Sau, Mulimuli Mai ia te Au

Transcript

Sau, Mulimuli Mai ia te Au
Sau, Mulimuli Mai ia te Au
Perisitua Arona 2014
Punaoa e Aoao Ai mo le Autalavou
aoao atu ma le aoao mai mo le liuaina
Perisitua Arona 2014
Lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai
© 2013 Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc.
Ua taofia aia tatau uma
Faamaonia le faa-Peretania: 9/13
Faamaonia le faaliliuga: 9/13
Faaliliuga o le Come, Follow Me: Learning Resources for Youth, Aaronic Priesthood 2014
Samoan
12323 890
E Faatatau i le Tusi Lesona Lenei
O lesona i lenei tusi lesona ua faatulagaina i iunite
e faatatau i aoaoga faavae autu o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O lesona taitasi e taulai atu
i fesili atonu o loo i ai i le autalavou ma mataupu
faaleaoaoga faavae autu lea e mafai ona fesoasoani ia
i latou e maua ai tali. Ua fuafuaina lesona e fesoasoani ia te oe ia saunia faaleagaga e ala i le aoaoina o
aoaoga faavae e oe lava ia ona fuafua lea o auala ia
faaaafia ai alii talavou i ni aafiaga maoae e aoao ai.
Otootoga mo le aoaoina
Mo autu faaleaoaoga faavae taitasi o loo lisi atu i le
anotusi, e tele atu ia otootoga e aoao ai nai lo le mea
e mafai ona e aoao atu i le gasologa o le masina. Ia
taialaina oe e musumusuga a le Agaga ma fesili ma
mea e fiafia i ai alii talavou, a o e filifili po o le a le
mea e faamamafa i lenei iunite ma pe o le a le umi e
faaalu i se autu.
O nei otootoga e le o faamoemoeina e faatulagaina ai
le tala o le a e fai atu ma le mea e te faia i le vasega.
Ua fuafuaina e fesoasoani ia te oe e aoao ai le aoaoga
faavae mo oe lava ia ma saunia aafiaga e aoao ai e
tusa ai ma manaoga o alii talavou o loo e aoaoina.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ina ia fesoasoani i alii talavou ia aoao mataupu
faavae i nei otootoga e aoao ai, e tatau ona e malamalama i ai ma ola ai oe lava ia. Suesue mau ma isi
punaoa ua saunia i otootoga, ma vaai mo fuaitau,
tala, po o faataitaiga atonu e faapitoa lava le talafeagai pe musuia mo alii talavou o loo e aoaoina. Ona
faaaoga lea o otootoga e aoao ai e fuafua ai auala e
fesoasoani ai i alii talavou ia iloa nei upumoni mo i
latou lava, maua se molimau i ai, ma ola ai i mea ua
latou aoaoina.
Fefautuaai faatasi
Fefautuaai ma le au peresitene o le korama ma isi faiaoga ma taitai e uiga i alii talavou i la outou korama.
O a ni fesili ma manaoga o i ai ia i latou? O a mea o
latou aoaoina i isi nofoaga—i le aiga, i le seminare,
i le Aoga Sa? E faapefea ona uunaia e lena mea lau
tapenapenaga?(Afai e i ai ni faamatalaga maaleale e
faasoa i nei talanoaga, faamolemole ia tausisia le le
faalauaiteleina.)
Faaopoopoga o loo maua i le
initoneti
E mafai ona e maua ia punaoa faaopoopo ma manatu
faafaiaoga mo nei lesona taitasi i le lds.org/youth/
learn. O lesona o loo maua i luga o le initoneti e
aofia ai:
•
•
•
Sootaga i aoaoga sili ona lata mai mai perofeta
soifua, aposetolo, ma isi taitai o le Ekalesia. O nei
sootaga o loo faafouina i taimi uma, o lea ia tagai
soo i ai.
O sootaga i vitio, ata, ma isi ala o faasalalauga e
mafai ona e faaaogaina i lau lava sauniuniga faleagaga ma aoao atu ai ia talavou.
O vitio o loo faataitai mai ai aoaoga mataalia e
faalautele ai lou tomai e fesoasoani ai i le autalavou ina ia liua.
3
Anotusi
11
Ianuari: O Le Aiga Atua
13
E mafai faapefea ona ou iloa lo’u Tama Faalelagi?
17
O le a se mea tatou te iloa e uiga i le natura o le Aiga Atua?
21
Aisea e taua ai Iesu Keriso i lo’u olaga?
25
O a ni matafaioi a le Agaga Paia?
29
O ai au, ma o ai e mafai ona avea ai au?
33
Fepuari: O Le Ata o le Faaolataga
35
O le a lo’u tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?
38
O le a le ata o le faaolataga?
42
O le a le mea na tupu i le muai olaga?
45
O le a le faamoemoega o le olaga?
49
Aisea e afaina ai filifiliga ou te faia?
53
Aisea e oo mai ai tofotofoga ia i tatou?
57
E mafai faapefea ona ou maua le mafanafana pe a maliu se tasi ou te alofa i ai?
61
Aisea e tatau ai ona ou tausia lo’u tino e pei o se malumalu?
65
Mati: O Le Togiola a Iesu Keriso
67
E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola?
71
O le a le Togiola a Iesu Keriso?
74
O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso?
78
O le a le uiga ina ia salamo?
82
O le a le alofatunoa?
86
Aisea e manaomia ai ona ou faamagalo atu i isi?
89
O le a le toetu?
92
E mafai faapefea ona fesoasoani le Togiola ia te au i taimi o ou tofotofoga?
5
95
97
E mafai faapefea ona ou valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso?
100
Aisea na alagatatau ai se toefuataiga?
104
Na faapefea ona toefuatai mai le perisitua?
108
O le a le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga?
112
Aisea e taua ai le Uluai Faaaliga?
115
Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona?
119
Me: Perofeta ma Faaaliga
121
Aisea e taua ai le suesue i tusitusiga paia?
125
Aisea e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua?
129
E mafai faapefea ona ou maua faaaliga faaletagata lava ia?
133
E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u tatalo?
137
E mafai faapefea ona ou faamalosia la’u molimau?
141
O le a se mea na aoaoina ai e Peresitene Monson i latou e umia le Perisitua Arona?
146
E mafai faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au?
151
Iuni: Perisitua ma Ki o le Perisitua
153
E faapefea e le agavaa ona aafia ai le mana o le perisitua?
158
O le a le perisitua?
162
O a ki o le perisitua?
166
O a o’u tiute i le avea ai ma se tasi e umia le Perisitua Arona?
170
Aisea e tatau ai ona ou auauna atu i se misiona?
175
6
Aperila: O Le Liliuese ma le Toefuataiga
Iulai: Sauniga ma Feagaiga
177
E mafai faapefea ona ou faia ia sili atu le taua o le faamanatuga i isi?
181
Aisea e taua ai sauniga i lo’u olaga?
185
Aisea e taua ai feagaiga i lou olaga?
189
O a feagaiga na ou osia i le papatisoga?
194
E faapefea ona ou maua le meaalofa o le Agaga Paia?
198
Aisea e taua ai sauniga o le malumalu?
202
O le a le tautoga ma le feagaiga o le perisitua?
206
O le a le uiga o le ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso?
211
Aokuso: Faaipoipoga ma le Aiga
213
E mafai faapefea ona ou faamalosia lo’u aiga?
217
Aisea e taua ai le ola mama?
222
Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu?
226
Aisea e taua ai le aiga?
230
O a tulaga faatonuina a le Ekalesia e faatatau i tafaoga faamasani?
233
E mafai faapefea ona ou saunia nei e avea ma se tane ma se tamā amiotonu?
237
E faapefea ona faaatoatoa e matafaioi a alii ma tamaitai ia le tasi ma le isi i totonu o aiga?
241
Setema: Poloaiga
243
E mafai faapefea ona ou i ai i le lalolagi ae le ni o o le lalolagi?
248
E faapefea e mea ou te tautala ai ona aafia ai au ma i latou o loo siomia au?
252
E mafai faapefea ona ou teteeina ponokalafi?
258
Aisea tatou te anapopogi ai?
261
Aisea ua poloaiina ai i tatou e tausia le paia o le aso Sapati?
266
Aisea tatou te totogi ai sefuluai?
271
Aisea e taua ai ona faamaoni?
275
Oketopa: Avea Atili e Faapei o Keriso
277
E mafai faapefea ona ou auauna atu i isi?
281
E mafai faapefea ona ou avea atili e faapei o Keriso?
285
E mafai faapefea ona ou atiaeina le alofa faa-Keriso?
289
E mafai faapefea ona ou aoao ina ia onosai atili?
293
Aisea e taua ai ona loto faafetai?
7
297
Novema: Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava Faaleagaga
ma le Faaletino
299
Aisea e taua ai le maua o se aoaoga ma atiina ae tomai?
303
O le a le uiga o le ola tutoatasi?
307
Aisea e avea ai le galue ma se mataupu faavae taua o le talalelei?
311
Aisea e finagalo ai le Alii ina ia ou malosi ma maloloina?
315
O le a le ala a le Alii mo le tausiaina o e matitiva ma e le tagolima?
320
E mafai faapefea ona ou maua fofo i au luitau ma faafitauli?
323
Tesema: Fausiaina o le Malo o le Atua i Aso e Gata Ai
325
E faapefea ona avea au ma se faifeautalai i le taimi nei?
329
E mafai faapefea ona ou avea ma se faiaoga o aiga sili ona lelei?
332
O faapefea ona finagalo le Tama Faalelagi ia te au e faaaoga au meaalofa faaleagaga?
336
E mafai faapefea ona ou saunia e faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso?
340
O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i tagata fou o le Ekalesia?
344
E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu i au uo ua le o toe toaaga mai ina ia toe foi mai i le lotu?
348
O le a le Siona?
351FAAOPOOPOGA
8
Mataupu o le Fonotaga a le Korama
Pulefaamalumalu
Aso
Taitai (uso o le au peresitene o le korama) Nofoia le Aufono
uso o le au peresitene o le korama
Faatautaia le pisinisi (Gaoioiga, mea e tutupu, galuega fai, avanoa e talai ai)
Aoao atu tiute (Faamalamalama ma fefautuaai faatasi pe faapefea ona faataunuu ia tiute o le perisitua)
Valaaulia le faasoa atu (O a aafiaga o maua e uso o le korama? O a mataupu faavae o le talalelei na latou
matauina ma aoaoina? O a mea o latou aoaoina ao faataunuuina lo latou Tiute i le Atua? O a aafiaga sa latou
mauaina ao auauna atu i isi?)
Aoao Faatasi
faufautua o le korama po o se uso o le korama
O le talanoaga faaletalalelei i lenei vaiaso: Aoao: Tautino e Faatino
uso o le au peresitene o le korama
• Molimau atu i mea sa aoaoina.
• Valaaulia uso o le korama e ola i mataupu faavae sa latou aoaoina faatasi ma sauniuni mo le fonotaga i le
vaiaso e sosoo ai.
• Ao taitai le Agaga:
• Faasoa atu au uunaiga e uiga i mataupu faavae na talanoaina.
• Faasoa atu le mea o e fuafua e fai e faatatau lea i le mea sa e aoaoina, ma valaaulia uso o le korama e faasoa
mai mea sa latou fuafua e fai.
• Valaaulia ia uso o le korama e saunia mo le talanoaga o le vaiaso a sau.
Tatalo faaiu:
9
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Ianuari: O Le Aiga Atua
“Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma le Agaga
Paia” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1).
O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le natura
moni o sui o le Aiga Atua ma o latou matafaioi taitoatasi i le faataunuuina o le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. O lenei malamalama o le a fesoasoani i alii
talavou ia iloa atili ai o latou lava faasinomaga paia ma le faamoemoega o le avea ai
ma ni atalii o le Atua.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
Pe mafai faapefea ona ou iloaina lou Tama Faalelagi?(Tiute i le Atua)
O le a se mea tatou te iloa e uiga i le natura o le Aiga Atua?
Aisea e taua ai Iesu Keriso i lou olaga?
O a ni matafaioi o le Agaga Paia?
O ai au, ma o ai e mafai ona avea ai au?
Faaaliga i le faiaoga
Mutuale
I le faagasologa o lenei iunite, atonu e te manao e toe
faamanatu atu i alii talavou faapea o suafa o le Atua e
paia (tagai MF&F 63:61). Uunaia i latou e faaaoga ma
le migao ma le faaaloalo nei suafa.
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga faaleaoaoga
i lenei iunite e aoga tele e fai ma ni gaoioiga o le
Mutuale. Galulue faatasi ma au peresitene o korama
i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e toe
faamautu ai mea sa aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
11
Tiute i le Atua
E fesootai ia vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua i
lesona o lenei iunite:
“Tatalo ma Suesue i Tusitusiga Paia,” itulau 14–15,
38–39, 62–63
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
12
IANUARI: O LE AIGA ATUA
Tiute i le Atua
E mafai faapefea ona ou
iloa lo’u Tama Faalelagi?
E alofa le Tama Faalelagi ia i tatou ma e finagalo ia tatou faalatalata atu ia te Ia.
Ua Ia tuuina mai ia i tatou le avanoa e tatalo atu ai ia te Ia ma ua folafola mai
e faafofoga ma tali mai ia tatou tatalo. E mafai foi ona tatou iloaina o Ia pe a
tatou suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai ma pe a tatou
taumafai e avea atili e faapei o Ia e ala i le mulimuli i Lona finagalo.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i la oulua sootaga ma lou Tama i le Lagi.
O le a se taimi na sili ona e
lagona ai lou latalata ia te
Ia? O le a se mea na e faia
sa mafai ai ona e lagonaina
lou latalata atili ia te Ia?
O a nisi o mea e mafai ona
faia e alii talavou e latalata
atili ai i le Atua? O le a le
lelei o loo latou faia ai nei
mea? O le a se mea e mafai
ona e faia e fesoasoani ai ia
i latou ia faateleina lo latou
faatuatua ma le molimau i
le Atua?
A o e suesue i tusitusiga paia ma isi punaoa e uiga i le iloaina o le Tama Faalelagi, tagai
mo mea ia o le a fesoasoani i alii talavou ia lagonaina e alofa lo latou Tama Faalelagi ia i
latou ma finagalo ia latou faalatalata atu ia te Ia.
Ioane 17:3 (O le iloaina o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e taitai atu ai i le
ola e faavavau)
Mosaea 5:13 (O le auauna atu i le
Atua e fesoasoani tatou te iloa atili ai
o Ia)
1 Ioane 2:3–5 (Tatou te iloaina le Atua
pe afai tatou te tausia Ana poloaiga)
Alema 30:44 (Ua faailoa i mea uma o
loo i ai se Atua)
1 Ioane 4:7–8 (O le alofa atu i isi e
fesoasoani tatou te iloa ai le Atua)
MF&F 88:63 (A tatou faalatalata atu i
le Atua, o le a Ia faalatalata mai foi ia
i tatou)
2 Nifae 32:9; Enosa 1:1–7; Alema
34:17–28; 37:37 (O le tatalo e mafai
ona fesoasoani tatou te latalata atili ai
i le Tama Faalelagi)
Mosaea 4:9–12 (Ua faamatalaina e le
Tupu o Peniamina le auala e faatupulaia ai lo tatou iloa o le Atua)
M. Russell Ballard, “Tama ma Atalii:
O Se Mafutaga Tulaga Ese,” Ensign po
o le Liahona, Nov. 2009, 47–50
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 14–15, 38–39, 62–63
Vitio: “Nate Silafia A'u,” “Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
13
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai manatu nei pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i alii talavou taitasi ia tofu sao
mai i se upu se tasi e fatu ai se fuaiupu e aotele ai le lesona o le vaiaso ua
tea. Tusi la latou fuaiupu i luga o le
laupapa.
• Faatasi ai ma le faatagaga mai le
epikopo, ia valaaulia se tamā o se
tasi o uso o le korama e faasoa mai
ona lagona e uiga i le avea ai ma se
tamā. E mafai ona ia talanoa e uiga
i ona lagona e faatatau i lona atalii,
o mea o loo ia faamoemoe e ausia e
lona atalii i lona olaga, ma le auala na
te faamoemoe e fesoasoani ai ia te ia
ina ia faamanuiaina. Fai i alii talavou
e faatusatusa mea sa fai atu ai lenei
tamā ma lagona o lo latou Tama o i le
Lagi e uiga ia i latou.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
O le uunaiaina o alii talavou e faavae se mausa o
le tatalo soo ma suesuega
o tusitusiga paia e mafai
ona avea ma ala aupito sili
ona aoga e fesoasoani ai ia
i latou e faamalolosia ai a
latou sootaga ma le Tama
Faalelagi.
14
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi ia faavaeina
se mamanu o le tatalo patino ma le suesuega o tusitusiga paia. Tuu atu se taimi i alii
talavou i taimi o fonotaga faalekorama e tusitusi ai ni fuafuaga i totonu o a latou tusi
o le Tiute i le Atua. Uunaia i latou e fefaasoaai a latou fuafuaga i le tasi ma le isi, ma i
fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai po o a ni auala o loo faamalolosia ai e le tatalo patino ma suesuega o tusitusiga paia a latou sootaga ma le Atua.
• I le avea ai ma se vaega o a latou
fuafuaga o le Tiute i le Atua, atonu
sa fatu ai e alii talavou ni fuafuaga
mo suesuega patino o tusitusiga
paia. E mafai ona avea lenei lesona
ma se taimi lelei e faasoa mai ai e alii
talavou mea sa latou faia mo a latou
fuafuaga ma mea o loo latou aoaoina
mai a latou suesuega o tusitusiga paia
(tagai i le Tiute i le Atua,13–14, 37–39,
61–62). E mafai foi ona toe fetuunai a
latou fuafuaga pe a manaomia. Fai i
alii talavou e faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani o latou mausa o le
tatalo ma suesuega o tusitusiga paia
e faaleleia ai lo latou sootaga ma lo
latou Tama Faalelagi.
• Valaaulia ia alii talavou e mafaufau
e uiga i se tagata latou te iloaina lelei.
O a mea na latou faia ina ia latou iloa
lelei ai lena tagata? Fesili i ai pe o le
a so latou manatu i le eseesega i le va
o le iloaina o le Tama Faalelagi ma le
iloaina e uiga ia te Ia. Tusi ia mau faasino nei i luga o le laupapa, ma fai atu
i alii talavou e sue ma faailoa mai pe
mafai faapefea ona tatou iloaina lelei
le Tama Faalelagi: 1 Ioane 2:3–5; 4:7–8;
Mosaea 4:9–12; 5:13; Alema 30:44.
Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai
mea na latou aoaoina ma pe na faapefea ona latou lagonaina le latalata atili
i le Tama Faalelagi e ala i le mulimuli i
fautuaga o loo i nei mau.
• Faaali le vitio o le “Faataunuuina
o Lo’u Tiute i le Atua,” ma tuu atu
i alii talavou e vaavaai mo auala o
loo faaali mai ai i le vitio ia aafiaga
sa fesoasoani i alii talavou ma isi ia
iloaina atili le Tama Faalelagi. Fai i alii
talavou e faasoa mai o latou manatu
e uiga i le auala e fesoasoani ai le faataunuuina o lo latou tiute i le Atua i le
faamalolosia o a latou sootaga ma Ia.
• Valaaulia ia alii talavou e faitau
ia fautuaga e tolu a Elder M. Russell
Ballard mo ona atalii i lana lauga
“Tamā ma Atalii: O Se Mafutaga
Tulaga Ese” (pe faaali le vitio “Tamā
ma Atalii”). Pe na fesoasoani le faia o
nei mea latou te lagona ai le latalata
atili i o latou tamā? Fai atu ia i latou e
fefaasoaai ni auala latou te faaaoga ai
le fautuaga a Elder Ballard i lo latou
sootaga ma lo latou Tama Faalelagi.
• Talanoa ni auala o loo fesootai ai
ia alii talavou i isi i aso nei. E faapefea ona tatou fesootai atu i le Tama
Faalelagi? E faapefea ona Ia fesootai
mai ia i tatou? O le a se mea e mafai
ona tatou faia e faaleleia ai la tatou
fesootaiga ma Ia? Valaaulia alii talavou taitasi e faitau se tasi o mau nei
e uiga i le tatalo: 2 Nifae 32:9; Enosa
1:1–7; Alema 34:17–28; 37:37. Fai atu i
uso o le korama e faasoa mai mea ua
latou aoaoina. O le a le fesootaiga i le
va o le tatalo ma le iloaina o le Tama
Faalelagi? Valaaulia alii talavou e
tatala a latou tusi o le Tiute i le Atua i
le itulau 14 (tiakono), 38 (aoao), po o
le 62 (ositaulaga) ma faia ni fuafuaga
e faaleleia ai a latou tatalo i aso taitasi.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa alofa le Faaola i Ona
soo ma tatalo mo i latou
ma faaauau ona auauna
atu ia i latou. Sa Ia maua
ni avanoa e faatasi ai ma
i latou ma faailoa atu i ai
Lona alofa. Sa Ia silafia
mea na latou fiafia i ai, o
faamoemoega, ma manaoga ma mea sa tutupu i o
latou olaga. Saili ni auala e
faailoa atu ai lou alofa i alii
talavou ma fesoasoani ia i
latou ia lagona ma iloaina
le alofa tele o le Tama o i le
Lagi ia i latou.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. O a ni lagona po o ni
uunaiga ua latou maua? Pe o latou malamalama i le auala e mafai ona latou iloaina ai
le Tama Faalelagi? Pe o i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le faaalu o se isi taimi sili atu i
lenei autu?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona
ia:
• Faasoa atu ana fuafuaga e faaleleia
ai ana tatalo patino.
• Uunaia ia alii talavou e faataunuu
ia fuafuaga na latou faia i le asō ma
ia saunia e faasoa atu i se fonotaga
faalekorama i le lumanai pe na faapefea ona faaleleia ai la latou sootaga
ma le Tama Faalelagi.
15
Punaoa Filifilia
Vaega mai se saunoaga a M. Russell Ballard, “Tama
ma Atalii: O Se Mafutaga Tulaga Ese,” Ensign po o le
­Liahona Nov. 2009, 47–50
Ia te outou o loo umia le Perisitua Arona, ou te talitonu o le faia o nei mea faigofie e tolu e mafai ai ona
faaleleia atili a outou sootaga ma o outou tama nai
lo le mea o i ai i le taimi nei.
Muamua, ia e faatuatuaina lou tamā. E le atoatoa o
ia, a e e alofa ia te oe ma na te le faia lava se mea na
te iloa e te le fiafia ai. O lea, talanoa i ai. Faasoa i ai
ou manatu ma lagona, o au miti ma ou popolega. O
le tele o lona silafia o mea o loo tutupu i lou olaga,
o le lelei foi lena o lona malamalama ma tuuina atu
fautuaga lelei ia te oe. A e faatuatuaina lou tamā,
o le a ia lagonaina le mamafa o lena faatuatuaga
ma taumafai malosi atili ai nai lo se isi lava taimi ia
malamalama ma fesoasoani atu. I le avea ai ma ou
tama, ua agavaa ai o ia i musumusuga e fai ma ou
sui. O ana fautuaga ia te oe o ni manatu mai le loto o
se tasi e iloa ma alofa ia te oe. E manao lou tama ia e
maua le fiafia ma ia e manuia nai lo se isi lava mea,
aisea la o le a e le manao ai e faatuatuaina se tagata
faapena? Alii, ia outou faatuatuaina o outou tama..
Lona lua, ia e fiafia i le soifuaga o lou tamā. Fesili e
uiga i lana galuega, mea e fiafia i ai, o ana sini. Na
faapefea ona filifili o ia e fai le galuega o loo ia faia?
Na faapei o ia a o matua e pei o oe? Na faapefea ona
16
fetaui i lou tina? Ma a o e aoao e uiga ia te ia, atonu
o le a e iloa ai o ona aafiaga o le a fesoasoani e te
malamalama lelei ai i le mafuaaga e tali atu ai e pei
ona ia faia. Mataitu lou tamā. Mataitu le ala na te
taulima ai lou tina. Mataitu le ala na te faatinoina ai
ona valaauga faale-Ekalesia. Mataitu ana fegalegaleaiga ma isi tagata. O le a e te’i i mea e te iloa e uiga
ia te ia i le na o lou mataituina o ia ma faalogo ia te
ia. Mafaufau i mea e te le o iloa e uiga ia te ia ma
taumafai ia e iloa. O le a faateleina lou alofa, faamemelo, ma le malamalama i mea e te aoaoina. Alii, ia
outou fiafia i soifuaga o o outou tama.
ma le lona tolu, fesili i lou tamā mo se fautuaga. Ia
tatou faamaoni: atonu o le a ia tuuina atu ia te oe
lana fautuaga e tusa lava pe na e fesili i ai pe leai,
ae e sili atu le lelei pe a e fesili i ai! Fesili mo lana
fautuaga i gaoioiga faale-Lotu, vasega, i uo, i a’oga,
i tafaoga faamasani, i taaloga po o isi mea e fiafia
e fai. Fesili mo lana fautuaga i ou tofiga faalelotu,
i tapenapenaga mo lau misiona, i faaiuga po o
filifiliga e tatau ona e faia. E leai se mea e sili atu
ona faaalia ai le faaaloalo mo le isi tagata nai lo le
fesili atu mo lana fautuaga, aua o le mea tonu o loo
e tauina atu pe a e fesili mo se fautuaga o le “Ou te
faafetai i mea o loo e silafiaina ma aafiaga na e oo i
ai, ma ou te faatauaina ou manatu ma fautuaga.” O
mea matuai mananaia na e fia faalogo i ai se tamā
mai sona atalii.
IANUARI: O LE AIGA ATUA
O le a se mea tatou te iloa e uiga
i le natura o le Aiga Atua?
O loo aofia i le Aiga Atua le Atua le Tama Faavavau, le Faaola o Iesu Keriso, ma
le Agaga Paia. E ui o le Aiga Atua o ni tagata mavaevae ma e tofu ma matafaioi, ae e tasi lo Latou faamoemoe. Ua atoatoa a’ia’i lo latou lotogatasi ina ia
faataunuuina le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
E faapefea ona fesoasoani
lou malamalama i le Aiga
Atua i lou iloaina po o ai
oe? E faapefea ona ese lo
tatou malamalamaaga e
uiga i le Aiga Atua ma
talitonuga o isi lotu?
