LAMEPA EFKAS

Transcript

LAMEPA EFKAS
LAMEPA EFKAS
LOMIGA: Me & Iuni 2014
“fa’apaiaina le galuega fou efkas i alao”
MATAUPU I
TOTONU
Fa’apaiaina le gal1;8
uega fou EFKAS i
Alao & Ua tu’ua le
atunuu a e le galo le
Atua na faavae ai.
Upu a le Fa’atonu /
Faasilasila mai le
Failautusi Aoao
2
Lauga
3-5
Mafutaga a Faifeau i 5-7
Kanana Fou.
Fa’auuga a le ASCC.
9
Fa’auuga a Kanana
Fou High School
9-11
Fa’auuga a Kanana
Fou Elementary.
11-12
Fa’auuga a Kanana
Fou Theological
Seminary 2014.
12-13
Alofi’Sa o le Atua i
St. Clair, Sydney
13
Valaauina Rev.
Falealii ma le
Faletua mo le galuega fou i Huntington Beach, Calif.
14
Tala mo tamaiti.
14-15
SILASILA
POLOKALAMA O LE
FONO TELE XXX (Pg. 16)
FAAPAIAINA LE “HALL” A LE EFKAS
I ALAO
O le aso Toona’i aso 17 o Me i lenei lava tausaga
2014 i le 10 i le taeao na tatala aloaia ai lenei
galuega tāua sa punonou ai le mamalu o le
Ekalesia i le afioaga i Alao, faapea le susuga i le
Faafeagaiga ia Tofiga ma le faletua o Eseta
faapea le afioga i le alo o Salamasina le susuga
ia Satele Lili’o ona o lenei galuega tāua.
O le agaga o le Ekalesia e pei ona fetalai i ai le
susuga i le a’oa’o o Imo e avea ma fofoga o le
aso, o le faamalo lea i le Atua i lona alofa ma
lona agalelei, o le Alii na mulia’u ma mua’au, ua
mamao ai ni mala ma ni puapuaga, o lenei ua
tepa i ula ma tagai i ula, ua tatou futifuti manu
ula ona o le alofa o le Atua agalelei. Ua
matagofie fo’i le aso i le susū mai o le Toeaina
faapea le Tiakono Toeaina ma le pulega, ua a’e
manuia fo’i galuega o le Matua o faiva ma le
Falefa o le aiga Sa le malama, e tatau ai ona
tatou ‘ae’ae lea manu ua ulu ma avatu le viiga i le
Atua.
O le tala o le galuega sa saunoa i ai le afioga i le
alo o Salamasina le susuga ia Satele Lili’o, o lenei
galuega tele sa tele lava le tanu ina ia maua se
mea lelei e malutia ai le tulaga o le Hall. O le tau i
le galueaina o le fale e tusa ma le $105,000
faapea ai ma le totogi o le Matua o faiva ma le
aiga Sa le malama, ona maua ai lea o le atoaga e
$135,000 na mae’a ai le galuega. Sa faapea ona
maua mai i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i
Amerika Samoa le nogatupe e $20,000 faapea
saofaga ma sailiga tupe i auala eseese a le susuga
a le Faifeau faapea le nofo i matāfale e to’a 12 o
le Aulotu, na mafaia ai ona taunuu i le manuia le
faamoemoe o le Ekalesia i lenei aso i le alofa mai
o le Atua. O le susuga ia Sekuini Seva’aetasi sa
momolia le tatalo o le faafetai i le Atua ina ia faapaia mai lenei taulaga ua ofoina atu e lona nuu
ma ia faamanuia i le nuu ma ana fanau i soo se
mea latou te galulue ai. (fa’aauau i le itulau e 7)
“UA TU’UA LE ATUNU’U A E LE GALO LE
ATUA NA FA’AVAE AI.”
E le galo i le loto ma le mafaufau, a o tusia lenei
tala, le tele o foliga ma uiga tausaafia o le
toatele o i latou sa matou taufetuli faatasi i lenei olaga, ua ono sefulu ma ona tupu tausaga
ua mavae. Ou te manatua faapitoa le taunuu
mai o va’a tetele a le USNavy, e la’u ai uta ma
‘au aiga o Fitafita USNavy, ina ua suia le faigamalo i Amerika Samoa, mai le USNavy i le malo
sa’oloto, malo savili po’o le “Department of the
Interior,” i le tausaga e 1950. E faitau afe le
aofa’i o pasese e mafai ona ave ai i ia va’a
tetele. Sa tatala le avanoa e mafai ona malaga ai
le to’atele o tagata o Amerika Samoa i Amerika i
lea taimi. Na o le $30.00 le pasese o le tagata e
to’atasi mo Honolulu; o nisi sa lalaga ‘ato fu’eumu e fai ma atopa’u a le tagata faimalaga. E
silia i le tolu itula e la’u le pasese, ona o le
to’atele o tagata faimalaga. Sa leai ni
faamavaega iloga a nisi ma o latou ‘au aiga. O
nisi na usu mai i le taeao lava i le maketi i Fagatogo e faatau mea-mata---fa’i, talo ma popo,
etc. Afai e maua se $30.00, o le taimi foi lea e
totogi ai le pasese ma oso ai loa i le va’a. A e ia
silafia, o tausaga ia sa umi ai aso e faatalitali se
va’a la’u oloa (steamships), pe lua i le tolu
masina, ona faatoa afea lea o Amerika Samoa. E
seāseā foi vaavaai i se vaalele.
O se vaaiga e manatua pea, ina ua sauniuni le
manuao tele e tatala ona maea mo le tu’ua o le
uafu tele i Amerika Samoa; ua faatumulia ona
ana i uta, ma tagata faimalaga o lo’o tutū faasolosolo i luga o le va’a, (fa’aauau i le itulau e 8)
PAGE
2
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
UPU A LE FA’ATONU O LE LAMEPA
E fa’atalofa atu i le mamalu o le au-faatuatua i lenei aso fou i
le alofa o le Atua, o lenei ua tatou aulia i le manuia nei masina
tāua o Me ma Iuni i le faatasi mai o le Atua i lona alofa ma lona
agalelei. Ua tuana’i ata o le Alii puapuaga a o lenei ua tatou
feagai ma ata o le faailoa mai o le Alii toe tu, atoa ai ma tala o
lu’itau ina ia faamalolosi ma lototetele ina ia faailoa le tala o le
Atua agalelei ua faatasi o ia ma i tatou ma tala’i atu le tala ia
Keriso Iesu lo tatou Alii ma le Faaola.
O lenei tusitusiga o loo faailoa atu ai le galuega o loo taoto i le
masina o Me ma Iuni. O le toe tu o le Alii na ia faailoa atu ai i
ona so’o ma le au-faatuatua, atoa ai ma le fetalaiga faatolu a
le Alii ia Peteru, “Simona e, le atalii o Ioane, pe e te alofa ma ia
te a’u?” E manatua e Iesu le faafiti faatolu a Peteru a’o aga atu
o ia i ona puapuaga, peitai e le’i tu’ua e le Alii alofa Peteru, a o
le Alii na te tuliloa le tagata e faamagalo ma valaauina pea ina
ia mulimuli ia te ia ma faia lona finagalo, lenei ua toe valaau
Iesu ia Peteru ina ia tausi ma fafaga i ana mamoe. O le lu’i e
toe liliu ai le tagata ma lagona le agaga o le Alii faamagalo ma
faafouina ai o ia ina ia savali pea i luma ma auauna i le Alii ma
le faamaoni.
Ua tatou vaaia i lenei upu faalaei’au, le fetalaiga a le Alii ua
faapea foi ona valaauina ai i tatou o fanau ua faamagaloina,
ina ia tatou liliu atu ma galulue ma faamafanafana atu i fanau
a le Atua, e pei ona valaauina ai Peteru o le tagata na te ta’uta’u ma faailoa mea na ia vaaia ma faalogo i ai e taitaina ai
lana fanau o e ua ofoina atu i latou ma le agaga fiafia ma mafuta atu ia te ia.
O le masina o Me o loo faamatala ai le tala i le galuega a Iosua,
o le vaaiga i suiga ma lu’i fou na feagai ma le auauna i le taitaiga o le nuu ina ua la’asia atu le vai o le Ioritana ma taunuu i
le nuu o Kanana. O le valaau ina ia faamalosi ma lototele ma ia
tausi ma faamoemoe i folafolaga ma poloaiga a le Alii e pei
ona tusia e Mose, ma faamoemoe i le Atua e manuia ai lona
nuu ma ona tagata. E faapea foi i se vaega o Me, o loo faailoa
atu ai le tala i le foafoaga a le Atua ma ana galuega mamana,
ua faa-atoatoaina ia Iesu ma lona agaga.
O le masina o Iuni o loo faailoa ai le Agaga o le Alii ua
faaolaolaina ma faafouina mea uma, e pei ona faailoa e
Isaia,”E olioli ona o i latou le vao lafulafuā, ma le nuu naumati;
e fiafia le toafa, ma fua mai e pei o le aute.”(Isaia 35: 1) E
faapea foi le molimau a Isaia i le Agaga ua faafouina ai le nuu e
le Alii e pei ona faailoa mai, “Latou te atiina a’e foi mea na
faatafunaina mai le vavau; latou te faatuina mea na
faatuufuaina anamua, latou te toe faia ‘aai sa faatafunaina o
mea sa tuufua i lea tupulaga ma lea tupulaga”(Isaia 61: 4) E
faapea foi le faailoa mai e Kolose o le faaolaolaina ma le faafouina o le Ekalesia e pei ona ia faailoa mai “Auā ua finagalo le
Atua ia mai i totonu ia te ia le tumu atoatoa”(Kolose 1: 19). E
faapea foi le galuega a Paulo i le Ekalesia i Korinito ma faailoa
mai le ‘Oa i totonu o ipu omea’ faapea le susulu mai o le malamalama i fofoga o Iesu; O le olioli i tala atu o le ola, faapea le
LAMEPA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
alofa e le uma, atoa foi ma le faatuatua o Aperaamo ma Sara
na tula’i ma savavali ma le faamoemoe i le Atua na te fa’aali
mai lona finagalo mo i la’ua ma lona aiga.
O nisi ia o faitauga tāua o loo taoto i le masina o Me ma Iuni
tatou te faitau ma faalogologo i ai, o tala e le uma le fiafia ma
le talitonu i le Atua o lē ua faamanuia mai.
A o lumana’i le faamoemoe o le Ekalesia ma lana fonotele o le
a faatasia i Amerika i lenei tausaga, e toe mafaufau ma le fiafia
i le faamaoni o le Atua ma ana folafolaga e pei ona valaauina o
Aperaamo ma Sara ma lona aiga ina ia tula’i ma ō i le mea o le
a Ia faasino atu ia te i la’ua.
Ou te manatu o le valaau foi lea a le Alii mo le Ekalesia ma
lona olaga faatuatua se’ia tatou ō ma le talitonu, ‘aua ma le
faalotoloto lua auā e faapei ona faamanuia mai o le Atua ia
Aperaamo ma lona aiga ua faapea foi ona faamanuia mai o ia
ia i tatou ina ia tatou sopo atu i nuu fou ma le faatuatua i le
togiola ua faia e Keriso Iesu mo i tatou.
O nisi tusitusiga ua tuuina atu o nisi o mea tāua mo le
faalauiloaina o galuega a lau Ekalesia a e maise nisi faasilasilaga tāua mai le Ofisa mo lou silafia. Ia manuia le Ekalesia i le
Suafa o Keriso Iesu.
Nu’usila L. Samuelu FS.
***************************************************
FA’ASILASILAGA MAI LE FAILAUTUSI AOAO.
1.
E talosaga atu ma le faamaulalo i Failautusi o Matagaluega e le’i faaooina mai ni a latou lisi o tagata maliliu e
faafesoota’i mai le ofisa tutotonu ina ia faamauina suafa o
nai tama, tina, fanau ma le aufaigaluega galulue o le
ekalesia ua afemoe la latou faigamalaga i lenei lua tausaga
faavaifono.
2.
E fautua atu fo’i i failautusi o Pulega ta’itasi, se’i toe siaki
ane lau lisi o usufono po ua talafeagai ma aiaiga faafaavae i fuaiunmera o usufono mai le Pulega e tatau ona i
ai, ina ia tatou o manino lava i le Fono Tele a ua iloa poo ai
e usufono a’o ai fo’i e usufono faalogologo.
3.
