Malo o Samoa - Ministry of Natural Resource and Environment
Transcript
Malo o Samoa - Ministry of Natural Resource and Environment
Malo o Samoa Lipoti Faaletausaga 2012 - 2013 Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga 1 Lisi o Upu ua Faapupuuina AIREP – Aleipata Island Restoration Program AVA- Australian Volunteer Association BECA – BECA International Consultants Ltd COT - Crown of Thorns Starfish CBDAMPIC- Capacity Building in the Development of Adaptation Measures in Pacific Island Countries; CGPS – Continuous Global Position System Base Station CRAM – Coral Reefs Assessment and Monitoring DAC-Disaster Advisory Committee EU – European Union FESA - Fire Emergency Services Authority GCI - Global Communications Institute IAMP2 – Institutional Asset Management Project 2; ICCRAHS - Integrated Climate Change Risks in Adaptation for the Health Sector IFAW - International Fund for Animal Welfare IRIS-Integrated Research Institute in Seismology IWC - International Water Centre JICA-Japan International Cooperation Agency KIGAM – Korean Institute of Geology and Mines; METAR – Meteorology Aerodrome Report MNRE- Ministry of Natural Resources and Environment MOH – Ministry of Health NAPA – National Adaptation Plan of Action NAP-National Action Plan NCCT- National Climate Change Country Team NCSA – National Capacity Self-Assessment NDC - National data Cantre NDMP – National Disaster Management Plan NIWA - National Institute of WAater & Atmospheric Research NESP - National Environemnt Sector Plan NEX – National Execution of Projects NUS – National University of Samoa NWRIMS - National Water Resources Information Management System PEF - Pacific Environemnt Forum PCCSP - Pacific Climate Change Science Project PICPP-Pacific Island Climate Prediction Project PILN – Pacific Invasive Learning Network PEA – Preliminary Environment Assessment ROFOR – Route Forecast SIAM – Second Infrastructure Asset Management Program SLISE- Samoa Lithospheric Integrated Seismic Experiment SNITT- Samoa National Invasive Task Team SOE - State of the Environment SOPAC – Secretariat of the Pacific Applied Geo-science Commission SPREP-Secretariat of the Pacific Environment Programme UNCCD- United Nations Combating Climate Desertification UNFCCC - United Nation Convention on Climate Change WHOI – Woodhole Oceanographic Institute WMO-World Meteorological Organization WWW- World Weather Watch program 2 MINISITA Hon. Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii PULE SILI Tuifuisaa Taulealeausumai Laavasa Malua KOMITI FAUFAUTUA MO FANUA • Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga • Pule Sili, Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga • Loia Sili • Pule Sili, Matagaluega o Tupe • Pule Sili, Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva • Pule Sili, Matagaluega o Galuega Tetele ma Felauaiga • Fepuleai Tuitea • Leleimalefaga Mau • Sufia Sekone • Oloialii Sea Ailua • Poloa Sio KOMITI FAUFAUTUA A LE PUMA • Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga • Pule Sili, Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga • Pule Sili, Matagaluega o Tupe • Komesina Leoleo, Matagaluega o Leolo • Pule Sili,Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Aganuu ma Agafesootai • Pule Sili, Matagaluega o Galuega Tetele ma Felauaiga • Tupai Sepulona Moananu ( Minisita Lagolago) • Lauaki Rita Keil • Leiataua Isikuki Punivalu • Luamanuvae Ene • Sauvao Amiatu Sio Taitaifono Sui Taitaifono Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Taitaifono Sui Taitaifono Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai 3 KOMITI FAUFAUTUA MO SUAVAI • • • • • • • • • • Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Taitaifono Pule Sili Lagolago- Pulega Suavai, Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Failautusi mo le Komiti Pule Sili, Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Sui Auai Pule Sili, Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva Sui Auai Pule Sili, Matagaluega o Tupe Sui Auai Pule Sili, Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Aganuu ma Agafesootai Sui Auai Pule Sili, Pulega o Suavai mo Samoa Sui Auai Pule Sili, Pulega Faamalosiaga Faaeletise Sui Auai 4 Sui o le Afioaga Sui Auai 1 Sui o Faalapotopotoga Tumaoti Sui Auai KOMITI MO MO LE FAAIGOAINA O FAAFANUA MA ELEELE • Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga • Pule Sili, Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga • Galuvao Viliamu • Pule Sili, Matagaluega Aoga • Pule Sili, Pulega o Felauaiga ma Auala Tetele • Pule Sili, Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Aganuu ma Agafesootai • Pule Sili, Pulega o Tagata Tafafao mai Fafo • Komesina Leoleo, Matagaluega o Leolo • Komesina Tineimu, FESA • Su'a Mulitalo Suapi • Atoa Tafunai • Patu Ativalu Taitaifono Sui Taitaifono Fuafanua Resitala Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai KOMITI FAUFAUTUA MO VAOMATUA • • • • • • • Pule Sili, Matagaluega o Tupe Pule Sili, Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Leota Ioane Faamoetauloa Lagisoifua Etene Liumauga Malologa Namulauulu Lino Lemana Aukusitino Ono Taitaifaono Sui Taitaifono Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai Sui Auai 4 Faasinoupu Lisi o upu ua faapupuuina Minisita Pule Sili Komiti Faafoe o Fanua Komiti Faufatutua o le PUMA Komiti Faufautua mo Suavai Komiti mo le Faaigoaina o Faafanua ma Eleele Komiti Faufautua mo Vaomatua Itulau Otootoga o Galuega Ausia Faafitauli ma Luitau Vaega tau atinae mo le aufaigaluega Aotelega o le aufaigaluega 2 3 3 3 3 4 4 4 3 6 20 21 22 Aotelega o Galuega: Galuega Faatino 1: Fautua i le Minisita – Ofisa o le Pule Sili Galuega Faatino 1: Vaega Malosiaga Faafouina (Ofisa o le Pule Sili) Galuega Faatino 1: Faalapotopotoga Siosiomaga o le Lalolagi Galuega Faatino 2: Lagolago i le Minisita Galuega Faatino 3: Vaega Pulega o Eleele ma Fanua Galuega Faatino 4: Vaega Tomai Faapitoa Galuega Faatino 5: Vaega o Siosiomaga ma Faasao Galuega Faatino 6: Vaega o Pulega o Vaomatua Galuega Faatino 7: Vaega o Vaai Tau Galuega Faatino 8: Vaega PUMA Galuega Faatino 9: Vaega o Punaoa o Suavai Galuega Faatino 10: Vaega o Faalavelave Matuia Galuega Faatino 11: Vaega o Tulafono Galuega Faatino 12 Vaega o Pulega 23 24 28 31 32 45 49 69 77 80 86 95 102 103 Pepa Faaopopo: A – Siata o le Matagaluega 110 5 Aotelega mo le Tausaga Otootoga o galuega na ausia i le tausaga 2012 - 2013 Faalauiloaina io le Tulaga o le Siosiomaga o Samoa 2012 Na faalauiloa e le Matagaluega le Pepa Faailoa mo le Siosiomaga o Samoa 2012 ua mafai ona otooto ai le tulaga o loo iai le siosiomaga ma ona punaoa. O le Pule Sili, Taule’ale’ausumai Laavasa Malua na ia faamatalaina le taua o nei faamaumauga aua le pulea lelei o le siosiomaga. O se Pepa Faailoa muamua lenei i le Pasefika ua mafai ona faaaogaina tomai faasaienisi ma tusi ata e faailoa ai tulaga lelei ma le leaga ua o'o iai le siosiomaga. O loo iai le naunautaiga a le Matagaluega o le a faaaoga e tamaiti aoga lenei Pepa Faailoa mo a latou suesuega aua foi so latou sao i le puipuia o le siosiomaga. O lenei taumafaiga na fesoasoani mai ai le Faalapotopotoga o le SPREP, faapea sui mai le Univesite o Amerika ( University of Maryland Centre for Environmental Science ) i le tuufaatasiga o faamaumauga mo Samoa. O avanoa taua foi nei e faailo ai ma faiga faavae mo le pulea leleia o le aufaigaluega faapea faamanuiaga. O polokalame faaluiloa masani ia e faatino e le Matagaluega i le tausaga aua e fesoasoani tele lea e faamasani ai le aufaigaluega fou. Faapaaga le Matagaluega ma FESA e faatino le First Aid Training E taua se aoaoga na faapaga a le Matagaluega ma FESA e ala atu i le Susuga ia Mr Steve Williams, ( sui o FESA ) aua le faataua o le malamalamaaga ma le iloa e faatino le fesoasoani First Aid. O lenei aoaoga na faamautu e le Vaega Tau Faalavelave Faafusei ( Disaster Management Office). Ole sini autu o le faamoemoe ia iai le iloa ma le tomai i sui o le Matagaluega e faatino ai le Fesoasoani lea mo sui lavevea i taimi o faalavelave faafuasei, ae faapea ai ma i totonu o le Ofisa . Galulue le Matagaluega ma le PSC e faamautu faamaumauga mo le aufaigaluega ( MNRE Workforce Plan 2013 - 16 ). Aoaoga mo Tagata Faigaluega Fou i le Matagaluega Na faatinoina ni aoaoga faalauiloa mo sui fou uma na amata i le Matagaluega ia Iuni, Aukuso ( 2012 ), Ianuari ma Me 2013. O le sini autu o nei aoaoga ina ia mafai ona malamalama le aufaigaluega fou i Vaega eseese o le Matagluega ma galuega faatino, Fuafuaga Alualu Mamao 2012 - 14, Tulafono ma Faiga Faavae taua o loo lima taitaiina ai galueaga a le Matagaluega. Sa auai sui o le Matagaluega i se aoaoga faapitoa na fuafua e le PSC aua le faatalanoaina o faamaumauga moomia e fausia ai ni Fuafuaga talafeagai mo le aufaigaluega. O le sini autu o le galulue soosoo tauau lea o le PSC ma Matagaluega e soalaupule fuafuaga mo le lumanai aua le aufaigaluega o loo tautua i le Malo. O loo faataua ai le lava o le aufaigaluega faapea le iai o le tomai ma agavaa e mafai ai ona faaauau auaunaga a Matagaluega i le lumanai. O le Fuafuga a le Matagaluega 2013 -16 o loo faailoa ai faamaumauga e faatino i le aofai o le aufaigaluega, tausaga o tagata, kenera, tomai ma faailoga ausia, faapea aafiaga i galuega a le Matagluega e mafua i suiga o lenei vaitaimi. E tele ni luitau taua o loo mafai ona faailoa mai i nei faamaumauga ma e fesoasoani foi lea i le faatalanoaina oni fofo e faalelei ai le auaunaga. 6 Lipoti mo Samoa. O le lipoti mulimuli mo le Siosiomaga o Samoa o loo faamauina i le 2006 ma e tele ni suiga fou ua vaaia i le siosiomaga talu mai lea lipoti. O le iloiloga mo le siosiomaga o Samoa o loo faaaogaina ai ni metotia fou faasaienisi aua le mautu ma le moni o faamaumauga. O nei metotia o loo faataua ai vaega nei ao faagasolo ai suesuega. Faalauiloa le Lipoti i le Tulaga o le Siosiomaga ( SOE Report Card 2012 ) i aoga. E ova ma le 400 tamaiti aoga mai aoga eseese e 9 na auai i le faatalanoaga o le Lipoti Faailoa mo le siosiomaga. O lenei polokalame e taua tele mo tamaiti aoga ao agai atu i latou mo suesuega e faatatau i le siosiomaga ma aafiaga o suiga o loo ua iai Samoa. Na faasoa mai foi faiaoga i le taua ma le aoga o faamaumauga o loo faailoa i lenei lipoti, aemaise ai vaega o lapisi, vaomatua, suiga o le tau ma ona aafiaga i faatoaga etc. O se luitau foi lea mo aoga ina ia taumafai e faatino so latou sao aua le puipuia ma le ola lelei o le siosiomaga ma ona punaoa faalenatura. 1. 2. 3. 4. 5. Oa mea o tutupu i le siosiomaga ma aisea foi? Oa ni aafiaga o nei suiga i le siosiomaga ma le lautele o le lalolagi? Oa gaioiga o loo faagasolo mo nei suiga ae poo talafeagai foi ? Ofea o loo agai ai tatou ma le siosiomaga? Oa ni gaioiga talafeagai mo le faamautuina o le ola faaauaau o le siosiomaga? Ao faagasolo le iloiloga o le tulaga o loo iai le siosiomaga o Samoa, na mafai ona faatalanoaina ma ua malilie foi sui o le Matagaluega mo le faaaogaina oni faailoilo faaalesiosiomaga e fai ma alafua e fua agai iai suiga ma aafiaga o loo vaaia i le siosiomaga. O le a mafai foi ona faaaoga faailoilo nei e faasoa ai faamaumauga ma isi Matagaluega o loo faatino foi latou polokalame e aafia ai le siosiomaga ma ona punaoa. Faamanatu le 50 Tausaga o le Sisiga Fua o Samoa Galulue Vaega Tomai Faapitoa a le Matagaluega mo suesuega o le siosiomaga - Lipoti mo le tulaga o loo iai le siosiomaga o Samoa E tele ni fonotaga ni auai ai sui o le Matagaluega mo le faamautuina ma le iloiloina o faamaumauga e faatatau i le tulaga o loo iai le siosiomaga o Samoa. O le konesale ia Tuaifaiva Samuelu Sesega o loo galulue ma le Matagaluega i le iloiloina o lipoti ma isi faamaumauga aua le tuufaatasia o le Suesuega mo tafola o loo maua i Samoa O le tamaitai o Juney Ward ma Titimanu Simi mai le Vaega o Siosiomaga ma Faasao sa mafai ona auai atu ise polokalame faaaoaoaga mo le suesueina o tafola o loo maua i Samoa. O le faiaoga Professor Scott Baker ma sis sui mai Niu Sila sa galulue mo le suesueina o tafola i Savaii ma Upolu. 7 O le Professor ia Scott Baker o loo galue foi ma isi saienisi mo le aoina o faamaumauga mo tafola i le Vasa Pasefika. E taua tele nei faamaumauga aua le faamautuina o le iloa ma le silafia o le lautele o le aufaigaluega i ituaiga o tafola ma o latou faamaumauga faalenatura. E 6 ni tafola na mafai ona faamauina i le suesuega. Ae e 5 ituaiga eseese e tupuga mai ai nei tafola ( spinner dolphins, bottlenose dolphins, roughtoothed dolphins and short-finned pilot whales ). O faamaumauga mai nei suesuega o le fesoasoani tele lea i le atinaeina o le tomai ma agavaa o le Matagaluega i le fausiaina oni fuafuaga talafeagai mo le faasaoina o nofoaga o loo maua ai nei meaola taua. mataituina lea o le tulaga i le feoai o nei laumei. Sa faia foi ni suesuega i se tasi o laumei na lipoti mai ua pe i Matautu Falealili. O lenei suesuega sa fai e faamautinoa pe ua pe lenei meaola ona o le iai o lapisi plastic i totonu o ona totoga. Iloilo le Faatinoga o Auaunaga a le Matagaluega Na auai le Afioga a le Minisita i le Mafutaga a le Matagaluega lea na iloilo ai ma faatalanoa tulaga o loo iai le auaunaga faapea le faatinoga o galuega a Vaega eseese. O se mafutaga e faatino i tausaga uma ma e faataua ai le auai o le Pule Sili ma le Afioga a le Minisista. O le mafutaga nei sa toe iloilo ai le Fuafuaaga Alualu Mamao 2012 - 14 a le Matagaluega aua le mataituina o suiga ua iai nisi o galuega faatino a le Malo. E 3 vaiaso o faagasolo faatalanoaga ma iloiloga i Vaega taitasi o le Matagaluega aua le faamautuina o le tulaga ua iai le faatinoga o auaunaga eseese, faapea foi le iloiloina o amioga a le aufaigaluega e tusa ai ma amioga pulea o loo taitaina ai galuega a le Malo. Suesuega mo le Mataituina o Tafola ma Mamua/Whales and Dolphins: E lua ni suesuega na faatino i le tausaga mo tafola ma . O le suesuega muamua na suesue ai le ituaiga ma faamaumauga e patino i le ola faanatura o nei meaola. O le tasi o nei suesuega na agai lea i le tulaga o le feoai o nei meaola i Samoa. E ono le aofai o ituaiga ia, o le 4 e mai le auaiga lava o le ia o le Dolphin ae o le isi 2 e mai le auaiga o o tafola. O le suesuega lona lua na agai lea i uiga o nei meaola i Samoa ma le feoai. E sefulutolu ni tafola na pueina ata ma faamaumau. Ma e lei faamauina muamua nei tafola mai tausaga ua tea. Ma e tasi se ituaiga tafola e tau o le dwarf sperm whale ma le melon-headed whales na mafia ona faamauina mo le taimi muamua. • E tasi se tafola na lipoti main a pe i gatai o Faleula. Na ave ni vaega o lona tino mo ni suesuega faapitoa. Polokalame o le faailogaina o laumei: E lua ni laumei na faailoga ma toe. Na faia faailoga i apaapa pito i tua o nei laumei. Ma o nei faailoga na mafia ona maua mai le SPREP i se faiga faapaaga ma le Matagaluega i le O le Afioga Minisita Hon.Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii na faaalia lona agaga faafetai i le Pule Sili ia Taule’ale’ausumai Laavasa Malua ma le Matagaluega i le tulaga ua iai foi le auaunaga a le Matagaluega ma galuega o faagasolo. Na fiafia foi e faailoa vaega taua ua ausia i le tausaga, faapea ia ma le faatuina o le Vaega mo Faalavelave Faafuasei e pei ona talosagaaina i le PSC. O se luitau i le Matagaluega ina ia faaauau tulaga lelei ma le faamaoni i le faatinoga o ana auaunaga i le atunuu. O se talosaga taua foi le galulue faapaaga ma isi Matagaluega faapea Faalapotopotoga ma au Faipisinisi. Faataua le Atinaeina o Tomai ma Agavaa o le Aufaigaluega. E toatolu sui o le Matagaluega na faamanuiaina ( Suluimalo Amataga Penaia, Tuuamalii Sam Semisi, ma Fiasosoitamalii Siaosi ) ina ua faau'u ma le manuia i se polokalame faaaoaoga na auai ai i mataupu tau suavai ( Post Graduate Certificate in Integrated Water Management ) i le Iunivesite i Ausetalia ( Griffith University, Queensland, Australia ). Sa faagasolo lenei polokalame faaaoaoga e faaaoga ai metotia faaonoponei ( via on-line ). E 2 tausaga o le polokalame ma sa 8 faamuamua ai sui mai nuu o le Pasefika o loo galulue patino i vaega tau suafai ma le puipuia o nei punaoa. O se taumafataga faapitoa mo nei sui e toatolu na faaaloalo ai le Pule Sili ia Taulealeausumai Laavasa Malua. O se faatasiga fiafia aua ua ausia foi ma le manuia taumafaiga a le aufaigaluega. O loo tumau pea le faataua ma le faamuamua a le Matagaluega i le faaleleia ma le apoapoina o le tomai ma agavaa o le aufaigaluega. Ose faataitaiga taua tele mo isi tagata o le Matagaluega. Mataituina le Faatinoga o Laisene mo le Faaaogaina o le Suavai O lea ua maea ona tapena le Matagaluega mo le faaaogaina o Laisene faatulafono e aveeseina ia ma faaaoga le suavai mai le manava o le eleele. Ose tasi lenei o galuega taua a le Vaega o le Suavai mo le mataituina o le faaaogaina o le suavai maua. O se gaioiga taua tele ina ia mautinoa ai le ola faaauau ma le saogalemu o le suavai maua mo nei ma le lumanai. Sa faagasolo foi ni suesuega a le Vaega Tau Suavai a asia ai kamupani na faaoo mai a latou talosaga mo ni laisene tau suavai. Faataua le Puipuia o le Osone O se aso taua ma le aoga mo tamaiti laiti na agai ai ai le Matagaluega aua le faamanatuina o le 25 tausaga o le Fegaiga Faava o Malo o le Montreal Protocol ia Setema 2012. E ova ma le 100 tamaiti aoga eseese ma matua na auai i lea so i luma o le Fale o Le Malo mo se tauvaga tusiga ata faapea ma isi polokalame faalauiloa. O le manulauti o le aso na faataua ai le Galulue faatasi aua le puipuia o le osone mo le lumanai. O le tele o suesuega faasaienisi o loo faapea mai e mafai ona toe faalelei le tulaga o le osone i le tausaga 2050 pea taumafai atunuu uma o le lalolagi e faatino gaioiga talafeagai mo le faaitiitia o kasa oona. Ole tauvaga tusi ata na malo ai le Ms Sala-Marie Manu mai le Samoa Primary School. O le tulaga lua na maua e Wilbert mai Leififi College. O se polokalame na vaaia ai le fiafia tele o tamaiti e faatino tusi ata ma suesue foi i mataupu e faatatu i le osone. O atinae tetele o loo faatalanoaina ma le Matagaleuga mo ni laisene o le Samoa Beverages Company ma le Ah Liki Construction Limited. O loo faatino foi suesuega a le Matagaluega e faamautinoa ai galuega e tatau ona faatinoina i lalo o aiaiga o le Laisene ma le Tulafono o loo faavae ai le faaaogaina o suavai . Polokalame Faalauiloa mo le Siosiomaga Sa faatino se polokalame faalauiloa a le Matagaluega ma le aoga a le Robert Louis Stevenson primary school e asiasi atu ai i le Vailima Botanical Garden ia Setema 2012 ( Levels Vasega 5 – 7 ). Ose polokalame na matuai fiafia tele ai tamaiti aua ua mafai ona suesue foi i laau taua o Samoa o loo totoina ma faaolaola i le Nofoa Faasao i Vailima. E maua le 178 o tamaiti aoga ma faiaoga e 12 teachers faaapea isi faiaoga fesoasoani na auai i le polokalame. 9 Amata Galuega mo le Fausiaina o le Auala Sima mo le Fuaina o Lapisi i Tafaigata Landfill Sa auai sui o le Malo ma tagata valaaulia i Tafaigata aua le molimauina o le galuega tele e fausia ai le auala sima e mafai ona fuaina ai le mamafa o lapisi o loo lauina atu i Tafaigata. O le Aso 11 Setema 2012 na faatino ai e le Matagaluega ma sui o le Malo o Iapani, Mr Shiro Amano, le amataina aloaia o le galuega. O lenei galuega o loo faatupeina i lalo o le poloketi o le J-PRISM. O le Pule Sili, Taule’ale’ausumai L. Malua na faafetaia le mamalu o le auvalaaulia ma le Malo o Iapani i le fesoasoani tele ua mafai ai ona ausia e Samoa ituaiga metotia faapenei aua le pulea lelei o lapisi. Sa saunoa foi le Pule Sili Taule’ale’ausumai i le taua o le faamaumauga e mafai ona maua mai nei faiga fou ma e fesoasoani foi nei faamaumauga mo le fausiaina oni Fuafuaga lelei mo lapisis. O le kamupani o le Bluebird Construction lea na faamanuiaina i le konekarate mo lea galuega. Vaega tetele e 2 o le galuega; 1. Fausia le Auala Sima. 2. Fausia le Ofisa mo Faamaumauga. O le Polokalame Tau-Atia'e o le Samoa-Australia Partnership o loo faasoa mai ai le fesoasoani mo Samoa aua taumafaiga e mafai ai ona faatino gaioiga e tali atu ai i suiga o le tau. O le loli siligi o le a faaaogaina mo le felauaina o masini tetele maole eliina ma le faatutuina o vaega e mafai ai ona fua le suavai i lalo o le manava o le elelele. O le a mafai ai foi ona suesue pe o talafeagai ma saogalemu le suavai mo tagata. Faasoa le Matagaluega i le Fonotaga Tele a SPREP i Noumea. O le fonotaga lona 23 a SPREP i Noumea na faatalanoa ai vaega nei: ( i ) Pacific Environment Forum; ( ii ) Fonotaga i Mataupu a SPREP; ( iii ) Fonotaga a Minisita o le Pasefika. ( i ) Pacific Environment Forum ( PEF ) O le vaega muamua o le fono na fefaasoaa'i ai sui mai atunuu o le Pasefika i mataupu taua o loo aafia ai latou. O le sisni autu o folasaga mai atunuu sa faamamafa ai le vaega tau lipoti ma le mataituina o suiga ua iai le tulaga o le siosiomaga o atunuu. O le folasaga a Samoa na faailoa ai vaega taua na maua mai i le iloiloga o loo faatino mo le tulaga o loo iai le siosiomaga ma ona punaoa. O Samoa o le atunuu muamua lea ile Pasefika ua mafai ona faatino le iloiloga, ma ose avanoa taua lenei e faasoa ai faamaumauga na maua. Foai AusAID le Loli Siligi ( Crane Truck ) mo le eliina o le suavai. Ua faamanuiaina le Matagaluega ise foai mai le Malo o Ausetalia e ala mai i le poloketi o le NAPA 4 mo le eliina o le suavai. O le Australian High Commissioner, Dr. Stephen Henningham na ia faalia lona agaga fiafia i le faapaga a Samoa ma Ausetalia ua mafai ai ona fefaasoaa'i tomai ma agavaa i le faaaogaina o nei masini fou. O loo iai foi le faamoemoe ina ia faamautu le galulue faatasi o Samoa, Ausetalia ma isi atunuu o le Pasefika e faatino galuega e mafai ona tali atu ai i suiga o le tau ma ona aafiaga. O aafiaga i le suavai ma fesuiaiga o le tau ose popolega tele lea ia Samoa ma atunuu o le Pasefika ona o le punaoa lea o loo ola uma ai tagata ma meaola, faapea aafiaga mai le siitia o le suasami ma vaega o loo maua ai le suavai. Faamanatu le Vaisao o le Siosiomaga 2012 - 'Sustainable Development - Riding the Waves of Change' O le manulauti o le Vaisao o le Siosiomaga na faataua ai Faasao mo Vaomatua, Nofoaga Faasao, Puipuiga mai Faalavelave Faafuasei, Faailoa le Tausaga 2012 mo Ogasami faapea ai ma Totoga Laau. O nei vaega uma na 10 mafai ona faailoa e ala atu i se tauvaga taavale teuteu, tauvaga solo faasamoa o loo faataua ai le Faasao o Vaomatua, siva ma pese Samoa, ma le tele o isi ituaiga aitema na faatino. Na amata aloaia le Vaiaso i Poutasi ( Aso Gafua 29 Oketopa ) i le tauvaga lauga faasamoa ma siva. O le tauvaga taavale teuteu na faaailoa ai meaola eseese o le sami e pei ona iai le Tausaga Faavaomalo 2012 ua faapitoa mo Ogasami. O le polokalame i Savaii i le Aso Lulu 31 Oketopa na faatino i Taga ma sa faataua ai foi le galulue faapaaga o afioaga ma le Matagaluega e faasao vaomatua ma laufanua maualuluga e fai ma nofoaga faasao. O se mafutaga fefaasoaa'i na faatino i le Aso Tofi e le Vaega o Faalavelave Faafuase'i ma sui o afioaga e faailoa ai manatu i mataupu tau faalavelave faafuasei. Na tapuni aloaia le polokalame i se totogalaau i Vaitele Uta ma faailoa ai ma faailoa taualoa mo i latou ua maoa'e lo latou sao i galuega mo le puipuia o le siosiomaga ma ona punaoa Tatala Aloaia le Auala Sima e Fua ai Otaota i Tafaigata O le tatala aloiaina o le auala sima mo le fuaina o otaota i Tafaigata sa faatinoina ia Ianuari 2013 e le Amapasap o Iapani Mr Yasuaki Nogawa ma le Afioga i le Palemia Hon. Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le tele o le auvalaaulia sa molimauina le faamoemoe. 11 O le fanua i Tafaiagata mo lapisi ua lauiloa i le Pasefika le metotia ma auala o loo faatino ai galuega tau lapisi. O se metotia ua tele tausaga o loo fesoasoanai mai ai le Malo o Iapani mo le faasoaina mai o le tomai ma agavaa. O lenei metotia e pei ona faaaigoaina o le Fukuoka Method ua tele ina faasoa atu ai foi Samoa i atunuu o le Pasefika i le tulaga ua mafai ona ausia e le Matagaluega talu ona amata mai. O le taua foi o lenei taumafaiga ina ia faailoa atili le taua o le osone e pei ona iai le Feagaiga Faavaomalo o loo auai ai Samoa, faapea le faailoa o le sao a le Faalapotopotoga o le Aufaipusa Aisa ma Ea Malulu. O le tele o pusa aisa ma ea malulu na aoina sa mafai ona galulue ai le Faalapotopotoga e tuu eseina vaega ia e tatau ona ave esea ma tuu atu i nofoaga talafeagai e teu ai . Na saunoa le Amapasa o Iapani i le tulaga o loo iai lapisi ma otaota i isi atunuu laiti ma ose popolega tele mo le Pasefika. O le poloketi fesoasoani ia Iapani o le JPRISM lea e iai le vaega o loo galulue faatasi ai ma le Matagaluega mo le fausia ma le faamautuina o faiga faavae mo le pulea lelei o le otaota ma fanua ua faatulagaina mo lapisi. Faailoga mo Tamaiti Aoga ( Young Environmentalist Star Award 2012 ) Polokalame mo le Aoina o Meafale ua le toe aoga aua le faasaoina o le Osone O le Afa o Eveni ia Fepuari 2012 na vaaia ai le tele o pusa aisa ma ea malulu na faaleagaina i le afa, aemaise i le vaega i le taulaga o Apia. E iai ni elemeni i totonu o nei pusa aisa ma ea malulu e ogaoga aafiaga e maua ai pea le ave esea faalelei ma ona aafia ai le soifua maloloina o tagata pea sao atu i le osone o le vanimonimo. O le Aso Toonai 23 Fepuari na faapea ona tapena ai sui mai le Matagaluega ma le Faalapotopotoga o le Aufaipusa aisa Ea Malulu e aoina meafale tau pusa aisa na ea mo le aveesea lelei o elemeni oona o loo iai i totonu. Na vaevaeina le au galulue ina ia mafai ona asiasia uma le taulaga ma fale faipisinisi. O tausaga uma lava e faailoa ai e le Matagaluega tamaiti aoga ua maoae le latou auai mai i polokalame faailoa a le Matagaluega i mataupu tau i le siosiomaga. Ole tausaga 2012 na faamanuiaina ai i latou nei: 1. Alden Jr Godinet (TOP Student ) 2. Lenora Rasmussen 3. Chrizzannalyn Solaese 4. Faletoese Letaulau 5. Fotufaleiupolu Letaulau 6. Angela Laiman 7. Miranda Tausisi 8. Alatina Hereme 9. Josephine Warren 10. Vaaiva Kolone Vaai 11. Lareena Alama 12. Ulrich Ah Ben 13. Edithmaria Faolotoi 14. Lanu Palepoi 15. Iliganoa Brown 16. Lilly Latu 17. Adelina Joni Leapai 18. Ming File Pasese 19. Mikayla Meredith 20. Christoinette Laalaai O le laugatogi sa auai ai tamaiti ma matua, faapea sui mai Kamupani sa fesoasoani mai i faailoga. O le Sui Pule Sili ia Ms.Anne Rasmussen na saunoa i le autu o le aso ma faailoa lona agaga fiafia i le toatele o tamaiti ua auai i le polokalame. E avea foi nei polokalame ma auala e apoapo ai tamaiti e suesue i mataupu tau le siosiomaga ma aafiaga. O loo faagasolo pea le faailoa i totonu o nusipepa o le Observer ma le Newsline i vaisao taitasi. 12 E fiafia foi le Matagaluega e faailoa fesoasoani mai kamupani nei: Samoa Land Corporation, McDonalds Restaurant, Samoa Stationeries & Bookshop faapea ai ma le fesoasoani mai Vega eseese o le Matagaluega e ala mai i poloketi tau atia'e. fale o aiga, lapisi e mafai ona faapala mo ni auala e maua ai isi ituaiga malosiaga faafouina i Vaitele. O le metotia o loo masani ai tagata mo lapisi vai lafoai o le tane poo septic tank system. Peitai e iai ni suesuega na faatino i Samoa ma maua ni faamaumauga o leo lelei ona faatino le itu lea o le vai lafoai, ma ua avea foi ma popolega ona o le soifua maloloina o tagata, faapea aafiaga i le suavai o loo faalagolago ai tagata. E 2 ni poloketi o loo faagasolo galuega mo le faataitaiina oni metotia fou e mafai ona faaaoga i Samoa i Vaitele Fou. 1. O le EFKS Vaitele Fou ua iai foi ni aiga e toalima ua mafai ona faataitai metotia fou 2. Aiga i Vaitele Fou. Faagasolo Faatalanoaga i Matagaluega ma nuu mo le faailoaina o le Lipoti mo le Siosiomaga o Samoa ma Fuafuaga Fou mo le 2013 - 16 Asiasiga i le Togatogo E toatele ni tamaiti aoga mai le aoga o le ( Year 3 students ) Vaiala Beach School na auai i le asiasiga i le togatogo ma faatino ai foi a latou suesuega e epi ona aoina i totonu o aoga. O se polokalame taua tele lea i totonu o le aoga a Vaiala aua o le faamamafa ai le taua o togatogo, o mea e mafai ona fausia mai le laau, o meaola o loo ola faalagolago i nofoaga nei, faapea ai ma le puipuiga o le gataifale pea tutupu afa ma matagi malolosi. O le asiasiga na faatino ile Aso 3 Aperila 2013 ma ose polokalame na fiafia le Matagaluega e galulue ai ma le aoga aua e taua nei suesuega ao tuputupu ae le fanau ma maua le loto naunau e fesoasoani e puipui ma faasao le siosiomaga ma nofoaga taua faalenatura. Sa faagasolo polokalame a le Matagluega i Upolu ma Savaii mo le faalauiloaina o le Lipoti i le Tualaga o le Siosiomaga o Samoa 2013, faapea ai ma le Fuafuaga Alualu Mamao mo le 2013 - 16. Sa mafai ona faatino nei polokalame ma sui o Matagaluega, Faalapotopotoga Tumaoti, Pulega a Matai, Sui o nuu ma isi vaega uma o le atunuu aua le faailoaga o faamaumauga mai suesuega na faatino. E lei faigofie le faatalanoaga aua o le tele o faamaumauga na maua i le Iloiloga mo le Siosiomaga o loo faailoa mai ai o suiga ma aafiaga o loo mafua mai lava i gaioiga a tagata. O le tele foi o nofoaga ua faaleagaina o loo manino mai ai lava galuega fai a tagata, ae e leo faataua ai aafiaga o nei gaioiga i punaoa a pei o le suavai, vaomatua ma vaega o nofoaga faasao ma meaola o loo nonofo ai. Faatino Suesuega Faasaienisi mo le Faaaogaina o le Biogas Na maua se fesoasoani mai le Uni o Europa ( European Union Water and Sanitation Sector Support Programme, WSSSP) e galulue ai e fai se suesuega e fausia ni metotia talafeagai mo le faaaogaina o le biogas e faaaoga ai lapisi o vai lafoai mai 13 fesoasoani. O le auai ai o nei sui o le a fesoasoani foi lea e maua ai se malamalamaaga fou i le taua o nei nofoaga faasao. E tusa ma le 2.18 hectares ( 7 plots established ) na mafai ona totoina i laau Samoa e pei o le: tava, malili, tamanu ma le asitoa. O fatu laau uma na faasoa mai i le Vaega o le Vaomatua i Vailima o loo faamili ai fatu laau. O loo iai foi le faamoemoe e faatino isi galuega toe faaleleia o le vaomatua ma nofoaga faasao i lalo o le Poloketi aua lava le faailoa atili o laau Samoa. O isi nuu e lavea ai Laulii e tau i Falevao o le a amata latou galuega faalelei ia Iuni ma faasolo atu ai i Mauga o Salafai. Aoaoga e Mataituina ai le Faamalosia o Tulafono ma Faiga Faave Galuega mo le toe Teuina o le `Lake Lanoto'o National Park O le poloketi o loo faatino i lalo o le Vaega o le Vaomatua ( ICCRIFS) o loo faagasolo a latou galuega mole toe faaleleia o le tulaga o loo iai le Nofoaga Fasao i Lanoto’o. O le nofoaga faasao lona 2 lenei o lee faatino ai galuega a le Poloketi o le ICCRIFS i le toe faaleleia o vaomatua e ala lea i le toe totoina o laau Samoa i nofoaga maualuluga, toe faaolaola nofoaga o amata ona faaleagaina ma ua leai ni vaomatua ma faaauau le totoina o laau Samoa ma galuega faasao. O galuega na mafai ona faatino muamua i lalo o le polokalame: toe totoina o laau i vaega ua amata ona gaogao pe ua leai ni laau, faamamaina o vaega o loo tele le laau faalafua ma le toe faaleleia o le auala savali i le Lanotoo. Sa mafai ona fausia ni auala faasitepu e faaaoga ai laau faalafua sa tatu'u i lalo, faapea ai ma le fesoasoani mai sui o aiga o loo alala lata ane i le nofoaga faasao. E avea ai foi le galulue faatasi o le Matagaluega ma le sui nuu poo aiga o loo nonofo lata ane e mautu ai foi lo latou sao ma le loto naunau e O se aoaoga taua na faatino e le Vaega o Tulafono ia Me 2013 mo le Matagaluega aua le faaleleia o le silafia ma le tomai i Tulafono ma Faiga Faavae o loo faasino tonu i le pulea lelei o le siosiomaga ma punaoa. O se aoaoga ua leva ona tapena aua le naunautaiga e fausia se Tusi Taiala mo le Faatinoina o Tiute e Suesue ai ma Mataituina Tulafono. O le aoaoga na auai uma ai sui o le Matagaluega o loo iai le malosiaga i lalo o Tulafono e mafai ai ona faatino se suesuega ma isi matafaioi o loo faamaunina i le tulafono. O le Tusi Taiala mo le Mataituina o Tulafono na saunia ma tuufaatasia e le Vaega o Tulafono ma sa faailoa aloaia foi i le faaiuga o le 2012. O le mafutaga muamua mo le faalauiloaina o le Tusi Taiala na faatino ia Tesema 2012. O le naunautaiga o lea faamoemoe ina ia faaaupegaina le aufaigaluega i le tomai ma le silafia i auala e tatau ona uia ma le faagasologa o suesuega i lalo o le Tulafono. O loo manino i lalo o le tulafono malosiaga ma auala e faatino ai e pei o vaega nei: malosiaga e faatino ai se suesuega e aunoa ma se tusi aloaia, faatino sailiiliga i totonu o fale ma aveesea atu ni vaega e taua i le faamaoniaina o suesuega, ma le aoina o isi lava faamaumauga. O lea e taua ai le manimo ma le maioio o le ioa ma le silafia o le aufaigaluega i le lautele ma vaega e gapa ai foi le 14 malosiaga i lalo o le tulafono, faapea ma aiaiga uma e tatau ona faamalieina ao lei o'o i le tulaga e faaaoga ai le malosiaga lenei. E maua le toa 30 o sui sinia o le Matagaluega ua faamaonia lo latou matafaioi i vaega eseese o le tulafono, ma ua maea foi ona faatino aoaoga ma ua uma foi ona tauaao latou Pepa Faamaonia ( ID ) mole faatinoina o tiute i lalo o le tulafono.. nofoaga o loo tapue ai le suavai ma aafiaga pe a le lelei ona vaai. Ua maea ona faatino e le Vaega o Suavai ni mafutaga faaleaoaoga i nuu ma afioaga mo le faatalanoaina o Tulafono Laiti i le faaitu o loo taua o Gasegase ( Vaimoso, Sinamoga, Alafua ma Moamoa ) faapea ai le faatalanoaina o le Fuafuaga o Nofoaga Tau Suavai mo Gasegase. E taua le faatalanoaina o nei Fuafuaga ma Tulafono Laiti ina ia manino ai foi sui o nuu i aafiaga ua o'o iai tulaga o le suavai talu ai le faalapisi ma amioga o tagata o loo alala i tafatafa o le Vaitafe i Gasegase. O le Fuafaua o Nofoaga Tau Suavai mo Gasegase o loo o gatasi ma vaega o le Tulafono ( Vaega VIII ) o le Tulafono Tau Suavai 2008. O le faamoemoe autu lava o Tulafono Laiti ina ia mafai ona fesoasoani i nuu ma afioaga i le mataituina ma le faamalosia lea o le Tulafono e ala atu i le Pule a Matai faapea le aganuu o loo malu ai tagata. O lea faaauau pea galuega a le Matagaluega e faufautua ma faatino foi ana asiasiga i vaega o loo faalapisi ai tagata i autafa o vaitafe faapea le saogalemu o le suavai i nofoaga o loo tapue ai le suavai. Mafutaga ma le Aufaipisinisi e faailoa fesaosoani mai le GEF. Fuafuaga mo le Pulea Gafataulimaina o Nofoaga o Tapu'e ai le Suvai ma Tulafono Laiti i Nuu ma Afioaga ( Village By Laws ) O loo tumau pea le faamamafa i le Matagaluega i le faamautuina lea o le galulue faapaaga ma nuu ma afioaga mo le puleaina gafataulimaina o nofoaga o loo tapue ai le suavai. E tele le sao o nuu ma afioaga i nei galuega aua o loo mautu pulega a nuu ma matai i le mataituina lea o galuega ma suiga i totonu o nuu. O lea o loo faaauau ai foi taumafaiga a le Matagaluega e apoapo le faiga paaga lenei aua le faamautuina le maua o le suavai ma le saogalemu o nei nofoaga mai le faaleagaina e tagata. O lea o loo uunaia ai e le Matagaluega le faatinoina o aoaoga talafeagai e mafai ai ona siitia le tomai ma le malamalamaaga o nuu i le taua o nofoaga o loo tapue ai le faapea ai fuafuaga a le Matagaluega e faamautu galuega faatino mo lea faamoemoe. E fiafia foi nuu ma afioaga e faamaopopo ma galulue faatasi ma le Matagaluega pe a mautu foi lo latou silafia i le taua o nei O se mafutaga na talisapaia ma le fiafia e le Vaega o le Aufaipisinisi ina ua mafai ona auai faatasi le Matagaluega ma sui i se faatalanoaga o le GEF Fund. O tele vaega o le GEF na faailoa i sui aemaise le itu o loo mafai ona maua e Samoa fesoasoani mai le Ofisa Tutotonu Faavaomalo o le GEF. O le GEF o loo galue ma le tele o atunuu o le lalolagi aua atinaeina o le tamaoaiga i vaega tau le siosiomaga ma punaoa faanatura. Talu ona auai Samoa i fonotaga faavaomalo, e maoae se vaega tupe na fesoasoani mai ai GEF mo Samoa i poloketi o loo faagasolo i le siosiomaga, vaega tau turisi, faifaatoaga, ma isi. Poloketi o loo faatupe i lalo o le GEF: NAPA 1: Integrating Climate Change Risks in the Agriculture & Health Sector of Samoa ( ICCRAHS ) NAPA 2: Pacific Adaptation to Climate Change ( PACC ) 15 NAPA 3: Integration of Climate Change Risks and Resilience into the Forestry Management Sector of Samoa ( ICCRIFS ) NAPA 4: Australia - Samoa Partnership NAPA 5: Integration of Climate Change Risks and Resilience into Tourism Sector ( ICCRITS ) National Biodiversity Strategy and Action Plan ( NBSAP ) GEF PAS Invasive Species Land Degradation: Strengthening Multi Sectoral Management of Critical Landscapes ( SMSMCL ) National Action Plan ( NAP ) Ozone Project: Capacity Building - State of the Environment ( SOE ) Report & Environment Sector Plan ) Faatino Ata 3Dimensional Model i Samoa mo le faasaoina o vaomatua ma nofoaga faasao. E maoa'e le tulaga ua o'o iai suesuega a le Vega o le Vaomatua i lalo o le fesosoani o le Poloketi o le ICCRIFS i nuu ma afioaga. O se mafutaga faaleaoaoga na faatino mo sui o nuu e faailoa ai ni metotia taua e mafai ai ona faaleleia tulaga tau vaomatua i nofoaga maualalalo faapea nofoaga maualuluga. O nei aoaoga o loo faaaogaina ai se ata 3DModel ua fausiaina e faatusa ai le eseesega o vaega o laufanua, le maualuga o lea nofoaga faatusa i le tulaga o le sami, faapea vaega eseese o loo iai vaitafe, auala, faatoaga ma isi uma nofoaga. Ose aoaoga muamua lenei o le 3DModel ua faatino i Samoa ma na feasoasoani mai ai sui mai Papua Niu Kini ( Mr. Kenn Mondiai ma Mr. Patrick Vauet ). E 14 nuu ma afioaga na auai mai Laulii i Falevao i le aoaoga ma ose mafutaga na filogia ma lesona aoaoga faapea le taua o le galulue faatasi mo le faatunuuina o le ata 3DModel i le Faletalimalo o le Galusina Village Resort. O le P3D Model o se metotia e manaomia ai lava le auai o nuu ma afioaga i le fausiaina lea o faafanua ua tuufaatasia uma ai tomai ma agavaa faaleaganuu, faasaienisi faapea ai ma metotia faaonoponei. O se faafanua taua tele aua o loo mafai ona faailoa ai vaega eseese o le laufanua mai le faaaogaina o faamaumauga vaaia o le siosiomaga faapea faafanua i le maualuga ma le maualalo o le tulaga o loo iai. O lea fesoasoani tele nei metotia mo fuafuaga a nuu ma afioaga i le vaaia gafataulima oa latou fanua tau faatoaga ma punaoa e taumafai e tali atu ai i suiga o le tau ma ona aafiaga. Na faailoa mai e sui mai nuu ma afioaga le taua o lenei mafutaga faaleaoaoga ia i latou uma. O se aoaoga ua mafai ai ona sui ai foi le latou tilotilo i vaega o le siosiomaga ma le laufanua pea mafaufau i suiga ma aafiaga ua iai le siosiomaga e mafua mai i faalavelave faafuasei ma isi fesuiaiga o le tau. O le taua la o lenei ata 3DModel o le a fesoasoani lea i fuafuaga alualu i luma mo le faatinoina o galuega tau faasao mo nofoaga maualuluga, faatauaina le faalauiloaina o faatoaga suifefiloi i nofoaga maualalalo, faapea le faamautuina o nofoaga faasao ma le toe faaolaina o nofoaga tau vaomatua ua faaleagaina i galuega fai a tagata. Suesuega ma le Mataituina o Punaoa Faalenatura Na mafai ona faatino se suesuega mo togatogo i le nofoaga i Asaga ( Asaga Bay ) i lalo o le Polokalame TauAtia’e mo Togatogo ua faaigoaina po le MESCAL project. O lenei polokalame ua mafai ai ona tuufaatasia ni faafanua ma fua vaega o lea nofoaga o loo mautu ai togatogo. O loo iai foi faamaumauga e mafai ai ona faailoa ituaiga togatogo ma laau e maua i le talafatai o loo ola faatasi ma togotogo. O loo faagasolo foi isi suesuega tau togatogo i Safata, Vaiusu, Vailoa ma Sogi. O ia suesuega o loo faatino i aiga mai nuu e 9 o loo fili mai faaitu nei o Safata District, Vaiusu, Vailoa ma Sogi. O faamaumauga mai nei suesuega o le a faailoa mai ai le taua o togatogo, o vaega o le laau o loo mafai ona faaaoga e tagata, vaega taua mo le ola lelei o togatogo, faapea foi taumafaiga poo galuega o loo faatino e nuu ma afioaga mo le faasaoina o togatogo. 16 Suesuega Faatinoina mo Amu O se tamaitai mai le Iunivesite o Otago o loo faatino lana suesuega mo se faailoga tau PhD i le Palolo Deep Marine Reserve mo le suesueina o vaega eseese faalenatura o amu ma nofoaga o loo ola ai le amu. E fesoasoani tele nei faamaumauga i suesuega faasaienisi o loo faagasolo i le lalolagi ma le Pasefika aua aafiaga o loo ua vaaia ma ua faaletonu ai foi le ola faalenatura o amu. E lavea ai i nei galuega faatino le taumafai o Matagaluega e faalauiloa i aoga ma nuu measina falenatura faapea measina faaleaganuu ini mafutaga faaleaoaoga sa faatalanoaina ai mataupu eseese. O ea sa faagasolo ai i Upolu ma Savaii polokalame faalauiloa mo le autu e siitia ai le silafia ma le iloa e nuu o galuega o loo fatino e Samoa e faamalieina ai foi aiaiga o nei Feagaiga tau le Puipuia o Measina ua saini ai Samoa. Faatino Suesuega mai lalo o le sami e ona iai ni aoga mo faamaumauga faafomai. Ua maea ona faatino se suesuega na maulu ai i lalo o le sami i Manono-tai ni saienisi mai Niu Sila ma sui o le SROS aua foi faamaumauga e suesue ai pe iai ni elemeni i lalo o le sami e ona faaaoga mo suesuega tau fomai. E iai ituaiga vao e ola faapitoa i le sami ( seagrass ) na faatino ai suesuega ma ua aveeseina foi ni vaega mo sueseuga. Suesuega mo Alamea E 11 ni nofoaga i le talafatai i sauté o Upolu na faatino ai galuega tau suesuega e mafai ai ona faamautu lipoti o loo faao’o mai i le Matagaluega ua alualu i luga le fuainumera o alamea o loo maua i nei faaitu o Upolu. O loo faaalia mai e sui o nuu mai Vaovai, Tafitoala ma Samusu ua maoae le faatupulaia o alamea o loo vaaia i le sami. O Palolo Deep Marine Reserve, Amaile, Vailoa, Lalomanu, Saleilua ma Poutasi o loo faailoa mai ai e laitiiti lava alamea o loo maua i lea vaega. E lei iai ni alamea na maua i Satitoa ma Ulutogia i le taimi na faatino ai le sueusega. Mataituina tulaga o Vaosami O se suesuega na faatino i Vaiala ma Tafitoala mo le faamoemoe auatu ina ia faamautu se faafanua o nofoaga o loo ola ai vaosami faapea faamaumauga i ituaiaga o samivao o loo ola i vaega eseese o Samoa. Galuega Faapaaga i Nuu ma Afioaga - Polokalame mo le Puipuia o Measina Samoa. O loo faagasolo pea galuega faapaaga a le Matagaluega ma le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu i le faalauiloaina o galuega o loo faatino e nei Matagaluega mo le puipuia o measina a Samoa. E tele vaega eseese ma ituaiga measina o Samoa o loo galulue soosootauau ai ma isi Matagaluega aua foi le faamautuina mai o faamaumauga ma galuega fai. E iai Feagaiga Faavaomalo o loo auai Samoa i mataupu tau measina a atunuu ma e taua ai le galulue faatasi ma sui o nuu ma afioaga i aiaiga ma vaega eseese moomia. Faamautu galuega fesoasoani a le Malo o Saina ma Samoa ( mo le mataituina o mafui’e ma sunami ) E tele se vaega tau fesoasoani o loo galulue faapaga ai le Matagaluega ma le malo o saina e ala mai i le faatupeina ma le fausiaina o fale apitaga e faamautu ma aoina ai faamaumauga tau mafuie ma sunami. O nei fale ua tapena uma ai masini ma isi ituaiga totoga faasaienisi aua le faamautuina o le taimi na nofoaga e ona tutupu ai ni faalavelave faalenatura. Ua fausia nei fale i – Afulilo, Togitogiga, Vaiaata ma Asau ia Iulai 2012. Siitia Tulaga mo le mataituina o faamaumauga Faasaienisi e patino i Geo-magnetic System Ua mafai ona siitia le tulaga ua iai masini ma fale apitaga ua faamautu ai faamaumauga mo le suesueina o elemeni o le laueleele ma suiga faasaienisi. Ua mafai ona faatupeina i fesoasoani mai le Malo o Amerika, faalapotopotoga o atunuu o Swiss, ma le faalapotopotoga o le International Associations of Geomagnetism and Aeronomy (IAGA). Sa mafai ona faatino ai ma aoaoga moomia mo le faaaogaina o masini faapea le faamatalaina o faamaumauga e maua mai nei suesuega. Fesoasoani le Faalapotopotoga o Vaaitau o le Lalolagi ( WMO ) O loo faagasolo talanoaga a le Matagaluega ( Vaega o le Vaaitau ) ma le WMO e mafai ai ona talimalo Samoa i le fonotaga e talanoa ai mataupu e patino i le tuuina atu o faamaumauga i taimi ua tauleaga ai le tau ma faalavelave faafuasei ( Severe Weather Forecasting and Disaster Risk Reduction Project ). O se fonotaga o loo manatu le Matagaluega o lea maualuga se faasoa i tomai ma agavaa aua le faaleleia ma le faamoemoeina o lapataiga e faailoa mai i taimi o faalavelave faafuasei. 