E faapefea ona fesoasoani
le iloaina o le natura o le
Aiga Atua i alii talavou?
Suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se lagona o musuia ai oe e
faasoa atu i alii talavou?
Kenese 1:26–27 (Ua foafoaina i tatou i
le faatusa o le Atua)
Mataio 3:13–17 (Na faailoa mai sui
taitasi o le Aiga Atua i le taimi o le
papatisoga o Keriso)
Ioane 17:21; MF&F 20:28 (O le Aiga
Atua ua tasi i latou)
Galuega 7:55–56; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–17 (Na vaai Setefano
ma Iosefa Samita i le Tama ma le Alo
o ni tagata e mavaevae)
MF&F 130:22–23 (Ua i ai i le Tama
ma le Alo ni tino faaletino; o le Agaga
Paia e leai se tino faaletino)
Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1
(Matou te talitonu i sui e toatolu o le
Aiga Atua)
Jeffrey R. Holland, “O Le Atua Moni
e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina
Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2007, 40–42
“Le Atua le Tama,” “Agaga Paia,”
“Iesu Keriso,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 85–87, 7–9, 81–83
Vitio: “O le Toefuataiga”; tagai foi
Doctrine and Covenants Visual Resources
DVD
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
17
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia se tagata o le korama e
sau saunia i le fonotaga a le korama
e tuuina atu se aotelega e lua minute
e uiga i mea sa ia aoaoina i le lesona
ua tea.
• Valaaulia ia alii talavou e faatino se
tala i le auala latou te aoao atu ai se
tagata e le auai i lo tatou faatuatuaga
e uiga i sui eseese e toatolu o le Aiga
Atua. O a ni mau o le a latou faaaogaina? Aisea latou te lagona ai e taua
tele lenei malamalama?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
E mafai ona e faaaogaina
ni gaoioiga faaleaoaoga i
lenei vaega e fuafua ai po
o a ni mea ua uma ona iloa
e alii talavou e uiga i le
aoaoga faavae ma po o a
foi ni mea o loo manaomia
pea ona latou aoaoina. Ia
saunia e fetuunai au fuafuaga o lesona e taulima
ai o latou manaoga pe a
manaomia.
18
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le natura o
le Aiga Atua. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi po o
le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau vasega:
• Valaaulia se tasi o le korama e aoao
atu se vaega o le lesona lenei. E mafai
ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga
o le Tiute i le Atua e aoao mai ma
aoao atu e uiga i le Aiga Atua (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
• Faitau i le vasega le faamatalaga a
Elder Jeffrey R. Holland e faatatau i isi
talitonuga faaKerisiano i le Aiga Atua
(mai lana lauga “O Le Atua Moni e
Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o
Iesu Keriso Lea”). Faaali i alii talavou
le vaaiga o le Uluai Faaaliga i le vitio
“O le Toefuataiga” pe faaali se ata o
le Uluai Faaaliga (tagai Tusi Ata a le
Talalelei, 90). O le a se mea na aoao e
Iosefa e uiga i le Aiga Atua? O le a
se mea na ese mai ai mea sa ia aoaoina mai mea e talitonu i ai isi tagata
Kerisiano? Aisea e taua ai mea sa ia
aoaoina? O a ni manatu o alii talavou
faapea o lenei aafiaga na suia ai mea
na talitonu i ai Iosefa e uiga ia te ia
lava?
• Valaaulia ia alii talavou e saili se
tasi o mau i lenei otootoga ma faailoa
mai mea sa latou aoaoina e uiga i le
Aiga Atua. Valaaulia i latou e faasoa
mai ni mea na aoaoina ai i latou e nei
mau e uiga i lo latou amio atua. Na
faapefea ona aafia a latou filifiliga fai i
aso taitasi ona o lenei malamalama?
• Tusi ia ulutala e tolu i luga o le laupapa: “E toatolu sui o le Aiga Atua,”
“O le Aiga Atua ua tasi i latou,” ma
le “Ua i ai i le Tama Faalelagi ma Iesu
Keriso ni tino faaletino.” Tusi ni mau
faasino e uiga i le Aiga Atua (e pei o
mau na o loo lisiina i lenei otootoga)
i luga o ni tamai kata. Valaaulia ia
tamaitai talavou e auauai i le pikiina
o se kata, faitauina leotele o le mau,
ma tusi ia mau faasino i lalo o ulutala
talafeagai i luga o le laupapa (atonu
o nisi o mau e sili atu ma le tasi ni
ulutala e lavea ai). E mafai faapefea
i le iloaina o nei upumoni e uiga i
le Aiga Atua ona faamanuiaina ia
alii talavou? Uunaia ia alii talavou e
tausi se lisi o nei mau faasino i a latou
tusitusiga paia ina ia mafai ona latou
faaaogaina e aoao ai isi e uiga i le
Aiga Atua.
• Vaevae le korama i ni vaega se tolu,
ma atofa i vaega taitasi e aoao e uiga
i se tasi o le Aiga Atua e ala i le faitau
e uiga ia te Ia i le Faamaoni i le Faatuatua (tagai i itulau e 85–87, 7–9, ma
le 81–83) ma filifili se mau se tasi pe
lua foi e faatatau i lenei sui o le Aiga
Atua. Ia lava se taimi e tuu i vaega e
sauni ai e aoao atu le korama atoa i
uiga ma matafaioi a lo latou sui o le
Aiga Atua. Tuu atu i vaega taitasi e
aoao atu le korama atoa.
• Vaevae le tasi po o le lua o lauga
o le Konafesi o lo o fautuaina atu i
lenei faasologa i ni vaega laiti. Tuuina atu vaega taitasi i tagata taitasi o
le korama (pe o vaega, e fuafua i le
toatele o le korama). Tusi i luga o le
laupapa “O le a se mea tatou te iloa
e uiga i le Aiga Atua?” Tuu atu i alii
talavou e saili ona faasoa mai lea o a
latou tali. Aisea e taua ai le iloa o le
natura moni o le Aiga Atua? (tagai
Ioane 17:3).
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O a ni lagona po o ni
uunaiga sa latou mauaina? Pe o latou malamalama i le natura o le Aiga Atua? Pe o i ai
nisi a latou fesili? Pe e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei autu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na tuuina atu e le Faaola
ni fesili lea na mafua ai
ona mafaufau ma maua
ni lagona loloto o isi. Sa
Ia matua fiafia lava ma
le faamaoni i a latou tali
ma olioli i le faaaliga o
le faatuatua. Sa Ia tuuina
atu ni avanoa ia i latou e
fai mai ai ni a latou lava
fesili, ma sa Ia faafofoga i o
latou aafiaga. O a ni fesili e
mafai ona e fesiligia o le a
fesoasoani ai i alii talavou
ia loloto lo latou lagona
e uiga i le Aiga Atua? E
faapefea ona e faaalia lou
naunau ia latou tali i le
taimi o le lesona?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuuina atu lana molimau e uiga i
sui o le Aiga Atua ma lona agaga faafetai mo le upumoni e uiga ia i Latou
na toefuatai e ala mai ia Iosefa Samita.
• Valaaulia ia sui o le korama e faasoa atu i se tagata ni upumoni sa latou
aoaoina i le fonotaga a le korama i le
aso.
19
Punaoa Filifilia
Vaega mai se saunoaga a Jeffrey R. Holland, “O Le Atua
Moni e Toatasi atoa ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso
Lea,” Ensign po o le Liahona Nov. 2007, 40–42
Soo se faitioga la faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso
o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le talitonu i le talitonuga faa-Kerisiano i ona po nei i le Atua, Iesu, ma
le Agaga Paia e le o se faamatalaga o faatatau i la
tatou tautinoga ia Keriso ae o se faalauiloaga (e sa’o,
atonu e mafai ona ou faaopoopo i ai) e faapea o lo
tatou talitonuga i le Aiga Atua e ese mai le talafaasolopito faa-Kerisiano ina ua mavae le– Feagaiga Fou
ma e toe foi i le aoaoga faavae sa aoaoina e Iesu lava
Ia. O lea, atonu e aoga se faamatalaga e uiga i lena
talafaasolopito ina ua mavae le– Feagaiga Fou.
I le tausaga T.A. 325 sa taloina ai e le Kaisa Roma o
Konesetatino le Aufono i Nisaea e talanoaina ai —
faatasi ma nisi o mea —le faatupulaia o le mataupu
e faapea o le Atua o le “tolutasi.” O mea na aliae mai
le vevela o feteenaiga o tagata lotu, tagata atamamai, ma taitai faalelotu lea na lauiloa (ina ua mavae
le isi 125 tausaga ma isi fono tetele e tolu) [Konesetatino, T.A. 381; Efeso, T.A. 431; Chalcedon, T.A. 451] o
le faamatalaga aloaia i Nisaea, ma nisi toe teuteuga e
pei o le Faamatalaga Aloaia i Atenaisana. O nei mea
eseese na tutupu ma toe teuteuga o faamatalaga
aloaia —faapea ma isi faamatalaga aloaia na fatuina
i le tele o seneturi —sa faailoa ai o le Tama, o le Alo,
ma le Agaga Paia e le tino mai faaletino, e silisiliese
20
le mana nai lo mea uma, e tutoatasi mai le taimi ma
le vanimonimo, e i ai i soo se mea, e mafai ona i ai
ni faaaliga eseese, e faavavau uma, ma silisili atu le
malamalama, e leai se tino, vaega, po o ni lagona ma
e nonofo i fafo atu o le vanimonimo ma le vateatea.
I faamatalaga aloaia faapea, o sui uma e toatolu o
ni peresona mavaevae, ae o se tagata e toatasi, lea e
masani ona ta’ua o le mealilo o le tolutasi.” O i latou
o ni peresona tumaoti e toatolu, ae peitai e le toatolu
ni Atua ae toatasi. O peresona uma e toatolu e le
mafai ona malamalama i ai, ae e toatasi le Atua e le
mafai ona malamalama i ai.
O le manatu lena tatou te taufai ioe i ai ma le au
faitio—e faapea o se manatu faapena mo lē paia e
moni e le mafai ona malamalama i ai. O le i ai o se
faauigaga fenumiai e uiga i le Atua ua tuuina mai i
luga o le ekalesia, e le o se mea e ofo ai i le tagitui a
se failotu o le seneturi lona fa, “Auoi lo’u mafatia e!
Ua latou aveese lo’u Atua mai ia te au, . . . ma ua ou
le iloa po o ai ou te tapuai pe tatalo i ai.” [Sii mai i le
Owen Chadwick, Western Asceticism (1958), 235.] E
faapefea la ona tatou faatuatuaina, alolofa, tapuai i
ai, e aunoa ma le mafaufau pe faapefea ona tauivi ia
faapei o le Tagata e lē o malamalama i ai ma lē iloaina? Ae faapefea le tatalo a Iesu i Lona Tama o i le
Lagi e faapea, “o le ola e faavavau foi lenei, ia latou
iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma lē ua e auina
mai, o Iesu Keriso lea”? [Ioane 17:3; faaopoopo le
faamamafa.
IANUARI: O LE AIGA ATUA
Aisea e taua ai Iesu Keriso
i lo’u olaga?
Na filifilia Iesu Keriso e avea ma o tatou Faaola. O Lana Togiola ua mafai ai
ona tatou toetutu ma salamo ma faamagaloina ina ia mafai ona tatou toe foi
atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi. E le gata i le laveaiina o i tatou mai
a tatou agasala, ae ua ofoina mai e le Faaola ia i tatou le filemu ma le malosi i
taimi o tofotofoga. Ua Ia faatulagaina se faataitaiga atoatoa mo i tatou, ma o
Ana aoaoga ua avea ma faavae mo le fiafia i lenei olaga ma le ola e faavavau i
le lalolagi a sau.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Aisea e taua ai Iesu Keriso
ia te oe? Na faapefea ona
Ia uunaia lou olaga?
Aisea e taua ai mo alii
talavou le malamalama i
matafaioi a Iesu Keriso? E
mafai faapefea ona e fesoasoani ina ia latou iloa Lona
taua i o latou olaga?
Suesue ma le agaga tatalo nei mau ma punaoa. O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia
te oe e aoao atu ai ia malamalama i le mafuaaga e taua ai Iesu Keriso i alii talavou?
Mataio 10:1 (Na tuuina atu e Iesu
Keriso le pule o le perisitua i Ana
aposetolo)
Ioane 6:38 (Na afio mai Iesu Keriso e
fai le finagalo o Lona Tama)
Ioane 8:12; 3 Nifae 11:11 (O Iesu
Keriso o le malamalama ma le ola o le
lalolagi)
Ioane 14:6 (O Iesu Keriso o le ala, le
upumoni, ma le ola)
2 Nifae 2:3–9; 9:5–12 (Na molimau
Liae ma Iakopo e uiga i le Togiola a
Iesu Keriso)
3 Nifae 27:27 (O Iesu Keriso o lo tatou
faataitaiga)
“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a
le Au Aposetolo” Liahona, Ape. 2000,
2–3 (tagai foi Faamaoni i le Faatuatua,
81–83; po o le Tiute i le Atua, 107)
Dallin H. Oaks, “O Aoaoga a Iesu,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2011,
90–93
Jeffrey R. Holland, “O Le Poloaiga
Muamua ma le Sili,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012
Vitio: “Toe Maua Mai”
3 Nifae 27:14–16 (Na laveaiina i tatou
e Iesu Keriso mai le agasala ma le oti e
ala i Lana Togiola)
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
21
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi i luga o le laupapa se fesili se
tasi po o le sili atu foi e fesoasoani ai
i alii talavou e toe iloilo mea sa latou
aoaoina i le vaiaso ua tea.
• Valaaulia ia alii talavou e sue ia
“Iesu Keriso” i le O Le Taiala i Tusitusiga Paia ma toe iloilo le lisi o
faamatalaga i lalo o le ulutala. Fai atu
ia i latou e saili ia upu ma fasifuaitau
ia e faamatalaina ia matafaioi ma le
misiona a Keriso. O le a se mea sa
latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso i le
toe iloiloina o lenei lisi? O a ni o latou
lagona e uiga ia te Ia ina ua uma ona
toe iloiloina mea sa Ia faia mo i tatou?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E tatau ona e faaeteete e
aua ne’i sili atu lau tautala
nai lo le mea e manaomia
pe faailoa soo atu foi ni ou
manatu. O nei uiga e mafai
ai ona faatupuina le le fiafia o tagata o loo aoaoina.
Mafaufau ia te oe lava ia
o se taiala i se faigamalaga o le aoaoga o le na te
tuuina atu ni faamatalaga
talafeagai e taofiofia ai pea
i latou o loo e aoaoina i le
ala sa’o” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 67).
22
O le a fesoasoani ia gaoioiga taitasi nei i sui o le korama e malamalama ai i le mafuaaga
e taua ai Iesu Keriso i o latou olaga. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili
se tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau vasega:
• Valaaulia se tasi o le korama e aoao
atu se vaega o le lesona lenei. E mafai
ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai
ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
• Faitau le palakalafa i lalo o le
ulutala “O Le Mea Sa Ia Faia mo i
Matou” mai le lauga a Elder Dallin H.
Oaks “O Aoaoga a Iesu.” Faamata o le
a se tali mai a alii talavou i le fesili a le
fafine “O le a Lana mea sa fai mo au?”
Tusi i luga o le laupapa ulutala e iva
na e sosoo ai mai le lauga (mai le “Ola
i le Lalolagi” i le “O Le Togiola”).
Valaaulia ia tamaitai talavou e filifili
se tasi po o le sili atu foi o nei ulutala
ma saunia se fuaiupu se tasi pe lua
foi e mafai ona latou faaaogaina e
aoao atu ai i le fafine mea sa faia e
Iesu Keriso mo ia. E mafai ona latou
faaaogaina le lauga a Elder Oaks,
mau e faatatau i ai (e pei o mau ia o
loo fautuaina mai i le otootoga lenei),
ma o latou lava aafiaga ma molimau.
Valaaulia i latou e faasoa mai le mea
sa latou sauniaina.
• Fai i nisi o alii talavou e sue le
2 Nifae 2:3–9 e saili ai ni mea sa faia e
Iesu Keriso mo i tatou, ma fai atu i isi
e sue le 2 Nifae 9:6–10 e saili po o a ni
taunuuga o le a oo i ai pe ana faapea
Na te lei faataunuuina Lana misiona.
Faamata o le a se mea semanu e ese ai
le lalolagi? Faasoa atu lou alofa mo le
Faaola, ma valaaulia ia alii talavou e
faia lea lava mea e tasi.
• Faaali atu ni ata o le Faaola o loo
fesoasoani atu i nisi (tagai Tusi Ata o le
Talalelei, 36–60). Tuu atu ni nai minute
i alii talavou e mafaufau ai ma faasoa
mai ni auala eseese na fesoasoani ai
le Faaola ia i latou, o latou aiga, ma
nisi latou te iloaina. Valaaulia i latou
e faasoa mai ni o latou lagona e uiga
i le Faaola. Fai atu i alii talavou e
faitau ia palakalafa mulimuli e fa o le
lauga a Elder Jeffrey R. Holland “O Le
Poloaiga Muamua ma le Sili” ao latou
manatunatu i le fesili “O le a se mea
e mafai ona ou faia e faaalia ai le taua
o Iesu Keriso i lou olaga?” Valaaulia
i latou e tusi o latou manatu i lalo,
ma tuu atu i ai e faasoa mai ni mea sa
latou tusia pe afai latou te lagona le
fia faasoa mai.
• Faaali le ata vitio “Toe Maua
Mai.” O le a se mea na aoao mai e
alii talavou mai le ata vitio e uiga i le
mea e mafai ona faia e Iesu Keriso mo
i latou? E mafai faapefea ona latou
faaaogaina le savali mai lenei vitio e
fesoasoani ai i tagata o loo faafaigata
ona latou faamagaloina i latou lava
pe ua lagona ua latou le mauaina le
fesoasoani a le Faaola? O a ni mau
latou te faaaogaina? (tagai, mo se
faataitaiga, Isaia 1:18; Alema 36:3, 27;
Eteru 12:27; MF&F 58:42–43).
• Faaali atu se ata o le Faaola, ma
tusi fesili nei i luga o le laupapa: “O
ai Iesu Keriso?” “O le a se mea sa
Ia faia mo i tatou?” “E faapefea ona
tatou iloa o loo soifua o Ia i le aso?”
Valaaulia ia alii talavou e suesue i le
“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a
le Au Aposetolo” e sailia ai tali o fesili
nei. Fai atu i ai e faasoa mai ni mea
na latou mauaina. Pe o faapefea ona
aafia o latou olaga i aso taitasi ona o a
latou molimau ia Iesu Keriso?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola isi
e galulue i le faatuatua ma
ola i upumoni sa Ia aoaoina. Na Ia maua ni avanoa
mo i latou e aoao ai e ala
atu i ni aafiaga mamana. O
le a se mea e mafai ona e
fesoasoani atu ai i alii talavou ia iloa le taua o le avea
o Iesu Keriso ma vaega o o
latou olaga?
• Valaaulia ia alii talavou e vaai i le
tusipese mo se pese o loo aoao mai ai
ni mea sa faia e Iesu Keriso mo i latou.
Fai atu i ai e faasoa mai ni fuaiupu
o le pese na latou filifilia. Mafaufau
e usu faatasi ma le korama se tasi o
pese.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O a ni lagona po o ni
uunaiga sa latou mauaina? Pe o latou malamalama i le mafuaaga e taua ai Iesu Keriso i
o latou olaga? Pe o i ai nisi a latou fesili? Pe e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei autu?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuuina atu lana molimau e uiga i le
Faaola.
• Valaaulia ia sui o le korama e
manatunatu pe mafai faapefea e a
latou molimau i le Faaola ona faamanuiaina se tagata latou te iloa ma
uunaia i latou e faasoa mai a latou
molimau.
23
Punaoa Filifilia
O LE KERISO SOIFUA
A
O L E M OLIMAU A LE AU A POSETOLO
O L E E KALESIA A I ESU K ERISO O LE A U PAIA O A SO E G ATA A I
o tatou faamanatuina le soifua mai o Iesu Keriso i le
lua afe tausaga talu ai, matou te tuuina atu la matou
molimau i le moni o Lona soifua lå mafaatusalia ma le
aoga e lå gata mai o Lana taulaga togiola sili. E leai lava se isi
ua i ai se aafiaga matua loloto na’uã o i latou uma na soifua ma
o le a soifua ai i luga o le fogaeleele.
O Ia o le Ieova Silisili o le Feagaiga Tuai, o le Mesia o le
Feagaiga Fou. O Ia o lå na foafoaina le lalolagi, i lalo o le
taitaiga a Lona Tama. “Na ia faia mea uma lava; e leai foi se
mea e tasi na faia e le i faia e ia” (Ioane 1:3). E ui ina leai se
agasala, ae na papatisoina o Ia ina ia faataunuu ai le amiotonu
uma. Sa “femaliuai o ia ma agalelei” (Galuega 10:38), ae na lå
amanaiaina o ia. O Lana talalelei o se savali o le filemu ma le
agalelei. Na ia augani mai i tagata uma ina ia mulimuli atu i
Lana faataitaiga. Na ia femaliuai i auala o Palesitina, e faamalolo i e mama’i, faapupula i e tauaso, ma faatutu mai e na
oti. Na ia aoao atu upumoni o le faavavau, o le tulaga moni sa
tatou i ai i le muai olaga, o le faamoemoega o lo tatou ola ai i
le fogaeleele, ma le tulaga e mafai ona ausia e atalii ma afafine
o le Atua i le olaga a sau.
Na Ia faatuina le faamanatuga e avea ma faamanatu o Lana
taulaga togiola sili. Na pue faapagotaina o Ia ma faasalaina i ni
tuua’iga sese, na ta’usalaina ina ia faamalie ai le motu o tagata,
ma faasalaina i le oti i luga o le satauro i Kalevario. Na Ia
tuuina atu Lona soifua e togiola ai agasala a tagata uma. O
Lana [taulaga] o se meaalofa sili foaifua mo i latou uma e soifua mai i luga o le fogaeleele.
Matou te ta’utino atu i upu ma le faamaoni a’ia’i, o Lona soifua, lea e totonugalemu i le talafaasolopito o tagata uma, e le’i
amataina mai i Peteleema pe faaiuina foi i luga o Kalevario. O
Ia o le Ulumatua a le Tama, o le Alo Pele e Toatasi i la le tino,
o le Faaola ia o le lalolagi.
Na toe tu mai o Ia mai le tuugamau e “avea ma faapolopolo o e ua momoe” (1 Korinito 15:20). I Lona tulaga o se Alii
Toetu, na Ia asiasi atu ai ia i latou na alofagia e ia i le olaga nei.
Na ia asiasi atu foi i isi o Ana “mamoe” (Ioane 10:16) i
Amerika anamua. I le lalolagi i nei ona po, na faaali atu ai o Ia
O LE AU PERESITENE SILI
1 Ianuari, 2000
24
ma Lona Tama i le taulealea o Iosefa Samita, i le amataga o le
oo mai o le “sauniga i le faaatoaga o tausaga” (Efeso 1:10).
Na tusia e le Perofeta o Iosefa e faatatau i le Keriso Soifua,
“O ona fofoga e pei o le afi mumu; o lauao o lona ao e sinasina
e pei o le kiona mama; a e sili le pupula o ona fofoga i lo le
pupula o le la; ma o lona siufofoga e pei o le taalili o vai tetele,
o le siufofoga lava o Ieova, ua faapea mai:
“O a’u lå muamua ma lå mulimuli; o a’u o lå o loo ola, o a’u
o lå na fasiotia; o a’u o lo outou fautua i le Tama. MFF
110:3–4.”
Na folafola mai foi e le Perofeta e uiga ia te Ia: “O lenei, ina
ua uma ona faia molimau e tele e uiga ia te ia, o le molimau
tupito mulimuli lenei i mau uma lava, mã te faia ia te ia: O loo
soifua o ia!
“Aua na mã vaaia o ia, i le itu taumatau lava o le Atua; na
mã faalogoina foi le siufofoga o molimau mai o ia lava lea o lå
Toatasi na Fanaua e le Tama.
“E mai ia te ia, ma ui mai ia te ia, ma o ia, na foafoaina ai
lalolagi uma, o å nonofo ai foi o atalii ma afafine na fanaua e le
Atua.” (MFF 76:22–24).
Matou te folafola atu i upu ma le faamaoni a’ia’i, ua toefuataiina mai i le fogaeleele Lana perisitua ma Lana Ekalesia—
“ua atina’e i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au
perofeta, o le maa tulimanu o Iesu Keriso lava lea” (Efeso 2:20).
Matou te ta’utino atu o le a i ai se aso e toe afio mai ai o Ia
i le lalolagi. “Ona faaalia mai ai lea o le pupula o Ieova, e vaaia
lava e tagata uma faatasi” (Isaia 40:5). O le a pule o Ia o le
Tupu o Tupu ma nofotupu foi o le Alii o Alii, ma o le a tootutuli tulivae uma ma tapua’i laulaufaiva uma ia te Ia. O le a
tatou tutu atu taitoatasi ina ia faamasinoina e Ia e tusa ma a
tatou galuega ma manaoga o o tatou loto.
Matou te molimau atu, i le avea ai ma Ana Aposetolo ua
faauuina i le ala e tatau ai—o Iesu o le Keriso Soifua, o le Alo
tino ola pea o le Atua. O Ia o le Tupu silisili o Emanuelu, o loo
afio i le taimi nei i le itu taumatau o Lona Tama. O Ia o le malamalama, o le ola, ma le faamoemoega o le lalolagi. Ia faafetaia
le Atua mo le meaalofa lå mafaatusalia o Lona Alo paia lea.
O LE KORAMA A LE TOASEFULULUA
IANUARI: O LE AIGA ATUA
O a ni matafaioi a le Agaga Paia?