E toe faamanatu atu fo’i i le nofoa-Pulega ua mautinoa
aso malaga ma mautu nofoaga e api ai i le taimi o le Fono
Tele , e lelei le vave faailoa mai i le ofisa tutotonu aso e
taunuu ai le faiga malaga i Kalefonia se’i fuafua ai taavale
aua le faatalia mai o le usugafono ma momoli i a outou
api ua mae’a ona faatulagaina. Afai o fuafua le pulega e
pule le usufono i le mea e faamautu ai, e faamalulu atu o
le a le maua atu se fesoasoani tau taavale, se’i vagana e
latalata le mea o loo faamautu ai ma le nofoaga autu o le
Fono Tele (Carson area etc…) ona mafai lea ona
fesoasoani atu i lea tulaga.
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
O LE
LAUGA
(Saunia e Rev. Emau Petaia FSM)
Tusi Faitau: FT: Salamo 78:1-8;
FF: Mataio 24:3-13.
Matua: ff.6-7 ....” Ina ia iloa ai e le tupulaga amulī, o fanau lava
e fanau mai; e tutupu mai i latou, ma ta’u atu ai i a latou fanau, ina ia fai le Atua mo latou faatuatuaga; ma ia le galo galuega a le Atua; a ia latou tausi i ana poloaiga.”
Manatu Autu: “O le aiga o le mafutaga e faavae i le alofa.”
Upu Tomua:
O le tala i le amataga o le soifuaga o le tagata i le lalolagi, ua
tatou iloa ai, o le finagalo lava o le Atua ia faavae le mafutaga
faale-tagata i le alofa: “Ua fetalai mai foi le Alii le Atua, E le
lelei ina to’atasi o le tagata; ou te faia sona fesoasoani e tatau mo ia.” (Kene. 2:18).
Ua le o se talitonuga fou lenei i le silafia ma le iloa; a ua tupu
se lagona e aumaia lenei mataupu se’i toe faatepa i ai o tatou
lagona, ona o le vaimasina lenei e faamanatu ai le Aso o Tinā,
le Aso o Tamā, toe tolu masina (Oketopa) ona faamanatu lea o
le Aso o le Fānau---o le totonugalemu lea o le mafutaga faaleaiga. E le gata i lea, ua aofia ai foi ma isi aso faailogaina tāua o
le Kalena Kerisiano---Aso Tuugamau, Afio a’e, Penetekoso; a e
maise o le Faiga Taulaga, ma sauniuniga mo le Fono Tele
EFKAS i Kalefonia, USA (Iulai/Aokuso).
O le alofa la o le Atua e faavae ai le mafutaga faale-aiga, o se
faatinoga e tele ma anoanoa’i auala e mafai ona tatou molimauina i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. Ua ou taumafai
e filifili vaega e sili ona tāua mo le soifua fesoota’i o le tagata
ma le alofa silisili ese o le Atua e tusa ma ana foafoaga
mamana.
MUAMUA: O le alofa na faatino i le ulua’i tagata o Atamu ma
Eva i le faaipoipoga i Etena---ia fanafanau ma ia uluola. “Ona
faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, ...na faia e ia o i
la’ua o le tane ma le fafine. Ua faamanuia foi e le Atua ia te i
la’ua, ma ua fetalai atu le Atua ia te i la’ua, Ia fanafanau ia, ma
ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ...” (Kene. 1:27-28).
Ua atagia i lenei molimau, o le “faatusa” o le Atua, ia faatasi le
tane ma le fafine mo se faamoemoe e le gata ia te i la’ua lava,
a e ia fa’aauau i le lumana’i. Ma, ua avea lenei amataga ma ata
o faatasiga faakerisiano uma i le va o le tane ma le fafine, o le
faasinoga tāua e taitaiina ai sauniga o faaipoipoga faakerisiano. Fai mai upu o le ta’utinoga i le va o le tane ma le fafine,
“Ou te alofa faamaoni ia te oe i aso uma o lo’u ola, i le solo
LAMEPA
I
AMERIKA SAMOA
PAGE
3
lelei po o le faigata, i le tamaoaiga po o le mativa, i le ma’i po o
le malolō.” O lona uiga, ia alofa faasolo atoa, po o le alofa e le
faatua’oia.
E matalasi ma uiga eseese auala e faatino ai lenei upu o le
“alofa.” O le alofa faale-Atua, o le “alofa” lea e fia
faamamafaina nei. “O i latou uma o e talitonu, o Iesu o le
Keriso lava lea, ua fanau mai i latou mai le Atua; o i latou uma
o e alolofa i lē ana le fanau, e alolofa foi i latou i lana fanau.
...” (1 Ioane 5:1-5). O le alofa, e i ai ana matāfaioi ma ona tiute
e tatau ona faatino i le va faafeagai o mātua ma fanau. O tiute
ma matāfaioi e fa’aauau pea mai le tasi auga tupulaga i le isi
auga tupulaga.
Peitai, ua tula’i mai i nei auga tupulaga se tasi o faafitauli ua
tuufesiligia ai lenei ulua’i alofa o le Atua i le mafutaga faaletagata: Ina ua faatino faaipoipoga i le va o le tane ma le isi
tane, po o le fafine ma le isi foi fafine. E le o muta pe faamalieina foi fefinaua’iga i lenei mataupu. A e o lo’o manino lava ma
malamalama le finagalo alofa o le Atua i le pogai ma le
faamoemoe na atia’e ai le mafutaga faale-tagata (tane &
fafine), ina ia fanafanau ma uluola. E i ai faafitauli ma faigata e
le itiiti ai pe puupuu se taimi e saili ai se tali mautinoa; a e o
nisi o faafitauli faale-tagata, e autausaga ma auga tupulaga e
faato’a iloa ai le moni ma le sesē o se faai’uga ua faia. O lona
uiga, pe a fai ua sesē pe lē tonu foi nei fuafuaga ua o’o i ai nei
auga tupulaga: “Ua outou le iloa ‘ea nei mea uma? E moni, ou
te fai atu ia te outou, e le toe ai se maa i luga o le tasi maa, a e
uma ona soloia i lalo.” (Mataio 24:2). E ui lava i le alofa o le
Atua i le tagata, a e o loo sa’oloto pea le tagata i ana filifiliga--o ana filifiliga foi ua tupu tele ai le agasala. E le faafinau le tagata ma le finagalo tonu o le Atua.
LUA: O le alofa ua faatino i le filifiliga a le Atua e ala i le osia o
le Feagaiga. E ‘ese feagaiga e faia na o le tagata lava ia; e ‘ese
foi feagaiga e faia faatasi ma le Atua. “...O le faailoga lenei o le
feagaiga ou te faia ma outou, ...ua ou tuuina la’u nuanua i le
ao, ... e le toe avea le vai ma lolo e faaumatia ai mea ola
uma.” (Kene. 9:12-17). O le feagaiga e ‘auai le Atua e faia i le
agaga o le alofa faamaoni, ma e tumau e faavavau. Ua tatou
iloa foi, o feagaiga e faia faale-tagata, ua atagia ai le faato’ateleina o loia ma fale-faamasino, a e maise o fale-puipui
ma nofoaga o e ua faasalaina. Mai le Feagaiga Tuai e o’o mai
lava i le Feagaiga Fou ma o tatou tupulaga, e leai, leai lava se
malo e fausia e tagata o le lalolagi o tumau---silasila i le malo o
Papelonia, Roma, ou te talitonu e o’o lava foi i le malo o le Iunaite Setete o Amerika.
O le alofa faale-Atua i le amataga, e i ai tiute ma matafaioi e
tatau ona tausia: “A o le la’au e iloa ai le lelei ma le leaga, aua e
te ‘ai ai; auā o le aso e te ‘ai ai e te oti ai lava.” (Kene. 2:17). A e
pagā lea, ua soli e le ulua’i tagata le faatonuga ma le poloaiga a
le Alii le Atua: “Se a lena mea ua e faia” ... Na faasesē mai le
gata ia te a’u, ona ou ‘ai ai lea.” (3:13). O le faatinoga lava lenei
EFKAS
PAGE
4
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
o le ulua’i agasala (o se ata faa-faatusa o le “lelei” o le’i o’o i ai--o se mana’oga e le o mautinoa). E maua pea lenei uiga
taatele i le olaga faale-tagata; a ua fai foi lenei uiga ma
faaosoosoga i le tele o amiogaletonu ua faia e tagata. Pe lē o le
“agasala” ea lea? O le mana’oga tu’inanau o le tagata ua faasesēina ai, ua pogai ai ona tete’e, ua lē usiusita’i ma le
faamaoni.
Na poloa’iina Mose e le Atua ina ia ‘ave Tulafono e taitaiina ai
lona nuu o Isaraelu, e pei ona tusia i le Esoto 20. I le Feagaiga
Tuai, ua tusia nei tulafono e fai ma ta’iala i le fanauga a Isaraelu. I le Feagaiga Fou, ua i ai foi lona faasinoga e faatatau i
le soifuaga faa-Kerisiano: (1) “A o le’i oo mai le faatuatua, na
taofia i tatou i le pule a le tulafono, sa punitia ina se’ia faaalia
le faatuatua a o’o mai. O lenei, ua fai mo tatou taitaitama le
tulafono, na te taitaiina i tatou ia Keriso, ina ia ta’u amiotonuina i tatou i le faatuatua.” (Kala.3:23-24); (2) ua saunia tulafono
e iloa ai e le Kerisiano ona tiute ma ana matāfaioi e auauna ai i
le Atua ma tagata, a e maise ia iloa ai ona faatino le finagalo o
le Atua i le amiotonu; ma lona (3): o tulafono ia mulimuli tonu
ai tagata uma, ma ia saunia ai tulafono faale-malo e savavali
tonu ai.
E le’i faatauvaa i le finagalo o IESU lona tali atu i le fesili a ona
so’o, “Le a’oa’o e, o le fea poloaiga o i le tulafono ua sili? ... E
te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga
atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaiga muamua lena ma le
sili. E faapea foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o
oe lava ia te oe.? (Mataio 22:36-39). O le alofa e fusia ai le mafutaga faale-aiga: i le tinā, le tamā, faapea i le fanau. O le alofa
foi o lo’o totonugalemu ai le faamoemoe o le Salamo: “Ina ia
iloa ai e le tupulaga amulī, o fanau lava e fananau mai; e
tutupu mai i latou, ma ta’u atu ai i a latou fanau, ina ia fai le
Atua mo latou faatuatuaga; ma ia le galo galuega a le Atua; a ia
latou tausi i ana poloaiga.” O le tiute faa-matua, e i ai le alofa e
le faatua’oia; e faapea foi ona atagia i le “alofa” faale-Tala Lelei
na auala mai i le aso Penetekoso---o le Agaga e faamalosi loto
ai, e le faapopoleina ai pe a fetaia’i ma faigata o le olaga. O le
poloaiga, “Pe a afio i le lagi, e auina mai le Fesoasoani sili
(Agaga Paia)”---o le ata o le feagaiga e tumau e faavavau.
TOLU: O le toe mafutaga a le Alii ma ona So’o, a e le’i afio i le
lagi, na ia fetalai ai ma a’oa’o atu: “O o’u so’o moni outou, pe a
outou fealofani.” Ou te mautinoa lenei mea, e faapea: E leai se
“fealofani” e maua, pe a aunoa ma le “alofa”. Tatou te talitonu,
o le finagalo o le Atua mo le tagata: Ia soifua ma ola i le li’o o le
mafutaga e faavae i le alofa: (1) O Atamu ma Eva i le faato’aga,
na tupuga mai ai le lalolagi o tagata. (2) O le fanauga a Isaraelu,
e atagia ai le mafutaga lautele a le lalolagi ma le Atua e
to’atasi. (3) O lona tolu o mafutaga ua faatauaina nei, o Iesu
Keriso ma lana Ekalesia.
O le amataga o le lalolagi ma le tala i le soifuaga faale-tagata, e
LAMEPA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
i ai lava le “lelei” ma le “leaga”. Ma, e ui lava i le alofa o le
Atua i ana Foafoaga, na o’o lava ina faaumatia mea uma i le
Lolo ona o le agasala. E faapea foi le ata o le fanauga a Isaraelu i le Feagaiga Tuai---ua faaumatia le “Isaraelu” tuai ona
o le le usiusita’i ma le le faalogo, se’ia o’o ina tula’i mai le
“Isaraelu” fou. Afai o le toe taimi lenei o le faasologa o mafutaga faale-tagata, lea ua faatatau i ai le molimau a Mataio
24:12 etc., “E maalili foi le alofa o le toatele o tagata, ona ua
tupu tele o le amio leaga.” O lona uiga, o lo’o faamalumalu
pea le finagalo alofa o le Atua e ala i le faamanatu ma le tima’i, ina ia salamō ma fulitua i le leaga o le agasala. “A o lē
tumau seia o’o i le gataaga, e faaolaina lea. ... e fai ma molimau i nuu uma; ona o’o mai ai lea o le gataaga.”