17 Fesoasoani Malo o Iapani e siitia le tomai ma agavaa i le Faaleleia o masini faamaumauga o loo tuuina atu ai i tua faamatalaga e faatatau i le tau ma lapataiga i taimi o faafitauli ma faalavelave faafuasei. O lea o loo faagasolo galuega mo le faaleleia o masini o loo maua ai faamaumauga o le tau ma sa faatino ai foi ni suesuega i le lava tapena o nei masini i taimi o faalavelave i vaega nei: Vaega Tau Vaalele – toe faaleleia tulaga o le tower o loo faatino ai faamaumauga mo femalagaiga i le ea ma le toe fausiaina o le potu fono o loo faatino ai faatlanoaga ma pailate o vaalele; Fale o loo faamautu ai Faamaumauga ai Vaaitau – Toe fausia atoa le fale i Mulinuu atoa ai ma meafale ma masini uma e moomia mo le faatinoina o galuega mo le mautu o faamaumauga mo le atunuu atoa aua lapataiga ma faailoa i taimi i taimi o faalavelave. Faamautu masini computers i le Vaega o le Tau ( Climate section ) mo le fesootaiga o faamaumauga feaveai e faatatau i le tau ma le teuina o nei faamaumauga i le CliDE database; Mautu le Stand-by Generator (SG) i totonu o se fale ua maea ona fausia faapitoa e le leaga gofie mo lea faamoemoe ma e saogalemu ai; Fausia 24 faamalamalama tetele faaonoponei e sefe ai le faaaogaina o le eletise poo malosiaga faafouina i luga o fogafale o le Fale Faasalalau mo Lapataiga ma le fale o loo teu ai le Generator ( 24 solar panel ); Fausia ma faataitai le faaaogaina o masini o loo faaaogaina ai malisoaga o le savili ( Wind-Profiler Radar ). Faalauiloa aloaia Tusi Taiala mo le Tau o Samoa O le Vaiaso o le Siosiomaga 2012 na faailoa aloaia ai Tusi Taiala O le Tau o Samoa e pei ona faatupeina e le Malo o Ausetalia i lalo o le Polokalame Tau Atia’e a Ausetalia mo Fesoasoani Tau Fesuiaiga O le Tau ( Australian International Climate Change Adaptation Initiative ) faapea le Polokalame Faasaienisi a le Pasefika i Fesuiaiga o le Tau ( Pacific Climate Change Science Project ). O le a fesaosoani tele tusi taiala nei i fuafuaga ma galuega faatino i mataupu tau fesuiaiga o le tau. O le Afioga i le Minisita sa fofogaina le lauga autu mo le faamoemoe. O le Ofisa o le High Commissioner sa fai ma sui o le Malo o Ausetalia e faaleo foi le agaga fiafia o le Malo i le faigapaaga a Samoa ma Ausetalia. Faalapotopotoga o Vaaiatau o le Lalolagi ( WMO ) Na talimalo Samoa e ala i le Vaega o le Vaaitau i se Fonotaga lona V a le Asosi mo le Itulagi o le Pasefika ( Regional Association V – South-west Pacific and East Indian Ocean ). O se fonotaga taua tele lenei i le Pasefika mo atunuu laiti e pei o Samoa e faailoa ma faasoa ai galuega fai a atunuu o loo fatino i le itu atu fesuiaiga o le tau ma ona aafiaga Faaauau Talanoaga a Samoa ma Faalapotopotoga tetele o le UNESCO, SOPAC faapea le Faalapotopotoga o Vaaitau o le Lalolagi ( WMO ) i le Pasefika. O loo faaauau ma faamalosia talanoaga ma fetuunaiga a Samoa ma Faalapotopotoga tetele ia mo le faamautuina o le faagasologa o ni fonotaga i le Pasefika. Faamaumauga Taua o le CLiDE ma CLIDesc Database: Ua mautu foi le tuufaatasiina o faamaumauga o loo mafai ai ona fesoasoani i le atunuu i le fesootaiga o le tau ma vaitaimi e aafia ai faatoaga ma vaega eseese o le atunuu i vaitaimi timuga ma le mugala. O loo fesoasoani tele le Malo o Ausetalia ma Iapani i le faaleleia o lea auaunaga ma le faamautuina o faamaumauga. Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau le Fesuiaiga o le Tau ( UNFCCC ) O lea a talimalo Samoa ini fonotaga tetele i le Pasefika mo le faatalanoaina o le Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau Fesuiaiga o le Tau. O le faagasologa o nei fonotaga o le a mafai ona vaevae i Vaega eseese o le Feagaiaga e pei o le Cartagena Dialogue ma le Adaptation Fund. E taua tele nei 18 fonotaga aua o loo mafai ona faamanino ai aiaiga ma vaega o le Feagaiga ua ave iai le faamuamua a atunuu laiti. Galega mo le Toe faaleleia o le mauga o Vaea. E tusa m le 1079 laau Samoa na mafai ona toe totoina i le Mauga o Vaea i lalo o galuega faasao o loo faatino e le polokalame Pacific Invasive Initiative ( PII ) faapea ai ma le faaleleia o le tulaga o loo iai auala savali i luga o le mauga. O le faamoemoe e fesoasoani tele lenei polokalame i taumafaiga e faaitiitia le aofai o laau faalafua ua sosolo i vaega o le mauga. E 1079 laau Samoa na amata ai le polokalame ia Iulai 2012, Setema ma faaauau ai ia Fepuari ma Mati 2013. E maua le 836 laau Samoa na aoina mai i le Ole Pupu Pue Faasao (Togitogiga) ia Oketopa 12, 2012. Faagasolo galuega mo le Faamamaina ole taulaga ile maea ai o le Afa o Eveni. Ua maea galuega mo le toe teuteuina ma le faamamaina o le taulaga i Apia i le maea ai o le afa ia Eveni. O nei galuega sa faatinoina i le lauina ese o laau poo pulu na faaleagaina i le taimi o le afa ia Tesema 13 2012. Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau le Fesuiaiga o le Tau ( UNFCCC ) – COP18 Sa auai Samoa i le fonotaga tele o le Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau le Fesuiaiga o le Tau ( UNFCCC ) poo le COP18 i in Doha, Dubai. O le Afioga i le Minisita o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga na ia taitai le au usufono a Samoa ma le Pule Sili. Na maoae tapenaga a Samoa i lea fonotaga aua na faasoa ma faailoa ai galuega fai o loo faatino i lalo o vaega eseese o le Feagaiga e ala i Poloketi Tauatia’e o loo faagasolo. Sa faailoa ia foi Fuafuga ma Taiala aua maea tapena e tali atu a ii aafiaga mai kasa oona o loo aafia ai le siosiomaga ma le ozone, fesuiaiga o le tau ma isi galuega talafeagai i lalo o aiaiga o le Kyoto Protocol. Na mataituina foi tapenapenaga a Samoa i talanoaga na patino i vaega o le fesuiaiga o le tau i vaega e mafai ona tali ai atunuu i nei suiga ma gaioiga e faaitiitia ai aafiaga. O se vaega o le Mauga o Vaea na faaleagaina ona o sologa tele i taimi o le afa ua maea foi ona tapena le lipoti i lea vaega ( Mt. Vaea Land Slide assessment ) ma suesuega o loo faamaumau aim ea na faaleagaina i le Nofoaga Faasao Vailima National Reserve. O galuega faaleleia mo ia vaega o loo faaauau ai le toe totoina o laau Samoa, toe teuteu laufanua faasao e pei o vaega ia: Fuluasou, Vailima, Ao’olemalo, Lotosamasoni lea na aafia tele i le afa. Ua maea foi ona tuuina atu se Lipoti Autu i le DAC (Disaster Advisory Council) i le aso 20 Tesema 2012 faamaumauga o nofoaga ma aafiaga uma mai le afa o Eveni, e aofia ai ma vaega o le vaomatua, nofoaga faasao o le laueleele e pei ona faatino e le Technical team mai SPREP, UNDP, ma le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga. 19 FAAFITAULI MA LUITAU O le tele lava o faafitauli sa feagai ma le Matagaluega o mea masani foi sa faailoa i isi lipoti muamua, pau lava se suiga ua amata lava ona faaitiitia le aafiaga tele i le faatinoga o auaunaga. O nai vaega ua faailoa atu i lalo ua tau aofai uma ai faafitauli o loo tupu foi i le tele o Vaega o le Matagaluega ma ose luitau o loo taumafai le Matagaluega e faaleleia ai le auaunaga, aemaise le faatinoga o tiute mo le atunuu. O le aano lava o faafitauli o loo patino i le faasoasoaina o vaega tupe e faatino ai galuega fai faapea le aufaigaluega. O vaega nei ua vaevaeina ai faafitauli, ae o loo mafai foi ona faailoa mai i lipoti a vaega taitasi isi faafitauli. i. Aufaigaluega Ua maitauina le siitia o le aofai o le aufaigaluega i lenei tausaga, peitai o loo faailoa mai pea le utiuti ma le manaomia tele e Vaega o tagata faigaluega ua mautu le tomai ma le agavaa i le itu o tomai faapitoa ( technical field ) i vaega nei: faatinoina o fua fanua, mataituina o vailaau oona ma lapisi lafoai, faamaumauga faaonaponei ma metotia fou ( ICT ), suesuega o faamaumauga ma le faasaienisi o le vaaitau ( vaiga o le tau ma le faailoa mamao o fesuiaga o le tau ) faapea galuega faasao mo laau ma meaola. O le Fuafuaga mo le Aufaigaluega 2013 – 16 ( Workplan ) ua mafai ona iloilo ma faailoa ai vaega o tomai ma agavaa o loo ua ave ai le faamamafa ma le faamuamua a le Matagaluega faapea ni metotia mo le faaleleia o le auaunaga ma le tautua a le aufaigaluega. ii. Vaega tau tupe Tau faasoasoaina lea o vaega tupe e faatino ai galuega uma a vaega. O le faafitauli o le le lava o le tupe e faatino uma ai vaega mo le tausaga faaletupe. O isi vaega tau faigata ona totogi isi galuega ona o tupe ua faaalu mo le faamautuina o masini ina ia mafai ona faaauau auaunaga moomia ( Vaega Vaaitau ma isi ). uma o loo iai Tulafono autu o le siosiomaga ma punaoa. Ua iai foi i latou e fai ma Sui o le Matagaluega e mafai ona faatinoina malosiaga faaletulafono latou te faatinoina lenei matafaioi. O le faafitauli o le lava tapena lea o le aufaigaluega i faatino le tiute lea o le mataituina ma le faamalosia o aiaiga o Tulafono. Sa faatinoina ni aoaoga i Tulafono eseese a le Matagaluega mo sui agavaa mai Vaega latou te faatinoina tiute i lalo o le Tulafono e mataituina ai le faamalosiina o tulafono. O nei aoaoga sa faamamafa ai le lava o le iloa ma le malamalamaaga i aiaiga ma malosiaga faaletulafono e mafai ai ona faatino gaioiga eseese ma suesuega moomia. vi. Faamaopoopoina o vaega eseese i lalo o le Faamalu o le Siosiomaga. O loo maitauina le siitia o polokalame atia’e o loo fesoasoani mai ai Malo eseese mo galuega tau le puipuiga o le siosiomaga. O le tele o nei polokalame o loo faatino e le Matagaluega ma ua iai foi le faamamafa mo le galulue faapaaga ma isi Matagaluega ma Faalapotopotoga. E taua ai tele le faaamaopoopoina o vaega uma i lalo o le faamalu o le siosiomaga mo le faaleleia atili o galuega a mafai ona faapaaga ai ma isi faalapotopotoga. Ua maoa’e le tulaga ua mafai ona faagasolo ai galuega i lalo o le faamalu o le Water Sector ma o loo iai ni lesona lelei ma talafeagai e mafai ona faaoagaina mo le siosiomaga. Upu Faafetai: E fiafia le Matagaluega ma le agaga faafetai e faailoa lo latou agaga faagae’etia mo le fesoasoani mai o ana paaga eseese mai Matagaluega a le Malo, Faalapotopotoga, nuu ma afioaga, faapea sui o Malo mai fafo i galuega a le Matagaluega. E faafetaia foi le fesoasoani mai o le SPREP, Malo o Ausetalia, IUCN, CI ma le UNDP. iii. O le vave ona o me’i ese atu o le aufaigaluega laiti mai isi Vaega mo avanoa fou i isi Matagaluega. iv. Tau faasoasoaina lea o le avanoa i totonu o Ofisa o loo galulue ai le aufaigaluega ma talosaga mo kesi/laulau ina ia faatino ai isi suesuega ma faatalanoaga. Ona o le toatele o le numera o le aufaigaluega o lea ua tau faasoasoa ai avanoa o loo maua i totonu o potu, ma e tulaga le fetaui i taimi pea pisi ma toatele tagata mai fafo o loo fia maua avanoa e faatalanoa ai le aufaigaluega ( e pei o le Vaega o le PUMA ). v. Mataituina le Faamalosia o Tulafono O se tasi nei o vaega autu o galuega a le Matagaluega ua tatau ona ave isi le faamuamua ma le faamamafa a Vega 20 VAEGA TAU ATINAE MO LE AUFAIGALUEGA Tomai ma Agavaa O loo tumau pea le faataua a le Matagaluega i le atinaeina lea o tomai ma agavaa a le aufaigaluega i avanoa tau aoaoga, faapea fonotaga i fafo o loo mafai ona faasoa ma siitia ai le malamalamaaga i metotia ma auala talafeagai mo le pulea lelei o punaoa ma le siosiomaga. E maitauina le siitia o avanoa maua mo aoaoga na faatinoina i atunuu i fafo mo le aufaigaluega. O loo faailoa mai i le aotelega e 145 avanoa tau aoaoga na faamanuiaina ai le Matagaluega. O loo fesoasoani malosi Polokalame Tau Atia’e o loo faapaaga ai le Matagaluega ma Faalapotopotoga i fafo i nei avanoa tau aoaoga e pei o le SPREP, SOPAC, IUCN, UNDP, UNEP ma isi. Water Sector Unit DMO 145 90 2011/12 133 72 CEO 10 1 Corporate Services Environment 4 3 24 16 Forestry 10 8 Legal 5 2 Land Mgnt 8 5 Met 23 16 PUMA 17 9 R.Energy 4 3 Technical Services GEF 7 4 1 IT 1 1 10 0 1 5 12 3 6 50 95 53 80 Pusa 2 – Vaevaega o Avanoa i Vaega o le Matagaluega Vaega Legal Aoaoga 1 O loo faailoa i le Pusa #2 le vaevaega o nei avanoa maua i Vaega ma e maualuga se numera oi latou mai le Vaega o le Siosiomaga ma Faasao, Vaaitau, PUMA ma le DMO na faamanuiaina i nei avanoa. Pusa 1 – Aotelega o avanoa maua tau aoaoga. Koneferinisi , Fonotaga 8 10 Corporate Services Environment No. tagata 17 9 CEO Aoaoga i Fafo 1 Water Resources Aotelega O se luitau taua mo le Matagaluega o le mataituina lea poo faaaoga tatau e le aufaigaluega nei avanoa e faasoa ai latou tomai ma agavaa i isi sui, faapea le faalelei ai o le auaunaga lautele. Vaega 2 Forestry Land Management Meteorology PUMA Koneferinisi/ Fonotaga Aoaoga 10 0 1 3 10 17 3 7 2 3 3 5 6 17 7 14 2 2 3 5 3 3 1 3 7 17 3 7 2 3 Renewable Energy Technical Services GEF 3 5 IT 0 1 7 16 3 14 Water Sector Unit DMO 1 1 2 2 7 12 2 5 Water Resources Aotelega 3 6 1 3 50 95 0 1 6 21 AOTELEGA O LE AUFAIGALUEGA E maua le 516 o le aotelega o le aufaigaluega i lenei tausaga faaletupe. O se siitaga mai le fuainumera e 506 i le tausaga ua te’a. O ni faamaumauga ua faamautu ai le 63% o le aufaigaluega o tama ma le 37 % o teine, o le toatele o le aufaigaluega e laiti 68% e i lalo o le 40 tausaga ma le 31% ua ova ma le 50 tausaga. E iai aafiaga o nei faamaumauga i le aotelega o le Matagaluega pe a fua atu i le numera o le a litaea poo faigaluega vaa vaitaimi. Vaega Avanoa ua i ai Avanoa e tatau ona faatumu 0 Aufaigaluega mautu Au Totogi Aso Poloketi Aofai 1 0 0 1(1) CEO 1 Ministerial Support Corp Services DEC 4 1 5 0 0 5(5) 24 2 28 21 0 49 ( 44 ) 17 2 19 65 1 85 ( 85 ) Forestry 25 2 17 146 6 161 ( 181 ) GEF Services IT 1 0 1 0 0 1 (1) 2 1 3 2 0 5(3) 23 0 23 6 1 30 ( 28 ) Land Mgment Legal Services Met 2 2 4 1 0 5 (2) 22 2 24 25 4 51 ( 52 ) PUMA 15 2 17 2 0 19 ( 23 ) Renewable Energy Technical Services Water Resources DMO 2 0 2 0 2 4 (4) 24 1 25 6 1 30 ( 32 ) 17 3 20 20 2 42 7 0 8 0 2 10 3 0 3 0 1 4 189 ( 182 ) 18 202 294 20 516 ( 506 ) Water Sector Unit Aofai 1% 2% 9% 4% 2% Ua maitauina se siitia o le aofai o le aufaigaluega i isi vaega o le Matagaluega, aemaise i galuega tau poloketi e pei ona aua o loo faatupeina mai e faalapotopotoga i fafo. Estab 12.13 CEO 13% 13% 9% Ministerial Support 1% 13% 8% 12% 1% 12% 1% 1% Corporate Services E maitauina foi le numera oi latou na tuua le Matagaluega mo isi faamanuiaga, ae na taumafai le Matagaluega ina ia vave ona toe faatutumu avanoa faapea ai faailoa mo i latou ua mautu le tomai ma agavaa e fia maua ni galuega i vaega eseese. 22 GALUEGA FAATINO 1 - FAUTUA I LE MINISITA OFISA O LE PULE SILI Tuuina atu fautuaga i le Minisita i le puleaina ma le vaaia lelei o punaoa faalenatura ma le siosiomaga, faapea le vaaia o le Matagaluega. Aofaiga o Galuega Faatino Faatino fonotaga i vaiaso taitasi ma le Minisita mo le talanoaina o mataupu ma le faatinoga o galuega fai a le Matagaluega. O loo faapea foi ona faaauau tiute faufautua i le Minisita i vaega e fesiligia ai le auaunaga a le Matagaluega, faapea tapenaga o pepa ma faiga faavae mo le faatalanoaina ma le Kapeneta. Aufaigaluega: - Pule Sili Fautuaga mo Faiga Faavae, Polokalame Atina’e ma Tulafono Fonotaga i vaiaso taitasi ma le Minisita Tapenaga o Pepa mo le Aso Faalauiloa tetele e 6 faapea le Vaiaso o le Siosiomaga 2012 Faatalanoaga le Faiga Faavae mo Vaomatua Faatulaga Faiga Faavae mo le Faaaogaina o Fanua, Punaoa o Suavai, Faalavelave Faafuasei ( i lalo o le vaega IAMP 2), Gataifale Aiaiga o Feagaiga Faavaomalo i le Pasefika ma le Lalolagi Fonotaga ma le Pulega Sa auai atu le Pule Sili ma le Minisita i fonotaga tetele faavaomalo mo le UNFCCC, UNCCD, CBD faapea fonotaga a le SPREP ma isi Faalapotopotoga o le Pasefika. Faatino Iloiloga o le Fuafuaga Alualu Mamao 2011- 14, ma ua maea foi le Fuafuaga Alualu Mamao 2012-14. Maea ona faatino iloiloga o le Capability Plan, Management Plan, ma le Service Charter Faagasolo tapenaga o le Lipoti Faaletausaga 2011/12 Tapenaga o Pepa mo le Kapeneta, STSC, Fonotaga o le CDC Isi vaega - Galuega Ausia: Auaunaga o le Vaaitau - 2 Poloketi faamautu ma le Malo o Saina ma Iapani - Faauluulu ma Fautuaga mo le Komiti tele o Faalavelave Faafuasei Fuafuaga gafatulima mo vaomatua ma punaoa tau suavai • • Faamautu galuega faapaga ma vaega esese o loo iai manaoga tau suavai ma le Matagaluega e pei ona faatino i lalo o le Water Sector Coordination MEAs reporting obligations continue 2 major outstanding land disputes resolved Represented Samoa at 6 international meetings Private sector partnership in national waste management operations for sustainable environment National Waste Management Act 2010 consulted and contracts signed for urban area maintenance Land related technical services Regular sessions of the Land Commission with 10 seating with the 12 months Legislations reviewed Performance Management System Timely reports and discussions with the Minister on critical issues, Cabinet decisions and other priorities. Budget managed efficiently with no over-spends. taking of lands required for watershed at Afiamalu and Malololelei, and lands required for road widening along the Vaitele Street Procure contracts for the construction of 3 new roads at Government leased lands in Laloanea, Aleisa and Nuu Fonotaga Doha - Qatar 18th COP Meeting Rio + 20 Fonotaga i Rio De Janeiro Fono na usuia i Nagoya 23 GALUEGA FAATINO 1 - VAEGA MO MALOSIAGA FAAFOUINA ( VAEGA - Ofisa o le Pule Sili ) SOA VAEGA: O MALOSIAGA FAAFOUINA O le autu ma le faamoemoega o galuega faatino a le soa vaega o Malosiaga Faafouina ole taulamua lea ile faatinoina lea o galuega mo Atinaea e faaitiitia ai suiga ole Tau, e ala lea i le faatinoina o atinaea e faaitiitia ai le alu leaoga o malosiaga; ia faateleina ai foi le aoafaiga o malosiaga e maua mai i malosiaga faafouina; ma ia faatauaina le tausia lelei ole olaga faanatura ma le siosiomaga. O nei galuega ma atinaea o le sao foi lea a le Malo o Samoa e tusa ai ma lona taliaina ma saini lima ile tele o maliliega faavaomalo e pei ole Faalapotopoto Faavamalo o Suiga ole Tau (UNFCCC) ma le Polotetolo (protocol) i Kyoto. O maliliega faava-o-malo na mafua ai le ona tusia ia le Taila mo le Faaitiitia ole Puaina o Kasa maafua ai suiga ole Tau ale Malo o Samoa 2008-2018. I totonu o lenei taiala ua faatulagaina ai ia ni vaega taua se valu e feosoasoani ile faaitiitia ole puaina e Samoa o kasa mafua ai suiga o le tau e ala lea ile faaitiitia lea o malosiaga faaaogaletatau (alu maimau) ma faatleeina le saofaga o malosiaga faafouina. O galuega faatino ole tausaga faaletupe 2012-2013 sa faataunuina ai nisi o fuafuaga mo le faataunuina o nisi galuega o nisi o vaega e valu ole Taila mo le Faaitiitia o le puaina o kasa o siuiga ole Tau e pei ona taua i lalo; (i) Malosiaga faasaoina poo Malosiaga faaaoga tatau talafegai ( Energy Efficiency) ma le faaaogaina o malosiaga maua mai i laau ola faanatura (Biofuel) i taavale afi. (ii) Polokalame mo le faalauiloaina o auala ma meafaitino e alu ile eletise e maualalo le aofaiga ole malosiaga e faaolaina ai, e pei ona fesoasoani mai ai le ADBGEF. (iii) Faailoina lea o aula e mafai on gaosia mai ai le Kesi naatura e ola (Biogas) mo le faavelaina o meai taumafa ma faaola ai moli. • Faatinoina o suesuega ma faailoa tekanalosi e mafia ona maua mai ai le Kesi ola Faanatura ma avea o se tasi o auala e faaleleia ai ma faamama ai otaota le taua ma vailafoai mo maota ma laoa, sa faatino ina i Vaitele fou. • Sa faatinoina foi suesuega mo le faaaogaina o tekanalosi e gaosia ai le kesi ola faaanatura ma faailoa ole vai o loo alu ese mai ai o se faalelei eleele faanatura e matua lelei lava mo faaleleia o fua faatoaga. (iv) Faatinoina o talosaga e sailia ai tupe mo le fausiaina o taiala ma aiaiga faatulafono e lima taitaiga ai galuega mo le faateleina ole aofaiga o malosiaga maua mai i malosiaga faafouina poo malosiaga maia mai laau ola faanatura O nisi o matafaioi a le soa vaega o Malosiaga Faafouina ole fesoasoani lea e sailiili ma faalauiloa nisi o fesoasoani tautupe ma tekanalosi e ono maua mai ile tele o faalapotopotoga o faapitoa a latou galuega fai ile taumafai e faaitiitia mafuaga ua mafua ai suiga ole tau, ia ma faateleina le sao o malosiaga fafaouina i le faaleleia ma taugofie ai le soifuaga mo tagata Samoa uma. O le soa vaega a le Malosiaga Faafaouina, latou te faufautua ile Komiti Faatonutonu a le malo mo Malosiaga e uiga ile saogalemu mai ole siosiomaga ma le mafai ona faauau se Atinaea tau malosiaga fafaouina ina ia siitia ai le aofaiga o malosiaga mama ma malosiaga faasaoina mo Samoa. O le soa vaega foi o Malosiaga Fafaouina latou te mataituina uma atinaea tau malosiaga faafouina ma ituaiga atinaea ma lona fatinoina faatasi ai ma isi matagluega ma atinaea eseese a le malo ma komiti a nuu ma alalafaga. Aotelega o Galuega Faatino O le aotelega o galuega faatino a le soa vaega o Malosiaga Fafouina ole tuuina atu lea o fautuaga i le vaega o Pulega o Atinaea ma Taulaga (PUMA), ole Komiti autu o Malosiaga (NECC) ma vaega uma e aafia I totonu ole komiti o malosiaga e faatatau lea I polokalame tau atinaea o malosiaga faafouina ma le faaaoga tatau o malosiaga Galuega ua Faatino Iulai 2013- Iuni 2013 (i) Malosiaga Faasaoina mai le Fa’aaoga tatau o taavale ma le faaogaina o malosiaga faanatura mo le fe’oai i luga o Alatetele. a. Vaega muamua: Faaitiitia o kasa kaponi puaina mai taavale afi auala mai lea faaaoaga o metotia e faaitiitia talafegai. • Faatinoina ia galuega mo le faalauiloina o auala e feoai e le manaomia ai le faaoaina o taavale, e pei ole savali ma le uila vil vaea. • Faamaumauina ia le aofaiga o kasa mai taavale I taimi e pasia, ma o faamaumauga uma nei olo’o gafa ma le vaega o felauaiga I lauelele po le LTA. • Faamautuina le pasia ole 70 pasene o le kasa puaina mai taavale ona e fai si maualalo ole tulaga o le lelei ole suauu (kiso & penisini) o lo’o aumai I totonu o Samoa. • Maea faatino galuega mo aoga laiti e luasefulu mo le saogalemu I luga o altetele ma sa tufaina iai ia faailoilo mo le faatino o le kolosi I taeao ma taimi e tu’a ai aoga. 24 • b. Vaega lua 2: Faaitiitia lea o Kasa kaponi mai le faaogaina o suauu faanatura mo le feoaina o taavale afi. • Faamatuina mai ele IUCN le $150,000 Amerika mo le faatinona o suesuega I suaau faanatura mai le le laau ole pafiti (jatropha) • Malaga le Saienisi sinia a le SROS I Initia e mataituina masini e tolu mo le faaogaina ole tatauina ole suauu mai le pafiti ma le popo.. • Maea ona toto le lima eka o le pafiti e amata ai galuega mo le totoina ole luasefulu eka ua fuafuaina. • Sefula fa taavale ua feoai ile suauu sui e 10 pasene mai le suauu faanatural (BIODIESEL BLEND) mai le popo ma le 90 pasene o le suauu (kiso) mai manava ole eleele. • Maea ona faatinoina tapenaga mo le faamaumauina o malosiaga eseese fatasi ma le vaega o Pulega o Faamaumauga a Samoa c. Vaega Tolu: Faaluteleina ole malammala i mafuaga o suiga ole tau ma auala e tatau ona faatino e faaitiitia ai suiga ole Tau • Galulue faatasi ma le ofisa o tupe ile fatinoina o le faalauiloa ina o nisi o malosiaga ua mafua ai suiga ole tau ma malosiaga e tatau ona faatino e faaitiitia ai suiga ole tau.. • Sa faatino ia mafutaga fa’aaoaoga mo le faaluiloina o aula talafeagai ma le faaaoga tatau o malosiaga mo femalagaina I auala tetele, I Tuani I Upolu ma Samalaeulu I Savaii. . d. Vaega Fa: Pulega lelei ma le atoatoa ona faatinoina o galuega • Faauauaina pe le mataituina o galuega o loo faatino ma tulaga lelei e tatau ona iai. • Faatauina fonotaga e pei ona fuafuaina • Maea ona tapena ma faatinoina ia polokalame mo le faaluiloa ina o polokalame o faatino ele poloketi. • Maea uma lipoti e fa mo le IUCN e uiga ile tulaga ua iai galeuaga ole poloketi. • Maea ia faatalanoaga ma le Matagluega o Tupe e faataunina ai le amata faatinoina o auala e taofia ai le toe aumai ina I totonu o mea faitoni alu ile eletise e tele le eletise e alu ai. • Faataunuina le tu’uina atu i totonu ole Taiala mo le Fausia o Fale i Samoa ia metotia ma auala ina ia mafai ona iai I totnu o ata o fale fou ia auala e faataunuuina ai ia fuafuaga mo le faaaogaina tatau ma le faaitiitia ole eletise i aluvale i fale fou ole a fausia. • Faatino aoaoaga lona lua mo le 30 sui mai matagluega ma faalapotopotoga tumaoti ma sui o faletalimalo faatatau lea I auala e sailia ai vaega ma mea faitino o aluvale ai le eletise ma auala e gaosia ai fuafuaga e faaitiitia ai eletise faaogaina Walk-through Energy Audit Training conducted form 30 individuals from government, hotel and commercial enterprises and the air conditioning industry. • Amata galuega mo le faatulagina o auala e lipotia ai ia le faatinoina o galuega I maota fou mo le faaitiitia ole eletise alu vale • Maea foi ona sailigia nisi o auala mo amatalia o galuega mo Faletalimalo e faaluiloa ai le faaogaina o malosiaga mama poo le malosiaga meamata (Clean and Green Energy) (ii) Faaaoga tatau o le Malosiaga faaeletise: Poloketi tuufa’atasi a le Faletupe mo Atinaea a Asia (ADB) ma le Faalapotopotoga Siosiomaga ole Lalolagi (GEF) mo le “Faalauiloina o auala ma mea faitino e faaitiitia ai le alu vale ole eletise” a. Vaega muamua: Faatinoa ole fausia o le tuutasia o faamumauga o malosiaga gaosiaina ma auala ole faaogaina o malosiaga I Samoa • Faauaua pea le auiliiliga o lipoti ma faamaumauga o malosiag I totonu o Samoa aua le faatinoina o se fuafuaga talafeagai mo le gaosiaina o se nofoaga autu e teuina ai faamaumauga o malosiaga. • Maea ona faataunuuina ia le auailiiliga o malosiaga faaogaina e Faletalimalo b. Vaega Lua: Faatinoina o le tapenaga o Taiala mo le faatinoina o galuega mo le faasaoina o malosiaga • Maea ona faatalanoaina Matagluega a le Malo ma le au Faipisinisi e tusa ai mo I o latou fingalo I ni auala talafegai mo le faataunuuina o fuafuaga ua i tototnu ole “Faiga Fa’avae o Malosiaga a Samoa 2007.” • Faatalanoina ia le Faalapotopotoga o Fale a Samoa e uiga I se polokalme e mafai c. Vaega tolu 3: Faatinoina o Galuega ole Poloketi a le GEF-ADB • Poloketi ua maea ona tusia ma tuuina atu ile ADB mo le faamaoniaina i) Poloketi mo Mooli o Auala Tele e laititi le malosiaga eletise e faaluina ai O lenei poloketi ole a faatauina aim moli e 160 ma e 31 uati le malolosi e suia ai maoli e tai 80 ma le tai 100 uati o loo faaaogaina I totonu o auala ole taulaga o Apia Tau atoa ole poloketi e SAT$ ST$247,480. 25 Eletise faasaoi na i le tausag a (kWh) 45,233 Aofaiga ole Kasa e faaititia mai ai (tone ole kasa kaponi CO2e/tau saga Tau ole eletise e alu ai (SAT/k Wh) 36.2 0.73 Umi e faaogaina ai ae maua atoa lona tau mai tupe faasaoina (masina) Umi ole aoga (tausaga) 65.7 7.5 Projected Annual Energy Savings* (kWh) Projected Annual GHG Reduction (tons of CO2e/year) Cost per Lifetime saving (SAT/kWh) Simple Payback Period (months) Measure Lifetime (Years) 85,769 68.1 0.29 35.4 10 * Savings are at the generation level and include T&D losses. ii) Matauila e faasaoina ai le malosiaga eletise I fale ole Malo o Samoa Na tuuina atu foi ile ADb ia se poloketi mo matauila e laititi eletise e manomia e ola ai mo le Fale ole Faaapotopotoga mo Faalavelave faaffuasei, Ole Faletupe Tutotonu, Maota o Tagata Matutua I Mapuifagalele, Ofisa o aoga, nisi o vaega ole Matagluega ole Siosiomaga, Matagluega o leoleo, Matalgaluega a le Falemai, Ofisa Va’alele a le Polynesia, Ofisa tuai ole Lipifa (NPF) , ma le Ofisa o Suesuega faasaienetisi a Samoa. E 6,881 matauila uumi T5 ole a aumai e sui ai ia matauila uumi TA. O le tau atoa o lenei poloketu e ST$251,277.00 • (iii) O le Faaaoagian ole Tekenalosi e gasoia ai le Kesi ola (biogas” mai otaota o fale-letaua ina ia faaitiitia ai le tulaga faaletonu ole siosiomaga ona o le leagai ole gaosiaina o tane e alu iai nei fale. a. Faatinoina ia sueseuga ile faaaoagina ole tekenalosi e gaosia ai le “kesi Ola’ ose mea faigaluega e faaumaina ai tulaga faaletonu o tane o fale-le-taua ma siama agai atu ile eleele. O le autu ole polokalame ole gasoaia lea o ni tane faapitoa ma se togalaau faapitoa e gaosia ai le kesi mai fale-le-taua ma fa’amamaina ese ai siama mai vai o fale le taua, e tasi le aiga I Vaitele fou sa fai ai lenei faataitaiga ma ole aiga e tasi le matua tausi, ole tina ma taimiti e toalima. E tasi foi le maota faitele ole fale ole ekalesia EFKS i Vaitele Fou, e lima ia fale-le-taua. O nei fale uma e e leai ni sima o lalo o tane ma sa matua maitauina le tulaga faaletonu o lea vaega. E toa sefulu tupulaga sa latou faigaluega ma aoaogaina ai le fausiainia o nofoaga mo lenei ituaiga a atiane ma e tasi le tamaitai sa iai. • iii) Matauila laititi le eltise e ola ai mo Ofisa o Faalapotopotoga a le Malo o Samoa O le tau atoa ole poloketi e SAT$252,747 ma ua iai I totonu ia matauila male faapipina. O le a suia ia matauila uumi T8 I matauila uumi mimiti T5 ma o nofoaga ole faapipina ai ia matauila ole Faletupe o Atinae, Univesite Aoao o Samoa • • iv) O le faatino o le faaluiloa i Faletalimalo, Pisinisi ma Kamupani. • Sa faatalanoaina ia nisi o Faletalimalo ma kamaupani peita nao ole le Faletalimalo a Aggie Grey, Pacifci pearl ma le Vaisala sa faailoa mai lo latou mananao e faatino le totoginaole 50% ole tau a toa ole poloketi. Ae na ole Yazaki Samoa le kamupani sa latou faailoaina mai foi lo latou fia auai ile poloketi ma ofa e totogi e latou le 50 pasene ole tau atoa ole poloketi e tusa ai ma faiga faavae a le ADB. b. Maea foi suesuega ile sailia lea o le aofaiga o se kesi ola poo le eletise foi e mafai ona gaosia pe maua mai foi i vao ma laau eseese e mafai ona gaosia ai le Kesi ola. c. Na faatinona foi se susuega mo le faaogaina o le faaleleieleele faanaura maua mai ile gaosia ole Kesi ola ma le tele ole kesi e ono maia mai ai. 26 d. Sa faamutinoaina le tele ole kesi e maua mai I laau esese, faataiataiga ole talo lava ia, e mafai e le tasi le kilo o lau ma le fa o le talo ona maua ina ai le se kesi e tusa ma le 3 Mita kupita (0.3 cubic metre) e ono mafai ona ola ai moli 60 kilouati mo le 6 itula Aufaigaluega ::1 Ofisa Sili Lagolago, 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sili Poloketi, 1 Ofisa Sinia (Konekarate maea ia Oketopa 2013) 27 GALUEGA FAATINO 1 - VAEGA O LE FAALAPOTOPOTOGA O LE SIOSIOMAGA A LE LALOLAGI ( lalo o galuega faatino 1 – Ofisa o le Pule Sili ) 1. 2. 3. Ia faatinoina ni auaunaga i lona aotelega mo le matai'tuina o poloketi ina ia fausia ai se polokalame e lagolagoina ai le pulea lelei o oloa faanatura ma le siosiomaga. Tulaga ua ausia • Sa faapea ona fai ai ni folasaga a faauluuluga o poloketi taitasi o loo faatupeina e le GEF • E sefulu lima (15) ni folasaga sa faia i lea aso • Ina ua maea ona faatautaia lea mafutaga sa faia se survey e tapa ai finagalo o e na auai i le aoga o lea auaunaga. Sa faalia le aoga tele o lea auaunaga i le faaleleia ma le alualu i luma o galuega e feagai ai matagaluega eseese aemaise poloketi o loo fia talosaga mai ai. • Sa faamanuia uma e na auai i le mafutaga i ni tusi pasi mai le GEF e faailoa ai ua maea ona aoaoina i tusiga o talosaga mo poloketi. • Sa faia foi se folasaga a le Ofisa o le GEF faapea ma le sootaga mo Samoa i le GEF i se fonotaga faapitoa ma faalapotopotoga tumaoti. • Ua maea foi ona fesoasoani i le SUNGO e faaofi atu i totonu o le faapotopotoga faapitoa a le GEF ma faalapotopotoga tumaoti. E mafai ai ona fesootai sao i latou i le GEF i lalo o lea auaunaga. • Maea foi ona faia se folasaga a le ofisa i le Chamber of Commerce e faalauiloa iai auaunaga faapitoa a le GEF aemaise le fessotaiga ma le private sector. Aotelega o Galuega Faatino O le vaega o le Faalapotopotogao o le Siosiomaga a le lalolagi e nafa ma le faagasologa o poloketi ma le tusiaina o talosaga e auala mai ai fesoasoani e faatupeina ai ia polokalame. O le tusitusia ma le iloiloga o ia talosaga e auala mai le ofisa lenei. O lenei vaega e nafa foi ma le tuuina atu o fautuaga talafeagai i mataupu e faatatau i le fesuiaiga o le tau ma e nafa foi ma le faatinoga o isi polokalame poo poloketi o le fesuiaiga o le tau e le o iai ni aufaigaluega i le taimi nei e faafoeina. E 183 atunuu o loo auai faatasi ma Samoa i totonu o lenei faalapotopotoga ma ua tele ni vaega tupe ua agavaa i ai Samoa i lalo o lenei polokalame aua le fausia o poloketi e tali atu ai i fesuiaiga o le tau, toe faaleleia o ola faanatura o le siosiomaga, toe faaleleia o fanua ua faaaunuua, tali atu i manaoga o nuu ma alalafaga ua matuai faaleagaina le siosiomaga ma le tele o isi mataupu faa le siosiomaga e mafai ona faatupeina ma faaleleia e auala mai i poloketi mai i lalo o lea vaega. Aufaigaluega 1 - Ofisa Sili Fesoasoani Galuega na ausia Iulai 2012- Iuni 2013 Vaega 1.1: Faatuputupulaia le agavaa ma le tomai o vaega taitasi i le ausia o fesoasoani tau tupe mo le faatinoina o poloketi e faaleleia ai le siosiomaga ma tali atu ai i fesuiaiga o le tau. O se tasi o auaunaga a le Ofisa o le GEF o le faatautaia lea o ni galuega faalauiloa faatasi ai ma le sootaga mo Samoa i le GEF (OFP), e faamalamalama atili ai auaunaga, faiga faavae, ituaiga fesoasoani e mafai ona maua mai i le GEF. E faatautaia foi ni polokalame e faatinoina ai manaoga o feagaiga faa - va - o - malo o loo avea le GEF ma sootaga i fesoasoani maua. Sa faia foi ni mafutaga faaleaoaoga ina ia faigofie ai i matagaluega aemaise vaega taitasi o le matagaluega o le MNRE ona tusia talosaga e tuuina atu i le faalapotopotoga a le GEF e ono maua ai ni fesoasoani tau tupe mo le faatinoina o polokalame. Sa faafoeina ia mafutaga faaleaoaoga i ni vaega e tolu e pei ona taua i lalo: Mafutaga ma Matagaluega uma a le Malo; Mafutaga ma faalapotopotoga tumaoti; Mafutaga ma le au faipisinisi; Auiliiliga Ua maitauina le faatupulaia pea o talosaga ua tuuina mai i le ofisa o le GEF mo ni poloketi e fia faatupeina mai i lalo o vaega tupe o loo puleaina e le GEF. E mafua mai ona o le tele o galuega faalauiloa sa faatautaia pea e faalauiloa ai lenei polokalame. Vaega 1.2: Faaleleia ma matai'tuina polokalame a le GEF mo le faafoeina o fuafuaga, ma le fausiaina o talosaga mo poloketi ma fesootai ma isi galuega talafeagai. O loo taumafai pea le ofisa e tuufaaatasia ma matai'tuina le faafoeina o ia poloketi e vaega taitasi i lona aotelega. Ma sa faagasolo pea mafutaga ma e o loo agavaa i ia fesoasoani ina ia faamasani i le tusiaina o ni talosaga e faaofi atu i le GEF. Tulaga ua ausia • Aofaiga o talosaga (PIF) na mafai ona tusia i le vaitaimi o Iulai 2012 - Iuni 2013 e 3 • Aofaiga o poloketi atoa poo le fausiaina o se polokalame (PPG) e faatinoina na mafai ona tusia ina e1 Vaega 1.3: Faatautaia o faiga faavae ma aiaiga o fuafuaga o loo nafa ma le faalapotopotoga o le GEF 28 aemaise Feagaiga faa - va - o malo o loo auala mai i le GEF fesoasoani tau tupe. O fesoasoani ma auaunaga a le GEF e talafeagai lelei mo le ausia o aiaiga o loo tuuina mai i lalo o le taiala mo le lumanai o Samoa poo le SDS. O le tele o poloketi sa faatupeina e le GEF sa fafau mai ai faiga faavae ma taiala aua le pulea lelei o le siosiomaga i ona vaega eseese. Taiala eseese e pei o faiga faavae mo le fesuiaiga o le tau i mataupu e faatatau i vaomatua, vaai tau, ofisa o Turisi, etc. Tulaga ua ausia • O poloketi uma o loo faatupeina e le GEF o loo talafeagai lona faatinoga ma manaoga o Samoa aemaise aiaiga o feagaiga faava o malo. • O poloketi uma e faatautaia ai suesuega faasaienisi faapea ma suesuega i le siosiomaga ( enabling activities) e aoga tele mo le fausiaina o faiga faavae ma taiala o loo limataitaina ai galuega a vaega taitasi o le matagaluega. • O poloketi ma polokalame uma ua maea lona faatinoga ua maitauina ai le tele o le suiga ua iai nei le tulaga ua iai le siosiomaga ona o ia galuega faatino e pei o le toe totoina o le vaomatua, faaleleia o alavai, fausia o tali galu, ma isi lava galuega faia i lalo o nei fesoasoani. • O nisi nei o taiala ma faiga faavae ua mafai ona fausia ona o fesoasoani mai i le GEF o loo faatinoina e vaega eseese o le matagaluega faapea ni o matagaluega e pei o: 1. 2. 3. 4. 5. Ata muamua o le Fuafuaga tau Faaogaina o Eleele i Apia. Ata muamua o le Iloiloga o Aafiaga Tau Lologa ma Auala e Tali atu ai. Ata muamua o Poloketi Faataitai i totonu o le Taulaga. Ata muamua o le Auala e Foia ai Lologa i le Taulaga. Taiala mo le tali atu i fesuiaiga o le Tau Ofisa o Turisi - Taiala mo le tali atu i fesuiaiga o le Tau - MoH etc - Taiala mo le tali atu i fesuiaiga o le Tau - MAF - Mafai ona faatuina le Climate Early Warning System poo auaunaga e faailoa atu ai i le mamalu o le atunuu aafiaga e ono aafia ai i fesuiaiga o le tau. Auiliiliga Ua maitauina le sologa lelei o le fesootaiga o le fesoasoani tau tupe mai le faalapotopotoga o le GEF ma matagaluega ma vaega taitasi o Samoa o loo agavaa atu ia fesoasoani. O loo taumafai pea le ofisa o le GEF e fausia ni taiala aua le pulea lelei o ia poloketi ma polokalame ina ia mafai ona tali atu i manaoga o vaega taitasi. Ua maitauina le aoga o le fesoasoani a le GEF e ala mai i poloketi eseese i nuu ma alalafaga o loo faatinoina ai ia polokalame. Ua siisii pea i luga le tulaga ua iai le tomai o nuu ma alalfaga i le faatinoina ma auai i ia auaunaga. Vaega 1.4: Matai'tuina o Poloketi ma polokalame o loo faatupeina e le GEF ma isi paaga tau atinae, o loo faatinoina ma faagasolo e isi Matagaluega ma Pulega. I le vaitaimi o July 2012 - Iuni 2013 sa faatonuina ai le ofisa o le GEF ina ia faatautaia ni fonotaga e tai 3 masina ma faia aua le mataituina o poloketi uma o loo faatinoina e vaega taitasi e taitai fono ai le afioga i le Ofisa Sili ae failautusi ai le ofisa o le GEF. O ia fonotaga ua manaomia tele ona o le tele o poloketi ma polokalame o loo faatinoina e vaega eseese o le MNRE aemaise a tatou paaga i isi matagaluega. Ua talafeagai ona faia ia fonotaga faa kuata ona ua maitauina le tuai ona faagasolo o isi poloketi toe faigata ona faamaea i le taimi e tatau ona uma ai le poloketi. O loo galulue le ofisa ina ia fausia se taiala e faamaumauina au galuega ua ausia mo le faaleleia o le siosiomaga aemaise le ausia o manaoga na malilie ai i lalo o feagaiaga faa - va - o malo. Tulaga ua ausia • O poloketi uma ma polokalame o loo fausia ma tusiaina, e galulue faatasi ai le GEF ma vaega poo matagaluega taitasi o loo faasino tonu iai. O le maea ona tusia ma fausia o ia polokalame ona see loa lea i vaega eseese e faatinoina ma e mafai ona maua ia faamaumauga i lalo o vaega taitasi. • O poloketi uma o loo faatupeina e le GEF e tatau ona faatumuina le lipoti (PIR)e auiliili ai galuega faatino a le poloketi i tausaga uma. E faaalia ai foi i nei lipoti le pasene ua ausia i galuega taitasi o loo faataatia i le poloketi ma e tatau ona ave i le ofisa o le GEF lea ripoti. E 5 poloketi ua mafai ona tuuina atu ia lipoti ma e 90% poloketi ua ausia lona tulaga lelei tele i faamaumauga a le GEF. • E 4 ni fonotaga a komiti faafoe o poloketi o loo i lalo o le vaaiga a le GEF ua uma ona faatautaia. E aofia ai le poloketi o le NAPA4, NAPA1. • E 3 ni folasaga a le ofisa o le GEF sa faia i le Matagaluega o Soifua i le faalauiloaina o taiala o le fesuiaiga o le tau ma aafiaga i soifua o tagata. Auiliiliga O le tele o galuega ua ausia i lalo o ia polokalame o loo auilili i lalo o faamaumauga a vaega taitasi o le matagaluega o loo faatinoa ia poloketi aemaise foi ma matagaluega a le malo o loo avea ma paaga a le GEF. Ua mafai ona fesootai atu ia galuega ma ia faamaumauga i le ofisa tutotonu o le GEF i Washington DC aua le faamaumauina mo le lipotiina i fonotaga tele poo le GEF Assembly. 29 Poloketi Tausaga e faatino ai Tau atoa o le Poloketi USD Tupe faaalu mai ia Tesema 2012 USD Fesoasoani o loo fuafua e maua mai ia Ianuari 2013 USD Poloketi o loo faatinoina i le taimi nei ICCRAHS 2009-2013 2,000,000 1,503,427 496,573 ICCRIFS 2011-2015 2,400,000 595,354 1,804,646 SMSMCL - Full Project 2013-2017 4,895,454 - 4,895,454 SMSCL - PPG 2012-2013 136,364 80,036 56,328 ICCRITS - Full Project 2013-2016 1,950,000 - 1,950,000 ICCRTS - PPG 2012-2013 50,000 50,000 - Adaptation Fund 2012-2016 8,048,250 31,366 8,016,884 PIGGAREP 2006-2013 356,498 280,998 75,500 PACC 2009-2014 750,000 605,200 144,800 2013-2014 25,000 - 25,000 2013-2014 200,000 - 200,000 20,811,566 3,146,381 17,665,185 Rio+ enabling Activity - PPG (PIF approved) Economy-Wide Adaptation - PPG (PIF approved) SUBTOTAL - Poloketi o loo faagasolo mo Samoa Poloketi o loo fuafuaina lona faatinoga Rio+ Enabling Activity - Full Project (PIF approved) 2014-2016 475,000 - 475,000 Economy-Wide Adaptation - Full Project (PIF approved) 2014-2019 13,250,000 - 13,250,000 TC Evan Early Recovery Project (funded by TRAC3) 2013-2017 500,000 - 500,000 SMSMCL ( land degradation) 2013 - 2018 5,000,000 14,225,000 0 14,225,000 35,036,566 3,146,381 31,890,185 NAPA 4 ( AusAid Funded) SUBTOTAL - POLOKETI O LOO FUAFUA MO SAMOA ATA FAATAITAI O FESOASOANI O LOO AGAVAA I AI - SAMOA 30 GALUEGA FAATINO 2 - LAGOLAGO I LE MINISITA • Auaunaga faa-failautusi ma le faamaopoopoina o le ofisao le Minisita • Aofaiga o Galuega Faatino • Faatino galuega faafailautusi; • Iloilo ma faasoa talosaga tusitusia ma telefoni a le Minisita; • Faatulaga ma tapena faatalanoaga a le Minisita ma le Pule Sili o Matagaluega uma faa-siosiomaga o loo i lalo o le faamalu a le Minisista; • Tali o le telefoni ma faamautu talosaga mo fonotaga ma le Minisita; • Tapena Malaga faaminisita i atunuu i fafo e aofia le Pasefika ma le atunuu tetele ; • Tapena pepa o faamatalaga i mataupu moomia mo fonotaga ma lauga aloaia ; • Vaai lelei ma faamautu le aufaigaluega a le Minisita ma aseta. • • • • • • • • st Aufaigaluega: 1 Failautusi Aoao, 1 Failautusi Muamua, nd 2 Failautusi 2, 1 Ofisa Lagolago, 1 Ave Taavale • • Numera o fonotaga ma Pule Sili o Matagaluega o loo i lalo o le faamalu ole siosiomaga a le Minisita Numera o fonotaga ma vega eseese o le siosiomaga Numera o fonotaga ma Komiti Faafoe ( Boards ) o le Siosiomaga Numera o fonotaga tetele na auai le Minisita i atunuu i fafo Numera o fonotaga tetele o le Pasefika i Samoa na talimalo ai le Minisita Numera o aso faalauiloa a le Matagaluega na saunoa aloaia ai le Minisita. 