E molimau le Agaga Paia i le upumoni. O Ia o le puna o se molimau patino ma
faaaliga. E mafai ona ia taialaina i tatou i a tatou filifiliga ma puipuia i tatou
mai le matautia faaletino ma faaleagaga. O Ia o Le Faamafanafana, ma Na te
faatoafilemuina o tatou popolega ma faatumulia i tatou i le faamoemoe. O
Lona mana, ua faamamaina ai i tatou pe a tatou salamo, maua sauniga faaola,
ma tausia a tatou feagaiga. Ina ia tatou auauna atu ma le faamaoni o e umia le
perisitua, e taua lo tatou faalagolago atu e faalogo ma mulimuli i musumusuga
a le Agaga Paia.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni aafiaga patino e
mafai ona e faasoa atu i
alii talavou o le a mafai ai
ona aoaoina i latou e uiga i
matafaioi a le Agaga Paia?
Aisea e taua ai mo alii
talavou le aoao ia iloa ma
mulimuli i musumusuga a
le Agaga? E mafai faapefea
ona e fesoasoani ia i latou
ina ia agavaa mo Lana
mafutaga ma sailia?
Ao e suesue i nei mau ma isi punaoa e uiga i le Agaga Paia, saili mo Lana taitaiga ia
iloa ai po o le a se mea e aoao atu i alii talavou e uiga i le taua o le Agaga Paia
Ioane 14:26–27 (E aoao mai i tatou e
Le Faamafanafana ma aumaia mea
uma i lo tatou manatua)
Ioane 15:26; MF&F 42:17; Mose 1:24
(O le Agaga Paia e molimau e uiga i le
Tama ma le Atalii)
Kalatia 5:22–23 (Faamatalaina e Paulo
le fua o le Agaga)
2 Nifae 32:5 (O le a faaali mai e le
Agaga Paia ia i tatou mea e ao ona
tatou faia)
3 Nifae 27:20 (O le taliaina o le Agaga
Paia e faapaiaina ai i tatou)
Moronae 8:26 (O le a faatumuina i
tatou e le Agaga Paia i le faamoemoe
ma le alofa)
Moronae 10:5 (Ua aoaoina i tatou e le
Agaga Paia i le upumoni)
Craig C. Christensen, “O Se Meaalofa
Le Mafaamatalaina mai le Atua,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2012
Vitio: “Leo o le Agaga”, “Teritori a le
Fili”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
25
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e toe iloilo ai le lesona o le
vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tuu atu i alii talavou se taimi e
mafaufau ai ma faasoa atu se mea se
tasi latou te manatuaina mai le lesona
o le vaiaso ua tea. Mafaufau pe faapefea ona e faafesootaia a latou tali i le
lesona o lenei aso.
• Valaaulia ia alii talavou e tusi se
mea e uiga i se taimi na latou lagonaina ai le uunaiga a le Agaga Paia. O le
a se mea na latou faia e talia ai Lana
uunaiga? O le a se eseesega na faia e
Lana uunaiga? Afai e talafeagai, tuu
atu i nisi o i latou e faasoa mai ni o
latou aafiaga.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ao e sauni ma le agaga
tatalo e aoao atu, …e
mafai ona taitaiina oe e
faamamafa atu ni mataupu patino. E mafai ona
e maua se malamalama i
le auala sili e tuu atu ai ni
manatu faapitoa. E mafai
ona e maua ni faataitaiga,
lesona faatino, ma ni tala
musuia i gaoioiga faigofie o le olaga. Atonu e te
lagonaina le faagaeetia ina
ia valaaulia se tagata faapitoa e fesoasoani i le lesona.
Atonu o le a toe faamanatu
atu ia te oe se mea na e oo
i ai lea e mafai ona e fetufaai atu” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 49, 50).
26
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i tagata o le korama ina ia malamalama i matafaioi a le Agaga Paia. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se
tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se tasi o le korama e
aoao atu se vaega o lenei lesona. E
mafai ona ia faia o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao
mai ma aoao atu ai e uiga i le Agaga
Paia (tagai “Malamalama i le Aoaoga
Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66).
• Valaaulia ia alii talavou e sailiili i
mau nei, faailoa mai le matafaioi a le
Agaga Paia i mau taitasi, ma faasoa
atu pe faapefea ona faamanuiaina i
latou e Lana uunaiga: Ioane 14:26;
15:26; Kalatia 5:22–23; 2 Nifae 32:5;
3 Nifae 27:20. Valaaulia i latou e lisi
ni taimi i o latou olaga o le a latou
manaomia ai le uunaiga a le Agaga
Paia. O afea o le a taua ai le faailoa
atu e le Agaga Paia ia i latou mea e
ao ona latou faia? Faamata o a taimi e
manaomia ai e alii talavou le lagonaina o le uunaiga faamafanafana a le
Agaga Paia? Mafaufau e faasoa atu se
aafiaga patino lea na e mauaina ai le
fesoasoaniga a le Agaga Paia.
• Faaali atu se tasi o vitio o loo
lisiina i lenei otootoga, ma fai atu
i alii talavou e faalogo po o le a se
mea o loo aoao atu e le vitio ia i latou
e uiga i le mauaina o le taitaiga e
ala atu i le Agaga Paia. Fai atu i alii
talavou taitasi e faasoa atu se mea sa
ia aoaoina. Ona tusi lea o le faamatalaga lenei mai ia Julie B. Beck i luga
o le laupapa: “O le agavaa e maua ai
ma galue i faaaliga patino o se tomai
e tasi e sili ona taua lea e mafai ona
tatou maua i lenei olaga. O le i ai
o lena tulaga o le a le mafai ai ona
tatou toilalo; a aunoa ma lena, o le a
le mafai ona tatou manumalo” (“ ‘Ou
te Liligi Ifo foi lo’u Agaga i Auauna
Fafine i La Ona Aso,’ ” Ensign po o le
Liahona, Me 2010, 11). Valaaulia i latou
e mafaufau e uiga i ai ma tusi i lalo
pe faapei ni o latou lagona e uiga i
lenei upusii faapea ma le taua o le ola
agavaa mo le ma mulimuli i le Agaga.
Uunaia i latou e manatunatu i mea e
mafai ona latou faia ina ia saili atili ai
ma le atoatoa i le mafutaga a le Agaga
Paia.
• Valaaulia ia alii talavou taitasi
e suesue i le vaega o loo faaautuina: “O Le A le Misiona a le Agaga
Paia?” mai le saunoaga a Elder Craig
C. Christensen “O Se Meaalofa Le
Mafaamatalaina mai le Atua” ma
saunia e faasoa atu i le korama se mea
sa ia aoaoina e uiga i le Agaga Paia.
Valaaulia o ia e faasoa mai ni aafiaga
na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te
ia e pei o auala ia na faamatala mai e
Elder Christensen.
• Valaaulia ia alii talavou e tagai i le
tusipese i le faasinoupu “Autu” i lalo
o le “Agaga Paia” e saili ai se viiga o
loo aoao atua le auala o fesoasoani
ai le Agaga Paia ia i tatou. Fai i ai e
faasoa mai ni fuaiupu o le pese na
latou filifilia. Mafaufau e usu faatasi o
se korama se tasi o pese.
Fai i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O a ni lagona po o ni
uunaiga sa latou mauaina? Pe ua latou malamalama i matafaioi o le Agaga Paia? Pe o i
ai nisi a latou fesili? Pe e aoga le faaaluina atili o le taimi i lenei autu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faasoa atu e le Faaola
ni tala faigofie, faataoto,
ma ni faataitaiga moni
o le olaga e aoao atu ai i
se auala na malamalama
lelei ai Ona soo. O le a se
aafiaga patino e mafai ona
e faasoa atu i alii talavou e
fesoasoani atu ai ia i latou
ia malamalama i matafaioi
a le Agaga Paia ma lagona
se naunautaiga e sailia ma
ia agavaa ai mo ia ituaiga
aafiaga?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona
ia:
• Pe a talafeagai ai, faasoa atu se
aafiaga na ia lagonaina ai le uunaiga
a le Agaga Paia i se tasi o auala na
talanoaina i le fonotaga a le korama.
• Valaaulia ia alii talavou i le korama
ina ia agavaa mo le mafutaga a le
Agaga Paia ma sailia.
27
Punaoa Filifilia
Vaega mai le saunoaga a Craig C. Christensen, “O Se
Meaalofa Le Mafaamatalaina mai le Atua,” Ensign po o
le Liahona Nov, 2012
O Le A Le Misiona a le Agaga Paia?
E galue le Agaga Paia i se lotogatasi atoatoa ma le
Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, i le faataunuuina
o matafaioi taua ma tiutetauave tulaga ese. O le
faamoemoega autu lava o le Agaga Paia o le molimau mai lea i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu
Keriso, [Tagai 2 Nifae 31:18; 3 Nifae 28:11; Mataupu
Faavae ma Feagaiga 20:27] ma aoao mai ia i tatou
le moni o mea uma. [Tagai Moronae 10:5.] O se
molimau mautinoa mai le Agaga Paia e moliooina
se talitonuga sili atu nai lo se molimau mai soo se
isi lava puna. Sa aoao mai Peresitene Iosefa Filitia
Samita e faapea “o le fetalai atu o le Agaga o le Atua
i le agaga o le tagata e i ai le mana e fesootai atu ai le
upumoni i se aafiaga sili atu ma le malamalama nai
lo le upumoni e mafai ona fesootai mai e se fesootaiga faaletagata e oo lava i tagata faalelagi.” Iosefa
Filitia Samita Aoaoga Faavae o le Faaolataga comp.
Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:47–48.]
Ua iloa foi le Agaga Paia o Lē Faamafanafana. [Tagai
Ioane 14:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:19.] I
taimi o faafitauli po o le faanoanoa pe na ona tau ina
manaomia ina ia iloa ai o loo latalata mai le Atua,
e mafai e le Agaga Paia ona siitia o tatou agaga,
aumai ia i tatou le faamoemoe, ma aoao mai ia i
tatou “mea filemu o le malo [Mataupu Faavae ma
Feagaiga 36:2] ma fesoasoani ia i tatou ia lagonaina
“le manuia mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma
e manatu i ai.” Filipi 4:7.]
I ni nai tausaga talu ai a o faapotopoto lo matou
aiga lautele mo se aiga i le afiafi o se aso malolo, sa
amata ona taaalo lo’u tama ma le toatele o fanau a
lana fanau. Sa faafuasei ma e aunoa ma se lapataiga,
sa pa’u i lalo o ia ma vave ona maliu ai. O lenei mea
na tupu e lei faamoemoeina semanu e lofituina, aemaise lava mo fanau a lana fanau, e fai mai ni fesili
28
e faigata ona taliina. Peitai, a o matou faapotopotoina a matou fanau, a o matou tatalo ma faitau upu a
perofeta o le Tusi a Mamona e uiga i le faamoemoega o le olaga, sa faamafanafanaina patino i matou
taitoatasi e le Agaga Paia. I ni auala e faigata e upu
ona faamatalaina, sa oo mai ai ni tali manino na
matou sailia i o matou loto. Sa matou lagonaina se
filemu i lena aso lea sa le mafai ona oo i ai lo matou
malamalama, ae o le molimau mai le Agaga Paia sa
mautinoa, le mafaafitia, ma moni.
O le Agaga Paia o se faiaoga ma se talifaaaliga.
[Tagai Luka 12:12; 1 Korinito 2:13; Mataupu Faavae
ma Feagaiga 50:13–22; Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 132–33.] Pe a tatou suesue,
mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i upumoni o le
talalelei, e faamalamalamaina o tatou mafaufau e le
Agaga Paia ma faatelevaveina lo tatou malamalama.
[Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:13. Na te
faia upumoni ina ia tusia tumau i o tatou agaga ma
mafai ai ona faia se suiga tele ia tupu i o tatou loto.
Pe a tatou faasoa atu nei upumoni i o tatou aiga, i
uso a tagata o le Ekalesia, ma a tatou uo ma tuaoi i
o tatou nuu, o le a avea foi le Agaga Paia ma o latou
faiaoga, aua Na te moliooina le savali o le talalelei “i
loto o le fanauga a tagata.” [2 Nifae 33:1.]
E musuia e le Agaga Paia i tatou ia aapa atu i isi i
auaunaga. Mo au lava ia, o faataitaiga aupito sili ona
manatuaina o le usitaia o uunaiga a le Agaga Paia
i auaunaga i isi e sau mai le soifuaga ma galuega a
Peresitene Thomas S. Monson, lea na saunoa mai:” O
le faataunuuina o o tatou tiutetauave, ua ou aoaoina
ai, a tatou faalogo i se uunaiga mai le agaga, ma faia
loa lava e aunoa ma le toe faatali, o le a taialaina e lo
tatou Tama Faalelagi o tatou ala ma faamanuiaina
ai o tatou olaga faapea olaga o isi. Ou te le iloa se isi
aafiaga e sili atu ona faagauloto po o lagona e sili atu
ona taua nai lo le gauai atu i se uunaiga, ma iloa ai
ua tali mai le Alii i se tatalo a se isi tagata ae auala
mai ia te oe.” [Thomas S. Monson, “Faalologo Ia, Ina
Malu Ia,” Liahona ma Ensign Nov, 55]
IANUARI: O LE AIGA ATUA
O ai au, ma o ai e mafai
ona avea ai au?
O i tatou o ni atalii o le Tama Faalelagi, foafoaina i Lona faatusa, ma le faamoemoega ia avea faapei o Ia. E ala i le mamanu paia, ua tatou maua ai ni meaalofa
ma ni taleni uiga ese lea o le a fesoasoani ia i tatou i le faataunuuina o o tatou
tiute o e umia le perisitua. O le iloaina po o ai i tatou ua maua ai se faamoemoega i o tatou olaga ma ua fesoasoani lea ia i tatou e faia ni filifiliga sao.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Pe o faapefea i le iloaina
o oe o se atalii o le Atua
ona aafia ai ou manatu
ma faatinoga? O a nisi o
meaalofa ma taleni na tuu
atu e le Atua ia te oe? E
faapefea ona e faaaogaina
na meaalofa ma taleni e
faamanuia ai ia alii talavou
o loo e aoaoina?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou ia
iloa lo latou faamoemoega
paia? E mafai faapefea e
lenei malamalamaaga ona
fesoasoani ia i latou e fai
ni filifiliga sao? O a nisi
meaalofa ma taleni uiga
ese o i ai i alii talavou o loo
e aoaoina? E mafai faapefea ona e uunaia i latou e
faaaoga nei meaalofa ma
taleni ina ia faamanuiaina
ai isi?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa
atu i alii talavou?
Salamo 82:6; Galuega 17:28–29; Eperu
12:9; MF&F 76:24 (O i tatou o fanau a
le Atua)
Dieter F. Uchtdorf, “O Faalagiga e
Fa,” Ensign po o le Liahona, Me 2013,
58–61
Mataio 25:14–30 (O le faataoto i
taleni)
Dieter F. Uchtdorf, “Lou Tulaga
Gafatia, Lou Avanoa,” Ensign po o le
Liahona, Me 2011, 58–61; tagai foi i le
vitio“Lou Tulaga Gafatia, Lou Avanoa”
Luka 15:4–6, 11–32; Ioane 3:16; MF&F
18:10–15 (Ua tele lava le taua o se
agaga)
Mose 1:4–22 (Ua iloa e Mose o ia o se
atalii o le Atua)
Dieter F. Uchtdorf, “E Mafai Ona E
Faia Nei Lava!” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012).
“O Le Atua Lo’u Tama,”Viiga, nu. 184
Vitio: “O Au o se Atalii o le Atua” (e le
o maua ni ata e sii mai); tagai foi Old
Testament Visual Resource DVD
Vitio: “O Lo Tatou Faasinomaga
Moni”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
29
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia se vaega o alii talavou e
faasoa mai se mea e sili ona taua sa
latou aoaoina mai le lesona o le vaiaso
ua tea ma le auala o latou faaaogaina
ai i o latou olaga.
• Tusi fesili nei i luga o le laupapa:
“O le a se mea ou te iloa e uiga i le
Tama Faalelagi?” “O le a se mea
o aoao mai e lena mea e uiga i lou
tagata ma le tulaga e mafai ona avea
ai au?” “O faapefea ona aafia i lenei
malamalama ou manatu ma faatinoga?” Tuu atu i alii talavou se taimi e
manatunatu ai i nei fesili, ona valaaulia lea o i latou e o mai i le laupapa ma
tusi a latou tali.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O le tele o anomea e te
faaaogaina, e le taua atu
nai lo a latou uunaiga
i olaga o i latou o loo e
aoaoina. Talu ai ona e tele
naua ia manatu i le taimi e
tasi e mafai ona fenumiai
ai tagata o loo aoaoina, e
sili atu ai ona taulai atu i
se mataupu faavae se tasi
po o se lua” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 106).
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i sui o le korama ina ia malamalama ai i lo latou
faasinomaga ma le faamoemoega paia. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili
se gaoioiga se tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia ia alii talavou e sailiili i
le Mose 1:4–7 ma faailoa mai po o a
ni mea sa aoaoina e Mose e uiga ia
te ia lava. Valaaulia i latou e sailiili
i le fuaiupu 12 e iloa ai po o le a se
mea na faia e Satani e tetee ai i le mea
sa aoaoina e Mose. Faitau faatasi ia
fuaiupu 13–22. Fai atu i alii talavou
e faasoa mai se mea sa latou aoaoina
mai lenei tala e uiga ia i latou lava,
Tama Faalelagi ma le Faaola, faapea
ma le tiapolo. O a ni faafitauli o feagai
ma alii talavou lea e ono aoga ai lenei
malamalama? Mafaufau e faaali le
vitio “O Au o se Atalii o le Atua” o se
vaega o lenei talanoaga.
• Fai atu i alii talavou e lisi mai nisi
o a latou faalagiga po o ni faalagiga o
le a faalagi ai i latou i le faagasologa
o o latou olaga. O le a se mea o tau
mai e nei faalagiga e uiga ia i latou?
Valaaulia i latou e filifili se faalagiga
se tasi pe lua foi e sili ona taua ia i
30
latou. Vaevae le korama i ni vaega se
fa, ma atofa atu i vaega taitasi e faitau
e uiga i se tasi o faalagiga i le lauga
a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O
Faalagiga e Fa.” Talosaga atu i vaega
taitasi e faasoa atu i le korama po o
fea o faalagiga sa atofa atu ia i latou,
o le a se mea sa latou aoaoina mai
ia Peresitene Uchtdorf e uiga i lena
faalagiga, ma pe faapefea ona faatatau
i o latou olaga.
• Valaaulia ia sui o le korama e matamata le vitio “O Lo Tatou Faasinomaga Moni” (pe faitau nisi o mau nei:
1 Ioane 3:1–3; MF&F 84:37–38; 88:107;
132:20) ma tusi i lalo se faamatalaga
latou te iloa e aoga. Fai atu ia i latou
e faasoa mai se mea sa latou tusia ma
faamatala mai pe aisea na latou tusia
ai. O le a se mea na latou aoaoina mai
lenei vitio po o nei mau e uiga po o ai
i latou ma po o le a le tulaga e mafai
ona avea ai i latou? E mafai faapefea
ona aafia i lenei malamalama ia
filifiliga latou te faia? I le avea ai ma
se vaega o lenei talanoaga, mafaufau
e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia
Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le
faamoemoe atoa o le talalelei o le taitai atu lea o i tatou i luma ma luga ae i
taunuuga maoae, seia oo lava i le avea
ma atua” (“Aua Ne’i Pau le Polo,”
Ensign po o le Liahona, Ian. 1995, 57).
• Faitau faatasi le tala pe matamata
i le vitio e uiga i le alii sa i ai i se vaa
folau mai le lauga a Peresitene Dieter
F. Uchtdorf “Lou Tulaga Gafatia, Lou
Avanoa.” Fesili atu i alii talavou pe
faapefea ona faatatau lenei tala ia i
tatou o e umia le perisitua. E faapefea ona faatatau ia i tatou o ni atalii
o le Atua? Tofi alii talavou taitasi
e faitau se tasi o fautuaga e tolu a
Peresitene Uchtdorf mo le ola ai i lou
tulaga gafatia. Faatulaga le korama i
ni vaega lea e aofia ai tagata o e na faitauina ni vaega eseese o le lauga, ma
fai atu ia i latou e faasoa mai i le tasi
ma le isi mea sa latou aoaoina e uiga i
le ola ai i o latou tulaga gafatia.
• Tusi i le laupapa ia fesili nei: “O ai
au?” “O ai e mafai ona ou avea ai?”
Tuu atu ia tofu alii talavou ma se
vaega o le lauga a Peresitene Dieter
F. Uchtdorf “E Mafai Ona E Faia Nei
Lava!” ma fai atu i ai e mafaufau i
fesili nei ao ia faitauina ma tusi i lalo
ni uunaiga na oo mai ia te ia e uiga po
o ai ia ma po o ai e mafai ona ia avea
ai. Valaaulia ia alii talavou e faasoa
mai mea sa latou tusia i le korama.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po
o ni uunaiga? Pe o malamalama o ai i latou ma o ai e mafai ona avea ai i latou? Pe o i
ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na silafia e le Faaola i
latou sa Ia aoaoina, ma sa
Ia silafia tulaga e mafai
ona avea ai i latou. Sa Ia
maua ni auala uiga ese e
fesoasoani ai ia i latou ia
iloa ma tuputupu ae. Pe a
latou tauivi, e lei fiu o Ia ia
i latou ae sa faaauau pea
ona Ia alofa atu ma auauna
atu ia i latou. Ao e aoao
atu ia alii talavou, mafaufau i le po o ai i latou ma
le tulaga e mafai ona latou
avea ai, ma saili ni auala e
fesoasoani atu ai i lo latou
faataunuuina o lo latou
faamoemoega paia.
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau o i tatou
o fanau a le Atua ma faamatala atu pe
na faapefea ona taitaia e lenei molimau ana faatinoga.
• Valaaulia ia alii talavou e mafaufau
i se auala se tasi latou te faaaogaina ai
a latou meaalofa ma taleni e faamanuiaina ai fanau a le Tama Faalelagi.
31
Punaoa Filifilia
Vaega mai se saunoaga a Dieter F. Uchtdorf, “Lou Tulaga
Gafatia, Lou Avanoa,” Ensign po o le Liahona Me 2011,
58–61
Sa i ai se alii na i ai sana miti i le olaga atoa e fia oo i
se vaa folau ma folau ai i le Sami Meititerane. Na ia
moemiti o loo savali i le alatele o Roma, Atenai, ma
Istanbul. Sa ia faasaoina tupe uma sa mafai ona ia
maua seia oo ina lava mo lana malaga. Talu ai ona
sa lei lava sana tupe, sa aveina ai se isi atopau ua
faatumuina i apa pi, pusa masi, ma taga tipolo ua
faapautaina, ma o mea na sa ola ai o ia i aso uma.
Sa ono mafai ona ia fiafia e auai i le tele o gaoioiga
na ofoina mai i luga o le vaa— toleni i le fale siisii,
taalo i tagapolo laiti, ma auau i le vaitaele. Na losilosivale o ia i e na ō i tifaga, o faaaliga, ma faatinoga
faaleaganuu. Sa faananau tau lava ina tofo i meaai
mananaia na ia vaaia i luga o le vaa—o taumafataga
uma na foliga mai o se ‘aiga tele! Ae na manao lava
32
le alii lea e faaalu na o sina tupe itiiti ma o lea na le
auai ai o ia i soo se mea o nei mea. Na mafai ona ia
vaai i taulaga ua leva ona ia fia asiasi i ai ae mo le
tele o le vaega o le malaga, sa ia nofo ai i totonu o
lona tamai potu ma ‘ai nai ana meaai faatauvaa.
O le aso mulimuli o le malaga, na fesili ai se tasi o
le auvaa ia te ia pe o fea o pati faamavae e fia auai.
Ma o iina na iloa ai e le alii lea e le gata o le pati
faamavae ae e toetoe lava o mea uma o i luga o le
vaa—o meaai, o faafiafiaga, o gaoioiga uma, sa aofia
uma i le tau o lana pepa malaga. Ua tuai ona iloa
e le alii lea sa matua maualalo le mea na ola ai o ia
mai ona avanoa.
O le fesili ua tulai mai i lenei faataoto: Pe o tatou
ola ea e maualalo atu i o tatou avanoa o e umia le
perisitua pe a oo mai i le mana paia, meaalofa, ma
faamanuiaga o o tatou avanoa ma aia o e tauaveina
le perisitua a le Atua?
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Fepuari: O Le Ata o le Faaolataga
“Aua, faauta, o la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39).
O le malamalama i le ata o le faaolataga e taua lea i le aoaoina faaleagaga. O mea uma
e aoaoina e se alii talavou e uiga i le talalelei—ma mea na te aoaoina e uiga i mea
faalelalolagi—e tatau ona tuuina i le anotusi o le ata o le faaolataga ina ia mafai ona ia
iloatino le va o mea e faavavau le taua ma mea e le faavavau le taua. A malamalama
lelei se alii talavou i le ata o le faaolataga, e ola o ia ma se faamoemoe sili atu. Na te
vaaia ona tofotofoga ma faigata o ni avanoa e tuputupu ae ai. Na te faia filifiliga e
faavae i o latou taunuuga e faavavau nai lo le sailia o le faamalieina i le taimi lava lea.
O le a mafai ona ia maua le fiafia ma le olioli.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
O le a lo’u tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?(Tiute i le Atua)
O le a le ata o le faaolataga?
O le a le mea na tupu i le muai olaga?
O le a le faamoemoega o le olaga?
Aisea e afaina ai filifiliga ou te faia?
Aisea tatou te oo ai i faigata?
E mafai faapefea ona ou maua le mafanafana pe a maliu se tasi ou te alofa i ai?
Aisea e tatau ai ona ou faia lo’u tino e pei o se malumalu?
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
33
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Tiute o le Perisitua” itulau 23, 46–47, 70–71
Valaau Atu i Tagata Uma ia O Mai ia Keriso, itulau
28–29, 52–53, 76–77
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
34
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
Tiute i le Atua
O le a lo’u tiute i le faataunuuina
o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?