O lo’o tatou ola ma soifua pea i totonu o le li’o o le mafutaga
a le Alii ma lana Ekalesia. O le uiga moni o lenei upu,
“ekalesia”, ua aofia ai lo tatou valaauina e ave se “fe’au” tāua.
O le valaauina e taulogologo atu ma tala’i atu le fe’au, e le na
o se nofoaga e tasi, a e o nuu uma ma atunuu eseese: “...ou te
ati a’e foi la’u ekalesia i luga o lenei papa, e lē mafaia foi e
faitoto’a o seoli ona manumalo i ai.” (Mataio 16:18). Ua molimau le aposetolo o Paulo i lana tusi i Korinito, “O lea ia o mai
ai outou nai totonu ia te i latou, ma ia outou vavae mai, ua
fetalai mai ai le Alii, aua foi tou te papa’i atu i se mea leaga;
ona ou talia ai lea o outou.” (2 Kori. 6:17). O lona uiga, ua le
faale-tino, a o le loto ma le agaga; o le faalapotopotoga o e ua
talitonu i le togiola na saunia e Keriso Iesu, ma ua latou folafola atu lena tala lelei.
A e ia manatua lenei mea, so’o se “faalapotopotoga” e fausia i
le lalolagi, e i ai lona tino. O le tino e tatau ona fausia ma teuteuina pea ina ia tumau lona matagofie ma lona lelei. O le
pogai lea, tatou te le faatalalē ai i le soifua auauna ma tautua i
le tausia pea o le “faalapotopotoga” o e ua tumau i le soifua
faatuatua i le Maliu ma le Toetu o Keriso Iesu. O le faamamafa
o le tala’iga o le tala lelei ia Iesu Keriso, ia ola malolosi ma
tumau i le faatuatua ma talitonu i latou uma ua faalogologo i
le folafolaga o le tala lelei. Ia tala’i i nuu uma, ma atunuu uma,
o le finagalo lea o le Alii. Aua ne’i e manatu o se mea e taofiofi
mau, pe faagata i se nofoaga e tasi. O se tasi lea o uiga loloto
o le upu “ekalesia”, auā “e lē mafaia foi e faitoto’a o seoli ona
manumalo i ai.”
Le Ekalesia e, ma le ‘au faitau “LAMEPA-EFKAS” mo lenei Luamasina (Me & Iuni 2014), o le fe’au faale-Tala Lelei lenei mo i
tatou: “O le aiga, o le mafutaga e faavae i le alofa.” O le
faatumutumuga o faatinoga uma o le upu “alofa” faakerisiano, ua uma ona saunia e Iesu Keriso mo i tatou, e ala i lona
maliu ma le toetu mai le oti ma le tuugamau. Ua ia afio i lona
nofoaiga i le lagi, e fai ma Fautua mo a tatou agasala. O le
‘avea o i tatou e fai ma “tino” o Keriso i le lalolagi, o le pogai
lea e ao ai ona faatino ou tiute ma a’u foi, e le gata i le faaleAgaga, a e faapea foi i la le tino. O sou finagalo ma o’u foi
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
manatu, ia atagia ai lo tatou iloa lelei ona tau’ave---o i tatou
lava o totino moni o le Tala Lelei ia Keriso Iesu, ina ua tatou
maua le loto ma le agaga o le fealofani. AMENE.
Saunia: Rev. Emau Petaia, FMM.
MAFUTAGA A FAIFEAU I KANANA FOU
Aperila 20 – 22
Tasi lenei fiafiaga tele i le Au faigaluega ona o le o mai faatasi
e pei o le agaga o Iesu ina ia tu’ua le galuega sa galulue ai a e o
atu i se mea tuufua e tatalo ma toe faafouina i latou e le agaga
o le Atua mo le feagai ma le galuega tala’i.
Na amata ona resitala i le afiafi o le Aso Sa o le Eseta, ma
faai’uina ai i le faamanatuga i le aso Lua. Na maua atu e le
Lamepa le mafutaga i le aso Lua ma molimauina ai le fiafia o le
au faigaluega i le faasoaga o nisi pepa tāua sa saunia mo le
mafutaga.
O le pepa sa saunia e le Susuga i le Faiaoga Faifeau o Timoteo
Pouuli, o lē o loo galue i le Seminare, o le pepa e ulutala i le
Teuteronome 12:1-26:19. “O le Faatatau a Teuteronome i
Tulafono e Sefulu.” E uiga i lenei pepa, sa faailoa e le faipepa,
e le o se fa’amoemoe ina ia toe faamatalatala le Tulafono, a e
o se taumafaiga ina ia faamalamalama atili le tulafono ma o
lana lea faatatau (application) i le olaina o tulafono i totonu o
le nuu o Kanana pe a taunu’u, auā o le nuu e filogia i le tele o
tapuaiga ma talitonuga ‘ese’ese. O le faamanatu a le pepa:
O se faatatauga i le tulafono muamua ma le lua, ‘Aua ne’i fai
mo oe ni Atua ese’
12:1-32 … ‘Aua ne’i tapua’i i fale tapua’i o Kanana’. O le
popolega ne’i le faamaoni Isaraelu i le tapuaiga. Pe filogia le
tapuaiga i le Atua ma tapuaiga i Kanana.
O se faatatauga i le tulafono tolu, - ‘Aua le ta’u fua le Suafa o
le Atua’
13:1 – 14:27 – Aua ne’i ifo i tupua pe tapua’i faatasi i tapuaiga
a Kanana. O le popolega ne’i te’i ua ifo Isaraelu i tupua (13: 1 18) ona o perofeta pepelo; o le tagata ua faatosina lana uo ma
uso e tapua’i i tupua; o se aai ua tosina uma tagata e tapuai i
tupua. I le 14:1 – 29, O loo faatatau ai i mea‘ai ma sefulua’i. O
le faamanatu i le nuu ina ia manatua lo latou olaga paia, o le
nuu filifilia. E le a’ai i ni mea inosia. E faapea foi i le sefulua’i, e
tatau ona ave i le fale fetafa’i, ae aua le faaaogāina fale tapua’i
o Kanana e fa’amu ai.
O le faatatauga i le tulafono e fa, ‘Fa’amamalu le Aso Sapati’
15:1-16:17- Tausaga ma Aso Paia e faamamaluina i le 15:1-18
LAMEPA
I
AMERIKA SAMOA
PAGE
5
O loo talanoa ai le faasa’olotoina o Aitalafu ma Pologa. O tulafono e malolo ai le laueleele ina ua fitu tausaga o galueaina,
faapea ai ma le faasa’olotoina o pologa. O le ata lea o le
faasa’olotoina e fesoota’i lelei ma le Sapati, ua faamagaloina ai
o aitalafu faapea le malologa o le eleele.
I le 15:19–16:17 ‘O loo talanoaina ai manu faato’a fananau ma
Tausamiga’. O Tulafono e faatāua ai manu e faia ai tausamiga
‘ese’ese; o le paseka; fale fetafa’i; penetekoso; faapea le foa’i
ma le loto malie. O tausamiga e fesoota’i uma ma le upu Sapati
i fuainumera e 7, ma maua e tagata uma le olioli pei ona finagalo ai le Atua.
O le faatatauga i le tulafono e lima; ‘Ia e ava i lou tamā ma lou
tinā’
16:18-18;22 – ‘Ava i le au mautofi’ O le fa’atatau ina ia ola
manuia le nu’u. O le manatu ina ia le faia i Kanana ia uiga e pei
o le tapuaiga iā Asaira. O le fa’amamafa foi ina ia ava i le tamā
ma le tinā faapea le au mautofi auā o le tofi lea mai le Atua e
tatau ona ana’ana i ai ona manuia lea o le nuu.
O le faatatau i le tulafono e ono – ‘Sa le fasioti tagata’
19:1-22:8 Ia amana’ia le soifua o isi tagata. O le fasioti tagata
o le agasala lea. Ua faailoa foi e Teuteromone se fuafuaga ina
ia puipuia le tagata ua ‘fasioti tagata lē fuafuaina’ mai le
fasiotia, a e le’i faia se faamasinoga, o lea ua faia ai aai o sulufaiga e faatali ai le aso o le faamasinoga. O le si’i tuaoi, ma le
molimau pepelo o le fasioti tagata lava lea. Ua ta’ua foi e le
Teuteronome le manumanu i ola o loo tauina ai taua ina ia
faamuamua le ola o tagata lautele, i lo le manumalo mai taua.
O loo faailoa foi e Teuteromone, pe a sii lima se malo ia Isaraelu ona osi lea le feagaiga ma lea nuu, pe a leai ona fasiotia
lea.
O le faatatauga i le tulafono e fitu – ‘Sa le mulilua’
22:9 – 23:18 – O le mulilua ma le feusua’i faaletatau- Na
manatu Teuteromone o feusuaiga o se agasala matuiā lea. Ua
faatulaga foi aso e faatatau i le lē taliaina ma le faamamāina o i
latou e a’afia i feusuaiga ma le mulilua. Ua fa’asāina e le Teuteromone tagata lē faamamāina, faama’i o le po, fafine talitane ma tupe leaga i le ‘mulilua ma le feusua’i faaletatau’, auā
e fanau mai ai le agasala ma o se mea e le taliaina e le Atua.
O se faatatau i le Tulafono lona valu. – ‘Sa le gaoi’
23:19 – 24: 7 – Tulafono e faatatau i mea totino. O tulafono ia
e faatatau i mea totino o loo fa’asa ai le gaoi. Pei o se aitalafu
ae faasili, o le faasili ua faatusa i le gaoi ua atili ai le mativa o le
tagata (23:19-20) O le tautō pepelo i le Alii e ala i se foa’i,
faapea le ‘ai fua o vine a le tuaoi a e toe fu’e i le ato ua le ‘ese
EFKAS
PAGE
6
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
lea ma le tagata gaoi. Ua faasāina foi i lenei tulafono ona toe
nonofo se ulugalii na tete’a muamua ona ia faaitiitia le faatau
atu e le isi tane o le isi fafine, o le gaoi lava lea.
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
faale-mataupu silisili, ina ia silafia e le au faigaluega galulue, le
tāua o le Tino o Keriso “Ekalesia.” A’o le a foi se tāua o le
Agaga Paia ma le sakarameta aga’i i le ekalesia i lona maopopoga.
O se faatatauga i le vaega lona iva – ‘Sa le molimau pepelo’
24:8–25:4– ‘Ia tutusa tagata uma’ E amata le vaega o tulafono
ia i le toe faamanatu mai o le agasala a Miriama, na upu leagaina lona tuagane o Mose, ma mafua ai ona faasala i le lepela
(Num 12) E faapea foi i tagata mauoa latou te tafili saunoa i
tagata matitiva. O le mau a Teuteromone ia tutusa tagata uma
i le silafaga a le Atua.
Sa le mana’o fua i avā ma mea totino a isi.
25:5–16 ‘Sa le mana’o lasi’
O le tulafono e faatatau i se tinā Eperu ua oti lana tane a e leai
se suli o lana tane. E tusa ai ma le tulafono o le tiute o le uso ia
momoe ma le avā a lona uso ina ia maua se suli. O se tiute e le
faamalosia lona faatinoga a e ta’uleagaina le uso pe a le faia. A
le mafai foi, ona soso’o atu lea o le isi uso pe o se usoga. O le
agaga o le tulafono ina ia puipuia le fafine, igoa, laueleele mai
le mana’o fua o isi tagata.
Vaega Lua: Teuteromone 26
Ua fa’ai’u le auili’iliina poo le faatatau a Teuteronome i Tulafono e sefulu i le faamanatu ia Isaraelu i ona tiute o le fo’ai i le
Atua, aemaise o tagata ua le tagolima. O ulua’i fua o la’au e
tatau ona ofo atu mo le Atua i lona fale tapua’i, O le Teu.26:111 o loo i ai upu faatatau i lenei sauniga. O le tatalo a le failotu,
ua toe lagaina ai lagona i le Atua lavea’i talu aso o lona pologa,
aemaise o le meaalofa o le eleele (26:5-10). O le agalelei mai o
le Atua, ua mafua ai ulua’i fua ua manuia ai. I tausaga ta’itolu
uma e avea ai le sefulua’i mai le faato’aga mo e mana’omia se
fesoasoani, faatasi ai ma le aiga sa Levi. E fai foi le tatalo faatoese a le failotu ona ua le tusa le foa’i ma le manuia ua maua
(26:13-15). Ona faai’u lea i le toe faamanatu ia Isaraelu, o ia ua
vavae’eseina mo le Atua, e ao ai ona latou tausisi i tulafono ma
ona tulaga (26:16-19)
O nisi ia o manatu ua ‘oto’oto mai i le pepa e pei ona tolaulauina. Ina ua mae’a fesili ma faatalonoaga ona saunoa lea le
Taitaifono le Susuga ia Iupeli Sosoli e faafetaia le galuega tele
sa saunia e le susuga a le faiaoga ma faamanuia atu i le feagai
ai ma tofiga tāua ua valaauina ai.