41 Convention of Biological Diversity 11th Conference of the Parties ( CBD-COP 11), Hyderabad, India United Nations Framework on Climate ChangeUNFCCC, Doha Qatar 27th Season of the Governing Council/ Global Ministerial Environment Forum, Nairobi Fourth Regional 3R in Asia, Viet Nam World Water Day, Netherland China Conference of Plenipotentiaries on the Minamata- Signing of Convention on Mercury and its Preparatory Meeting, Minamata Japan China-Pacific island Countries Economic Development Cooperation Forum, Guangzhou China United Nations Framework on Climate Change – UNFCCC, Warsaw Poland Regional Workshop on National Implementing Entity to the Adaptation Fund, Samoa Pacific Agribusiness Agriculture Research for Development Initiative -Breadfruit Industry (SROS), Samoa, TH 14 Session Meeting of the Tropical Cyclone Committee of the WMO, Samoa th 5 Annual review of the Water and Sanitation Sector, Samoa 11 54 15 4 13 Fonotaga Tetele a le Minisita • Dialogue High Level Meeting on the G20 Development, Washington USA • High Level Conference of the Small Island Developing States on achieving sustainable energy for all & RIO+20, SIDS informal Ministerial Meeting, Bridgetown Barbados • RIO+20 United Nations Conferences on Sustainability Development, Rio De Janeiro • 23rd SPREP Meeting & Associated Meeting Noumea, New Caledonia • Second Global Biennial Conference on Small States • Official opening of the Invest Samoa conference, London and 1 in Auckland NZ • UN-Habitat: Sixth Season of the World Urban Forum, Nadi Fiji 31 GALUEGA FAATINO 3 - PULEGA O ELEELE MA FANUA Pulea lelei o eleele mo le tamaoaiga o punaoa faanatura • • 3: 1 PULEGA O FANUA O LE MALO O lenei vaega e nafa ma le vaaia o eleele o le Malo e tusa ai ma ni fuafuaga po o ni atina’e e finagalo iai le Komiti Faatino o Eleele. O le Komiti Faatino o Eleele o le komiti faaletulafono lea sa faavaeina i le 1959 ma faamautuina lona malosiaga faaletulafono i lalo o le Tulafono o Eleele, Fuagafanua ma le Siosiomaga 1989, aua le puleaina ma le tausia o Eleele o le Malo. Faafoeina o le faaaogaina ma le puipuiga o fanua uma o le Malo o loo puleaina e le Komiti o Eleele i lalo o le Vaega (I) e oo i le (VII) o le Tulafono o Fanua, Fuagafanua ma le Siosiomaga 1989. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 2 Togiaso MATAFAIOI O LE KOMITI FAATINO O ELEELE E i ai i le Komiti Faatino o Eleele le malosiaga e : • Faatau ai soo se fanua umia saoloto poo se aia foi i soo se lisi o fanua o le malo mo le faamoemoe o faatoaga, fanua i le taulaga, faapisinisi poo fale gaosi oloa poo se isi lava faamoemoe o le malo. • Faamatuu fanua o le malo mo lisi i lalo o aiaiga o le tulafono; • Faasao mai soo se fasi fanua mo le faasao o le eleele poo le vai • Faafesuiai fanua tumaoti o le malo ma soo se isi lava fanua tumaoti ma ia fefaatauai i le tau tutusa ma talafegai. GALUEGA FAATINO A LE VAEGA Galuega a le Vaega o Pulega o Eleele i lalo o le taitaiga a le Komiti o Eleele na faatinoina i le tausaga faa-letupe 2012 – 2013 e aofia ai; • Tapena ma faamautu fonotaga e 13 a le Komiti, o le fonotaga faapitoa e 1 ma fono e lua a le Soakomiti • Faafesuiaiga o Fanua o le Malo • Faafoeina o le Aveina o Fanua ma Eleele mo le Faasao o le Suavai i Afiamalu ma Malololelei • Faafoeina o Konekarate mo le fausiaina o i fanua lisi o le Malo i Laloanea, Aleisa ma Nuu. • Asiasiga i fanua o le Malo e maitau poo o tutusa lisi ma tuutuuga na faamatuu ai. • Faamautu ma faatino lisi fou e 26, laisene e 4 mo le faaaogaina o fanua o le malo; • Faaliliu lisi mai tagata tuai sa iai i le au nofolisi fou • Aoina o totogi o lisi o fanua o le Malo. • Faafoeina o talosaga mo fanua maliu. Faaauau galuega faalelei mo fanua tanu o le malo i Maagiagi, Tufuiopa, Tafaigata ma Vailele Tapenaina ma le resitaraina o pepa faaletulafono o lisi fou. O le matafaioi a le vaega o pulega o fanua o le Malo e le patino lea e na’o fanua ua maea ona faamatuu faalisi, ae aofia ai foi ma fanua o le Malo e lei atinaeina, o fanua e le’i lisiina ma tuuina fautuaga i le Komiti Faatino o Eleele mo le faaaogaina o nei fanua e le gata o le manuia o le atunuu, ae faapea foi le puipuiga o le siosiomaga. Ua faatuputupulaia le tele o fanua faaleaganuu ma fanua umia saoloto ua aveina nei e le Malo mo ana fuafuaga mo le manuia lautele o Samoa, e aofia eleele sa aveina mo le faasao o le suavai i Afiamalu ma Malololelei, ae faapea ma fanua tulata ane i tafaala ua aveina mo le faalauteleina o auala tetele o le Malo aua le mamalu o le atunuu fegasoloai. Ona o le tulaga, ua faapea foi ona siitia galuega faatino a le vaega nei ina faafoe lelei ma maeaea le aveina o nei fanua ma eleele e tusa ai ma le Tulafono. Ua faatupulaia foi galuega faatino mo fanua maliu a le Malo e o loo i Tafaigata, Vailele, Maagiagi ma Tufuiopa ona ua toatele lava le mamalu o le atunuu ua agai ma talosaga mai mo ni fanua e tanu ai o latou tagata ua maliliu. E taua tele lea vaega o le galuega ona e moomia le tausisia o le auaunaga le motusia i le atunuu ae le gata i lea o le faamamaina ma le teuteina o fanua maliu ina ia matagafoie ma saogalemu mo le atunuu e asiasi atu i fanua maliu o o latou tagata. GALUEGA FAATINO 1. Lisi fou 2. Faaliliuina o Lisi AOFAIGA 26(13) 2(1) 3. Tauofoga mo Konekarate 4. Laisene mo le faaaogaina o eleele o le Malo 5. Fesuiaiga o fanua 4 (0) 4(2) 6. Aveina o fanua 7. Talosaga mo fanua maliu 3(2) 86 (63) 0(1) Sa sailia e le matagaluega ni kamupani e galulue faakonekarate mo le fausiaina o auala i fanua lisi o le Malo i Aleisa, Laloanea ma Nuu. O le galuega i Aleisa sa faatinoina lea e le kamupani a Lucky Construction, o le auala i Laloanea sa fausia lea e le kamupani a Webster Works ae o le auala i Nuu sa faatinoina lea Ulia Construction. Na filifilia nei kamupani e faatinoina galuega nei i le maea ai o Tauofoga sa faia e tusa ai ma faiga faavae a le Malo mo konekarate tetele. 32 Sa talosagaina foi e le matagaluega le fesoasoani a le Faalapotopotoga o Femalagaiga i le Laueleele mo le vaaia lelei lea o le faatinoina o nei galuega o auala, ona o loo ia latou le tomai faapitoa i tulaga faapenei. O lenei fesoasoani sa faaauala mai foi i lalo o se konekarate sa sainia i le va o le matagaluega ma le faalapotopotoga. Ua faailoa atu i lalo konekarate sa faatinoina i totonu o lenei tausaga faaletupe 2012-2013. KAMUPANI 1 2 3 4 Lucky Construction Webster Works & Infrastructure Ulia Construction Land Transport Authority KONEKARATE Auala i Aleisa Auala i Laloanea Auala i Nuu Asiasiga o Galuega o le auala Tupe Maua i talosaga mo Fanua Maliu TAU O LE KONEKARATE ($) $196,960.50 Numera o talosaga 62 AOFAIGA ($) 1 FANUA MALIU Tafaigata 2 3 Vailele Maagiagi 22 2 $6,400.00 $200.00 $18,050.00 AOFAIGA LAUTELE $24,650.00 $217026.16 $252,833.02 AOFAIGA TUPE MAUA MO LE TAUSAGA FAALETUPE IULAI 2012-IUNI2013 $23,000.00 ALA TUPE MAUA TUPE MAUA O le matafaioi taūa lava o le vaega nei o le mata’ituina lea o lisi o fanua o le Malo e aofia ai vaega nei: 1) ia lelei le totogi o le lisi; 2) asiasi fanua lisi po o talafeagai le faaaogaina o le fanua e tusa ai ma le aiaiga na faamatuu faalisi atu ai; 3) faafoe le foia’ o ni feeseeseaiga e tulai mai i fanua lisi o le Malo; 4) Tuu atu fautuaga i le Komiti Faatino o Eleele e tusa o tulaga lelei po o le faletonu o le faaaogaina ma le totogiina o lisi. Ua faaalia atu i lalo tupe maua mai i totogi o lisi, mai vaevaega eseese o loo iai fanua o le Malo. Tupe Maua mai i Lisi o Fanua o le Malo 1 2 VAEVAEGA AFIAMALU ALEISA 3 4 5 APIA PARK LALOANEA MEA ESEESE $1,970.00 $21,784.00 $273,720.19 6 7 MOTOOTUA NUU $50.00 $6,200.00 8 9 10 TANUMALALA TIAVI TOOMATAGI $22,602.00 $975.00 $100.00 SALELOLOGA AOFAIGA LAUTELE $29,900.00 $376,099.75 11 O le isi alatupe maua a le vaega e maua mai lea i totogi mo talosaga o fanua maliu. E pei ona faailoa atu i le ata o loo i lalo, o le tele lava o talosaga e tuuina mai e mo se fanua maliu i Tafaigata. AOFAIGA ($) $13,498.56 $5,300.00 AOFAIGA ($) 1 2 TOTOGI O LISI 3 RESITALAINA O LISI FOU TALOSAGA MALIU $376,099.75 MO FANUA AOFAIGA LAUTELE $24,650.00 $320.00 $446,508.92 GALUEGA O LOO FUAFUAINA E FAATINO I LE 2013 – IUNI 2014 GALUEGA FAATINO TAUNUUGA Saili se konekarate mo le fausiaina o le auala Kingmercury Road i le taulaga fou i Salelologa Saili se konekarate mo le faamamaina ma le teuina o le Fanua maliu i Vailele-uta Saili se konekarate mo le fausiaina o tuugamau taitasi i fanua maliu uma o le Malo O loo fuafuaina e faatino lenei galuega ina ia tauanauina ai le mamalu o faipisinisi o loo lisi i le taulaga i Salelologa ina ia agai atu loa e galueina nei fanua TAIMI FUAFUAIN AE FAATINO AI 1 – 5 masina Ia faatumauina lelei o le tulaga ma le siosiomaga o le fanua maliu mo le mamalu atunuu e talosaga mai mo ni fanua maliu i Vailele-uta 1 – masina 3 Ia mausali ai o loo fausiaina tuugamau taitasi e tusa ai ma le tulafono auā le soifua maloloina o le atunuu faapea le faatumauina o le matagofie o fanua maliu. 1-5 masina 33 SUB OUTPUT 3:2 FAALEAGANUU VAEGA FANUA LISI Aufaigaluega : 1 Pule o le Vaega, 1 Ofisa Sinia 2 Ofisa 3.2: PULEAINA O LISI MA LAISENE O FANUA FAALEAGANUU le Vaega lenei e Puleaina Fanua latou te gafa tonu ma le puleaina o lisi ma laisene o fanua faleaganuu aua o le tiute lea o le Minisita i lalo o le Tulafono o le Faamatuuina atu o Fanua Faaleaganuu 1965 o le vaavaaia lea o fanua mo e tonu e ona fanua. • • • • • • • • • • • Aofaiga o Galuega Faatino E mafai e le Minisita ona tuuina atu se lisi poo se laisene mo le faaaogaina o fanua Samoa e tusa ai ma tu ma aga o le faaaogaina o fanua faasamoa. E tatau foi ona vaavaai i le manaoga o e ona fanua mo le faaaogaina o ia fanua lisi mo: Se mafuaaga tatau ua uma ona taliaina e le Minisita e pei o le faatuina o ekalesia, pisinisi, faatoaga ma nisi i le umi e 20 + 20 tausaga. Mo se faletalimalo poo fale gaosi oloa i le umi e 30 + 30 tausaga. Mo le faamoemoe o vaomatua i lalo o le Tulafono o vaomatua 1967 Aofaiga o Galuega Galuega na faatinoina i totonu o le tausaga e aofia ai Faatino asiasiga e 28 mo lisi fou mo Upolu ma Savaii; 20 taamilosaga i le kilivaina o pili o lisi ma faaiuga o mataupu Faatino pepa faale-tulafono o lisi e le o iai ni pepa Faaauau ma faamautu faamatalaga o mataupu tau lisi o fanua faaleaganuu Faalelei ma iloilo faamaumauga o faila o lisi o fanua faale-aganuu amata mai le amataga seia oo mai le taimi nei ina ia saunia mo le faia o kopi aua le faamaumauina i totonu o le computer Faatalanoa i latou e ona ia fanua faaleaganuu i auala mo le atinaeina o fanua faa-le-aganuu e le o faaaogaina (6). O tupe maua o le tausaga faaletupe 2012 – 2013 mai le 5% o komisi o fanua faaleaganuu. TAUSAGA 2012 MASINA TUPE MAUA IULAI 2012 $ 8796.32 AUKUSO 2012 $ 7011.73 SETEMA 2012 $ 4405.43 OKETOPA 2012 $ 6144.27 NOVEMA 2012 $ 2665.41 TESEMA 2012 $ 2729.96 AOFAIGA $ 31,753.12 TAUSAGA 2013 MASINA TUPE MAUA IANUARI 2013 $ 1984.16 FEPUARI 2013 $ 1498.01 MATI 2013 $ 2301.66 APERILA 2013 $ 3286.53 ME 2013 $ 2551.16 IUNI 2013 $3389.91 AOFAIGA $15,011.43 $15,011.43 ISI TUPE MAUA $ 2776.50 $2776.50 AOFAIGA 2012 - 2013 SUB OUTPUT 3:3 ELEELE $49,541.05 VAEGA O ATINA’E O O le fausiaina o faiga-faavae e limata’ita’Ina ai le puipuia ma vaavaaia o le atina’eina o eleele ma fanua o Samoa o lo o gafa ma le vaega nei. O fautuaga mo faaiuga faatinoina e tuuina atu e auala atu i le afioga i le Minisita mai le Ofisa o le Ofisa Sili. O le vaega foi lenei o lo o ogatotonu i le faagaioia o galuega e faamalieina ai tuuutuuga ma maliega o le Feagaiga Faa-va-o-Malo (UNCCD) e puipuia ma limata’ita’iina ai le pulea gafataulimaina o aiaiga ma faigafaavae e tetee atu ma puipui mai ai eleele mai le 34 faaauauina o le faaleagaina i Samoa. E le gata i lea, o le vaega lenei o lo o galulue soosoo tauau ma fesoasoani i le faatinoina o galuega i lalo o le Polokekti o le Pulea Gafa Taulimaina o Eleele Faaleagaina (Sustainable Land Management Project). O matafaioi ma tiute faatino i lalo o le Vaega o Atina’e o Eleele & fanua e aofia ai; • Iloilo ma fausia o faiga-faavae e puipuia ma vaavaaia ai eleele ina ia o gatasi ma aiaiga o le siosiomaga o punaoa faalenatura, • Faagaioia o talosaga tau eli oneone e aofia ai le iloiloina o talosaga, asia o nofoaga o lo o aafia i talosaga, tapenaina o lipoti faale-siosiomaga, taliaina ma le teena o talosaga, totogiiina ma faamatuu atu o pemita e eli ai le oneone, asia ma mataitu galuega tau eli oneone ina ia o gatasi le faatinoina ma taimi faatapulaa faatagaina. • Faagaioia o talosaga e faaaoga ai eleele o le Malo mo pisinisi laiti le tumau e aofia ai le iloiloina o talosaga, asia o nofoaga faaaogaina (lalo o pulu i luma-maota o le FMFMII ma Mulinuu), talia ma teena o talosaga, totogi ma faamatuu pemita mo le faaaogaina o eleele a le Malo, vaavaaia ma mataitu o vaega/nofoaga o lo o faatino ai pisinisi laiti le tumau ina ia mautinoa le tausisia o le mama ma le matagofie o eleele o le Malo. • Faagaioia o talosaga mo le faaaogaina o Eleele Faasao a le Malo mo le faatutuina o Faailoilo, ma Laupapa Faalauiloa, iloiloina ma asia le nofoaga. Talia po o le teena o le talosaga, ma le totogi o le Pemita faatasi ai ma le faamatuu atu o le Pemita e Lisi ai Eleele o le Malo i lalo o Tuutuuga ma Aiaiga masani e faaaoga le tumau ai Eleele Faasao o le Malo. • Faagaioia o talosaga mo le tanumia o le sami, vaitafe po o le gataifale, e aofia ai le iloiloina o talosaga, asia o nofoaga, totogi mo le faagaioia o le talosaga e $500.00, saunia o lipoti O lo o maitauina se faasiliga e $13,100 o tupe maua mai I pemita na totogiina e Kamupani mo le eliina o le oneone i le tausaga 2012-2013. • • faalesiosiomaga, faasalalauina faalauaitele o soo se talosaga mo tanu, tuuina atu o talosaga mo le iloiloina ma taliaina i le Komiti o Eleele. Faamaonia o le taliaina o le pemita o le tanu faatasi ai ma le faapepa aloaia o le Lisi o le tanu i lalo o Eleele a le Malo. Faatinoina o galuega e tetee atu ai i le faaauauina o le faaleagaina o eleele ina ia faamalieina tuutuuga ma aiaiga o le “maliega faa-va-o-Malo” i lalo o le Poloketi (UNCCD), Aoina o faamatalaga ma le Tuufaatasia o le Lipoti mo le Malo o Samoa ina ia faamalieina ai tuutuuga ma aiaiga o le maliega faava o Malo ; Galulue faatasi ma le Vaega o le Poloketi “Pulea Gafataulimaina o Eleele “ (GEF Funded Medium Size Project for Sustainable Land Management). i) Faiga-faavae mo le puipuia ma vaavaaia o eleele mai le faaleagaina O lo o toe Iloilo ma vaavaai i suiga faaopoopo ina ia toe faaleleia ai “faiga-faavae” o lo o i ai I le taimi nei. II) Galuega Eli Oneone E 12 pemita na totogi ma faamatuu i Kamupani e eli ai le oneone e tusa ma le 3,200 mita kupita ma sa aoina ai le aofaiga tupe e tusa ma le $30,000.00 e pei ona faaalia i le siata. Sa maitauina se vaegatupe pe a ma le $10,000.00 sa totogiina e le Kamupani a le ACP mo le eliina o le oneone i Vaitele mo a latou galuega faaleleia I lalo o Poloketi a le Malo aemaise o le fausia o piliki. Ele gata I lea sa totogiina foi e le Kamupani lava lea e tasi se aofaiga e tusa ma le $11,300.00 mo le eliina o le oneone mai Solosolo. O se maitau atu i ai e tusa ma le $21,300.00 se aofaiga tupe lava ia na totogi ma maua mai i le Kamupani lea (ACB) I totonu E 43 pemita na totogi ma faamatuu e eli ai le oneone e tusa ma le 659 mita kupita i tagata taitoatasi mo a latou galuega faaleleia i totonu o aiga ma sa aoina mai ai le aofaiga tupe e $3,440.00.00 ma o lo o faaalia ai se aofaiga se pau e tusa ma le $375.00 o tupe lava ia na maua mai pemita sa totogi mai e le mamalu lautele o le atunuu. A tuufaatasi le aofaiga o le tupe atoa na aoina mai i totogi o pemita e tusa ma le $33.440.00 ma maua ai le faasiliga o le aofaiga e $12,725.00 35 o tupe o pemita na totogiina I le tausaga faaletupe 20122013. Ata 1: Tupe Maua mai Galuega Eli Oneone Masina Kamupani Aofai o Tupe Maua Pemita Iulai (3) 2 Aokuso Setema (2) (2) 0 2 Oketopa Novema Tesema Ianuari Fepuari (0) (0) (1) (0) (2) 0 0 0 0 1 Mati Aperila (0) (1) 2 0 Me (0) 1 Iuni (5) 4 Aofaiga (16) 12 Tagata Taitoatasi Aofai o Tupe Maua Pemita Aofaiga ($1,400.00)| $2,000.00 ($400.00) 0 ($4,500.00) $3,000.00 (0) 0 (0) 0 ($1,000.00) 0 (0) 0 ($2,100.00) $2,000.00 (0) $2,000.00 ($2,000.00) 0 (5) 1 ($1,620.00) $20.00 (2) (6) 1 2 ($25.00) $50.00 ($$635.00) $30.00 ($5,020.00) $2,020.00 ( $425.00) $475.00 ($5,135.00) $5,165.00 (4) (6) (5) (5) (4) 5 5 1 2 7 ($105.00) ( $125.00) ($165.00) ($575.00) ($50.00) $340.00 $775.00 $10.00 $60.00 $25.00 ($105.00) $445.00 ( $125.00) $900.00 ($1,165.00) $1,175.00 ($575.00) $635.00 ($2,150.00) $2,175.00 (0} (4) 2 8 (0) $1,055.00 ($425.00) $440.00 ($1,000.00) $10,000.00 ($4,500.00) $11,000.00 ($16,900.00) $30,000.00 (2) 8 ($45.00) $675.00 ( 0) $1,055.00 ($2,425.00) $2,865.00 ($2,045.00) $2,720.00 (3) 1 ($45.00) $20.00 ($4,545.00) $4,565.00 (49) 43 ($3,815.00) $3,440.00 Tupe Maua mai Faasalaga ($20,715.00) $33,440.00 iii) Galuega tau tanumia o le sami ma le gataifale O galuega tau tanumia o le sami ma le gataifale lea faatoa faamatuu mai i lalo o lenei vaega i le lua tausaga talu ai. E nao le lua ni talosaga sa faaulu mai ma totogiina ai le aofaiga e $1,000.00 mo le faagaioia o talosaga. A faatusatusa i le tausaga 2011-2012, o lo o pau i le aofaiga e $2,000.00 le tupe sa totogiina mo le faagaioina o talosaga mo tanu Masina (Iulai 2011) (Aokuso 2011) (Setema 2011) (Oketopa 2011) (Novema 2011) (Tesema 2011) (Ianuari 2012) (Fepuari 2012) (Mati 2012) (Aperila 2012) (Me 2012) (Iuni 2012) Iulai 2012 Aokuso 2012 Setema 2012 Oketopa 2012 Novema 2012 Tesema 2012 Ianuari 2013 Fepuari 2013 Mati 2013 Aperila 2013 Me 2013 Iuni 2013 Pemita 0 0 0 0 0 0 0 2 2 1 0 5 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 2 Tupe Aoina 0 $500.00 0 0 0 $500.00 0 0 0 0 0 0 0 0 $1,000.00 0 $1,500.00 0 $500.00 0 0 0 $3,000.00 $1,000.00 iii) Faaaogaina o Eleele o le Malo mo pisinisi laiti le tumau, & Faalauiloa. O lo o faaalia i le Ata o lo o i lalo e $4,860.00 le tupe na aoina mai mai i pemita e 168 na totogi e faaaogaina ai Eleele o le Malo mo pisinisi laiti le tumau. O lo o maitauina o le masina o Novema lea sa aoina ai se aofaiga e $1,830.00 36 talu ai sa totogiina e le Kamupani a le TV3 se aofaiga e $1,500.00 mo le faamoemoe o sa latou faalauiloa ma se faaaliga ma le Aufaipisinisi i le masina o Tesema. O le masina o Me o lo o maitauina foi se aofaiga e $930.00 ona o le masina lea e masani ona tele ai talosaga mo faleaiga ma pisinisi laiti e faatino i Aso Faapitoa o le Sisigafu’a. Peitai na maitauina le pau o tupe na aoina i le tausaga 2012-2013 e tusa ma le $6,930.00 faatusatusa i tupe na aoina i le tausaga 2011-2011. O mafuaaga o le pau maualalo ona ua tau faaitiitia le toe faaaogaina o Eleele o le Malo mo pisinisi laiti le tumau Masina Iulai Aokuso Setema Oketopa Novema Tesema Ianuari Fepuari Mati Aperila Me Iuni Aofai Pisinisi laiti le tumau e faaaoga ai eleele o le Malo Aofai o Pemita Tupe maua (26) 3 ($465.00) $70.00 (9) 1 ($220.00) $20.00 (25) 4 ($1,315.00) $60.00 (16) 15 ($880.00) $565.00 (27) 8 ($895.00) $1,830.00 (35) 22 ($1,685.00) $960.00 (20) 4 ($1,920.00) $130.00 (22) 4 ($1,620.000) $80.00 (15) 2 ($545.00) $30.00 (16) 17 ($570.00) $85.00 (62) 73 ($1,150.00) $930.00 (13) 5 ($525.000) $100.00 (286) 168 ($11,790.00) $4,860.00 iv) Maliega o le Feagaiga Faa-va-o-Malo e puipuia ai eleele mai le faaleagaina (UNCCD) O le Vaega o Atina’e o Eleele o lo o faagaioia ma faatinoina galuega i lalo o le Poloketi o le “Feagaiga Faa-va-o-Malo” (UNCCD), e tetee atu ma puipui ai eleele o Samoa mai le faaauau o le faaleagaina. O le avea ai pea o Samoa ma sui i totonu o lenei feagaiga, e i ai vaega e ao ona faatinoina ina ia faamalieina ai lenei feagaiga aemaise o le fausiaina o se Taiala (NAP) e lima ta’ita’iina ai le puipuia ma tetee atu i le faaauau o le faaleagaina o eleele o Samoa. Ua maea tapena ma ua maea ona tuuina atu le Lipoti Lona 5 o le Malo o Samoa i luga o Upega Tafailagi i le Ofisa Tutotonu o lenei Feagaiga (UNCCD) ina ia faaauau ai pea lenei Maliega e avea ai pea Samoa ma sui auai i totonu o lenei Feagaiga. Augaigaluega: Vaega o Atina’e o Eleele 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 1 togiaso Soavaega: 3.4 PULEGA O ELEELE. Faamatalaga o le Faatinoga o le Resitala O lo’o maitauina lava ma sologa lelei le tulaga o faatino ai le auaunaga i le resitalaina o ele’ele, i le faiga fou e pei ona iai le Tulafono fou ua suia ai le Resitalaina o Fanua, ma faaaogaina ai masini Komepiuta, e pei ona aloaia ai lona tatala aloaia ai i le Aso 2 Mati 2009, o le faaaogaina aloaia o le Tulafono o le Resitalaina o Pule o Fanua 2008. Auala mo le faaleleia Atili o le Auaunaga E le’i nofoa’i le matagaluega i le maitaitu pea o suiga lelei mo le agai i luma o le auaunaga i le vaega lava a le Resitala, lea na toe taumafai ai e faaleleia le tulaga i le auaunaga lenei, ina ia faigofie le tulaga e reistala, ma saili ai faamaumauga o ele’ele, ae le gata i lea o le taumafai ina ia vave ona tali atu i le mamalu o le atunuu, e ala i le faatinoina o manaoga i lea foi auaunaga taua, lea la ua faaleleia ma ua siitia foi lea tulaga, e ala i le suia o faiga e faaleleia ai le auaunaga o lenei poloketi, o nei suiga na faatino i le tausaga 2012. Ua fesoasoani tele lea faiga e fa’aaogaina ai lava pepa faatumu ua faatulagaina, mo fesuiga taitasi, e pei ona sa faaaogaina ai le auala e pei ona faatinoina ai, ma ua faia lava faatatau i le Tulafono o le Resitalaina o Pule Fanua 2008. E mafai foi ona faia foi ni suiga o nei pepa faatumu pe afai o le a faia ni suiga o le tulafono autu mai lea taimi i lea taimi ma pe afai o le a pasiaina e le palemene o Samoa. Ua mafai foi ona maua ma le ata o lou fasi fanua lea ua mae’a ona resitala e pipi’i faatasi ma le lautusi komepiuta o le resitala o lou fanua, i le suiga lea ua iai nei. Tulaga Resitalaina Fanua Faa-le Aganuu O ele’ele faa-le-aganuu, e tumau pea lona tulaga, e matua le mafai ona resitalaina se pule i se igoa o se tagata, e i ai pea i lalo o faamalumaluga a le Afioga i le Minisita o le Matagaluega Punaoa Faanatura ma le Sisiomaga, ma tausimaea mo fanua faa-le-aganuu o aiga Samoa, e pei ona iai fanua faale-aga-nuu o lisiina/laisene atu i nisi o kamupani ma Atinae tau faletalimalo ma isi atina’e e pei ona iai nei. A maea foi taimi faatulagaina o sea lisi po’o se laisene ona toe foi lava lea i le aiga e ana ia ele’ele, aua o lo’o malupuipuia lava i lalo o le Favae e le mafai ona faatauina atu fanua faa-le-aganuu. Fautuaga E leai lava se suiga i le tuuina mai o talosaga e fia resitalaina e pei ona sa faia i le metotia tuai. E avanoa lava le tagata e faatumuina lana pepa faatumu mo so’o se ituaiga talosaga i se aia e fia resitalaina, faatasi ai ma ni faamatalaga e lagolago ai le talosaga ina ia faamalieina ai 37 le tulafono, ae tatau ona molimauina e se tagata faapitoa ua filifilia. O lo’o faaauauina lava foi i le faiga faa-komepiuta le faaaogaina o Loia Tutoatasi e fesoasoani mo le faatumuina o talosaga a so’o se tgata. O pepa faatumu o talosaga e tuuina mai e resitalaina e le aufaigaluega i le komepiuta, ma o le a faailoa mai suiga e tusa ma le talosaga i se Pepa Faa-letulafono Faapitoa (CFC) ua faatulagaina. Ua i ai foi ni faiga fou faa komepiuta mo le sefeina ma teuina ai nei pepa talosaga mo faamaumauga i le lumanai. Totogi • Pepa faatumu mo talosaga $5.00 • Tuuina mai o talosaga mo le resitalaina • Sailia o faamaumauga o fanua • Ata Laititi (A4) • Ata Lapoa (A3) $100.00 $5.00 $5.00 $8.00 O nei totogi na faatulaga mai i le tausaga na faamamaluina ai le Tulafono o le Resitalaina o Pule o Fanua 2008, faamamaluina ia Mati 2009. Ae mafai foi na toe Iloilo ma faafou i lalo o fautuaga a le Pule Sili ma le pulega a le vaega o ele’ele, faaitiitia lea taimi i le na o le tasi (1) lava le aso pe afai o le a avanoa pea le resitala mo le sainia o pepa ua resitalaina i aso taitasi Ata 1 – Talosaga e Faia Lava e Le Aufaigaluega 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Periota, 01 Iulai 2012 - 30 Iuni 2013 (leai se totogi) Services Lodged Aveeseina le mokesi ina ua faatauina e le o mokesi ai 13 Suia o Faamaumauga 135 Aveesea le pule a le Tausimea ina ua Faaliliuina le pule 57 Aveesea le Pule faatagaina 11 Suia le ituaiga fanua 0 Suia aia ma puipuiga 4 Tuuina o Faamaumauga i komepiuta 71 Faasaoga I le resitala 120 Aveeseina o se aia le talafeagai 33 Resitalaina o vaevaega fou 1112 Faamatuuina mo fuafuaga a le malo 1 Aofaiga 1,557 Faasologa Resitalaina o Pepa Talosaga 1.Tagata talosaga • Faia suesue i faamaumauga o fanua • Saili se fautuaga faa-le-tulafono • Faatau le pepa talosaga ma faatumu mai • Tuuina mai mo le resitalaina ma totogi le tau fuafuaina 2. Ofisa Resitala • Talia le pepa talosaga ma siaki lona sao lelei atoatoa • Resitala fe afai ua faamalieina uma aiaiga o le tulafono • Toe faafoi pe afai o i ai ni vaega e le talafeagai ma le tulafono o le Faamauina o pule o fanua • Lolomiina o le Pepa Faa-le-tulafono Faapitoa ua i ai suiga fou • Tuuina atu mo le saini a le Resitala o Eleele mo le faamaoniaina 3. Tagata talosaga • Siaki mai le vaega o resitala mo le tauaaoina atu o lana talosaga • Sainia le api mo le taliaina o le iuga o lana talosaga Ua faamaonia i fuafuaga alualu mamao a le Matagaluega o Punaoa Faanatura le lima (5) aso faigaluega mo le faagaoioiga o soo se talosaga e tuuina mai, ma maua ai se tali i lea periota. Ua mafai foi i faiga faa-komepiuta ona 38 Ata 2 – O talosaga na tuuina mai le mamalu o le atunuu Periota mai 01 Iulai 2012 - 30 Iuni 2013 (talosaga totogi) Auaunaga 2012/2013 2011/2012 Different Tatalaina o 1 Taofiga 34 28 6 Aveeseina I iuga o 2 Faamasinoga 3 0 3 3 Aveeseina o Lisi 41 14 27 4 Cancel Life Estate Aveeseina o Mokesi Aveeseina o Tausimea Faaopoopoina o Lisi Faaopoopoina o Mokesi 1 0 1 427 438 -11 24 0 24 5 0 5 112 61 51 Taofiga Faamauina Iuga o Faamasinoga 39 37 2 5 3 2 95 86 9 12 Lisi Faamauina o Esetete 2 0 2 5 6 7 8 9 10 11 13 mataupu eseese 14 Mokesi 15 Toe lisiina atu 16 Tausi mea Faaliliuina atu o le pule 17 18 19 Pule Faatagaina Aveeseina o le pule faatagaina Aofaiga 27 12 15 527 518 9 0 16 -16 80 77 3 656 653 3 15 36 -21 1 0 1 2094 1979 115 tele o pepa faaletulafono na tuuina mai ai i le 656 i lenei tausaga, ae na o le 3 lava e eseese ai faatusa i le tausaga faaletupe tuai e 653. O nisi lava pepa faaletulafono na tuuina mai o lo’o atagia ai le tele o suiga o faia i fanua, ae o pepa paaletulafono o faamatalaina, o vaaia ai lava ma maitauina ai suiga i le tamaoaiga o si o tatou atunuu. Ata 3 – Aofaiga o talosaga Periota 01 Iulai 2012 - 30 Iuni 2013 Auaunaga 2012/2013 1 Auaunaga Totogi 2094 2 Auaunaga leai se totogi 1557 Aofaiga o Auaunaga 3,651 O le ata o faamatalaina ai le aofaiga atoa o talosaga tuuina mai ma talosaga lava o faatinoina e le aufaigaluega. O lo’o atagia foi i lea ata le tele o le galuega o feagai ai ma le aufaigaluega i lona iloiloina, sailiilia, faatalanoaina ma faatinoina lona resitalaina i totonu o lenei tausaga faaletupe 2012/2013 O lo’o faailoa mai le ata le ese’esega o pepa talosaga ma le aofaiga o pepa talosaga na tuuina mai i tausaga faaletupe e lua 2011/2012 ma le 2012/2013. Ua manino mai i le ata oi luga le ese’esega o pepa faaletulafono na tuuina mai mo le resitalaina i tausaga faaletupe 2011/2012 ma le 2012/2013 i le 115 pepa faaletulafono. O le faaopoopoina o mokesi o vaaia le maualuga i lenei tausaga i le 51, e eseese ai mai le tausaga faaletupe tuai, ae tele atu mokesi na aveeseina i le periota tuai nai lo le periota lenei. I le vaega o lisi faamauina, e 9 lisi e tele ai lenei tausaga faaletupe mai le tausaga ua tea, ma le 27 lisi ua ave’eseina e tele atu ai lenei tausaga mai le 2011/2012. O le faaliliuina o pule o fanua po’o fanua faatau, o lo’o sili ona maualuga le 39 Ata 4 – Tupe maua Tupe Maua i Pepa Faaletulafono mai le Mamalu o ie Atunuu Auaunaga Tuuina Mai Auaunaga 1 2012/2013 Tupe Maua 2011/2012 2012/2013 34 28 2 Tatalaina o Taofiga Aveeseina I iuga o Faamasinoga 3 0 3 Aveeseina o Lisi 41 14 4 Cancel Life Estate 1 0 5 Aveeseina o Mokesi 427 438 6 Aveeseina o Tausimea 24 0 7 Faaopoopoina o Lisi 5 0 8 Faaopoopoina o Mokesi 112 61 9 39 37 10 Taofiga Faamauina Iuga o Faamasinoga 5 3 11 Lisi 95 86 12 Faamauina o Esetete 2 0 13 mataupu eseese 27 12 14 Mokesi 527 518 15 Toe lisiina atu 0 16 16 Tausi mea 80 77 17 Faaliliuina atu o le pule 656 653 18 Pule Faatagaina Aveeseina o le pule faatagaina 15 36 1 0 2094 1979 19 Aofaiga $ 3,400.00 $ 300.00 $ 4,100.00 $ 100.00 $ 42,700.00 $ 2,400.00 $ 500.00 $ 11,200.00 $ 3,900.00 $ 500.00 $ 9,500.00 $ 200.00 $ 2,700.00 $ 52,700.00 $ $ 8,000.00 $ 65,600.00 $ 1,500.00 $ 100.00 $ 209,400.00 2011/2012 $ 2,800.00 $ $ 1,400.00 $ $ 43,800.00 $ $ $ 6,100.00 $ 3,700.00 $ 300.00 $ 8,600.00 $ $ 1,200.00 $ 51,800.00 $ 1,600.00 $ 7,700.00 $ 65,300.00 $ 3,600.00 $ $ 197,900.00 Different $ 600.00 $ 300.00 $ 2,700.00 $ 100.00 -$ 1,100.00 $ 2,400.00 $ 500.00 $ 5,100.00 $ 200.00 $ 200.00 $ 900.00 $ 200.00 $ 1,500.00 $ 900.00 -$ 1,600.00 $ 300.00 $ 300.00 -$ 2,100.00 $ 100.00 $ 11,500.00 Ua faailoa mai e le ata o lo’o i luga le siitia o tupe maua mai lenei tausaga faaletupe i le $209,400.00 faatusatusa i le tausaga 2011/2012 e $197,900.00. O le faasiliga e $11,500.00 e le o se faasiliga tele ae o lo’o mua mai I le faasiliga e 115 o pepa na tuuina mai mo le resitalaina. O le eseesega la o tupe maua, manatu e mafua i le aafiaga i le afa o Evani, ma aafiaga o lo tatou atunuu i le pau o le tamaoaiga o le lalolagi i tausaga ua tuanai atu. E faigofie ona maitauina lea tulaga i le eseesega o pepa talosaga e aafia ai le fefaatauaiga o fanua, faamauina o mokesi, faaopoopoina o mokesi, faamamaina o mokesi aemaise le lisiina atu o eleele mo atinae ma le resitalaina o ni laisene mo le taina o le vaomatua. Ua le tau gafatia e tagata ona faatau ni fanua, ma ua faamalosia foi aiaiga ma puipuiga a faletupe mo nonogatupe, e pei ona faaalia mai i le tele o mokesi e le i faamamaina i le tausaga 2012/2013 nai lo le 2011/2012. Ua leai foi ni kamupani e fia lisiina ni fanua mo atinae ona ua leai ni tupe e atinae ai. 40 Ata 5 – Tupe maua mai Suesuega ma Kopi o Faamaumauga Suesuega ma Kopi Pepa Talosaga Tupe Maua Masina Iulai Aukuso Setema Oketopa Novema Tesema Ianuari Fepuari Mati Aperila Me Iuni Aofaiga 2012/2013 $ 2,162.00 $ 2,030.00 $ 1,793.00 $ 2,183.00 $ 1,822.00 $ 1,631.00 $ 1,746.00 $ 1,199.00 $ 1,301.00 $ 1,164.00 $ 1,982.00 $ 1,048.00 $ 20,061.00 2011/2012 $ 2,195.00 $ 2,210.00 $ 2,000.00 $ 2,205.00 $ 1,970.00 $ 1,020.00 $ 1,310.00 $ 1,770.00 $ 1,265.00 $ 1,150.00 $ 1,625.00 $ 1,140.00 $ 19,860.00 Aofaiga 2011/2012 $ 10,095.00 -$ 33.00 -$ 180.00 -$ 207.00 -$ 22.00 -$ $ 611.00 $ 436.00 148.00 -$ $ 36.00 $ 14.00 571.00 $ 357.00 -$ $ 201.00 92.00 2012/2013 $ 9,980.00 Eseesega $ 115.00 O le ata 6 o faailoa le aofaiga o tupe na maua mai pepa faatumu mo talosaga tuuina mai mo le resitalaina o suiga I faamaumauga o fanua. O I ai le eseesega e $115.00 I le tele o pepa talosaga na tuuina atu I le 2011/2012 nai lo 2012/2013. 2012/2013 $ 209,400.00 $ 201.00 -$ 115.00 $ 11,586.00 2011/2012 $ 197,900.00 O lo’o faailoa mai e le ata lona 7 auala e tolu o maua mai tupe maua i lalo o le auaunaga a le vaega o resitala. O lo’o faaalia mai ai foi le ese’esega e $11,586.00 i tausaga faaletupe 2012/2013 ma le 2011/2012. O le mafuaaga o le ese’esega o ia tupe maua o lo’o faamatala ma faailoa mai e le ata 1 o lo’o i luga, i faatusatusaga o pepa talosaga na tuuina mai mo le resitalaina. Faamauina o Pule o Iunite O le faamauina faaletulafono o iunite fuafuaina i luga o se fanua, o lo’o galueina e le vaega o resitala, ae mai le taimi na faamamaluina ai lenei tulafono, e oo mai i le taimi nei, e leai lava se talosaga faaletulafono po’o se ata o se vaevaega ua tuuina mai e resitalaina, talu ai o lo’o i luma nei o le Palemene nisi o suiga o lenei Tulafono Pule o Vaega o Fanua 2009, ua tolopoina ai foi ma le tulaga o lona faatinoina aloaia o lenei vaega o le auauanaga, seia maea ona pasia e le Palemene. Suesueina o Pule o Fanua (Komisi o Fanua) O lo’o faaauauina lava le faatinoina o tiute o le vaega o lo’o faatinoina foi lea vaega o le auaunaga, po’o le susueina o tulaga o talosaga e faatoai mai i le Matagaluega i le vaega o Komisi o Ele’ele. E pei ona silafia o le Afioga i le Taitaifono o le Afioga i le Faamasino ia Patu Tiavasue Falefatu Sapolu, ma le Komisi filifila e aofia ai le Ofisa Sili o le Matagaluega faapea ai ma le failautusi o le Ofisa Sili Lagolago o le Vaega o Pulega o Ele’ele, faatasi ai ma le sui failautusi. Ua tele se suiga ua iai le faagasologa o le iloiloga o mataupu ua iai, e mafau ona iai nai suiga i nisi o taimi e mafua mai iai latou e ona nei talosaga, ona ua toe tatalo mai e tolopo ona o nisi o latou tuatuagia ua le mafai ai ona faataunuu ma le sologa lelei ai i nisi o taimi, e ui lava ina sui ae ua tele le suiga i le taimi nei, i le tuu itiitia o talosaga ua leva o na iai i le Matagaluega. Aufaigaluega 1 Ofisa Taiulu Vaega o Resitala, 2 Ofisa Resitala Sinia, 2 Ofisa Resitala, 1 Failautusi Lagolago o le Komisi, 1 Ofisa Lagolago, 2 Faigaluega Togiaso Ata 7 – Aofaiga Atoa o Tupe Maua Auala o Tupe Maua Talosaga mo Resitala $ 19,860.00 $ 10,095.00 $ 227,855.00 Eseesega I le ata lona 5 o faaalia mai ai le ese’esega e $201.00 o tupe maua mai tausaga faa-le-tupe 2011/2012 ma le 2012/2013. O lea tupe maua e fua lava I le agai mai o le atunuu e fai ni sailiiliga, atoa ma le manaomia o kopi o faamaumauga. Ata 6 – Pepa Talosaga Faatumu Pepa Faatumu mo Talosaga $ 20,061.00 $ 9,980.00 $ 239,441.00 Eseesega $ 11,500.00 41 Soavaega 3.5 - VAEGA O FUAFUAINA TAU O ELEELE MA ASETA. O le matou matafaioi ole faamuamua lea ole matou auaunaga i galuega ale Malo o Samoa olo’o auala mai lea ile Komiti Faatino o Eleele a le Malo. O loo faapea foi ona faalautele atu le matou auaunaga mo talosaga oloo tuuina mai i faalapotopotoga tuumaoti a le Malo, kamupani tuutoatasi, faalapotopotoga faletupe aemaise ai o tagata lautele. O le naunautaiga lava olenei vaega ina ia sologa lelei galuega fai a alii ma tamaitai ua iai le tomai faapitoa e iloiloina ma fuafuaina Tau o Fanua ma Aseta e ala lea ile tuuina atu o laisene o e ua talosaga mai mo lenei matafaioi faapitoa. O lenei auaunaga oloo faatino pea lea ele Komiti (Land Valuation Committee) oloo iloiloina laisene e tusa ai ma taiala ale Komiti faaopopo ai ma le lagolagosua mai ile Vaega o fuafuaina tau o eleele ma aseta i totonu ole Matagaluega o Punaoa Faalenatura male Siosiomaga. Aofaiga o Galuega: O loo sologa lelei pea le agai i luma o auaunaga ole fuafuaina o tau ma aseta ilenei vaega pea faatusatusa atu i tausaga ua mavae. E atagia lenei tulaga ile faatupulaia pea ole tele o talosaga e tuuina mai male tulaga ile sologa lelei o tupe maua (revenue) mai ilenei auaunaga i totonu ole Matagaluega. Olenei foi tausaga sa amatalia ai le aloaia ona faamaoti mai galuega fai o Stamp duty sa faatinoina lea ele Matagaluega o Tupe ia Iulai 2011. Ua tele ai se suiga vaaia ile toe fetuunaiina ole matou aufaigaluega faapea foi le aumaia i totonu o nisi o sui fou oloo aoaotauina i lenei tomai faapitoa. Auiliiliga o galuega faatino oloo feagai ma le matou vaega ile taimi nei; 42 Auiliiliga o galuega faatino oloo feagai ma le matou vaega Galuega oloo faatino i) O le iloiloina lea ole Formula valuation system (FVS) poo le taiala mole fautuaina o tau o eleele i Samoa ii) Fautuaga mo Faalapotopotoga Tuumaoti a le Malo iii) Fautuaga mo ofisa tuumaoti ma tagata lautele iv) Galuega mo le Komiti Faatino o Eleele ma nisi Matagaluega a le Malo v) Ole tapenaga lea o talosaga e tuuina mai mo laisene vi) O le faamaumauga lea o faamatalaga mo fefaatauaiga o eleele tuumaoti oloo resitalaina ma aumaia lea mai le Vaega o Resitala. vii) STAMP DUTY (Pepa o Fanua ma latou tiute) Taunuuga o galuega fai O lenei olo’o tuuina lea I luga ole website a le Matagaluega mo le silafia o tagata lautele. O nei galuega oloo faatinoina lea mo taui mo eleele aafia, lisiina o eleele ma le faamaotiina o tau o aseta O nei galuega ua faamatuu atu nei ile vaega tuumaoti (private valuers/sector) O le faamuamua a lenei vaega o galuega oloo tuuina mai ele Komiti Faatino o Eleele aua fanua lisi Taimi faatapula’a O lenei fomula oloo faapea ona iloiloina i totonu ole tai tolu (3) masina. E fautuaina le talafegai ona iloiloina olenei formula i tausaga taitasi O le taimi faatapulaa e tapenaina ai nei ituaiga galuega mai le 2-3 vaiaso. O nei galuega e tatau lava ona faatinoina ise taimi e le ititi ifo ma le 2 vaiaso I totonu lava o Samoa, e toafitu (7) e ua umia lenei tomai faapitoa ma e 3/7 oi latou oloo galulue faapaaga ma le Malo Olenei faamaumauga e taua tele lea mo le faagaioiga o ripoti e faufautua ai le fetuugaina o tau o eleele tuumaoti i totonu o Samoa. O taimi oloo faatapulaga e iloilo ai nei talosaga e tusa lea ma le 2 masina. Pepa e faaliliu ai fanua ua faamaonia e Ofisa Loia oloo faapea ona tuuina mai ile Matagaluega e iloiloina ai le tiute O nei pepa e iloilo lea mo le 2-3 aso e faamaonia ai le moni male faamaoni o faamaumauga oloo aumai O lenei aofaiga oloo faaopopoina lea ile matou faamaumauga oloo iai nei ma olenei galuega e faatinoina lea i totonu ole tai lua (2) masina. Aofaiga o Tupe O lenei auaunaga e le totogiina. O loo tuuina lenei faamatalaga iluga ole internet mo le silafia o tagata lautele. O le tau o nei galuega e le ititi ifo ma le $500 ma e fuafua foi iluga ole tele ole taimi alu ma le galuega fai. E mafai ele Matagaluega ona iloilo nei lipoti pea iai se faasea i galuega fai a e ua iai lenei tomai. E leai se totogi o atofaina mo nei ituaiga galuega ona o galuega lava e patino ile Komiti Faatino o Eleele a le matagaluega O nei laisene e tusa lea ma le $300 ile tausaga ma e iloiloina foi lenei tau ele Komiti oloo Fuafuaina tau o fanua ma aseta (Valuation Board). O lenei faamaumauga oloo faapea ona moomia tele i galuega ole fuafuaina o tau o eleele ma oloo tuuina atu foi i e oloo moomia lenei faamaumauga Ua iai siitaga fou i tiute e tusa lea ma taiala fou ua tuuina mai ele Komiti o Tupe Maua (Revenue Board) O se ata faataatia lea o galuega fai ma tupe maua mai galuega ole fuafuaina o tau o eleele ma aseta Galuega Faatino mo: Ofisa Tuumaoti/Tagata lautele Fautuaga ile Komiti Faatino o Eleele Fautuaga mo le Malo AOFAIGA Aofaiga o Galuega (200) 370 (20) 30 (10) 10 (230) 410 Aofaiga o Tupe Maua (63,585) 102,105 Galuega ale Komiti Faatino o Eleele Galuega ale Malo (63,585) 102,105 (Fuainumera mo le 09/10 o loo totonu ole puipui) Galuega Faatino mo Tiute o Eleele (Stamp duty) ma aofaiga o tupe maua: Faaliliuina o Pepa o Fanua mai: Aofaiga o Galuega Aofaiga o Tupe Maua Ofisa o Loia/Tagata taitoatasi (689) 554 ($1,012,393.31) $1,850,229.28 43 Ua maitauina le siitia o galuega fai i le fuafuaina lea o tau o eleele. Aemaise lava i tulaga lea i galuega mai Ofisa tuumaoti a le Malo. Ose faailo lea ua faamautinoa ai ua iai le agavaa ile aufaigaluega e faatino ai nei lenei matafaioi. O loo matou ave pea le faamuamua i galuega a le Malo aemaise ai ole tapenapena atu lea olenei vaega mo le faatinoina o matou tiute ole iloiloina lea o tulafono ma faiga faavae e faamalosia poo talafeagai le faatinoina o galuega a vasega o alii ma tamaitai oloo fuafuaina tau o eleele ma aseta. O loo vaaia pea le siisii pea o galuega a le Malo e ala mai lea ile Komiti Faatino o Eleele ale Malo mo fanua ole Malo oloo fia lisiina pe fesuiai foi ma nisi eleele. O nei galuega e moomia ai se taui mo nei eleele oloo fiafaamatuu atu mo atinae ale Malo. Ua maitauina foi le siitia o galuega mai ofisa tuumaoti a le Malo, faalapotopotoga tuumaoti tautupe ma tagata lautele. • O le auai pea lea ole aufaigaluega i poloketi, fonotaga ma aoaoga mo le faalauteleina ole iloa faatino lava i totonu ole Matagaluega. Faaleleia o Ofisa: Ona ole tuputupu laia pea ole manaomia o galuega faufautua i le fuafuaina o tau o eleele ma aseta i totonu o Samoa, ua faamoemoe ai lenei vaega e alagatatau ona sueina mai isi ma lenei tomai faapitoa e faafaigaluegaina i totonu ole Malo. Aufaigaluega: 1 Ofisa Taiulu 2 Ofisa Sinia 2 Ofisa Lagolago Ua maitauina le sologa lelei ma le maoa’e o galuega faatino a lenei vaega. Ua faaopoopo mai i tiute masani alenei vaega le vaaia lea o le Stamp Duty transfers poo le iloiloina lea o tiute mo eleele ua maea ona faatau ele mamalu ole atunuu. Galuega ausia; • • • Ua faamanuiaina nei ni sui toalua (2) mai totonu ole matou vaega e avea lea ma Licence Valuers ina ua taliaina ele Komiti talosaga tuu atu i lalo ole faamaoniga ale Pule Sili. Oloo faapea foi ona tusi talosaga nisi o sui (2) Ofisa lagolago mo ni laisene aua le faatinoina ai o galuega fai a lenei vaega E toatasi le ofisa lagolago olenei vaega ua faamanuia nei ise aoaoga i le USP Fiti mo le faaumaina ai o lana faailoga ilenei tomai faapitoa. Galuega oloo faaauau ma fia faatino; • O loo galulue pea ile iloiloina lea o taui o eleele ma fanua Samoa faatasi ai ma eleele ale Malo oloo fia lisiina pea e faalapotopotoga tuumaoti aua atinae taufesootaiga poo auala tele. • Fautuaina le Komiti Faatino o Eleele ma le Malo i tulaga o galuega ma mataupu mo le fuafuaina o tau ma aoga o aseta ma fanua ma nisi mataupu tau eleele ole atunuu. • O loo faamoemoe le matou vaega e faia se auala talafeagai mo le aoina lea o faamatalaga ma faamaumauga mo le faaaogaina lea e lenei vaega e faatinoina ai galuega fai. O lenei auaunaga e aoga tele lea mo le iloiloina o tau o aseta ma fanua lisi. • Oloo faaauau pea galuega faatino alenei vaega mo le faatino lea o ni faiga faavae ma taiala aua le faatinoina o galuega tau fuafuaina o fanua ma aseta i Samoa. 44 GALUEGA FAATINO 4 : VAEGA TOMAI FAAPITOA Lemalu Petania Tuala 4.1. Fuaina o Fanua O galuega faatino e aofia ai so’o se ituaiga galuega faa-fuafanua mo le Malo o Samoa o loo manaomia mai I lea taimi I lea taimi e le Komiti o Eleele(Land Board), isi Vaega o le Matagaluega, man’aoga mai le mamalu o le atunuu e tauala mai le Minisita ma le Pule Sili, faapea yua’oi o aiga, afioa’ga ma itumalo ua faia I ai le fa’aiuga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa. 5. Galuega Faatino O le siakiina o galuega o loo faatino e fuafanua tu-maoti ina ia tausisia pea tulafono faa-fuafanua o lo’o lima taitaiina ai galuega fa’a-fuafanua 1.1 Fuataga Autu.(Control Network) Ua maea ona fausia o pine fou ma le toe faaleleia o fuataga autu i totonu o Samoa. O lenei galuega tele sa faatupeina i lalo o le fesoasoani a le Faletupe o le Lalolagi i le vaega lua o le “Vaaia lelei o Aseta a le Malo”(IAMP 2), ma o loo fa’aauauina pea le fausia o nisi o pine fou (BM) mai nisi o vaega o Upolu mai i Tanumalala i Apia. 1.2 Sailiiliga Faa-saienisi I Masini Fuafanua. (GPS Stations) E lua (2) ni masini na faatuina i Faleolo ma le malae vaalele i Fagalii mo sailiiliga Faa-saienisi. O le masini i le malae vaalelel i Faleolo, na faatuina i le 1996 e tulimatai ai le feseetaiga o atumotu o le Pasefika. O le masini i Fagalii, e tulimatai ai le fesuisuiaiga o le tau ma le siisii o le sami, ma o loo faatupeina e le malo o Ausetalia ma Samoa. O faamaumauga o loo maua mai i nei masini o loo faaaogaina ai satelite i le vateatea. 2. Faamatuuina atu o Laisene Fuafanua ma Tusi Galue Faa-leTausaga Ua maea foi ona tuuina atu tusi o galuega faa-le-tausaga e lima (5) i Fuafanua Tumaoti ma tusi e tolu (3) mo fuafanua o lo’o galulue I totonu o le Matagaluega o loo lelei ona faatino galuega fuafanua i lea tausaga i lea tausaga. Work Executed 1. Fuaina o le fanua mo le auala i Laloanea. Various. 