Na fetalai le Tama Faalelagi o Lana galuega ma [Lona] mamalu o le “ia aumaia
le tino ola pea ma le ola e faavavau o le tagata” (Mose 1:39). I le avea ai ma e
umia le perisitua, e i ai so tatou tiute i le fuafuaga a le Tama Faalelagi a o tatou
tausia i tatou lava ia agavaa ma faatino o tatou tiute faaleperisitua. O nei tiute
e aofia ai le faatinoina o sauniga o le perisitua, auauna atu i isi, ma le valaauliaina o tagata uma e o mai ia Keriso.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i aafiaga sa e
maua i le faataunuuina o
ou tiute faaleperisitua. O
a ni taunuuga o au taumafaiga? Pe ua e fesoasoani i
le Tama Faalelagi e ausia
Lana fuafuaga?
O anafea sa e vaaia ai alii
talavou o faamanuiaina isi
e ala i la latou auaunaga
faaleperisitua?
A o e suesue i nei punaoa, faalogo i le Agaga Paia. Mafaufau loloto i mea e mafai ona
fai e alii talavou e iloa ai auala latou te fesoasoani ai i le Atua a o latou faataunuuina o
latou tiute i le Atua.
Mose 1:39 (O le galuega ma le
mamalu o le Atua o le faaeaina o ana
fanau)
MF&F 20:46–60, 75–79; 84:111; 107:68
(Tiute o le Perisitua Arona)
MF&F 38:42 (E ao i e umia le perisitua
ona mama ma agavaa)
Vitio: “Valaau Atu i Tagata Uma e O
Mai ia Keriso”
Vitio: “Faataunuuina o Lou Tiute i le
Atua”
Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua,23
(tiute o tiakono), 46–47 (tiute o aoao),
70–71 (tiute o ositaulaga)
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
35
• Valaaulia alii talavou e mafaufau
i se upu se tasi e tauaofai ai mea sa
latou aoaoina i le vaiaso ua tuanai. Ia
talanoa i upu latou te filifilia.
• Faaali atu se ata o Ioane le Papatiso
(tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, 35), ma
fesili atu po o le a le mea sa ia faia e
saunia ai le ala mo le Faaola (tagai i le
Mataio 3). Fai atu i tagata o le korama
pe o faapefea ona latou saunia le ala
mo le toe afio mai o le Faaola pe a
latou faatinoina o latou tiute faaleperisitua.
Aoao faatasi
Fuafuaga o le Tiute
i le Atua
Tuu atu se taimi i le
faaiuga o le fonotaga a le
korama mo alii talavou e
fai ai ni fuafuaga i totonu o
a latou tusi Tiute i le Atua .
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o lau korama e malamalama ai pe
mafai faapefea ona fesoasoani le faatinoina o o latou tiute faaleperisitua i le Tama Faalelagi ina ia ausia ai Lana fuafuaga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili
se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Ia valaaulia ia alii talavou taitoatasi
e suesue i le vaega “Tiute o le Perisitua” o le tusi Tiute i le Atua (itulau
23, 46–47, po o le 70–71) ma vase lalo
o upu ma fuaitau galue [pe faatino].
Fai atu i alii talavou e faamalamalama pe faapefea ona fesoasoani ia
tiute taitasi e faataunuu le fuafuaga
a le Tama Faalelagi. O faapefea ona
faamanuiaina alii talavou i auaunaga
faaleperisitua a isi? O a ni faataitaiga
ua latou vaaia o le faamanuiaina o isi i
auaunaga faaleperisitua?
• I le avea ai o se korama, toe talanoa e uiga i le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 20:46–60. Ia valaaulia alii
talavou e faasoa atu ni aafiaga sa
latou maua i le faataunuuina o o latou
tiute o le valaaulia o isi e o mai ia
Keriso—e aofia ai tagata o aiga ma
uo. O faapefea ona latou fesoasoani e
faataunuu le fuafuaga a le Atua? Valaaulia i latou e faataitai le faatinoina o
ni tulaga e ono oo i ai lea e mafai ai
ona latou maua ni avanoa e faasoa atu
ai le talalelei. Mo se faataitaiga: “Ua
36
fesili atu lau uo ia te oe pe aisea e te le
taalo lakapi ai i le Aso Sa pe inu kofe
po o le lauti.” E faapefea ona latou
tali atu i fesili a a latou uo pe afai o la
latou sini o le faasoa atu o le talalelei?
Ia valaaulia i latou e sue i le itulau e
29, 51, po o le 73 o a latou tusi Tiute i
le Atua ma fai ni fuafuaga e faavae i
mea ua latou aoaoina.
• Ia faaali atu se tasi po o vitio uma
o loo fautuaina atu i le otootoga lenei.
Fai atu i alii talavou e faailoa atu po
o a tiute o le perisitua o loo faaalia i
vitio ma pe faapefea ona fesoasoani
nei tiute faaleperisitua i le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua (mo se
otootoga o tiute faaleperisitua, tagai
Tiute i le Atua itulau 23, 46–47, po o le
70–71). O a ni aafiaga ua latou maua
i le faataunuuina o nei tiute? Aisea
e taua ai le malamalama o le faataunuuina o o tatou tiute e fesoasoani i le
faataunuuina o le fuafuaga a le Atua?
E mafai faapefea e lenei malamalamaaga ona aafia ai le auala latou te
faataunuuina ai o latou tiute?
Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i lo latou tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi? O a ni o latou
lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o
se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona:
• Ia faasoa atu ni faataitaiga sa ia
vaaia e uiga i isi tagata o le korama o
fesoasoani e faataunuu le fuafuaga a
le Atua e ala i a latou auaunaga faaleperisitua.
• Ia fefautuaai ma tagata o le korama
e uiga i mea e mafai ona latou faia o
se korama ina ia lelei atili ai le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa tatalo le Faaola mo
Ona soo ma sa faaauau
pea ona ia auauna atu ia i
latou. Sa Ia maua avanoa
e faatasi ai ma i latou ma
faaali atu Lona alofa. O le
a e maua le tele o avanoa
e tuuina atu ai auaunaga
faaleperisitua a o i ai
faatasi i ou autafa ma sē o
umia le Perisitua Arona.
I nei taimi, ia faasoa atu
pe mafai faapefea e mea o
loo e faia ona fesoasoani
i le faataunuuina o le ata
o le faaolataga a le Tama
Faalelagi.
37
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
O le a le ata o le faaolataga?
Ua saunia e le Tama Faalelagi se fuafuaga e mafai ai ona tatou avea faapei o Ia.
O le ata o le faaolataga e aofia ai le Foafoaga, o le Pau, le Togiola a Iesu Keriso,
ma tulafono uma, o sauniga, ma aoaoga faavae o le talalelei. O lenei fuafuaga
e mafai ai ona faaatoatoaina i tatou e ala i le Togiola, maua se atoaga o le olioli,
ma ola e faavavau i le afioaga o le Atua.
Saunia oe lava ia faaleagaga
E faapefea ona aafia au filifiliga ma lau vaaiga e uiga
i le olaga ona o lou iloa o le
fuafuaga a le Tama Faalelagi? O a ni itu o le ata o
le faaolataga e te manao e
aoao atili i ai?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a fesoasoani i alii
talavou ia malamalama ai i le ata o le faaolataga?
E mafai faapefea ona
fesoasoani le malamalama
i le ata o le faaolataga i
tagata o le korama ina ia
lelei atili atu le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua?
Faaaliga 20:12–13; 2 Nifae 9:10–11;
Alema 5:15–21 (O le a toetutu tagata
uma ma tutu i luma o le Atua ina ia
faamasinoina)
1 Korinitio 15:20–22 (O le a oti
tagata uma)
MF&F 76:30–113 (Faamatalaga o malo
o le mamalu)
Eperu 12:9 (O le Atua o le Tama o o
tatou agaga)
Thomas S. Monson, “O le Tausinioga
o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me
2012, 90–93
2 Nifae 2:22–25 (O Le Pau o Atamu na
oo mai ai le ola faaletino)
Alema 34:32–33 (O le olaga lenei o le
taimi lea e salamo ai)
“Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004), 115–17
Vitio: “O Loto o Alii o le a Toilalo ai i
Latou”
Vitio: “O Le Ata o le Faaolataga”;
tagai foi i le DVD Punaoa Vaaia o le
Mataupu Faavae ma Feagaiga
Alema 40:11–14 (O le tulaga o tagata
pe a maliliu)
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
38
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Ia valaaulia alii talavou e tusi i lalo
se upu po o se fuaitau se tasi latou te
manatua mai le lesona o le vaiaso ua
tuanai ma faasoa atu la latou upu po
o le fuaitau i le korama.
• Aumai ni ata po o ni mea faitino se
tolu e faatusa i le Foafoaga, o le Pau,
ma le Togiola (mo se faataitaiga, kelei
mo le Foafoaga, ma se apu mo le Pau,
ma se ipu o le faamanatuga mo le
Togiola). Fai atu i alii talavou e faasoa
atu mea latou te iloa e uiga i nei mea
na tutupu ma le pogai ua taua ai.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le
ata o le faaolataga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se
tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Ia valaaulia se tasi o le korama e
aoao atu se vaega o lenei lesona. E
mafai ona ia faia lenei mea o se vaega
o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua, e
aoaoina ma aoao atu e uiga i le ata o
le faaolataga (tagai i le “Malamalama
i le Aoaoga Faavae,” itulau e 18, 42,
po o le 66).
• O ni nai aso o muamua atu, ia fai
atu i nisi o le korama e o mai saunia e
aoao atu i le korama e uiga i se vaega
o le ata o le faaolataga (e pei o le muai
olaga, olaga i le tino, lalolagi o agaga,
ma isi lava) e faaaoga ai le Talai La’u
Talalelei po o le Faamaoni i le Faatuatua. Tusi se ata faafaatusa o le ata o le
faaolataga i luga o le laupapa (mo se
faataitaiga, tagai i le Talai La’u Talalelei,54), ma ia valaaulia ia alii talavou
taitoatasi e aoao atu lana autu atofaina. Fai atu i alii talavou po o le a se
eseesega ua faia i o latou olaga ina ia
iloa ai e uiga i le ata o le faaolataga.
• Tofi atu i alii talavou taitoatasi se
fuaitau se tasi pe sili atu o mau o loo
i lenei otootoga. Fai atu i ai e faitau
lana vaega e iloa ai po o le a le vaega
o le ata o le faaolataga o loo aoao mai
e le fuaitau. Ia valaaulia o ia e faasoa
atu se mea ua ia aoaoina mai lana
fuaitau. E faapefea ona aafia le ala
tatou te vaai ai ia i tatou lava ona o
lo tatou iloa e uiga i le ata o le faaolataga? Le lalolagi o loo siomia ai i
tatou?
Motugaafa faafaiaoga
“O lau lava sauniuniga
faaleagaga e tele sona
sao i le atemosifia mo le
aoaoina. Afai e te saunia
faaleagaga, e te aumaia se
agaga o le filemu, alofa,
ma le faaaloalo. O i latou
e te aoaoina o le a sili atu
ona lagonaina le malupuipuia i le mafaufau loloto
ma le talanoaina o mea e
faavavau le aoga” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se isi Valaauga E Sili Ai [1999], 85).
• Faitau faatasi o se korama le Alema
12:30 ma le Alema 42:13–15. Ia valaaulia alii talavou e vaavaai mo ni fuaitau
o loo faaaoga e faamatala ai le ata o le
faaolataga. O le a se mea o aoao mai e
nei fuaitau e uiga i le fuafuaga? Faaali
le vitio “O Loto o Alii o le a Toilalo
ai i Latou,”; ma fai atu i alii talavou e
vaavaai pe na faapefea ona faamanuiaina Elder Russell M. Nelson ona o
le malamalama i le ata o le faaolataga.
Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu
39
Aoao atu i le ala a le
Faaola
ni auala ua faamanuiaina ai i latou i
lenei malamalama.
Sa faia e le Faaola ni fesili
sa faaosofia ai i latou sa Ia
aoaoina ina ia mafaufau
loloto i ai. Sa Ia fiailoa
moni a latou tali. E mafai
faapefea ona e faaaogaina
fesili e fesoasoani atu ai i
alii talavou ia mafaufau
loloto e uiga i upumoni o
le talalelei?
• Ia mautinoa ua tofu tagata o le
korama ma se kopi o le Faamaoni i le
Faatuatua, ma ia atofa atu i alii talavou
taitoatasi se numera mai le va o le 1
ma le 3. Ia fai atu ia i latou na tofia i
le numera 1 ia aoao mea uma e mafai
ona latou aoaoina mai le Faamaoni i le
Faatuatua e uiga i le muai olaga (itulau
e 115–16); fai atu ia i latou o le numera
2 e aoao e uiga i le olaga i le tino
(itulau e 116); ma fai atu ia i latou o le
numera 3 e aoao e uiga i le olaga pe a
mavae le oti (itulau e 116–17). Tuu atu
ia i latou e galulue i vaega o a latou
numera e tapena se otootoga puupuu
o mea latou te aoaoina, ma tuu atu e
faailoa atu i le korama atoa. Ia valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau
pe ono faapeī o latou olaga pe ana
faapea latou te le maua lenei malamalama e uiga i le ata o le faaolataga.
• Fai atu i alii talavou e faaaoga le
saunoaga a Peresitene Thomas S.
Monson “O Le Tausinioga o le Olaga”
ma tusitusiga paia e saunia ai se tali i
se tasi o fesili nei: O fea na ou sau ai?
Aisea ua tatou i ai iinei? O fea tatou
te o i ai pe a tatou tuua lenei olaga? Ia
valaaulia i latou e faasoa atu a latou
tali e pei o loo latou talanoa atu i se
uo o se isi tapuaiga. Aisea e taua ai le
iloa o tali i nei fesili?
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le ata o le faaolataga? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a
latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Taitai se talanoaga e uiga i le ala e
musuia ai i tatou e le malamalama i
le ata o le faaolataga ina ia avea ma ni
tagata lelei atu ua umia le perisitua.
40
• Fai atu i tagata o le korama e faasoa
mai lo latou agaga faafetai mo le ata o
le faaolataga.
Punaoa Filifilia
Vaega mai le “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–17
Muai Olaga
Ae e te lei fanau mai i luga o le fogaeleele, sa e nofo
ai i le afioaga o lou Tama Faalelagi o se tasi o Ana
fanau agaga. I lenei muai olaga, sa e auai i se fono
sili faatasi ma nisi o fanau agaga a le Tama Faalelagi.
I lena fono sili, sa faailoa atu ai e le Tama Faalelagi Lana fuafuaga sili o le fiafia (tagai Aperaamo
3:22–26).
Ina ia ogatasi ma le fuafuaga o le fiafia, o lea na osifeagaiga ai Iesu Keriso, le Uluai Atalii o le Tama i le
agaga, e avea ma Faaola (tagai Mose 4:2; Aperaamo
3:27). O e na mulimuli i le Tama Faalelagi ma Iesu
Keriso na faataga e o mai i le lalolagi ia latou maua
le poto masani i le olaga faitino ma alualu ai i luma
e agai atu i le ola e faavavau. Na fouvale Lusifelo, se
tasi atalii agaga o le Atua, i le fuafuaga ma “sa saili e
faaumatia le faitalia o le tagata” (Mose 4:3) Sa avea o
ia ma Satani, ma tuliesea faatasi ma e na mulimuli ia
te ia mai le lagi ma taofia ai faamanuiaga o le mauaina o se tino faaletino ma le poto masani i le olaga
faitino (tagai Mose 4:4; Aperaamo 3:27–28).
I le gasologa o lou i ai i le muai olaga, sa atiina ae ai
lou faasinomaga ma faateleina ai lou malosi faaleagaga. I le faamanuiaina la i le meaalofa o le faitalia,
na tatou faia ai ni faaiuga taua, e pei o le faaiuga
e mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi (tagai
2 Nifae 2:27). O nei filifiliga e i ai sona aafiaga i lou
olaga i na taimi ma le taimi nei. Sa e tupu ae i le
malamalama ma e aoao e te alofa ma fiafia i le upumoni, ma sa e saunia ai e te sau i le fogaeleele, lea e
mafai ai ona faaauau pea ona e agai i luma.
Olaga Faaletino
Ua e maua nei aafiaga o le olaga faitino. E tuufaatasi
o tatou agaga ma o tatou tino faaletino, e maua ai e
i tatou avanoa e tuputupu ae ai ma atiina ae i auala
ia na lē mafai ona maua i lo tatou muai olaga. O
lenei vaega o lou olaga o se taimi o le aoaoina lea e
mafai ai ona e faamaoniaina oe lava, filifili ai e sau
ia Keriso, ma saunia ai ina ia agavaa mo le olaga e
faavavau. O se taimi foi e mafai ai ona e fesoasoani
atu i isi ina ia latou mauaina upumoni ma mauaina
se molimau i le ata o le faaolataga.
Olaga pe a mavae le Oti
Pe a e oti, o le a alu atu lou agaga i le lalolagi o
agaga ma faatali ai le toetu. I le taimi o le toetu, o le
a tuufaatasia lou agaga ma lou tino, ma o le a faamasinoina oe ma tuuina atu ai i se malo o le mamalu.
O le mamalu o le a e ulu atu i ai, o le a faalagolago
lea i le loloto o lou liua ma lou usiusitai i poloaiga a
le Alii. E faalagolago i le ala na e “talia ai le mau ia
Iesu” (MF&F 76:51; tagai foi i fuaiupu e 74, 79, 101).
41
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
O le a le mea na tupu
i le muai olaga?
Ae tatou te lei fananau mai, sa tatou mau faatasi ma le Tama Faalelagi o ni Ana
fanau faaleagaga. I le Fono i le Lagi, sa faailoa mai ai e le Tama ia i tatou ia
Lana ata o le faaolataga, ma o Iesu Keriso sa filifilia e avea ma o tatou Faaola.
Sa taumafai Satani e sui le fuafuaga, i le aveese o lo tatou faitalia, ma sa faapea
ona tuliesea ai o ia ma e na mulimuli ia te ia. Sa tatou taliaina le fuafuaga a le
tatou Tama ma filifili e mulimuli ia Iesu Keriso.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i filifiliga ua e
faia i le olaga. O a ni aafiaga o lou malamalama i
le muai olaga i na filifiliga?
O le a faapefea ona aafia
lou faasinomaga e faavavau i au filifiliga?
O a ni filifiliga o loo faia
e alii talavou i le taimi nei
o le a faamanuiaina ai o
latou olaga i le faavavau?
O a ni filifiliga e mafai
ona faia ni aafiaga le lelei
i o latou faasinomaga e
faavavau?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua e lagona le faaosofia o oe e faasoa atu i le korama?
Ieremia 1:5; Alema 13:3 (Sa valaauina
ma filifilia e ua umia le Perisitua a o
le’i amataina le lalolagi)
Aperaamo 3:22–26 (O a tatou filifiliga
i le muai olaga ua mafai ai ona tatou o
mai i le lalolagi)
Faaaliga 12:9–11; Mose 4:1–4 (O loo
taumafai Satani e faatamaia le faitalia
o le tagata ma ua tulia ai i fafo)
“Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004), 115–16
Vitio: “O Le Ata o le Faaolataga”;
tagai foi i le DVD Punaoa Vaaia o le
Mataupu Faavae ma Feagaiga
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
42
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu
se mau latou te manatua mai le fonotaga a le korama i le vaiaso ua tuanai.
Fai atu ia i latou e talanoa e uiga i se
mea sa latou aoaoina mai ai.
• Fai atu i alii talavou e mafaufau e
uiga, ma faasoa atu soo se filifiliga
amiotonu sa latou faia i le taimi ua
tuanai, ma pe o faapefea ona faamanuiaina o latou olaga ona o na
filifiliga. Ona fai atu lea i ai e ta’u mai
se filifiliga sa latou faia ae latou te le’i
fananau mai. O le a se aafiaga o lenei
filifiliga i o latou olaga?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le
muai olaga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe
sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e
faitau se tasi o mau nei: Ieremia 1:5;
Alema 13:3; Aperaamo 3:22–23. Valaaulia alii talavou e vaavaai mo upumoni latou te aoaoina mai nei mau e
uiga i le muai olaga. E faapefea ona
faia e nei upumoni e uiga i le muai
olaga se aafiaga i le ala tatou te vaai ai
i o tatou olaga i le tino?
• Fai atu i alii talavou e fai se lisi o
nisi o luitau e feagai ma tagata i le
gasologa o le olaga nei. Ia valaaulia i
latou e faitau e uiga i le muai olaga i
le Faamaoni i le Faatuatua (itulau 115–
16), ma vaavaai mo upumoni e mafai
ona fesoasoani ai i tagata e mafaufau
i se tasi o ono manaomia ona iloa nei
upumoni, ma uunaia i latou e mafaufau i ni auala e mafai ona latou faasoa
atu ai a latou molimau e uiga i le ata o
le faaolataga.
• Fai atu i alii talavou e faitau le
Mose 4:1–2 ma vaavaai mo mea latou
te aoaoina e uiga i le Faaola ma Satani
i le Fono i le Lagi. O a ni mea ua
tatou iloa e uiga i taunuuga o gaoioiga a Satani mai le fuaiupu e 3–4? O
faapefea ona faaauau lenei feteenaiga
i le lalolagi i aso nei? O le a le tiute o
le Faaola i lenei feteenaiga? O le a lo
tatou tiute? Ia valaaulia alii talavou e
faailoa atu o latou lagona e uiga i le
Faaola ma Lona naunau e mulimuli i
le fuafuaga a Lona Tama.
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le muai olaga? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia tagata o le korama e
faasoa atu ni manatu po o lagona sa
latou maua i le taimi o le lesona. O a
ni mea ua musuia i latou e fai o le a
faamanuiaina ai o latou aiga po o le
korama?
• Faasoa atu lana molimau e uiga i
mea sa aoaoina atu.
Motugaafa faafaiaoga
“Ia faaeteete ina ia aua
ne’i tuuina atu ni fesili e
faatupu ai ni finauga po o
ni mataupu ma’aleale. Aua
le tuuina atu fesili e faatupuina ai le masalosalo pe
oo atu ai i ni talanoaga e
le mafai ona faamalamalamaina. Ia mautinoa o
au fesili e taitaiina atu ai
tagata o loo aoaoina i se
lotogatasi i le faatuatua ma
le alofa” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 69).
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa faasoa mai e le Faaola
ni tala faigofie, faataoto,
ma ni faataitaiga moni o
le olaga sa malamalama i
ai Ona au soo. O le lesona
lenei e tuuina atu ai se
avanoa sili mo oe e faasoa
atu ai faataitaiga o filifiliga
sa e faia ua faapea ona suia
ai lou olaga. O a ni aafiaga
e mafai ona faasoa mai e
alii talavou?
43
Punaoa Filifilia
Vaega mai le “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–17
Muai Olaga
Ae e te lei fanau mai i luga o le fogaeleele, sa e nofo
ai i le afioaga o lou Tama Faalelagi o se tasi o Ana
fanau agaga. I lenei muai olaga, sa e auai i se fono
sili faatasi ma nisi o fanau agaga a le Tama Faalelagi.
I lena fono sili, sa faailoa atu ai e le Tama Faalelagi Lana fuafuaga sili o le fiafia (tagai Aperaamo
3:22–26).
Ina ia ogatasi ma le fuafuaga o le fiafia, o lea na osifeagaiga ai Iesu Keriso, le Uluai Atalii o le Tama i le
agaga, e avea ma Faaola (tagai Mose 4:2; Aperaamo
3:27). O e na mulimuli i le Tama Faalelagi ma Iesu
Keriso na faataga e o mai i le lalolagi ia latou maua
le poto masani i le olaga faitino ma alualu ai i luma
e agai atu i le ola e faavavau. Na fouvale Lusifelo, se
44
tasi atalii agaga o le Atua, i le fuafuaga ma “sa saili e
faaumatia le faitalia o le tagata” (Mose 4:3) Sa avea o
ia ma Satani, ma tuliesea faatasi ma e na mulimuli ia
te ia mai le lagi ma taofia ai faamanuiaga o le mauaina o se tino faaletino ma le poto masani i le olaga
faitino (tagai Mose 4:4; Aperaamo 3:27–28).
I le gasologa o lou i ai i le muai olaga, sa atiina ae ai
lou faasinomaga ma faateleina ai lou malosi faaleagaga. I le faamanuiaina la i le meaalofa o le faitalia,
na tatou faia ai ni faaiuga taua, e pei o le faaiuga
e mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi (tagai
2 Nifae 2:27). O nei filifiliga e i ai sona aafiaga i lou
olaga i na taimi ma le taimi nei. Sa e tupu ae i le
malamalama ma e aoao e te alofa ma fiafia i le upumoni, ma sa e saunia ai e te sau i le fogaeleele, lea e
mafai ai ona faaauau pea ona e agai i luma.
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
O le a le faamoemoega
o le olaga?
I le olaga lenei ua tatou maua ai ni tino faaletino ma tofotofoina ina ia iloa ai pe
o le a tatou usitai i poloaiga a le Atua. O o tatou aafiaga i le aluga o le olaga nei
ua fuafuaina e fesoasoani ia i tatou ia avea atili e pei o lo tatou Tama Faalelagi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O faapefea ona e maua le
olioli i lenei olaga? O a ni
aafiaga ua fesoasoani e te
tuputupu ae ai faaleagaga?
O a ni mea o fai e alii talavou e avea atili ai e pei o le
Tama Faalelagi?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua e lagona ua
musuia oe e faasoa atu i le korama?
2 Nifae 2:25 (Ua faia i tatou ia tatou
maua le olioli)
Alema 12:25; 34:32; 42:4 (O le olaga
lenei o se taimi lea e tofotofoina ai ma
saunia ai e fetaiai ma le Atua)
3 Nifae 12:3–12 (Sa ta’u mai e le Faaola nisi o uiga auaumama faaleatua)
3 Nifae 12:48 (E finagalo le Tama
Faalelagi ia tatou atoatoa e pei ona
atoatoa o Ia)
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,”Ensign ma le Liahona, Nov.
2010, 129.
Thomas S. Monson, “O le Tausinioga
o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me
2012, 90–93
Dieter F. Uchtdorf, “E uiga i Faanoanoaga ma Filifiliga,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012
“Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004), 115–16
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
45
• Fai atu i alii talavou e faasoa atu se
mea sa latou aoaoina i le lesona o le
vaiaso talu ai. Ua faapefea ona aafia o
latou olaga i le lesona? O le a se mea
ua ese lo latou faia ona o mea ua latou
aoaoina? O a ni faamanuiaga ua ala
mai i a latou faatinoga?