Pepa na saunia e le Susuga a Rev. Fepuari K. Logoleo
Na soso’o le Pepa na saunia e le Faiaoga, le Susuga i le Faifeau
Faiaoga i le Seminare o Fepuari K.Logoleo, o ni auala e fo’ia ai
nisi o faafitauli o loo tutupu mai i le maopoopoga o le ekalesia.
Ua saunoa le faiaoga o le faamoemoe o le pepa o le vaaiga
LAMEPA
Sa saunoa le pepa i nisi o auala e fesoasoani e fo’ia ai le
fa’afitauli pe a tatou vaai i vaaiga faa-sosiolo (sociological
perspective) ma le fa’amataupu silisili (theological perspective).
I le vaaiga faa sosiolo e pei ona fai mai ai le alii o Ferdinand
Tonnies (Siamani sociologist), e lua ituaga o tagata e mafai
ona ta’ua o tagata ekalesia, o e ta’ua o ‘pure impersonal society’, o i latou o tagata e manatu mo le manuia o latou lava. E
le popole i le lautele o tagata, e fa’atoā galulue ina ua faatonuina e le tulafono po’o ni ta’iala e ao ona fa’atino, faapea i
latou e ta’ua o ‘Pure Community’, o i latou e faataua le olaga
faamaopoopo i le galulue faatasi ma faasoa atu o latou lagona
i mea na tutupu i lo latou soifuaga ma galulue fefaamafanafanaa’i, e alolofa atu ma fesoasoani atu. O uiga nei o loo iloa ai
le eseesega o tagata ma faamatala ai le uiga moni o le Ekalesia.
E faapea foi nisi faapotopotoga ua taumafai ina ia ausia se
taiala fa’ata’oto e ao ai ona maua le maopoopoga o le ekalesia e pei o Aoga Aso Sa, Autalavou, Aoga Tusi Paia, faapea
ulugalii tete’a, ma fanau sosola ese mai aiga, faapea le olaga
sauaina o tamaiti.
O nisi ia o faalapotopotoga ua taumafai ai ina ia maopoopo le
ekalesia ma ona tagata. Peitai o le molimau a le alii o Ferdinand Tonnies, e faigofie lava ona fa’amamulu le tagata ona o
le suiga o le soifuaga, ia poo ua ese le mea e aga’i iai le mafaufau. E ui lava i le taumafaiga a le ekalesia ina ia faatumauina
pea lea maopoopoga, peitai e iai pea i latou e tumau i o latou
lagona, e pei o le pure community e faasoa atu le fesoasoani,
ia poo le pure impersonal society e tuli lava le manu a le tagata lava ia.
O le faapotopotoga a le au faatuatua e iloa i faailoga ma le
faatuatua e tasi. E tasi le faasinomaga ma e fefa’asoaa’i lo
latou ta’iala i le taua o le ola, a’o le taua fo’i o le mea lea e
soifua ma ola ai. E iloa ia latou tapuaiga, o fa’ailoga o le
faatuatuaga e mafai ona tasi ai lo latou ta’u ma le faatuatuaga
e tasi.
I le vaaiga faamataupu silisili, o le ekalesia ma lona maopopoga, e malosi ona o le mana o le Agaga Paia (Hansen). Ua
tatou talitonu e iai le Atua i mea uma, o loo galue foi le Atua i
soo se faapotopotoga o loo taumafai e atia’e se mea lelei mo
le lautele.
E manatu Hanson ma Carl Rahner e tatau ona ave le faamuamua i le ekalesia, ona o le ekalesia o loo molimau i le Upu ma
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
Sakarameta “faamanatuga”. O le ekalesia e tatau ona atagia
ai se faapotopotoga ua lagonaina le pa’i mai o le Atua e ala i
le mana o le Agaga Paia.
O le ekalesia o le tino lea o Keriso, o le faailoga o le Atua ua
mau faatasi ma I tatou. E pei ona molimau Paulo i le ekalesia
i Korinito, faapea le ekalesia i Roma o loo maioio mai ai le
faamatalaina e Paulo o le ekalesia o le tino o Keriso, a’o o le
Agaga Paia i le galueaina o le tino o Keriso i lona maopoopoga
o se faapotopotoga o le au fa’atuatua.
O manatu ma lagona o le alii o Kalavini (John Calvin), o se
faailoga o le ekalesia moni (marks of the true Church) e tatau
ona folafolaina le Upu ma faatino le Sakarameta. O le faailoga
lea o le i ai o Keriso ma lotolotoi i le ekalesia, ao le mana o le
Agaga Paia fo’i e faamataloto le tāua o le pa’i mai o le Atua i
totonu o le ekalesia ina ia avea ai le ekalesia e mausali lona
faatuatua ma mausali lona maopopoga.
E taua pea i le mataupu silisili le ekalesia ma lona
faamoemoe, o le ekalesia o se ata o le tafa tolu o le Atua
Trinity) Na fausia le tagata ina ia foliga i le Atua (Trinity) o
lona iuga e tatau foi ona atagia lenei tafa tolu i le ekalesia ma
le Atua silisili ese.
I
AMERIKA SAMOA
PAGE
7
lona agaga, o le agaga e lē tāvavaese ai manatu faatauvaa i
totonu o le mafutaga ae faatupuina le alofa i le Atua.
Le mau a le faipepa, o iinei tonu lava e mafai ona tosina ma
fesoota’i, ma mafuta vāvālalata ma le femalamalamaa’i ai
tagata lotu ma alolofa i le Atua, Iesu Keriso ma le Agaga Paia o
le o loo tatou auauna i ai.
O nisi ia o faamaumauga o le tāua o lenei pepa e mafai ai ona
iloa le olaga galulue o tagata e pei ona faamatala atu le sociological point of view faapea foi le taumafai atu o le mataupu
silisili ina ia tatou iloa auala moni e pei ona tau faamatala mai
e faiaoga faafitauli e tele o loo tatou nofo fe-eseeseai ai, e fua
i ai se vaifofo mo lo tatou soifua galulue ao tatou feagai ma le
galuega tala’i.
Na faafetai atu le Taitaifono le Susuga ia Iupeli Sosoli ma
faamanuia atu I le faiaoga ma le galuega ua faasoa mai.
O nisi ia o mea tāua na maua atu e le Lamepa, ma faamauina
ma le faaaloalo tele.
Saunia e Nuusila L. Samuelu FS
**************************************************
O le manatu o le alii o Vetty Matti Karkkainen (German theologian) i lana tusi i le ‘mataupu silisili i le faaolataga’, ‘e le’o le
faamamafa o le toe fuata’ina mai o le tagata mai le agasala,
a’o le faamoemoe ina ia toe fuata’ina le soifua auauna ma
faamatuaina le mafaufau ina ia savavali faatasi ma le Alii’. E
pei e iai se faasea a nisi o tagata lotu i lenei manatu ona ua
foliga ua le mafai e le ekalesia ona faamagalo ina agasala a
tagata.
Peitai o le manatu o le Vetty – Matti, ia mafai e le tagata ona
lagonaina le pa’i mai o le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia,
ona mafai lea ona suia ma toe fuata’ina le soifua faaleagaga o
le tagata ina ia ola ma savavali faatasi ma le Atua, ma militino
faatasi ma le Atua.
O lenei foi se faamanatu a le faipepa ma le tupu tele a le
ekalesia, o le faamoemoe ina tutumau pea ma le filifiliga i le
ola faatuatua, e mautū ma tasi ai tagata uma e pei o le foafoaga a le Atua, auā o le Atua o loo auai o ia i gasologa uma o le
mafutaga a le au-faatuatua.
O le Ekalesia e fausia e tagata, e le mafai foi la ona ave’esea ai
lagona ma manatu o tagata. E ‘ese’ese taofiga, e ui ina ua
taoto le faavae po o aiaiga e ao ina tausisia auā sona maopoopoga.
O le faatuatua na te aumaia le tagata i le mafutaga vāvālalata
ma le Atua, ma galulue ai faatasi ma Keriso e ala i le mana o
LAMEPA
(fa’aauau mai le itulau muamua; “Fa’apaiaina le hall EFKAS
Alao”)
Sa saunoa le Toeaina o le Pulega le susuga ia Fiti Aofia e tusa
ma le afioga a le Atua e tusa ma le agaga o lenei galuega tele
ua molimauina i lenei taeao. Na saunoa o ia ma lona talitonu
ua mafua lenei galuega ona o tagata ua latou talia le tala lelei,
o tagata e auauna ma alolofa i le Alii, o tagata ua tōina lo latou
matupalapala mo le Alii ma lana galuega. O le leo tele lea o le
faamanuia atu a le Toeaina i le mamalu o le Ekalesia faapea le
susuga i le Faifeau ma lona faletua, ia faamanuia foi le Alii i alii
o aiga faapea le loaloa o le Ekalesia, ia saga faatumu atu e le
Alii lona tamaoaiga tou te faia ai pea mea sili ma outou manumalo ai.
Na mae’a le sauniga ona tali lea o le sua ma fa’aaloaloga na
ma’au i ai le susuga i le alo o le Salamasina faapea le susuga i
le Faifeau ma le faletua ma le aulotu, ua mataina foi le maualuga o faaaloaloga, ua titi manu ua lava manu, ua fata luga,
fata lalo, ua taele le sē ua taele foi le pepe, o le a fo’i le
mamalu o le aufaigaluega faapea le au valaaulia ma le va’a ua
goto ma le mama ua lomi i le maualuga o faaaloaloga ua molimauina i lenei aso. O le agaga lea o le Tiakono Toeaina atoa
ma lana faafetai atu ai i le Ekalesia i Alao ma le tatalo ina ia
alofa mai le Tapa’au o le lagi ma toe faatutumu mea ua faagaogaoina ona o le Alii ma lona Suafa.
EFKAS
PAGE
8
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
Na faama’ea e le faifeau le susuga ia Tofiga Tofiga lenei faatasiga i le tatalo, ma ta’ape ai le aofia ma le loto faafetai ona o le
Atua ua ia faia mea silisili mo lana fanau.
Saunia e Nu’usila L. Samuelu FS.
***************************************************
Ua tuua le Atunuu…
faaauau mai itulau 1
o lo’o sisii o latou lima ma talotalo mai i o latou solosolo. O le
upu moni, o le to’atele o i latou ia, na tu’ua Samoa i lea taimi, e
le’i toe foi mai lava se’ia o’o i le iuga. TALOFA! O le faamoemoe
ua teu fatu ma teu i le loto, “O le Atua ua ou talitonu i ai, e
fesoasoani mai i so’u lumana’i manuia.” Ua o’o ina faimalaga
Samoa i le lalolagi o manatunatuga ma mafaufauga fia siisii i
luga i le iloa ma le malamalama i mea o lo’o si’omia ai le tagata
soifua. O le tausaga e 1951-53, sa ou galue fesoasoani i le
lolomiina ma le faamauina o talaaga i fonotaga ma taualumaga
a le Fono Faitulafono o Amerika Samoa (legislative); a o le
1954-55, sa ou fesoasoani i le faamauina o mataupu e uiga i le
malo o Amerika Samoa, i lalo o le su’esu’ega ma sailiiliga a le
polofesa mai le University of Hawaii, o Prof. Resenberg. O le
tele o nei fuafuaga fou, sa le’i o’o i ai ni manatu po’o ni mafaufauga i tausaga o le pule’aga a le malo faale-US Navy, a e maise
lava i le to’atele o tagata matutua o Amerika Samoa. O le
to’atele o i latou na tu’ua le atunuu i lea vaitaimi, o tupulaga
talavou lava o le atunuu; a e maise o i latou sa tautō i le Fitafita
US Navy. Na soso’o atu ai i lea lava to’esea o tagata Samoa, o e
sa tautō i le US Marine i le Taua Lona Lua (WWII) a le lalolagi
(1941-45).
O se tulaga ua fai ma masani a tagata Samoa, talu ona taunuu
le LMS ma le tala lelei ia Iesu Keriso---e vivii ma fai taulaga i le
Atua. Sa le’i masani ona malaga mamao atu tagata Samoa i ni
isi atunuu mamao i le tele o tausaga ua mavae. Peita’i, talu mai
le 1950, o le vaitaimi lea na matuā iloga ai le faimalaga mamao
atu o tagata Samoa i Hawaii, Amerika, Niu Sila ma Ausetalia.