2. Fuaina(vaevaega) o le Fanua Pt. lot 38 i Tuasivi mo le lisiina. Malo. 3. Sueina o le fanua lot 1, 2 & 3 o le fa’afanua 10517 i Taumeasina mo le lisiina. Sueina o le tuaoi o le fanua lot 91 & 92 o le fa’afanua 1869 i Aleisa. Sueina o le fanua(quarry site) o le fa’afanua 2957 i Tuiolemu, Aleipata e fa’a’aoga ai le GPS. Fuaina o le fanua tau fa’amatalaga auiliili o foliga o le eleele(Toposurvey) i Avele\Vailima mo le lisiina Sueina o le auala i le va o le fanua lot 359 & 719 o le fa’afanua 2778 & 3283 i Vaivase Uta. Sueina o le tuaoi i sisifo o le fanua lot 1, fa’afanua 10011 i Tauese, Apia.(Ofisa malu o le malo) Sueina o le fanua lot 1 o le fa’afanua 10396 i Malololelei. (Fa’asao mo le suavai) Sueina o fanua e 7 lots o le fa’afanua 7069 i Salelologa mo le lisiina. Fuaina o le fanua Pt. lot 760 i Taumeasina mo le lisiina. Malo. Status Maea \ Fa’amaonia le fa’afanua 11030. Maea \ Fa’amaonia le fa’afanua 11089. Maea. Malo. Maea. Malo. Maea. Malo. Maea fa’afanua fa’amatala auiliili. Various. Maea. SLC. Maea. Malo. Maea. Malo. Maea. Malo. Sueina o le auala o le fa’afanua 2083 i Apia. Sueina o le tuaoi i sisifo o le fanua lot 103 o le fa’afanua 3226 i Vaisigano\Apia. Fua malae lakapi a le afioaga Vaiala i Taumeasina. Fuaina o le fanua i Salelologa mo le lisiina. Malo. Maea \ fa’amaonia le fa’afanua 11075. Maea. Sueina o le fanua lot 2 o le fa’afanua 10294 mo le Malo. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 3. O Fuafanua Laisene & Faamauina Fa’aletulafono. Tuala Piki Tuala -Fuafanua Tumaoti Manu’alesagalala Lemalu Enokati Pelo -Fuafanua Tumaoti Galuvao So’oalo Viliamu Sepulona -Fuafanua Tumaoti Seve Keilani Soloi -Fuafanua Tumaoti Alaiasa Sagalala Salanoa -Fuafanua Tumaoti Seiuli Ueligitone Seiuli -Fuafanua Tumaoti Vitaoa Pele Fuatai -MNRE Safuta Toelau Iulio -MNRE Fuafanua Fou ua Laisene & Faamauina Fa’aletulafono(2012). Tupai Eseta Maualaivao -Samoa Land Corporation Levei Tanoi Auelua -SLC -MNRE 12. 13. 14. 15. 16 . Maea. Malo. Maea. Fanua fa’aleagan u’u. Maea \ fa’amaonia le fa’afanua 10595. Maea. 45 17. 18. lisiina i Tafaigata. Sueina o le tuaoi i matu o le fa’afanua 3080 i Sinamoga. Fuaina o le fanua lot 1 o le fa’afanua 10349 i Avele mo le lisiina. Various Maea. Malo. 19 . Fuaina o le fanua fa’aleaganu’u i Lufilufi mo le lisiina e le ofisa va’ai tau. Fanua fa’aleagan u’u. 20 . Fuaina o le fanua i Mulifanua mo le lisiina. STEC 21. Fuaina o le fanua Pt. lot 472 ma le auala o le fa’afanua i Palisi. Various. 22 . Sueina o auala o fanua lisi a le malo fa’afanua 4890 & 4891 i Laloanea. Sueina o le fanua lot 1527 o le fa’afanua 4723 i Afiamalu. Sueina le auala mo fanua lisi o le fa’afanua 10397 i Aleisa. Fuaina o le fanua fa’a’agaga puipuia o le vaitafe o Mulivai i Apia. Sueina o le fanua lot 665 o le fa’afanua 4609 i Falelatai Uta mo le lisiina. Fuaina(vaevaega) o le fanua lot 3 o le fa’afanua 10538 i Afiamalu. Malo. Maea \ fa’amaonia le fa’afanua 11001. Maea \ fa’agasolo galuega fa’amaoniaga . Maea \ fa’amaonia le fa’afanua 11090. Maea \ fa’agasolo galuega fa’amaoniaga . Maea Malo. Maea. Malo. Maea. Sueina o fanua lot 828, 829 & 827 o le fa’afanua 4799 i Togafuafua. Various. 23. 24 . 25 . 26 . 27. 28 . RCM. Ua taofi nei.. Malo. Maea. Malo. Maea \ fa’amaonia le fa’afanua 11113. Maea. O galuega uma sa faatinoina i se auaunaga faafuafanua e ofoina atu i se tulaga vave ma le maea lelei ina ia faamalieina ai vaega uma o tulafono ma taiala a le Matagaluega. A’afiaga o le Auaunaga E iai nisi o auaunaga e le i mafai ona fa’ataunu’uina i lenei tausaga faa-le-tupe ona o le tulaga o le lava o le aufaigaluega ma le utiuti o le tala faatatau o le tupe. Faaleleia o le Auaunaga Mo’omia tele le vaega au-fuafanua avanoa fa’a’aoaoga(training local\overseas) fa’apea ole lava paketi fa’aletausaga mo le fa’aleleia lo le auaunaga. Vaega 4.2 - Siakiina o le sao lelei o fuataga o fanua ma le fuufaatasia o faamaumauga o ata o fuataga. Faatinoina o galuega mo le faalelei atoatoa o le resitaraina o fanua aemaise le galule faatasi ma le tele o vaega le o le Matagaluega e ala i faamauga faapitoa.Faasoaina o api mo galuega faa-fuafanua, faapea le siakiina o le sa’o lelei o ata o fuataga o elelele ua vaevaeina ma o latou tuaoi. e le gata i lea o le faamauina ma le tuufaatasia o ata uma o fanua taitasi i faamaumauga faa-komepiuta e faaaogaina ai le tomai faa-ona-po nei. Galuega Faatino Ata ma fuataga na siaki Ata o fuataga ua faamaonia na pue ma tuu ikomepiut a(Scan) Ata faapitoa na pue ma tuu i komepiuta .(DCDB) Tusia o ata faapitoa i luga o le computer mo le taiala ma ata autu mo fasi fanua taitasi.(SO LA) O isi galuega faaopoop o na faatino Galuega mai le 11/12 33 Taunuuga Galu ega Fou Aofai ga Galuega ua faatino 198 231 - Galuega ua Faamao nia Galueg a ua Faama onia 231 212 ata ua faamaoni a 19 faafoi e toe faasa’o 212 212 Ua maea faatino Ua maea faatino 212 - 212 212 212 - 212 212 200 12 O loo taumafai e faamaea lona faatinoina ona e nao lua masini o Loo faaaoga o i si masini o loo vaega e faaleleia ai Saunia ma tapena ata tusitusia o vaega pei ona talosagaina e ofisa o Suavai (MP7,MP8,MP9,MP10 & MP11 -MOU) Tapenaina ma tusia ata o igoa o auala i Vaitele Fou & Vaitele uta mo le fonotaga a komiti e faaigoaina auala nofoaga i Samoa Saililiga o fanua o le Esetete Tausi i Mulifanua ma pue ata o faafanua Saunia ma tusia ata o vaega o totoe o fanua pei ona moomia mo le resitaraina o fanua. Saililga o le pule o le fanua ma le auala i Lepea Saililiga mo le auala na faalauteleina i Aleisa pei ona moomia e le Pule Lagolago vaega o Pulega o eleele. Faia o suiga o igoa o auala i luga o faafanua Tuuina o ata o loo moomia i luga o le polokalame mo faafanua 46 Aoaoina o le aufaigaluega i le faaaogaina o le polokalame fou (UNIT TITLE.) Saunia ma tapena ata tusitusia o vaega pei ona talosagaina e ofisa o Suavai (MP7,MP8,MP9,MP10 & MP11 -MOU) A’afiaga o le auaunaga 1.Vave ona faamavae le aufaigaluega (vaega i lalo ona o le laiti o totogi) 2. Laititi le avanoa (Space) mo le faatinoina o le galuega. (Moomia kesi mo faafanua mo le faia o suesuega) Faaleleia o le auaunaga. 1. Ia faasalalauina avanoa Tusiata e lua (2) (Draughtsman) ia mafai ona apalai i ai le vaega o loo i lalo totogi. 2. Manaomia aoaoga (Local/overseas) Tupe Maua Totogi mo le siakiina o faafanua Iulai 2012- Iuni 2013 Mai tua $18315.15 Totonu Ofisa $835.00 Aofaiga $1951.50 4.3 VAEGA O FAAFANUA O le Vaega o Faafanua o loo gafa nei ma le auaunaga o le tuufaatasia o faamatalaga o le laueleele o Samoa faapea le fausiaina o faafanua o le atunuu. O se tasi o auaunaga faapitoa o lenei vaega o le faafouina ma fausiaina lea o le faafanua autu o loo faapea ona faailoa ai laufanua uma o le atunuu ma mea o iai mo galuega atina’e ma nisi fuafuaga alu alu mamao. O nei faafanua o le a moomia tele e le mamalu o le atunuu aemaise o le lalolagi atoa aua le faalauiloaina o Samoa i atunuu i fafo faapea le faaaogaina i le tapenaina o nisi o fuafuaga mo se siosiomaga gafataulimaina. O faafanua e mafai ona tuuina atu i soo se tasi e moomia e faaaogaina ai faiga faa-komepiuta pe o le lolomiina foi luga o faafanua pepa. E ao foi ona iai ni siuga o faafanua mai i lea taimi i lea taimi ia silafia ai suiga o galuega atiae alualu mamao a le Malo faapea foi pisinisi ma kamupani ma le mamalu o le atunuu. E iloa foi le faatupulaia o le atunuu i vaega ua nofoia i le talafatai ma nuuauta, vaega o le sami ua tanumia, faapea eleele ua tafia ma faaitiitia ai le faitau aofai o le laueleele o Samoa, vaomatua ua taina mo laupapa ma faatoaga ma lafumanu. ua aafia aua galuega laveai ina ia faatino ai ituaiga fesoasoani e moomia (Komiti o Faalavelave Faafuasei) 1. Auaunaga: O nisi o auaunaga ma faafanua o loo faapea ona faatinoina e lenei vaega e aofia ai itu o loo ua taua i lalo: 1. Ata pueina o le atunuu e mafai ona pueina mamao mai vaalele; 2. Faafanua ata ua faasa’osa’oina ma faatulagaina; 3. Faafanua o eleele uma o Samoa; 4. Faafanua faa-komepiuta; 5. Faafanua mo tagata tafafao maimoa mai; 6. Faafanua o sini taitasi o vaega o le eleele o le atunuu; 7. Faafanua faaitumalo; 8. Ata pueina o le atunuu e mafai ona pueina mamao mai Satelite; 9. Pueina o faafanua ma ata lolomi e iai ata fale ma isi; 10. Faafanua o le vaega i le sami o Samoa. 2. Faafanua na faia ma tupe maua: Ituaiga o Faafanua Faafanua o le Eleele o Samoa Faafanua faakomepiuta Faafanua o sini taitasi Kopi o faafanua ma ata lolomi. Faafanua mo turisi Aofaiga Faafanua faatauina atu mo tagata lautele (103) $3,560.00 Faafanua mo le faaaogaina I le Matagaluega. (11)$260.00 Tau Aofai atoa o le Auaunaga. (28) $550.00 (157) $2,893.00 $ 3,443.00 (19) $540.00 (196) $13,235.00 $13,775.00 (18) $365.00 (85) $2,730.00 $3,095.00 (24)$120.00 (6)$30.00 $150.00 $19,148.00 $ 5,135.00 $24,283.00 $ 3,820.00 O loo manino ma silafia ai galuega faaauau a le Malo e pei o auala galue o nuu ma afioaga, faaleleia o auala mo femalagaiga ae maise polokalame o taligalu ma le gataifale. I taimi o faalavelave faale natura e moomia tele ai le lagolago mai a le vaega o Faafanua ia mautinoa le vaega tonu o le atunuu 47 Avanoa Faigaluega: • O loo iai pea nisi o avanoa faigaluega i totonu o lenei vaega o loo moomia pea aua lava le faaleleia atili o le auaunaga a lenei vaega i totonu o le Matagaluega. • • • • • • Ofisa Sinia mo Ata Faa-Komepiuta Ofisa mo Faafanua Faakomepiuta Ofisa Fesoasoani mo Faafanua Faakomepiuta Aafiaga o le Auaunaga. E iai nisi o galuega e lei faataunuuina i lenei tausaga faaletupe ona o tulaga o le le lava o le aufaigaluega, utiuti le faasoa mo le faatauina mai o totoga manaomia o masini ma pepa e lolomi ai faafanua faatasi ma le moomia ona siitia le tulaga o masini (MapInfo version) ma ata vaalele (new aerial photography). • Faamatala auiliili, toe faamatala auiliili, suia po o le teuteu ma faamaonia tuaoi uma tau pulega Ia faaogaina tulaga faataatitia ma faaoga tulafono faafoe mo le faamaoniga o igoa faa-fanua Ia atiae ma uunaia taiala faavae mo le faatulagaga o igoa faa-fanua Ia lomia faasalalau se faasilasilaga o igoa faa-fanua Ia faia suesuega ma fautuaga e uiga I se mataupu ua tuuina atu e le Minisita I le Komiti Faatino. Nisi o ata ma galuega sa faatino i le Afa o EVENI 2012 Asia ma tapena faafanua mo le faamautuina o vaega faaleagaina I nuu ma afioaga I Uoplu. Falelatai ma SamatauMulivai, Safata Fautuaga ma vaega e fia faalelei. • Faafaigaluegaina loa avanoa o loo taua i lenei lipoti i le 2012-2013. • Fautuaina le pueina o le ata vaalele e pei ona talosagaina i tausaga ua tuanai. • Talosagaina le faatau o le masini komepiuta (1) desktop, (1) laptop faatasi ma le toe faalelei (upgrade version for MapInfo). • Asiasiga i lau fanua e faamautu ai le suiga ua iai le laufanua o Samoa (ground truthing). Maliega mo le faaogaina o faamaumauga a le Matagaluega (MoU) O loo faaauau pea ona faia ma tapenaina maliega mo le faaogaina o faafanua ma faamatalaga tau faafanua ma ata vaalele ma satellite pe a moomia e nisi mo le faaogaina faatasi ai ma totogi talafeagai o nei faamaumauga. Auaunaga mo Poloketi. E faaauau pea le auaunaga i poloketi i totonu o le matagaluega e pei ona sau i le tausaga ua tuanai. Ua maitauina foi le tele o faalapotopotoga mai fafo ua moomia le auaunaga e ala i faafanua ina ia mautinoa le saogalemu i taimi o faalavelave faalenatura aemaise le fesuiaiga o le tau ua iai nei. Mulivai, Safata. Upu Faaui. E faaauau pea le galuega o le tapenaina o faafanua aua manaoga o le atunuu autovaa mai, faapea paaga o loo galulue soosoo tauau ma le Matagaluega o Punaoa ma le Siosiomaga aua se siosiomaga lelei mo Samoa ma ona tagata. Komiti Faatino o Igoa Faa-fanua o Nofoaga. E faamauina i lenei lipoti le amataina o galuega a le Komiti e pei ona aiaia i le Tulafono o le Lala Sooupu 2010. O galuega tauave a le Komiti: • • Iloilo ma fuafua pe faamaonia igoa faa-fanua i Samoa Suia se igoa faa-fanua ua faamauina 48 Galuega Faatino 5 - VAEGA O LE SIOSIOMAGA MA FAASAO 5.1 - VAEGA FAASAO O ELEELE MAUTU 1. GALUEGA UA AUSIA Polokalame Galueaina 1.1 Faiga fa’avae ma Fuafuaga mo le ola fa’anatura o meaola o le eleele matutu. 1 Toe iloiloina o le Fuafuaga Autu o Galuega ma Auala e faatinoina mo le Ola Faanatura ma le Tapenaina o le Ripoti lona lima a Samoa mo le Fegaiga Faavaomalo o le Ola Faanatura. Ua fa’amatuuina mai le fesoasoani tau tupe mo le toe iloiloina o le Fuafuaga Autu o galuega ma auala e faatinoina mo le Ola Fa’anatura ma le tapenaina o le Ripoti lona lima a Samoa mo le Feagaiga Fa’avaomalo o le Ola Fa’anatura. Ua fa’asalalauina nei le avanoa faigaluega mo le Konesale poto fa’apitoa na te fa’atinoina galuega ma fuafuaga mo le toe iloiloina o le Fuafuaga faapea ai ma le tapenaina o le ripoti a Samoa. 2 Fuafuaga mo le puleaina o le latisi vai i Samoa. Ua maua i sailiiliga sa fa’atinoina le manaomia o le fausiaina o se fuafuaga mo le puleina o lelatisi vai i totonu o le atunuu. O le tulaga lea sa fausia ma tuufaatasia ai loa lea fuafuaga ma le naunautaiga ina ia fa’aitiitia ma/pe tafiesea uma latisi vai mai nofoaga uma o lo’o maua ai i totonu o le tatou atunuu. O fa’amoemoe e tolu o lea fuafuaga (1) Ia sailia ma mataitu le salalau ma le sosolo o lea laau faalafua i nofoaga ua maua ai. (2) Ia faatuputeleina le malamalama ma le silafia o i latou e ona fanua, o le au toto laau ma le mamalu lautele o le atunuu i aafiaga o le latisi vai. (3) Ia faatino gaioiga vave pea maua nisi nofoaga fou e maua ai le latisi vai. O lo’o fa’amaeaina nei ona tuufaatasia lenei fuafuaga ma tuuina atu i le kapeneta mo le pasia aloaiaina. 49 Polokalame Galueaina 1.2 Polokalame mo le fa’aitiitia ma le pulea lelei o meaola fa’alafua o le eleele matutu i le atunuu. 1.Galuega tulituliloa o mailei o le isumu faalafua ( monukusi ) i Satitoa. O galuega tulituliloa o mailei e 9 o le DOC 250 sa tatao i Satitoa i Aleipata sa faia mo le mataituina o lea meaola fa’alafua ma ia mautinoa ua tafiesea lea manu mai Samoa. O le maunu sa fa’aaogaina o le fuamoa. O tali sa aoaoina mai lenei galuega, ua faamaumauina i lalo. O tali sa aoaoina mai galuega tulituliloa o mailei o le monukusi i Satitoa ia Iulai agai atu ia Novema, 2012. Ua maitauina le tele o mailei ua fiti/pa i le taimi o galuega tulituliloa. O isi mailei ua fiti/pa ae leo iai ni faailoga e mautinoa ai mafuaaga na ala ai ona fiti. I le tulaga lea, ua faamauina ai le taua o le faaauauina pea o galuega tulituliloa mo le mataituina o le tulaga lelei o mailei mo le pueina o le monukusi. 2 Poloketi mo le Faatamaiaina ma le Faaitiitia o le maina Galuega faatino e faaaogaina ai maunu oona. 1. Sa tuuina mai se ripoti mai ia Aiona Tile o Fa’asitoo Uta i le tulaga ogaoga ua oo iai le taualuga po’o le faalo o lona fale mai aafiaga o maina. Sa faapena ona ia ripotia mai foi le faalegaina o le latou falesa i lupe palagi. O le Aso 6 Novema sa asia ai loa e le matou vaega le fale o Aiono mo le auiliiliina o le mataupu e pei ona ripotia mai. Sa maitauina le tele o faamoega o maina i luga o le fale ma o le vaitaimi tonu lea e tautu’ufua ma fiafia ai le maina e fai fa’amoega i soo se nofoaga aemaise lava i luga o fale o aiga e pei o le vaaiga i le fale o Aiono Tile. O le isi tulaga o le faatuputupulaia lea o le pisapisao o maina ma ua faatiga taliga i le aiga i le aso atoa. Sa asia foi le falesa ma maitauina ai le faaleagaina o le faalo ma puipui tulimanu i le faititipa ma le fa’ainaelo o lupe palagi o loo ofaga i lea nofoaga. Sa faataunuuina loa galuega e faaaogaina ai le vailaau oona o le DRC1339 i nofoaga e pei ona taua. O le faaogaina lea o maunu oona e tuu i totonu o ofe ua vaeluaina ma fa’atautau i fafo o le fale i vaega tonu e ofaga ai maina. O nisi o maunu sa tuu tonu lea i fa’amalama pito i luga ole falesa faapea ma vaega talafeagai e tele ina vaaia ai lupe. 2. Galuega mo le mataituina o le tulaga o le maunu ma le sailia o maina mamate. Sa faatinoina galuega tulituliloa mo le mataituina o nofoaga e pei ona faia ai le galuega mo le faatamaiaina ma le faaitiitia o maina faapea ma lupe palagi. Sa maitauina o nisi o maunu ua aina e maina faapea foi ma lupe palagi. Sa toe tuuina nisi maunu oona i totonu o ofe ua tau leai ni maunu o iai. E nao le tasi le maina mate sa maua, ma le talitonuga e tele maina mamate o loo i totonu o le faalo o le fale o Aiono ona ua maua se manogi leaga o loo sau mai ai. Sa mafai foi ona aveeseina mai ma faaleaga faamoega o maina sa mafai ona maua ae lei maua ai ni fuamoa ole maina ae ua nao o latou fulu. O le asia ai ole falesa a Fasitoo Uta, sa mautinoa ai e laititi lava se vaega o le maunu sa ai ma faatitipaga fou a lupe sa maitauina ai. 3 Mata’ituina o nofoaga o ofaga ai maina i Moamoa Sa tuuina mai le ripoti mai se sui o le afioaga o Moamoa e faapea o loo vaaia le tele o le faitau aofai o le manulele o le maina i lea vaega. O lea sa asia ai loa e le ofisa lea nofoaga i le Aso 20 Novema 2013 ma faamaonia ai loa le vaaiga e pei ona ripotia mai. Sa faaauau pea sailiiliga aga’i i vaega tau maugā i le itu lagi o loo felelei ai, mulimuli ane maua tonu le vaega o loo ofaga iai le faitau aofai o maina e pei ona vaaia. E lua lava laau sa mataituina pe ofoga ai o maina e ala lea i lona faitau aofa’i e vaaia i ia laau, o le togo vao faapea ma le pulu vao. I faamaumauga tusitusia e faamaonia ai o nei laau ua fa’amauina o laau faalafua i lalo o fuafuaga ma galuega autu o meaola faalafua. 4 Galuega tulituliloaina o ofaga/faamoega o maina i Moamoa. Sa fa’aauau pea ona mataitu ma tulituliloa i suesuega a le ofisa e ala i ni faamaumauga pe e le mafua i le aina e maina o fua o togo vao po’o pulu vao e afua ai ona ofaga i nei laau faalafua e lua. Ae na maitauina i le itula e 4pm aga’i i le 6:30pm sa vaaia ai le amata felelei mai o maina mai i itulagi eseese agai i le vaega tonu ua faamautu ai ma le pisapisao ua fatuputupulaia i lea taimi. Sa faapea foi ona asia e le ofisa lea nofoaga i itula e 5:30am i le taeao po ma na maitauina ai le anoanoai i se faitau aofa’i faatuputupulaia o loo iai i lea vaega. I le itula e 6:30am aga’i i le 7:00am na toe faalogoina ai loa le pisapisao o maina ma amata ai loa on felelei i luga o laau lata ane ma faamaumauina ai e le ofisa aina e le manulele o le maina ia fua o le pulu vao ma le togo vao ae ua na o ni laau e ofaga iai. 3 Suesuega ma Sailiiliga o le latisi vai 1 Ulua’i Sailiiliga Na tuuina mai se ripoti i le matou Vaega i le Aso 24 Novema, 2012 mai i le Susuga Bill Nagle o se sui o le Faalapotopotoga o Meaola Faalafua i le Pasefika i Niu Sila, tauala mai ia James Atherton o le GIS Consultant e faatatau i latisi vai na vaaia i le faletalimalo o Lyns Gateway i Motootua. O luga o se feaau tusitusia tau imeli na fesootai mai ai le Susuga Nagle e faapea, na ia vaaia lenei laau faalafua i le nofoaga ua taua ma e le’i faamaumauina muamua i totonu o Samoa. I le faatalatalanoaga ma Lyn Netler na faapea mai ai sa ia faataua mai le laau (latisi vai) e tasi mai ia Agnes Chan o 50 Vaivase Uta. Ae sa ia saunoa foi ma malamalama o le latisi vai o se laau faalafua i le atunu o Saina aemaise ona aafiaga ogaoga i vaitafe 2 Galuega tutlituliloa i nofoaga ua maua ai latisi vai Sa fa’aauau pea e le Vaega o Fa’asao o Eleele Matutu galuega tulituliloa i nofoaga ua ripotia mai le maua ai o latisi vai. E 6 nofoaga sa fapena ona famaumauina ma tuuina i luga o le fa’afanua ma i asiasiga tutlitulioa a le ofisa ua faamauina ai le faitiitia o lenei laau faalafua o le latisi vai aemaise lava i totonu o fa’atanoa i’a e pei ona masani ai. 3 Fausia ma tuufaatasia le pepa faalauiloa o le latisi vai E afua le fausiaina o lenei pepa o famatalaga o le latisi vai ina ia nofo malamalama tagata lautele i lenei fa’aluiloa taua. E ala lea i le tuuina atu o famaumauga auiliili o le latisi vai ma ona aafiaga ogaoga i lo tatou siosiomaga. Ae le gata i lea ia nofo silafia foi tagata uma i auala e ao ona mulimulitaia ina ia faaitiitia pe fa’atamaia ai lenei laau faalafua. Ua iai nei pepa o faamatalaga o le latisi vai ua mae’a ona tuufaatasia i le gagana Fa’aperetania ma le gagana Samoa mo le tufaina atu i aoga aemaise le mamalu o le atunuu. 4 Pepa o fa’amatalaga I le mae’a ai o suesuega i nofoaga ua aafia ua fa’apogai ai le fausiaina o le pepa o faamatalaga ina ia unaia pea faalauiloa aua le nofo malamalama o tagata lautele i aafiaga ogaoga o le latisi vai. O lenei foi faalauiloa e unaia ai faamatalaga e afua i le avea o lenei laau ma faafitauli e ao ona mata’ituina, aemaise auala ua faatinoina nei e le Matagaluega e tali atu ai faapea foi ma le lagolagosua mai o tagata lautele i auala talafeagai e faamuta ma faaitiitia ai lenei faafitauli. Ma o lenei pepa o faamatalaga ua uma ona faaliliuina nei i le gagana Samoa. Aotelega o Galuega 1.3: Su’esu’ega ma polokalame tulituliloa mo le fa’asao o manu ma laau. 1.3 Ulua’i sailiiliga o Taulaga pe’a 1 Taulaga pe’a i Magiagi Sa faatautaia e le Vaega o Faasao o Eleele Matutu se sailiiliga i vaega o loo iai ofaga o pe’a i le afioaga o Magiagi ma māua ai ni ofaga/taulaga pe’a se lua. O le ituaiga pe’a sa faamauina o le Pe’a Toga ma e i luga ifo ma le 70 le aofaiga o pe’a sa vaaia ma e masani lava ona taua o le pe’a faitaulaga e ala i lona faitau aofa’i e fuifui faatasi i luga o laau. Sa ripotia mai foi le taulaga pe’a i Tanugamanono e le susuga Keni Ioapo o se sui o le afioaga, e fa’apea o le Aso 12 Mati, 2013 sa ia vaaia ai se tamā ma lana fanau toalua o tafana luga o le laau sa ofaga pe taufuifui ai pe’a. O lana maitau o se gaioiga sa fai ina ia fa’asesegi ese ai pe’a ae e le’i iai se pe’a na fa’atamaia i lea aso e tusa ai ma lana molimau. O faamauamauga tuuina mai e faape’a, o nei ofaga/taulaga pe’a na mafai ona vaaia i le mae’a ai o le afa o Eveni ma e faatuputupulaia pea le fuainumera o pe’a e ofaga i lea vaega pe a malu ifo le afiafi. 2 Taulaga pe’a i Fasitoo Uta Sa ripotia mai se ofaga/taulaga pe’a i Fasitoo Uta e se tasi o sui o le Vaega o Vaomatua le susuga Tuua i le Aso 10 Aperila 2013, a’o faatino se tasi o latou galuega i afioaga i tua ma vaaia ai lenei taulaga ofaga/taulga pe’a. O lea lava aso na alu ai loa le asiasiga a le ofisa i le vaega tonu e pei ona taua. Sa taua ina ua faia le faatalatalanoaga a le ofisa ma le faletua o le Amupasa o Suitiselani o lē ona tonu le fanua o loo iai le taulaga pe’a i Fasitoo Uta e faapea, o lenei vaaiga sa maitauina ina ua maea le vaiaso talu ona uma le afa o Eveni. Sa faapea foi ona maua ai ma ni taga ma’a i lalo o laau o loo iai ofaga/taulaga pe’a ma le manatu o nisi lava e nonofo latalata mai lea e omai tau fa’atamaia nei ofaga. Ma e i le va o le 300 ile 400 le faitau aofai o pe’a sa vaaia totonu o le fanua. O le laau o loo ofaga ai pe’a o le iukalipi. 3 Galuega tulituliloa o taulaga pe’a O le maitauina po’o le vaaia o pe’a i nofoaga maualalalo o se tulaga e le masani ai, ma le talitonuga ona o le matautia tele o le afa o Eveni ua faaleagaina ai vaega poo nofoaga e masani ona ofaga ai aemaise le ola faalagolago i le siosiomaga. O suesuega ma sailiiliga sa mafai ai ona faamaumauina ia taualga pe’a e tolu e pei ona asia e le ofisa. E lua sa faapena ona ripotia mai i Magiagi ae tasi i le afioaga o Vaigaga. O lona aotelega, e matua faasa lava ona tafana, faaleaga, pe maileiina e soo se tagata ia lenei meaola o le pe’a poo se isi lava tulaga e ono lepetia ai lona ola faalenatura i totonu o le atunuu. 1.3 Sailiiliga o le Manumea. Sa faatinoina se suesuega mo le sailia o le manumea e ala i le galuluea fatasi o le Vaega o Faasao o Eleele Matutu ma le Vaega o Paka ma Faasao aua lava le aoina mai o faamatalaga talafeagai e limataitaiina ai galuega mo le fausiaina o alāfua tau i le faasaoina o le siosisomaga ma laona natura. O le a avea foi nei faamaumauga maumaututu e afua ai alafua talafeagai mo le faasaoina o le faitau aofai o manumea o totoe aemaise lo tatou siosiomaga i lona aotelega. Aotelega o Galuega 1.4: Fa’amaumauga tusitusia maumaututu o meaola o le Eleele Matutu. O lo’o galulue pea lenei vaega i se taumafaiga e toe Iloilo ma faamautu faamatalaga uma o meola o le eleele matutu ina ia lelei atoatoa lona tuuina atu mo 51 faamaumauga i luga i le upega tafailagi a le tatou Matagaluega. 2. Vaega o Faasao o le Gataifale. AOTELEGA MA LE FAAIUGA Ua mafai ona ausia e lenei vaega le anoanoai o ana gluega sa fuafuaina aemaise poloketi o loo taulimaina pea faapea ma polokalame pulea lelei i lana faamalumaluga. O le ala lea e momoli atu ai le fa’amalo i la matou nei Vaega mo le Ola Faanatura o Meaola o le Eleele Matutu, ona o le tauivi ma le loto onosa’i i le faatinoina o a matou galuega ua afua ai ona ausia le tele o taunuuga lelei sa tulituliloaina. E momoli foi le agaga faafetai i le agalelei mai o paaga masagi a la matou nei vaega i faalapotopotoga eseese e pei o le CI, SPREP, UNESCO ma isi faalapotopotoga tau i le siosiomaga, ona o la outou lagolagosua mai pea i soo se auala. E iai le manatu, pe ana leai la outou fesoasoani e le mafai e lenei vaega ona ausia pe faataunuuina foi nisi o ana fuafuaga faataatitia i ana polokalame fai. Ia tumau pea la tatou galulue soosoo tauau faatasi mo se lumanai o lo tatou siosiomaga aua Samoa mo nei ma a taeao. GALUEGA AUTU: Polokalame o le Faasaoina o Meaola o le Gataifale Suesuega: • Tafola ma Manua/Mumua: E lua suesuega sa faatino i lenei faa-le-tausaga. O le suesuega muamua sa taumafai e mataituina ituaiga mumua/manua eseese, ogasami o Samoa o lo’o fai ma nofoaga fa’apea foi ma sootaiga o lenei manua/mumua ma manua/mumua o lo’o maua foi i nisi atunuu. E toa fa ituaiga manua/mumua ma ituaiga tafola eseese e lua sa vaaia i le taimi o le suesuega. O le suesuega lona lua sa faapitoa i le ituaiga tafola o le humpback whale. O lenei suesuega e taumafai e mataituina le fainumera o ia tafola I ogasami o Samoa ma vaega o le ogasami o Samoa e maua ai. E sefulu-tolu (13) le aofai o tafola (humpback whale) sa mafai ona pueina o ata o le siusiu (underside of the tail) ma latou gogo (dorsal fin) ia iloa ai le eseesega o tafola taitasi. O ata na pueina mai tafola taitasi na vaaia I lea suesuega, e leai se tafola na vaaia mai suesuega na faia muamua ma se faailoga lea o lo’o laititi pea le fainumera o nei ituaiga o tafola e maua i ogasami o Samoa. E lua ituaiga tafola eseese o le dwarf sperm whale ma le melon-headed whales sa mafai ona vaaia i se taimi muamua I le ogasami o Samoa. • Mumua/Manua Paulia: Sa lipotia mai le afioaga o Faleula se mumua/manua (short-finned pilot whale) na paulia i le latou gataifale. Sa aoina foi ni vaega o le tino o le mumua/manua e faatinoina ai nisi suesuega. • Faailogaina ma toe Faasosola o Laumei: E lua ituaiga o laumei eseese (green and hawksbill turtles) sa faailogaina latou apaapa i pine faapitoa na aumai mai le Faalapotopotoga Faasao o le Pasifika (SPREP) ma toe faasosola. O lenei polokalame e faatino e le Matagaluega ma SPREP o se galuega fa’aauau e taumafai e saili ogasami ma nofoaga e maua ai laumei eseese. Sa faatinoina le suesuega i se laumei na lipotia mai le aofiaga o Matautu-Falealili. O lenei suesuega sa taumafai e saili ai le mafuaaga ua mate ai le laumei ma saili po’o na mamate i le aiga o taga pepe iila. Suesuega: • Suesuega o le Togatogo: Sa faatino se suesuega e taumafai e fai se fua fanua mo togatogo i Le Asaga Bay o lo’o i lalo le Polokalame mo le vaaia ma le pulea lelei o Togatogo aua le tali atu i suiga o le tau (MESCAL). O lenei 52 foi suesuega sa faamaumau nisi o togo ma laau eseese o lo’o maua i totonu o le togatogo. • Suesuega i le taua o Togatogo: Sa faia se suesuega mo nuu o lo’o iai togatogo e pei o Safata, Vaiusu, Vailoa ma Sogi. O lenei suesuega sa faatalanoa tagata mai nuu nei e saili le taua o togatogo mo le soifua maloloina o tagata, nisi o auala o lo’o faanaina le togo ma ni taiala po’o tulafono ia faaaona tatau ai nei alamanuia. • Aoina o amu: O se tasi o suesuega sa fuatino e se tamaitai mai le Iunivesite o Otago i le faasao o Palolo Deep o le sailiaina o le afiaga o amu mai le suiga o le tau. • Suesuega e saili ituaiga meaola o le sami e taua mo vaifofo o faama’i: Na auai mai ni sui mai le Faalapotopotoga mo Suesuega mo Atinae (SROS) ma le Iunivesite o Victoria, Niu Sila e saili ituaiga meaola o le sami e taua mo le faia o vaifofo o faama’i. O lenei suesuega sa faia I Manono-tai ma na aoina mai aga (sponges) mai nofoaga vaovao o le sami (seagrass beds) e fai ai suesuega e pei ona taua i luga. • Suesuega o Alamea: E sefulutasi nuu na faia ai ni suesuega i le latou gataifale e saili ai le faateleina o fainumera o alamea ua lipotina mai. O nuu sa faateleina le fainumera o alamea I le latou gataifale a aofia ai Vaovai, Tafitoala ma Samusu. O Palolo Deep Marine Reserve, Amaile, Vailoa, Lalomanu, Saleilua ma Poutasi sa matauina le laiti o le fainumera o alamea sa maua I le latou gataifale. Sa leai ni alamea na vaaia I le gataifale o Satitoa ma Ulutogia i le taimi na fuatino ai le suesuega. Tomai ma Agavaa Moomia: • A’oa’oga mo le puipuina o amu ma a’au: Sa faia se mafutaga fa’alea’oa’oga e fa’aogaina ai komepiuta ma a’upega tafa’ilagi i le ofisa mo le Faasaoina o le Siosiomaga mo le Pasifika (SPREP). O lenei a’oa’oga na auai mai ai sui mai le Ofisa Faigafaiva a le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva ma sui o le Vaega o Fa’asao ma le Siosiomaga al le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga. O le auga ma le autu o lea mafutaga o le a’oa’oina lea o sui o Matagaluega ma Ofisa ma e o loo gafa ma galuega tau puipuiina o le gataifale i metotia eseese e sili ona lelei e ono fa’aogina i taimi e fuafuaina ai le fausiaina o faasa’o i o tatou gataifale. Polokalame Atinae: • Polokalame mo le Fa’aogaina o Punaoa Faalenatura e Puipui mai ai i a’afiaga o suiga o le tau (Ecosystem-based Adaptation Project): O lenei polokalame mo le fa’aogaina o punaoa faalenatura e puipuia ai le siosiomaga mai le afiaga o suiga o le tau (EbA) o lo’o faatinoina mo le afioaga o Tafatafa ma Manase. O le polokalame EbA o se tasi o vaega o lo’o aofia I polokalame atinae o SPREP. O le autu o lea polokalame a le SPREP o le fa’aogaina lea o a’oa’oga e maua mai ai aua nisi galuega mo le lumana’i, fa’alauiloaina lea o nei a’oa’oga aua le mamalu lautele o le atunu’u fa’atasi ai ma le a’oa’oina o metotia e sili ona lelei e ono fa’aoga mo nisi nofoaga/afioga o le atunu’u, aemaise lava i nofoaga e le fetaui ai le fausiaina o taligalu ma’a poo taligalu sima ma e le lelei fo’i mo le ola lelei o toga togo. Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga i Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua (CITES) Fonotaga: • Suesuega i totonu o nofoaga vaovao o le sami: Sa faia ni suesuega i le gataifale o Vaiala ma Tafitoala e taumafai e saili le ituaiga ma pasene o vaovao eseese (seagrass beds) e maua faapea foi le faia o le . Tulafono: • Faatalanoaina o se tulafono mo le puipuiiga o togatogo: O se tasi o sini autu i lalo o le polokalame o le MESCAL e aofia ai le fausiaina o se tulafono mo le puipuiiga o togatogo mo Samoa. Sa faia se galuega e taumafai e tuufatasia se lipoti mo tulafono e mafai ai ona faasao ai togatogo ma o lenei lipoti ua ia nisi o fautuaga mo le toe faia se tulafono faapitoa mo le pulea lelei ma le faasaoina o togatogo. • Faigapaaga Faava-o-ofisa I le lotoifale: Sa faatinoina se fonotaga mo le faigapaaga fava-o-ofisa e taumafai e tuufatasia se komiti mo le faatinoina o tiute o loo maioio I lalo o lea feagaiga fava-o-malo. O lenei foi fonotaga sa toe faailoa atu i paaga i le tulaga ma galuega na faatinoina talu mai ai le fonotaga sa faia i Mati 2012. Lipoti: • Lipoti Faa-le-tausaga ma tai lua tausaga: E tusa ai ma aiaiga I lalo ole Tusitusiga VIII, parakalafa 7(b) o le Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga I Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua (CITES) , e ao I a Samoa ona faia se ripoti faa-le-tausaga ma ta’i afa 53 tausaga, e faaoo ile Failautusi o le Feagaiga. O ia ripoti ua lipotia ai galuega faatino mai I le tausaga 2005 sei pāia 2011, o loo auiliili ai faamaumauga o galuega ausia o le Feagaiga. Polokalame faakamupiuta mo le CITES: • Polokalame faakamupiuta: Ua ma’ea ona fausia se polokalame mo le faamaumauga o meaola o lo’o auina po’o faatauina atu i fafo faapea foi o oloa o lo’o aumai i totonu o Samoa. E fesoasoani foi lenei polokalame I faamatalaga mo ripoti e tuuina atu ile Failautusi o le Feagaiga. • Folosaga faalauiloa ma asiasiga faaleaoaoga: E silia ma le 400 fanau aoga mai I aoga laiti ma kolisi sa fesoasoani atu iai le Vaega o le Faasao o le Gataifale e ala I a latou poloketi faaleaoaoga. Sa faapea foi ona faia se folasaga e faalauiloa ai galuega faatino a le Vaega o le Faasao o le Gataifale, mo le fanau aoga a le Inivesite Aoao o Samoa o loo a’oa’oina I mataupu tau I le Siosiomaga ma Faasao. • Faamamaina o lapisi ma otaota i le Togatogo: Sa faatinoina se galuega ma nisi o sui mai Tafitoala o lo’o I totonu o le polokalame o le MESCAL e aoina mai o lapisi ma otaota i le togatogo. O lenei galuega o se tasi o taunuuga moomia i lalo o lenei polokalame ia taumafai e pulea lelei ma faasaoina togatogo. Sa tapenaina e le Komiti a Tina ma Tamaitai o Moataa se aso faalauiloa mo le faatāuaina o le faamamaina o togatogo mo le nofo silafia e le afioaga. E silia ma le 50 sui ole nuu sa auai e aofia ai tupulaga talavou, matai faapea le fanau laiti. • Pepa o Faamatalaga: Ua mae’a tuufaatasia ma tusia ia ni pepa o faamatalaga I tulaga o: 1) vaovao sami (seagrass beds) o Samoa; 2) amu ma aau o Samoa; 3) Feagaiga fava-o-malo mo fefaatauaiga I ituaiga o meaola ua faaitiitia ma tau le maua (CITES) 1. FAATOMUAGA O le sini autu o galuega o lo’o faatino a le Vaega mo le Faasao o le Ola Faanatura ma le Siosiomaga o le Gataifale o le “puipui ma le pulea lelei o gafataulima o punaoa faalenatura ma le siosiomaga o le gataifale”. O lenei lipoti faaletausaga 2012 – 2013 o lo’o faamatalaina ma faalauiloaina ai galuega ma polokalame eseese sa faatinoina e le Vaega mo le tausaga ua faamauina. 2. GALUEGA FAATINO 2.1 POLOKALAME O LE FAASAOINA O MEAOLA O LE GATAIFALE 2.1.1 Suesuega o Manua/Mumua O le auga o se poloketi e fa’aigoaina o le “A Pattern of Dolphins”, o le su’esu’eina lea o le gaioina ma feso’ota’iga o mumua I totonu o le Pasefika I Saute e fa’aogaina ai ata tapu’e ma le pau o le mumua e fuatino ai suesuega faasaienisi (genetic sampling). O lea su’esu’ega sa ta’ita’ia e se polofesa mai le Iunivesite o Oregon ma sa galulue fa’atasi ma le Vaega o Fa’asao o Gataifale. Sa fai su’esu’ega mo aso e iva I le masina o Aokuso 2012 e aofia uma ai Upolu ma Savai’i. E tusa ma le 6 ituaiga mumua ma tafola sa fa’amauina I le taimi sa faia ai lea su’esu’ega. E 4 mai I le aiga mumua ma le isi 2 mai le aiga tafolā. O fa’aiuga ma aotelega o nei su’esu’ega, e tele le latou sao I fa’amaumauga tu’u fa’atasia aua le sa’ilia o le faitau aofa’i, feso’ota’iga, amio ma le vaevaega o mumua I Samoa fa’apea le Pasefika atoa. O le malamalama uma I nei fa’amatalaga, e fesoasoani e fa’ailoa mai ai auga o lo’o lamatia ai soifua ma fainumera o mumua ma o latou nofoaga taua, ma fai ai fuafuaga, aua le latou fa’asaoina. O le vaega su’esu’e sa aofia ai le Polofesa o Scott Baker, Neye Baker, Rene Albertson mai le Univesite o Oregon fa’apea fo’i Juney Ward, Titimanu Simi ma Samantha Kwan ma le Vaega o Si’osi’omaga ma Fa’asao. 2.1.2 A’oa’oga mo metotia fa’aogaina I su’esu’ega mo tafolā Sa faia e le Vaega o Si’osi’omaga ma Fa’asao se ao’aoga I le aso 3 Oketopa 2012, mo le Vasega 300 o le Si’osi’omaga ma Fa’asao a le Univesite o Samoa ma isi o le aufaigaluega a le Matagaluega. O le auga o lea ao’a’oga, o le fa’amalamalama ma fa’ailoa o tala fa’asolopito I le soifuaga o tafolā, o le tulaga o latou faitau aofai ma igoa o isi ituaiga tafolā ma mumua o lo’o maua I ogasami o Samoa. Sa fa’ailoa ai fo’i I le vasega ia polokalame o lo’o gafa ma le Matagaluega mo le fa’asaoina o nei meaola ua lamatia o latou soifua ma faitau aofai, I totonu o le kolope. Sa fa’asoa ai fo’i auala fa’asaenitisi o lo’o fa’aogaina mo su’esu’ega e lē ono a’afia ai le soifua o nei tafolā e pei o le; tapu’eina o ata, fa’aogaina o la’au fa’apitoa e tapu’eina ai leo o ia meaola ma isi metotia fa’asaenisi e le mana’omia ai le tau tapēina o le meaola e faia ai ni su’esu’ega, aua ua lamatia o latou fuainumera faitau aofa’i le kolope. O lea a’oa’oga o se tapenaga fo’i mo sui e auai uma I suesuega a le Matagaluega I luga o le ogasami e aofia ai ma sui mai le univesite, e amatalia ia Oketopa 2012. O lea polokalame fa’apitoa o su’esu’ega mo tafolā o se poloketi e fa’atupeina mai e le malo o Ausetalia. 54 2.1.3 Su’esu’ega mo tafolā o le Humpback Sa fa’atinoina se su’esu’ega fa’asaeanisi e si’itia ai le tomai ma le malamalama I amio, auala uia, feso’oto’iga ma le vaevaeina o tafola o le Humpback, i totonu o ogasami o Samoa mo aso e 20 mai ia Oketopa ia Novema 2012. O ia su’esu’ega sa fa’atino I luga o va’a ma patino I le itu sauté ma le sauté I sisifo o le motu o Upolu. O le vaiaso muamua o ia su’esu’ega na maua ai se avanoa e auai atu ai sui o se Vasega 300 mai le Univesite Aoao O Samoa, ina ia latou fa’atino ai tomai sa mauaina mai I a’oa’oga sa faia e le Matagaluega. E tusa ma le 1,485km sa so’o ai lea su’esu’ega, pe tusa lea ma le 125 itula sa fa’aaluina I luga o le sami e tau sa’ili ma galue fa’atasi ma tafola ma mumua. E 25 vaega (groups) o tafola ma mumua sa fa’amauina ma e 4 ituaiga tafola ma mumua sa maitauina. O igoa fa’asaenisi o ituaiga tafola ma mumua sa fa’amaonia le latou maitauina o le Megaptera novaeangliae, Kogia sima, Peponocephala electra, ma le Stenella longirostris. E 13 tafola o le Megaptera novaeangliae po’o le Humpback whale, sa tapu’eina latou ata ma fa’amauina e tusa ma ona gogo (fin) ma latou si’usi’u (fluke). O le mumua o le Stenella longirostris po’o le Spinner dolphin, sa maitauina le maualuga o ana fainumera I totonu o lea suesuega e o’o atu I luga o le 80-100 mumua I totonu o se vaega e tasi. E tasi lava se mumua o le Kogia sima ma sili atu I le 250 Peponocephala electra sa va’aia. O se taimi muamua fo’i lea ua fa’amauina mai ai nei mumua I totonu o le ogasami o Samoa. O lea polokalame e fa’atatau I le tafola o le Humpback, e lua tausaga o lo’o fa’ata’atia ai ma o lo’o fa’atupeina e le malo o Ausetalia. O lea suesuega sa auai Samoa Mata'afa ma Aniva Va'alotu (NUS ), Olivia Wales, Anita Horsley and Malaeniu Tanielu (Sa'Moana resort) ma Fini Male, Va'atele Anoifale, Joe Te'o, Samantha Kwan ma Juney Ward o le Vaega o Siosiomaga ma Fa’asao. 2.1.4 Mumua Pa’ulia E tasi se mumua, sa lipotia mai le pa’ulia mai Faleula ia Mati 2013. Sa maua o lo’o upeupea I totonu o le sami ma ua mate, ma toso mai ai loa I luga o le matafaga, e se tasi o sui mai le afioaga. O lea mumua o lona igoa fa’asaeanisi o le Globicephala macrorhynchus ma o se mumua po’a. Sa le’i mafai ona fai se fa’ai’uga I se mafua’aga ua pa’ulia ai, po’o lea fo’i le mafuaaga ua mate ai lea mumua. E leai fo’i se su’esu’ega fa’apitoa sa aumai samples mo nisi suesuega fa’apitoa mo le lumanai. le soifua o nei laumei ma sa lelei atoatoa ma leai ni manu’aga sa maua ai. E tasi se laumei mate na lipotia mai Matautu-Falealili. Sa faia su’esu’ega fa’apitoa e sa’ilia pe e iai se sao o pepa i’ila I le uma ai o le soifua o lea laumei aua e leai ni auga o ni manu’a I lona tino se’I vagana ai se tama’I manua I lona manava. Ae peita’i, e leai fo’i ni pepa i’ila na mauaina mai I totonu o le manava o lea laumei. 2.1.6 Fonotaga mo laumei fa’asao I totonu o vai sima mo mata’aga Sa faia se fonotaga I le masina o Me, e toe amata galueina ai se vaega fa’afoe e patino I le va’ava’aiga o mata’upu e fa’asaga I laumei o lo’o tu’u I totonu o vai sima mo mata’aga. O le auga o lea fonotaga o le avatu lea o fa’amatalaga I le tulaga o le fa’atinoina o fautuaga sa aumaia I se su’esu’ega sa faia I le tausaga 2008, e fa’atatau I aiga ma pisinisi o lo’o fa’asaoina laumei I totonu o vai fa’asima, mo tamaoagia . O lea fono sa maua ai fo’i le avanoa e fa’alauiloa ai le Tulafono mo le Puipuipa o Meaola o le Gataifale 2009 ma toe tapa ai le lagolago mai o isi Matagaluega ma fa’alapotopotogo e pei o le Ofisa o Faigafaiva, Ofisa o Turisi ma le Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Nu’u ma Ala Feso’ota’i. 2.1.7 Turtle Research and Monitoring Database System (TREDS) O le TREDS o se polokalame sa tu’uina mai e le SPREP e fa’aogaina mo masini komipiuta. O lea polokalame e aoga e fa’amaumauina ai uma ia fa’amatalaga e fa’atatau I polokalame mo laumei e pei o le fa’ailogaina o laumei ma latou nofoaga tu’ufua. Na faia ni a’oa’oga mo ofisa e lua, a le vaega o le fa’asao o gataifale I le fa’aogaina o lenei polokalame mo le fa’amauina ma fa’apea fo’i le suesueina o ni fa’amatalaga e tusa ma laumei. O ia fa’amatalaga e aoga e mataituina ai le aofaiga o laumei ma latou gaioina mai I nofoaga tautu’ufua ai I nofoaga e fafaga ai. Talu mai le 1985, e tusa ma le 270 fa’amaumauga o lo’o maua I totonu o le TREDS, mai I le fa’ailogaina o laumei, ma nofoaga tautu’ufua. 2.2 POLOKALAME O LE FAASAOINA MA LE PULEA LELEI O NOFOAGA FAAPITOA O LE GATAIFALE 2.1.5 Fa’ailogaina ma su’esu’ega fa’apitoa mo laumei 2.2.1 Galuega Su’esu’e ma le Fa’amamaina o Togatogo E na’o le 2 laumei na fa’ailoagaina I pine e aumai I le SPREP mo le tausaga fa’aletupe talu ai. E tasi le laumei sa pu’e mai I upega mai Saleilua ma leisi sa lipotia mai I Vaigaga. Na toe fa’asosola uma laumei ina ua uma ona fa’alogaina I Mulinu’u. Sa siaki uma Sa fa’atautaia le fuaina ma le tusiaina o le ata fa’afanua o le fa’asao mo togatogo i le gataifale a Le Asaga i lalo o le Polokalame mo le vaaia ma le pulea lelei o Togatogo aua 55 le tali atu i suiga o le tau (MESCAL). O le aso 23 o Novema 2012 na faatino ai lea galuega ma o le autu o lea galuega o le faailogaina lea o tuaoi o le fanua o loo ola ai le togo, faapea ma le su’esu’eina o itu-aiga togo ma manu eseese e maua ai totonu faatasi ai ma itu-aiga laau eseese e ola lalata i fanua o loo maua ai toga togo. Na fesoasoani foi nisi mai le afioaga o Tafitoala i le fa’atinoina o se galuega fa’amama e ala lea i le aoina o le lapisi mai lea fa’asao mo toga togo. O lea galuega o se tasi o fa’amoemoe autu o loo galue aga’i i ai le poloketi a le MESCAL o le faaleleia ma le faamamaina lea o le siosiomaga o loo iai faasao mo toga togo i lea nofoaga. Sa fa’atinoina fo’i se galuega su’esu’e (long-plot survey) i lea faasao. O le faamoemoe o lea su’esu’ega o le fuaina lea o le laititi po o le tele fo’i o le faitau aofa’i o la’au ma meaola eseese o loo maua i totonu o lenei fa’asao. fa’ateteleina le faitau aofa’i o Alamea. O nei vaega/afioaga e aofia ai Palolo Deep, Lalomanu, Vailoa, Ulutogia, Satitoa, Amaile, Samusu, Tafitoala, Saleilua, Poutasi ma Vaovai. O lea galuega su’esu’e sa fa’amautinoaina ai e mo’I lava ua fa’ateteleina fainumera o le Alamea aemaise i afioaga o Vaovai, Tafitoala ma Samusu. 