• Faaali atu se manoa e i ai ni
faapona e nonoa i le ogatotonu.
Faamalamalama atu le auala e mafai
ona faatusa ai le faapona i lenei olaga,
ae o isi mea uma o loo i le isi itu o
le faapona ua faatusa i le olaga i le
tino ma mea uma o loo i le isi itu e
faatusa i le olaga pe a mavae le olaga
nei. E mafai ona avea lenei mea o se
fesoasoani vaaia e faatatau atu i ai i le
aluga o le fonotaga a le korama.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ia avea le faataupupula
atu i mata o i latou o loo
aoaoina e avea ma auala
e faatosina mai ai i latou
i lesona. Afai e te aoao
atu i le faaaogaina o le
faataupupula atu i o latou
mata, o loo taulai atu lou
naunautai ia i latou o loo
e aoaoina nai lo mea o
loo faaaoga i le lesona. O
le pupula sa’o atu i mata
a o e faalogo atu ia latou
faamatalaga ma fesili e
fesoasoani latou te iloa ai
o loo e naunau i mea o loo
latou fai mai ai” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 75).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani ai i tagata o le korama e aoao e uiga i
le faamoemoega o le olaga. O le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, ia filifili se
vaega se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Ia valaaulia alii talavou e suesue i
mau o loo i lenei otootoga ma faasoa
atu mea ua latou aoaoina e uiga i le
faamoemoega o le olaga lenei (e mafai
foi ona latou suesue i le Faamaoni i le
Faatuatua, itulau 115–16). E faapefea
ona aafia filifiliga tatou te faia i lo
tatou iloaina o lenei faamoemoega?
• Ia valaaulia alii talavou e faitau le
Faaamuia o loo i le 3 Nifae 12:3–12 ma
vaavaai mo uiga auaumama e finagalo le Tama Faaleleagi ia tatou atiina
ae i o tatou olaga i le tino. Fai atu ia i
latou e mafaufau i tagata o loo i tusitusiga paia po o o latou lava olaga o e
faataitaia nei uiga lelei. E faapefea ona
fesoasoani aoaoga a le Faaola o loo i
le 3 Nifae 12 ia tatou malamalama ai
i lo tatou faamoemoega o ni atalii o le
Atua?
• Tuu atu i tagata taitoatasi o le
korama se kopi o le “O Le Aiga: O Se
Folafolaga i le Lalolagi,” fai atu i ai e
faitau atu ma faailoga upu ma fuaitau o loo aoao atu ia te ia e uiga i ona
faamoemoega o se atalii o le Atua.
Valaaulia alii talavou e faasoa atu mea
na latou faailogaina ma faamatala atu
pe aisea e aoga ai ia i latou.
• Tofi alii talavou taitoatasi e faitau e
uiga i se mea na salamo ai o loo taua
i le saunoaga a Peresitene Dieter F.
Uchtdorf “E uiga i Faanoanoaga ma
Filifiliga,” a o vaavaai mo mea na te
aoaoina e uiga i le faamoemoega o le
olaga. Fai atu ia te ia e sue se tagata o
le korama sa faitau i se isi mea e ese
mai na salamo ai. Valaaulia i latou e
faasoa i le tasi ma le isi mea ua latou
aoaoina, ma fesili atu i ni isi o alii
talavou e faasoa atu i le korama atoa.
Valaaulia i latou e mafaufau i mea
e manaomia ona latou faia e aloese
ai mai le oo i nei mea e salamo ai i o
latou lava olaga.
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le faamoemoega o le olaga? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i
ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata o le a aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
46
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau e uiga i
mea sa aoaoina.
• Ia uunaia tagata o le korama e faatino soo se uunaiga latou te maua i le
taimi o le fonotaga a le korama.
Sa valaaulia e le Faaola ia
Ona soo e molimau atu.
Mo se faataitaiga, sa Ia
fesili atu i Ona soo, “Pe se
a la outou upu ia te a’u?”
Mataio 16:15. A e tuuina
atu ni fesili musuia i alii
talavou, o a latou tali e
mafai ona avea o ni avanoa e molimau atu ai.
47
Punaoa Filifilia
O LE AIGA
O SE FOLAFOLAGA I LE
LALOLAGI
O
O LE AU PERESITENE SILI MA LE AUFONO A APOSETOLO E TOASEFULULUA
O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI
I MATOU, O LE AU PERESITENE SILI ma le Aufono a
Aposetolo e Toasefululua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au
Paia o Aso e Gata Ai, matou te ta’utino atu ma le faamaoni,
o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e
le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē
Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.
O TAGATA UMA —tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa
o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga
faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai ma se
natura paia ma se taunuuga. O le tulaga tane po o le fafine [o
le tagata] o se vaega taua lea o le mua’i olaga, olaga faitino,
ma le faasinomaga e faavavau ma le faamoemoega.
I LE MUAI OLAGA, sa iloa ma tapua’i atalii ma afafine agaga i le
Atua o lo latou Tama e Faavavau ma sa [latou] talia Lana fuafuaga e mafai ai e Lana fanau ona maua se tino faaletino ma maua
le tomai faalelalolagi latou te maua ai le atoatoaga ma iloa tino
ai lo latou taunuuga paia o ni suli o le ola e faavavau. O le fuafuaga paia o le fiafia, ua mafai ai ona faaauau fegalegaleaiga
faaleaiga i tala atu o le tuugamau. Ua mafai i sauniga paia ma
feagaiga ua maua i malumalu paia ona toe foi atu ai tagata taitoatasi i le afioaga o le Atua ma toe faatasia ai aiga e faavavau.
O LE ULUAI POLOAIGA na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva,
e faatatau i lo la agavaa mo le tulaga faamātua, o se tane ma
se ava. Matou te ta’utino atu o le poloaiga a le Atua i Lana
fanau ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia
ma faatumauina. Matou te toe ta’utino atu foi ua poloai mai
le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava
o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se
tane ma le ava, e tatau ona faaaogaina ai.
MATOU TE TA’UTINO ATU o le ala ua foafoaina ai le ola faitino,
ua faatuina i le finagalo paia. Matou te faamaonia le paia o le
ola ma lona taua i le fuafuaga e faavavau a le Atua.
O LE TANE MA LE AVA ua i ai se tiutetauave paia e alofa ma
tausi e le tasi le isi ma a la fanau. “O fanau o le tofi lea mai
le Alii” (Salamo 127:3). Ua i ai i matua se tiute paia e tausia
a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai
mea e manaomia faaletino ma le faaleagaga, ma ia aoao i
latou e alolofa ma feauaunaa’i, ia tausia poloaiga a le Atua
ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea latou
te nonofo ai. O tane ma ava—tina ma tamā—o le a latou tali
atu i le Atua mo le faataunuuina o nei mea e ao ona faia.
O LE AIGA ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le
alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau. E tatau
ona fanauina fanau i totonu o feagaiga o le faaipoipoga, ma ia
tausia e se tamā ma se tina o ē ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa feagaiga faaleulugalii. E maua le fiafia i le olaga
faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia, e faavae ma tumau i mataupu faavae
o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa,
agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi. I le fuafuaga
paia, e tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le alofa
ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o
le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a
tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e
ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa.
O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai, e alagatatau
ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi. E tatau i aiga lautele ona
tuuina atu le lagolago pe a manaomia.
MATOU TE LAPATA’I ATU o tagata taitoatasi o ē ua solia feagaiga o le ola mama, o ē faasaunoa i taitoalua po o fanau, o ē ua
faatalalē i le faataunuuina o tiutetauave faaleaiga, o le a i ai
se aso tou te tutū atu ai e tali atu i luma o le Atua. E le gata i
lea, matou te lapata’i atu foi, o le faamalepeina o le aiga o le
a aumai ai i tagata taitoatasi, alaalafaga, ma malo, faafanoga
ia na ulua’i ta’u mai e perofeta anamua ma aso nei.
MATOU TE VALAAU ATU i tamalii ma failauga ma taitai o malo
i soo se mea ina ia faalauiloa atu na fua faatatau ua fuafuaina
ina ia faatumauina ma faamalosia le aiga o se iunite faavae
o malo.
Sa fofogaina lenei folafolaga e le Susuga a Peresitene Gordon B. Hinckley,
o se vaega o lana savali i le Sauniga Aoao a le Aualofa sa faia i le aso 23 o Setema, 1995 i le Aai o Sate Leki, Iuta.
48
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
Aisea e afaina ai filifiliga ou te
faia?
Ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le faitalia tatau, le tomai e filifili ai
ma faatino mo i tatou lava. E ui ina tatou saoloto e fai a tatou lava filifiliga, ae e
le mafai ona tatou filifilia taunuuga o na filifiliga. O filifiliga lelei e oo atu ai i le
fiafia tumau ma le ola e faavavau. Afai tatou te ole atu ia te Ia, o le a fesoasoani
mai le Tama Faalelagi ia tatou faia filifiliga poto.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau loloto i faaiuga
taua sa e faia i lou olaga.
Na faapefea ona faia e nei
faaiuga se aafiaga ia te oe
ma isi? O a ni mea ua e
aoaoina mai ai?
A o e tatalo mo alii talavou
taitoatasi, ia mafaufau
loloto i faaiuga o loo ia
faia. O le a faapefea ona
aafia o ia i le taimi nei ma i
le lumanai i nei faaiuga?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a
fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le taua o le faia o filifiliga poto?
Iosua 24:15 (E mafai ona tatou filifili e
auauna i le Alii)
Ioane 14:15 (O a tatou filifiliga lelei e
faaali atu ai lo tatou alolofa i le Tama
Faalelagi ma lo latou naunau e fai
Lona finagalo)
2 Nifae 2:16, 27; Helamana 14:30–31
(Ua tatou saoloto e filifili ma faatino
mo i tatou lava)
Moronae 7:14–15 (Ua tuuina mai ia i
tatou e faamasino i le va o le lelei ma
le leaga)
Russell M. Nelson, “O Filifiliga mo
le Faavavau,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2013
Quentin L. Cook, “O Auega a Ieremia:
Faaeteete i le Nofopologa,” Ensign po
o le Liahona, Nov. 2013
“Saolotoga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 150–51
“Faitalia ma le Tali Atu mo A’u Lava,”
Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 2–3
Vitio: “Tumau i Totonu o Laina”;
“Aua le Atuatuvale”
Thomas S. Monson, “O R e Tolu o
Filifiliga,” Ensign ma le Liahona, Nov.
2010, 67–70.
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
49
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Faaali atu se mea faitino e faatusa
i ai se mea sa aoaoina e alii talavou i
le vaiaso ua te’a, ma valaaulia i latou
e faasoa atu po o le a le faiā a le mea
faitino i se mea sa latou aoaoina.
• Faaigoa se tasi tulimanu o se
fasilaau i le “Filifiliga” ae o le isi i le
“Taunuuga,” ma ia faaaoga e faaali ai
o filifiliga uma tatou te faia ua pipii ai
foi ma sona taunuuga (o nisi e lelei, o
nisi taimi e le lelei). Ia valaaulia se alii
talavou e uu le fasilaau a o e faamalamalamaina se filifiliga e ono feagai
ma ia. E mafai e le alii talavou ona
faamatala le taunuuga o lena filifiliga.
Ia talanoaina le auala e aafia ai o tatou
olaga, aiga, ma auaunaga faaleperisitua ona o a tatou filifiliga.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Aua e te popole pe afai e
fifilemu mo ni nai sekone
ia tagata o loo e aoaoina
pe a uma ona e tuuina atu
le fesili. Aua e te taliina
lau lava fesili; tuu atu
se taimi mo tagata o loo
aoaoina e mafaufau ai i ni
tali. Ae peitai, o le faaumiumi o le leai o se pisa e
faailoa mai ai latou te le
o malamalama i le fesili
ma e manaomia ai lou toe
faaupuina atu” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 72).
50
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i
le aoaoga faavae o le faitalia. O le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se
gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se tagata o le korama e
aoao atu se vaega o le lesona lenei. E
mafai ona ia faia lenei mea o se vaega
o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e
aoaoina ma aoao atu e uiga i le faitalia
(tagai i le itulau “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66).
• Valaaulia alii talavou taitoatasi e
faitau filemu le “Filifiliga Saoloto ma
le Tali Atu mo A’u Lava” i le Mo Le
Malosi o le Autalavou ma faasoa mai
mea e faagaeetia ai o ia. Ona filifili lea
e tagata o le korama se isi tulaga faatauaina i le tusi ma faasoa atu nisi o
filifiliga sa latou faia e faatatau i lena
tulaga faatauaina ma faamanuiaga na
oo mai i na filifiliga. Mo se faataitaiga,
e te ono talanoaina o se korama ia
faamanuiaga sa latou mauaina mai le
mulimuli i le fautuaga e aloese mai
mausa o [vailaau faasaina] (tagai i le
itulau e 27).
• Tuu atu ia tofu alii talavou ma se
vaega o le lauga a Peresitene Thomas
S. Monson “O R e Tolu o Filifiliga” po
o le lauga a Elder Quentin L. Cook “O
Auega a Ieremia: Faaeteete i le Nofopologa” e faitau na o ia. Ona valaaulia
lea o alii talavou e faasoa mai ni mea
na faagaeetia ai i latou. E mafai ona
latou faia lenei mea i ni vaega toalaiti pe ma le korama atoa. Valaaulia
i latou e talanoa pe na faapefea ona
fesoasoani le fautuaga sa latou suesueina latou te faia ai ni filifiliga sili
ona lelei.
• Faaaoga se mea faapipii po o se
manoa e fai ai se “V” i luga o le fola o
le potuaoga. Valaaulia se alii talavou
e amata i le mea o loo fetaui ai le mea
faapipii po o le manoa ma savali agai
i lalo o le “V” ma ia tumau ai pea le
vae e tasi i itu taitasi E iu lava ona ia
manaomia le filifili e savali i le tasi itu
o le mea faapipii. Valaaulia ia alii talavou e faamatala mai se mea sa latou
aoaoina e uiga i filifiliga mai lenei
aafiaga. Valaaulia ia alii talavou e faitau le parakalafa muamua o le lauga a
Elder Russell M. Nelson “O Filifiliga
mo le Faavavau” ma faailoa mai ia
fuaitau latou te mananao e manatua.
Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai
po o le a so latou manatu i le fuaitau
“o filifiliga e fuafua ai taunuuga” po o
taunuuga o isi fuaitau mai le lauga a
Elder Nelson.
• Ia valaaulia ia alii talavou taitoatasi
e sue se faataitaiga o se tagata o faia
se filifiliga i tusitusiga paia (mo se
faataitaiga, e mafai ona latou faatusatusaina filifiliga sa fai e Nifae ma
filifiliga sa fai e Lamana ma Lemuelu
o loo i le 1 Nifae 3:1–8 ma isi vaega
i le 1 Nifae). O a taunuuga o nei
filifiliga? Na aafia faapefea isi i ia
filifiliga?
• Faaali atu se tasi o vitio ua fautuaina i lenei otootoga. Ia valaaulia
tagata o le korama e vaavaai mo taunuuga o filifiliga sa fai e alii talavou o
loo i le vitio. Fai atu ia i latou e faasoa
atu mea ua latou maua. Valaaulia i
latou e faasoa atu aafiaga ia na latou
faia ai se filifiliga sa matuai loloto lava
ona taunuuga. Valaaulia alii talavou
taitoatasi e faitau se mau se tasi o loo i
lenei otootoga ma faasoa atu pe mafai
faapefea ona fesoasoani ia te ia e fai ai
filifiliga sa’o i le lumanai.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa faasoa mai e le Faaola
ni tala faigofie, faataoto,
ma ni faataitaiga moni o le
olaga sa malamalama i ai
Ona soo. O le lesona lenei
e tuuina atu ai se avanoa
sili mo oe e faasoa atu ai
faataitaiga o filifiliga sa e
faia ua faapea ona suia ai
lou olaga. O a ni aafiaga e
mafai ona faasoa mai e alii
talavou?
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le aoaoga faavae o le faitalia? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i
ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Ia faasoa atu ni faataitaiga o filifiliga lelei sa ia faia ma faamatala pe
na faapefea ona aafia lona olaga ma
olaga o isi, e aofia ai lona aiga, i na
filifiliga. E mafai foi ona ia valaaulia
isi tagata o le korama e faasoa atu.
• Ia valaaulia tagata o le korama e iloilo e le tagata lava ia ia filifiliga o loo
latou faia e aafia ai lo latou mafai ona
avea o ni tagata faamaoni e umia le
perisitua. E mafai ona ia uunaia i latou
e fuafua ni auala e faaleleia atili ai.
51
Punaoa Filifilia
Faitalia ma le Tali Atu mo Oe Lava Ia Mo Le Malosi o
le Autalavou (2011), 2–3
Ua tuuina atu e lou Tama Faalelagi ia te oe le faitalia, o le tomai e filifili ai le sao mai le sese, ma galue
ai mo oe lava ia. E sosoo atu ma le tuuina atu o le
ola lava ia, o le aia tatau e taitaia ai lou olaga o se
tasi lea o meaalofa silisili a le Atua ia te oe. A o e i ai
i lenei lalolagi, o le a tofotofoina oe ina ia iloa ai pe o
le a e faaaogaina lou faitalia e faaali atu ai lou alofa i
le Atua e ala i le tausia o Ana poloaiga. E mafai ona
taialaina oe e le Agaga Paia i le faaaogaina ma le
amiotonu o lou faitalia.
O lau matafaioi le faia o au filifiliga. E manatu tele
mai le Atua ia te oe ma o le a fesoasoani ia te oe i le
faia o filifiliga lelei, e tusa lava pe faaaoga e lou aiga
po o uo o latou faitalia i auala e le sa’o. Ia i ai lou
lototoa a’ia’i e tu mausali ai e usiusitai i le finagalo o
le Atua, e tusa lava pe e te tu na o oe. A o e faia lenei
mea, ua e faia se faataitaiga mo isi e mulimuli ai.
E ui ina e saoloto e filifili lau lava ala o taga fai, e te
le saoloto e filifili taunuuga. Pe lelei pe leaga, o le
a mulimuli mai taunuuga o se iuga masani lava o
filifiliga e te faia. O nisi amioga e agasala ai, e ono
oo mai ai le fiafia faalelalolagi mo se taimi, ae o na
filifiliga e faatuai ai lou alualu i luma ma oo atu ai i
52
le lotolotoi o le lototiga ma le faanoanoa. O filifiliga
amiotonu e taitai atu ai i le fiafia tumau ma le ola
faavavau. Ia manatua, o le saolotoga moni e oo mai
i le faaaogaina o lou faitalia e filifili ai le usiusitai; o
le aveesea o le saolotoga e oo mai i le filifilia o le le
usiusitai.
O lau matafaioi foi le atiina ae o tomai ma taleni ua
tuuina atu e le Tama Faalelagi ia te oe. E te tali atu ia
te Ia pe o a mea o e faia i au taleni ma pe o faapefea
foi ona e faaaogaina ou taimi. Filifili e fai mea lelei e
tele i lou lava loto malie.
Fuaitau mai ia Russell M. Nelson, “O Filifiliga mo le
Faavavau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
O’u uso e ma tuafafine pele, o aso taitasi o se aso o
faiga filifiliga. Ua aoao mai e Peresitene Thomas S.
Monson e faapea “o filifiliga e fuafua ai taunuuga.”
O le faaaogaina ma le poto o lou saolotoga e fai ai a
oe lava filifiliga, e taua i lou tuputupu ae faaleagaga,
i le taimi nei ma mo le faavavau. Ua e laitiiti tele e
aoao, pe ua e matua tele mo se suiga. O lou naunautaiga ina ia aoaoina ma suia e sau mai se taumafaiga
e musuia faalelagi mo le alualu i luma e faavavau.
O aso taitasi e aumai ai se avanoa mo filifiliga mo le
faavavau.
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
Aisea e oo mai ai tofotofoga
ia i tatou?
O se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi, le ao ona tatou oo i faigata i le
olaga nei. I nisi o tulaga, o faigata e oo mai o le taunuuga o a tatou lava filifiliga
le lelei po o filifiliga a isi. O isi tofotofoga o se vaega masani lava o lo tatou
aafiaga i le tino. E ui ina faigata, ae o o tatou luitau e mafai ona fesoasoani ia i
tatou e tuputupu ae ai faaleagaga ma avea atili ai e pei o Iesu Keriso.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i tofotofoga sa
e oo i ai i lou olaga. Na
faapefea ona faamalosia oe
e le Faaola i le gasologa o
nei taimi faigata?
O nisi o alii talavou e te
aoaoina atonu ua uma
ona feagai ma ni tofotofoga ogaoga. O i latou
uma lava o le a manaomia
ona faalagolago i le alofa
mutimutivale o le Faaola
e maua ai le fesoasoani i le
taimi o tofotofoga i o latou
olaga atoa
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a ni lagona e te maua a o e
suesue?
2 Nifae 2:11 (E ao lava ona i ai le faafeagai i mea uma)
Mosaea 23:21 (E tuuina mai e le Atua
ia i tatou ia faigata e tofotofo ai lo
tatou faatuatua)
Eteru 12:27 (E aumai e le Atua ia i
tatou vaivaiga ina ia tatou lotomaualalo ai)
MF&F 101:1–9 (O nisi o faigata e oo
mai ona o a tatou lava filifiliga le lelei)
MF&F 121:7–8; 122:4–9 (O tofotofoga
tatou te maua ai le potomasani ma e
mo lo tatou lava lelei)
Thomas S. Monson, “Ou Te Le Tuua
Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia
te Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2013
Henry B. Eyring, “Mauga e Aea,”
Ensign po o le Liahona, Me 2012, 23–26
Neil L. Andersen, “Tofotofoga o Lou
Faatuatua,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2012
“Faigata,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 6–10
Vitio: “O le a Siitia e le Atua i
Tatou i Luga,”“E Mafai e le Perisitua ona Faamalosia o Tatou Aiga i
Tofotofoga,”“Toe Atinaeina o Olaga”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
53
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e mafaufau
ma tusi i lalo se mea se tasi sa latou
aoaoina i le vaiaso talu ai ma faasoa
mai i le korama. Faaaoga lenei mea o
se vaega e amata ai mo le faailoaina
atu o le lesona o le vaiaso lenei.
• Tusi fesili nei i luga o le laupapa,
ona talanoaina lea o se korama: Aisea
e oo mai ai ia i tatou faigata? O a ni
pogai o o tatou tofotofoga? E faapefea
ona tatou aoao mai o tatou tofotofoga? Tusi i luga o le laupapa se ata o
se fasi koale ma se taimane. Fesili atu
i alii talavou pe faapefea ona gaosi
mai ia taimane mai i le koale (e ala i
le matuai tu’iina ma le tunuina mo
se taimi umi lava). O le a se mea ua
aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga
i faigata?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ia faatulaga nofoa i totonu
o le potu ina ia mafai ai ona
e vaai atu i mata o tagata
taitoatasi ma ia mafai e
tagata taitoatasi ona vaai
mai i ou foliga” (O Le Aoao
Atu E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 75).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le
faamoemoega o faigata. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga
se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi
i lalo se tofotofoga o loo i ai ia te ia
po o i ai i se tasi o lona aiga. Valaaulia alii talavou e suesue i mau o loo i
lenei otootoga po o isi mau latou te
iloa e maua ai se mea o aoao mai ai
le mafuaaga e oo mai ai faigata ia i
tatou. Valaaulia i latou e faasoa atu
mea latou te maua. E mafai faapefea
ona fesoasoani lenei mau e foia le
tofotofoga na latou tusia
• Faitau faatasi ia parakalafa muamua e lua o le “Faigata” i le Faamaoni
i le Faatuatua. O le a le matafaioi o faigata i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?
Tuu atu i tagata taitoatasi o le korama
se vaega se tasi o vaega e tolu o loo
totoe e uiga i faigata i le Faamaoni i le
Faatuatua, ma fai atu i le alii talavou
e sauni e aoao atu i tagata uma o le
korama le mea ua latou aoao mai a
54
latou vaega. Uunaia i latou e faasoa
atu se ala po o se aafiaga patino e
faatatau i mea sa latou faitauina.
• Tusi se laina e alu i lalo o le ogatotonu o le laupapa, ma tusi ai “Aisea
e oo mai ai tofotofoga ia i tatou?” i le
pito i luga o se tasi koluma ma le “E
mafai faapefea ona tatou fetaiai ma
luitau i o tatou olaga?” i luga o le isi
koluma. Vaevae le lauga a Peresitene
Thomas S. Monson “Ou Te Le Tuua
Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia
te Oe” i ni vaega, ma tuu atu ia tofu
alii talavou ma se vaega e faitau. Fai
i alii talavou e tagai mo tali i nei fesili
ma tusi a latou tali i le laupapa i le
koluma talafeagai. O a ni malamalamaaga o le a maua e alii talavou mai
le lauga a Peresitene Monson?
• Valaaulia alii talavou e faitau i le
aafiaga o Peresitene Henry B. Eyring i
le fausiaina o faavae mo fale (e pei ona
faamatalaina i lana saunoaga “Mauga
e Aea”). O le a se mea latou te aoao
mai ia Peresitene Eyring e uiga i le
saunia faaleagaga e fetaiai ma faigata?
O a ni mea o loo fai e alii talavou i le
taimi nei e saunia ai mo faigata latou
te ono feagai i le lumanai?
• Faatasi ai ma se faatagaga mai
le epikopo, ia valaaulia tamā o alii
talavou e faasoa atu i le korama auala
ua fesoasoani ai Iesu Keriso ia i latou
e manumalo ai i tofotofoga. O a ni
mea sa latou aoao mai o latou aafiaga
i faigata? Fai atu i tamā e faasoa atu se
mau o se vaega o le talanoaga.
• Fai i alii talavou e faitau ia parakalafa e fa mai le lauga a Elder Neil L.