Ma, ou te tusia lenei tala ma manatunatu i le Limasefulu Tausaga (Iupeli) ua faitauina nei o le Ekalesia LMS Samoa ma lona
tuputupu a’e i atunuu e mamao. Sa ou tu’ua Samoa i le 1960’s
mo Honolulu, ma nofo tumau ai i le tolu tausaga; ona faasolo
atu lea i Kalefonia, USA, mo tausaga e 19; ma nisi tausaga i
Texas ma Washington---e 33 tausaga o nofo-tumau i Amerika.
Sa ou nofo-tumau ai ma māta’i le soifuaga-lotu o Samoa i ia
tausaga e tele. E talanoa mimita le tagata Samoa i lona soifuaga-lotu, a e maise i lana tautua e faaolaola pea le Ekalesia
Kerisiano, lea na a’oa’oina ai ma ola ai i lona atunuu o Samoa.
E faapei ona tatala le vaavaai ma le faalogo a i latou ia na
mua’i tu’ua Samoa ma taunuu ane i Honolulu ma San Diego, e
faapea foi ona tatala ma avanoa mafaufauga ma lagona o le
ola fia tapua’i ma saili le mea e malie i ai, e ala i lana tapuaiga
sa’oloto i le Atua ua talitonu i ai.
LAMEPA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
E foliga sa vaeluaina lagona faale-faatuatua ma le ola tapua’i o
i latou sa taunuu muamua ane i Hawaii ma Amerika. Ua avea
lea tulaga ma auala ua le tasi ai se faatinoga e mulimuli ai, a e
maise lava i le talitonuga faale-LMS Samoa. O nisi ua i ai le
lagona e ao ina sa’oloto, pe mulimuli foi i talitonuga o loo latalata ane i Amerika lava. A o nisi, o lo’o i ai pea le lagona e
fesoota’i ma le LMS i Samoa---e i ai faatinoga e ao ina mulimuli
ai, a e maise i le valaauina o e fai ma Faifeau Samoa. E ui sa le
faigofie lenei tulaga, a e faafetai sa to’amalie pea le silafaga a
le Agaga o le Atua, e o’o atu i le ogatotonu o le 1960’s ua
to’amalie le feso’otaiga a aulotu i Hawaii, Amerika, ma le Fono
Tele i Malua; se’ia o’o lava ina faavae le Matagaluega i
Amerika a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa, e
aofia ai Setete o Hawaii, Kalefonia, ma Uosigitone i le
amataga.
Sa i ai pea fesootaiga a le Ekalesia Samoa ma le Ekalesia UCC i
Amerika, mai le amataga talu ona faavae aulotu Samoa i le
USA i le 1960’s. O le UCC, o le tasi lea o faatinoga e pogai mai
le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika (EFKA); a e o
lo’o i ai foi isi aulotu i Amerika, o lo’o faatasia i se tasi vaega o
le EFKA a e le’i faavaeina le UCC i le 1957. Ua fesoasoani tele le
UCC i Amerika i le atina’eina o aulotu fou a Samoa i Amerika
lava, a e maise lava i le tulaga tau-tupe. A e sili lava i lagona o
tagata Samoa moni, le feso’otaiga ma le atunuu o Samoa, ona
o lana aganuu ma le fa’aauauina o ona tiute ma matafaioi faaSamoa lava. E le ta’u mamaina ai le tāua o le soifua faaSamoa, e faatino i le ava ma le faaaloalo o le tasi i le isi; ma le
faatāuaina o le va fealoa’i o tupulaga talavou ma e ua matutua.
E tele avanoa tau a’oga faafaifeau i Amerika, e mafai ona
aoaoina ai ma saunia ai i latou ua fia sauniuni mo le galuega
faa-Faifeau. Peitai, ua na o le Kolisi Faafaifeau i Malua (a e le’i
faavaeina Kanana Fou), e mafai ona aoaoina ai faapitoa sui mo
le tofiga o le Faifeau Samoa i le Ekalesia Samoa (LMS)---ina ia
talafeagai ma le gagana ma tulaga masani faa-Samoa. Ina ua
faavae le Kanana Fou Theological Seminary i Amerika Samoa i
le 1983, ua to’atele i latou ua faamanuiaina lo latou soifua
aoaoina mo le tofi Faifeau Samoa. Ua to’atele foi i latou ua
galulue i aulotu, nuu ma afioaga, e o’o mai i le taimi nei. Peitai,
a o tasi le Ekalesia Samoa ma le kolisi faafaifeau i Malua, sa le
faigofie ona tu’ua Amerika a e toe foi i Samoa mo le kolisi i
Malua e aoaoina ai mo le tofi faafaifeau. E to’atasi lava se uso
loto toa sa naunau e ausia lenei matati’a faigata, po’o le tausaga e 1968-69 mai le aulotu i Santa Ana, o le susuga lea ia
SILAPEA. Peitai, sa le’i faai’uina lona taumafai ona ua tagata
matua lava o ia, ma ua le feagai ma faigata o le ola aoaoina
faanei-onapo. Sa i ai ni isi o taumafaiga sa feagai ma le
‘aufaigaluega galulue i Amerika, a e maise lava le susuga i le
Faifeau Foma’i o Bert Williams Tofaeaono, auā le saunia o
Faifeau Samoa i Amerika lava. O le Fono Tele i Malua i le 1974,
na faamaonia ai sui mai le Matagaluega i Amerika e su’e mo le
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
Suega Ulufale i Malua, o Valenitino Pase ma Emau Petaia. Sa
ulufale i Malua i le 1975, a e faai’uina i le 1978. Sa valaauina le
susuga ia Valenitino Pase ma le faletua o Mine Pase i le ekalesia i Nu’uuli, a e o Emau Petaia ma le faletua o Sialei Petaia sa
galulue i le ekalesia i Seattle, ma Fort Lewis, Washington; filifilia i le tofi Failautusi Aoao EFKAS, a e mulimuli ane ua
valaauina i le ekalesia i Leone, Amerika Samoa. Ua faitauina le
81 tausaga o le soifuaga, a e le galo le Atua na faavae ai.
FAAFETAI!
Tusia e Rev. Emau Petaia FMM
**************************************************
FA’AUUGA A LE AMERICAN SAMOA
COMMUNITY COLLEGE
Aso Faraile, Me 16, 2014.
O le taeao i le itula 10 na amataina ai lenei faamoemoe tāua
ina ua mae’a le saunoaga faafeiloa’i a le susuga a le fofoga o le
fale, ma saunia ai e le susuga i le Faa-feagaiga o Fa’atauvaa A
Talamoni le tatalo e molia ai le faafetai i le Atua ma viia lona
agalelei auā ua taunuu i le manuia lenei faamoemoe. Na
mae’a le sauniga ona saunoa lea o le afioga a le Peresitene o
le Kolisi e faafeiloa’i atu i le mamalu o matua ma aiga, faapea
le paia o le Malo, faapea le Ekalesia aemaise le mamalu o le
Fono Sili a le Kolisi, faapea faiaoga tainane le vasega o le a
faau’uina, ona ia valaauina lea ma le faaaloalo le Afioga a le
Sui Kovana, le susuga ia Lemanu P. Mauga mo lana saunoaga.
Na saunoa le Afioga a le Sui Kovana e avea ma fofoga o le alii
Kovana faapea le mamalu o le Malo e faamalo ma faafetai i le
matagofie o lea aso, ma ia aumaia alofa’aga o le Malo, ina ia
avea nei fanau fa’amoemoeina e tua i ai le malo i le lumana’i,
ma ia avatu le fa’amanuia i le vasega o le a faau’uina i lenei
tausaga.
O le afioga ia Taeaoafua Dr. Meki Solomona sa valaauina e
avea ma lauga faapitoa na te saunia se upu tāua mo le vasega
faau’u. Na ia muamua ona faataoto upu o le Atunuu i ona sa
ma ona faigata, i le paia faa-le malo, i paia faale Atunuu,
faapea paia faale Ekalesia. Ona saunoa lea o ia i Ie ‘auga o le
fa’amoemoe. E lagona e i tatou uma le fiafia auā ua tini
taunu’u le fa’amoemoe, o le sini ma le agaga faafetai auā ua
faia e le Atua mea sili mo outou le fanau faapea matou matua.
E tele upu tāua o lenei aso, peita’i o nai upu tāua ua ia
manatua, Muamua, ‘ia fa’aauau manuia ua i ai nei’, ia aga’i
pea i luma, ma ia e mulimuli i lou loto. Lua. ‘e manuia mea
uma ona o lau fa’aiuga’ Tolu, ‘Ia e manatua le ola fa’aaloalo’.
O lona Fa, o le taualuga o mea uma, ia e toaga i le lotu, ia e
lotolotoi i mea o loo faia i lou aiga, ia e faamasani i mea o loo
LAMEPA
I
AMERIKA SAMOA
PAGE
9
faia i lou nuu. O le lauga lea a le ‘auauna na a’ami. Ou te
manatu foi, ua faafofoga le fanau faau’u aemaise le Atunuu na
ta’ape ai le fanau ma matua ma le tamaoaiga o le uta a le
faimea, o le poto e silisili ona lelei, ma avea ai lou tikeri ma sini
e le mavae. O le taualuga o lenei aso o le tōlaulauina lea o
igoa o’i latou ua faau’uina,- mai le Associate of Art- Liberal
Arts -e to’a 55, Associate of Art – Education e to’a 3. Associate
of Arts Degree in Elementary Edutation e to’a 3. Associate of
Arts – Music e to’a 1. Associate of Arts – Political Science e
to’a 1. Associate of Arts – Prep- Law e to’a 1. Associate of Arts
– Samoan Studies e to’a 1. Associate of Science – Accounting e
to’a 10. Associate of Science – Business Management e to’a 7.
Associate of Science – Criminal Justice e to’a 11. Associate of
Science – Electronics e toa 1. Associate of Science – General
Agriculture e to’a 3. Associate of Science – Health Science e
to’a 7. Associate of Science – Natural Resources e to’a 3. Associate of Science – Nursing e to’a 4. Certificate of Proficiency –
Practical Nursing e to’a 9.
O nisi o i latou ua faau’uina i le American Samoa Community
College ma le Bachelor of Education- o Faaletaua Saili. Mai le
American Public University ma le Master of Public Administration – o Mile Farani. Mai le Ashford University ma le Master
of Arts in Education, o Seugatalitasi Magalei Custodio, Cassandra La’apui, faapea Patrick Tom Solia. Mai le University of
Hawaii, Manoa ma le Bachelor of Arts, Sciology – Amy Jennifer
Rebelukag. Mai le University of Phoenix, AZ ma le Master of
Arts in Education- Gloria Maiava Tuigamala. Faapea – Genevieve M. Ugaitafa ma le Master of Science in Nursing.
Na fa’atumulia le aofia ma le agaga o fa’amanuiaga i alo ma
fanau na faau’uina ma ta’ape ai le aofia ina ua mae’a le
faau’uga lona 60 a le American Samoa Community College ma
le manuia.
Saunia e Nu’usila L. Samuelu FS.
***************************************************
KANANA FOU HIGH SCHOOL COMMENCEMENT EXERCISE - 2014
“O le mata’u i le Atua o le amataga lea o le poto”
Na saunoa le fofoga o le aso le susuga i le alii sui Pule Aoga o
Mali’oli’o Alailima e faatulou i le paia maualuga i le afifio mai
o le mamalu o le aufaigaluega a le Atua, le Susuga i le Taitai o
le Sauniga o le Toeaina o Tautalatasi Fanolua, faapea le Laulau
Fono a le Ekalesia ma le Komiti o Aoga. Na faatulou fo’i i le
paia o le Malo faapea le afio mai o le Faatonusili o Aoga i le
Afioga ia Dr Vaitinasa Salu Hunkin Finau ae maise le mamalu o
sui o Faalapotopotoga o loo lagolagoina e lenei Aoga, ae
faapea foi le faatalofa atu i matua ma fanau o lea faauuina i
EFKAS
PAGE
10
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
lenei aso i le alofa ma le agalelei o le Atua. Na maea le
faatulima ona valaauina lea o le Taitai mo le amataina o le
sauniga.
Na taula’i le upu a le Toeaina i le agaga o Keriso “ia outou
matala,” o le mafua’aga, “ona tou te le iloa le ituaso e sau ai le
Atalii o le tagata”. O le faamanatu i le au fa’au’u, E lelei le tofotofo i mea ua, ae ia taofi mau i mea lelei. O Keriso na te
faailoa mai o mea lelei uma, o mea e manuia ai, ia matala ma
taofi o ia mea lelei se ia toe afio mai lo tatou alii ao tatou
faapea ona faia lona finagalo. O le valaau foi ina ia tatalo ia
Iesu ina ia faia pea mea silisili mo oe. Ua tuuina mai foi e le Alii
le saolotoga ina ia filifili ai le tagata i ana faaiuga peitai, e taitoatasi ma faamasinoina le tagata i mea uma na te fai. O lea na
ia faamanuia i fanau faauu ma ia faamanatu mai ina ia outou
matala, auā tatou te le iloa le ituaso e afio mai ai le atalii o le
tagata.