2.2.5 Su’esu’ega ole aoga o toga togo Ua mae’a fa’atinoina se galeuega su’esu’e mo le aoga o toga togo i le itumalo o Safata. O lea su’esu’ega sa fesiligia ai ni sui o aiga ma afioaga ta’itasi o le itumalo o Safata. O lea su’esu’ega na fa’ailoaina ai le aoga o toga togo mo nei aiga, afioaga fa’apea le itumalo faatasi ma galuega o loo faatinoina aua le tausiaina ma le vaaia leleina o toga togo. O lea galuega su’esu’e sa aofia ai foi ma afioaga o Vaiusu, Vailoa ma Sogi ona o nisi nei o afioaga o loo tutonu i fanua ma faasao o toga togo. O nei galuega sa fa’atinoina i lalo o le poloketi a le MESCAL. 2.2.2 Su’esu’ega o amu i le fa’asao o le gataifale i Vaiala (Palolo Deep Marine Reserve) Sa tuuina atu se fesoasoani a le Matagaluega mo se tasi o tamaitai o loo a’otauina i le Iunivesite o Otago i Niu Sila e ala lea i le tu’uina atu o le fa’atagana mo le aoina mai o ‘amu ‘ese’ese fa’apea ma le sua sami mai le fa’asao o le Palolo Deep aua le faatinoina o ana su’esu’ega. E faapea se talitonuga, o lea tamaitai sa patino ana su’esu’ega i le mata’ituina lea o a’afiaga ese’ese o lo’o maua ai ‘amu mai suiga o le tau o le lalolagi. O amu na aoina mai o le a fa’atinoina ai ni su’esu’ega fa’asaienisi a lea tamaitai o Patila Amosa aua lona taumafai atu mo le faailoga maualuga o le fa’a foma’i (PhD). 2.2.3 Su’esu’ega fa’asaienisi mo meaola e ono maua ai vailaau/fuala’au fofo gasegase Sa fa’atinoina se su’esu’ega fa’ata’ita’i i le gataifale o Manono tai ona o se talosaga mai le Fa’alapotopotoga mo Su’esu’ega Fa’a Saienisi (SROS) na tuuina atu i le Iunivesite o Vitolia i Niu Sila mo se fesoasoani. O le auga autu o lea su’esu’ega na fa’atautaia o le maitauina lea o meaola eseese o loo feola i totonu o le gataifale i Manono tai pe ono maua ai ni meaola e aoga mo togafitiga o gasegase eseese faapea ma le fa’aogaina aua le fausiana o fuala’au ma vaila’au mo gasegase eseese. O loo fuafuaina e fa’aauaua pea ia su’esue’ega i itu eseese o Upolu mo Savaii i nisi aso o i lumana’i. 2.2.4 Galuega su’esu’e mo le Alamea (Crown of Thorn Starfish) Talu ai le fa’atupulaia o Lipoti na tu’uina mai e le mamalu o le atunuu e faapea o loo maitauina le fa’ateteleina o le Alamea i o latou gataifale, e Sefulu ma le tasi ni vaega/afioaga i Upolu na fa’atinoina ai ni galuega se’usu’e e fa’amautinoaina ai pe mo’i ua 2.2.6 Polokalame mo le Fa’aogaina o Punaoa Faalenatura e Puipui mai ai i a’afiaga o suiga o le tau (Ecosystembased Adaptation Project) Ua filifilia Tafatafa ma Manase e fai ma afioaga po o nofoaga fa’ata’ita’i e fa’atinoina ai lea poloketi o le fa’aogaina o punaoa fa’alenatura e puipui mai ai i a’afiaga o suiga o le tau (Ecosystem-based Adaptation Project). O lea poloketi o se vaega i lalo o le poloketi a le SPREP ua fa’aigoaina o le vaaia lelei ma le mataituina lelei o aafiaga o fanua ua tu-lata i le sami mai suiga o le tau. O le autu o lea poloketi a le SPREP o le fa’aogaina lea o a’oa’oga e maua mai ai aua nisi galuega mo le lumana’i, fa’alauiloaina lea o nei a’oa’oga aua le mamalu lautele o le atunu’u fa’atasi ai ma le a’oa’oina o metotia e sili ona lelei e ono fa’aoga mo nisi nofoaga/afioga o le atunu’u, aemaise lava i nofoaga e le fetaui ai le fausiaina o taligalu ma’a poo taligalu sima ma e le lelei fo’i mo le ola lelei o toga togo. 2.2.7 Toe iloiloina o tulafono o loo puipui i toga togo Sa fa’atinoina se iloiloga o tulafono o loo patino i le puipuiina o toga togo i lalo o le poloketi a le MESCAL. O le fa’amoemoe o nei iloiloga o le 1) tuuina atu lea o se aotelega o tulafono uma o loo patino i le puipuiina ma le fa’asaoina o toga togo; (2) tu’uina atu lea o se aotelega o aiaiga(policies) faa le tulafono eseese o loo patino i le puipuiina ma le fa’asaoina o toga togo; (3) iloiloina ma suesueina o nei tulafono; ma le (4) iloiloina ma le suesueina o nei aiaiga faa le tulafono (policies) 56 Sa fausiaina mai i nei iloiloga ni fautuaga e faasino lea i le toe fa’aleleia o nei tulafono ma aiaiga fa’aletulafono fa’atasi ai ma le fautuaina o le fausiaina o ni tulafono fou ma ni aiaiga fou e fesoasoani lea i le vaaia lelei o faasao o toga togo. 2.2.8 Mafutaga fa’a le a’oa’oga mo le puipuiina o ‘Amu ma A’au E 2 aso na fa’atautaia ai se mafutaga fa’alea’oa’oga e fa’aogaina ai komepiuta ma a’upega tafa’ilagi. O lea mafutaga sa fa’ataunu’uina i le ofisa autu a le SPREP i Vailima i aso 26-27 Iuni mo sui mai le vaega o Faigafaiva a le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva fa’atasi ai ma sui o le Vaega o Fa’asao o le Gataifale a le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Si’osi’omaga. O le auga ma le autu o lea mafutaga o le a’oa’oina lea o sui o Matagaluega ma Ofisa ma e o loo gafa ma galuega tau puipuiina o le gataifale i metotia eseese e sili ona lelei e ono fa’aogina i taimi e fuafuaina ai le fausiaina o faasa’o i o tatou gataifale. 2.2.9 Galuega su’esu’e mo Vaovao Sami (Seagrass) Sa fa’atinoina se su’esu’ega i le gataifale o Tafitoala ma Vaiala e fa’ailogaina ai le ola o le vaosami (Seagrass). O lea galuega o galuega e fou ma o se muai taimi lenei ua faatinoina lea ituaiga su’esu’ega mo Samoa. 2.3.2 Ripoti Faa-le-tausaga ma ta’i lua tausaga E tusa ai ma aiaiga I lalo ole Tusitusiga VIII, parakalafa 7(b) o le Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga I Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua (CITES) , e ao I a Samoa ona faia se ripoti faa-le-tausaga ma ta’i afa tausaga, e faaoo ile Failautusi o le Feagaiga. Talu mai ona sainia e Samoa le Feagaiga, e leai se ripoti ua taulimaina. Sa faatalatalanoaina ia ripoti faa-le-tausaga ma ta’I afa tausaga I se fonotaga ale Komiti ole Feagaig na faia I a Setema 2012. O ia ripoti ua lipotia ai galuega faatino mai I le tausaga 2005 sei pāia 2011, o loo auiliili ai faamaumauga o galuega ausia o le Feagaiga, faapea ma sosia/atigi figota o loo lisiina i Appendix I, II ma le III sa faapea ona fefaataua’i atu i fafo o Samoa ma faaulufale mai i le atunuu. 2.3.3 Polokalame faakamupiuta mo le CITES (database) Ua mae’a fausia se polokalame faakamupiuta (database) mo le teuina o faamaumauga o meaola o le Feagaiga o loo fefaatauaiga I fafo atu o le atunuu ma faaulufale mai I totonu o Samoa. E fesoasoani foi lenei polokalame I faamatalaga mo ripoti e tuuina atu ile Failautusi o le Feagaiga. 2.4 Faamaumauga ma Polokalame Faalauiloa 2.3 Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga i Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua (CITES) 2.3.1 Fonotaga mo Faigapaaga faava-o-ofisa i le lotoifale O le masina o Iulai 2012 ma Me 2013, sa faatinoina ai ni fonotaga mo faigapaaga faava-o-ofisa e aofia ai le Matagaluega o le Va-ifafo ma Fefaatauaiga, Ofisa o le Loia Sili faapea le Matagaluega o Puna’oa Faalenatura ma Siosiomaga. O le auga o lea fonotaga ina ia faatuina se Komiti o le Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga I Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua (CITES), e aofia ai I totonu Matagaluega talafeagai, latou te tauaveina tiute o loo maioio I lalo o le Feagaiga. Sa talanoaina le faamaotiina o paaga e nafa ma le puleina tatau o galuega o Faasaienisi, o o latou tiute ma matafaioi. Sa avea foi lea feiloaiga ma avanoa na faailoa ai le tulaga latamai ua iai le gasologa ole mulimulitaia o fautuaga sa faat’oai ane I se aoaoga na faatino I a Mati 2012. Sa faapea na ausia I le fonotaga se iloiloga o le Maliliega Tusitusia (MoU) o loo maioio ai tiute fai ma matafaioi tauave a le Komiti o le Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga I Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua. 2.4.1 Folosaga Faalauiloa ma Asiasiga Faaleaoaoga E silia ma le 400 fanau aoga mai I aoga laiti ma kolisi sa fesoasoani atu iai le Vaega o le Faasao o le Gataifale e ala I a latou poloketi faaleaoaoga. O mataupu sa ave iai le faamamafa o suesuega a le fanau aoga e aofia ai le (1) Faasaoina o Togatogo (2) aafiaga faa-le-tagata I le Faasao Gataifale o Palolo Deep. O le tele o folasaga faalauiloa ma galuega asiasi sa faatinoina lea mo vasega 12 ma le 13 e patino I mataupu tau I le Natura faa-lesiosiomaga (Geography) ma le Natura faasaienisi (Biology). Sa faapea foi ona faia se folasaga e faalauiloa ai galuega faatino a le Vaega o le Faasao o le Gataifale, mo le fanau aoga a le Inivesite Aoao o Samoa o loo a’oa’oina I mataupu tau I le Siosiomaga ma Faasao. Sa faamanino I le folasaga galuega faatino mo meaola o le gataifale, faapea galuega mo le faasaoina ma le puleaina tatau o punaoa o le siosiomaga, matafaioi a le ofisa I lalo o Feagaiga faava-o-malo, nofoaga faasao o le gataifale o afioaga, ma le lasi. 57 2.4.2 Faalauiloa le tāua o le faamamaina o le Nofoaga Faasao o Togatoga, I Moataa Sa tapenaina e le Komiti a Tina ma Tamaitai o Moataa se aso faalauiloa mo le faatāuaina o le faamamaina o togatogo mo le nofo silafia e le afioaga. Na valaauliaina le Vaega o le Faasao o le Gataifale ina ia talanoaina ma faailoa le tulaga o loo iai togatogo o Samoa, faapea ma galuega o loo faatino e le malo e fesoasoani ai I le faasaoina o ia punaoa ina ia mautinoa le puipuia o togatogo o loo totoe ai nei I le atunuu. E silia ma le 50 sui ole nuu sa auai e aofia ai tupulaga talavou, matai faapea le fanau laiti. Sa faia se galuega o le faamamaina o lapisi ma otaota I le togatogo o le afioaga e faamanatuina ai lea aso taua. 2.4.3 Pepa o Faamatalaga Ua mae’a tuufaatasia ma tusia ia ni pepa o faamatalaga I tulaga o: • Vaovao sami o Samoa • Amu ma Aau o Samoa • Feagaiga Faava-o-malo mo Fefaatauaiga I Ituaiga o Meaola ua Faaitiitia ma Tau le Maua (brochure ma poster) totonu o le Vaisigano mai le fale tali malo o le Aggie Grey Samantha Kwan Fagaloa – Lipotia mai se manogi le lelei mai le fale gaosi eletise a le EPC fa’amautinoaina pe moni ia lipoti ma sa tu’uina atu fo’i e le Matagaluega ni fautuaga Sa fa’atinoina se su’esu’ega ma fa’atalatalanoaga ma sa tu’uina atu ni fautuaga tusitusia i le PUMA 2.5.2 Aufaigaluega Fou O Samantha Kwan o se tama’itai sa a’otauina ma fa’au’u i le Iunivesite Aoao o Samoa ma o le masina o Iulai 2012 sa filifilia ai Samantha Kwan e avea ma Ofisa o Faasao o Punaona o le Gataifale (Marine Ecosystem Conservation Officer) O Jeffrey Faitua o se ali’I sa a’otauina i le Iunivesite Aoao o Samoa ma o le masina o Fepuari sa filifilia ai Jeffrey Faitua e avea ma ofisa o Faasao o Meaola o le Gataifale (Marine Species Conservation Officer). 2.5 O nisi Galuega fa’atino 2.5.3 Ta’avale teuteu mo le vaiaso o le Siosiomaga 2.5.1 Tali atu i faitioga e fa’asaga i galuega fausia e ala lea i asiasiga I le fa’amanatuina o le vaiaso o le si’osi’omaga e tasi aso sa atofaina aua le faalauiloa o le taua o meaola ma punaoa o le gataifale. Sa tofu le vaega a le Matagaluega ma le ta’avale teuteu ma sa tofu fo’i le vaega ma se meaola po o se punaoa a le gataifale ua maitauina le tele o se a’afiaga faapea ma se aoga i le siosiomaga. O se taimi muamua lenei ua fa’aoga ai ta’avale teuteu e fa’alauiloa ai meaola ma punaoa eseese o le gataifale ma sa maitauina le i’u manuia o lenei metotia fa’alauiloa. O meaola ma punaoa eseese sa tofiaina i ta’avale ta’itasi sa aofia ai Malie, Tafola, Laumei, Manua, Toga togo, Faisua, ‘Amu ma le Tuna. E tolu ni asiasiga na auai atu ai lenei Vaega faatasi ma le Ofisa o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga (PUMA) e tali atu ai i faitioga na tu’uina mai e nisi ole mamalu o le atunu’u e fa’asaga lea i ni pisinisi ma galuega ua maitauina le le fuafuaina lelei o a latou gaioiga ma filifiliga fai. O loo auili’iliina atu nei asiasiga i lalo; Sui o le Vaega o Fa’asao ole Gataifale Samantha Kwan Samantha Kwan Samantha Kwan Nofoaga/Faitioga tu’uina mai Autu o le asiasiga Sinalei Resort – Ua maitauina le fa’aleagaina o ‘amu mai le ‘eliina o le oneone O le fa’amoemoe o lea asiasiga o le fa’amautinoaina lea pe moni o loo a’afia ‘amu ma le a’au mai le ‘eliina o le oneone O le fa’amoemoe o le asiasiga ina ia fa’amautinoaina pe moni ia lipoti ma sa tu’uina atu fo’i e le Matagaluega ni fautuaga O le fa’amoemoe o le asiasiga ina ia Vaitoloa – O loo lafoina otaota malo fa’atasi ai ma vai lafoa’i i Vaitoloa Vaisigano – O loo laofina ni vai lafoa’i i 2.5.4 Vasega mo le Aufaigaluega Fou Ua mae’a ona fa’atinoina se vasega mo aufaigaluega fou a le Matagaluega. O le autu o lea vasega ina ia a’oa’oina lea aufaigaluega fou i tulafono eseese, fa’amanuiga fa’atasi ma ni aiaiga e limata’ita’iina ai le fa’atinoina o galuega i lalo o le Malo. 2.5.5 Fa’atalatalanoaga Fa’alauiloa Faatalatalanoaga ma Nuu ma Afioaga: Sa Fa’atinoina se fa’atalatalanoaga mo Nuu ma Afioaga i le motu tele o Savaii e le Vaega o Fa’asao o Eleele Matutu 58 (Terrestrial Section) e fa’alauiloa ai le latou galuega sa fuafuaina mo le tapeina o le manulele fa’alafua o le Myna. Sa maua ai ma le avanoa a le Vaega o Fa’asao o le Gataifale e fa’alauiloa ai le tulafono fa’atonutonu mo le puipuiina o meaola o le gataifale. Fa’atalatalanoa mo le Matagaluega: Sa fa’atinoina se fa’atalatalanoaga mo Vaega eseese i totonu o le Matagaluega aua le su’esu’eina lea o le auala e tatau ona uia i le iloiloina ma le fa’afouina o le lipoti a le NBSAP fa’atasi ai ma le lipoti tu’ufa’atasi lona lima a le Matagaluega (5th national report). O lea fa’atalatalanoaga sa filifilia ai fo’i ni sui o le Matagaluega e ta’ita’iina vaega eseese o loo gafa ma le iloiloina ma le fa’afouina o le lipoti a le NBSAP 2.5.6 Fa’amalosiaina o le Tulafono ma le Mata’ituina o Soligatulafono Sa tu’uina mai i le Matagaluega ni lipoti o loo faatinoina ni soligatulafono e ala i le fasi mateina o laumei meamata i le motu o Manono. Ae peitai o lea lipoti e tu’uina mai ua atoa ma se tasi se masina talu ona fa’atino lea solitulafono ma ua le mafai ai ona maua e sa faia lea gaioiga fa’asolitulafono. Sa fautuaina e le Matagaluega le mamalu lautele o le lautele ina ia vave lipoti mai ni solitulafono pea latou iloaina. 59 Soavaega 5.3: Vaega o Fanua Fasao 3.1. Va’aiga ma le Fa’amamaina o Fanua Fa’asao • • Moaina o le vao, veleina o laau, fa’amamaina o lapisi, teuteuina o laau, toe fa’aleleia o atinae I totonu o fa’asao, ma le toe fa’aolaolaina o la’au ua tau mou atu o galuega fai fai pea ia a le aufaigaluega patino o le Ofisa o Eleele Puipuia ma Fanua Fa’asao. • Ua I ai meafaigaluega mo’omia mo galuega I fanua fa’asao peitai e fesuisuiai le aofaiga moomia mai lea taimi I lea taimi i le tele ma le laititi o le galuega o loo fa’atino e fa’apena foi I suiga o le tau, aofai o tagata saofaga mo le galuega I lea aso aemaise ai ni fa’aletonu e tulai mai I meafaigaluega. • Fa’atupulaia pea fa’afitauli o loo a’afia ai fanua fa’asao. O le tele o nei fa’afitauli e aofia ai le fa’aleagaina o la’au, fa’ailoilo, maumaga fa’asolitulafono ma le fa’alapisi ma sa tuuina atu foi I le ofisa o leoleo nisi o nei mataupu mo le suesueina. • Foia le mataupu e tusa ma le talosaga a le kamupani o le Hyundai Ltd e ave’ese la’au o le fa’asao I Vaitele-Sasae. E fa’ataunuu pea tiute o le ofisa o eleele puipuia ma fanua fa’asao e atinae ai le fa’asao ma ia logosaia foi le talosaga a le kamupani I se faiga e aua ai nei punitia le latou faailoilo. • Tele galuega fa’aleleia sa fa’atino mo le fa’asao I Fuluasou, Ao’olemalo ma Vailima I le maea ai o le afa o Eveni. • Anoanoai galuega mo le toe tatalaina o le auala savali I luga o le mauga o e Vaea pei ona punitia ai le tele o vaega I la’au pauu mai le afa motu e tusa ma le 10 eka ua lisiina atu I se kamupani mai Papua Niu Kini mo le fa’atuina ai o se faletalimalo Tuuina atu se talosaga I le Ofisa Sili ma le Pulega aua le moomia ai oni masini moavao fou mo le tausiga o fanua fa’asao e 13 I le taulaga. 3.2. Tusi Taiala mo Fa’asao • Toe Iloilo tusi taiala tuai mo le fanua fa’asao I Taumeasina ma Fuluasou. Ua tapena foi le tusi taiala mo le fa’asao I Vaitele-fou I lona lomiga muamua. Ua sainia e le Ofisa Sili o le Pulega le tusi taiala mo le fa’asao o le Ao’olemalo. O nisi o tusi taiala mo isi fa’asao ua tufatufaina atu I sui o le matagaluega mo ni fautuaga ao lei fa’amaonia. E fa’apena se fa’amoemoe mo le isi 12 o fa’asao lea e manatu e fa’amaea I le tausaga fa’aletupe o lumanai poo le faaiuga o le 2013. O le fa’atuai ona tuufa’atasia o nei tusi taiala e mafua mai I le fesuiaiga I alii ma tamaitai ofisa, aoina mai o fa’amatalaga moomia ma le I ai o seleni e fa’atupe ai le tuufa’atasiga o nei taiala. • 3.3. Faaleleia Atinae Laiti mo le togalaau faasao I Vailima ma le Ofisa o Faamatalaga. • O se tasi lea o galuega ua fa’atulaga mo le le masina o Iulai ia Tesema e fesoasoani mai ai le malo o Iapani e tauala mai le JICS – Japan International Corporation Systems O nei atinae laiti toe fa’aleleia e aofia ai le fa’aleleia o le fale malolo I le paka ta’avale I le togala’au fa’asao I Vailima, fa’aleleia o auala savali I le mauga o Vaea, fa’ailoilo, tiles mo le ofisa o fa’amatalaga ma le fa’aleleia o vaega I le tuugamau o Ropati Lui Sitivenisone. 3.4. Poloketi mo Laau Fa’alafua ile Mauga o Vaea • Fa’atino pea le mataituina o galuega a le aufaigaluega I fa’asao i tua • Fa’aauau fonotaga tai lua vaiaso a le ofisa o eleele puipuia ma fanua fa’asao • Saunia lipoti tai lua vaiaso o galuega fa’atino ma taunuuga o asiasiga. • • • I le fa’aauauina o lenei poloketi, e tele ni faataitaiga sa faia mo ni auala talafeagai e fa’aititia ai laau fa’alafua I le mauga o Vaea, e aofia ai ma tomai esese na tuufaatasia ai nei taumafaiga ei latou e iai le poto fa’apitoa e le gata I Samoa nei ae fa’apea foi I fa’alapotopotoga mai fafo. • Fausia le taiala o galuega a le komiti faapitoa mo le poloketi o laau fa’alafua I le mauga o Vaea. • Mataituina la’asaga o le fa’ataitaiga sa faia e iloa ai le aofaiga talafeagai o vailaau e tineia ai laau faalafua. Fa’atuina se fa’ailoilo fou mo le fa’asao I Taumeasina Amata lisiina atu se vaega o le fanua fa’asao I Taumeasina I nisi o aiga o Moataa ma le malae lakapi a Vaiala. Peitai o le 60 • Amata faatino galuega toe fa’aleleia I le mauga o Vaea e ala I le totoina o laau Samoa I vaega laolao o le fanua ma le tapeina o tamaligi fa’alafua e fa’aaoga I ai le vailaau o le Glyphosate ma le tuutogi. • E taua tele le mataituina o le olafa’anatura I nei nofoaga e fa’alagolago iai le fausia o taiala eseese aua le puipuia ma le faasaoina mo le lumanai. 3.10. Poloketi mo le Puipuiga o Meaola Fa’alafua • Tuutogi tusa o le 1500 tamaligi I luga o le mauga o Vaea • • Fesoasoani mai le PII I le tuufaatasiga ma le fa’atonutonuina o fa’amatalaga sa aoina mai le fa’ataitaiga mo le tineia o laau fa’alafua e taiala ai glauega faapenei I le lumanai. Faatuai ona amatalia taualumaga o lenei polokalame ona o fetuunaiga faatatau I le totogi ma le faafaigaluegaina o se ofisa taiulu. • Maea ona tapena le taiala o galuega a le ofisa ulu ma ua tuuina atu I le PSC. Fesoasoani mai le PII I meafaigaluega e fa’aaogaina I le poloketi mo laau fa’alafua I le mauga o Vaea. • Fa’atamaia e le afa o Eveni le fa’ataitaiga sa faia e Iloilo ai le agavaa o le vailaau sa fa'aaoga mo le faaititia o le laau o le Pulumamoe ma le Puluvao. Maea foi ona tapena ma tuuina atu I le Matagaluega o Tupe faamatalaga uma aua le faia o se teugatupe faapitoa mo lea lava poloketi • Tuuina atu I le SPREP le peleni o galuega ma le ata atoa o lefaatupeina • • 3.5. Fa’atamaia o Le Ofe Fa’alafua (Rattan) 3.11. • 3.6. • 3.7. • O le galuega fa’aauau mo le fa’atamiaina o le ofe fa’alafua na faatautaia lea I le aso muamua o Mati 2013 I Papaseea I le nofoaga na totoina ai I le vaitau o le 1990 ma na faapena ona seiina ai le 1442 o ofe. Ua siitia laititi I luga le fuainumera talu ai ua maua le avanoa o fatu laau e totogo ae ai I vaega laolao ona o a’afiaga mai le afa o Eveni ia Tesema 2012. Ua fa’atulaga nei I le tai 8 masina ma asia Papaseea mo le faatamaia o le ofe. • Maea ona fausia se talosaga mo fesoasoani aua le faatupeina o lomiga o pepa o faamatalaga mo le malamalamaaga lautele peitai e lei faailoaina mai lava nisi e ofo mai le latou fesoasoani I le taimi nei. • O le tusi faasinoala mo laau ma le tusi mo galuega a tamaiti aoga e asia le faasao I Vailima ua faamoemoe le faatupeina o le lomiga I lalo o le poloketi ma le malo o Iapani. • Faaauau pea le lomia o faafanua ma faamatalaga o le auala savali I luga o le mauga o Vaea mo tagata lautele. Galuega toe Faaleleia mo le Faasao I Vaitele-fou O galuega mo le toe faaleleia o le fanua faasao I Vaitele-fou sa fa’atupeina mai e le UNCCD Venezuela ma le malo o Niu Sila tauala mai le UNDP ae sa fa’atinoina nei taumafaiga e le matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga e le vaega o le Pulega o Eleele ma le vaega o Siosiomaga ma Faasao. I lalo o lenei polokalame na faatupeina ai le tanuia o vaega e taofia ai le palapala solo, fausia o se malae ta’alo laititi ma le toe fa’aleleia o auala savali I totonu o le nofoaga mo le fa’aaogaina ei latou o nonofo taulalata ane I lea nofoaga ma le atunuu lautele. 3.12. Poloketi o le Maomao ma le Manumea • Faamaea le suesuega faapitoa sa faia mo le maomao I le fale o le fee I Magiagi. • Faamatalaga aloaia na maua I lea suesuega e na o le tasi lava le fuamoa e mafai on tuu e le mao I le tausaga • O isumu ma le faaleagaina o vaomatua ua faamauina I lea suesuega o faafitauli ogaoga ia mo le maomao. • O le aso 19 Setema 2012 na faatino ai se faalauiloa mo le Mao i le Iunivesite I le Papaigalagala patino I le Mataituina o laau ma manulele I Faasao Fa’atino le suesuega I laau ma manulele mo le faasao I Fuluasou, Taumeasina ma Vaitele. E manatu lenei vaega o nei faasao ua talafeagai ma agavaa ona faatino ai nei suesuega e fua I luga o le tele o le fanua o aofia ai. O le a fa’aauau pea lea tulaga mo le faasao I Vailima ma le Ao’olemalo. Polokalame Fa’alauiloa ma Aoaoga 61 vaega o Suesuega faasaienisi e aofia ai tamaiti ma faiaoga. fanua faasao ma le iloiloga o faamatalaga ua I ai I faamaumauga. • O le aso 27 Novema 2012 na faia ai foi se faalauiloa mo le aoga laity a le afioaga o Magiagi. • • O le aso 6 Tesema 2012 na faia ai se feiloaiga ma sui o le komiti a le afioaga o Magiagi e soalaupule ai mataupu mo le lumanai aua le faasaoina o le Maomao 3.15. Sailiiliga ma le Mataituina o Tagata Asiasi I le Fanua Faasao I Vailima • • • Mai le aso 13– 16 o November 2012, na faia mai ai I Apia I le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga se fonotaga ai latou e I ai le poto faapitoa I Manulele e talanoaina ai mataupu e aofia ai; suesuega maioio mo le manumea, auala e maua ai seleni e faatino ai polokalame faasao mo le manumea atoa ai ma le suia o le laasaga ua I ai le manumea I le lisi a le IUCN mai le lamatia I le matua lamatia (endangered to Critically Endangered) Asia foi e lenei fonotaga le faasao I Vailima mo le fausia ai ose nofoaga e faafailele ai le manumea mo le faateleina. • • • O nei faamatalaga faatekinolosi o laau o loo ua amata mea I le fanua faasao I Vailima. Fa’aauau pea le mataituina o tagata tafafao mai I le fanua fa’asao I Vailima. Fa’atino se sailiiliga faatatau I ituaiga o turisi, mafuaaga ma taimi a asiasia ai le fanua faasao. Mataitu fa’amatalaga tuuina mai e turisi e ala I se api fa’apitoa e saini ai pe asia le fanua faasao. Fa’atautaia asiasiga a aoga I totonu o le togalaau faasao I Vailima • 3.13. Ituaiga Tagata Asiasi Mai O lenei kalafi o loo faailoa ai o le toatele oi latou o loo asiasi mai I le fanua faasao I Vailima e mafuli I le itupa Alii. Aofaiga o Tagata ma taimi o le aso e asiasi mai ai • E aofia I lenei fa’atasiga sui mai le Mata’aga I Hawaii, Fa’alapotopotoga Fa’avaomalo o Manulele I Fiti, Fa’asao Fa’avaomalo I Samoa ma Fiti, sui o le matagaluega o le Siosiomaga a Niusila ma le asosi konesale a Butler mai Niu Sila 3.13. Poloketi mo ‘Ele`ele Vailaloa • O Su’emalo Tumutalie Foliga na auai atu I le fonotaga lona 11 o sui o le feagaia mo Eleele vailaloa na usia I Bucharest I Romania mai le aso 8 – 13 Iulai 2012 • Maea ona tapena ma tuuina aloaia I le feagaiga le pepa o fa’amatalaga auiliili I le nofoaga ua pasia e Samoa ma ua agavaa I lalo o lenei feagaiga. • Maea ona fa’alauiloa fa’alauaitele le avea o le Eleele Puipuia I Lanotoo ma nofoaga i Samoa e agavaa I lalo o lenei feagaiga faavaomalo. 3.14. • O loo fa’ailoa atu I lenei kalafi taimi o le aso ma numera oi latou e asiasi mai I le fanua fa’asao. E foliga mai o le itula o le 2-3 I le afiafi e maualuga le aofai oi latou e oo mai ai I le fanua fa’asao. Fa’amaumauga ma Fa’amatalaga o Laau O f’aamaumauga ma fa’amatalaga o laau o loo aoina ma tuufa'atasia I masina taitasi ise polokalama faapitoa o faamatalaga faatekinosi I lalo o le vaega o Eleele Puipuia ma Fanua Faasao. O nei faamatalaga e aofia ai ituaiga eseese o laau aoina mai mo le falelaau, laau tuuina atu mo galuega I 62 3.15.5 Aso 24/07/ 12 01/08/ 12 Igoa Police Dept (S.R.U) Team APTC students 3 21/09/ 12 4 22/11/ 12 Robert Louis Stevenson Primary School Lotopa Peace Chapel School Vaimea 1 2 O loo faailoa atu I le kalafi lenei mafua’aga ‘es`ese e o’o mai ai tagata I le fa’asao. E foliga mai e mafuli le fuainumera o tagata I le fia iloa o laau ma manulele o le fa’asao fa’atasi ai ma le fa’amalosi tino. O se tasi vaega tele o le fia suesue I le olafa’anatura aemaise lava I aoga. Asiasiga I Vaega Masina Ianuari Fepuari Mati Aperila Me Iuni Aofaiga 1 2 3 4 5 6 Masina Iulai Aukuso Setema Oketopa Novema Tesema Aofaiga Aofai 501 701 1090 1320 1225 1214 6051 Aofai 1301 1448 1472 1490 1501 1333 8545 Isi Atunuu Samoa 1 2 3 4 5 6 Masina Iulai Aukuso Setema Oketopa Novema Tesema Aofaiga Aso 26 Fepuari 2013 st 1 Mati 2013 08 Mati 2013 Masina Ianuari Fepuari Mati Aperila Me Iuni Aofaiga Numera 54 102 201 347 333 341 1373 Fia maimoa I le tuugamau ma fia malamalama I le natura o le faasao Fia malamalama I le taua o le faasao o Vaomatua Fia malamalama I le taua o le fa’asao o le ola fa’anatura 6 146 tamaiti 12 faiaoga 20 ofisa =178 24 tamaiti 2 faiaoga 1 matua = 27 240 Aofai 293 393 301 403 433 481 2304 Aofai o asiasiga toatele mai fafo ma Samoa nei mai ia Ianuari ia Iuni 2013 Samoa Isi Atunuu 4 Mati 2013 1 2 3 4 5 6 Aofai 29 Aofaiga Asiasiga I vaega mai fafo ma Samoa nei mai ia Iulai ia Tesema 2012 1 2 3 4 5 6 Mafuaaga Fa’amalositino Igoa NUS Students Or Science Students Samoa Adventist College Staff SIT SAMOA USP Students Senese 3.15.7 Asiasiga I Vaega 3.17. Isi Matafaioi Mafuaaga Suesuega I laau eseese e maua I le faasao Polokalame faamalositino Faamalositino Faamalositino 63 Auaunaga Ofofuaina Mai O Faamavae atu le ofisa o Eleele Puipuia ma Fanua Faasao I le alii o Takuro Nakamuro ina ua maea le lua tausaga sa galue ai o se alii volenitia mai Iapani. O lenei alii sa fesoasoani tele I le faaleleia o galuega faalauiloa o mataupu faatatau I le olafaanatura e pei ona glue ai I le ofisa o faamatalaga I Vailima. E lagona le agaga faafetai I lenei uso mo lana fesoasoani e aunoa ma se totogi. Sa faamavae atu ia Taku I le aso 28 o Setema 2012. O le aso 7 Novema 2012 na oo mai ai se alii Ausetalia e ofo fua mai lona taimi e faigaluega ai I le vaega o Paka ma Fanua faasao ona o lona naunautaiga ia fa’amasani I galuega o loo faia e lenei vaega aua le puipuiga o le siosiomaga o Samoa. E le gata I lea ao le o gatasi ai o galuega faatino a le vaega lenei ma le fa’amoemoe o ana taumafaiga o loo aoga ai I Ausetalia mo sona fa’ailoga maualuga. O le aso 5 Tesema 2012 na tuua ai e le alii o Marty le vaega lenei mo Ausetalia I ana taumafaiga. Afa o Eveni: 13 Tesema, 2012 • • • Tele se taimi fa’aaluina o le aufaigaluega I le kiliaina o pulu ma lapisi I le taulaga ona o le maemaea o le afa o Eveni. Sa fesoasoani atu foi nisi o le vaega lenei I le DMO I taimi o le afa aemaise le tufaina atu o meaalofa I ai latou na aafia.Talie, Sa auai atu foi sui o le vaega lenei I le suesuega faapitoa o mea na faaleagaina I le afa I Upolu ma auai foi I le tapenaina o le lipoti I le komiti faufautua a le malo. Soavaega 5.4 Vailaau ma Otaota 3 . Vaega o Vailaau Matautia 1.0 GALUEGA AUTU 1.1 Faata’atiaga o poloketi mo le pulea o suauu lafoai ma ua le toe faaogaina ile Pasefika aemaise o auala e faaitiitia ai ma ia toe mafai ona faaaogaina i nisi o galuega masani. 1.2 Poloketi faataatia mo atunuu ole Pasefika e iai Samoa, Cook Islands faapea Kiribati, e ala i otaota e faaogaina ai le eletise (Electronic Waste), sa faamaonia ma pasia e le UNEP. 1.3 Tauofoga mo le fausiaina o le ofisa ile nofoaga mo otaota ma vai lafoai i Vaiaata 1.4 Galuega faatinoina mo le siitia ma le faatumauina o le lelei oa tatou nofoaga o loo ave iai otaota lafoai mai fale-le-taua ma fale o loo gaosi ai ava taumafa, i Vaiaata ma Tafaigata. 1.5 O le aveeseina atu o vailaau oona ma otaota o loo iai vailaau oona pei o maa taavale ua le toe faaogaina ma isi, i fafo atu o Samoa e pei o Niusila e lafoai ai pe toe faaogaina foi i nisi auala faanei onapo mai le Pacific Fanua Faasao na Faaleagaina I le Afa o Eveni I le tele o fanua faasao na asia ina ua maea le afa, sa faamauina ma fua faatatau mai le ititi le faaleagaina ile matuai faaleagaina. O le fanua faasao I Vailima aemaise I le mauga o Vaea sa faamauina mai le 20 o fa’asao na asia o loo iai I se tulaga tele le faaleagaina e le gata I laau ae faapea foi I atinae o auala savali mo turisi. E o’o foi I le vaega na faia ai le fa’ataitaiga mo le tineia o laau faalafua ua faaleagaina uma ma ua tele foi sona afaina i faamaumauga o loo tulimataia ai le aofaiga talafeagai o le vailaau e faaaoga mo le faatamaia o laau faalafua taitasi. O loo fautuaina le toe fa’aleleia o le fanua fa’asao lenei I Vailima mai mea ua faaleagaina aemaise le olafaanatura o loo faatamaoaiga ina ai. Recycle Company ma le Westend Company. 1.6 Polokalame ma aoaoga faalauiloa aua le nofo malamalama ai ole mamalu ole atunuu aemaise le fanau aoga i auala ma metotia e ono puipuia ma aveesea pe faaitiitia ai otaota lafoai o loo iai vailaau oona e aafia ai le soifua. 1.7 Faapipiiina po le eliina o boreholes i Vaiaata Sludge Facility 2.0 MATAFAIOI UA MAEA FAATAATIA MA FAATINOINA 2.1 Faata’atiaga o poloketi faa-le-itulagi i suauu lafoai ma ua le toe faaogaina ile Pasefika aemaise auala e faaitiitia ai ma ia toe mafai ona faaaogaina i nisi o galuega masani. O lenei poloketi sa amata faataoto i le so’oso’o tauau o vaega eseese e aafia ai vaega tumaoti ma nisi matagaluega ole malo. O le Agence Francaise de Development (AFD) ma le United Nations Environment Programme (UNEP) o loo galulue faatasi aua le ofoina mai o seleni faapea polokalame ma auala faataatitia e 64 lagolago ai tulaga e faaitiitia ai otaota ua le toe faaogaina i le Pasefika. O le sini lava ma le faamoemoe o lenei poloketi ina ia mafai ona fausia ni auala talafeagai aua le faaitiitia ai suauu lafoai I totonu o Samoa. I le ma lea, ia mautinoa o aafiaga aliae mai i nei suauu lafoai e tatau ona puipuia lelei aua se siosiomaga mama ma lelei. 2.4 Galuega faamama ma le vaaia lelei ole nofoaga mo vai lafoai I Tafaigata ma Vaiaata 2.2 Poloketi faataatia mo atunuu ole Pasefika e iai Samoa, Cook Islands faapea Kiribati, e ala i otaota malo e faaogaina ai le eletise, sa faamaonia ma pasia e le UNEP. 2.5 O le aveeseina atu o vailaau poo maa taavale o faaaogaina ai vailaau oona mai o tatou kamupani o loo faamaopopoina lea vaega mo Niusila mo le toe fausiaina ai nisi o meatotino O le Vaega o le SPREP ma le Vaega ole Siosiomaga ma Faasao i lalo ole Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga sa sainia le maliega poo le (MOU) ia Fepuari 2013 i lalo ole poloketi faa-le itulagi i lapisi poo otaota e faaogaina ai le eletise (Electronic Waste). O le naunautaiga lava o lenei maliega ina ia mafai ona fausia se national capacity mo Samoa, Cook Islands ma Kiribati mo le auina mai o masini e alu ile eletise. O nofoaga uma nei e lua o loo faamama ma vaaia lelei e konokarate, e faalua ile masina ona faamama I totonu ole lua tausaga faa-konokarate. O le aveeseina atu o nei vailaau ma maa oona mai o tatou kamupani e pei ona taua I luga o loo mulimuli tai I le maliega e mafai ai ona aveese atu o nei vailaau e auala atu ele Matagaluega ole Punaoa Faale-Natura ma le Siosiomaga ma le Pulega ole siosiomaga I Niusila, e fai le maliega ma faamaoniga o le aveeseina atu o nei maa ma vailaau e lafoai. O vaega taua nei o le Poloketi (regional project) o loo taua I lalo: 2.6 (1) Fausiaina ai ni auala e faamaumau ai (reporting mechanism) aemaise le siakiina ma le teu maluina o otaota poo mea-faitino e alu ile eletise mo atunuu I totonu ole Pasefika – ma o loo toetiti lava maea lea vaega. (2) Faataatiaina o ni auala poo metotia mo atumotu o le Pasefika e mafai ona ave agai iai otaota e alu ile eletise I se tulaga e mafai ona toe fausiaina ai nisi o meatotino. Ua maea lea vaega. (3) Fausiaina o ni tulafono e faalauiloaina ai ma toe fausiaina ai otaota e alu ile eletise faapea suauu lafoai I totonu ole Pasefika – o loo faaauau pea lea vaega. O loo i ai nei I le tulaga o le aoaoina mai o faamatalaga I vaega/sitepu taitasi i le faatamiloga o lapisi ua le toe faaoga e alu ile eletise- faaogaina, auina mai totonu ole atunuu, auina atu I fafo, o le faasoasoaina atu I tua ma le lafoaina, faaopopo I ai le (model legislation) mo Samoa. 2.3 Tauofoga mo le Fausiaina o le Ofisa I le nofoaga o loo ave iai vai ma otaota lafoai mai le atunuu I Vaiaata. O galuega mo le fausiaina o le ofisa mo le mataituina o galuega ma le vaaia lelei ole nofoaga mo vai lafoai ma ua maea ona faia tauofoga I ona tulaga uma. Sa amata galuega o le ofisa in faaiuga o Me 2012 ma faamoemoe e faamaeaina ia Setema faatasi ai ma galuega faaopopo ole tanuina o le auala ma le pa e siomia ai. O galuega ma aoaoga faalauiloa aua ni auala e puipuia ai tagata lautele mai lapisi ma vailaau oona e ona aafia ai o latou soifua maloloina. O galuega ma polokalame faalauiloa e faatatau I otaota oona e aafia ai vai lafoai ma otaota malo e maua mai ai ma o latou aafiaga, e taitolu masina ma faia, taitaia ele vaega a le Matagaluega o Punaoa ma le Siosiomaga e ala atu ile vaega o vailaau ma otaota oona faatasi ai ma le vaega o lapisi malo. E le gata la I ia taumafaiga, tele lava se galuega e moomia ina ia mautinoa le lafoai lelei ma teu malu lelei o nei otaota aua se siosiomaga matagofie ma le mama. 2.7 O le faapipiiina poo le eliina o lua (pu) agai le eleele I Vaiaata,le nofoaga o loo lafoai ai vai lafoai mai fale-le-taua. O le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga e ala le vaega ole Punaoa faa-le-suavai, ua maea ona latou faapipiiina ni lua(pu) i Vaiaata aua le pamuina mai o vai mo suesuega. O galuega ile pamuina mai o nei suavai ma e tai lua masina ma faia ia galuega ma tuuina atu ile Vaega mo Suesuega Faasaienisi (SROS) I Samoa mo suesuega faasaienisi. 3.1 Tagata Faigaluega Taimi nei mo galuega o loo agai iai lenei vaega, o le aumaia lea poo le faa-faigaluegaina lea o se ofisa sinia ma ni tagata togi aso se toatolu e fesoasoani ile mamafa ma le avega o lenei vaega. Ua maea ona faalauiloa le ofisa sinia ma e faamoemoe o le a a’e mai ia Aukuso 2013. 65 fuafuaga ma taiala e faaitiitia ai Faaitiitiaina o faafitauli tau vailaau ma otaota oona Feofoofoai poo le vaevaeina o tiute ma matafaioi ma pamupani tumaoti faapea matagaluega ole malo e ala ile faaitiitia o vailaau oona Le faatulafonoina o felauaina o vailaau ma otaota oona I le va o atunuu Auala e faamaumauina ai vailaau ma otaota oona I le aumaia ma le aveeseina atu I fafo atu o Samoa Siitia le tulaga I fesoasoani tau faatinoga ma metotia faaneionapo Tulafono faapitoa aua vailaau ma otaota oona Faalauaiteleina o le malamalama ma fesoasoani 4.1 Faafitauli ma Luitau 4.1 Faafitauli ma Faamalosiau Faamalosiau Malosi e faaititia ai vailaau ma lapisi oona Faafitauli i fesoasoani tau tupe O le tomai ma faamatalaga Mo le agai i luma O le fausiaina o se faavae aua ni auala e faaitiitia ai lapisi ma vailaau oona Faalauiloa ma aoaoga tatau moi latou uma poo kamupani e o loo gafa ma le vaaia o vailaau ma otaota oona Tuufaatasia pe tuuina atu o auala e tatau i totonu o 66 Soavaega 5.4 Pulega o Lapisi Lafoai Lipoti Faaletausaga a le Vaega o Otaota Malo. 1.0 Galuega Ausia o le tausaga: Faafouina o konekalate mo auaunaga faamama o Fanua tanu a le Malo Faafouina o konekalate mo auaunaga mo le vaai ma le tausia o Faaletaua faitele i Eleelefou Faafouina o konekalate mo le aoina o otaota i le taulaga o Apia Amataina o le tapenaga o le galuega atiae mo otaota ma le Faletupe o le Lalolagi Faatuina o se masini fua mamafa mo otaota lafoai i Tafaigata Galuega faamama i le tuanai o le afa o Eveni Tapenapenaga mo le fono tele o atunuu laiti tau atiae o le lalolagi 2.0 Galuega Faatino: 2.1 Faafouina o konekalate mo auaunaga tau otaota E fa (4) auaunaga a konekarate sa faapea na toe faafou i lalo le Vaega e Vaaia Otaota Lafoai. O auaunaga a ia konekarate e maea agai i maliega ma tau faatulagaina. O tulaga masani, o ia auaunaga e faasalalau i le mamalu o le atunuu ma iloilo e sui mai le MoF, MWTI, Ofisa o Loia ma le MNRE. O ni fautuaga mo le faaleleia e faaooina atu i le komiti o Tauofoga mo le pasiaina. O lo’o faatumu atu i le pusa i lalo ia auaunaga ua lautogia. SERVICES SITE/ZONE Vailele Magiagi East Public Cemetery Magiagi West Tufuiopa Vaimoso Tafaigata Zone A Apia Litter Daily Zone B Zone C Public Toilet Apia Lawn Eleele Fou Zone A Zone B Zone C CONTRACTOR Advance Commercial R & M Mowing Services SCAP Enterprise COST $29,808.00 SCAP Enterprise SCAP Enterprise Benjay’s Lawnmowing R & M Mowing Services R & M Mowing Services R & M Mowing Services SCAP Enterprise DJ Compound Cleaning Benjay’s Lawnmowing Arthur Pesega Lawnmowing $12,707.50 $8,797.50 $96,351.95 $32,200.00 $26,306.25 $100,000.00 $95,451.00 $91,540.00 $81,399.98 $33,844.96 $43,205.50 $10,166.00 O konekarate e moaina ia pa Tuugamau ua fuafuaina e ave i lalo o le vaega o Pulega o Eleele mo le vaaia. 4.2.2 Fausiaina o le Poloketi a le vaega o Pulega o Otaota Lafoai ma le Faletupe Faavaomalo o le Lalolagi. O lo’o galulue faatasi le Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga ma le Matagaluega o Tupe mo le fausiaina o se Poloketi e aofia ai ma le Faletupe Faavaomalo o le Lalolagi. Sa totogi ina le asiasiga a le sui o le IFC mo le faalauiloaina o le poloketi ma lana folasaga i vaega na ausia o le poloketi i totonu o Maldives. O le vaega muamua o lenei poloketi e aofia ai: 1. 2. 3. 4. Aoina o faamaumauga ma iloilo Maitauina o tupe Malamalama i le vaega o Otaota malo Ia lelei le faagasologa o tupe maua O le a malaga mai ni sui ua iai tomai faapitoa mo le aoina o faamatalaga aua le tapenaina o le vaega muamua o lenei poloketi. 4.2.3 Fausiaina ma le faapipi’iina o le masini fuamamafa mo faamaumauga i Tafaigata. O lalo o le JICA o lo’o iai se Poloketi a Iapani mo Auaunaga Aufaatasi mo Tomai Faapitoa mo le faalauiloaina o le fuafuaga a le malo i le Pulega o Otaota Malo i totonu o atu motu o le Pasefika (J-PRISM) mo le fausiaina ma faapipi’iina o se masini fuamamafa mo faamaumauga i Tafaigata. O le ofisa a le JICA sa patino ai le faagasologa o tau o le galuega lea sa fausiaina e le kamupani a le Bluebird. O lenei galuega sa amataina i le aso 11 o Setema 2012, ma tatalaina i le aso 30 o Ianuari 2013. O lenei fale sa tuuina aloaia e le sui o le malo o Iapani, Mr Kazumasa Shibuta ma sa taliaina e le Afioga i le Alii Palemia, Susuga Tuilaepa Lupesoliai Aiono Sailele Malielegaoi mo le malo o Samoa. 4.2.4 Galuega Faamama mo le afa o Eveni. O le afa o Eveni sa faatamaia ai Upolu i le aso 13 o Tesema 2013 i matagi e oo atu i le 150km i le itula. Faapea foi le mamafa o timuga ma tulai mai le tetele o tafega e pei ona aafia ai se vaega o le itumalo Vaimauga. I le Vaimauga i Sasae, e tusa ma le 95 aiga sa aafia ae pe tusa ma le 789 tagata sa a’afia. A’o a’afiaga o le afa o Eveni, o le tetele o lologa ma tafeaga sa vaaia ai le tele o otaota na tafefea solo. 67 Ofisa o le JICA o lo’o i Samoa nei ma le MNRE sa galulue faatasi i le taumafaiga o se poloketi mo le faamamaina o nisi o vaega o Lelata – Maagao. O le taumafaiga o lenei poloketi sa tuu faatasia mai i lesona sa maua mai i galuega faatino o le Tsunami 2009. O sini autu o lenei Poloketi o le faalauiloaina lea o vaega o mulimuli mai: Ata 1. Amataia o le faavae o le galuega i Tafaigata 1. 2. 3. Vaevaeina ma faaitiitia lapisi i le vaega tonu o lo’o faia ai lea Poloketi. 3R’s (Faaititia, Toe Fa’aaoga, Toe Fausiaina o nisi oloa fou) Fuafuaga mo le faaititia o tau ma le sefeina o le taimi. O lenei Poloketi e faatupeina e le Ofisa a le JICA i Samoa nei pe a ausia ia sini ua taua i luga. I le taimi sa fuafuaina ai ae lei amataina le galuega sa iai le manatu e ova ma le 1000 ni uta o otaota e auina atu i Tafaigata. Peitai, i le faaaogaina o le 3R’s (Reduce, Reuse, Recycle), sa maitauina ai e nao le 693 uta sa faapea ona auina atu i Tafaigata. Nisi o mea faigaluega sa toe fa’aaoga i nisi o aiga sa fesoasoani mo galuega toe faaleleia. I se faaopopoga, e 10 aso faigaluega sa fuafuaina e fuatino ai le galuega ae peitai e nao le ono (6) aso faigaluega sa vaaia ma faauma ai lea galuega. 4.2.4 Tapenaga mo le fono tele a le SIDs: Ua ofo nei le Malo o Samoa e faia le fono tele a atu motu laiti o le lalolagi i le tausaga nei. I le vaega o tapenaga , o lo’o iai galuega a le Matagaluega mo lea fono. Ua tatou silafia, o se faamoemoe tele lea o le a tatou talimalo ai ma le naunautaiga ia tatou vaai faalelei lapisi i le taimi o le fonotaga. O faamatalaga amata sa aoina sao mai i Tuanaimato le vaega tonu e faia ai lea fonotaga. 4.3 Ata 2. Le Amapasa o le Malo o Iapani i lana saunoaga autu Ata3. Afioga i le Palemia Tuilaepa Sailele Malielegaoi Aufaigaluega: E 5 avanoa faigaluega tumau i totonu o le matou vaega, ae 7 matou avanoa mo le aufaigaluega le tumau. Peitai, e leai se matou tagata faigaluega tumau i Savaii vagana ai le matou tama e toatasi totogi aso o lo’o faigaluega i le taimi nei i Vaiaata. Ata 4. Faafanua o le nofoaga e fai ai le fono: Lei Maea 4.4 Mataupu ma Lu’itau: Mataupu Auala mo le agai i luma. • • Le lava o le aufaigaluega Leai se lagolago mai le mamalu o le atunuu ma le lē auai i fuafuaga fai . Toe faalaua’itele le silafia Paketi mo le avanoa fou i Savaii Toe amataina o Polokalame aoa’oga faalauiloa mo le siosiomaga i tua i paaga ma le mamalu o le atunuu. Tomai faapitoa ma le fesoasoani mea tau tupe. • • • • Ua maea Ata 5. Faatusatusaga i le taimi e maea ai . 