Andersen “Tofotofoina o Lo Outou
Faatuatua,” e amata i le “O nei
tofotofoga faigata ua mamanuina e
faamalolosia atili ai oe,” pe faaali se
tasi o vitio o fautuaina mai i lenei
otootoga. Valaaulia ia alii talavou e
mafaufau loloto i le fesili “Aisea e oo
mai ai tofotofoga ia i tatou?” ao latou
faitau pe matamata. O le a se mea o
latou aoao mai lenei lauga po o vitio e
mafai ona fesoasoani ia i latou ia iloa
le mea e fai pe a oo mai faigata po o
tofotofoga?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa faaaoga e le Faaola ia
tusitusiga paia e aoao ma
molimau mai ai e uiga i
Lana misiona. O le lesona
lenei o loo i ai le tele o mau
mamana o loo aoao mai ai
le ala o le a faamalosia ai e
le Faaola i tatou i taimi o o
tatou tofotofoga. A o suesue ma talanoa alii talavou
i nei mau, o le a molimau
mai le Agaga Paia i lo
latou moni.
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe latou te malamalama
i le pogai e oo mai ai faigata ia i tatou? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? O i
ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata o le a aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Taitaia se talanoaga e uiga i auala e
mafai ai e le korama ona faataunuu lo
latou tiute faaleperisitua o le fesoasoani atu i isi i o latou tofotofoga.
E mafai ona latou tusia ni fuafuaga
e fesoasoani ai ia i latou i le vaega
“Auauna Atu i Isi” i a latou tusi Tiute
i le Atua.
• Faasoa atu lana molimau i le ala na
faamalosia ai e le Faaola o ia i taimi o
tofotofoga.
55
Punaoa Filifilia
Vaega mai le “Puapuaga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 6–10
O se vaega o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi, lou fetaiai ma puapuaga i le taimi o le olaga
faaletino. O tofotofoga, o mea e le fiafia ai, faanoanoaga, ma’i, ma le loto tiga, o ni vaega faigata o le
olaga, ae peitai e mafai ona latou taitaiina atu ai i le
tuputupu a’e faaleagaga, faaleleia atili, ma le alualu
i luma a o e liliu atu i le Alii.
O puapuaga e eseese mafuaaga e oo mai ai. E ono
mafai ona lua fetaiai ma tofotofoga, o se taunuuga
lea o lou faamaualuga ma le le usiusitai. O nei tofotofoga e mafai ona aloese mai ai e ala i le ola amiotonu. O isi tofotofoga o ni vaega faanatura o le olaga
ma e ono oo mai i taimi o loo e ola amiotonu ai. Mo
se faataitaiga, e mafai ona tupu ia te oe tofotofoga
i taimi o ma’i, po o le le mautonu, po o le oti foi o e
pele. E oo mai puapuaga i nisi o taimi ona o filifiliga
le lelei ma upu ma gaoioiga faatiga a isi.
Vaega mai se saunoaga a Henry B. Eyring, “O Mauga e
A’ea,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 23–26
I le avea ai o se alii talavou, sa ou faigaluega i se
konekarate i le fausiaina o fusi faavae ma faavae o
fale fou. I le vevela o le taumafanafana, o se galuega
faigata le saunia o le eleele mo taiala e sasaa i ai le
56
sima mo le fusi faavae. Sa leai ni masini. Sa matou
faaaogaina se piki ma se suo. O le fausiaina o faavae
mausali mo fale, o se galuega faigata i na aso.
E manaomia ai foi le onosai. Ina ua uma ona sasaa le
sima o le fusi faavae, sa matou faatalitali sei mago.
Po o le a lo matou mananao e faagasolo le galuega,
ae sa matou faatalitali foi ina ua uma ona sasaa le
faavae a’o lei talaia taiala.
Sa sili foi ona faagaeetia loto i se tufuga fou le mea
sa foliga mai o se faagasologa e le malie ma alu ai
le taimi, e tuu ai ma le faaeteete u’amea i totonu o
taiala e faamalosi ai le faavae ua mae’a.
I se auala foi faapena, e tatau ona saunia ma le faaeteete le eleele mo faavae o o tatou faatuatua ina ia
tatalia ai afā o le a oo mai i olaga taitasi. O lena amataga mausali o se faavae o le faatuatua, o le amiosa’o
o le tagata lava ia.
O lo tatou filifilia o le sa’o e le aunoa, i soo se taimi
e tuu mai ai i o tatou luma se filifiliga, e fatuina ai le
eleele mautu i lalo o lo tatou faatuatua. E mafai ona
amata i le taimi o laitiiti talu ai o agaga uma lava ua
fananau mai ma le meaalofa foaifua o le Agaga o
Keriso. O lena Agaga e mafai ai ona tatou iloa pe a
tatou faia le mea sa’o i luma o le Atua ma pe a tatou
faia se mea sese i Lana silafaga.
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
E mafai faapefea ona ou maua
le mafanafana pe a maliu
se tasi ou te alofa i ai?
O le oti o se vaega taua o le ata o le faaolataga. Ina ia avea faapei o lo tatou
Tama Faalelagi, e ao ona tatou oo i le oti ma maua ni tino toetutu, atoatoa. A
tatou malamalama o le oti o se vaega o le fuafuaga o le Tama Faalelagi, ma na
faatoilalo e Iesu Keriso le oti e ala i Lana Togiola, e mafai ona tatou maua le
faamoemoe ma le toafilemu pe a maliu se tasi e pele [ia te oe].
Saunia oe lava ia faaleagaga
Pe ua e maua pe na maua
foi e isi e te iloaina le
faamoemoe pe a maliliu
ni isi e pele ia te i latou? O
a ni mau po o ni mataupu
faavae sa fesoasoani atu?
Atonu ua uma ona feagai
nisi o alii talavou ma se
maliu o se tasi e pele [ia te
i latou]. O le a oo uma i ai i
latou i se aso. O le a se mea
e te manao ia latou iloa o
le a fesoasoani ai ia i latou?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a ni lagona e te maua a o e
suesue?
Mosaea 16:7–8 (O Le Toetu o Iesu
Keriso ua aveese ai le tui o le oti)
Mosaea 18:8–10; MF&F 81:5 (E tatau
ona tatou faamafanafana atu ia i latou
o e manaomia le faamafanafanaga)
Alema 11:42–45 (Ona o le Toetu o
le Faaola, o le a tatou toe maua ai o
tatou tino)
Alema 28:12; MF&F 42:45–46 (Tatou te
faavauvau mo e ua maliliu, ae o le oti
e suamalie ia i latou o e oti o i le Alii)
Alema 40:11–14 (O le a ola pea o tatou
agaga pe a tatou oti)
MF&F 137:5–10 (Ua vaai Iosefa Samita
i lona uso o Alavini, tamaiti laiti, ma
isi o i le malo selesitila)
MF&F 138 (Faaaliga a Peresitene
Iosefa F. Samita e uiga i le lalolagi o
agaga)
Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—e
Faaauau Pea le Tala,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2007, 21–24; tagai foi i le
vitio “Seia Tatou Toe Feiloai”
Russell M. Nelson, “Faitotoa o le Oti,”
Ensign, Iulai 1992, 90–93
Shayne M. Bowen, “ ‘Talu ai o loo Ola
A’u, O le a Ola foi Outou,’ ” Ensign po
o le Liahona, Nov. 2012, 15–17
Vitio: “O Loo Avea Pea i Tatou o se
Aiga,”“O le a Ia Fesoasoani ia te Oe”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
57
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• O a ni mea ua valaaulia alii talavou
e fai o se taunuuga o mea sa latou
aoaoina? Valaaulia i latou e faasoa
mai pe faapefea ona avea le faatinoina
o mea ua latou aoaoina ma aafiaga i
o latou olaga ma olaga o o latou aiga
ma uo.
• Faasoa atu sou lava aafiaga, po o
se aafiaga mai se isi tagata, e uiga i le
mauaina o le toafilemu i le mavae ai o
le maliu o se tasi e pele. Valaaulia alii
talavou e faasoa atu o latou aafiaga.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O fesili e tusia i luga o le
laupapa ae lei amataina
le vasega o le a fesoasoani
i tagata o loo aoaoina e
amata ona mafaufau e
uiga i autu ao lei amataina
le lesona” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai, 100).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le
olaga pe a mavae le oti. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga
se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Ia valaaulia alii talavou e tusi i lalo
a latou fesili, manatu, po o popolega
e uiga i le oti, ona tuu atu lea latou te
sue mo tali i mau o loo fautuaina atu
i lenei otootoga pe mai le saunoaga a
Elder Russell M. Nelson “Faitotoa o
le Oti.” Ia uunaia i latou e tusi i lalo
ni mau faapitoa po o faamatalaga
o loo ta’ua ai le tiute o le Faaola i le
fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le oti.
Fai atu ia i latou e faasoa atu mea ua
latou maua. Valaaulia i latou e faasoa
atu o latou lagona e uiga i mea ua faia
e le Faaola mo i tatou.
• Faaali le vitio “O le a Ia Tuuina atu
ia te Oe le Fesoasoani,” ma valaaulia
alii talavou e faasoa atu se mea sa
faagaeetia ai i latou. A uma le vitio,
talanoa pe o le a se eseesega e i ai le
lalolagi pe ana faapea e iloa uma e
58
tagata le mea ua iloa e le alii talavou i
le vitio.
• Faasoa atu le tala e uiga ia Mrs.
Patton mai le saunoaga a Peresitene
Thomas S. Monson “Mrs. Patton—e
Faaauau Pea le Tala,” pe faaali atu le
vitio “Seia Tatou Toe Feiloai.” Fesili
atu i alii talavou pe o le a sa latou tali
atu i le fesili sa fesili ai Mrs. Patton
ia Thomas Monson talavou. Ia faitau
faatasi o se korama le Mosaea 18:8–10
ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga
81:5. Ia talanoa i le tiutetauave o loo
i ai i e umia le perisitua e tuuina atu
le faamafanafanaga, lagolagosua, ma
isi auaunaga faaleperisitua i aiga o e
maliliu nisi e pele ia i latou. E mafai
ona e valaaulia se sui o le au epikopo
e auai i le talanoaga lenei.
• Valaaulia le afa o le korama e faitau
le tala e uiga ia Sister Ramirez o loo i
le saunoaga a Elder Shayne M. Bowen
“ ‘Ona o lo o Ou Ola, O le a Ola Foi
Outou,’ ” ae valaaulia le isi afa e faitau
le tala e uiga i le atalii o Elder Bowen
o Tyson. Fai atu ia i latou e faasoa atu
ni mea latou te aoao ai e uiga i auala e
maua ai le mafanafana pe afai e maliu
se tasi e pele ia i latou ma pe faapefea foi ona faamafanafana atu i isi. Ia
valaaulia alii talavou e faasoa atu soo
se aafiaga sa latou oo i ai ina ua maliu
se tasi e pele ia i latou. Na faapefea
ona fesoasoani lo latou malamalama e
uiga i le Togiola ma le ata o le faaolataga latou te maua ai le faamafanafanaga? Afai e talafeagai, faasoa atu sou
lava aafiaga.
• Vaevae le vasega i ni vaega se lua.
Fai atu i se tasi o vaega e faitau le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:5–
10 ma le isi vaega e faitau le Mataupu
Faavae ma Feagaiga 138:57–58. Fai
atu i alii talavou e talanoaina ia latou
vaega ni mea o aoao mai e nei mau e
uiga i mea o le a tutupu pe a mavae
le oti. Ona talanoa lea faatasi o se
korama, le auala e mafai ai e lenei
malamalama ona fesoasoani i se tasi
ua maliu se e pele ia te ia. E faapefea
ona fesootai lenei malamalama ma lo
tatou tiutetauave o le faia o le galuega o le talafaasolopito o aiga ma le
malumalu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa fesili le Faaola i ni fesili
sa mafua ai ona mafaufau
ma [i ai] lagona loloto o ni
isi o tagata. E mafai faapefea ona e valaaulia alii
talavou e mafaufau loloto
ma saili mo musumusuga?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani ia latou lagona
le saogalemu i le faasoaina atu o o latou lagona
patino?
Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea sa latou aoaoina nei. Pe ua latou malamalama
i le ala e maua ai le mafanafana pe a maliu se tasi latou te alolofa i ai? O a ni o latou
lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina
o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona
ia taitaia se talanoaga e uiga i mea e mafai ona fai e tagata o le korama e tuuina atu ai
le auaunaga mo se tasi e le’i mamao atu se taimi sa maliu ai se tasi e pele ia te ia. O i ai
ni tina ua maliliu a latou tane po o isi o le uarota po o le alalafaga e ono manaomia se
fesoasoani?
59
Punaoa Filifilia
Vaega mai se saunoaga a Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—ua Toe Faaauau le Tala,” Ensign po o le Liahona
Nov. 2007, 21–24
Muamua, ou te fia tauina atu ia te outou e uiga ia
Afa. E enaena migimigi lona lauulu, ma e laumata
fiafia. E umī ai lava o ia i soo se tamaitiiti i le vasega.
Ou te matea o le auala lenei, i le 1940, a o tele fevesiaiga lea na iu ina avea ma Taua Lona II o le Lalolagi,
lea sa aveina ai le tele o vaega o Europa, sa mafai
ai e Afa ona faavalea ia taitai sa taliaina fitafita
ma tusia ai lona igoa i le neivi i le na o le 15 o ona
tausaga. Ia Afa ma le toatele o tamaiti, o le taua o se
suesuega maoae lea. Ou te manatuaina lona aulelei
i lana toniga a le neivi. Sa matou moomoo maimau
e pe ana matou matutua pe uumi teisi atu, ina ia
mafai foi ona tusia o matou igoa.
O le talavou o se taimi faapitoa lea o le olaga. E pei
ona tusia ai e Longfellow:
E maeu le matagofie o le talavou!e maeu lona susulu
Faatasi ai ma ona moomooga, manaoga, ma miti!
O le Tusi o Amataga, o le Tala e le Uma,
O tamaitai uma o ni toa manumanu, ae o alii uma o
se uo!
[“Morituri Salutamus,”i le The Complete Poetical
Works of Henry Wadsworth Longfellow (1883), 259.]
Sa mimita tele le tina o Afa i le fetu lanumoana sa
teuteu ai le faamalama o lona potu malolo. E faailoa
atu ai i soo se tasi e sopoia luma o lona fale e faapea
o lana tama o loo i le militeli a lona malo, ma o loo
tautua lelei ai. Afai ou te sopoia luma o le fale, e
masani ona ia tatalaina mai le faitotoa ma valaaulia
atu au i totonu ina ia faitau le tusi sili ona lata mai
na aumai ia Afa. E faatumulia ona mata i loimata;
ona talosagaina lea o au e faitau leotele. E matuai
taua lava Afa i lenei tina ua oti lana tane.
60
O loo mafai lava ona ou manatuaina Mrs. Patton ma
ona lima talatala o tuuina faalelei le tusi i totonu o
lona teutusi. O lima galulue malosi; o Mrs. Patton
o se tamaitai teufale mo se tasi o ofisa i le taulaga.
O aso uma lava o lona olaga sei vagana ai Aso Sa
e mafai ai ona vaaia o ia o savali atu i le auala, o le
paelo ma le pulumu i lona lima, o lona lauulu sinasina ua faapatu lelei i luga, o ona tauau ua vaivai
mai le galuega ma ua faanounou ona o lona matua.
Ia Mati o le 1944, a o vevela lena o le taua, sa toe
siitia atu ai Afa mai le USS Dorsey, O se vaatau, agai
i le USS White Plains, O se vaa e feaveai ai vaalele
tau. A o latou i ai i Saipani i le Pasefika i Saute, sa
osofaia ai le vaa. O Afa le isi sa i ai i luga o le vaa na
fano ai i le vasa.
Sa aveeseina le fetu lanumoana mai lona nofoaga
mamalu i luma o le faamalama o le fale o le aiga o
Patton. Sa suia i le lanu auro, e faailoa ai o le sa fai
ma sui o le fetu lanumoana ua maliufasia i le taua.
Na mou atu se malamalama mai le olaga o Mrs. Patton. Sa lofituina o ia i le faanoanoa ma le lotovaivai.
Faatasi ai ma se tatalo i lo’u loto, sa ou oo atu ai
i le auala savali masani i le aiga o Patton, ma tau
mafaufau po o a ni upu faamafanafana e mafai ona
sau mai laugutu o se tamaitiiti.
Sa matala le faitotoa, ma fusi atu au e Mrs. Patton
e pei lava o sana tama. Na avea le fale ma se falesa
a o tootutuli ai se tina loto mafatia ma se tamaitiiti
faatauvaa i le tatalo.
Ina ua ma toe tulai a’e i luga, sa faatausisila mai
Mrs. Patton i o’u mata ma fai mai: “Tommy, ou te le
auai i se ekalesia, a o oe e te auai. Ta’u mai ia te au,
e toe ola ea Afa?” I le malosi sili sa ia te au, sa ou
molimau atu ai ia te ia, e moni o le a toe ola ia Afa.
FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA
Aisea e tatau ai ona ou tausia
lo’u tino e pei o se malumalu?
O o tatou tino sa foafoaina i le faatusa o le Atua. O ni meaalofa mai le Tama
Faalelagi e mafai ai ona tatou oo i le olaga i le tino ma faaauau atu ai ia avea
atili e pei o Ia. O lenei malamalama e aafia ai le ala tatou te tausia ai o tatou
tino ma o tatou lagona e uiga i le Tama Faalelagi ma i tatou lava. A tatou tausia
o tatou tino o ni malumalu o le Atua, tatou te maua faamanuiaga faaletino,
faalelagona ma faaleagaga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni faamanuiaga ua e
maua a o e taulimaina lou
tino e pei o se malumalu
o le Atua? O a auala ua
tuputupu ae ai lou malamalamaaga i le paia o lou
tino a o e maua ni aafiaga i
le olaga ma vaavaai i olaga
o isi?
O a ni luitau o loo feagai
ma alii talavou a o latou
taumafai e taulima o latou
tino o ni meaalofa paia mai
le Atua? E faapefea ona
fesootai le ala o loo latou
taulima ai o latou tino i le
mana o le perisitua?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua musuia oe e le
Agaga e faasoa atu i alii talavou?
Kenese 39:1–21; Tanielu 1:3–21 (Sa
faaalia e Iosefa ma Tanielu le faaaloalo
mo o laua tino)
MF&F 130:22; Mose 6:9 (Ua faia i
tatou i le faatusa o le Atua)
1 Korinito 6:19–20; MF&F 93:33–35 (O
i tatou o malumalu o le Atua)
Gordon B. Hinckley, “Great Shall Be
the Peace of Thy Children,” Ensign,
Nov. 2000, 50–53
MF&F 88:15–16 (O le agaga ma le tino
o le auga atoa lea o le tagata)
Vitio: “O le Mustang Mamona,”“Ola
Mama: O Fea e Tuaoi Ai?”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
61
• Faamanatu i alii talavou mea sa
latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua
te’a. E i ai ni a latou fesili po o manatu
e uiga i mea sa latou talanoaina?
• Faaali atu se ata o se malumalu,
ma valaaulia alii talavou e tusi i lalo
ni upu e oo atu i o latou mafaufau a o
latou mafaufau e uiga i le malumalu.
O a ni upu faafeagai o na upu? Fai atu
i alii talavou e faasoa atu ia mea sa
talosagaina i latou e fai e fai ai o latou
tino faaletino e pei o ni malumalu o le
Atua.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Aloese mai le taumafai e
aoao atu mea uma lava e
mafai ona tautalagia i se
mataupu e tasi. O i latou o
loo e aoaoina atonu ua i ai
so latou malamalama i le
mataupu. Ia manatua o lau
lesona e le na o le pau lea o
le taimi o le a latou aoao ai
e uiga i le mataupu” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 106).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama ai o o
latou tino e paia. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi
pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Ia tuu atu i alii talavou taitoatasi se
mau o loo i lenei otootoga. Ia valaaulia alii talavou e suesue ia fuaitau
ma otooto i se fuaiupu mea ua latou
aoaoina i le mafuaaga e paia ai o latou
tino. Fai atu ia i latou e faasoa atu mea
e mafai ona latou faia e tausisia ai le
mama o o latou tino ma mafaufau.
• Ia valaaulia alii talavou taitoatasi e
faitau se vaega o se tasi o lauga o loo
fautuaina atu i lenei otootoga. Ona
tuu atu lea i alii talavou ni nai minute
e saunia ai se lesona puupuu e uiga
i le paia o le tino. Ia uunaia i latou e
faaaoga se upusii mai le lauga faatasi
ai ma o latou lava aafiaga ma molimau patino.
• Faitau faatasi o se korama le 1 Korinito 6:19–20 ma le MF&F 93:33–35. Fai
atu i alii talavou e fai se lisi o auala ua
pei ai o tatou tino o se malumalu o le
Atua. Ia valaaulia i latou e talanoa nisi
o luitau e feagai ma le autalavou i le
tausia o o latou tino ia pei o se malumalu. O a ni mea e mafai ona latou
faia e foia ai nei luitau?
• Vaevae le korama i ni vaega taitoalua. Tofi se tagata se toatasi o vaega
taitasi e faitau le Kenese 39:1–21 ae o
62
le isi e faitau le Tanielu 1:3–21 (mo ata
o nei tala, tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, 11, 23). Fai atu ia i latou e vaavaai
mo ni auala sa faaalia ai e Iosefa ma
Tanielu le faaaloalo mo o laua tino,
ona faasoa atu lea i le tasi ma le isi
mea latou te maua. E mafai faapefea
ona latou mulimuli i faataitaiga a
Iosefa ma Tanielu?
• Ia valaaulia alii talavou e tagai i le
faasino mataupu o le Mo Le Malosi o le
Autalavou ma faailoa po o fea o tulaga
faatauaina e faatatau i le tausisia o o
tatou mafaufau ma tino ia mama. Vaevae le korama i ni vaega, ae tuu atu
ia i latou e suesue nei vaega ma sue
tali i le fesili “Aisea e tatau ai ona ou
faia lo’u tino e pei o se malumalu?”
Valaaulia i latou e faasoa atu ni mea
e mafai ona latou faia e ola ai i nei
tulaga faatulagaina.
• Ia faaali atu se tasi o vitio o loo
fautuaina atu i le otootoga lenei. Ia
valaaulia alii talavou e faailoa ma
talanoaina ia tala faatatau o loo faaaogaina i le vitio e faamalamalama ai le
taua o le tausisia o o tatou tino mama.
O le a se mea e mafai ona latou faia e
uunaia ai e le tasi le isi ia ola i tulaga
faatulagaina o loo aoao mai i le vitio?
• Fai atu i alii talavou e faaaoga le
vaega “Laei ma Foliga Vaaia” i le Mo
le Malosi o le Autalavou e tali ai fesili
e pei o le “O a tulaga faatonuina o le
Alii e faatatau i le tauagafau?” “Aisea
e taua ai le mulimuli i nei tulaga
faatauaina?” ma le “E faapefea ona
faaalia i lo tatou tauagafau le faaaloalo mo le paia o o tatou tino?”
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea sa latou aoaoina nei. Pe ua latou malamalama
lelei i le paia o o latou tino? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a
latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuu atu lana molimau e uiga i faamanuiaga e oo mai i le taulimaina ma
le faaaloalo o o tatou tino.
• Fuafua ma tagata o le korama e
galulue faatasi e faataunuu le vaega
“Soifua Maloloina Faaletino” o le
Tiute i le Atua (itulau e 31–35).
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa alofa le Faaola ia i latou
sa Ia aoaoina. Sa Ia silafia
i latou ma tagata e mafai
ona avea ai i latou. Sa Ia
sailia ni auala tulaga ese ia
latou tuputupu ae ai—auala sa faapitoa lava mo na
o i latou. Pe a latou oo i ni
tauiviga, e le liliuese o Ia
mai ia i latou ae faaauau
pea ona alofa ma auauna
atu ia i latou. O le a se mea
e mafai ona e faia e alofa
ma auauna atu ai i alii
talavou e pei ona faia e le
Faaola?
63
Punaoa Filifilia
Ofu ma Foliga Vaaia Mo Le Malosi o le Autalavou
(2011), 6–8
E paia lou tino. Ia faaaloalo i ai ma aua le faaleagaina i soo se auala. O ou ofu ma foliga vaaia, e mafai
ona e faaalia ai le taua tele o lou tino. E mafai ona e
faaali atu o oe o se soo o Iesu Keriso ma e te alofa ia
te Ia.
Ua fautua mai e le aunoa ia perofeta a le Atua i Ana
fanau ina ia faia ofu e talafeagai. A fai faalelei au
teuga ma ofu e talafeagai, ua e valaaulia le mafutaga
a le Agaga ma e mafai ona avea oe ma uunaiga lelei
i isi. O ou ofu ma au teuga e uunaia ai le ala tou te
amio ai ma isi.
Ia aua lava nei e tuumaualaloina ou tulaga faatonuina o ofu. Aua nei faaaogaina se faatasiga faapitoa
e fai ma ‘alofaga e ofu ai i ni ofu e le talafeagai. Pe a
e ofu i ni ofu e le talafeagai, ua e auina atu se savali
e feteenai ma lou faasinomaga o se atalii po o se
afafine o le Atua. Ua e auina atu foi se savali o loo
e faaaogaina lou tino e faatosina mai ai tagata ma
taliaina.
O lavalava e le talafeagai o lona uiga o soo se lavalava lava e fufusi, valavala, pe faaalia ai itutino i
soo se itu. E tatau i tamaitai talavou ona aloese mai
ofuvae pupuu tele ma sakete puupuu tele, mitiafu
ma ofutino e aliali ai le manava, ma lavalava e aliali
ai tauau pe maualalo tele ua aliali ai le fatafata po o
64
le papatua. E tatau i alii talavou ona tausisia le tauagafau i o latou foi foliga vaaia. E tatau ona matalelei ma tumama alii ma tamaitai talavou ma aloese
mai le soonafai po o le manatu faasamasamanoa i
le faiga o ofu, sitaili o lauulu, ma amioga. E tatau
ona latou filifili ma le tatau ai ia ofu e talafeagai pe a
auai i taaloga. O tifiga a le lalolagi e fesuisuia’i, ae o
tulaga faatonuina a le Alii o le a le suia lava.
