Rev. Mika & Saupuni Falealii Printed by: Kanana Fou Priniting Press Pago Pago, Amerika Samoa 96799 Phone: (684) 699-9810; Fax: (684) 699-1898 Website: www.efkas.org