68 GALUEGA FAATINO 06: VAOMATUA . “Silasila mamao i le atina’eina ma le vaaia lelei o Punaoa o Vaomatua o Samoa”. Aufaigaluega: Pule Sili lagolago O Punaoa o Vaomatua o Samoa e ao ona atina’eina ma vaaia lelei e tusa ma le anavatau a le vaega o Vaomatua o Samoa. Sa maitauina le sologa lelei o le tele o galuega faatino i vaega uma e Fa (4) a le Vaega o Vaomatua i Savaii faapea ona Vaega i Upolu. Soavaega 6.1: VAOMATUA FAASAO MA PUIPUIA Vaaia ma le Faasao Gafataulimaina o Punaoa Tau Vaomatua i le itu tau i le totoina o laau i totonu o Fanua Faasao Aufaigaluega: 2 Ofisa Taitai (Upolu ma Savaii) Vailima: 1 Sinia, 3 Ofisa, 9 togiaso Togitogiga 1 Sinia, 4 Ofisa, 20 togiaso Maota 1 Sinia, 3 Ofisa, 20 togiaso Asau 1 Sinia, 4 Ofisa, 42 togiaso Aotelega o Galuega: VAOMATUA FAASAOINA: Vaaia ma le Faasao Gafataulimaina o Punaoa Tau Vaomatua i le totoina o laau i totonu o Fanua Faasao (O Le Pupu-pu’e, Eleele Vailaloa i Lanoto’o, Mauga-o-Salafai i Vaiaata ma le Paka Faasao i Masamasa – Falelima), faatasi ai ma le totoina o laau e ola tulata i matafaga i taligalu ua uma ona fausia i lalo o le poloketi o le PACC, atoa ai ma le polokalame o le totoina o laau i Nuu ma Afioaga. Faaleleia o Atinae ma le Vaaia Lelei o Fanua Faasao i Mauga- o- Salafai, Vaia’ata E 6,944 heta le tele o le fanua faasao i Mauga-o-Salafai. E 89.5 heta le aofai o le eleele ua maea ona totoina i lenei Fanua Faasao, e tusa lea ma le 1.29 pasene o le aofai o le Fanua Faasao ua maea totoina i totonu o lenei Tausaga Faale-tupe. Sa faamuamua le totoina o laau o loo maua ma ola lelei i totonu o lenei fanua. Fanua Faasao i Masamasa ma Falelima E 2,038 heta le tele o lenei Fanua Faasao. E na’o le 1,281.5 heta le tele o le eleele ua maea faatoaina i laau failaupapa Samoa mao’i ma laau mai fafo, tusa lea ma le 62.8 pasene 69 ua maea totoina. O nei laau e aofia ai le Mahoki, Kiki, Eukalipi, Malili, Mamalava, Asi toa, Tava, ma isi. Nofoaga Faasao i O le Pupu-Pu’e i Togitogiga O lenei Fanua Faasao o loo i le itu i sauté o le motu o Upolu, ma e 2,494 heta le tuuaofaiga o le tele o lenei eleele, e amata mai le gataifale e oo atu i luga i le tumutumu o le Mauga o Pu’e. Atinae Tau Vaomatua: Toe totoina o Nofoaga Faasao. Nofoaga Faasao O le Pupu Pue (Togitogiga) Lake Lanotoo National Park Mauga –o-Salafai National Park Cornwall Estate National Park AOFAIGA Fuafuaina (heta) 25 Ausia (heta) 21.25 10 8.5 25 29.1 40 48.5 100 107.35 Vele ma faamama (vele ma sasa) Region Togitogiga Vailima Mauga-o-Salafai Cornwall Estate TOTAL Fuafuaina (heta) 512 40 313.5 565.5 1,431 Ausia (heta) 349 37.8 269 945.1 1,600.9 Toe totoina o laau pepe Vaega Togitogiga Fuafuaina (heta) 108 Ausia (heta) 98.3 Vailima Mauga o-Salafai 15 88 8.94 63 Cornwall Estate AOFAIGA 116,1 327.1 67.6 237.84 Faamaufaailoga: O le faaletonu tele i le Afa o Eveni i le Aso 16 Tesema 2012 sa faaletonu ma faatuai ai galuega maea fuafuaina e faatino i totonu o lenei tausaga faaletupe, sei oo mai ia Fepuari 2013. Toatele o le aufaigaluega sa auai atu mo galuega faatino i le faamamaina lea o le taulaga faapea le toe faaleleia o vaega sa faaleagaina i le afa. O le polokalame mo le vele ma le faamama sa mafai ona faatino i se tulaga lelei peitai o le polokalame mo le toe totoina o laau pepe sa faaletonu ona o le auai atu o le aufaigaluega mo nisi galuega faatino faapea le maitauina lea o le ola lelei o laau i totonu o vaega sa fuafua iai lenei galuega. Faamalosia le galulue faapaaga faalapotopotoga i mataupu tau le faasaoina le vaomatua E lua (2) ni mafuataga faale-aoaoga ma le tasi (1) se polokalame faalauiloa sa fuafuaina e faatino i lenei tausaga faaletupe. Sa mafai ona ausia le faatinoina o nei mafutaga faaleaoaoga ma se faalauiloa i totonu o alaalafaga o Taga ma Gataivai i Savaii, ina ia faamalosia ai le galulue faapa’aga i nuu ma afioaga i mataupu mo le faasaoina o le Vaomatua. Totoina o Taligalu: E lua 2 taligalu sa tauaaoina le talosaga mai mo le totoina, peitai e na o le taligalu i Mulinuu sa mafai ona totoina i laau e ola lelei latalata i Matafaga e le aufaigaluega i Vailima i le masina o Aperila 2013. O lenei galuega e faamoemoe tele i galuega faatino mo taligalu i lalo o le Poloketi a le PACC o loo faatinoina i lalo o le Vaega mo le vaaia lelei o Eleele a le Malo i Nuu ma Afioaga. ATINAE TAU VAOMATUA: Totoina o le Ofe: E lua (2) heta sa fuafua e totoina i le Ofe, peitai ona o le utiuti i le tulaga o meafaigaluega e faaoga mo le totoina o le ofe, aemaise ai le leai o ni ofe faamili i falelaau ua le mafai ai ona faatinoina lenei faamoemoe i totonu o lenei Tausaga Faale-tupe. Atinae Faasao i nofoaga i Nuu ma Afioaga: Polokalme toto laau i nuu ma afioaga Vaega Togitogiga Vailima Maota Asau AOFAIGA Fuafuaina (Faifaatoaga) 24 86 50 50 210 Ausia (Faifaatoaga) 8 51 40 33 132 Asiasiga o Poloka Laau toto i Nuu ma Afioaga: Vaega Togitogiga Vailima Maota Asau AOFAIGA Fuafuaina (Faifaatoaga) 60 140 120 180 500 Ausia (Faifaatoaga) 54 101 105 211 471 70 O nei laau sa tuuina atu i tua mo le polokalame o le faaleleia o atinae ma le vaaia lelei o Fanua Faasao, toe totoina o laau i nuu ma afioaga, totoina ma le faaleleia o taligalu, faapea le toe suia o tamai laau pepe i le taimi o le toto. Taina o le Vaomatua mo laupapa: feagai pea ma le ofisa i lenei polokalame, faapea le tulaga i le faaletonu o auala agai i faatoaga. Faamaumauga i Falelaau: 1 2 3 4 5. 6. 7. 8. 9 10. 11. Numera o Laisene ma Pemita HPA002-13 HLA003-13 HLA004-13 HLA005-13 HLA006-13 HLA007-13 HLA008-13 HLA009-13 HLA010-13 HLA011-13 HLA012-13 Heta (hac) Kupita Mita (m³) 73.7 5 76 6 4 2 2 1 4 6 20 14.35 38.44 31 39.57 31.8 11.42 18.18 14.58 22.6 21.9 100.51 Faafaileleina o tamai laau Vaega Togitogiga Vailima Maota Asau Vaipouli AOFAIGA Aofaiga (Laau Faamiliina) 21,018 37,168 22,830 24,867 2,000 107,883 laau Aofaiga o laau sa ave i tua: Vaega Togitogiga Vailima Maota Asau Vaipouli AOFAIGA Aofaiga (Laau ave i tua) 14,180 14,378 14,391 12,851 4,883 60,683 laau O nei laau sa tuuina atu i tua mo le polokalame o le faaleleia o atinae ma le vaaia lelei o Fanua Faasao, toe totoina o laau i nuu ma afioaga, totoina ma le faaleleia o taligalu, faapea le toe suia o tamai laau pepe i le taimi o le toto. Taina o le Vaomatua mo laupapa: O le Siata o loo faailoa atu i lalo o loo faaailoa atu ai talosaga sa faapea ona tauaao mai i totonu o lenei Tausaga Faale-tupe ma faia iai asiasiga ma suesuega a le Ofisa. Siata 1. Talosaga mo Laisene ma Pemita e taina ai laau o le Vaomatua: Soavaega 6.2: VAEGA O FUAFUAGA MA FAIGA FAAVAE TAU VAOMATUA: Fausia ma Atinae faiga faavae mo vaomatua, ma fuafua polokalame o galuega. Aufaigaluega: 1 Ofisa Taitai, 1 Sinia, 1 Ofisa Aotelega o Galuega: Polokalame o le Tasi Miliona Laau Toto: Maea tapena le lipoti muamua mo le Polokalame o le Tasi Miliona Laau Toto ma tauaaoina atu i paaga a lenei polokalame mo fautuaga. Sa tauaaoina atu le lipoti mulimuli mo le silafia e le Afioga i le Minisita mo sana faaiuga a o loma ai le faamanatuina o le Vaiaso o le Siosiomaga i le masina o Novema 2012. Faamaumauga Tau Vaomatua: Ua amataliaina nei tapenaga mo le toe fuaina lea o le tamaoaiga tau vaomatua i Samoa e le Poloketi mo le Puipuia ma le Fa’asaoina o Laufanua Fa’asao (JICS), faatupeina e le malo o Iapani. Faamoemoe o le a faataunuuina le tauaaoina mai o nei faamaumauga atoa ai ma masini ma meafaigaluega i le Matagaluega o Punaoa faanatura ma le Siosiomaga i a Iuni o le tausaga 2014 i le maea ai o lenei Poloketi. Fuafua o le a amatalia le toe fuaina atoa o le Vaomatua o Samoa i totonu o le Tausaga Faale-Tupe 2013/2014. O le vaega o fuafuaga ma Faiga faavae tau vaomatua o loo galulue faatasi ma lenei poloketi i le faamautuina lea o fuafuaga o lenei polokalame faapea le faatautaia o aoaoga mo le aufaigaluega i le faaogaina lea o metotia mo lenei galuega. 71 Tulafono o Galuega Tau Vaomatua 2011: Faailoa ma faapupula tau totogifuapauina ma aiaiga tau tupe e fesootai i le taina o le vaomatua i le fono a le Komiti Faatino o Vaomatua i le aso 15, Novema 2012, ma faaiugafonoina ai tau totogifuapauina o talosaga mo galuega tau vaomatua. Faailoa i luga o Nusipepa faapea le televise le poloaiga tusitusia mo aiaiga tau tupe, sainia e le Minisita o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga. Sa mafai ona faatinoina nisi o faalauiloa o lenei Tulafono i se mafutaga faaleaoaoga a le poloketi o le Vaomatua Anagata o se Nu’u Malosi (VANUMA) sa faatino i le afioaga o Lotofagā, Safata. Pemita ma Laisene sa faamatu’uina atu: E 16 talosaga sa tuuina mai le ofisa mo ni laisene/pemita e taina ai le Vaomatua i totonu o lenei Tausaga Falle-tupe. • 2 talosaga mo ni pemita e taina ai le Vaomatua • 14 talosaga mo ni laisene e taina ai le Vaomatua O talosaga sa taliaina ma faamatuu atu i totonu o le Tausaga Faale-tupe 2012/2013 e aofia ai; Soavaega 6.3: VAEGA O SUESUEGA MA SAILIILIGA TAU VAOMATUA Faatino suesuega tau vaomatua ina ia mafai ai ona faaaoga tatau ma faaleleia punaoa o le vaomatua Aufaigaluega: 1 Ofisa Taitai, 1 Sinia, 1 Ofisa, 4 Togiaso Aotelega o Galuega: Auala mo le faalauiloaina o Faatoaga Suifeifiloi Sa faatinoina se mafutaga faaleaoaoga i le Aso 05 Mati 2013 e faalauiloa ai le atinae o faatoaga suifefiloi. Na auai mai ai sui o faalapotopotoga ma Matagaluega a le malo faapea ana paaga e aofia ai le SFA, METI, MCIL, MAF, WIBDI, ICCRIFS, etc. Faamoemoe e tuufaatasia se lipoti pe a faafaigaluegaina le konesale faapitoa. Suesuega o faama’i ma iniseti faalafua Faatinoina ni suesuega i falelaau i Tonitoniga ma Vailim i le tulaga o loo iai le ola lelei o laau taitasi ma aoina faamaumauga i faamai ma iniseti o loo faaleagaina laau o loo faamiliina. Ua maea fausiaina foi se siata faapitoa mo le teuina o faamaumauga ma faamatalaga e uiga i nei faamai ma iniseti i le tausaga e 2003. • 1 le Pemita mo le taina faale-tulafono o le vaomatua • 8 Laisene mo le taina faale-tulafono o le vaomatua Sa faamoemoe e faatinoina se sailiiliga i le tulaga o le ola o laau ia Ianuari 2013 peitai sa le mafai ona faatinoina lea sailiiliga ona o le faaleagaina o le poloka laau i Tonitoniga i le afa o Eveni. E tasi le talosaga e lei taliaina i lalo o aiaiga o le Tulafono o Pulega o Galuega Tau Vaomatua 2011, ona o le fanua tau le malo. Siata mo le teuina o faamaumauga o laau o le Vaomatua E tasi (1) le talosaga mo se laisene o loo faatali le faaiuga a le komiti faatino o Vaomatua. E lima (5) ni talosaga sa tuuina mai i le Tausaga Faale-tupe 2012/2013 sa taliaina ma faaiugafonoina e le komiti faatino o Vaomatua i le vaiaso muamua ma le lua o le Tausaga Faale-tupe 2013/2014. Galuega Faaopopo O le masina o Oketopa 2012 na amata faatino ai fonotaga a le Komiti Faatino o Auaunaga Tau Vaomatua e aofia ai sui mai Matagaluega (MNRE, MOF, MAF ma le MWCSD) faapea sui o atunuu, e n ate faafoeina le faagaoioiga o fuafuaga faataatitia ma le puleaina tatau o punaoa o le vaomatua. O le Vaega o Faiga Faavae ma Fuafuaga o loo gafa ma le tuufaatasia o pepa ma faamatalaga mo nei fonotaga i masina taitasi. Maea fausia ni siata (database) se lua mo le teuina o faamaumauga i laau o loo maua i Vaomatua o Samoa Siaita 1 – Laau o le Vaomatua: O lenei siata o loo faamaumau ai faamatalaga i laau Samoa mao’i faapea laau na auina mai fafo. Siaita 2 – Laupapa auina mai ma auina atu i atunuu i fafo: O lenei siata o loo faamaumau ai le aofaiga (volume) o laupapa o loo auina atu i atunuu i fafo, faapea laupapa o loo auina mai i totonu o Samoa O nei faamaumauga o loo aoina mai le Ofisa o Faamaumauga i masina taitasi Polokalame o a’oa’oga ma faalauiloa i ituagia o laau o le Vaomatua o Samoa E fa (4) ni faalauiloa poo ni polokalame faapitoa sa auai atu ai lenei vaega mo le faalautele o le silafia ma le iloa i ituaiga laau o le Vaomatua o Samoa, e aofia ai le Aso Faalauiloa a le SBEC, NUS Open Day, Public Service Day, 72 Vaiaso o le Siosiomaga 2012, faapea le faamaopooina o le tusi Tulafono o Galuega Tau Vaomatua 2011. • Maea Faatinoina le aoaoga faapitoa mo le siitia o tomai ma agavaa o sui e 29 o nuu e 14 mai Laulii – Falevao i le aoga ma le faaaogaina tatau o fale laau. Galuega Faatino a le Ramsar Maea faatino se peleni o galuega fuafua o le fanua faasao i le Vaituloto i Lanoto’o, ma o loo faatali le iloiloga a le poloketi o le VANUMA ina ia aofia i totonu o lenei peleni le faatauaina o fesuiaiga o le tau ma isi. Sa faamanatuina e le Matagaluega le aso faapitoa mo laufanua vailaloa i le lalolagi 2013 e faailoga ai le faatauaina e le Matagaluega ma ana paaga e aofia ai le SPREP, poloketi o le VANUMA ma isi, le taua o galuega faatino mo le faasao i nei nofoaga. O lenei faalauiloa sa faasalalau i luga o le Polokalame o le Lali a le TV i le aso 01 Fepuari 2013. Ua iai nei se pepa o faamtalaga a le RAMSAR mo le Vaituloto i Lanotoo ma pasia ma sainia e le Ofisa Sili o le Matagaluega i le Aso 19 Oketopa 2012. O lenei pepa o faamatalaga o loo aofia uma ai i totonu faamatalaga ma auala e puipuia ai nofoaga vailaloa i Samoa. O le pasia foi o lenei pepa o faamatalaga ma le faafanua o le Vaituloto i Lanotoo ua faailoa aloaia ai lea nofoaga i le Lisi Tuufaatasi o Vailaloa a le Lalolagi i lona Numera 1412. Ua maea foi ona tuufaatasia le aotelega o galuega faatino o le tausaga mo le lipoti faaletausaga a le Ramsar 2012. DONOR POLOKETI FAATINOINA I LALO O LE VAEGA O VAOMATUA: 5. Vaomatua (VANUMA): Anagata o se Nu’u Malosi i Suiga o le Tau Tausia lelei o Vaomtua o Samoa ia Anagata i Suiga o le Tau Aufaigaluega; 1 Taitai, 1 Ofisa Sili mo Fesootaiga, 2 Ofisa Sili Faapitoa, 1 Ofisa Sinia, 1 Togiaso • Ua maea tapenaina ni vaega mo le faalauiloaina o le poloketi e aofia ai mitiafu, faailoilo mmf • Ua maea se Fonotaga faapitoa ma sui o nuu o Lotofaga sa faalauiloa ai le manu lauti ma le taunuuga o le poloketi. • Sa faatinoina se aoaoga faapitoa mo le fausia o faafanua poo faatusa mo nuu e 14 o Laulii – Falevao. O se taimi muamua lenei ua faatinoina ai lenei aoaoga faapitoa ma sa faapea ona auai ni faufautua faapitoa e fesoasoani i le faatautaia o lenei polokalame. • Sa faatinoina le galuega mo le toe totoina o le vaomatua o le vaituloto o Lanoto’o ma sa faafaigaluega ai sui o nuu ma afioga o loo nofo latalata ane mo le siitia o le tomai ma le silafia ile aoga o le puipuia ma le faasoa o le Vaomatua. • Ua maea tapenaina faailoilo e 12 mo fale laau o le poloketi. • Ua maea tuufatasia se ripoti mo le asiasiga faapitoa i le vaituloto o Lanotoo faapea se ripoti muamua mo lenei poloketi. • Ua tuufaatasi ripoti faapitoa i luga o aupega faatenekolosi mo le faalauiloaina o le poloketi i lalo o le vaega o Vaomatua o le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga • Ua maea tofia ni faufautua faapitoa mo faamaumauga o faafanua faapea mo fesootaiga ma le faalauiloa o lenei poloketi. Aotelega o Galuega: • Ua tofia se faufautua faapitoa faapea le Taitai ulu o le poloketi • Sa faatinoina se aoaoga faapitoa mo fuafuaga alualu mamao mo vaomatua e aafia ai ma suiga o le tau sa auai ai sui o le matagaluega faapea foi sui o nuu ma afioga o nofoaga faapitoa o le poloketi. • Sa faatinoina se Fonotaga muamua mo vaega o faufautua faapitoa mo le poloketi. • 5 falelaau ua maea fausia i nuu o Laulii, Solosolo, Eva, Leusoalii ma Saoluafata 6. Poloketi mo le Pulea Gafataulimaina o Vaomatua ma Fanua Faasao (FPAM): Ia unaia ni olaga lelei gafataulimaina o i latou o nonofo i totonu ma latalata ane i vaomatua ma fanua faasao, ma ia faamalosia le faasaoina o le ola faa-natura, atoa ai ma le faaitiitia o le faaleagaina o vaomatua ma laufanua. Aufaigaluega; 1 Taitai, 1 Faufautua i Tomai Faapitoa Aotelega o Galuega: • Faatalatalanoaga ma nu’u o Satoalepai, Fagamalo, Lelepa, Avao, Saleia and Vaipouli mo le avea ai o latou 73 ma nofoaga lona tolu (Matautu) e faatinoina ai le Poloketi, ina ua faamaamulu ai nisi o afioaga sa fuafua e auai i le amataga. • Sainia o Feagaiga (MOUs) ma nuu ma afioaga e faaalia ai lo latou talisapaia o le Poloketi e faatinoina i o latou laufanua. • Sainia o Maliega (CCAs) i nofoaga e tolu (Taga, Gataivai, ma Matautu) e avea ai o latou laufanua ma vaomatua maualuluga, o ni laufanua faasao aloaia faa-le-tulafono • O le tofiaina o Komiti i nuu taitasi e galulue faatasi ma le Poloketi i le faatinoina o galuega moomia o le Poloketi mai lea taimi i lea taimi • Saunia ma le tapenaina o faafanua o afioaga fou nei e ono (Satoalepai, Fagamalo, Lelepa, Avao, Saleia ma Vaipouli i le nofoaga lona tolu lenei (Matautu) o le Poloketilu • Saunia ma le tapenaina o se Maliega (LOA) e faamatuu atu ai seleni i le MNRE latou te faatinoina ai nisi o galuega faatino moomia a le Poloketi. • Saunia ma le tapenaina o se isi foi Maliega (LOA) e faamatuu atu ai seleni i le Vaega Tumaoti o le WIBDI latou te faatinoina ai foi nisi galuega faatino moomia a le Poloketi faatautaia e le faalapotopotoga tumaoti o le METI. E sefulu (10) alalafaga fou ua amatalia a latou sui auai I lalo o lenei lava polokalame ma ua maea faatautaia ai foi ma ni aoaoga I vaega tau totoina faatasi o laau faatoaga ma laau vaomatua. • Ona o le Afa o Even i le faaiuga o le tausaga 2012, ua atili aafia ai foi le vave faagasolo o galuega faatino a le polokalame. Ae peitai na iai lava ni vaega ausia e pei o le faafaigaluegaina lea o le Faufautua mo le polokalame ma le fausia lea o le SATFP Procurement Guidelines lea e fai ma taiala o galuega faatino a le polokalame aemaise ai le faafaigaluegaina o konosale ma le fausiaina o konokarate. Na faapea foi ona fausiaina ai le Eligibility Guidelines aua le faaogaina o seleni e tuuina atu i faalapotopotoga tumaoti. O nei pepa na maea faalauiloaina i matagaluega na nisi o faalapotopotoga e ala lea i ni semina sa faatautaia. • I le maea ai o le Afa o Eveni na faamatuu atu ai se fesoasoani a le polokalame ile fausiaina o se fuafuaga mo le toe faaleleia a le vaega o Vaomatua. O lenei fuafuaga na folasia mo le silafia e le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga, le AusAID faapea paaga masani a le SATFP. • Galuega faaauau mo le faalauiloaina o le Poloketi i tausaga taitasi atoa ai ma le auai i faalauiloa fai faatasi a le MNRE e pei o le Vaiaso o le Siosiomaga (Environment Week), Aso o le Ola faanatura (Biodiversity Day), atoa ai ma le Aso o Suavai ma Vaomatua i le Lalolagi (World Water & Forest Day). • Faaauauina feiloaiga ma faalapotopotoga tumaoti e pei o le METI, WIBDI ma le SFA ina ia tumau ai pea lo latou auai ai I galueaga faatino a le polokalame. Ua faaalia le lagolago malosi a le METI ae peitai o loo taumafai pea le polokalame ina ia tosina mai finagalo a le WIBDI ma le SFA. 7. Poloketi mo Atina’e o Faatoaga ma La’au Vaomatua (SATFP): • Na faalua ona asiasia e le polokalame fai faatoaga i le a le METI o loo auai i galuega faatino a le SATFP. O nei asiasiga na faataunuuina i le aso 28 Mati ma le aso 27 Iuni. • Ia faatupulaia atinae gafataulimaina o tagata Samoa ma ia alualu i luma le mafai ona tetee atu i aafiaga o suiga o le tau e ala lea i le fuafuaina lelei o faatoaga ma laau vaomatua;o le a foi ma auala e faaititia ai le aafiaga o kasa oona ma faaleleia ai pea le tamaoiga o Samoa. Aufaigaluega; 1 Taitai Aotelega o Glauega: • O le faatuai ona faafaigaluegaina o se taitai mo le polokalame ua avea lea ma mafuaaga o le tuai amatalia o le tele o fufuaga aemaise ai le faaogaina o seleni. E afua nei faafitauli ona ole tele o ni feutanaiga ma le Matagaluega o loo vaaia tagata faigaluega a le malo faapea avanoa ua faasalalauina. • Faatupulaia le numera o fai faatoaga ma alalafaga ua auai mai I lenei polokalame e ala lea ile polokalame mo Taiala o loo • Na pasia e le pule sili o le Matagaluega le faaogaina o le fanua a le malo (pe a ma le 2 eka) o loo i Tafaigata aua le amata atinaeina ai o se poloka faataitai o le totoina faatasi ai o laau aina ma laau vaomatua. E sili atu i le 6,000 tiapula na totoina i lenei poloka faatasi ai ma le 900 Malili. O le poloka lona lua (2) e aofia ai le totoina faatasi o laau vaomatua e pei o le Asitoa ma nisi o laau aina eseese. E totoina ai foi i poloka nei e lua le Calliandra aua le faaleleia atili o le palapala ma ola lelei ai laau. • Na amata faatautaia galuega a le RECOFTC ile masina o Iuni 2013, aua aoaoga e lima (5) o loo fuafuaina mo paaga a le polokalame. O nei aoaoga o le a avea ma auala e faatupulaia ai le tomai ma le silafia a nei sui i tulaga tau toto faatasi ai o laau faatoaga ma laau vaomatua. 74 8. Poloketi mo le Puipuia ma le Fa’asaoina o Laufanua Fa’asao (FPP): O galuega ma atina’e a le REDD-plus (Fa’aitiitia o le Fa’atmaiaina o le Vaomatua) o le a fa’ataunuuina i totonu o Samoa; Aufaigaluega; 2 Ofisa o le Poloketi Ua uma ona toe fa’aleleia atina’e i Togitogiga ma Vailima e pei ona pasia e le MNRE. O nei atina’e e aofia ai le toe fausiaina o le auala laupapa i le mauga o Vaea, auala savali i le mauga o Vaea, fa’ailoilo, fale laau ma isi i Vailima, faatasi ai ma auala savali, vai taele, faailoilo ma isi i Togitogiga. Aotelega o Galuega: • Faaleleia o le Auala i le Sami i Togitogiga (OLPP NP): • Tusiaina o Fa’afanua o Vaomatua o Samoa - 2013 Tusa ma le 3.5 kilomita le umi o le auala ua uma ona toe faaleleia ina ia gafatia e so o se ituaiga taavale ona sao ma le saogalemu i le auala savali o lo o i le sami (Coastal Walk): I le fa’aaogaina o ata satellite o le 2010,2011 ma le 2012 sa faatauina mai i Amerika, sa mafai ai ona tusiaina fa’afanua o vaomatua i le tausaga e 2013 e sui ai fa’afanua tuai. O nei fa’afanua, sa toe fa’aaogaina i metotia fa’aonapo nei e maka ai poloka mo le toe sailiiliina ma suesuega o le aofa’i o laufanua o Samoa o lo o ufiufi e le vaomatua i le tausaga e 2013; • Fa’atinoina o le Suesuega o Vaomatua 2013: E lima ni vaega sa fa’aaogaina ai le aufaigaluega a le MNRE e fa’ataunuuina ai lenei faamoemoe. Sa a’otauina i latou i metotia o le galuega ma faatinoina ai i masina e fa e aofia ai Upolu ma Savaii. O lenei galuega, sa faamamafa i le fuaina o le uumu o laau, o le lapopo’a, ma igoa o laau taitasi o lo o ola i totonu o le poloka. • Iloiloina o Faamaumauga o le Suesuega ma Tapenaga o le Lipoti 2013 (SAMFRIS 2013): O faamaumauga uma o le sailiiliga sa toe iloiloina ma siakiina lo latou faamaoniga e konesula mai i Iapani. Sa faapea ona fa’akonekarate le susuga ia James Atheton mo le tusiaina o le Lipoti 2013 (SAMFRIS 2013) e sui ai le lipoti sa tepena i le 2004 (SAMFRIS 2004). • Taiala mo le Puleaina o Laau Ola Fa’alafuā: Ona o le tele o laufanua o Faasao e lua o lo o ola ai nei laau, sa tapena e konesula se lua ni ta’iala e lima taitaina ai le tapeina o nei laau ma ia toe totoina nei laufanua i laau Samoa. Ua mae’a lenei galuega ma o lo o saili ni seleni e faatino ai nei taiala. • Toe Fuaina o le Tuaoi Faaletulafono o le Fa’asao i Vailima: Ua mae’a ona toe fuaina faaletulafono le tuaoi o le Faasao i Vailima, faatasi ai ma le 100 eka ua faamatuuina e lisi e le Vaega o Lafumanu I lalo o le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva. • Toe Fa’aleleia o Atina’e o Fanua Fa’asao i Togitogiga ma Vailima: • Polokalame ma Aoga Tuaoi o le Faasao i Togitogiga: Valu vaiaso sa faia ai ni mafutaga faaleaoaoga ma aoga i Kolisi o Falealili ma Palalawa ma le aoga tulaga lua i Saleilua. O lenei mafutaga sa faailo ai i tamaiti ma faiaoga le taua o le atinaeina o laufanua i le totoina o laau fefiloi (agorforestry) ina ia o latou silafia ai le atinaeina o latou lafa fanua nai lo le atinaeina o laufanua faasao o le malo; • Upega Tafailagi (Websites) mo le Faalauiloaina o Galuega o le OLPP NP ma Laau o Samoa Maea nisi o fuafuaga faataatia mo le tapenaina o nei upega ma ua toe na ona fa’amautu ona faafesootai lea i le upega tafailagi a le Matagaluega. Ua a’otauina fo’i sui o le Matagaluega mo le faaauauina. • Tauaaoina Aloaia o Atina’e o Fa’asao i le Malo o Samoa: Ina ua uma ona faaleleia atina’e uma sa malilie i ai le Matagaluega i fanua faasao e lua, sa tapenaina ai se sauniga e tauaaoina aloaia ai nei atinae e le malo o Iapani i le malo o Samoa mo le faaaogaina ma le teuteuina. • Faaaogaina o Afioaga Tuaoi o Faasao: Sa taumafai e auai ma a’otauina fo’i sui o afioaga tuaoi o Fa’asao e lua i galuega faatino o le faasao ina ia o latou silafia le aoga o nei faasao ma siitia ai lo latou silafia I o latou tiute tauave o le fesoasoani lea mo le faasaoina o nei laufanua: • Faaauauina o Galuega o le Polokalame i isi Fanua Faasao: 75 Sa tauamafai lava le polokalame e a’otauina le aufaigaluega a le Matagaluega i le faatasi mai lea o konesula mai i Iapani ma galulue faatasi ma le Matagaluega ina ia mafia ona faaauauina e le Matagaluega galuega nei e atina’e ai isi fanua faasao o le atunuu e latou lava. 76 GALUEGA FAATINO 7 : VAAI TAU tulaga lelei ia o galuega a le soāvaega o le Tau i masina taitasi ma tausaga (Climate Services section) 1. Aotelega Ua tele ni matātia ua ausia i galuega faia i lenei tausaga aemaise le faaauauina e le Vaega o Vaai Tau (Meteorology Division) aemaise le aoina o faamaumauga e faaaogaina e ana paaga mai soavaega o le tau i aso taitasi (weather); soavega o tala o le tau tai masina ma tausaga (climate), soavaega o mafuie ma sunami suesuega o palapala ma papa-maa (geo-sciences). O se atinae tāua ia Samoa o le māea o le fausia ole Ofisa Tutotonu mo le mātaituina o mafuie ma sunami e o nofaga e tapue mai ai mafuie i Togitogiga, Afulilo, Vaiaata, ma Asau. Sa faatupeina lenei atinae e le Malo o Saina. Ua agai ai foi i luma le tomai i le mātaituina o nei foi ituaiga mala faalenatura e le au faigaluega faapea ma le faamaumauga o mafuie i lenei itulagi faapea Samoa. O le vaitaimi foi lea ua maea ai le poloketi o le faaleleia o le Vaaiga Mamao o le Tulaga o le Tau i ona fesootaiga faatekonolosi na faatupeina e le Malo o Iapani. I le ma lea, i le faalautele o le tomai a le aufaigaluega aemaise le sao ma le tauaao vave o tala o le tau mo le silafia ma lava tapena ai le atunuu a o lei taunuu mai se Mala Faalenatura tele. Sa faaopopo mai foi le lagolago a le Faalapotopotoga o Ofisa o Vaa Tau o le Lalolagi (WMO) ile poloketi mo le Mātaituina o uiga ogaoga o le Tau ma ia fesootai lelei ma le Ofisa o Pulega o Faalavelave Faafuasei (Severe Weather Forecasting and Disaster risk reduction Project) e tali atu i se faalavelave faafuasei e tulai mai.. I le Soaveaga o Tala o le Tau i masina taitasi ma tausga (climate services) mo Samoa sa faalauiloa ile Vaiaso o Siosiomaga se tasi o Tusi mo Tala o le Tau i masina ma tausaga mo Samoa (Samoa Climate) lava ia, ma ose mātatia o lenei tausaga i le soavaega lea. E talitonu o le avea ma se tusi e faavae i ai suesuega i lenei mataupu i totonu o Samoa ma le Pasefika. O le Vaega o le Vaai Tau o se tasi o ofisa ua umi ona faavaeina ma o loo agai galuega i le toe faaleleia o faamaumauga tuai ma tuu i totonu o komipiuta faakomiputa (digitize), ina ia sao lelei mai i le tapueina, faamaumau, ma ia fausia ai le Tala o le Tau ma faia i ai se faamatalaga i le suiga . O nisi poloketi e aafia atunuu e maualalo le tāmaoaiga (LDCF) , Tuufaatasia o Uiga māaleale o Fesuiaiga o le Tau ma le Tali atu o Faatoaga ma le Soifua Maloloina (ICCRAHS); O le fuafua lelei o atinae, o le suavai, faalavelave faafuasei (NAPA4); o le tuufaatasi o Uiga māaleale o le Tau ma lona aafiaga i Vaomatua (ICCRIFS); poloketi mo le itulagi (regional) – O le Tali atu o atunuu o le Pasefika i Fesuiaiga o le Tau (PACC); O le poloketi i tulaga Faasaienisi o Fesuiaiga o le Tau ma ona Taiala (PCCSP & PASAP); o le poloketi o le siisii o le suātai (Sea Level Rise) ua I le vaaiga o le El Nino e paleni (neutral) lelei le Tulaga o le siosiomaga, e faatusa lea i le taimi na i ai le Afa o Ofa ma Val ile 1990-91, o loo sili atu le vevela o ogasami o lenei itulagi mai le vevela e masani ai. Ma o le a faapea ona tetele ina mamafa ai tiumga ma faatupulaia ai matagi malolosi ma Afā. E pei ona molimauina e Samoa ia Lologa i Vaisigano ma le Afāo Eveni ia Tesema 2013. Ua faapea foi ona faaauau le talimalo lelei o le atunuu e pei ona iai le fono a le Faalapotopotoga o Ofisa o Vaai Tau a le Lalolagi i le itulagi V (WMO Regional Association V meeting) sa faia lea ia Iulai; o le fono a Malo Aufaatasi: Komiti e Tali atu i Fesuiaiga o le Tau ma le Vaega o le Cartagena; ma le fono a le Komiti o Tsunami (IOC – UNESCO Pacific Tsunami Warning Committee) sa faia fa’atasi ma le Fonotaga a le WMO ae eseese ia nofoaga na faia ai 2. Galuega Iloga o le 2012 (Highlights) Aloaia le faaaogaina o le Ofisa Tutotonu o Faamaumauga ma le Mataituina o Mafuie ma Sunami: māea le fausia o fale i le nofoaga ma fatutuina masini fua mafuie i Afulilo, Togitogiga, Vaiaata and Asau sa amatalia test loa le faatinoina o galuega ia Iulai ; O le māea toe faaleleia o fale ma masini mo le mātaituina ma le fuaina o le Maneta o le Lalolagi – ua uma ona toe faaleleia ia fale faapitoa ma le faatutuina o masini mo le mātaituina ma le fuaina o le Maneta o le Lalolagi i se fesoasoani mai i sui e toalua (Amerika ma Suiselani) o le Faalapotopotoga o atunuu o loo Mataituina ma Fuaina le fesuiaiga o le Maneta o le Lalolagi (IAGA) ; Faaleleia o le auaunaga ile Vaaiga Mamao o le Tau mo aso taitasi fesoasoani a le Malō o Iapani: amatalia le faaaogaina o masini ia Me ina ua māea le fausia o fale fou mo le Vaaiga Mamao o le Tau fa’atasi ma masini faaneionapo ile tapueina o le saoasaoa o matagi i vaega eseese o le vanimonimo, o loo talatalaina taitasi: • Auaunaga mo Tala o le Tau mo Vaalele Sivili – toe faaleleia le nofoaga o loo faia ai Tala o le Tau mo Vaalele, Vaega mo le faatalanoaga ma alii Pailate; • Fale Fou mo le Vaaiga Mamao o le Tau i Mulinuu – māea le fausia o le falefou mo le Vaaiga Mamao o le Tau; • Faatutuina Komiputa i le soavaega o le Tau mo masina taitasi ma tausaga ia faamaumauina ai ia Tala o le 77 Tau I aso tasi i le nofoaga tutotonu o faamaumauga (CliDE database); • Maea ona fausia afi faaleoleo (stand by generator) ma le fale mautu; • 24 ia panel e tapue ai malosiaga faafouina o le La i luga o nei fale; ma le • Fausia o le radar e tapue ai savili i vaega o le Vanimonimo (Wind-Profiler Radar). Faalapotopotoga o Ofisa Vaai Tau o le Lalolagi (WMO): sa faia se aoaoga mo le mātaituina Tau Ogaoga ma le fesootaiga ma le tali atu o tagata i Faalavelave Faafuasei. Fausia o se mo le tuufaatasia o Faamaumauga o le Tau Faavaitaimi (CliDE Database) : faiga faapaaga a Ausetalia ma Iapani ua maea ona fausia se nofoaga tutotonu mo faamaumauga CliDE mo le tuufaatasia o faamaumauga o Tala o le Tau. Tatala ma le faalauiloaina o le Tusi o le Tala o le Tau o Samoa: faatupeina e le Malo o Ausetalia i le amataina o le aoina mai o faamaumauga, suesuega ma le tuufaatasia o lenei tusi Tala o le Tau a Samoa; galulue ai le Vaega o le Vaai Tau (Climate Services) ma le Ofisa o le Tau a Ausetalia ma nisi ofisa faapitoa i fesuiaiga o le Tau ile Pasefika ile Poloketi o sailiiliga Faasaienisi i Fesuiaiga o le Tau (Pacific Climate Change Science Programme), aloaia lona faalauiloaina ia Novema Vaiaso o le Siosiomaga. Faalapotopotoga o Ofisa Vaai Tau o le Lalolagi (WMO), sui i atunuu ile itulagi i Saute-sisifo o le Pasefika ma Sasae o le Vasa Initia : talimalo ai Samoa ile masina o Iulai i lenei Fonotaga taua. Faalapotopotoga IOC- UNESCO – SOPAC PTWS: faia le Fonotaga a lenei Komiti taimi na faia ai le Fonotaga a le RAV WMO. Faalapotopotoga a Malo Aufaatasi e tausia le Fegaiga i Fesuiaiga o le Tau – talimalo ai Samoa i nisi o Fonotaga e lua (2) I Vaega o lenei Faalpotopotoga – Adaptation Fund Board ma le Cartagena Dialogue. Fono Faaletausaga a le Faalapotopotoga a Malo Aufaatasi e tausia le Fegaiga i Fesuiaiga o le Tau (COP18) – faia i Doha na ave iai le lagolago a Samoa i le toe faaauauina le feagaiga o le Kyoto Protocol II ma tupe talosagaina le fesoasoani mai i si Malo ua lelei le tamaoaiga mo atunuu tau atinaae e tali atu i ai i Fesuiaiga o le Tau; 3. Galuega faatino a Soāvaega Taitasi A o fagasolo le tausaga sa faatino galuega a le Vaega o le Vaaitau ile tele o manaoga mai ana paaga, aemaise i mataupu mai ona soāvaega eseese e pei o le Tau mo aso taitasi (Weather), Tau mo masina ma tausaga (Climate Services) ma le soāvaega o loo vaaia ma maita’ituina mafuie ma sunami faapea le suesueina o palapala ma maa mo le fausia o fale mautu (Geo-science): Soāvaega mo Tala o le Tau i aso taitasi (Weather) • faaauau le tautua 24 itula/7 aso o le vaiaso mo faamaumauga tai 3 itula ma faatino (SYNOPS), tai 1 itula (METARS), mo le tapenaina o Tala ole Tau mo – tagata lautele, tagata tautai ma tala ole tau mo vaalele sivili ; • maea ona faia Ripoti faalekuata (4) mo le poloketi aemaise galuega faatino, a le Faalapotopotoga a Ofisa o Vaai Tau a le Lalolagi i le Tulaga Ogaoga o le Tau ma le taumafai e fa’aitiitia ia a’afiaga i Faalavelave Faafuasei (SWFDP; • lagolago i le aoaoga sa faatinoina i lalo o lenei poloketi i le faalauiloaina o le tali atu I faalavelave faafuasei (DMO workshop) ; • faamaeaina le toe faaleleia ma le fausia o se fale fou mo le vaaia mamao o le Tau (Forecast Building) faapea le EWS o le IBL systeme mo le logoina o Mala falenatura ; • sa maea ona toe asiasia ia nofoaga o faamaumauga o le Tau a le NOAA e le sui mai i Amerika Samoa, peitai na toe foi vave ona o le tapenaina o le Ofisa o le Tau a Amerika Samoa mo le Afa o Eveni ia Tesema o le 2012; • lagolago ma ave le fautua i tulaga faatekinale i sui o le Fonotaga a le RAV WMO sa faia ia Iulai ; • faatino le auaunaga mo le Vai Tau o Afa ma Matagi malolosi 2012_13 e pai ona i ai Evans ia Tesema 2012 ma Gary ia Ianuari 2013, e 15 ia taaviliga o matagi malolosi sa tulai mai (tropical depressions) mo le Vai Tau o Afa ma Matagi Malolosi 2012_13. Soāvaega mo Tala ole Tau i masina taitasi ma Tausaga (Climate) ma le Poloketi a le Osone (Ozone Project) • fa’aauauina pea le tāina i totonu o komiputa o fa’amaumauga o Tala o le Tau o masina ma tausaga i le nofoaga tutotonu o faamaumauga (CliDE database) faatupeina e le Malo o Ausetalia i le poloketi ‘Digitization project’ ma e toalima (5) i latou o loo faafaigaluega faakonekarate i lenei poloketi lea; 78 • I le Nofoaga tutotonu o Fa’amaumauga (CliDE database) ua fesootai nei faakompiuta ma le Fale o le Soavega o le Mataituina o Tala o le Tau i aso taitasi (Forecast Building) i le galulue fa’atasi o le Malo o Iapani i le poloketi mo le faaleleia o Tala o le Tau (Weather forecasting project) ma le Malo o Ausetalia i le poloketi o le (Pacific Climate Change Science project); • Fa’aauauina pea le ave o fautuaga faavaitau i tulaga o le tau i masina taitasi ma ona fesuiaiga i atinae eseese e pei : fa’atoaga ma le soifua maloloina (ICCRAHS project – agriculture and health); Vaomatua (ICCRIFS – forestry); poloketi faaitulagi e tali atu I fesuiaiga o le tau (PACC- Pacific Adaptation to Climate Change); Fuafuaga ma le Pulea o Atina’e (PUMA), Suavai ma le pulea lelei o Faalavelave faafuasei (DMO) ile NAPA4, Pulega o Tagata Tafafao (NAPA5), Aoaoaga CCCPIR - GIZ; USP – poloketi a Malo o Europa i fesuiaiga o le Tau (EU_GCCA) ; • Maea le 12 o ripoti mo le tulaga o le tau (climate) i masina taitasi ma tausaga (monthly outlook statement) fa’atasi ai fa’atalanoaga ma Ofisa o le NIWA ( National Institute of Water and Atmosphere on the Island Climate Update (ICU) , o le Ofisa o Vaai Tau a Ausetalia (Australian Bureau of Meteorology – On-line Climate Outlook Forum (OCOF) I telefoni ma le Vaega o loo tapenaina puletini; • Ua maea le faatalanoaina o le poloketi Australia Climate Change Science and Adaptation Project (PACCSAP) ma ua tuufaata ma le – PCCSP, PASAP; PICPP, and SLCM ua avea nei o le COSPPAC – Climate and Oceans Support Program in the Pacific Island Countries; • Ua faia ma faalauiloa le Ripoti mo le vaaiga mamao mo le Vaitau o Afa ma Matagai malolosi 2012_13 ma tuuina i luga o upega tafailagi (web site) , nusipepa ma leitio. • Ua toe faafaigaluega ia Setema le tamaitai Ofisa o le Osone e suia le na faamavae ia Iulai 2012; ma toe amatalia ai le ISP Phase IV (faamaea) ma le V, ma galuega a le TPMP faapea le HPMP o loo faaauau pea; • O galuega faalauiloa o le faamanatuina lea o le 25 tausaga talu na faia le Feagaiga o le Montreal Protocol ma sa aumai fa’atasi ai ia ia nisi o aoga i le atunuu ma fai ia polokalame faatauva e molimauina ma faatauaina ai lea aso, faia i le Vaiaso o le Siosiomaga; ma • Faia se aoaoga Prior Informed Consent (iPIC) faapea ma aoaoga faa’tekinale mo le tapenaina o le tu ma aga faa Tupe maua (revenue). Soavaega o Fesuiaiga o le Tau (Climate Change) • E tolu (3) Fonotaga sa faia mo le ICCRAHS faatupeina i fesoasoani mo Atunuu tau Ati’ae a le poloketi a le ICCRAHS ( LDCF funded Integrated Climate Change Risks in the Agriculture and Health sector ; e lua (2) Fonotaga a le Komiti Fa’afoe (Steering Committee) sa faia • Sa ave fautuaga i le Matagaluega o Faatoaga ma Faiga Faiva ma le Sofua Maloloina e fesoasoani atu ai e tali ai i fesuiaiga o le Tau; • ICCRAHS: sa faia se aoaoga ma paaga i le masina o Oketopa 2012 e aotauina ai i le faaaogaina o metotia ua ua gaosia mai (climate products) mo le vaaiga o le Tau ia malamalama foi ma maua le tomai i nei metotia; ma • Sa faafaigaluegaina se tagata faufautua mo sailia o auala e faaauauina ai le poloketi o le ICCRAHS. O le GFCS a le WMO e ono toe faatupeina lenei poloketi i le lumanai Soavaega Faasaienisi mo le Mataituina o Mafuie, Sunami ma Suesueina o palapala ma papa maa (Geo-science) • Ua maea le saunia o Ripoti e 12 faalemasina mo le tausaga 2012_13 i Mafuie tutupu mai ile itulagi o Samoa ma Toga, faapea mafuie mamao i isi atunuu; • Vaega fausia fale ma faatutuina masini fua mafuie I Togitogiga, Afulilo, Vaiaata and Asau; Nofoaga Tutotonu mo le Tapueina ma le mata’ituina o mafuie(NDC); • amatalia galuega o le sifi 24 itula, 7 aso o le vaiaso operations mo le mata’ituina o mafuie ma sunami, mo le Ofisa Faalotoifale o Faamaumauga (National Data Center), Mati 2013; • faaleleia o fale ma masini o le maneta o le lalolagi faaipaaga fa’atasi ma le (International Associations of Geomagnetism and Aeronomy (IAGA), Suiselani, Niu Sila ma Amerika; ma • faamaeaina se aoaoga sa faia mo le vaega a le vili pu ile masini vili pu 520C sa faautpeina e le poloketi o le WASSP Vaega o le Suavai, faia ia Aperila 2013; 4. Tala i le faaaogaina o Tupe (Financial Results) O Tupe maua mai le Vaega e $SAT37, 124 ma e 46 % o le tapulaa e tatau ona aoina e $SAT80, 000 mo le tausaga faaletupe tau mai ia Tesema 2012, ona o le pau tele o galuega sa le ausia ai le tapulaa. 79 O tupe faaagaga mo galuega fa’atino (operations) e $275, 248 i le 2012_13, o se fa’asiliga mai i le tausaga faaletupe 2011_12 e 10 % sa talosagaina ona o le tetele o le faaaogaina o le eletise i masini Vaai Tau ma Vaai Mafuie mai fale sa fausia i poloketi a Iapani (Tau) ma Saina (Mafuie ma Sunami). O tupe mo totogi o le aufaigaluega e $1,041, 162 o le aofaiga ua pau maualalo ona o le o ese atu o le Soaveaga o Pulega e tali atu i Faalavelave Faafuasei (Disaster Management Office) ma faia ai se Vaega tutoatasi i le 6 masina mulimuli o le tausaga faaletupe lenei. Na ave se talosaga mo le siita o le Tala o le Tupe a le Vaega a le Vaai Tau ile tausaga faaletupe 2013_14 ona e maitauina o le avea o i latou uma o totogi aso ma tagata totogi masina i le tausaga fou. GALUEGA FAATINO 8: VAEGA GAFATAULIMAINA O ATINAE (PUMA) O le Vaega mo le Gafataulimaina o Atinae e nafa ma le faagasolo o Maliega Tau Atinae i lalo o le Tulafono Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga 2004. O le iloiloga o talosaga mo maliega tau atinae e aofia ai le resitalaina ma le iloiloina o talosaga e ala i le tagatagai, iloiloina o le ogaoga o aafiaga tau le siosiomaga mai atinae. O lenei vaega e nafa ma le tuuina atu o fautuaga talafeagai i le Failautusi a le Komiti Faatino o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga e ala i faaiuga mo talosaga mo ni maliega tau atinae. Aotelega o Galuega Faatino 5. Luitau o le Galuega (challenges) E tele ni luitau sa feagai ma le Vaega e pei o le: • O le leai o tagata faigaluega i mataupu tau i fesootaiga ma tekonolosi (ICT) e iai le tomai i vaai tau (weather and climate) ma le vaaia mamao o le tau i le lumanai (forecasting), mo le toe faaleleia o masini o le tau ua uma ona fa’atutuina pe a faaleagaina; Na resitalaina, asiasiina, iloiloina, faagasolo ma faia faaiuga mo talosaga mo maliega tau atinae. O lenei foi vaega e galulue faatasi ma le Komiti e ala i le Failautusi aua le faia o faaiuga o talosaga mo maliega tau atinae e ogaoga aafiaga tau le siosiomaga. O le faagasologa o le maliega tau atinae e aofia ai tulaga nei: Aufaigaluega • O le fa’aitiitia o avanoa faigaluega e tusa ma le faavasegaina o tulaga o le aufaigaluega (organization chart), ae ua tauaveina e se tagata e toatasi galuega e tele; ma Aufaigaluega: 1 Ofisa Taitai, 2 Ofisa Sinia, 3 Ofisa. 1 Auaunaga Fesoasoani mai le Malo o Ausetalia, Ofisa o Faiga Faavae Tau le Siosiomaga ma Tulaga Tau Tausisia. • O le taumafai lea e fetuunai galuega ona o le le lava o le faasoa mai I tala o le tupe e tusa ma manaoga ma talosaga mo se siitaga o tupe mo galuega faatinoe (operations). Galuega na ausia Iulai 2012- Iuni 2013 6. Faailoina o le Fa’afetai (Acknowledgements) • Ia avea lenei avanoa e fai ai au ma sui o le aufaigaluega e momoli ai se fa’afetai ile Afioga a le Minisita Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii, faapea le afioga a le Ofisa Sili Tofa ia Taulealeausumai Tuifuisaa Laavasa Malua, ma le Pulega mo le lagolago i galuega a lenei Vaega mo lenei tausag . Oute fia fa’afetaia foi la’u aufaigaluega ona o le tele o galuega sa faatinoina i lenei tausaga faaletupe – Ia manuia!. • • Talosaga mo Maliega Tau Atinae • • • • • • 808 talosaga na resitalaina ma iloiloina e le Ofisa. 792 (98%) talosaga na faia e le Ofisa faaiuga. 16(1.9%) talosaga na faia e le Komiti Faatino faaiuga. 6 (0.74%) talosaga na lē taliaina e le Ofisa ona o le lē atoatoa o faamatalaga na tuuina mai i le Ofisa. 351 (43.4%) talosaga na āsia e le Ofisa 233 (28.8%) talosaga na tuuina atu i Pulega Talafeagai. 15 talosaga sa faasalalau faalaua’itele i le Nusipepa a le Samoa Observer, Iniini Samoa ma le Newsline. 1 le Talosaga na taliaina e le Kapeneta i lalo o le Vaega 61 o le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga (“o le Tulafono”). 1 le Iuga mai le Faamasinoga e lagolagoina ai le faaiuga a le Ofisa i le Apili a le Milenia. 80 • • 31 Lipoti Auiliili mo le Iloiloga o Aafiaga Tau le Siosiomaga (EIA) na resitalaina ma iloiloina. 12 lipoti faalemasina mo talosaga mo maliega tau atinae. 1 lipoti faaletausaga. Auaunaga Fesoasoani • 1 le mataupu na fesoasoani ai le Ofisa i le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui i le Aso 31 Ianuari 2013 e faamatuu atu ai kopi o faamaumauga o se tasi o Talosaga sa tuuina mai i le Ofisa i le 2007. • 1 se atinae e le’i tuuina iai se Maliega Tau Atinae na faatinoina e Faatupu Ilalio na tuuina mai i le Ofisa mo sana iloiloga ma sa tuuina atu i Pulega Talafeagai i lalo o le Vaega 44 o le Tulafono ma teena ai le talosaga mo le faia o se fausaga lē tumau i luga o le alavai a le Malo i Fugalei ona o le tulaga le saogalemu. Mata’ituina o Atinae ma le Faamalosia o le Tulafono • • • • • • 115 Poloaiga na tuuina atu i atinae e aunoa ma ni maliega tau atinae. 32 Poloaiga na tuuina atu i atinae e le’i o gatusa ma aiaiga o maliega tau atinae. 188 (23.3%) maliega na mata’ituina. 35 tusi na tuuina atu i atinae e le’i usitaia aiaiga o maliega tau atinae. 