Aua nei faaleagaina lou tino i le taina ai o pe’a po o
le faapūpūina. Tamaitai talavou, afai tou te mananao e tatui o outou taliga, ia fai na o se pea tautaliga
se tasi.
Ia faaalia le faaaloalo i le Alii ma oe lava ia e ala i
le faia o ofu talafeagai i sauniga ma gaoioiga faaleEkalesia. E matua taua lava lenei mea aemaise pe
a auai i sauniga faamanatuga. E tatau i alii talavou
ona faia ofu e mamalu ai, pe a faatinoina le sauniga
o le faamanatuga.
Afai e te le o mautinoa pe o le a le ofu talafeagai e
fai, suesue i upu a perofeta, tatalo mo le taitaiga, ma
fesili i ou matua po o taitai mo se fesoasoani. O ou
ofu ma foliga vaaia i le taimi nei o le a fesoasoani e
saunia oe mo le taimi pe a e alu i le malumalu e osia
feagaiga paia ma le Atua. Ia fesili ifo ia te oe lava,
“Faamata ou te maua le lagona toafimalie lelei i o’u
foliga vaaia pe a na fai o loo ou i ai i le afioaga o le
Alii?”
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Mati: O Le Togiola a Iesu Keriso
“Faauta ou te fai atu ia te outou, tou te faamoemoe, e ala i le togiola a Keriso” (Moronae 7:41).
O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou ia “o mai ia Keriso … ma taumamafa i lana olataga, ma le mana o lana togiola” (Ominae 1:26). I le iunite lenei e
mafai ona e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama pe faapefea, e ala i le salamo ma le
Togiola, e mafai ai ona latou tumau i le mama ma le agavaa e faataunuu o latou tiute
faaleperisitua. E mafai foi ona e fesoasoani ia i latou ia iloa, o le avea ai ma e umiaina
le Perisitua Arona, ua ia i latou se matafaioi paia e fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola a o latou faatautaia sauniga o le faamanatuga ma le papatisoga.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola?(Tiute i le Atua)
O le a le Togiola a Iesu Keriso?
O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso?
O le a le uiga ina ia salamo?
O le a le alofa tunoa?
Aisea e manaomia ai ona ou faamagalo atu i isi?
O le a le toetu?
E mafai faapefea ona fesoasoani le Togiola ia te au i taimi o ou tofotofoga?
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
65
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,” itulau 24–25,
48–49, 72–73
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
66
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
Tiute i le Atua
E faapefea ona ou fesoasoani
i isi ia maua faamanuiaga
o le Togiola?
A o saunia ma faatautaia e e umiaina le Perisitua Arona le faamanatuga, latou
te fesoasoani i tagata o le Ekalesia e faafou le mana faamama o le Togiola i o
latou olaga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni ou lagona a o e saunia, faatautaia, pe taumafa
foi i le faamanatuga? Aisea
e taua ai le faamanatuga ia
te oe?
O le a se manatu o alii
talavou i le sauniga o le
faamanatuga? O le a se
mea e mafai ona latou faia
e saunia lelei atili ai e faatautaia le faamanatuga? O
le a se mea e te fia manao
ia latou malamalama i ai e
uiga i le tiutetauave o loo
ia i latou?O a nisi auala e
mafai ai e e o umia le Perisitua Arona ona fesoasoani
i isi ina ia maua faamanuiaga o le Togiola?
O a ni mau ma ni lauga e mafai ona fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le matafaioi o loo ia i latou e fesoasoani ai i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola?
Luka 22:19–20; 3 Nifae 18:1–11 (Na
faavaeina e Iesu Keriso le faamanatuga)
Boyd K. Packer, “O Le Togiola,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2012,
75–78
MF&F 20:76–79 (E faatautaia e e umia
le Perisitua Arona le faamanatuga)
“Faamanatuga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 45–47
MF&F 38:42 (E tatau ona agavaa e
umia le perisitua e faatino ai sauniga)
“O Le Avea ma Faaola i Luga o
Mauga o Siona,” Aoaoga a Peresitene o
le Ekalesia: Iosefa Samita: Iosefa Samita
[2007], 499).
Opetaia 1:21 (E tatau ona avea i tatou
ma faaola i le mauga o Siona).
Vitio: “O le Perisitua
Maoae,”“Faapaiaina Outou Lava”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
67
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i alii talavou e faasoa mai se
mea latou te manatua mai le lesona o
le vaiaso ua tea. O a ni fesili o i ai pea?
O faapefea ona latou ola ai i mea ua
latou aoaoina?
• Valaaulia uso o le korama e lisi i
luga o le laupapa a latou tali i le fesili
“E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia
maua faamanuiaga o le Togiola?”
Aoao faatasi
Fuafuaga o le Tiute
i le Atua
Faataga se taimi i le
faaiuga o le fonotaga
faalekorama mo alii
talavou e fai ai ni fuafuaga
ia latou tusi o le Tiute i
le Atua . O nei fuafuaga
e patino lava, ae e mafai
e uso o le korama ona
fesoasoani i le tasi ma le
isi e fatu ni manatu mo a
latou fuafuaga.
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitasi ia malamalama
pe faapefea ona faataunuu ona tiute faaleperisitua e fesoasoani ai i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola. I le avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona
faia ni fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua e faatautaia ai sauniga faaleperisitua
i le faaaloalo. A o lei faia se fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou
tusi o le Tiute i le Atua i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou
e faasoa mai ni o latou aafiaga o loo latou mauaina a o latou faataunuuina a latou
fuafuaga.
• Valaaulia se uso o le korama e faaali mai se ata o le Faaola o loo faatautaia le faamanatuga (tagai Tusi Ata o
le Talalelei,54). Fai atu ia te ia e faamalamalama mai le nofoaga na tupu ai
lea mea, po o le a le mea o tupu i le
ata, ma le auala e avea ai ē umiaina le
Perisitua Arona ma sui o Iesu Keriso
a o latou faatautaia le faamanatuga i
le asō. Fai atu i alii talavou pe o a ni
o latou lagona a o latou saunia ma
faatautaia le faamanatuga.
• Valaaulia alii talavou e faitau
taitoalua le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 20:76–79, Luka 22:19–20, ma
le 3 Nifae 18:1–11. Fai atu ia i latou e
talanoaina po o le a le mea o faatusa i
ai le falaoa ma le vai ma po o ai foi o
fai ai e umiaina le perisitua ma sui a o
latou saunia ma faatautaia le faamanatuga (tagai i le Tiute i le Atua,24).
68
Valaaulia alii talavou e sue i le vaega
o le “Galue” o a latou tusi o le Tiute i
le Atua (itulau 25, 49, po o le 73) ma
fai ni fuafuaga e faavae i mea na latou
talanoaina. Uunai i latou e fai atu i o
latou matua po o se taitai ia fesili nei:
O le a le uiga o le sauniga o le faamanatuga ia te oe? O le a se mea e mafai
ona ou faia o sē umia le Perisitua
Arona e fesoasoani ai ia te oe ia maua
se aafiaga anoa i le faamanatuga? I
fonotaga faalekorama i le lumanai,
valaaulia uso o le korama e faasoa
mai ni tali i nei fesili ma soo se aafiaga
ua latou mauaina a o latou faataunuuina a latou fuafuaga.
• Ia faitau o se korama le Mataupu
Faavae ma Feagaiga 38:42 ma talanoaina pe faapefea ona faatatau lenei
fuaiupu ia i latou o loo tauaaoina
“ipu” o loo i ai faatusa o le Togiola
(tagai Tiute i le Atua,48). Faaali se tasi
o ata o loo fautua mai i lenei otootoga,
ma fai atu i alii talavou e tagai mo ni
mafuaaga e manaomia ai ona latou
mama ina ia mafai ai ona faaaoga le
perisitua. Valaaulia i latou e sue i le
vaega o le “Galue” ia latou tusi o le
Tiute i le Atua (itulau 25, 49, po o le 73)
ma faia ni fuafuaga e faavae i mea ua
latou aoaoina.
• Valaaulia alii talavou e faitau
ia tatalo o le faamanatuga, faailoa
feagaiga o i ai i nei tatalo, ma faamalamalama mai o latou uiga. O a ni upu e
tulagaese ia i latou? (tagai i le Tiute i le
Atua,72). E faapefea e uiga ma amioga
a i latou e faatautaia le faamanatuga
ona aafia ai le aafiaga o tagata o le
faapotopotoga? Valaaulia alii talavou
e sue i le vaega o le “Galue” ia latou
tusi o le Tiute i le Atua (itulau 25, 49,
po o le 73) ma faia ni fuafuaga e faavae i mea ua latou aoaoina.
• Aumai i le fonotaga a le korama se
mea e suitulaga i le malamalama (e
pei o se matauila po o se moliuila).
Valaaulia alii talavou e mafaufau po
o le a le uiga o le avea ma se malamalama i isi a o e faasoa atu ia i latou le
tala i le amataga o le lauga a Peresitene Boyd K. Packer “O Le Togiola.”
Fai atu i alii talavou e faasoa mai o
latou manatu e uiga i le auala e mafai
ona avea ai i tatou ma ni “malamalama pito i lalo” i se tagata o mafatia.
E faapefea ona avea i tatou ma ni
malamalama pito i lalo pe a tatou
faatino o tatou tiute faaleperisitua?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I faatulagaga uma lava, sa
avea ai lava le Faaola ma
faataitaiga ma faiaoga mo
Ona soo. Na Ia aoao i latou
e tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Na Ia aoao
i latou e alolofa atu ma
auauna atu e ala i [Lona]
alofa ma auauna atu ia i
latou. E mafai faapefea ona
avea oe ma se faataitaiga
o mataupu faavae o loo e
aoao atua?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama
i le auala latou te fesoasoani atu ai i isi, i le avea ai ma ni e umiaina le perisitua, ina ia
maua faamanuiaga o le Togiola? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai
nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai le fuafuaga sa ia tusia
i lana tusi o le Tiute i le Atua ma lana
tautinoga e faataunuu.
i latou atonu e le mafai ona auai mai
i le lotu (pei ona faatonuina ai e le
epikopo).
• Talanoaina pe faapefea e uso o le
korama ona avatu le faamanatuga ia
69
Punaoa Filifilia
Vaega mai le “Faamanatuga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 45–47
I le po a o lumanai ai Lona Faasatauroga, na faapotopoto ai Iesu ma Ana Aposetolo ma faia le faamanatuga. “ona tago ai lea o Ia i le areto, ua faafetai,
ua tofitofi, ma avatu ia te i latou, ua faapea atu. O
lo’u tino lenei, ua foaiina atu mo outou; tou te faia le
mea nei e fai ma faamanatuga ia te au. Sa faapea foi
ona tago i le ipu, ina ua uma ona talisua, ua faapea
atu, O lenei ipu o le feagaiga fou lea i lo’u toto, ua
faamaligiina mo outou” (Luka 22:19–20). Ina ua
mavae Lona Toetu mai, sa Ia faia foi le faamanatuga
i tagata o Sa Nifae (tagai 3 3 Nifae 18:1–11).
O aso nei ua tatou aai i le areto [falaoa] ma feinu
i le vai e fai ma faamanatuga o le taulaga togiola
a Iesu Keriso. O lenei sauniga o se vaega taua o la
tatou tapuaiga ma lo tatou atiinaega faaleagaga. O
le faateleina ona tatou manatunatu loloto i ai i lona
taua, o le faateleina foi lena ona avea o se mea e paia
ia i tatou.
Faamanatuina o le Faaola ma Lana Togiola
O le faamanatuga e maua ai se avanoa mo oe e
manatua ai ma le agaga faafetai le soifua, auaunaga,
ma le Togiola a le Alo o le Atua.
O le areto po o le falaoa ua tofitofi, e te manatua ai
Lona tino. E mafai ona e mafaufau i ai i Ona tiga
faaletino—aemaise ai Lona mafatiaga i luga o le
satauro. E mafai ona e manatua ai, ona o Lona alofa
mutimutivale ma lona alofa tunoa, o le a toe tutu
mai ai tagata uma ma maua ai le avanoa mo le ola e
faavavau faatasi ma le Atua.
Faatasi ai ma sina ipu itiiti o le vai, e mafai ona e
manatuaina ai sa faamaligiina e le Alii Lona toto i le
tiga ma puapuaga matuia faaleagaga, e amata mai
70
i le Faatoaga o Ketesemane. O iina na ia fetalai ai,
“Ua matua tiga lo’u loto e oo i le oti” (Mataio 26:38).
I le tuuina atu o Ia i le finagalo o le Tama, na matua
tigaina ai o Ia e sili i mea e mafai ona tatou manatu i
ai: “[Na] sau le toto ai pu afu uma, e faapea ona tele
lona puapuaga ona o le amioleaga ma mea inosia
a lona nuu” (Mosaea 3:7). E mafai ona e manatua
ona o le faamaligiina o Lona toto, ua faasaoina ai oe
ma isi tagata uma e Iesu Keriso mai le mea ua taua
i tusitusiga paia o le “uluai sala” o le solitulafono a
Atamu (Mose 6:54). E mafai foi ona e manatua na
puapuagatia o Ia i agasala, faanoanoaga, ma tiga a
fanau uma lava a le Tama Faalelagi, lea ua maua ai
le faamagaloina o agasala mo i latou o e salamo ma
ola i le talalelei (tagai 2 Nifae 9:21–23).
Faafouina o Feagaiga ma Faamanuiaga Folafolaina
A o e taumafa i le faamanatuga, ua e molimau atu i
le Atua o le a faateleina lou manatuaina o Lona Alo
e sili atu i lo o le taimi puupuu o lena sauniga paia.
Ua e folafola atu o le a e manatua pea o Ia. Ua e
molimau atu ua e lotomalie e ave i ou luga le suafa o
Iesu Keriso ma o le a e tausia Ana poloaiga. O le aai
ma le feinu i le faamanatuga ma faia nei tautinoga,
ua faafouina ai au feagaiga o le papatisoga (tagai
Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37).
O le a e mauaina na faamanuiaga silisili pe a e
tausia feagaiga o le papatisoga. A o e faafouina na
feagaiga, o le a faafouina foi e le Alii folafolaga o le
faamagaloina o au agasala. O le mama mai agasala,
o le a mafai ai ona e “maua pea lona Agaga e faatasi
ma [oe]” (MF&F 20:77). O le mafutaga faifai pea ma
le Agaga o se tasi lea o meaalofa silisili e mafai ona
e mauaina i le olaga faaletino. O le a taitaiina oe e le
Agaga i ala o le amiotonu ma le filemu, e taitaiina
atu ai oe i le ola e faavavau faatasi ma lou Tama oi le
Lagi ma Iesu Keriso.
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
O le a le Togiola a Iesu Keriso?
O le Togiola o le taulaga a Iesu Keriso sa faia e fesoasoani ai ia i tatou e faatoilalo le agasala, faigata, ma le oti. O le taulaga togiola a Iesu sa tupu i le Faatoaga o Ketesemane ma luga o le satauro i Kalevario. Na Ia totogiina le tau mo a
tatou agasala, tauave i Ona lava luga le oti, ma sa toetu mai. O le Togiola o le
faailoaga silisili lea o le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Pe ua e maua se molimau
o le Togiola? Faapefea ona
avea le Togiola ma se faamanuiaga i lou olaga?
O le a se mea ua malamalama i ai alii talavou e uiga
i le Togiola? O le a se mea
e mafai ona latou maua i
tusitusiga paia, a o le a foi
se mea e mafai ona latou
aoao atu i le tasi ma le isi e
uiga i le Togiola? E mafai
faapefea ona latou lagonaina ma faaalia le lotofaafetai mo le Togiola?
O a punaoa o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le Togiola ma lona taua i o
latou olaga?
Mataio 26–27 (I Ketesemane ma luga
o le satauro, na totogi ai e Iesu Keriso
le tau mo a tatou agasala ma tauaveina ai i Ona lava luga o tatou tiga)
Mataio 28:1–10 (Na faatoilalo e Iesu
Keriso le oti e ala i Lona Toetu)
2 Nifae 9:6–16 (Na faatoilalo e Iesu
Keriso le agasala ma le oti e ala i Lana
Togiola)
Alema 7:11–13 (Na tauaveina e Iesu
Keriso lava Ia o tatou tiga, ma’i, faaletonu, ma agasala)
Thomas S. Monson, “Ua Toetu o Ia!”
Ensign po o le Liahona, Me 2010, 87–90
Linda K. Burton, “Pe Ua Tusia i o
Tatou Loto le Faatuatua i le Togiola a
Iesu Keriso?” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2012
“O Le Togiola a Iesu Keriso,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 14–21
Vitio: Vitio faatusi paia o loo faaalia ai
le Togiola
Vitio: “An Apostle’s Easter Thoughts
on Christ” (e le o mafai ona sii mai)
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
71
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae o le
lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi le fesili mai le lesona o le
vaiaso ua tea (le autu o le lesona) i
luga o le laupapa. Fesili atu i uso o le
korama po o a mea na latou aoaoina
i le vaiaso ua tea ua fesoasoani ai ia i
latou e tali lenei fesili. O le a se mea
na latou faia sa latou ola ai i se mea na
latou aoaoina?
• Faaali atu ni ata o loo faaalia ai
mea na tutupu i le Togiola (e pei o
puapuaga o le Faaola i le Faatoaga o
Ketesemane, Lona Faasatauroga, po o
Lona Toetu; tagai Tusi Ata o le Talalelei, 56–59), ma fai atu i alii talavou e
faasoa mai ni mea ua latou iloaina e
uiga i nei mea na tutupu. Valaaulia
alii talavou taitasi e tusi i lalo sana
fesili e uiga i le Togiola. Ao mai fesili,
ma faitau atu leotele pe a talafeagai
ai. Uunai alii talavou taitasi e faaauau
pea ona mafaufau i lana fesili i le
taimi atoa o le lesona. I le faaiuga o
le lesona, fai atu i le korama e faasoa
mai soo se tali na latou maua ia latou
fesili.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
E sili atu ona auai ma le
anoa tagata o le vasega
pe a fai atu ia i latou ni
fesili anoa ma tuu atu i ai
se taimi e mafaufau loloto
ai ae latou te lei tali mai.
Ina ia tuu atu i uso o le
korama lea taimi, mafaufau e tusi ia fesili i luga o le
laupapa pe fai atu i uso o
le korama e tusi a latou tali
i se pepa (tagai O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 71−73).
72
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le
Togiola a Iesu Keriso. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili
atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina
ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66). E mafai ona
e fautua atu ia ona faitauina le lauga
a Peresitene Thomas S. Monson “Ua
Toetu o Ia!” a o ia saunia.
• Fai atu i se alii talavou e faatusatusa se mea na tupu i toe itula o
le soifuaga o le Faaola ma ni mau
faasino i le Mataio 26–28 (e pei o
puapuaga i Ketesemane, le faalataina,
o tofotofoga o Keriso, le Faasatauroga,
ma le Toetu; mo ni ata o nei mea na
tutupu, alu i le biblevideos.lds.org po
o le Tusiata o le Talalelei). O a ni mea
ua aoaoina e alii talavou e uiga i le
Faaola ma Lana Togiola mai nei mea
na tutupu? Valaaulia ni nai uso o le
korama e faasoa mai o latou lagona e
uiga i le mea sa faia e le Faaola mo i
latou.
• Valaaulia alii talavou taitasi e faitau
se tasi o mataupu faavae o le Togiola
mai le lauga a Linda K. Burton “Pe Ua
Tusia ea i o Tatou Loto le Faatuatua
i le Togiola a Iesu Keriso?” Fai atu ia
te ia e sue se tasi i le korama na faitau
i le mataupu faavae lava lea e tasi,
ma valaaulia i latou e talanoaina mea
na latou aoaoina ma faasoa mai se
faataitaiga mai i o latou lava olaga po
o olaga o tagata latou te iloaina o loo
atagia mai ai le mataupu faavae. Fai
atu i se tasi mai paga taitasi e faasoa
mai i le korama atoa ni mea na latou
talanoaina.
• Valaaulia alii talavou e faitau le
2 Nifae 9:6–16 ma vaavaai mo ni
fuaiupu ua aoao atu ai ia i latou le
manaomia o le Togiola. Tuu atu se
taimi i ni alii talavou e faasoa mai ai
ni fuaiupu na latou filifilia ma ni mea
latou te aoao atu. Uunai i latou e tusi
se tusi i se tasi e le talitonu i le Atua
ma faaaoga nei fuaiupu e faamalamalama ai pe aisea e taua ai le Togiola
ma pe aisea tatou te manaomia ai se
Faaola. Fai atu ia i latou e fefaasoaai a
latou tusi i le tasi ma le isi.
• Valaaulia nisi o alii talavou e faitau
le Alema 7:11–13, ma valaaulia isi e
faitau e uiga i le alofatunoa i le Taiala i
Tusitusiga Paia. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i
le auala e faamanuiaina ai e le Togiola
o latou olaga. E mafai faapefea e le
mana o le Togiola ona fesoasoani ia i
tatou, e faaopoopo atu i le totogiina
o le tau mo a tatou agasala? Fai atu i
alii talavou e faasoa mai se faataitaiga
mai tusitusiga paia pe mai i o latou
lava olaga lea na maua ai e se tagata
le malosi e ala mai i le Togiola.
• Matamata i se tasi pe sili atu o vitio
ua lisiina i lenei otootoga, ma valaaulia alii talavou e tusi i lalo o latou
lagona pe a uma ona latou matamata.
Fai atu ia i latou e faasoa mai pe aisea
latou te faafetai ai mo le Togiola a Iesu
Keriso.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faaaoga e le Faaola ia
tusitusiga paia e aoao mai
ai e uiga i Lana misiona.
Na Ia aoao atu i tagata ia
mafaufau mo i latou lava e
uiga i tusitusiga paia. O le
a se mea e mafai ona e faia
e fesoasoani ai i alii talavou e faaaoga tusitusiga
paia ia malamalama ai i le
Togiola a Iesu Keriso?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama atili i le Togiola? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a
latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia uso o le korama e tusi i
lalo ma faasoa mai mea e mafai ona
latou faia e fesoasoani ai i o latou
aiga ma uo ia maua faamanuiaga o le
Togiola.
• Valaaulia alii talavou e tusi faamaumau o latou lagona e uiga i le Togiola
i a latou api talaaga.
73
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
O le a le uiga o le faatuatua
ia Iesu Keriso?
Ina ia mafai ona taitai atu lo tatou faatuatua i le faaolataga, e tatau ona faaogatotonuina i le Alii o Iesu Keriso. Ina ia faatuatua ia Iesu Keriso o lona uiga o le
faalagolago ia te Ia ma usiusitai i Ana poloaiga. O le faatuatua e sili atu nai lo le
na ona talitonu. Tatou te faailoa atu lo tatou faatuatua e ala i faatinoga—e ala i
le auala tatou te ola ai.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O faapefea ona e faatinoina le faatuatua ia Iesu
Keriso? O a ni aafiaga e
mafai ona e faasoa atu i
alii talavou e mafai ai ona
musuia i latou e faatino i le
faatuatua?
O faapefea ona faatino e
e o umiaina le Perisitua
Arona o loo e aoaoina lo
latou faatuatua ia Iesu
Keriso? O le a se mea o
latou faia e faamalosia ai
lo latou faatuatua?
A o e suesue i tusitusiga paia ma isi punaoa e aoao ai e uiga i le faatuatua, vaavaai mo
mea o le a mafai ona fesoasoani i alii talavou e faamalosia ai lo latou faatuatua ia Iesu
Keriso.
Eperu 11:4–9, 17–29; Eteru 12:11–22
(O faataitaiga o tagata na faaalia le
faatuatua)
Iakopo 1:5–6; 2:14–20 (O le faatuatua
o le talitonuga ma le faatinoga)
Alema 32:21, 26–43 (O le faatuatua o
le faamoemoe lea i mea e moni ae le
vaaia)
Moronae 7:33–39 (E tutupu vavega e
ala i le faatuatua)
Marcus B. Nash, “O Le Faatuatua e
Faataunuu ai Mea Uma,” Ensign po o
le Liahona, Nov. 2012
“Faatuatua,” Faamaoni i le Faatuatua,
63–66
Vitio: “Faatuatua Mama ma le Faigofie”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
74
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae mai
le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou taitasi e faaalu
pe tusa e 30 sekone e tusi ai i lalo le
tele o mea e mafai ona ia manatuaina
mai le lesona o le vaiaso ua tea. Valaaulia alii talavou e faasoa mai a latou
lisi. E mafai faapefea ona e faaaogaina
a latou lisi e faalauiloa atu ai le autu o
le faatuatua?
• Tusi se ata faigofie o se paopao,
ma tusi ai le “Faatuatua.” Faaopoopo
i ai se foe ua tusi ai le “Talitonuga”
ma se isi foe ua tusi ai le “Faatinoga.”
Fai atu i le korama po o le a le mea e
tupu i lenei vaa pe afai e na o le tasi le
foe. O le a le mea o le a tupu i lo tatou
faatuatua pe afai tatou te le faatinoina
mea ua tatou talitonu i ai? Faaaoga
tusitusiga paia po o le Faamaoni i le
Faatuatua (itulau 54–56) e fesoasoani
ai i uso o le korama e malamalama
ai po o le a le faatuatua ma pe faapefea ona fesootai lenei atatusi ma le
faatuatua.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le uiga o le
faatuatua ia Iesu Keriso. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe
sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: O le a fesoasoani gaoioiga taitasi
nei i uso o le korama ia malamalama i le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso. Mulimuli i
musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaauia se uso o le korama e
faiaoga i se vaega o le lesona lenei.
E mafai ona ia faia o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua ma aoao
atu ai e uiga i le faatuatua (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
• Valaaulia alii talavou e faitau le
Iakopo 2:14–20 ma faailoa mai faataitaiga na faaaoga e Iakopo e aoao atu
ai le sootaga i le va o le faatuatua ma
galuega. Fai i nisi o i latou e otooto
mai i a latou lava upu mea na aoao
atu e Iakopo e uiga i le faatuatua. Tuu
i alii talavou se taimi e mafaufau ai
ma faasoa mai faataitaiga po o ni talafaatusa e mafai ona latou faaaogaina e
aoao atu ai lenei mea i isi.