O le agaga faafetai ma le faamalo a le Pule Aoga i le mamalu o
le tapuaiga a le Ekalesia i auala uma sa faatino ai le aao
faamanuia tainane lana fo’ai i le taulaga paia ua mafai ai ona
faaauau fuafuaga a le Aoga ma le manuia. Na faapea foi ona
faafetai atu i matua faapea Faalapotopotoga uma sa lagolagoina lenei aoga, ae maise le paia i le Malo ma lona agalelei
mai. O le matāti’a fou o lenei tausaga o le fo’i atu lea o le asiasiga a le Malo ma le fiafia ua talia foi lenei vaitausaga e tusa
ma galuega na faatonuina mo le manuia o le Aoga, o lea e momoli ai le faafetai i le Komiti faapea faiaoga mo le saunia o
lenei tapenaga auā le asiasiga a le Malo. O lana upu mulimuli o
lana faamanuia atu i le tausaga faauu, ua outou tutū i le
amataga fou, i avanoa, ma lu’itau, ma ua e iloa lou tulaga i le
asō, ia agai pea i luma ma ia faamanuia atu le Atua.
Na saunoa le Faatonusili o Aoga a le Malo ma ia faailoa nisi o
fuafuaga o loo galulue ai le Malo e pei o le Aoga i le Summer
ma le polokalame o le toe tuuina atu o le a’oa’oga i le Gagana
Samoa ina ia faafaigofie ona a’oa’oina le faitautusi, le tusitusi,
le numera ma le Gagana Samoa e agai ai i luma Aoga ma faigofie ai le so’otaga ma le gagana faa-peretania i le ulufale atu
o fanau i a’oa’oga faaonapo nei. Na saunoa foi i le faamoemoe
o le lalagaina o fanau e i ai le taleni tau tusitusi ina ia maua le
fesoasoani tau tupe e faaauau ai lea taleni i alo ma fanau. O le
saunoaga taua e tatau lava ona amata atu i lenei Aoga le
mautū o le Gagana Samoa e pei ona a’oa’oina e faifeau ma le
Ekalesia. O lana faafetai i faiaoga ma le galuega ua faia, ia
manuia le tausaga fa’auu o lenei tausaga.
Sa saunoa le Afioga i le Taitaifono le Susuga i le Toeaina o
Faata’ape Lavata’i e faamalo ma faafetai i le i’uga o lenei
faamoemoe, ma ia toe faamanatu mai le valaau a Solomona i
le Alii ina ia fo’ai mai ia te ia le poto na te faamasino ai i lona
nuu ma le amiotonu, o lea na aumai ai e le Atua e pei ona tatalo atu ai Solomona peitai, o lea lava poto na vaeluaina ai le
malo o Isaraelu ona ua le faia e Solomona le finagalo o le Atua
e pei ona ia valaau atu ia te Ia. O le faamanatu lea i le fanau
faau’u ina ia o ma le manuia ma mafaufau i le poto na faasesē
ai le tagata. Na fa’aiuina e le Susuga i le Failotu lenei faatasiga
LAMEPA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
i le alofa o le Atua.
O i latou nei na faau’uina i lenei tausaga 2014
1. Venezza Unless L. Alosio ++***
2. Lenora Pariscialene F Faoa *
3. Kathryn S. Manase +***
4. Alice Tausaga
5. Ace Da Speicher V. Levaula +***
6. Tysha Maria Po’a *
7. Fogavai Tufanua Maae ***
8. Mavis Taufu’a Tigilau *
9. Lilieni Punimatagi Malaepule***
10. Georgina Teuila V. Maugioa ***
11. Tualagi Salanoa***
12.Felolini Minedonna I. Leva ***
13. Faafetai Gloria Iamanu*
14. Hillary Celeste Puletasi ***
15. Sipusi Venise Talia ***
16. Fuamata Abigail Tunoa *
17. Elisapeta Uputaua Molimolio’o
18. Justin Eliu Asaeli ***
19. Jeannine Iramk *
20. Elia Fesuiaiga Ale *
21. Hana Tupulua
22. Danny Brown
23. Samantha Nina Siu
24. Tautalatasi Johnny M.Fruean
25. Letumau Kristina Papalii ***
26. Jonah Choi ***
27. Lagilelei Apoiliu Moliga ***
28. Ietitaia Toto’a Auva’a
29. Tiperia Ma’itia M Salevao *
30. Mathew Donjik Choi *
31. Gauamu Leaea
32. Faleifa Dwayne Mauga
33. Viena Theresa Aumua
34. Jamil Perez Manu Kereti
35. Rosetta F. Maiava *
36. Seanese Pio L.F. Futu*
37. Tafaleosina Tauinaola Tautala *
38. Angelina Falesoa Utu*
39. Talaita’u Fuata’i Moliga ***
40. Saumaniafaese Christopher Levu
41. Puletofi Letele ***
42. Claudius Maybir
43. Delores Faafiai’o Tua
44. Aaran Tuavao Turituri*
45. Shirley Moe Fruean
46. Thomas Eseroma
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
AMERIKA SAMOA
PAGE
11
maise le tapuaiga a matua, ma faafetai i le agaga faapalepale i
ni faaletonu na feagai ma le ofisa nei ma faiaoga, faafetai i lo
outou titi fai tama ua manuia ai fanau ma viia ai le agalelei o le
Atua i lenei aso. O lana faafetai foi i faiaoga ma le galuega
tāua sa galulue ai, ia fa’amanuia atu le Atua i o outou faiva ma
tiute o loo feagai ai. O lana faafetai mulimuli o le fa’amalo lea i
le tausaga faau’u ma lana faamanuia atu ina ia o ma le
manuia, e le galo i latou i loto o faiaoga, ua talitonu foi faiaoga
ua atoatoa ona saunia lelei i latou i lo latou ulufale atu i le
vasega maualuga o le a ulufale atu i ai i le tausaga fou. Ia
fa’amanuia atu le Atua ma ia maua se tuuaga manuia i lona
faatasi mai.
47. Sheilajacinta Ah Foon
48. Reuben Peter Luvu
49. Moeisogi Hope Tupua *
50. Ainiutalele K.N.To’atelegese Afo
51. Christel Talalelei Taofi ***
52. Iosefa Snow Afo
53. Papua Owendelyn Seanoa *
54. Jacob Edwald Conrad
55. Maiseava Mally Fogavai *
56. Michael Geno O’Brien Mutu
57. LenNora Kathy R. J.V. Poasa ***
58. Asolaofie Fuaga ***
59. Elarina Vaialega *
60. Anthony E.H.T. Vaa
61. McCathy Leupolu *
62. Travis Tua
63. Tina Patea
64. Andy Iki Avalogo Fruean
65. Dunamis Ana F. Ofa *
66. Melba Marysita Aasa *
67. Kristian Soo Vaia *
68. Lagituaiva Leala Lauolo ***
69. Lina Imeleta Mauga*
70. Pevtisha Alofagia H. Ekeroma.
++***
+***
***
**
I
Valedictorian
Salutatorian
National Honor Society
High Honor Student
Honor Student
Tusia e Samuelu L. Nu’usila FS.
**************************
KANANA FOU ELEMENTARY SCHOOL
Level 8 Graduation Day on 2014.
O le taeao o le Aso Tofi, Me 29 i le 9.00 i le taeao na tauaofia
ai le mamalu o Faifeau ma Faletua fa’apea matua, o Faiaoga
ma le Pule Aoga fa’apea le Board a le Aoga ma le PTA e molimauina lenei aso tāua ina ua tini taunu’u le fa’amoemoe sa
tu’uina atu ai i le Atua talosaga a’o feagai faiaoga ma fanau i
aoga i lenei tausaga. O lea na molia ai e le Susuga a le Toeaina
ia Kereti Faiai le fa’afetai i le Atua ona o lona alofa ma lona
agalelei ua taunu’u ai lenei fa’amoemoe i le manuia. Na ia
avatu i le fanau le upu tāua, “Ia fa’amumū meaalofa ua ia te
oe” O ia meaalofa ua aumaia e le Alii le Ola, ia fa’aaoga le ola i
mea lelei ae maise le Poto ua aumaia e le Alii ina ia finafinau
ai.
Na saunoa le Pule aoga e faafetaia le tapuaiga a le Ekalesia a e
LAMEPA
O le tufatufaga nei o awards mai le Level 8 Section 1
Level 8 Section 2
Teachers: Mrs Fruean & Mrs Salavea.
1. Aiaiaga Fiso **
2. Faamamalu Sally Misivila
3. Aliavu Kennedy Afo
4. Isadora Aimasi Sitafuna Eti**
5. Alisi Moa
6. James Blessing Jr. Iele
7. Andre Liva Gaisoa
8. Jayne Maluolelagi F. Solofa
9. Athen Salome Shalhout**
10. Jean Alma Dulcy Duffy
11. Catherine Timoa Maui-Mageo**
12. Louisa Perina TavoWooChnig
13. Chrysolitetheresa Sologa Maiava**
14. Melelinikeo Elizabeth R. Manila + (Valedictorian)
15. Darius Foli Mark Lavelua Esau**
16. Nostalgia T. Aitaoto **
17. Dolan Manaiaisiva Iaulualo**
18. Peleise Senetenari Ale
19. Eddie Carlee T. Panama
20. Regina Sylvanna Togia
21. Elena Magarita Tirrez
22. Sailimalo Mira S.M.M.L.F. Vele **(Salutatorian)
23. Faraitoafa Ruta Faiai
24. Samarian Susana Tau **
25. Fred Uinifareti Mamea
26. Sela Willie Metusela
27. Lareen Mila Banse
28. Senetenariosiona A. Aumavae
29. Naomi Tuafale Siaosi
30. Shalom Cliniumont N. Filoiali’i
31. Niu Faumuina**
32. Sootaga Vaiava Utu
EFKAS
PAGE
12
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
33. Tomi Tuifaiga
34. Tunatunaolevao S. Tafeamaalii (Citizenship)
35. Victoria Tinomai Ifopo
+ Honor Roll
** NJHS Member
Na fa’aiu le tufatufaga o faailoga i le saunoaga a le Faletua o
Alofamoni Aofia e avea ma sui o le Board o le Aoga, e faafetai
ai i le galuega a faiaoga faapea le lagolago a matua ina ua
taunuu le faamoemoe o le fanau ma le manuia. O le Atua lava
sa taitaina la tatou faigamalaga ua taunuu ai le faau’uga o fanau, ma le tatalo ina ia faamanuia atu le Atua i fanau ua
faauuina i Ienei tausaga. Ona fa’aiu lea o lenei faatasiga i le
tatalo sa saunia e le Toeaina o Kereti Faiai ma ta’ape ai le
mamalu o le aofia i le alofa o le Atua.
O le aso Lua o lenei lava vaiaso sa faia ai le lauga togi a le Aoga
atoa mai le Vasega amata e o’o atu i le Vasega valu (8), a o le
aso Lulu sa faia ai le fa’amanuia a le Vasega a le K5, o i latou ia
o le a ulufale i le vasega muamua i le tausaga fou. Sa tumutumu ai foi matua faapea fanau i le molimauina o le faaiuga o
galuega a fanau i le faaiuga o lenei tausaga.
Tusia e Nu’usila L. Samuelu FS.
***************************************************
FA’AUUGA XXVIII - KANANA FOU THEOLOGICAL
SEMINARY, AMERICAN SAMOA
“Vivi’i atu ia outou i le Alii.”
Malumalu: “UA TAUNU’U” - Iuni 7, 2014 - 9:00 am.
Kolisi Fa’afaifeau i Kanana Fou:
O le Ta’ita’i o le Sauniga o le Faauuga, o le susuga ia Leatulagi
Faalevao, FT. Failautusi Komiti Au Toeaina. O le Solo na ta’itaiina e le Ta’ita’ifono Komiti Au Toeaina, Rev. Elder Dr. Ulisese
Sala; Faiaoga & Ofisa o le Kolisi, sa taitai ia Rev. Dr. Moreli J.
Niuatoa, Peresitene o le Kolisi; Faiaoga Masela ma le Vasega
Faai’uaso, sa taitai ia Rev. Dr. Amaamalele Tofaeono. Ona laulaututū pea lea o le faapotopotoga mo le valaau e tapua’i i le
Atua, i le taitaiga a le Ta’ita’i o le Tapuaiga.