12 lipoti faale masina mo atinae na mata’ituina. Mataupu moomia nisi galuega/gaioiga faamalosia e aofia ai: 1) Laupapa faailoilo i Malifa a le Kamupani o le Go Advertising na tuuina atu i le Aso 29 Aperila 2013 ma ua maea ona soalaupuleina ma faamalieina. I tausaga faa-le-tupe e tolu ua tuanai atu, e atagia mai le maualuga o talosaga mo maliega tau atinae na tuuina mai i le Ofisa( Tagai i le Ata 1). Faataitaiga, i le va o tausaga faaletupe 2010/2011 ma le 2011/2012 o loo atagia ai le maualuga pe tusa ma le 8.9 pasene ao tausaga faaletupe 2011/12 ma le 2012/13 o loo atagia ai le maualuga pe tusa ma le 11 pasene. I le tausaga faa-letupe ua tuanai atu na taulimaina e le Ofisa talosaga pe tusa ma le 70 i le masina mo iloiloga. Ua mafua lea tulaga ona o faalauiloa a le Ofisa e ala i faasalalauga i luga o televise, o le faaaogaina tatau o aseta faatasi ai ma le lelei o le galuega o loo faatinoina e ala i le mata’ituina o atinae ua tuuina atu iai maliega tau atinae ma auala mo le faamalosina o le Tulafono. Aofaiga o Talosaga mo Maliega Tau Atinae 900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 Aofaiga o Talosaga mo Maliega Tau Atinae • 2010/11 • Na faaleaogaina e le Komisi Faamasino o Fuafuaga le talosaga apili a le Faletalimalo a le Millenia i le Aso 4 Aperila 2013. Auiliiliga 2011/12 2012/13 Tausaga Faa-letupe O le aofaiga o le tau o atinae na tuuina mai i le Ofisa mai le tausaga faa-le-tupe 2012/2013 pe tusa ma le ST$333,000,00. O tupe maua pe tusa ma le ST$183,800.00 O le mafuaaga o le itiiti o tupe maua ona o le ititi o tau o totogi fua pau o atinae o loo totogiina. Aofaiga o Tau o Atinae (Milliona) Aofaiga o Tau o Atinae (Milliona) • Sa faataunuuina le fofogaina o le mataupu i luma o le Komisi Faamasino o Fuafuaga e uiga i le apili a le Faletalimalo a le Millenia i le Aso 26 agai le 29 o Novema 2012. 808 Ata1: Talosaga mo Maliega Tau Atinae Tausaga Faa-leTupe2010/11-2012/13 2) Fausaga lē tumau i luga o le alavai a le Malo i Fugalei a Faatupu Ilalio na tuuina atu i le Aso 29 Aperila 2013. Faaiuga a le Komisi Faamasino o Fuafuaga- Apili 790 719 $351 $301 $251 $201 $151 $101 $51 $1 $293 $333 $224 2010/11 2011/12 2012/13 Tausaga Faa-le tupe 81 • O nisi o atinae tetele e aofia ai: • • • Faletalimalo o le Warwick i Vavau (e le’i amataina galuega); ma le Faletalimalo o le Lamana i Taumeasina. Iloiloga o le Tulafono- Faagasolo le faamautuina o suiga fuafuaina mo le faaleleia o le Tulafono Toe iloiloina o Totogi Fuapau ma Tau Faaee. (Faagasolo le iloiloina o le Miscellaneous Amendment Bill 2013) Polokalame Faalauiloa mo Aoaoga Soavaega 8.2 - VAEGA O FUAFUAGA ALUALU MAMAO MA FAIGA FAAVAE O le Vaega o Fuafuaga Alualu Mamao o lo’o nafa ma le faatautaia o aiaiga mo fuafuaga o le Tulafono. E nafa foi le vaega o Fuafuaga Alualu Mamao ma le fuafuaina o poloketi, puleaina ma le limataitai. E le gata i lea ae faapea foi le faia o auaunaga faa-failautusi i le Komiti Faatonu o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga. • • • • Auaunaga Lautele Aotelega o Galuega Faatino • Sa galulue ma le filiga lenei vaega i le toe iloiloina ma le tapenaina o faiga faavae aemaise o le faatautaia o poloketi autu a le Ofisa. • • Aufaigaluega • Aofai o le aufaigaluega: 1 Ofisa Taitai, 2 Ofisa Sinia, 3 Ofisa • • Tulaga ua Ausia Failautusi i le Komiti Faatonu o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga: • • 12 fonotaga a le Komiti na faatinoina. 12 Ripoti sa tuufaatasia mo Fonotaga faatasi ai ma le failaina ma le pulea tatauina 1 Semina mo le Komiti Faatonu (Semina Faa-le-aoaoga i le Tulafono o Fuafuaga faatasi ma Tiute Tauave). Faamaumauga faa-komipiuta o iugafono o fonotaga a le Komiti Faatonu. Faagasoloina pea Fausiaina o Faiga faavae • • • • Faiga Faavae mo le Taulaga tuuina atu mo le iloiloga a le Komiti a le Kapeneta mo Atinae . Taiala mo Faatinoga Lelei e Limataitaina ai Atinae Tetele tulata i le Sami. Ua iai le ata faataitai muamua Taiala mo Faatinoga Lelei e pulea ma faatonutonu ai Suavai Lafoai. Maea tapenaina le Ata Muamua Iloiloga Faaletulafono Faamaumauga(database) o Faasea faauluina mai i le Ofisa. Faaauau pea Faamaumauga (database) tau i Talosaga mo Maliega Tau Atinae faauluina mai I le Ofisa.Faaauau pea Faamaumauga tau faafanua o nofoaga o loo faatinoina ai atinae faapea ai ma nofoaga sa tuuina mai ai faasea. Faaauau pea Taiala o Galuega Mataitu ma le Faamamaluina. Maea Taiala mo Aiaiga ma Tuutuuga o Maliega tau Atinae. Maea tapenaina Aoaoga mo le Siitia o le Tomai i le Auaunaga • • • Vaiaso o le Siosiomaga. Fonotaga Faalauiloa mo Suavai lafoai. Fonotaga mo le toe iloiloina o le Vaega e nafa ma Suavai. 4 Tusitusiga faalauiloa sa tuuina atu i le nusipepa. • 4 Semina Faale-aoaoga sa faatautaia mo le ofisa i mataupu: Team Dynamics Galuega tau le Mataituina ma le Faamamaluina o le Tulafono Taiala o Faatinoga Lelei Faalesiosiomaga mo le Faamamaina o Suavai Lafoai Galuega tau le Mataituina ma le Faamamaluina o le Tulafono 1 Aoaoga tau “Iloiloga o Aafiaga FaaleSiosiomaga” pei ona talosagaina e le Pulega o Tagata Tafafao Maimoa mai Fafo. 12 Aoaoga ma Fonotaga sa faatinoina ma auai atu ai le aufaigaluega i atunuu mamao Galuega Ausia o Poloketi Poloketi mo le Tapenaina o se Fuafuaga tau Pulega Gafatiataulimaina mo Vaitele 2008-2012 82 Ripoti • • Auivi mo Faatinoina o se Pulega Lelei mo Vaitele. Maea tapenaina ma faamaonia (23 Oketopa 2012). Taiala mo le Faatinoina o se Pulega Lelei mo Vaitele. Maea tapenaina ma faamaoniaina (23 Oketopa 2012). Fonotaga • 1 Fonotaga a le Komiti Faafoe o le Poloketi sa faatinoina (23 Oketopa 2012). Isi galuega faatino: • Faamaonia e le Komiti Faatonu le Fuafuaga Tau Pulega Gafataulimaina mo Vaitele ma pasia e le Kapeneta. (27 Fepuari 2013). • 2 Fonotaga mo le Faalauiloaina o le Fuafuaga Tau Pulega Gafataulimaina mo Vaitele (Afioaga ma Paaga ia Iuni 2013). Poloketi Faapaaga Ausetalia ma Samoa (NAPA 4) –Fuafuaga o le Taulaga ma Suavai Fetafeai Figure 4: Spatial Analysis Fuafuaga mo le Atinaeina o Taulaga o Samoa (Cities Alliance /UN-Habitat) Galuega Faatino Figure 3: Apia Settlement 2006 • Galuega Faatino • 2 Fonotaga ma Sui o Nuu i le Talafatai o Apia (26 & 27 Novema 2013) • 40 faatalatalanoaga sa faatautaia mo le Tapenaina o le Fuafuaga o le Taulaga (36 nuu, 1 pulega talafegai, 1 aufaipisinisi, 2 Ekalesia) • • Fuafuaga o le Taulaga, Faauau pea le tapenaina. 1 Fonotaga sa faatautaia a le Komiti Faafoe o le Poloketi (8 Mati 2012) • • • • Faamautu le Feagaiga mo le Galulue Faatasi i le va o le Malo o Samoa ma le UN-Habitat Toe lauliliuina le Polokalame o Galuega Fuafuaina (Workplan). Maea ma ua faamaoniaina Uluai Ripoti o le Poloketi (Inception Report) (11 Aperila 2013) Aoaoina o faamaumauga mo tapenaina o le Fuafuaga.Faagasoloina nei Auivi mo le Mataituina ma le Iloiloina o galuega faatino o le Poloketi, Tapenaina 83 • Fuafua e amatalia galuega o le poloketi i le maea faamautuina ai o AOC Faagasoloina pea Poloketi mo Suavai ma le Tumama Lautele ma le fausiaina o le Faiga faavae mo le Tumama lautele. • • Ripoti o Iloiloga Tau i Aafiaga ma Tapenaga mo le Taulaga e tali atu i suiga o le Tau(Vulnerability and Adaptation Assessment), Amatalia. Faamaopopoina o faamaumauga mo le tapenaina o le Ripoti. Amatalaia. Faiga Faavae mo Suavai Lafoai Fuafuaga mo le Atinaeina o le Taulaga – (Fou) • • • Faiga faavae mo le tumama lautele. Faauau pea ona iloiloina Feagaiga ma Vaega Tau Tumama Lautele. Maea tapenaina le ata muamua mo le Kapeneta Taiala mo Faatinoga Lelei Faale- Siosiomaga mo le Puleaina o Suavai lafoai. Maea tapenaina Poloketi mo le Tumama o Nuu ma Afioaga (Polokalame Fesoasoani mo fausiaina o Tane mo Suavai Lafoai) • Polokalame Faataitai e Tali atu ai i Suiga o le Tau, Faletupe o le Lalolagi Galuega Faatino • • • • Faafaigaluega Faauluuluga o le Poloketi 28 Iuni 2013. (ST54,180 p/a) Faamautu isi avanoa faigaluega mo le poloketi Tapenaina le Taiala mo tagata o le a faatalosagaina o le fesoasoani a le poloketi Sailiiliga mo le Tumama Lautele i le Taulaga, EU- Water Budget Support • • Tapenaga mo le faatinoga o le sailiiliga. Faagasoloina. Tolopo le faatinoga o sailiiliga ona o le Afa o Eveni 2012. Toe Iloiloina o le Faiga Faavae mo le Pisapisao 2011 – Avea ma Tulafono Faatonutonu • • Tapena Galuega ma Matafaioi mo le faatinoina o le iloiloga. Faagasolo faasalalauga mo tauofoga mo e e faatinoa le iloiloga. Tulaga Faataatia mo Suavai Lafoai, EU – Water budget Support • Faagasolo pea le tapenaina o le Auivi mo faatinoina o le poloketi Tusia le Ripoti o le iloiloga i le Faatinoga o le poloketi. Puleaina o Konekarate • • • Fuafuaga o le atinaeina o le Nofoaga feagai ma le Sami i le Taulaga(Waterfront). Tuuina atu i le Komiti o Atinae. Tomai Faapitoa tau le Ituaiga o Tagata (Gender Specialist) (ST$49,000) Faufautua Faapitoa mo le Tapenaina o le Faatinoina o le Poloketi.(ST$720,000) Puipuia o Nofoaga I le Gataifale o Samoa mai Suiga o le Tau, UNDP – Fou Galuega Faatino • Uluai Ripoti o le Poloketi (28 Fepuari 2013). • Lipoti Faa-le-Kuata (30 Aperila and 15 Iulai 2013). • Amatalia le sailia o le aufaigaluega mo le faatinoina poloketi (Technical Advisor, Coordinator, and Assistant). • Faatulaga le nofoaga/ofisa mo le poloketi. Tapenaina Galuega ma Matafaioi mo le faatinoina o le galuega. Soavaega 8.3. VAEGA NOFOAGA I TAULAGA Poloketi i Laumua ma Taumafaiga e Tali atu i Suiga o le Tau (UN-Habitat) –Fou O PULEGA O O le Vaega mo le Pulega o Nofoaga i Taulaga e nafa ma le faamalosia o le Vaega 63 o le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i 84 Taulaga 2004. O galuega ma matāfaioi fitoitonu i lenei vaega e aofia ai le taliaina, resitala, su’esu’e, soālaupule ma foia matāupu i fasaeā mai le mamalu o le atunuu i soo se aafiaga e aafia ai le soifua lelei, malu puipuia o soo se ogaelele, tagata ma le siosiomaga. E nafa foi lenei vaega ma le saunia ma tuuina atu o soo se matāupu e faigatā ona foia i le Vaega o Loia a le Matagaluega mo le faamalosia e ala i le tulafono. • • 30 Matāupu sa mata’itūina. 9 Matāupu e moomia le faaauau ona mata’itūina. • 1 Matāupu ua tuuina atu i le Vaega o le Loia mo le Faamalosia ma le tuuina mai o se Poloaiga mai le Faamasinoga (Court Order): Aotelega o Galuega Faatino O soo se matāupu e faaseā mai i ai le atunuu e tatau ona taulimaina e lenei vaega sei vagana ai faaseā e faatatau i galuega ua tuuina atu i ai maliega tau atina’e. E ao ona resitalaina ma faagāsolo su’esu’ega i soo se matāupu e tu’uina mai ma faia iai se faaiuga poo se fofo talafeagai. E nafa foi lenei vaega ma le faamalosia o soo se faaseā e ala i le tuuina atu i ai o Poloaiga e tusa ai ma le vaega 80 o le Tulafono pe tuuina atu foi ile Vaega o Loia mo le faamalosia faale-tulafono. Aufaigaluega: 1 Ofisa Taitai, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa. Galuega na ausia Iulai 2012- Iuni 2013 Talosaga mo Maliega Tau Atinae • • • • • • • • 205 Faaseā sa resitalaina e le Ofisa. 205 Faaseā sa su’esu’eina. 2 (1%) Faaseā sa toe faaui i tua 17 (8%) Faaseā e lei faamaonia. 137(67%) Faaseā ua maea ona soālaupuleina. 49 (24%) Faaseā o loo faaauau ona su’esu’eina 67 (33%) Faaseā na tuuina atu i Pulega Talafeagai. 12 Ripoti faale-masina mo Faaseā ma le ripoti faale-tausaga e 1. (1) Elaine Silva, Fausia o se auala fou i le Togatogo i Fugalei e faaaoga i ai otaota e aafia ai le siosiomaga Auiliiliga I tausaga faa-le-tupe e tolu ua tuanai atu, ua atagia ai le siitia o faaseā e faao’o mai i le Ofisa i le 11% i le 2011/2012 i le 2012/2013. Ua atagia foi le siitia o le numera o matāupu e māua ma suesueina e le Ofisa i le masina pe tusa lea o le 18 o faaseā. Aofaiga o Fa'asea na taulimaina e le Ofisa 205 210 200 190 188 183 180 170 2010/2011 2011/2012 2012/2013 Auaunaga Fesoasoani • 11 Matāupu sa talosagaina ai le fesoasoani a le Ofisa ona o laau e ono aafia ai meatotino, pa laau fausia ua aafia ai laina tuaoi, auala fausia ua aafia ai laina tuaoi, aafiaga ona o vai fetafeai ma vaitafe. Figure 7: Kalafi o Faasea na taulimaina e le Ofisa mai le tausaga Faa-le-Tupe 2010/11 – 2012/13 Mata’ituina o Atinae ma le Faamalosia o le Tulafono • 42 Poloaiga sa tuuina atu i matāupu e ogaoga aafiaga i le siosiomaga ma lē usitaia lapataiga a le Ofisa. 85 Mataupu o Faasea mai le Tausaga Faaletupe 20102011 i le 2012-2013 FY 2010-2011 FY 2011-2012 FY 2012-2013 73 5045 35 38 24 26 27 2023 2119 242025 17 16 12 29 13 4 510 036 Figure 8: Kalafi ua faatusatusa ai ituaiga faasea mai le Tausaga Faale-tupe 2010/11, 2011/2012 ma le 2012/13 O faasea ua maitauina le faatupula’ia e aofia ai manogi le talafeagai, otaota/lapisi lafoai i se tulaga le talafeagai, pisapisaō/leotetele, ta’inafi susunu e aafia ai le ea faatasi ai aafiaga mai alavai. Peitai ua maitauina foi le faaitiitia o faaseā e faatatau i suavai lafoai, manu vaefa taaloa, pefu ma tulaga matagā i le vaai. E talitonu le Ofisa ua afua ona faaititia nei faafitauli ona o le lelei o polokalame faalauiloa a le Ofisa e faamalamalamaina ai le mamalu o le atunuu i aiaiga o le tulafono a le PUMA mo le puipuia o le siosiomaga ma le soifua lelei o tagata nuu o Samoa. GALUEGA FAATINO 9: PUNAOA O SUAVAI O lenei ripoti o le a auiliili atu ai nisi o galuega autu a le Vaega o Punoa o Suavai sa faatinoina i totonu o le Tausaga Faaletupe 2012-13. E iai nisi o galuega ma matati’a fou sa faatinoina ma ausia ma sa faaauauina foi le faatinoga o le Tulafono mo le Faafoega o le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai 2008 (Tulafono Autu). Sa faaauauina foi fonotaga faamasina a le Komiti o Tomai Faapitoa, faapea le Komiti Faatino mo mataupu tau punaoa o suavai, lea o loo taitaifono ai le Afioga i le Alii Minisita o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga, Hon. Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii. O le afatia ai o Samoa i le Afa malosi o Eveni na faaleagaina ai nisi o masini fuavai ma masini fuatimu o loo mataitu ai le tafe faapea le maualuga o le suavai o lo o tafe i vaitafe faapea ma vaituloto. Sa faaleagaina foi nisi o vaomatua ma vaega o laufanua sa faatinoina ai galuega i eleele apovai. O le mafuaaga lea o le siitia ai se vaega tupe na alu i le amataga o le 2013, i le toe faaleleia lea o masini ma galuega sa faaleagaina e tafega ma matagi malolosi, e le gata i le taimi o le afa, ae faapea foi masina na sosoo ai i le tetele pea o timuga. O lenei ripoti o le a auiliili atu ai foi nisi o matati’a ma galuega sa faatinoina i lalo o galuega fesoasoani o le NAPA-4 ma le GEF-IWRM, ma nisi o polokalame tau aoaoga sa faia ile tausaga atoa. Sa faaiuina ma le manuia le Aso Faapitoa mo Suavai i le Lalolagi 2013, lea na faia faatasi ma nisi o isi polokalame faalauiloa e aofia ai aoaoga i aoga ma nuu, faapea le polokalame faatalatalanoa i luga o le Leitio Polenisia ma le 2AP a le Susuga ia Niuava Fata Eti Gie Malolo. O le a mataitu foi e lenei ripoti le ausia o sini ma matafaioi tuliloa a le Vaega o Punaoa tau Suavai, agai i polokalame fuafuaina o loo i le Taiala o “Suavai mo le Ola: Taiala mo Fuafuaga Alualu Mamao mo le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai 2012-2016” lea o loo tuuina atu i le siata o loo i lalo. Figure 3: Community Nursery built for the rehabilitation in Faleaseela 86 Ata 4: Laau toe toto ma le pa i Togitogiga 87 Pusa 1 : Water Resources Management Summary Logical Framework (Water For Life Sector Plan, pg47) TULAGA AUSIA 2 : Faaleleia le Pulea o Laufanua Apovai faapea le Mautu o Faamaumauga i Punaoa o Suavai Fuafuaga Faavae Faaleleia/Si’itia atili le malamalama Faamautu fuafuaga mo le lelei ma le silafia i tulaga o punaoa o faatino o galuega i mataupu tau suavai punaoa o suavai Fuafuaga o Faatinoga Faaopoopo ma faalelei masini fuavai Faatino ma faamautu faigafaavae, ma fuafuaga o loo mataituina ai tulafono ma fuafuaga i punaoa o punaoa o suavai suavai, aemaise le tulafono autu ma tulafono laiti i nuu Mautu le lelei o faamaumauga i Tuufaatasi le Fuafuaga mo le punaoa o suavai Faafoega o le Faasoasoa Tatau o Punaoa tau Suavai Siitia le tomai o le aufaigaluega o loo Faatino ma faaauau le laiseneina o nafa ma le mataituina o vaivili o loo atinae o loo aveesea ai punaoa tau mataituina ai punoa tua suavai o loo i suavai lalo o le eleele Faatino tulaga moomia faaofisa i Komiti Faatino faapea le WRTC Faaauau le mataituina ma le iloiloina o faigafaavae ma fuafuaga Faamalosia le puipuia ma le atinae gafataulimaina o laufanua apovai Tuufaatasia, faatino ma faamautu fuafuaga i laufanua apovai o loo faamuamua mo le suavai taumafa Galuega mo le Faaleleia o tafavai ma auvai o vaitafe Avea o laufanua apovai maaleale i laufanua maualuluga ma Faasao Faatino faalauiloa ma polokalame mo aoaoga No. Vaega taua mo le Faatinoga ma Taunuuga Aofaiga o Fuafuaga ua pasia mo le faatinoina Pasene o Fuafuaga o loo faatinoina Vaega Fuafua 2010/ 2011 2012/ 2013 2013/ 2014 2014/ 2015 2015/ 2016 Aofaiga 3 5 3 3 3 % 20% 25% 30% 35% 40% 2.1 2.2 2.3 2.4 Aofaiga o eka o laufanua apovai ua maea ona toe faaleleia pe faasaoina Eka (ha) 182 202 222 242 262 Tuufaatasia ma faaaogaina le faafanua i tulaga tau ile suavai o loo i lalo o le eleele % 3% 5% 10% 15% 20% Numera o vai vili ua fausia e fuaina/mataituina ai le suavai o loo ile manava o le eleele Aofaiga 3 2 3 3 3 Numera o vaivili a le SWA ua le toe faaaogaina, ae ua avea ma vai vili e suesue ai tulaga o le punaoa suavai o loo i lalo o le eleele Aofaiga o faigafaavae, tulafono, fuafuaga ma tulafono laiti ua faatino Amatalia le tuufaatasia o se polokalame mo galuega e aofia ai nuu i tua i laufanua apovai Soā-vaega Matagaluega Autu Faafesootai Autu FUAFUAGA 2.1 Ia faaleleia ma faamalosia le puipuia ma le atinae gafataulimaina o laufanua apovai Aofaiga % O le a maua i le 2012 5% faasili 10% faasili 15% faasili 20% faasili Numera o Nuu 0 1 1 1 1 Auala mo le Faamaonia Aofaiga o Fuafuaga ua pasia e le Komiti Faafoe Iloiloina o le faatinoga o fuafuaga Ripoti o galuega, faamaumauga a le ofisa, minute o fonotaga tai masina Ripoti o galuega faatino. Minute o fono. Faamaumauga Ripoti o galuega mataitu o loo faatino i vai vili o loo faatino ai suesuega Ripoti o galuega mataitu o loo faatino i vai vili o loo faatino ai suesuega Ripoti o iloiloga o faigafaavae, tulafono, fuafuaga Ripoti i le fuafuaina/tapenaga o lenei polokalame RIPOTI I MATATIA MA GALUEGA UA AUSIA Vaega o Punaoa o Suavai Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Pule Sili Lagolago – Vaega o Punaoa o Suavai FUAINA O GALUEGA FAATINO IUNITE MATATIA GALUEGA 2012/13 AUSIA Aofaiga o Fuafuaga ua pasia mo le faatinoina TULAGA (1-5) Aofaiga o Fuafuaga 5 6 3.5 % 25% 20% 3.5 Heka 202 221.93 4.5 Pasene o Fuafuaga o loo faatinoina Aofaiga o eka o laufanua apovai ua maea ona toe faaleleia pe faasaoina 2.2 2.3 Faaleleia atili le malamalama ma le silafia i tulaga o punaoa o suavai Tuufaatasia ma faaaogaina le faafanua i tulaga tau ile suavai o loo i lalo o le eleele % 5% 5% 4 Aofaiga 2 5 5 Faamautu fuafuaga mo le lelei faatino o galuega i Numera o vai vili ua fausia e fuaina/mataituina ai le suavai o loo ile manava o le eleele Aofaiga o faigafaavae, tulafono, fuafuaga ma tulafono laiti ua faatino % 5% faasili 5% 4 Faatino galuega mo le siitia o le auai o tagata lautele o nuu ma afioaga ile pulea lelei o laufanua apovai Atiae ni faiga faapaaga fou I le vao o Faalapotopotoga Tumaoti (NGO) ma Faalapotopotoga Fesoasoani i le Atunuu Lautele (CSOs) Fuafua tulaga o le Faatupeina o le auaunaga a le Siosiomaga (PES) ma nuu o loo maua mai ai le suavai Faataitai ma mataitu fuafuaga mo le faalauaiteleina atu i nuu ma afioaga o polokalame faalelei. Vaega e ono aafia ai le ausia o faailoilo Vaega e gafa ma le mataituina Tulaga o le tomai e faatino ai ma tuufaatasia ai fuafuaga MNRE-WRD O le iai o le agavaa e iloiloina ai fuafuaga ma le faatinoina O loo iai le agavaa e faatino ai galuega faaleleia i laufanua apovai ua faaletonu. Lelei faiga faapaaga ma le atunuu ma afioaga. O loo lava le itu tau tupe e aveese ma faasao ai laufanua apovai maaleale. O loo lelei le faatinoga o le fausia o vai vili mo suesuega, faapea le maua o nisi vai vili mai le SWA Ia lava le tomai e faatautai ai galuega ma masini o loo faaaogaina. Ia malilie mai aiga o loo nonofo i laufanua. Ia lava foi le tupe mo le galuega faatino. Maliega ma le SWA ina ia faaaoga a latou vai vili ua le toe faaaogaina e fai ai suesuega MNRE-WRD O loo faatino ma ausia tulaga uma o faigafaavae ma fuafuaga faataatitia MNRE-WRD O loo malilie nuu ma afioaga e faatino lenei ituaiga auaunaga MNRE-WRD MNRE-WRD MNRE-WRD MNRE-WRD MNRE-WRD FAAMATALAGA - Ua pasia e le Komiti o Galuega a le Kapeneta ia Fuafuaga ae le’i sainia e le Ao o le Malo - Ua iai nisi o aoaoga ua uma ona faatino ma ua fesoasoani lea i le tuufaatasiga o Fuafuaga - O loo faatino galuega faaleleia faatasi ma le tuufaatasiga o fuafuaga, o le mea lea ua tele ai lava le pasene o le faatinoga e ui e lei saini le Ao o le Malo. - O nisi o nei galuega e aofia ai fale laau ma le toe totoina lea o laufanua ua aafia. O loo taumafai le Matagaluega ina ia faatulafonoina fanua ua faaleleia e avea mo fanua faasao Ua iai le ata faataitai o le faafanua ma ua uma ona pasia e le Komiti Faatino. O loo fuafuaina o le a toe faateleina nisi vaivili ma aoina ai faamatalaga e saga faaleleia ai le atoatoa o le faafanua. E ui i le tele o tulaga moomia mo lenei galuega e pei o poto faapitoa, ae o loo sologa lelei pea lea polokalame. Ua maea vaega nei: - Tulafono Faatonutonu mo le Faafoega o le 88 mataupu tau punaoa o suavai 2.4 Faatino galuega mo le siitia o le auai o tagata lautele o nuu ma afioaga ile pulea lelei o laufanua apovai Amatalia le tuufaatasia o se polokalame mo galuega e aofia ai nuu i tua i laufanua apovai Aofaiga 1 0 3 Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai 2013 - Faigafaavae mo le Faasoasoaina o Punaoa tau Suavai - Tulafono Laiti mo Gasegase/Fuluasou - Ata Faataitai mo le Faigafaavae mo Laufanua Apovai Maualuluga - Faatuina le Komiti Faatonu mo Punaoa tau Suavai - 5 laisene fou mo le atinaeina o punaoa tau suavai E tele ni faigafaapaaga ma nuu ma afioaga ua maea ona faatinoina. Ua maea foi ona tuufaatasia nisi o fuafuaga ina ia saga faamausali ai le auai o nuu ma afioaga i polokalame faaleleia. Ae peitai e lei faatinoina pe faamautu se maliega poo se auivi o se polokalame e ono faatino mo se taimi umi mo nuu. O le pusa 3 o se aotelega o galuega a le Vaega o Punaoa o le Suavai faatasi ai ma nisi o Soavaega i le tausaga 2012 – 2013 ma o loo auiliili atu i lipoti a vaega taitaitasi. Faagasologa o galuega faatino A. SOĀVAEGA – PUIPUIA LAUFANUA APOVAI 2.1 “Faamalosia le Puipuia ma le Atinae Gafataulimaina o Laufanua Apovai” 2.1.1 Tuufaatasia, faatino ma faamautu fuafuaga i laufanua apovai o loo faamuamua mo Laufanua Heka (ha) le suavai taumafa. Apovai 2012-13 Malololelei Togitogiga Fuluasou Tafitoala Fagalii Moamoa Moataa Aofaiga Fagalii 2.1 Moamoa Moataa 1.4 Aofaiga 24.6 15 4.1 1.3 0.6 2.1 0.1 1.4 24.6 Laufanua Apovai Heka (ha) 2012-13 Malololelei 15 Togitogiga 4.1 Fuluasou 1.3 Tafitoala 0.6 0.1 • Pasia e le Komiti o Atinae a le Kapeneta i lana fono i le Aso 21 Fepuari 2013, Fuafuaga mo le Pulea Gafataulimaina o Laufanua Apovai (Watershed Management Plans) mo Aufaga, Tafitoala, Loimata o Apaula, and Fuluasou. Atoa ai lea o le 6 o fuafuaga ua maea pasia e le Komiti, aua na pasia i le tausaga ua mavae Vaipouli ma Togitogiga. O loo faagasolo le faatinoina o ia fuafuaga ao toe teuteu vaega moomia ae lei tuuina atu i le Kapeneta ma le Ao o le Malo. Ua amata faatalatalanoaga mo fuafuaga aua le puipuia o laufanua apovai i Gasegase. • Na ausia le aofaiga e 24.6 heka (Siata 4) o laufanua na toe faaleleia i totonu o le 2012-13. O lea aofaiga ua ausia faatasi ai le 221.93 o heka talu ona amata mai le polokalame, ma sa ausia ai foi le aofaiga e tulimatai i tausaga taitasi e 20 heka i le tausaga. • Ua maea toe faaleleia falelaau na faaleagaina i Faleaseela ma Aufaga e le Afa o Eveni, vagana ai le falelaau i Tafitoala lea na faaleagaina uma e tafega o le afa. O loo faaauau pea le tautua a le falelaau i Vailima ma o loo faatumauina pea le aofaiga o fatulaau o loo faamili a ii le 3,500 i le masina. 2.1.2 Galuega mo le Faaleleia o Tafavai ma Auvai o Vaitafe •Galuega faaleleia mo laufanua apovai na tele ina faatino faatasi ma le fesoasoani o afioaga, ma sa faatino lea i nofoaga maaleale na faaleagaina e le Afa o Eveni, faapea nuu o Malololelei, Aufaga, Tafitoala, Faleaseela, Solosolo, Lepa, Moataa, Letogo ma Vailele. Sa faatino foi e le Matagaluega le toe totoina ma le faaleleia o laufanua i Fagalii, Togitogiga, Mataaga i Ropati Lui Sitivinisone, ma Loimata o Apaula. •Sa faamuamua foi le fesoasoani atu o le Matagaluega i le toe faaleleia lea ma le faamamaina o vaitafe tetele, ala vai, taligalu, ma talivai mai ogalaau ma otaota ua poloka ai ona o tafega mai le afa o Eveni. •E iai se polokalame fou mo le mataituina o le mama ma le saogalemu o le suavai mai vaitafe ma le siosiomaga na amata tuufaatasia ma faatino e le Matagaluega (River Ecosystem Health MonitoringREHM). O se vaega muamua o lenei polokalame na aofia ai le mataituina o le faalapisi o le atunuu i vaitafe tetele o loo i le taulaga (vaitafe o Fuluasou, Gasegase, Loimata o Apaula, ma Fuluasou). Na alu 89 tai masina asiasiga, ma faamauina ai aiga o loo faalapisi ma faaalu suavai ma otaota lafoai i totonu o nei vaitafe taua. E tusa ma le 28 Tusi Lapatai mo Puipuiga (Precautionary Notices) na tuuina atu i aiga sa maua le faalapisi i totonu o vaitafe ma tafavai. Na faailoaina ii a Tusi Lapatai le tatau loa ona taofia lea tulaga ma faamalosia ai le toe faamama o vaega o vaitafe ua faaleagaina. Na toe alu isi asiasiga e vaaia poo usitaia lapataiga ma faamauina ai le usitaia uma e iai aiga o tusi na tuuina iai. •O leisi galuega taua, o le faatutuina lea o lapisi i tafavai ma luma o aiga sa moomia lea auaunaga. O lea galuega na faatupeina e le Poloketi o le IWRM. 2.1.3 Aveina o Laufanua Apovai e avea ma Faasao (o se galuega o le Poloketi IWRM) •Faaopoopo le 52 eka ua avea mai fanua o le Ekalesia Katoliko i Malololelei, e avea ma faasao. Ma maua ai le aofaiga e 84 eka. Sa faaauauina le faaleleia o ia laufanua e auala atu ile toe totoina o laau Samoa ma le aveesea o laau faalafua e pei ole fue lautetele ma isi. Sa faatino foi le tosoina o le uaea e faasa ai ona toe uia ia laufanua e lafumanu ma tagata. •O loo faatalatalanoaina avanoa e galulue ai ma nuu ma afioaga ile avea lea o laufanua apovai ma faasao. O nisi o ia faatalatalanoaga o loo faatino ma le Ekalesia Aso Fitu i fanua o le Ekalesia i Tapueleele (Savaii), faapea foi fetuunaiga ma le Afioaga o Toamua mo fanua o loo i Tapatapao. B. SU’ESU’EGA I PUNAOA TAU SUAVAI 2.2 “Si’itia Atili le Malamalama ma le Silafia i Tulaga o Punaoa o Suavai” 2.2.1 Faaopoopo ma Faalelei Masini Fuavai ma Fuafuaga o loo Mataituina ai Punaoa o Suavai. • E 8 ni masini fuavai na faaleagaina e le Afa o Eveni, ma ua maea toe faaleleia masini e 5 (Togitogiga, Faleaseela, Lotofaga, Alaoa i Sasae ma Solosolo). O isi masini e 3 o le a faaleleia i le tausaga fou ma e aofia ai masini i Fausaga, Tafitoala ma Alaoa i Sisifo. E ui ile faaleagaina o nei masini o loo faaauau pea le asia o ia vaitafe aua le aoina mai o faamaumauga manaomia. • E 2 ni masini fuavai fou na faapipiiina i Tiavi ma Papapapaitai (Lepu’e), faapea foi ma se fuatimu fou i Falealupo-uta. O le fuatimu sa i Asau ua aveese ona o nisi o faafitauli ma aiga o loo umia ia fanua. Ua atoa ai loa ma le 17 fuatimu ma le 16 fuavai. • E 5 ni vaivaili fou ua faaopoopo i le aofaiga o vaivili o loo mataitu ai le suavai o loo i le manava o le eleele. O lea 5 ua faia lea i Tamaligi, Satitoa (Aleipata), ma le 3 i Vaiaata (Sapapalii). O loo faatino foi le aoina o faamatalaga mai vaivili faapitoa mo suesuega, ma faaaoga lea i le tuufaatasia o se faafanua e faailoa ai le tulaga o loo iai punaoa tau suavai o loo ile manava o le eleele lea e faailoa atu i le Ata 12. • E tolu ni suesuega na faatino i vaivili a le Pulega o Suavai (Neiafu ma Falelauinu) ma le Samoa Beverage Company (Falelauniu). O ia suesuega na tulimataia ai poo lea le fua faatatau e tatau ai ona pamu punaoa tau suavai o loo i le manava o le eleele aua le suavai taumafa. Na faamauina fua faatatau e 32.4m3/itula mo Neiafu, 30m3/itula mo Falelauniu, ma le 2.2m3/itula mo le Samoa Beverages Company. 2.2.2 Mautu le lelei o Faamaumauga i Punaoa o Suavai • E taua le sa’o ma le lelei o le teuina ma le aoina o faamaumauga i tulaga tau punaoa tau suavai. E taua le lelei o faamatalaga ona e sa’o ai lona faaaogaina ma e sa’o ai foi fuafuaga o loo moomia ai faamaumauga. O le tulaga lea ua faakonekarate ai ele Matagaluega le faalapotopotoga o le NIWA (New Zealand National Institute of Water & Atmospheric Research Ltd) ina ia fesoasoani i le teuteuina ma le faaleleia o tulaga uma tau i faamatalaga o le a aoina e le Matagaluega. O lenei konekarate na amata faatinoina ia SetemaOketopa 2012 e sui o le NIWA ia J. Fenwick ma E. Baddock. Sa faailoa i le ripoti muamua o lenei suesuega nisi o mataupu ma vaega e tatau ona faaleleia e le Matagaluega, ma sa faatino foi nisi o aoaoga i fafo o le ofisa i nofoaga o loo iai masini fuavai. Sa faamauina le tele o aoaoga na faatino e nei alii tomai faapitoa aua le siitia o le malamalama o le Matagaluega i le vaaia o faamaumauga. Sa faamauina foi le aafiaga o le vave tuua e nisi o le aufaigaluega o le galuega i le lelei lea o le vaaia o faamaumauga, ona a oese tagata ua uma ona aoaoina e aveesea ai ma le tomai ile teuteuina ma le faaleleia o faamaumauga. 2.2.3 Tapulaa Faatulagaina/Fuafaatatau mo le Saogalemu o Punaoa tau Suavai Ua amata fuafuaga a le Matagaluega ina ia Iloilo le Fuafaatatau o le Saogalemu o Punaoa tau Suavai sa tuufaatasia e le Ofisa o le Polokalame mo le Siosiomaga o le Pasefika (SPREP) i le 1996. O lea taumafaiga ua 90 fuafuaina, ona o le aoga o lea fuafaatatau e fua iai le saogalemu o le suavai o loo i le siosiomaga. Figure 12: Groundwater Profiles obtained from monitoring boreholes installed around Upolu. 2.2.4 Mataituina o Lologa i le Vaitau Timuga 2012-13 Na mataitu e le Vaega o Punaoa o Suavai le tetele o tafega i le vaitau o timuga mai ia Tesema 2012 ia Mati 2013, aemaise le mae’a ai o timuga ma tafega tetele o le Afa o Eveni. Sa tuufaatasi ai se ripoti lea na faamautu ai le loloto o lologa i le talafatai o Apia mai le 0.5m i luga atu o le 2 mita i nisi o vaega. O nei galuega mataitu na faamauina ai foi le tetele o lologa i masina o Ianuari ma Fepuari lea na toe oo a’e ai foi lologa ma tafega ma aafia ai femalagaiga i Falevao ma Falefa. 2.2.5 Poloketi o le National Adaptation to Climate Change Program of Actions: Project Profile #4 (NAPA-4) – Groundwater Monitoring Project • Faatupeina e le AusAid mo le lona 3 lenei o tausaga. Ata 13: Galuega i le Nofoaga o le Samioa Beverage. • Na faatauina se loli faapitoa (crane truck) e tusa lona tau ma le $SAT 282,915.84. O lenei loli e mafai ona lifi ai ni uta mamafa e tusa ma le 3.4 tone. O le a fesoasoani lenei loli i galuega mo vaivili e lifi ai paipa ma u’amea mamafa ina ia faaitiitia ai le lavevea o le au faigaluega. • Mae’a fausia ni vaivili se 3 mo le mataituina o le saogalemu o le suavai o loo i le manava o le eleele, ina ia maitau ai pe o iai se aafiaga o le nofoaga o loo lafoai ai le lapisi i Vaiaata. • Ata 14: Mtatituina o Borehole i masina taitasi Sa fausia foi leisi vaivili i Tamaligi. • Sa faatino foi ni suesuega se tele i vaivili ua le toe faaaogaina e le Pulega o Suavai, e maitau ai poo talafeagai le faaaogaina o nei vaivili mo suesuega. Ata 15: Aoaoga i punaoa tau suavai WC AMSL GL to WL MSL FW BMSL BW SW Vai… Naf… Vail… Vai… Leu… 70.000 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0.000 -10.000 -20.000 -30.000 -40.000 -50.000 -60.000 -70.000 -80.000 Ma… Elevation Above/Below MSL (meters) Groundwater Profiles (Monitoring Boreholes - Upolu) 91 C. TULAFONO MA FAIGAFAAVAE I PUNAOA TAU SUAVAI 2.3 “Faamautu fuafuaga mo le faatinoga o galuega i le puipuia o Punaoa o Suavai” Ata 16: Faatalatalanoaga o Tulafono Laiti mo Gasegase. Na faia i le Afioaga i Vaimoso i le Maota o le Galuega a le Ekalesia Metotisi. 2.3.1 Faatino ma faamautu faigafaavae, tulafono ma fuafuaga i punaoa o suavai, aemaise le tulafono autu ma tulafono laiti i nuu. • Pasia le Tulafono Faatonutonu mo le Faafoega o le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai 2013 e le Kapeneta ia Fepuari 2013 ae sainia e le Ao o le Malo i le Aso 13 Iuni 2013. O lenei tulafono na fesoasoani ai le taimaitai tomai faapitoa o Sarona Ponifasio o le Ponifasio Law Firm. • 2.3.3 Fa’aauau Galuega i le Faalaiseneina o le Aveesea o Punaoa tau Suavai Ata 6: Tau o Laisene ma Pemita E 5 ni laisene fou na faamatuu i le tausaga 2012-13 (Siata 5) i kamupani vai o loo faaaogaina vaivili. Sa Iloilo uma foi e le Matagaluega vaega uma e talafeagai ae lei faamatuuina laisene i nei kamupani ina ia aua nei iai se tulaga e ono aafia ai le punaoa o loo i le manava o le eleele mai pamu o loo faaaogaina. Fepuari 2013: pasia e le Komiti o Atinae a le Kapeneta le Faigafaavae mo le Faasoasoaina o Punaoa tau Suavai (Water Allocation Policy). • Tuufaatasia ni ata faataitai o Tulafono Laiti mo Gasegase ma Fuluasou i le mae’a ai o faatalatalanoaga ma afioaga i totonu o ia eleele apovai taua. Ua tuuina atu ia tulafono laiti mo le auiliiliina e le Vaega o Tulafono a le Matagaluega ae lei tuuina atu i le Ofisa o le Loia Sili mo le latou iloiloga mulimuli. • Na faatinoina ni aoaoga i le faamamaluina o Tulafono e le Vaega o Tulafono ma na auai ai nisi o alii ma tamaitai ofisa filifilia aua le siitia o le malamalama i ia galuega. 2.3.2 Faatino Tulaga Mo’omia Fa’aofisa i Komiti Faatino faapea le WRTC • Pasia e le Kapeneta le tuufaatasia ma le faatinoina o le Komiti Faatino mo Punaoa tau Suavai i lana fonotaga i le Aso 15 Iuni 2012. Usuia le fonotaga muamua a le Komiti i le Aso 13 Setema 2012, ma pasia ai le fono o lenei komiti i masina uma aua le vaaia o mataupu i punaoa tau suavai. • Na faalima na fono le komiti mo tomai faapitoa i mataupu tau punaoa o suavai (Water Resources Technical Committee). O lenei komiti e aofia ai vaega uma e iai sao i le puipuia ma le faasaoina o punaoa tau suavai e pei o le: MAF, SWA, MWCSD, IWSA, MOH, ma isi vaega o le MNRE (Vaaitau, Tulafono, Fanua, Tomai Faapitoa, Siosiomaga ma Faasao, Vaomatua). Kamupani Vai Laisene Afioaga Samoa Beverages Company Le Vai Company Ltd. Vaitele Spring Waters Company Samoa Artesian Water Company Ltd. (Borehole 1) Samoa Artesian Water Company Ltd. (Borehole 2) G1/28/01 G1/29/01 G1/29/02 G1/125/01 Falelauniu Siusega Vaitele Mulifanua G1/125/02 Mulifanua Siata 5: Laisene Faamatuu i le tausaga faaletupe 2012-13 fiscal year Aso 25 Iuni 2013: Toe Iloilo e le Minisita o le Matagaluega le Poloaiga i tau o laisene ma pemita e pei ona tuuina atu i le Siata 6. No Subject Fees ($) 1 Application fee for a permit to: (a) drill or dig for water; or (b) make or use bore to take water from any water resource; or (c) to investigate any water resource to identify source of water for commercial purposes. Application fee for a licence to take surface water from any water resource. Application fee for a licence to take groundwater from any water resource. Abstraction fee for taking ground water from any water resource. 500.00 2 3 4 500.00 500.00 0.10/m3 92 Avea le le lagolago o nisi o faalapotopotoga i tulaga o le Tulafono Autu ma mea ua faigata ai le polokalame mo le faalaiseneina o le aveesea o punaoa tau suavai. Tumau le le laiseneina o le aveesea o punaoa o suavai a le Pulega o Suavai ma le Faalapotopotoga Malosi Faaeletise. Ua tuuina foi i nei tulafono laiti le faitalia i puleaga a alii ma faipule i tua i nuu, e faatino ai faasala talafeagai i tagata ua solia tulafono ma faatino auala e faaleaga ai le saogalemu o le suavai maua. O le a avea le faamamaluina o le tulafono ma galuega autu a le Vaega o Punaoa o Suavai i le tausaga a sau, aemaise le tuliloaina o laisene ma pemita mo faalapotopotoga ma kamupani o loo atinaeina punaoa tau suavai mai le siosiomaga. Na faamauina le malosi o leo o NGO i le faamalosia lea o le Malo ina ia faasao laufanua maaleale i Malololelei ma Afiamalu ona o laufanua lea o loo amata mai ai le tafe o le tele o matavai ia e sua ai vaitafe o Fuluasou ma Vaisigano. 2.3.4 Faigafaavae ma Fuafuaga Fou O loo tapena se polokalame o galuega mo le tuufaatasia o le Taiala mo le Puipuia ma le Faafoega o le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai. O loo fuafuaina o le a taatia se ata faataitai mo le Faigafaavae o le a Puipuia ai ma Faasaoina Nofoaga Apovai Maualuluga (draft Upland Conservation Policy). O le a faatino foi faatalatalanoaga mo le pasia o lea faigafaavae lea o lea faasao ai laufanua e i luga atu o le 600m mai le gataifale. D. SI’ITIA LE ILOA MA LE A’OA’OINA O TAGATA LAUTELE 2.4 “Fa’atino Galuega mo le Si’itia o le Auai o Tagata Lautele o Nu’u ma Afioaga i le Pulea Lelei o Laufanua Apovai” 2.4.1 Atinae ni faiga faapaaga ma Faalapotopotoga Tumaoti (NGOs)/Auaunaga i le Atunuu Lautele (CSOs) & Nu’u ma Afioaga • E tele ni faiga faapaaga na galulue iai le Matagaluega aua le maua lea o se manuia mo le atunuu. O ia paaga e aofia ai nuu faapea NGOs, lea na galulue faatasi ina ia toe faatino le toe faaleleia o laufanua apovai ua faaleagaina, faapea le faatutuina o falelaau mo nu’u i tua lea e maua ai fatulaau Samoa. O nisi o ia galuega o loo tuuina atu i le Vaega 2.1 o lenei ripoti Sa ave foi le faamuamua i le tele o polokalame faaleaoaoga i tua i nuu i mataupu e iai le faatinoina lea o faatoaga faafefiloi, ma ia faamamao atinae lafumanu ma faatoaga mai tafavai. Sa faatinoina foi le tuufaatasia oni tulafono laiti e pei ona faailoaina atu i le Vaega 2.3 o lenei ripoti. O ia tulafono laiti e siitia ai le auai o nuu ma afioaga i le faamamaluina lea o tulafono ma auala e faaleleia ai ma puipuia punaoa tau suavai. • Ua maea sainia ni maliega ma nisi o nuu i le faaleleia lea o laufanua maaleale. O nisi o nei afioaga e aofia ai Togitogiga, Vaipouli, ma Aufaga. O loo tuufaatasia foi se ata faataitai o se maliega a le Matagaluega ma le Ekalesia Aso Fitu (Seven Day Adventist Church of Samoa) i ni auala e toe faasao ai, ma puipuia le laufanua apovai e tusa ma le 50 eka lona tele i Tapueleele, Savaii. 2.4.2 Aso Faapitoa mo Punaoa o Suavai i le Lalolagi 2013: Autu – Galulue Faatasi mo se Suavai Mama ma le Saogalemu mo le Lumanai. O le Aso Faapitoa mo Punaoa tau Suavai i le Lalolagi 2013 na faailogaina i le Aso 22 o Mati 2013 i le Maota Fono o Tui Atua Tupua Tamasese Efi. Na tatala aloaia lenei aso e le Alii Minisita o Galuega ma Atinae Teletele, le Afioga ia Hon. Manualesagalele Enokati Posala. O le Polokalame mo lea aso faapitoa na aofia ai se (i) Koneseti a Kolisi i Mataupu tau i Suavai, ma se (ii) suesuega o le saogalemu o le suavai a tamaiti saienisi. O le faamoemoe o le siitia lea o le malamalama ma le fia galue i matafaioi o punaoa tau suavai. 2.4.3 Faalauiloa ma Aoaoga i totonu o Aoga • Sa asia le Kolisi o Vaiola i Savaii ma faatino ai se aoaoga i mataupu tau punaoa o suavai. • Polokalame mo le Mataituina o le Saogalemu o le Suavai mo Aoga: na faatino se polokalame mo kolisi o Upolu e tamaiti o loo avea le mataupu o le Saienisi. Na aoaoina nei fanau e faaaoga nisi o metotia faasaienisi e suesue ai le saogalemu o punaoa tau suavai o loo lalata a’e i latou laumua. O lenei taumafaiga e faamalosia ai le fanau ia asia vaitafe poo vaipuna o loo latalata ae i latou aoga, 93 ma faatino suesuega ma aoina faamaumauga mo le ofisa. O le aoga e tele sona sao o le a maua se faailoga i le maea ai o le tausaga o faatino lea polokalame. 2.4.4 Faamamaina o Vaitafe • Sa faatino se polokalame e faamamaina ai vaitafe tetele o Fuluasou, Gasegase, Vaisigano ma Loimata o Apaula. O lea faamoemoe na faia faatasi ma le Vaiaso o le Siosiomaga ma na faataua ai le taofia o le aga le tatau o le faalapisi i vaitafe ma tafavai. 2.4.5 Faalauiloa i luga o Leitio, Nusipepa ma Televise. • Sa faaauau faalauiloa i luga o televise ma leitio e pei o ata pupuu ma faatalatalanoaga i luga o le TV3, TV1, nusipepa o le Samoa Observer, Talamua Media ma le Newsline. Na faia foi se Polokalame Faalauiloa o le “Punaoa o le Suavai ma le Tulafono” i luga o le leitio, aua le faalauiloaina o le Tulafono mo le Faafoega o le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai 2008. Sa faatino lea polokalame mai ia Aukuso 2012 ia Oketopa 2012. Sa faatino lea faamoemoe taua e Niuava Fata Malolo faatasi ai ma le lagolago a isi vaega o le Matagaluega ma ana paaga. . 94 GALUEGA FAATINO 10: OFISA O FAALAVELAVE MATUIA Sini Autu: Ia aofia auala e faaitiitia ai aafiaga o faalavelave matuia i fuafuaga a vaega autu ole atinae ina ia mautinoa e gafatiataulima ma faaauau galuega e faaitiitia ai le tulaga lamatia, faamalosia ole nofo sauniuni, tali atu i se tulaga talafeagai ma ia vave ona toe faalelelia soo se vaega ole atunuu e faaleagaina i faalavelave matuia e aafia gofie, ni faiga e faafoe ai faalavelave matuia ina ia mautinoa e siitia le nofo sauniuni, vave ona tali atu i aafiaga o faalavelave matuia e ala i galuega laveai, ma ia vave ona toe faaleleia vaega ole atunuu e faaleagaina. Tupe Faatatauina mo le Tausaga Faaletupe 2012/2013: Tagata Faigaluega - $211,947.00 Tala Samoa; Tupe alu mo le Faagaioioiga - $77,209.00 Tala Samoa Aofaiga o galuega faatino ma taunuuga o galuega: Aufaigaluega: E toaiva (9) le aufaigaluega – 1 Pule Sili Lagolago, 2 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 3 Ofisa, 1 Ofisa Fesoasoani, ma le 1 Ofisa Faufautua ole Polokalame a Nuu/Afioaga e faatupeina mai polokalame atinae 1. Aotetelega o Faamatalaga O se tausaga e tele ni luitau ona o aafiaga ole Afa o Eveni sa aafia ai Samoa mai ile Aso 12 – 15 o Tesema 2012. Ile taimi na tulai mai ai lenei faalavelave matuia, e na o le toaono le aufaigaluega ua faamaonia le faafaigaluegaina ma o se fuanumera tele pe a faatusatusa ile 2009 ina ua aafia Samoa ile sunami lea na o le toatolu le aufaigaluega sa faigaluega i totonu ole ofisa i lea vaitaimi. Na faaauau galuega laveai ile Aso 16 o Tesema 2012 seia oo ile Aso 16 o Ianuari 2013 lea na maea aloaia ai le vaitaimi faatulagaina e faatin ai galuega laveai. Na faaauau pea le auaunaga a le aufaigaluega ole Ofisa o Faalavelave Matuia e ala ile faia o suesuega o nisi o fale ma meafaitino na faaleagaina ae lei aofia ile sueseuga muamua; ole tufatufaina o fesoasoani i aiga sa aafia, faapea fesootaiga ma faalapotopotoga mai fafo e gafa ma galuega laveai ae toe taliu le aufaigaluega a isi Matagaluega a le Malo e sili atu ile 200 le aofaiga sa faigaluega ile nofoaga tutotonu e faafoe ai galuega laveai, e faatinoa o latou tiute masani. I le faaiuga ole piliota o loo aofia i lenei lipoti, ua maea ona faamaonia le aufaigaluega ua filifilia e faafaigaluega i avanoa fou ma avanoa sa iai a’o lei faavaeina lenei vaega, ole Ofisa Faufautua mo Polokalame o Faalavelave Matuia ma Fesuiaiga ole Tau a Nuu lea e faatupeina le totogi e le Koluse Mumu a Ausetalia mo le tolu tausaga. 2. Aofaiga o Galuega 2.1 Soa Vaega o Faafoega o Faalavelave Matuia E gafa ma le faatinoina o galuega tauave mo le nofo sauniuni, tali atu ma galuega toe faaleleia e tusa ai ma manaoga ole Fuafuaga a le Atunuu mo le Faafoega o Faalavelave Matuia. Taunuuga o Galuega: Ia mausali, taulai i tagata ma o latou manaoga, ma ia aofia tagata uma e oo lava i tagata ma nofoaga Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Aufaigaluega Ofisa • Galuega laveai e tali atu ai i aafiaga o le Afa o Eveni mai ile Aso 11 o Tesema 2012 Faafoe ma galueaina le Nofoaga Tutotonu o Faafoega o Galuega Laveai mai ile 7:00 ile taeao ile Aso 13 o Tesema 2012 e faafoe galuega laveai i tagata na aafia faapea meatotino ma auaunaga na aafia ile Afa o Eveni; Tapena ma taitai fonotaga e tasi a le Komiti Faufautua mo Faalavelave Matuia ma fonotaga e sefulutolu (13) a le Fono Aoao a le Atunuu mo Faalavelave Matuia e aofia ai ma le ma le tuufaatasia ma le tuuina atu o lipoti e faatatau ile faagasologa o galuega laveai ma le tulaga ole tau; Tapena ma tuufaatasi lipoti o faagasologa o galuega laveai mo le Afa o Eveni e sefulutolu (13) e aofia ai ma fesoasoani e pei o taumafa, vaiinu, lavalava, tapoleni ma isi na tufatufaina atu i aiga sa aafia, faapea galuega e toefaafoisia ai auaunaga lautele e pei o auala tetele, eletise, suavai, fesootaiga, auaunaga tua soifua maloloina, faamamaina o le otaota, laau ma le palapala sa tafia e le vai ile taimi o le lologa; Faafoe le faatinoina o suesuega o mea na faaleagaina e faamautu ai le telē ma le ogaoga o aafiaga e fua iai fesoasoani ma galuega laveai e moomia, toe faaolaina ma le toe faaleleia o auaunaga lautele ma le iloiloina o manaoga o galuega toe faaleleia; Faafoe le tufatufaina atu o fesoasoani e pei o taumafa ma vaiinu ma auaunaga mo le puipuia ole soifua maloloina i nofoaga sulufai e fa (4) sa faatautaia e le Malo ma tufatufaina atu fesoasoani i a i latou sa aumau i ni nofoaga sulufai e22 i totonu oafioaga sa vaavaaia e aulotu faapea le puleaga a Alii ma Faipule; Faafoe le taliaina ma le tufatufaina atu o fesoasoani o meaai, vaiinu, lavalava ma tapoleni ma isi oloa i aiga e 2614 mai afioaga e 164 i totonu o le taimi faatulagaina aloaia e faatino ai galuega laveai ma galuega fesoasoani ma ile maea ai o lea taimi faatulagaina sa faaauau pea e le Ofisa o Faalavelave Matuia le tufatufaina 95 o meaai i aiga e 400 ma nuu e 20 faapea ogaumu kesi i aoga e 200 mai nuu e 18; Fesoasoani i paaga tau atinae ma le Matagaluega o Tupe ile faafoeina o talosaga mo fesoasoani mai atunuu i fafo; Faatino ni fonotaga se lua ma le Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Atinae o Nuu ma Agafesootai e unaia ai le faaofiina o mataupu tau faalavelave matuia ile fuafuaga ole vaega o atinae o nuu ma afioaga. • Faafoe le tuuina atu o oloa ma auaunaga na moomia e faatino ai galuega laveai mo i latou na aafia faapea le tausiga o tagata faigaluega a le Malo faapea tagata faigaluega sa ofo fua le latou fesoasoani ile faatinoina o galuega laveai ma galuega fesoasoani; Faafoe le faatinoina o faatalatalanoaga o lesona na maua mai ile faatinoina o galuega laveai ma galuega fesoasoani sa faatino e itutino eseese ole Malo faapea paaga tau atinae e fesoasoani ai tagata, aiga, nuu, ma pisinisi sa aafia ile afa o Eveni ma tapena le lipoti ma ia faatalatalanoaga. E aofia ai faatalatalanoaga a le aufaigaluega a le Ofisa o Faalavelave Matuia, aufaigaluega sa galulue ile nofoaga tutotonu sa faafoe mai ai galuega laveai ma galuega fesoasoani, Soa Komiti o le Komiti Faufautua o Faalavelave Matuia, paaga tau atinae ma le Komiti o Faalavelave Matuia; Faatautaia o fonotaga ma sui o paaga tau atinae sa galulue ma le Malo e tuufaatasia le fuafuaga a le Malo mo faatinoina o galuega toe faaleleia. • Fonotaga Faafoe ma faatino le fonotaga e tasi a le Komiti Faufautua o Faalavelave Matuia i a Oketopa 2012. • Polokalame o aoaoga ma faia o fuafuaga o faalavelave matuia mo nuu, pisinisi ma isi faalapotopotoga tumaoti Galulue faatasi ma le Asosi a le au fai faletalimalo mo tagata maimoa mai fafo e tuufaatasia fuafuaga o faalavelave matuia mo faletalimalo e 35 i lalo o le polokalame o galuega toe faaleleia ina ua maea le sunami ile 2009; Tapena ma tuufaatasi mataupu e aoaoina ai nuu ina ia mafai ona tuufaatasi a latou fuafuaga o faalavelave matuia faapea a latou vaega e faatinoina galuega laveai; Faatino ni aoaoga faapitoa se lua mo Matagaluega a le Malo ma le Sosaiete ole Koluse Mumu ina ia malamalama i a latou galuega e moomia ile faatinoina ole polokalame o e tapena ai nuu e tali atu i aafiaga o faalavelave matuia; Tuufaatasi se pepa faalauiloa mo aiga e faailoa ai ituaiga tapenapenaga e tatau ona fai pe tulai mai se faalavelave matuia; Aoaoga Faatino ni aoaoga se 3 ma le SOPAC ma le REDR mo sui ole Matagaluega a le Malo ma faalapotopotoga tumaoti faapea sui o paaga tau atinae e aofia tomai ile faafoeina o nofoaga tutotonu e faafoe mai ai galuega laveai ma galuega fesoasoani, tomai e faatino ai le faaitiitiaina o aafiaga o faalavelave matuia, ma tomai e faafoe ma le vaaia lelei o manaoga poo oloa ma auaunaga e moomia e Matagaluega ma faalapotopotoga a le Malo ina ia mafai ona faatinoa galuega laveai ma galuega fesoasoani; Faatino ni aoaoga e siitia ai le silafia ma tomai ole aufaigaluega a le Ofisa o Faalavelave Matuia i tulafono ma faiga faavae e aafia ai le faafaigaluegaina o tagata faigaluega a le Malo ma le aoaoga sa aoao ai tomai ole aufaigaluega e ofo fua le auaunaga (VERTS) ile faaaogaina o le GPS poo le masini faapitoa mo le faamauina o nofoaga o soo se meafaitino ina ia mafai ona fausia se faafanua; Auai atu o ni sui se toafa e aofia ai le ni sui se toalua ole Ofisa o Faalavelave Matuia, sui o Matagaluega ma Faalapotopotoga a le Malo ma faalapotopotoga tumaoti e pei ole Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Atinae o Nuu ma Afafesootai, ma le Sosaiete ole Koluse Mumu a Samoa i se aoaoga faapitoa e faatatau ile faaaogaina o faiga faavae ma alafua e limataitaiina ai le faatinoina o galuega laveai ma galuega fesoasoani i taimi e tutupu ai faalavelave matuia; Auai atu ole aufaigaluega i nisi o aoaoga sa faatautaia i atunuu i fafo ina ia siitia le silafia ma faaleleia atili tomai e aofia ai le faaaogaina o polokalame tau satelite e pueina ai ata o aafiaga o ni faalavelave matuia ina ia mafai ona faaaogaina ile fuafuaina o galuega e faaitiitia ai aafiaga o faalavelave matuia ile lumanai; faia ole tulafono ma faiga faavae talafeagai e limataitaiina ai le faatinoina o galuega laveai ma galuega fesoasoani; ma le faamalosia o le malosiaga ma agavaa o galuega tetele e pei auala, fale, auala laupapa, talivai, taligalue talivai, taligalu ma isi ina ia mausali fausaga ina ia mafai ona puipuia mai ile aafia i taimi o faalavelave matuia. • Polokalame faalauiloa Tufatufaina i aoga e 142 i Upolu ma le 65 i Savaii o tusi e faatatau i sunami mo le suesuega a tamaiti aoga 96 faapea ma tamaiti aoga e agai mai ile ofisa mo a latou suesuega; Tuuina atu o faamatalaga tusitusia mo le mo le faasalalauina e le autusitala e faatatau ile aoaoga faapitoa mo le faafoega o nofoaga tutotonu e faafoe mai ai galuega laveai ma galuega fesoasoani ma faataitaiga ma le Pacific Partership; Tuufaatasia o mataupu aoaoina mo faalavelave matuia mo le aoaoina o sui o Matagaluega ma faalapotopotoga a le Malo, faalapotopotoga tumaoti, aufaipisinisi, ma aoga ina ia siitia le silafia ma tomai e faafoeai gaoioiga e tali atu ai i faalavelave matuia; Faatino faatalatalanoaga ma sui o nuu mo so latou finagalo e fausia ai le fuafuaga alualu mamao a le Malo mo le puipuia o vaomatua mai ile aafia i mu; Faatino ni folasaga se 3 ile aoaoga mo i latou e faatinoina galuega laveai mo tagata e aafia i ni faalavelave faafuasei ile sami; faiaoga o le Kolisi o Leififi ma le Faalapotopotoga o Tomai Faapitoa mo Tausi Soifua o Samoa. Tuufaatasia ma tuuina i luga o le upegatafaiilagi a le Matagaluega mataupu faalauiloa mo le silafia e le atunuu lautele o tiute tauave, gaoioiga mo le saogalemu, galuega mo le faaitiitiaina ole tulaga lamatia faapea ma isi faamatalaga aua le nofo silafia o tagata lautele ma le facebook a le vaega o faalavelave matuia ia mafai ona vave tuuina atu o faamatalaga e faatatau i se faalavelave e tulai; Tuufaatasia faamatalaga e faatatau i faalavelave taitasi ma gaoioiga mo le saogalemu mo le lomiaina i le tusi telefoni a le Bluesky mo le 2013; Tuufaatasi ma le tufatufaina atu i sui o le Komiti o Faalavelave Matuia, aufaipisini ma nisi o tagata lautele o lomiga o faamatalaga o polokalame o faalavelave matuia ua maea ona faatino. • Faataitaiga Faatino ni faataitaiga se tolu e aofia ai faataitaiga mo sui o matagaluega ma faalapotopotoga e nafa ma le faatinoina o galuega laveai ma galuega fesoasoani muamua pe a tulai mai se faalavelave matuia ina ia siitia lo latou silafia i faiga e mautinoa ai le sologa lelei ole faafoeina o le tali atu o vaega eseese; ole faataitaiga e ma vaega o militeli mai Amerika, Niu Sila, ma Ausetalia ina ia nofo silafia e vaega eseese e faatinoina galuega laveai i faiga faavae e talosagaina ai fesoasoani mai fafo aemaise le faaaogaina ole fesoasoani a le militeli a ia atunuu ma a latou aseta e pei o vaalele ma vaa; ma le faataitaiga ole tali atu ole vaega ole Vaai Tau pe a tuuina mai se lapataiga o se sunami lea sa fai mo sao o Samoa ile faataitaiga o le tali atu i ni faalavalave tau sunami i totonu ole vasa Pasefika. Iloiloina ole faataitaiga a le Pulega ole Malaevaalele lea sa faataitai ai le tali atu a le Pulega ma ana paaga i se faalavelave faafuasei tau vaalele e tulai mai ile malaevaalele. • Auala mo lapataiga o faalavelave matuia Iloiloga o faiga faavae ma auala o loo faaaogaina e lapataia ai le atunuu i afa, sunami ma lologa sa faatinoina e le Magaluega, Komiti Faufautua o Faalavelave Matuia, Soa Komiti e nafa ma mataupu tau i auala mo lapataiga o faalavelave matuia, ma sui o afioaga; Asiasiga ma suesuega e sailia ma faamautu ai nofoaga talafeagai e faatutu ai sailini mo lapataiga o faalavelave matuia; Tuufaatasia ole lisi o numera o telefoni feaveai o sui o le Komiti Faufautua o Faalavelave Matuia, pisinisi, faalapotopotoga tumaoti ma sui o nuu taitasi e logo e ala i feau tusitusia i telefoni feaveai pe a tulai mai se faalavelave matuia. • Auala o fesootaiga i taimi o faalavelave matuia E tusa ma le 40% ole galuega mo le faapipiina ole ualesi e faaaoga e fesootai ai i taimi o faalavelave matuia ua maea ona faatinoina i totonu o Upolu. 2.2 Soa Vaega – Faaitiitiaina ole Tulaga Lamatia mai Faalavelave Matuia O lenei Soa Vaega e nafa ma le faatinoina o galuega e faaitiitiina ai le tulaga lamatia ole soifua ma meatotino mai aafiaga o faalavelave matuia e tusa ai manaoga i lalo ole Fuafuaga a le Atunuu mo le Faafoega o Faalavelave Matuia. Taunuuga o Galuega: Ia faaitiitia pe puipuia le tulaga lamatia mai aafiaga o faalavelave matuia Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia ma 1 Ofisa Aofaiga o galuega faatino ma taunuuga o galuega: • Suesuega o tulaga lamatia mai aafiaga o faalavelave matuia 97 Faufua ma faatino suesuega e 3 i nofoaga o loo fausia ai le taligalu i Siutu, ma talivai ile vaitafe i Mulivai ma Laulii e fuafua iai le ata o le fausaga o le taligalu ma le talivai; Fuafua ma faatino suesuega e 14 i Savaii ile itu i Matu ole gataifale ma suesuega e 19 i Upolu aemaise itumalo ole Vaimauga ma le itu i Saute o Upolu e fuafua iai galuega moomia mo le puipuia o nofoaga tulalata ile sami mai ile aafia gofie i taimi o faalavelave matuia; Fuafua ma faatino le suesuega muamua ile aafiaga e ono aafia ai le nofoaga ile Mauga o Vaea ma Palisi ma nofoa tulalata ane iai e aofia le ai le tuufaatasi ole lipoti muamua, ma le fonotaga a le Soa Komiti e nafa ma galuega e faaitiitia ai le tulaga lamatia mai aafiaga o faalavelave matuia; Tuufaatasi o faamaumauga e faatatau ile nofoaga e ono lamatia gofie mai soo ituaiga o faalavelave matuia ma suesuega ua maea ona faatinoina e faaaoga ai polokalame faakomepiuta. • Iloiloga o Maliliega Tau Atinae ma Suesuega i aafiaga ole Siosiomaga Tuufaatasia o se taiala e limataitaiina ai le iloiloina o talosaga mo maliliega tau atinae o galuega tetele e aofia ai ma le iloiloina o suesuega o aafiaga ole siosiomaga mai ia atinae e fesoasoani ai ile vaega ole PUMA ile iloiloina o ia talosaga mo le faia o se faaiuga talafeagai; Iloiloina o lipoti auiliili o suesuega o aafiaga ole siosiomaga e tolu (3) ma lipoti o le suesuega muamua o aafiaga ole siosiomaga ma tuuina atu fautuaga e faatatau i ia lipoti ile vaega o le PUMA. • Aoaoga Faatino ni aoaoga se lua (2) e aofia ai le aoaoga i auala mo le faaitiitiaina o aafiaga o faalavelave matuia ma le aoaoga ile aoga ma le faatinoina o se iloiloga e iloa ai le t au ma ni mea lelei e mafai ona maua mai ile faatinoina o auala eseese e ono mafai ona faatino e puipuia ai ma faaitiitia ai aafiaga o faalavelave matuia lea sa faatinoina e le SPREP. • Puipuiga o le nofoaga tulata ile sami ma vaitafe Tapena ma iloilo pepa o tauofoaga mo sailia o se inisinia e tapenaina ata o fausaga mo le fausiaina o le taligalu i Siutu, ma talivai i vaitafe i Mulivai ma Laulii faapea ma le mataituina o le faagasologa o ia galuega. Galuega Faatino 11:VAEGA TUUFAATASI ATINAE MO SUAVAI MA VAI LAFOAI MATATIA FAAPITOA A LE VAEGA O le tausaga lenei ua faapitoa e mo le faatinoina o polokalame sa faapea ona fuafuaina ile Taiala o Fuafuaga a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai 201216. E tusa ai ma lenei taiala ua faatinoina ni suiga tetele ile faatinoina o ripoti a le vaega e tusa ai o a latou sini ausia. Ua faia nei foi ni suiga ina ia mautinoa ai le sologa lelei ole faatinoga o galuega ma le faatinoina o Polokalame sa faapea fuafuaina ile auivi o Taiala mo Fuafuaga 2012-16. O loo faaauauina pea le faagaioina o polokalame faataatitia oloo ile Faiga Faavae mo Auaunaga Tau Suavai 2010. O suiga tetele ua faatinoina mafua mai i lenei Faiga faavae o le iloiloga lea o Pulega lelei ile Pulega o Suavai faatasi ai ma se fuafuaga ile faatuina lea ose Pule Faatonutonu mo auaunaga Tau Suavai. Ua tuuina atu le Ripoti faatasi ma le fautuaga ile MOF mo le faamoemoe. Na tele se afaina o fuafuaga a le Vaega ina ua maea le afa o Eveni ia Tesema 2012, ma toe suia ai le faamuamua ile tuuina atu lea o galuega fesoasoani i vaega na aafia. Ole vaega a le WSCU sa galulue faatasi ma le DMO, SRC (Samoa, Niu Sila, Ausetalia) ADRA, SWA IWSA ma le MOH ile tuuina atu lea o fesoasoani tau suavai ile atunuu na manaomia. O le ripoti a le Vaega mo Iloiloga mo mea Manaomia ina ua Maea le Afa sa tuufaatasia lea e le WSCU faatasi ai ma le fesoasoani a tomai faapitoa mai le SWA, IWSA, WRD ma le DEC. _______________________ GALUEGA AUSIA Aufaigaluega : 1 Coordinator/ACEO, 1 Deputy Coordinator / Principal Officer ,1 Senior Procurement Officer 1 Communications Officer AOTELEGA O GALUEGA FAATINO: 1. Faamalosia le Auivi o Faiga Faavae a le Vaega (a) Faatinoina o Taiala o Fuafuaga Alualu Mamao mo le vaega o Suavai ma Vai Lafoai 2012-2016 Ole faatinoina o Polokalame oloo ile Taiala mo fuafuaga a le Vaega 2012-16 sa amatalia ile tausaga faale tupe lenei 2012-2013. Ua iai ni suiga ile faatulagaina o le ripoti mo le iloiloga a le Vaega ina ia mataituina ai le faatinoina o polokalame oloo ile Taiala. O nei suiga e aofia ai le 98 faaaogaina lea o le Auivi mo Fuafuaga o Galuega Faatino 201216 e fua faatatau iai vaega tupe poo paketi mo galuega a Vaega taitasi. O le a mautinoa ai foi ile taimi o le iloiloga a le vaega o Suavai ma Vai Lafoai i le faailoa lea i sini ausia a vaega taitasi i totonu o a latou ripoti. mo fuafuaga ma iloiloga mo tala faatatau o le tupe. Uatuuina atu i lalo le lisi o fonotaga sa faatinoina Komiti Faatonu fonotaga tai Kuata 4 fonotaga Komiti Faapitoa fonotaga tai masina 9 fonotaga Vaega ale Punaoa ole Suavai (tai 2 masina) 5 fonotaga (e) Faatinoina ma le Iloiloga o le Faigafaavae mo Auaunaga tau Suavai • Iloiloga o Pulega lelei a le Pulega o Suavai Ole iloiloga o pulega lelei a le Pulega o Suavai sa faatautaia lea e le KEW Consult e tuuina atu ile MOF se fautuaga mo se faatatauga talafeagai aua le ausia ma le alualu I luma o Pulega lelei aemaise o galuega faatino a le Pulega, aofia ai ma le iloiloga ole Komiti Faatonu, ma le fuafuaina lea ose Pule Faatonutonu mo auaunaga tau Suavai. Ua maea faatinoina lenei iloiloga ma ua tuuina atu le fautuaga ile MOF mo le faatinoina. Vaega mo le Tumama Lautele tai masina 7 masina Vaega Auaunaga tau Suavai (SWA tai 2 masina) 4 masina Vaega Auaunaga tau Suavai (IWSA tai masina) 7 masina Vaega Lologa ma Alavai (tai masina) 6 fonotaga Vaega Suavai Taumafa Mama (tai 2 masina) 4 masina • Faatuina ose Pule Faatonutonu mo Auaunaga tau Suavai 4. Iloiloina ma le toe Faafouina o Tupe Faaalu a le Vaega Ua maea tuuina atu ile MOF le fautuaga mo le faia lea o se Pule Faatonutonu mo auaunaga tau suavai ae oloo tolopoina ina pea se faaiuga ile finagalo o le Kapeneta. Ole Iloiloina ma le faatino ole toe faafouina o le tala ole tupe a le Vaega mai le 2012-2015 agai ile 2013-2016 sa mafai lea ona tuufaatasia ina ua maea faatalatalanoaga mo soa vaega uma o le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai. Sa faapea foi ona faatino le faatalatalanoaga o le tala faatatau ole tupe a le Vaega ma le MOF ile aso 29 o Aperila 2013 ma faapea ona faaiuina ai le paketi ia Me ole tausaga lava lea. • Maliega ile Va o le Pulega o le Suavai ma Vai Tumaoti (IWSA) O loo manaomia i totonu o le faiga faavae mo Auaunaga tau Suavai 2010, le faia lea o se maliega ile va o le Pulega o Suavai ma le Asosi Vai Tumaoti o Ia faia se faigapaaga ile va ole Pulega o le Suavai ma le Asosi o Vai Tumaoti o Ia uunaia le galulue faatasi ise auivi mautu ina ia tuuina atu se auaunaga lelei tau suavai ile mamalu o le atunuu Ua maea nei faatalatalanoaga I le va ole Pulega o Suavai ma le Aso o Vai Tumaoti, ma ua tuuina atu nei le kopi faataitai mo le silafia ele Komiti Faatonu a le Pulega o Suavai. (i ) Maliega ile Pulea lelei o Alavai ile Taulaga Ole MNRE ma le MWTI sa taulamua ile faafoeina ma le tuu faatasia lea o se Maliega ile va o Matagaluega taitasi ma Pulega e aofia uma ile vaaia lelei o Alavai ile Taulaga (MNRE, MWTI, MWCSD, and LTD). Ua maea tuufasia nei la lenei Maliega ma ua faamoemoe e sainia ile tausaga faaletupe fou. 3. Tuufaatasiga o Galuega a le Vaega E 46 fonotaga a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai sa faapea ona faamauina e le o aofia ai faatalatalanoaga ma le atunuu lautele aemaise o aoaoga sa faapea ona faatino e le Vaega a le WSCU 5. Mataituina o Polokalame Faatino ale Vaega Ile maea ai o le Iloiloina o le Taiala mo Fuafuaga Alualu mamao a le vaega 2008-2012, e 61 ni faailoilo fou ua avea ma taiala o fuafuaga o galuega faatino a le Vaega mo le Taiala o Fuafuaga 2012-2016. Oloo auiliilina atu I totonu ole Suavai ole Ola 2012-2016 6. Iloiloga faale tausaga a le Vaega Na avea le aso 30 o Oketopa 2013 ma aso faailogaina mo le Iloiloina o Galuega Faatino lona 6 ale Vaega o Suavai ma Lafoai 2012-2013. Sa maitauina se suiga tele ile ripoti ona o le mataituina lea o le ausia o Sini Autu oloo ile Auivi o Galuega Faatino 2012-2016. Sa faaigoaina lenei ripoti ile Ripoti o Galuega Faatino a le Vaega ina ia atagia ai le ausia o faailoilo o sini autu a vaega taitasi oloo ile Taiala mo fuafuaga a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai. Na faapea foi ona faalauiloa faapitoa ai male Ripoti ole Iloiloga lona 5 2011/2012 99 7. Faalauaiteleina o le Agavaa ole Au Faigaluega Ole atinaeina o le 3 tausaga o Fuafuaga mo le Faalauaiteleina o le Agavaa o le Aufaigaluega a le vaega sa faapea ona tuu faatasia ina uma maea faatalatalanoaga I soa vaega uma o le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai ina ia mautinoa le aofia uma ai o agavaa faapitoa moomia mo ona soavaega uma. I lenei fuafuaga ua faaata ai le manaomia o faiga faapaaga mo le fesuiaiga o agavaa faapitoa, aoga faavaitimi, o ni galuega faavaitimi mo le au faigaluega I lenei lava faiga faapaga aemaise o nisi aoaoga faamoemoe lava I tomai moomia o suiai. Ole aoaoga sa faapea ona faia ia Aukuso 2012 mo le toe faamautuina atili o agavaa moomia a soavaega taitasi. Asosi mo Suavai ma Vai Lafoai a le Pasefika (PWWA) O le fonotaga faaletausaga a le Vaega sa faia lea ile Atu Kuki ia Oketopa 2013. Sa auai uma ai sui mai soavaega eseese a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai e aofia ai le Afioga ile Pule Sili a le Pulega o Suavai, peresetene a le Asosi o Vai Tumaoti, sui mai le Matagaluega o Punaoa ma le Siosiomaga, Matagaluega o Tina, Aganuu ma Aga Fesootai faapea foi le sui mai le Matagaluega o Soifua Maloloina. O lenei fonotaga faaletausaga ua avea lea ma avanoa faapitoa mo sui uma mai Vaega o Auaunaga tau Suavai, oi latou o loo nafa ma le atinaeina o faiga faavae, pule faatonutonu e fefaasoaai ai lo latou silafia ma o latou foi tomai faapitoa mai atunuu eseese o le Pasefila. Fonotaga faapitoa ale Vaega o Suavai ma Vai Lafoai O lenei fonotaga faapitoa sa faia ia Novema 2012. Sa faapea ona faia ai folasaga o pepa o suesega sa faatinoina ele au suesue na faatupeina I lalo ole paketi a le vaega. Tusia David Neal, Opetaia Opetaia and Rodney Su ole Koluse Mumu Fonotaga Faapitoa tai Kuata a Sector Coordinators Ole masina o Aperila 2013 sa faatinoina ai le fonotaga tai kuata a Coordinators o Vaega Eseese ale Malo. O lenei fonotaga e taitaia e le MOF, sa faapea ona valaaulia ai le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai mo se folasaga e faasoa atu ai le tomai ma le agavaa i lesona aoga foi ile faafoeina mai o lenei vaega ile afua mai ai. O se avanoa taua foi lea mo tagata faigaluega uma mai vaega eseese e aoao ai mai isi vaega ma lo latou silafia ua iai. E 14 Vaega eseese mai Matagaluega eseese uma ale Malo aofia ai ma le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai. Faatalatalanoa ole LIDAR O Me 2013 sa faapea ona faia ai se folasaga a se Konesale mai le Wood Pacific faatatau ile aoga ole LIDAR, faapitoa lava ile galuega o auaunaga tau suavai, galuega o alavai ma auala aemaise o le puleaina lea o Fanua Apovai. O lenei konesale sa auina mai ona ose manaoga faapitoa sa faapea ona faaleoina e soavaega o le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai (LTA, SWA MNRE). Sa mauaina mai lea faatalatalanoaga ma le Konesale ia Ott le agavaa o le MNRE e mafai ai ona latou teuina ma faatautaia le faatauina ole LIDAR. Sa faapea foi ona tuuina atu se manaoga ole susuga ia Ott ole Konesale ile MNRE latou te saunia vaega uma mole faatauina o le LIDAR aemaise ole Atinaeina o le Agavaa ole aufaigaluega faapea foi ma le tuuina mai o ni tau mole Vaega o Suavai ma Lafoai mo iloiloina. Faiga Paaga a le Pasefika (a) “O Amioga, Faaaogaina ma le Faamaumauina o le Suavai I totonu o maota ma laoa o aiga taitasi” Tusia Tuiloma Susana Taua’a Tusia Aurora Elisaia-Vaai, Siatua Lautua & Mafutaga Leiofi O Iuni 2013 sa faapea ona asiasia ai e le ami ole Faiga Paaga a le Pasefika aofia ai Amerika, Ausetalia ma Niu Sila le vaega o Suavai ma Lafoai. Sa faapea ona faia ai ni aoaoga ma faasoa ai le tomai faapitoa o nei foi tagata popoto i tulaga tau ile Suavai Taumafa mama, faapaleina o vaitimu ma le aoaoina o tulaga tau ile soifua maloloina aemaise ole saogalemu lautele I soavaega uma o le Vaega e aofia ai le SWA, IWSA, MOH, SRC ma le MNRE. (c) “Suesuega ile Faatusatusaina o Pulega lelei ile Vaega o Suavai ile va o le Pulega o Suavai male Asosi o Vai Tumaoti ile Itumalo I Safata” Tusia Reverend Vavatau Taufao (d) “Faailoaina o aiga I Samoa latou te faamoemoe ile Suavai Timu mo a latou vai ile soifuaga I aso uma” Suesuega ma Sailiiliga a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai O le valaau lona lua mo suesuega a le Vaega mo le 2013/2014 sa faapea ona tuuina atu ia Iuni 2013. Ua maea le vaega muamua lea sa faia ai se fonotaga faapitoa ma sa faia ai ni folasaga ile iloiloga a le Vaega ile 2012. Mo le valaauga lona lua lenei sa faapea ona iloiloina mataupu o tulaga ogaoga ma faapea ona manaomia ele Vaega ma (b) “Aafiaga o fesuiaiga o le tau ma atinae I Fanua apovai ile Punaoa o le Suavai” 100 faapea loa ona faasalalau ai mo I latou uma e fia tuuina lo latou tauofoga mo le faatinoina o le galuega. • Ua maitauina le lava o le aufaigaluega faapitoa ile MNRE-WSCU/PUMA, MOH-HOPS (Vaega o Vaitaumafa mama ma le saogalemu) WHO Poloketi mo Suavai Saogalemu Faafoeina o le Polokalame Ua fesoasoani mai le WHO mo le atinaeina ole agavaa ole aufaigaluega a le vaega o Suavai ma Lafoai ile saunia o fuafuaga mo Suavai saogalemu I lalo o le taitaiga ale MOH galulue faatasi ai male MNRE, SWA, male IWS. Ua maea faatalatalanoaga a le WHO ma soavaega uma ole Vaega o Suavai ma Vai Lafoai mo le sauniuniga o lenei polokalame. 8. Sauniuniuga mo le tali atu a le Vaega I taimi o Faalavelave • Fita ma faigata le tuufatasia o galuega a le vaega ona ole tele o isi foi matafaioi oloo nafa ma le aufaigaluega aemaise lava I matagaluega e le faapito ile Vaega o Suavai ma Lafoai a latou anavatau (faataitaiga MOH, LTA, MWCSD, MWTI) • O le le avanoa lea o Pule Sili I fonotaga ale Komiti Faatonu ona o nisi foi tuatuanoa le maalofia faalegaluega Afa o Eveni O le aso 18 o Tesema na amatalia ai fonotaga e valu a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai atoa uma ma isi itu tino na latou galulue faatasi e tali atu I manaoga o le atunuu tulaga tau suavai aemaise le tumama lautele I vaega ole atunuu na matua tele lona afaina ina ua maea le afa ia Tesema 14 2012. O nei itutino e aofia ai SWA, IWSA, KOLUSE MUMU (Samoa, Niu Sila, Ausetalaia) ADRA, OXFAM, MNRE ma le MOH FESA. O nei. O lenei komiti faapitoa sa taitaia e le MNRE tauala atu ile Vaega o Suavai ma Vai Lafoai, sa nafa foi ma le tuuina atu o tanevai i nuu ma afioaga sa gapatia ona o lenei afa, ma tuuina atu uma ripoti ile DMO mo le silafia. Aoaoga a le Faletupe ole Lalolagi mo le Iloiloga o mea Manaomia ina ua maea se Faalavelave E tolu aso sa faatautaia ai e le MOF ma le Faletupe o le Lalolagi lenei aoaoga mai le aso 14 – 16 Ianuari 2013 sa faapea ona auai atu iai soavaega uma ale Vaega o Suavai ma Vai Lafoai mai le MNRE faatasi ai ma le SWA ma le IWSA. O lenei aoaoga sa faapitoa lea ile iloiloina o mea na leiloloa ma faaleagaina agai atu ai ile sauniuniga mo le faia ai ole repoti. Ole ripoti ale Vaega o Suavai ma Vai Lafoai sa tuufatasia e le WSCU faatasi ai ma le fesoasoani mai a tomai faapitoa mai le SWA, MNRE-WRD/DEC mo le gafataulimaina lelei o otaota • Faatuai le tuufaatasiga o ripoti ile tuai ona tuuina mai o ripoti mai soavaega ale Vaega o Suavai ma Vai Lafoai. Faamoemoe le anoa o ripoti i ripoti a vaega taitasi aemaise o le mafai ai ele WSCU ona tuufaatasia ise taimi puupuu ma tuai ai. Fuafuaga o Tupe a le Vaega • Oloo feagai pea soavaega ma faafitauli ole faaaogaina le paketi ua tuuina atu, mafua mai ona ole le lava o tagata faigaluega e faatinoina galuega, faigata le faatinoina o le faafaigaluegaina o tagata mafua mai ona faatuai ole faagasoloina poo leai foi ini tagata e tuuina mai ni a latou tuis talosaga. • Faafaigata ona iloa tonu tupe faaalu a soavaega ona o le tele o le sese o Output oloo faaaogaina e vaega o tupe a soavaega taitasi. Atinaeina o le Agavaa o Tagata Faigaluega ale Vaega o Suavai ma Vai Lafoai • Ua maea tapenaina le Fuafuaga mo le Atinaeina o Agavaa o Tagata Faigaluega a le vaega mo le tolu tausaga, ae ole faatuai ai ole faatinoina o lenei fuafuaga o le leai o ni tupe faaagaga mo lea foi faamoemoe. Toe totoina o fanua Apovai e le OXFAM mai ia ME – IUNI 2013 Mataituina o Polokalame Faatino a le Vaega O lenei galuega sa faatinoina lea ile galulue faapaaga ai le MNRE- WRD, OXFAM mai Niu Sila male CI ile toetotoina lea o fanua apovai I Maagiagi na matua faaleagaina ile taimi ole afa o Eveni mai ia Me seia oo ia Iuni 2013. 9. Faafitauli Tagata Faigaluega • Oloo feagai pea le vaega ma faafitauli ile aoina ma le tuu faatasia o Atinae ile Mataituina ai o Polokalame faatino mai soavaega taitasi, e tele se taimi manaomia e tau tuufaatasia ma aoina ai lenei faamaumauga aoga. E manaomia le faafaigaluegaina o ni tagata I soavaega taitasi ole vaega e nafa tonu ma lenei galuega ona e le ose galuega faigofie. 101 GALUEGA FAATINO 11 : VAEGA O TULAFONO Tuuina atu fautuaga maumaututu e tusa ma le Tulafono ina ia unaia le galulue gafataulimaina o punaoa faanatura ma le siosiomaga. Aufaigaluega E iai fonotaga faalevaomalo sa auai atu iai le Sui Ofisa Sili ma le Loia a lenei vaega I Ausetalia, Iapani, Filipaina ma Peretania. O nei fonotaga ma aoaoaga a sa tuuina atu ripoti i luma o le Kapeneta. Ua faafetaia foi lenei vaega ona ua mafai ona taliaina e le PSC le toe faaopoopoina o ni tagata faigaluega. • Aofaiga o le Aufaigaluega: 1 Sui Ofisa Sili; 1 Loia; 1 Totogiaso (Suesuega). • 1 Auaunaga Fesoasoani mai le Malo o Ausetalia Aotelega o Galuega Faatino O le Vaega o Tulafono e faatautaia le faia o fautuaga ma iloiloga o mataupu tau le tulafono i totonu o le Matagaluega i ona vaega e 12 faapea ai ma le Minisita ma le Pule Sili. Ua siitia le aofaiga o vaega i le Disaster Management I lenei vaitaimi. O isi matafaioi a le Vaega o Tulafono e aofia ai le galulue ma isi Matagaluega ma Ofisa o le Malo faapea ma le tulaga Faa-va-oMalo, o nu’u ma afioaga i polokalame eseese e manaomia ai le faalauiloa o Tulafono; le faia ma tuuina atu o o so o se Feagaiga i le va o le Matagaluega ma tagata taitoatasi, pisinisi, kamupani, e ala i fanua o le Malo, fanua faaleaganu’u, Laisene, o Faamasinoga ma mataupu uma e manaomia ai le faatinoga o le o gatasi o tiute tau ave a le Matagaluega i lalo o le Tulafono. O le vaitaimi o le 2012 i le 2013, o galuega nei sa faatino e le Vaega o Tulafono e tali atu ai i manaoga eseese o le Matagaluega . E aofia i nei galuega mataupu tau Konekarate, Lisi, Faamasinoga ma Fonotaga sa auai atu iai mo le faatalanoaina e pei ona pasia mai e le Kapeneta. Galuega na ausia Iulai 2012- Iuni 2013 • • • • • • Talosaga mo le Ioe Aloaia a le Ao mamalu o le Malo – 42 Konekarate – 84 Iloiloga o Tulafono – 6 Fautuaga Faaletulafono – 50 Aoaoga – 5 Faamasinoga – 8 E 8 ni Faamasinoga sa aafia ai le Matagaluega i luma o le Faamasinoga Maualuga. O nei mataupu e aofia ai Fuimaono Fereti Tupua v The Samoa Tel Ltd, Leapai Alaivaa v Attorney General, Celestial Waters v Westpac, A&J Wulf v Celestial Water, Apia Export Fish Packers v AG, AG v Sia Savelio, Siva Afi Investments v AG, RSI Holdings v AG. E nafa le vaega o Tulafono ma le tuuina atu o faamaumauga ma faamatalaga uma i le Ofisa o le Loia Sili ina ia mafai ai ona latou faatinoina lenei vaega taua o galuega I luma o le Faamasinoga. 102 GALUEGA FAATINO 12 : VAEGA O PULEGA MA AUAUNAGA LAUTELE Vaega o le Auaunaga Lautele O le vaega o Auaunaga Lautele e gafa tonu ma le vaaia ma le puleaina o tagata faigaluega e ala lea i le tuuina atu o ana auaunaga i soo se vaega mo le faaoloaina o le aufaigaluega lautele. O ana matafaioi tauave o le Gafataulimaina ma le vaaia o Tagata Faigaluega, Vaaia ma Mautinoa le malu puipuia o Faamaumauga a le Matagaluega, Tausia ma vaaia o Taavale uma a le Matagaluega, faapea foi le Vaega o Meniteni ma Kamuta mo le faaleleia o soo se vaega o le Matagaluega. Aufaigaluega Ofisa Sili Ofisa Sinia Ofisa Ofisa Fesoasoani Kalaka Togiaso 1 2 5 1 2 18 Galuega Ausia Aotelega o le Faitauaofai o le Aufaigaluega Faaauauina o le faitauina o le Aufaigaluega e ala i latou livi ma faamanuiaga e agavaa ai. Faafaigaluegaina o Tagata Feagai ma le faaaupegaina faapea le faafaigaluegaina o tagata faigaluega e ala lea i le faatautaia o alafua e pei ona taua i lalo: Vaega Aofaiga Ofisa Sili o Pulega 1 Ofisa Sili Lagolago 14 Aufaigaluega Tumau 182 Aufaigaluega Togiaso Poloketi 242 AOFAIGA 449 Vaega Aofaiga Faamavaega 54 Faamalolo 20 Maliliu 1 Maea Konekarate 2 Litaea 3 Isi 1 AOFAIGA 81 Faamaumauga Autu O le vaega tonu lea o loo vaaia ma mautinoa ai le malupuipuia uma o faamaumauga autu a le Matagaluega i ona itu uma, ma o le a mafia ona faailoa mai i le pusa ua taua i lalo: VAEGA Meli Aumai i totonu ma Lesitalaina Tusitusiga alu atu i fafo ma le Matagaleuga Tusitusiga fe-aveai faalotoifale Faila sue mai mo Mataupu Vaega Lautele Faila mo Tagata Faigaluega Faila fausia Faila lautele Faila mole Aufaigaluega tumau Konekarate Au Togiaso Vaevaeina/Faaigoaina/Faavasegaina Tuuina i vaega eseese o Faila Faia o Kopi AOFAIGA 7122 6823 9839 520 302 220 301 24 12 12 52 8423 12.458 22.232 10 103 Vaega o Taavale Mataituina ma le vaaia o Taavale a le Matagaluega. Pe a faatusatusa atu i tausaga ua tea, ua tele lava se suiga i le tele o taavale ona o le tele foi o Poloketi i lalo o le Matagaluega ma ua tele ai foi ma taavale tuai ua faapea ona tuuina atu i Vaimea mo fuafuaga a le Ofisa o Tupe: MINISTRY OF NATURAL RESOURCES AND ENVIRONMENT VEHICLES 2013 NO. PLATES MODELS DIVISION LHD/RHD LOCATION MNRE65 Nissan Patrol MINISTER LHD TATTE MNRE01 D/Cab Hilux Toyota CEO RHD TATTE MNRE02 D/Cab Hilux Toyota ACEO- PUMA RHD TATTE MNRE03 D/Cab Hilux Mitsbishi TS LHD TATTE MNRE04 D/Cab Hilux Toyota CSD LHD TATTE MNRE05 D/Cab Hilux Toyota LMD LHD TATTE MNRE06 D/Cab Mazda pick-up TS LHD TATTE MNRE07 D/Cab Mazda pick-up DEC LHD TATTE MNRE08 D/Cab Nissan pick-up TS LHD TATTE MNRE09 Single Cab Toyota FD LHD TATTE MNRE10 Prado Landcruiser LMD LHD TATTE MNRE11 D/Cab Toyota Hilux DEC LHD LANDFILL MNRE12 D/Cab Toyota Hilux MET RHD MULINUU MNRE13 Landcruiser DMO CEO LHD TATTE MNRE14 D/Cab Toyota Hilux Minister RHD TATTE MNRE15 D/Cab Toyota Hilux ASS. MINISTER RHD TATTE MNRE16 D/Cab Toyota Hilux DEC RHD TATTE MNRE17 D/Cab Toyota Hilux ASS. MINISTER LHD TATTE MNRE18 D/Cab Toyota Hilux WRD RHD TATTE MNRE19 Landcruiser DMO MET LHD MULINUU MNRE20 Nissan CSD RHD TATTE MNRE21 D/Cab Ford pickup WRD LHD TATTE MNRE22 D/Cab Ford pickup WRD LHD TATTE MNRE23 D/Cab Toyota Hilux FD LHD TOGITOGIGA MNRE24 D/Cab Nissan pick-up LEGAl RHD TATTE MNRE25 Hyundai Getz PUMA RHD TATTE NAPA MNRE26 Hyundai Getz RED RHD TATTE Energy Project MNRE27 D/Cab Toyota Hilux WRD RHD TATTE Sanitation MNRE28 D/Cab Toyota Hilux TD LHD TATTE MNRE29 Toyota Hiace Van WRD RHD TATTE MNRE30 Delta Truck Dyna WRD RHD TATTE Sanitation NAPA Sanitation IWRM Sanitation 104 MNRE31 Steed D/Cab FD RHD TATTE ICCRIFS MNRE32 Steed D/Cab FD RHD MAOTA - SAVAII AGRO MNRE33 Toyota Flat Deck Truck FD LHD ASAU SAVAII MNRE34 Toyota Flat Deck Truck FD LHD ASAU SAVAII MNRE35 Toyota Flat Deck Truck FD LHD ASAU SAVAII MNRE36 D/Cab Toyota Hilux FD RHD VAILIMA MNRE37 D/Cab Toyota Hilux FD LHD TATTE MNRE38 D/Cab Toyota Hilux WRD RHD TATTE MNRE38 D/Cab Toyota Hilux FD LHD VAILIMA MNRE39 D/Cab Toyota Hilux WRD RHD TATTE Project MNRE40 D/Cab Toyota Hilux RED RHD TATTE RE MNRE41 D/Cab Toyota Hilux MET RHD MULINUU NAPA MNRE42 Landcruiser FD RHD MAOTA - SAVAII JICS MNRE43 Landcruiser FD RHD ASAU SAVAII JICS MNRE44 Cargo Hino Truck FD RHD ASAU SAVAII JICS MNRE45 Cargo Hino Truck FD RHD MAOTA - SAVAII JICS MNRE46 D/Cab Toyota Hilux FD RHD VAILIMA AGRO MNRE47 D/Cab Toyota Hilux FD RHD ASAU SAVAII AGRO MNRE48 Cargo Hino Truck FD RHD TOGITOGIGA JICS MNRE49 Cargo Hino Truck DEC RHD VAILIMA JICS MNRE50 Landcruiser FD RHD VAILIMA JICS MNRE51 Landcruiser FD RHD TOGITOGIGA JICS MNRE52 D/Cab Toyota Hilux Grey FD RHD VAILIMA AGRO MNRE53 D/Cab Toyota Hilux White FD RHD TATTE JICS MNRE54 D/Cab Toyota Hilux White DEC RHD TATTE JICS MNRE55 D/Cab Toyota Hilux DEC RHD TATTE JICS MNRE56 Greatwall D/Cab MET RHD MULINUU Project MNRE57 Greatwall D/Cab MET RHD MULINUU Project MNRE58 Tractor FD TOGITOGIGA JICS MNRE59 Tractor FD ASAU SAVAII JICS MNRE60 Crane Truck (Hyundai) WRD RHD WRD NAPA MNRE61 Toyota Flat Deck FD LHD MAOTA MNRE62 Toyota Flat Deck FD LHD ASAU MNRE63 D/Cab Toyota Hilux Blue MET RHD Mulinuu MNRE64 Toyota Hilux 1998 CSD LHD TATTE MNRE65 Nissan Patrol Grey Legal LHD TATTE ICCRIFS NAPA JICA 105 Galuega faalelei - Aukamuta O se tasi o galuega tele sa feagai ai ma lenei vaega i le tausaga faaletupe lenei o le fausiaina lea o le faletaavale tele i le Pakaga i Sogi mo taavale a le Matagaluega ina ia malupuipuia ma sefe mai le leaga o le tau. E aofia a i nei galuega le fausia o le fale tuu ai meafaigaluega a le vaega o Paka ma Faasao i Vailima faapea foi le fale laau a le vaega o Vaomatua . E ese mai ai lava i nei galuega faaopoopo Vaega o Aoaoga ma Faalauiloa Avatu le lagolago i le Pulega i soo se auaunaga ma le atinaeina o le aufaigaluega e ala i aoaoga ma faalauiloa i mataupu tau i le Siosiomaga mo le silafia e tagata lautele. Galuega faatino a. Polokalame ma aoaoga i. Aoaoga sa faatino i totonu o le atunuu. E lua ni talosga sa faia mo ni aoaoga i tomai faapitoa, sa talaiaina i lalo o Polokalame tau aoaoga(ICT) i totonu lava o le atunuu mo le Matagaluega e faapitoa lava mo le Siosiomaga faapea le fua lelei o le tau o fanua. Ma o lea faaauau foi nei aoaoga mo le tausaga fou aua lava le faalauteleina o le tomai manaomia mop le aufaigaluega. ii. Fonotaga & Aoaoga Sa faatino ni aoaoga ma nisi o vaega o le Matagalueaga ma poloketi, faatalanoaga ma aoga, faapea nuu ma afioaga. E talisapaia lelei e le aufaigaluega avanoa mo aoaoga i atunuu i fafo faapea Samoa nei. Aoaoga I mea tau Faafanua Aoaoga Greenhouse Gas Tomai Faapitoa Pulega o Suavai Faatalanoaga o le Tulaga o le Siosiomaga o Samoa Pulega o poloketi Tusi Pasi IV I aoaoga ma Iloiloga b. Pulega o tagata faigaluega E faaauau pea le ave o le fautuaga a le Vaega o Pulega ma Auaunaga Lautele a le matagaluega i alafua lelei mo le faatinoina o galuega ia o gatasi ma faiga faavae e lima taitaina ai le faatinoina o tiute fai a le Matagaluega, e le gata i lea ao le faanmanatu o tulaga o faamanuiaga mo le aufaigaluega ia ma tele lava o veaga manaomia i tulaga talafeagai ma le tulafono mo tagata faigaluega. c. Aoaoga i faamaumauga & Lipoti E toa 90 le aofai o le aufaigaluega sa faamanuiaina e auai atu i aoaoga ma semina sa faia i atunuu mamao. galuega masani e faatinoina i soo se vaega o le Ofisa e moomia mai le faalelei i soo se taimi, e aofia ai foi le fausiaina o le Pa mo tuugamau i Vailele. O lenei vaega e aofia ai le Ofisa Sinia e toatasi, ma le vaega o le au togiaso e toa tolu, ma e nao i latou lava lenei o loo gafa i nei galuega uma . O loo ave pea le faamuamua i le faia o polokalame faalauiloa, ina ia mautinoa le maua e le mamalu o le atunuu faamatalaga, e legata i le faia o faatalatalanoaga i nuu ma afioaga, o fonotaga, polokalame i aoga ma le tele lava o nisi o faalauiloa talafeagai mo le puipuia lelei o le Siosiomaga. e. Vaiaso o le Suiosiomaga 2012 g. Fesootaiga ma Faalauiloa O loo faaauau pea ona faia faalauiloa i Nusipepa o le Samoa Observer ma le Newsline “O le tatou Siosiomaga o lo tatou Faasinomaga” o le faia o nei faalauiloa ina ia siitia ai le tulaga o le silafia o le mamalu o le atunuu i le taua o le puipuia lelei o le siosiomaga, aemaise lava i aoga o loo faia ai foi ma ni tauvaga mo le fanau aoga i lenei faalauiloa ma ua i ai foi ni faailoga ua faapena ona ofo mai ai le fesoasoani a nisi o Kamupani ma faalapotopotoga o loo gaalulue faatasi ma le Matagaluega i le faamalosia o le faatumauina o le matagofie o le Siosiomaga.. O le pepa o faamatalaga (Newsletter) e lomia i masina taitasi e faailia nisi o galuega tulagaese a le Matagaluega sa fai, ma ua faapea ona tosina mai ai le tele o manatu foi o nisi o le mamalu o le atunuu aemaise paaaga a le matagaluega ma fafo atu o Samoa, i le faailoa lea o tulaga o le faasologa o galuega a vaega taitasi a le Matagaluega faapea ai ma le tele o faamatalaga aoga o loo faasoa i nei lomiga. E aofia ai fonotaga i atunuu mamao, aoaoga, ma le faamaumauga o mafuie, timuga ma le tele lava o faamatalaga o mea tau le Siosiomaga. h. Iloiloga ma le tuufatasia o faamaumauga a le Matagaluega 2008-2012 O Ilogailoga nei e faatino e le Pulega ma Ofisa Sinia a le matagaluega aua le faagasologa o fuafuaga alualu mamao a le Matagaluega, aemaise le fausia o alafua lelei mo le faaleleia o galuega fai mo auaunaga o loo gafa ma le Matagaluega ma ana manulauti. Ma o nei faamaumauga e te maua uma i luga o le upega tafaiilagi. d. Aoaoga ma faalauiloa 106 VAEGA O TUPE 1) Tala Faatatau o le Tupe. O le vaega o tupe o loo faatinoina le vaaia ma le fuafuaina lelei o le faaaogaina o tupe a le Matagaluega. O le aotelega o matafaioi e aofia ai le faatinoina ma le tuufaatasia o le Tala Faatatau ole Tupe mo le Matagaluega, o le saunia o lipoti o tupe maua ma tupe faaalu a le Matagluega. O le kalafi o loo I lalo o loo faapea ona faaalia ai le aotelega o le tala faatatau o le tupe I le tausaga nei ma le faatusatusa I le lima tausaga ua tuanai atu. Aotelega o Galuega Faatino Aotelega o Galuega Faatino 1) Tala Faatatau o le Tupe. O le kalafi o loo I lalo o loo faapea ona faaalia ai le aotelega o le tala faatatau o le tupe I le tausaga nei ma le faatusatusa I le lima tausaga ua tuanai atu.. 30,000,000.00 25,000,000.00 20,000,000.00 15,000,000.00 10,000,000.00 5,000,000.00 - Total Budget 2011/2012 Operatin g 2008/2009 Totals BUDGET TREND Personne l Below Line Financial Year O loo faaitiitia le tala o le tupe I le tausaga faaletupe lenei pe a faatusatusa atu I le tausaga faaletupe ua tuanai atu 2011/2012. O le faaitiitia e mafua mai I le aveeseina atoa o vaegatupe sa faamaonia mo le talimalo ai o Samoa I fonotele faaitulagi sa faia I le tausaga ua mavae. Ua faapea foi ona faaitiitia tupe mo galuega fuatino I le Vaega o Siosiomaga ma Faasao ma le vaega o Punao’a o Suavai. E ui I le faaaitiitia o le tala o le tupe I lona aotelega, peitai o loo siitia pea tupe faaalu mo le totogi o tagata faigaluega faapea ma tupe mo galuega fuatino a vaega taitasi.. O le mafuaaga o le si’ita’I o nei vaegatupe ona o le faamaoniaina lea o le Vaega o Faalavelave Faafuasei e avea ma galuega fuatino fou I totonu o le Matagaluega, faapea ai foi ma le faamaoniaina ai o avanoa faigaluega fou mo lenei vaega. 2) • Ripoti o Tupe Maua ma Tupe Faaalu 2 a) Tupe Maua 107 TOTAL COLLECTION FOR FY 12/13 $500,000.00 $400,000.00 $300,000.00 $200,000.00 FY 12/13 $100,000.00 totals Jun-13 May-13 Apr-13 Feb-13 Mar-13 Jan-13 Dec-12 Nov-12 Oct-12 Sep-12 Jul-12 Aug-12 $0.00 Months FAATUSATUSAGA O TUPE MAUA I TAUSAGA TAITASI Iul-10 $ 97,953.92 iul-11 Iul-10 $ 97,953.92 iul-11 Auk-10 $ 113,417.00 Auk-11 Auk-10 $ 113,417.00 Auk-11 Set-10 $ 78,884.07 Set-11 Set-10 $ 78,884.07 Set-11 Oke-10 $ 212,834.90 Oke-11 Oke-10 $ 212,834.90 Oke-11 Nov-10 $ 69,079.33 Nov-11 Nov-10 $ 69,079.33 Nov-11 Tes-11 $ Tes-11 Tes-11 $ Tes-11 7,277.50 7,277.50 Ian-11 $ 48,817.00 Ian-12 Ian-11 $ 48,817.00 Ian-12 Fep-11 $ 49,651.00 Fep-12 Fep-11 $ 49,651.00 Fep-12 Mat-11 $ 48,164.67 Mat-12 Mat-11 $ 48,164.67 Mat-12 Ape-11 $ 61,018.30 Ape-12 Ape-11 $ 61,018.30 Ape-12 Me-11 $ 69,094.94 Me-12 Me-11 $ 69,094.94 Me-12 Iun-11 $ 63,166.50 iun-12 Iun-11 $ 63,166.50 iun-12 Aofaiga $ 919,358.87 Aofaiga $ 919,358.87 108 Faatusatusaga o Tupe Maua I tausaga taitasi $700,000.00 $600,000.00 $500,000.00 T $400,000.00 FY 12/13 $300,000.00 FY 11/12 $200,000.00 FY 10/11 $100,000.00 Iuni Me Aperila Mati Fepuari Ianuari Tesema Novema Oketopa Setema Iul Aukuso $- Masina Ua maitauina le faasiliga o tupe maua I lenei tausaga e fua atu I tausaga ua mavae, e mafua mai • I le siitia o tupe maua mai faailoga o fanua. O lenei siitaga e afua mai I le siitia o faitau aofai o Talosaga tuuina mai ma faamaonia e le Matagaluega 109 Annexes: Organizational Chart as of August 2012 Minister F L T Dr Faale Tumaalii Chief Executive Officer S A Penaia Corporate Services Environment and Conservation Forestry Land Management Meteorology Environment Sector Co-ordinator Technical DMO PUMA Water Sector Renewable Energy Climate Change Water Resource GEF Legal Unit Information Technology Divisions marked in red boxes not yet established. 110 111