O pese ma viiga o le Atua, na saunia lava e le Kolisi: “Ia Faafetai
i le Atua.”; “Ia malolosi ia.” Na faitauina le Tusi Paia (Mataio
5:38-48) e le faletua o Talo Ah Sue (sui o le Komiti Faafoe o le
Kolisi); ma le tala, o le molimau a le Peresitene mo galuega
faale-tausaga a le Kolisi. Na sosoo ai ma le faailoa o le Vasega
Faai’uaso e le ofisa ulufale (admission), Rev. Mafo’e Faavae; a
e faamaonia e le Ta’ita’ifono Komiti Au Toeaina, Rev. Elder Dr.
Ulisese Sala.
LAMEPA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
E tolu Polokalama Aoga ma Tusi i’u sa aoaoina ai A’oa’o ma
Faletua, e pei ona faalauiloa e le Ofisa o le Resitara, Rev.
Timoteo Esekia: (1) Women Theological Studies (WTS); (2)
Certificate for Ministry Studies (CMS); (3) Bachelor of Divinity
(BD). Sa tau’aaoina Tusi i’u e Rev. Elder Dr. Ulisese Sala, Rev.
Elder Kereti Faiai, Rev. Dr. Moreli J. Niuatoa.
O se tasi lenei o tupulaga faapitoa ua silafia ma iloa e Faifeau
Samoa sa uia faigata ma tiga o le soifua aoaoina, ma o’o ina
faamanuiaina le soifua taumafai i le fa, po’o le lima ma toe foi
atu i le aiga moni, le nuu ma le atunuu, sa tuua ma tapua’i mai
a o alofaiva fanau o le Tala Lelei.
O le Vasega Faai’u Aso 2014:
Fiaumi T. Taula, Romeo Isaia & Marieta Seiuli, Vaimoso &
Lilllyantelani Pasia, Faletoi & Faioso Aofia, Kitiona & Quakie
Nanai Vai, Kalepo & Lematea Patea, Roger E. Panama,
Fakavaetahi Tapa.
Faiaoga & Ofisa o le Kolis,i ma Mataupu A’oa’oina:
Rev. Dr. Moreli J. Niuatoa---Biblical Hermeneutics/ Psychology;
Rev. Dr. Amaamalele Tofaeono---Theology/ Religion;
Rev. Dr. Donald Samuel---Evangelism/ Philosophy;
Dr. Joan Aleluia Tofaeono---Ecumenism/ Feminist Theology;
Rev. Pasesa Sapolu---Prophetic Literature/ Language;
Rev. Fepuari Logoleo---Theology/ Church History;
Rev. Faafetai Faavae---Early Church/New Religious Movement;
Rev. Nafatali Falealii---Old Testament/ Wisdom Literature;
Lect. Simi Mauga---Religious Education/ Worship;
Lect. Palenapa Mataafa---Mission/ Pacific Christianity;
Rev. Mafo’e Faavae---Office of Admissions/ New Testament;
Rev. Timoteo Esekia---Office of Registrar/ OT;
Rev. Iese Aasa---Financial Officer.
LU'ITAU FA’ALEAGAGA:
“Ia saunia Outou mo faafitauli o i luma.”
Tusi Faitau: Mataio 5:38-48 [E faapefea ona tali-atu ma le
alofa.]
f.48b: “... ia atoatoa ona lelei o la outou amio,...”
O le ta’ita’i o le sauniga na faala’ei’auina le Vasega Faai’uaso
2014, a e maise le faapotopotoga, i le fe’au o le Tala Lelei: O le
lu’itau mo le ‘autau sauniuni, e le mo se taua faale-lalolagi, a e
o puapuaga ma tiga e aafia ai le agaga---e a le tino e tu’inanau,
a e pologa ai le agaga. Na afio mai IESU i le lalolagi i augatupulaga ua faai’ui’u le faitauina o tausaga “TLM-BC” o le lalolagi. O
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
ona po lava ia ua tauau ina fuli le faavae o le ola saili manuia o
le tagata sa faalagolago i le Tulafono ma le Feagaiga Tuai.
O le suiga fou, “Ua saili le faaolaina o le tagata i le faatuatua
ma talitonu.” E le’i faigofie ia IESU ona faafeagai ma lenei
faatinoga, aua ua tupu le poto ma le malamalama sailiili o le
tagata, ua oo lava ina sopo atu i mea sa le tatau ona oo i ai,
ma fesiligia ai le Pule Aoao a le Atua e toatasi. A e le gata i lea,
e faataua pea e tagata o le lalolagi mea sa masani ai e fai ma
‘alofaga o le musu e fai se suiga. O tulaga faigata na e faavae
ai le ola sauniuniga ma tapenapenaga lelei o le Faifeau Samoa,
mo le lumana’i o le galuega folafola o le Tala Lelei ia Iesu
Keriso.
Outou (A’oa’o & Faletua), o “fitafita tau” sauniuni e tau mo le
Alii; a o ‘fili o le taua’, o le lalolagi o tagata o lo’o tumu i
manaoga ma tu’inanau eseese. Fesili: Po ua lava saunia ‘ea
Outou---i le tino ma le mafaufau, i le loto ma le faautauta? Ua
fetalai IESU: “... ia atoatoa ona lelei o la outou amio...”
Mataupu A’oa’oina ma Faiaoga, o se tasi lea vaega taua o le
a’oa’oina ina ia iloa ma malamalama, faapea i le faasinoga o le
amio; a o le iloa tali-atu ma iloa faatino le alofa, o le tasi lea
vaega o le sauniuniga faale-Faifeau Samoa, lea ua a’oa’o mai
ai IESU, e pei ona molimau Mataio: [1] ff.38-42, ua faatatau i
le tulafono o le iloa ona tali-atu, “E suia le mata i le mata ... A
ou te fai atu a’u ia te outou, ... ai se na te po mai i lou alafau
taumatau, ia e liliu atu ia te ia le isi. ... Ai se na te tauanau mai
lua te o ma ia i le maila e tasi, ina o ia oulua ma ia i maila e
lua.” Ia manatua foi le tasi o faasinoga mai le Tusi Paia, e
faapea: “E le tutusa le iloa faale-tagata ma le finagalo o le Alii
le Atua.” [2] ff.43-48), ua faatatau i le tulafono o le alofa, “Ia e
alofa atu i le lua te tuaoi, a ia inoino i le ua ita mai ia te oe. A
ou te fai atu a’u ia te outou, ia outou alolofa atu i e ua ita mai
ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua faasauā mai ia te outou. ... Ia atoatoa ona lelei o la outou amio, e pei o lo outou
tamā o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia.” Ua faai’u lenei molimau a Mataio i le upu ‘atoatoa ona lelei’ (perfect). O se
faai’uga pito tāua foi lea mo le Vasega Faai’uaso o le 2014, ina
ua faai’u ma le manuia le soifua aoaoina ma le ola taumafai
mo le Tala Lelei ia Iesu Keriso---nei ma le lumana’i o le Ekalesia
Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa.
Ona faai’u lea o le Sauniga i le Salamo 420, “E matagofie vae o
e aumai le Tala Lelei.” Fa’asilasilaga: Failautusi Aoao EFKAS,
ma le Tatalo Fa’amanuia: TA’ITA’I............... Amene.
I
AMERIKA SAMOA
“O LE ALOFI’SA O LE ATUA”, o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa lea i St. Clair i totonu o Sini (Sydney),
Niu Sa Uelese (NSW), Ausetalia. O le ekalesia fou, ua lua ai
aulotu a le EFKAS i Sini, a ua tolu a’i falesā o le Pulega a Ausetalia o loo i le faamalumaluga a le Susuga a le Toeaina Ulumo’o Ale.
O le Aso Toana’i ia Aperila 12, 2014, na fa’ataunuuina ai le
fa’amoemoe i le ekalesia o le “Alofi’sa o le Atua” i St. Clair i
lana osiga feagaiga ma le faifeau fa’amisionare i le Susuga ia
Nofoagafou Onesemo (Ulutogia, Malaemalu, Fasito’o Uta) ma
le faletua ia Taliloa Sitafine Onesemo (Falelauvao, Faleasi’u,
Sa’anapu, Aoa). O lenei osigā feagaiga o le faamutaina o le
galuega faamisionare a le Ekalesia aoao, a o le fa’aauauina ma
le galueaina pea lea o le misiona a le Atua e ala i le Ekalesia i
so’o se vaifanua ma vaipanoa o le lalolagi.
O le Susuga i le Toeaina Ulumoo Ale, sui o le Au Toeaina i le
Komiti Fa’a-misionare, Susuga i le Toeaina Mafutaga
Faaleaoga, Sui-Taitaifono o le Matagaluega Niu Sila ma Ausetalia ma le Susuga ia Savali Fenunuti Ioane, Failautusi o lea
lava Matagaluega sa feagai ma le taitaiina o le tapuaiga faapea
le osiga feagaiga i le malumalu. O i latou fo’i, faatasi ma le paia
o aiga ma le mamalu o uō ma e masani na molimauina le
matagofie o le amataga o lenei fa’amoemoe lelei mo le Atua
ma le galuega tala’i a le Ekalesia.
O upu faai’u i le molimau i le Susuga ia Onesemo na ia faapea
ai—“...ona o upu fa’avae o lenei sauniga o le fetalaiga a lo
tatou Ali’i Fa’aola. “Oute fa’afetai ia te oe, lo’u Tamā e, le
Ali’i o le lagi ma le lalolagi, ina ua e nanā ia mea i e popoto
ma e atamamai, a ua e fa’aali atu ia mea i tama valevale.”
O le a se isi upu ma te toe fai atu ma lo’u to’alua, Tamā e, o le
Ekalesia; ou te le’i sasaina i se maea tuaiti i latou nei, ae na
ave i ai le talitonuga ma le fa’amoemoe mo se manuia o le
galuega. A e sa’o a le Ali’i o Iesu, Mataio 7:6, “Aua tou te
avatu le mea paia i uli; aua fo’i tou te lafo a outou penina i
luma o pua’a, ne’i o latou soli ai i o latou vae ma liliu mai ma
saeia outou.”
Lau Susuga i le ta’ita’i o le sauniga Susuga le Toeaina Ale, a’o
le sui fo’i o le Komiti Fa’a-misionare, lau Susuga Toeaina
Fa’aleaoga, Sui Ta’itaifono o le matagaluega, lau Susuga
Fenunuti o le Failautusi, le paia o lenei sauniga…O le Ekalesia
lea ua matou osi feagaiga i le asō…e auauna i le EFKAS.”
Tusia e Ioelu Onesemo AK.
LAMEPA
13
ALOFI’SA O LE ATUA—EFKAS ST. CLAIR
Saunia e Emau Petaia FMM.
**********************************************
PAGE
Sui Failautusi EFKAS.
EFKAS
PAGE
14
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
Vala’auina le Susuga a Mika Tele’a Falealii ma le
Faletua o Saupuni Aiava Falealii i le Aulotu
i Huntington Beach i Kalefonia.
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
O LE TALA MO TAMAITI
Talofa tamaiti, o le tala lenei i le alii o William Sutherland ma
lana tatalo o loo faamauina i le tusi ua ta’ua o le ‘Doors to Dis-
O le vi’iga ma le fa’afetai i le Atua ona o lana vala’au ua
vala’auina ai fanau a le Ekalesia mo le tala’iina o lona finagalo.
O le Susuga ia Mika Tele’a Falealii na faau’uina o ia ma le
Fa’ailoga tikeri o le B.D. mai le Kolisi Seminare Fa’a-Faifeau i
Kanana Fou, i le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika
Samoa i le tausaga e 2001. Na vala’auina muamua i la’ua ma
le Faletua i le galuega Fa’a-faifeau e le Ekalesia Fa’apotopotoga
Kerisiano Samoa mai Fausaga i Safata i lalo o le Matagaluega a
Falealili i Sisifo mo le tolu tausaga. Na toe fo’i mai i la’ua ma
galulue i galuega a le Malo fa’apea le Faletua i lana galuega
Fa’a-faiaoga. O lenei ua vala’auina i la’ua e avea ma Faifeau e
le Aulotu i Huntington Beach i Kalefonia, o le vi’iga lea i le Atua
ona o lana vala’au ua vala’auina ai i la’ua mo le avea ma
faifeau o lea Aulotu. O le tatalo ina ia alofa mai le Atua e
gafatia ai ona feagai i la’ua ma le galuega e le faigofie peitai, o
le Alii na te fa’atasi mai, e gafatia ai le olaga auauna ma galulue ai ma le talitonu i le Alii o lē e manuia ai le galuega e ala i
lona fa’atasi mai.
O le Susuga i le Faifeau o Mika Tele’a Falealii o loo galue nei o
ia i le Ofisa o Tusitusiga tāua a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i tala tau i le saunia o le Tusi Faitau Aso
mo sauniga i aiga, faapea le fa’aaogāina i sauniga i Aso Sa uma.
E faapea foi tala tau le faailoa atu o nisi upu tāua i le saunia lea
o le Lamepa e iloa ai e le Ekalesia le anofale o ana fe’au ma
galuega tau atina’e. Ou te manatu ua misia lava o ia ma lana
auaunaga i tusitusiga, ae maise le tuufaatasia o tusitusiga e ala
i le faata’otoina lelei o mataupu ma faila peita’i, o le agaga
silisili o le faafetai i le Atua mo lana tofiga ua faia lava e le Alii
le mea silisili e pei ona tu’uina atu i ai i la’ua i lana vala’au mai.
O le tatalo ia fa’amanuia atu le Atua o faivavega, ia manuia
tele i la’ua ma si a la fanau o Reuben, Moeimaota, Amatanei,
Fa’afetai, ma Fa’amanū… o nai fanau sa matou galulue fa’atasi
ma o latou matua i le fa’amaopoopoina o lenei galuega.
Ou te talitonu e ao ina fa’amanuia atu le Ekalesia i ana fanau
ua vala’auina i le galuega Fa’a-Faifeau atoa ai ma le tatalo ina
ia tele pea ni agaga mo le Alii a’o latou galulue mo le tala’iga o
lona finagalo.
Ia manuia oulua ma ia fa’atasi atu le Atua o lē e ona le manuia
uma lava.
covery’.
L. Nu’usila Samuelu F.S.
latou totogi, ua tuuina atu le totogi i le fomeni ma moe ai o ia i
Fai mai le tala tamaiti o le tamaitiiti o William Sutherland sa
mau o ia i le nuu o Maryland, na avea o ia ma kerisiano ina ua
13 ona tausaga. O lana masani o le alu i se nofoaga tu’ufua e
tatalo ai ma tu’uina atu lona loto i le Atua.
Ina ua 14 ona tausaga na maua ai lana galuega i le faletupe,
ma ua mautinoa e le alii pule o le galuega le faamoemoeina o
William i lenei galuega. O lea na tu’uina atu ai ia te ia vaega
tetele o tupe o totogi o tagata e momolia totogi i falefaigaluega e ui ina mamao nisi fale faigaluega ma le mea o
galue ai. Na faapea lava ona faia lenei galuega e William i vaiaso uma ta’ilua, e malaga i le aoauli ma toe foi mai i le taeao.
Tamaiti, sa leai ni taavale e faimalaga ai i ia taimi, e leaga foi
auala. O lea na avea ai le solofanua na tietie ai William na faigofie ai lana galuega.
A o sauni o ia i lana malaga i le tasi aoauli na faapea atu lona
tina, “atalii, ua ou popole ona o le tele o na tupe o loo e
tau’aveina i le auala e le nonofo ai ni tagata”. “Aua e te popole
tinā, ua tele a’u malaga ou te alu ma ou toe foi mai ma le
saogalemū” o le tali lea a Viliamu i loa tinā, “Ioe atalii, ua ou
popole i lenei aso. Ia o le a ou tatalo mo o’e a o e malaga i luga
o le ala.” o le tali atu lea a si ona tinā.
Na talotalo atu Viliamu i lona tinā ma aga’i loa i lana malaga.
Na ia tu’uina tupe o le totogi o tagata i le taga a lana solofanua, ma fiafia ma le manatu i le fa’atuatuaina o ia e lona
matai i le tuuina mai o tupe na te faaoo atu i falefaigaluega.
Na ia pese ma le loto fiafia a o alu pea lana malaga, peitai ua
taulata atu i le vao tuufua, ua te’i lava ua lagona lona fefe. Na
fa’atū lana solofanua ma alu ifo i lalo ma tootuli ma fai lana
tatalo, “ Le Atua alofa, ua ou le mautinoa peitai ua faatumulia
a’u i le fefe. Faamolemole se’ia e tausia a’u i ou aao alofa, a’o
o’u faimalaga i lenei auala tu’ufua. Ou te talitonu ia te Oe auā
o Oe lava na e fetalai, ‘e te le tu’ua a’u, pe galo foi a’u ia te
Oe”. A o punou Viliamu ma tatalo i le Atua na lagona e ia le
mou ese o le fefe, ma toe oso i lana solofanua ma fa’aauau
lana malaga. Na iloa mai e tagata ua o’o atu Viliamu ma le
le fale faigaluega ma toe foi i lona aiga ina ua aulia le aso fou
***************************************************
LAMEPA
ma le saogalemū.
EFKAS
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
PAGE
15
Na feiloa’i ma lona tinā ma faapea mai, “atalii, e i ai le mea
faamaoni. I le nofoaga tuufua na e alu ane ai i lalo ma lau solo-
uiga ese na tupu ananafi ina ua e malaga ese atu. A o fai a’u
fanua ma e tatalo i le Atua ina ia fa’aolaina oe. Po’o e
galuega na ou faalogoina le si’ufofoga ua faapea mai e tuu a’u
manatua lena mea?” “Ioe, e pei lava o se mea na tupu e le
galuega a e tatalo mo oe. Ua ou lagona ua i ai se mea
galo. Na faapefea ona e iloa lena mea?” O le fesili atu lea a
mata’utia ua tupu ia te oe, ona ou tatalo lea i le Alii ina ia
Viliamu.
malutia lou ola ma faaola ia te oe.” Ona faapea lea ona
“Ioe o le taimi tonu lava lena na ou lagona atu ai o fai lau ta-
faamatala e Viliamu le mea na tupu ia te ia i le auala ina ua
talo a’o o’u lafi ma sauni e fanaina oe, ma fao tupe, ma ou
feagai o ia ma le vao tuufua ma le ala gaogao na tootuli ai o ia
tietie i lau solofanua ma ou sola ese. Peitai a’o faia lau tatalo,
ma valaau i le Atua ina ia faaolaina o ia. Ona talanoa lava lea o
na i ai se malosi ese ua taofia a’u i le faia o lenei galuega o le a
i la’ua ma manatunatu i le uiga o lenei mea.
o’u faatinoina nei. Ou te le iloa le mafuaaga ua tupu, peita’i ou
Na galue Viliamu i le faletupe i se vaitaimi, ua iloa foi o ia i le
te talitonu o le Atua na fa’aolaina oe. Na ou nofonofo i le vao
faamaoni i lana galuega, peitai ua toe foi o ia i Ie aoga. Ina ua
tu’ufua ma va’avaai atu ina ua le taunuu lenei fa’amoemoe,
faau’uina o ia na avea ai ma faifeau, e le’i umi foi se taimi na
ma ua e fa’aauau lau faigamalaga ma le filemu. Peitai o le
mafuta ai ma lona tinā ae maliu si ona tinā.
popolega lea ia te a’u i aso uma, ona o lo’u mana’o sa tupu e
Na te’i Viliamu i le o’o mai o le tusi ma faapea mai “O a’u ua
fasiotia oe, ae maise pe ana tupu lenei mea ma lē tali mai le
ou ma’i tele, o’u te mautinoa e le toe fo’i mai lo’u malosi, o lea
Atua i lau talosaga. O lo’u manatu lea, ou te lē feiloai atu lea i
ua ou valaau atu, ou te fia vaai ia te oe ona o se mataupu ou
le Atua, ma e te le iloa lenei mea. Faamolemole, e mafai ona e
te fia ta’u atu ia te oe a’o le’i valaau mai le Alii o lo’u matai.
faamagalo mai a’u?”
Faamolemole, sau vave i se taimi aua le faatuai.” Sainia e le
Na tago atu Viliamu ma opoopo mai le lima o le tagata ma’i,
tagata ua tusia “O se uō”
ma faapea atu ma le leo itiiti “La’u uō, e pei ona faamagalo
Na feliuliua’i le tusi e le faifeau, e le o iloa foi le mea e sau ai le
mai a’u agasala e le Alii e faapena foi ona o’u faamagalo atu ia
tusi, peitai na faalogoina e ia le si’ufofoga e alu e saili le tagata
te oe. Ia e valaau nei i le Alii ia faamagalo oe ma e maua ai le
ua valaau mai e fia maua se fesoasoani. Na tu’u fesili ona
malologa e lelei” Na faapea lava ona talanoa ma tatalo le
manatu po’o ai o le a fesili i ai pe a taunuu atu i se nofoaga e
faifeau ma le tagata ma’i ma iloa mulimuli ane le susulu mai o
saili ai lea tagata, peita’i na ia faalogoina lava le si’ufofoga ina
le mana o le malamalama o le Atua i le loto o le tagata ma’i
ia alu i le mea o le a fa’ailoa atu e le Atua ia te ia.
ma faamagaloina ai o ana agasala.
Na sauni loa lana malaga, ua oso i le nofoa-afi ma taunuu le
Na mulimuli ane na maliu le tagata ma’i ma valaauina ai Wil-
malaga ma oso i lalo na faate’ia o ia ina ua faafeiloa’i mai se
liam Sutherland na te faia se lauga mo le tagata ma’i, ona ia
tagata ma faapea mai, “O le alii faifeau lea o William Suther-
filifili lea o le Fa’ataoto: “Ia tu’uina atu lou loto atoa i le Alii;
land?” “O a’u lea” o le tali atu lea a Viliamu. “Faamolemole
ma ia le faamoemoe le tagata i lona poto. Ia faailoa atu mea
se’i e mulimuli mai ia te a’u” o le upu lea a le tagata sa faatalia
uma i le Alii, ona ia faatonu mai lea e Ia o tatou ala uma.”
Viliamu. Na o atu i la’ua i le potu o loo taoto mai ai le tagata
O le tala lena tamaiti i le tatalo ma le loto fa’amagalo a le alii o
ma’i ma faatalofa mai ma faapea mai “o le alii o Sutherland
William Sutherland a e maise foi le tapuaiga a si ona tinā a o
lea” “O a’u lenei” o le tali atu lea a Viliamu ma faatalofa atu i
feagai o ia ma lana galuega. O mea silisili o le tagata ma’i na ia
le tagata ma’i. “O fea sa ta feiloa’i ai ma o le a se mea ou te
faailoa ana agasala a o le’i oti o ia ma le faamoemoe ina ia
fesoasoani ai mo oe?’’ O le talanoa atu lea a Viliamu.
faamagalo Viliamu ia te ia a e faapea foi le faamagalo mai a le
Na tali atu le tagata ma’i ma faapea atu, “E te le’i feiloai mua-
Atua ia te ia. O le tala fiafia lea mo tatou ina ia faapea foi ona
mua ia te au, na o le faatasi na ou vaai ia te oe i taimi ua leva
faia pe a tatou fe-‘ese’eseai ma a tatou uō, ma faamagalo mai
peitai ua leva ona ou sailia oe i ia tausaga. O lenei ua ou
le Atua ia i tatou. Ia manuia tele outou tamaiti.
valaau atu ia te oe ona ua ou vaivai,” ma sōsō atu le tagata
ma’i ma ona mata ua vaai toto’a i le faifeau ma fa’aauau lana
faamatalaga, “Lau susuga Sutherland, i le tasi aso i tausaga ua
leva na e tauaveina ai totogi mo tagata faigaluega ma lou loto
LAMEPA
Tusia e Nu’usila L. Samuelu FS.
***************************************************
EFKAS
LAMEPA
EFKAS
I
CCCAS Book Store
KERISIANO
English to Samoan
FAAPOTOPOTO GA
Samoan to English
EKALESIA
-Simplified Dictionary
16
-Samoan Dictionary—Milner
In Stock
PAGE
AMERIKA SAMOA
PAGE
17
EKALESIA
FAAPOTOPOTO GA
KERISIANO
I
AMERIKA SAMOA
EFKAS St. Clair
“Alofi-Sa o le Atua”
Kanana Fou Theological Seminary Graduation
Class of 2014
Kanana Fou High School Graduation
Class of 2014
Kanana Fou Elementary School Graduation - Class of 2014
TOE SILASILA I LE
AULELEI O LE TUANA’I
FONOTAGA KOMITI A LE
‘AU-TOEAINA & FALETUA
EFKAS i TACOMA, WASHINGTON – APRIL 3-5, 2013
LAMEPA
EFKAS
Rev. Nofoagafou & Taliloa
Onesemo
American Samoa Community College Graduation
Class of 2014
Well Done Boys!
Rev. Mika & Saupuni Falealii
Printed by: Kanana Fou Priniting Press
Pago Pago, Amerika Samoa 96799
Phone: (684) 699-9810; Fax: (684) 699-1898
Website: www.efkas.org