• Fai i alii talavou taitasi e sue se
tala mai tusitusiga paia sa faatino
ai e se tasi lona talitonuga ia Iesu
Keriso (tagai, mo se faataitaiga, Esoto
14:19–28; Mataio 8:5–13; Eperu 11:4–9,
17–29; Eteru 12:11–22; 1 Nifae 4). Valaaulia alii talavou e tusi foi se aafiaga
na latou faaaoga ai pe faaaoga foi e se
tasi latou te iloaina le faatuatua ia Iesu
Keriso. Fai i alii talavou taitasi e faasoa mai le tala na latou mauaina mai
tusitusiga paia ma le aafiaga lea na ia
tusia. E mafai ona latou faia lenei mea
i ni vaega toalaiti po o se korama.
Motugaafa faafaiaoga
“A e aoao mai tusitusiga
paia, e tele lava ina fesoasoani i le au aoao le vaavaai
mo se mea patino” ( O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 55).
• O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu
Keriso? E faapefea ona ou ola i le
faatuatua? Tofi ia tofu uso o le korama
ma se vaega se tasi o vaega o loo i
lalo o le faaulutala “Faatuatua” i le
Faamaoni i le Faatuatua. Valaaulia alii
talavou e faitau a latou vaega, e aofia
ai mau faasino, ma vaavaai mo tali i
se tasi o fesili o i luga o le laupapa. Ia
tusi a latou tali i luga o le laupapa ma
faasoa mai nisi mea na latou aoaoina i
le korama.
• Fai i alii talavou e faitau ia parakalafa muamua e tolu o le lauga a Elder
75
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na fetalai le Faaola, “O
la’u mataupu, e le o sa’u
lava, a o lana na auina mai
au” (Ioane 7:16). Na Ia
aoao atu le aoaoga faavae
na Ia aoao maia i Lona
Tama. E mafai faapefea
ona e mautinoa o loo e aoaoina atu le aoaoga faavae
moni? (Tagai O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai, 54–55.)
Marcus B. Nash “O Le Faatuatua e
Faataunuu ai Mea Uma,” ma valaaulia alii talavou taitasi e tusi se faauigaga e tasi le fuaiupu o le faatuatua,
e faavae i mea sa latou faitauina. Fai i
ai e faitau le tala e uiga ia Ann Rowley
mai le lauga a Elder Nash, ma faailoa
mai po o le a le mea na talitonu ai
Sister Rowley ma pe na faapefea ona
ia faatinoina lona talitonuga. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou
mauaina ma nisi aafiaga na latou oo i
ai e faaalia ai le mana o le faatuatua.
• Valaaulia alii talavou e faitau le
Mataio 17:20, ma fesili i ai po o le a so
latou manatu, o le a le uiga o le tuleia
o mauga i lo tatou faatuatua. Faasoa
atu le saunoaga lea mai ia Epikopo
Richard C. Edgley: “Ou te lei vaaitino
lava i le aveesea o se mauga moni. Ae
ona o le faatuatua, ua ou vaai ai i se
mauga o le masalosalo ma le faasiasia
o aveesea ae suia i le faamoemoe ma
le talitonu. Ona o le faatuatua ua ou
molimauina ai lava e a’u se mauga o
le tiga ua suia i le filemu, faamoemoe,
ma le lotofaafetai. Ioe, ua ou vaai i
mauga o aveesea” (“Faatuatua—o
Lau Lava Filifiliga,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2010, 33). Faaali le vitio
“Faatuatua Mama ma le Faigofie,” ma
fai i alii talavou e vaavaai mo mauga
na aveesea e ala i le faatuatua (pe
faasoa foi sou lava aafiaga).
Fai i alii talavou e faasoa mai mea sa latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le
uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe i ai nisi a
latou fesili? Pe e aoga pe a toe faaalu se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona po o le a le
uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso ma
po o le a sana fuafuaga o loo faia e
faatino ai lenei faatuatua.
76
• Talanoa ma le korama pe o faapefea
ona faaalia lo latou faatuatua ia latou
auaunaga faaleperisitua.
Punaoa Filifilia
Vaega mai le “Faatuatua,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 63–65
Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso
Ina ia mafai e lou faatuatua ona taitai atu oe i le
faaolataga, e tatau ona taulai atu i le Alii o Iesu
Keriso (tagai Galuega 4:10–12; Mosaea 3:17; Moronae 7:24–26; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4). E
mafai ona e faaaogaina le faatuatua ia Keriso pe a
maua le faamautinoaga o loo i ai o Ia, o se manatu
sa’o o Lona uiga, ma se malamalamaaga o loo e
taumafai e ola e tusa ai ma Lona finagalo.
O le i ai o le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana
Togiola o lona uiga o le faalagolago atoa atu lea ia
te Ia—faatuatua i Lona mana e le i’u, atamai, ma
le alofa. E aofia ai le talitonu i Ana aoaoga. O lona
uiga o le talitonu e ui lava e te le malamalama i mea
uma Na te silafia. Ia manatua ona sa Ia tauaveina
ou tiga uma, puapuaga, ma vaivaiga, Na te silafia
le ala e fesoasoani ai ia te oe ina ia e manumalo mai
ou faafitauli i aso taitasi (tagai Alema 7:11–12; MF&F
122:8). Ia “manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33) ma
saunia le ala mo oe e maua ai le ola faavavau. E
saunia o Ia i soo se taimi e fesoasoani mai ia te oe e
pei ona e manatuaina lana olega: “Ia faalagolago ia
te au i manatunatuga uma; aua le masalosalo, aua le
fefe” (MF&F 6:36).
Ola i le Faatuatua
O le faatuatua e sili atu nai lo le na o se talitonuga e
aunoa ma galuega. E te faaalia lou faatuatua e ala i
au faatinoga—i le ala e te soifua ai.
Ua folafola mai e le Faaola, “Afai tou te faatuatua ia
te au, e ia te outou le mana e fai mea uma e tatau ia
te au” (Moronae 7:33). O le faatuatua ia Iesu Keriso e
mafai ona faaosofiaina ai oe e te mulimuli atu i Ana
faataitaiga atoatoa (tagai Ioane 14:12). O lou faatuatua e mafai ona taitaiina atu ai oe i le faia o galuega
lelei, usiusitai i poloaiga, ma salamo mai au agasala
(tagai Iakopo 2:18; 1 Nifae 3:7; Alema 34:17). O lou
faatuatua e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatoilaloina tofotofoga. Na apoapoai atu Alema i lona atalii
o Helamana, “Ia aoao atu ia te i latou e tetee atu i
tofotofoga uma a le tiapolo, i le faatuatua i le Alii o
Iesu Keriso” (Alema 37:33).
O le a galueaiina e le Alii ni vavega tetele i lou olaga
e tusa ai ma lou faatuatua (tagai 2 Nifae 26:13). O le
faatuatua ia Iesu Keriso e fesoasoani ia te oe ia maua
faamalologa faaleagaga ma le faaletino e ala i Lana
Togiola (tagai 3 Nifae 9:13–14). Pe a oo mai taimi o
tofotofoga, e mafai e le faatuatua ona tuuina atu ia
te oe le malosi e fetaomi ai i luma ma faafetaiaia ma
le lototoa ou faigata. E tusa lava pe foliga nenefu
mai le lumanai, o lou faatuatua i le Faaola e mafai
ona tuuina atu ia te oe le filemu (tagai Roma 5:1;
Helamana 5:47).
Faateleina Lou Faatuatua
O le faatuatua o se meaalofa mai le Atua, ae e tatau
ona faafaileleina lou faatuatua ina ia faamalosia ai
pea. O le faatuatua e faatusaina i le musele o lou
lima. Afai e faaaoga pe faia foi faamalositino, o le
a tupu le malosi. Afai e asoa pe sisi lou lima, o le a
vaivai.
E mafai ona e faafaileleina le meaalofa o le faatuatua e ala i le tatalo i le Tama Faalelagi i le suafa o
Iesu Keriso. A o e faaali atu lou agaga faafetai i lou
Tama, ma a o e aioi atu ia te Ia mo faamanuiaga oloo
e manaomia ma manaomia foi e isi, o le a e latalata
atu ia te Ia. O le a e latalata atu i le Faaola, o Lana
Togiola ua mafai ai ona e aioi atu mo le alofa tunoa
(tagai Alema 33:11). O le a e talisapaia foi le taitaiga
filemu a le Agaga Paia.
E mafai ona e faamalosia lou faatuatua e ala i le tausia o poloaiga. E pei lava o faamanuiaga uma mai le
Atua, o le faatuatua e maua mai ma faateleina e ala
i le usiusitai patino ma galuega amiotonu. Afai e te
manao e faatamaoaigaina lou faatuatua i le tulaga
e aupito sili ona maualuga, e tatau ona e tausia
feagaiga ua e osia.
77
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
O le a le uiga ina ia salamo?
Na puapuagatia Iesu Keriso i le sala mo a tatou agasala ina ia mafai ai ona
tatou salamo. O le salamo o se suiga o le loto ma le mafaufau lea e aumai faalatalata ai i tatou i le Atua. E aofia ai le fulitua i le agasala ma liliu atu i le Atua
mo le faamagaloga. E faaosofia e ala i le alofa mo le Atua ma le naunau faamaoni e usitai i Ana poloaiga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni mea na e oo i ai i
le salamo? E aunoa ma
le talanoaina o agasala
patino, e mafai faapefea
ona e faasoa atu pe na
faapefea ona fesoasoani le
salamo ia te oe e latalatala
atu ai i le Tama Faalelagi?
Suesue ma le agaga tatalo nei mau ma punaoa. O le a se mea na musuia ai oe ia
salamo?
O nisi alii talavou atonu o
loo tauivi ma le le agavaa?
O lenei mea o le a aafia ai
lo latou gafatia e auauna
atu o ni e umia ma le faamaoni le perisitua. E mafai
faapefea ona e nofouta
ia i latou ma valaaulia
le Agaga e fesoasoani
ia i latou ia mananao e
salamo?
Isaia 1:18 (E ala i le salamo, e mafai ai
ona faamamaina i tatou mai ia tatou
agasala)
MF&F 58:42–43 (Ina ia salamo, e
tatau ona tautau atu ma lafoai a tatou
agasala)
Roma 3:23; 1 Ioane 1:8 (Ua tatou agasala uma)
“Salamo,” Mo Le Malosi o le Autalavou,
28–29
Alema 19:33 (E aumai e le salamo se
suiga o le loto)
Dieter F. Uchtdorf, “Vaega Tonu o le
Toe Foi Saogalemu,”Ensign po o le
Liahona, Me 2007, 99–101.
Alema 36:6–24 (Ua salamo Alema
ma mauaina le faamagaloga e ala i le
alofatunoa o le Faaola)
Alema 39:8 (E le mafai ona nana a
tatou agasala mai le Atua)
D. Todd Christofferson, “O Le Meaalofa Paia o le Salamo,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2011, 38–40
Vitio: “I Totonu o Tuaoi”
Vitio: “E le o se Mea-mo na o se Taimi
e Tasi”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
78
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i alii talavou e tusi ni ata e
faamanatu atu ai ia te i latou se mea
sa latou aoaoina i le vaiaso ua tea, ona
talanoaina faatasi lea o mea sa latou
tusia.
• Vaai se alii talavou e faaloloa ona
lima ma ia tofu le lima ma se mea
mamafa e uuina, a o talanoaina e le
korama pe faapefea ona avea le agasala ma se avega mamafa. I le taimi o
le talanoaga, toe faaopoopo nisi mea
mamafa i luga o lima o le alii talavou.
Aveese na mea, ae valaaulia le alii
talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le agasala ma le salamo
mai lenei lesona faatino.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le uiga
o le salamo. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea
nei o le a sili ona aoga mo lau korama:
Motugaafa faafaiaoga
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina
ma aoao atu e uiga i le salamo (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
e taulai uma mea i le
faiaoga, ma avea o ia ma
tama autu o le ata, e na
te avea le taimi uma o le
talanoaga, pe na te faia foi
na o ia le gaoioiga, e toetoe
lava a mautinoa lona aia
fua i le aoaoina o tagata
o le vasega” (Asahel D.
Woodruff, i le O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 63).
• Fai atu i se tasi o alii talavou e nana
se meafaitino a o vaavaai atu isi uso
o le korama. Fai atu i se isi uso o le
korama e taumafai e sue le meafaitino. O le a se mea o loo aoao atu e
lenei faataitaiga e uiga i le taumafai
e nana ni agasala mai le Atua? (tagai
Alema 39:8). O a ni tala faatusi paia
e mafai ona faasoa mai e alii talavou
ua aoao ai i tatou e le mafai ona nana
a tatou agasala mai le Atua? (tagai,
mo se faataitaiga, Iona 1–2; 2 Samuelu 11–12; Galuega 5:1–11). Valaaulia
alii talavou e talanoaina fesili nei i
ni vaega toalaiti: O a nisi o auala o
loo taumafai ai tagata e nana a latou
agasala? O le a sau tala e fai atu e
fesoasoani ai i se tasi ia malamalama
e le mafai ona tatou nanaina a tatou
agasala?
• Valaaulia se alii talavou e uu i luga
se ata o Alema ma atalii o Mosaea
(tagai Tusi Ata o le Talalelei, 77) ma
aotele le tala o lo latou salamo (tagai
Alema 36:6–24). Fai atu i alii talavou
e faitau e le tagata lava ia le Alema
36:13, 17–20, 23–24, faailoa mataupu
faavae o le salamo i nei fuaiupu, ma
faasoa mai i ni vaega laiti mea na
latou aoaoina. Valaaulia alii talavou e
mafaufau ma tusi i lalo se mea e mafai
ona latou faia e faaaoga ai mataupu
faavae o le salamo i o latou lava olaga.
“O le tamaitiiti aoga e
ao ona faatinoina. Afai
• Valaaulia alii talavou taitasi e
suesue le vaega o le “Salamo” o loo i
le Mo Le Malosi o le Autalavou po o ni
vaega filifilia o lauga ua fautuaina atu
lenei otootoga. Tuu atu i alii talavou
79
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa valaaulia e le Faaola
isi e galulue i le faatuatua
ma ola i upumoni na Ia
aoao atu. Na Ia maua ni
avanoa mo i latou e aoao
ai e ala i aafiaga mamana.
O le a se mea e mafai ona
e faia e fesoasoani ai i alii
talavou ia vaaia le mana
o le salamo i aso taitasi i o
latou olaga?
e faailoga ma faasoa mai soo se mea e
tulagaese ia i latou. Valaaulia i latou e
tusi i lalo soo sa latou fesili e le faalauaiteleina e uiga i le salamo. Valaaulia
le epikopo e tali nei fesili ma faasoa
atu pe faapefea ona noatia le salamo i
le mana o le perisitua.
• Faaali le vitio “I Totonu o Tuaoi.”
Valaaulia le afa o uso o le korama e
vaavaai mo ni mea latou te aoaoina
mai lenei vitio e faatatau i le uiga o le
salamo, ma valaaulia le isi afa e tagai
mo le matafaioi a le epikopo e fesoasoani ai ia i tatou e salamo. Fai atu ia
i latou e faasoa mai mea latou te aoaoina. O le a sa latou tala e fai atu i uo
atonu e fefefe e talanoa i le epikopo e
uiga i mea sese na latou faia?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama
i le uiga o le salamo? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou
fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona pe fai atu
i uso o le korama e faasoa mai ni o
latou lagona e uiga i le Faaola ma le
uiga o le salamo.
80
• Valaaulia alii talavou e suesue o
latou olaga ma fuafua mea latou te
manaomia e sui.
Punaoa Filifilia
“Salamo,” Mo Le Malosi o le Autalavou 28–29
O le mea lenei e mafai ai ona outou iloa pe afai ua salamo
se tagata i ana agasala—faauta, e ta’uta’u atu e ia ma
lafoaia. Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:43
Na puapuagatia le Faaola mo a tatou agasala ma
tuuina mai Lona soifua mo i tatou. Ua taua lenei
taulaga maoae o le Togiola. E ala mai i le Togiola, e
mafai ai ona e maua le faamagaloga ma le faamamaina mai au agasala pe a e salamo.
O le salamo e sili atu nai lo le na o le faailoaina o
mea sese. O se suiga o le mafaufau ma le loto. E
aofia ai le fulitua i le agasala ma liliu atu i le Atua
mo le faamagaloga. E faaosofia e ala i le alofa mo le
Atua ma le naunau faamaoni e usitai i Ana poloaiga.
E manao Satani ia e manatu e le mafai ona e salamo,
ae e matua le moni lena tulaga. Ua folafola mai e
le Faaola ia te oe le faamagaloga pe afai e te faamaualaloina oe lava ma faia se taumafaiga ua
manaomia mo le salamo. Afai ua e agasala, o le vave
ona e salamo, o le vave foi lena ona e amata maua
lou auala e toe foi mai ai ma maua le filemu ma le
olioli lena e o mai faatasi ma le faamagaloga. Afai e
faatuai ona e salamo, e te ono le maua faamanuiaga,
avanoa, ma le taitaiga faaleagaga. E te ono oo atu foi
i le loloto o le saisaitia i amioga agasala, ma faigata
atili ai ona maua lou auala e toe foi mai ai.
O nisi tagata e solia lava ma le iloa poloaiga a le
Atua, ma fuafuaina e salamo mulimuli, e pei a o lei
o atu i le malumalu pe a auauna atu i se misiona.
O na agasala fuafuaina ua ulagia ai le Togiola a le
Faaola.
Ina ia salamo, e manaomia ona e tautau atu au
agasala i le Alii. Ona saili atu lea mo le faamagaloga
mai e na e sese i ai, ma toe faaleleia i le mea e gata ai
lou mafai ia mea na faaleagaina i au amioga. A o e
tauivi e salamo, saili atu i fesoasoaniga ma fautuaga
mai ou matua. O agasala matuia, e pei o le agasala
tau feusuaiga po o le faaaogaina o ponokalafi, e
manaomia le tautau atu i lou epikopo. Ia matua
faamaoni lava ia te ia. O le a ia fesoasoani atu ia e
salamo. Afai o i ai sau fesili e uiga i mea e tatau ona
talanoaina ma le epikopo, talanoa i ou matua po o
ia foi.
A e faia le mea e manaomia ina ia salamo ma maua
ai le faamagaloga, o le a e iloa mo oe lava ia le mana
o le Togiola ma le alofa o le Atua mo oe. O le a e
lagonaina le filemu o le Alii o Iesu Keriso, lena o le a
aumaia ia te oe le malosi maoae, ma avea atili ai oe e
faapei o Ia.
81
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
O le a le alofatunoa?
O le alofatunoa o le fesoasoaniga faalelagi lea tatou te maua e ala i le Togiola a
Iesu Keriso. E ala mai i le alofatunoa, e faaolaina ai i tatou mai le agasala ma le
oti. Ma le isi, o le alofatunoa o se mana lea e mafai ai ona faamalosia i tatou mai
lea aso i lea aso ma fesoasoani ia i tatou ia tumau ai e oo i le iuga. E manaomia
se taumafaiga i la tatou vaega ina ia maua ai le atoaga o le alofatunoa o le Alii.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a le uiga o le alofatunoa ia te oe? O faapefea
ona e lagonaina le mana o
Iesu Keriso e fesoasoani ai
ia suia lou olaga?
O le a se mea o iloa e alii
talavou e uiga i le alofatunoa? E mafai faapefea ona
e fesoasoani ia i latou ia
malamalama i le mana o le
alofatunoa i o latou olaga?
E mafai faapefea e le alofatunoa ona fesoasoani i alii
talavou a o latou taumafai
e faataunuu o latou tiute
faaleperisitua?
O a ni mau ma nisi punaoa ua fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le alofatunoa? O le
a se mea ua uunaia oe e faasoa atu i alii talavou ina ia mafai ai ona latou malamalama i
le alofatunoa?
Efeso 2:8–9; 2 Nifae 25:23 (E faaolaina
i tatou e ala i le alofatunoa)
Filipi 4:13; Iakopo 4:6–7 (O le alofatunoa o Iesu Keriso tatou te maua ai le
malosi)
Moronae 10:32–33 (E mafai e le
alofatunoa ona faaatoatoaina i tatou
ia Keriso)
Taiala i Tusitusiga Paia, “Alofatunoa”
David A. Bednar, “I Le Malosiaga o
le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2004, 76–78
“Alofa Tunoa,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 18–20
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae mai
le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
82
• Aumai se meafaitino po o se ata,
ma fai atu i alii talavou pe faapefea
ona fesootai i mea na latou aoaoina i
le vaiaso ua tea. O le a se mea na latou
faia i le vaiaso ua tea ona o se taunuuga o mea na latou aoaoina?
• Fai atu i alii talavou po o le a se
mea ua latou iloa e uiga i le alofatunoa. O le a so latou manatu i le uiga
o le alofatunoa? O faapefea ona latou
vaaia le alofatunoa i o latou lava
olaga? ia latou auaunaga faaleperisitua? Pe latou te talitonu e faaolaina
i latou e ala i le alofatunoa? O a ni a
latou fesili e uiga i le alofatunoa? Ia o
se vaega o lenei talanoaga, atonu e te
manao e faasoa atu le uiga o le alofatunoa i le amataga o lenei otootoga.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le
aoaoga faavae o le alofatunoa. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe
sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina
ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
• Tusi ni aotelega pupuu o mau mai
le otootoga lenei, ma tuu se aotelega
se tasi i luga o puipui taitasi o le
potu. Tofi alii talavou taitasi e faitau
se tasi o mau ona sue lea ma tāmau i
le aotelega e tutusa ma lana mau. Fai
atu i alii talavou e faasoa mai mea ua
latou aoaoina mai ia latou mau e uiga
i le alofatunoa. O le a se faamaoniga
o le alofatunoa o loo latou vaaia i o
latou olaga? O a ni faataitaiga e mafai
ona latou mafaufau i ai mai tusitusiga
paia?
• Valaaulia tagata taitasi o le korama
e fai se lisi o mea ua ia aoaoina a o ia
faitau e uiga i le alofatunoa i le Taiala
i Tusitusiga Paia ma le Faamaoni i
le Faatuatua. Fai atu i alii talavou e
faasoa mai se mea mai ia latou lisi ma
faamalamalama mai pe aisea e anoa
ai ia i latou. Valaaulia i latou e sue ni
ata (i le Tusi Ata o le Talalelei po o se
mekasini a le Ekalesia) o loo faaalia ai
tagata na mauaina le alofatunoa po o
se fesoasoani mai le Atua, ma fai i ai
e faasoa mai taitoalua po o ni vaega
laiti se mea ua latou aoaoina e uiga i
nei tagata. O a ni aafiaga talitutusa e
mafai ona latou faasoa maia mai i o
latou lava olaga?
• Aumai se lala mai se laau i le
fonotaga a le korama, ma valaaulia
alii talavou e saili pe na faapefea ona
faaaoga e le Faaola ia lala e aoao atu
ai e uiga i le alofatunoa i le Ioane 15:1–
10. O a ni malamalamaaga ua latou
maua e uiga i le alofatunoa mai nei
fuaiupu? Valaaulia se uso o le korama
e faaaoga le lala na e aumaia e aotele
ai mea na ia aoaoina i le vaega o totoe
o le korama e uiga i le alofatunoa.
Motugaafa faafaiaoga
“Atonu … e i ai taimi e te
le iloa ai le tali i se fesili.
Afai e tupu mai lena mea,
e faigofie lava ona e faapea
atu e te le iloa. Atonu e te
manao e te fai atu o le a
e taumafai e sailia le tali
i fesili. Pe e te manao foi
e valaaulia tagata o loo
aoaoina e sailia le tali, ma
tuuina atu ia i latou se
taimi i le isi lesona e lipoti
mai ai po o le a se mea ua
latou aoaoina” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga e
Sili Ai [1999], 67).
• Tusi fesili nei i luga o le laupapa:
O le a le alofatunoa? Na faapefea
ona fesoasoani le alofatunoa ia Elder
Bednar? E mafai faapefea ona fesoasoani le alofatunoa ia te oe? Valaaulia
alii talavou e faitau le saunoaga a
Elder David A. Bednar “I Le Malosiaga o le Alii,” e vaavaai ai mo ni tali
i nei fesili, ma fai i ai e faasoa mai mea
latou te maua.
83
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na aoao atu e le Faaola
Ona soo e ala i le fesoasoani ia i latou e vaai i
faataitaiga o Ana aoaoga
i o latou olaga i aso uma.
Na Ia faaaogaina ni tala
faigofie, faataoto, ma
faataitaiga moni o le olaga
na talafeagai ia i latou.
E mafai faapefea ona e
faaaogaina ni faataitaiga
e aoao atu ai alii talavou e
uiga i le alofatunoa ma le
auala e aoga ai le alofatunoa i o latou olaga?
84
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama i le aoaoga faavae o le alofatunoa? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua?
Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuu atu lana molimau i le mana o
le alofatunoa.
• Taitaia se talanoaga i le auala e
mafai ai e le alofatunoa o le Faaola
ona fesoasoani i uso o le korama e faataunuu o latou tiute faaleperisitua ma
le mataalia sili atu.
Punaoa Filifilia
Vaega mai le “Alofa Tunoa,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 18–19
O le upu alofa tunoa e pei ona faaaogaina i totonu
o tusitusiga paia e faasino tonu lava i le fesoasoani
faalelagi ma le malosi tatou te maua e ala i le Togiola
a le Alii o Iesu Keriso. Na aoao mai le Aposetolo o
Paulo e ao ona tatou “tuputupu i le alofa tunoa ma
le poto i lo tatou Alii o lo tatou Faaola lea o Iesu
Keriso” (2 Peteru 3:18).
Faaolataga e ala i le Alofa Tunoa
Ona o le Pau, o tagata uma lava o le a oo i ai le oti
faaletino. O le alofa tunoa, e ala i le taulaga togiola
a le Faaola, o le a toetutu ai tagata uma ma maua le
tino ola pea (tagai 2 Nifae 9:6–13). Ae peitai a na o le
toetu lava ia, e le mafai ona faaagavaa ai i tatou mo
le ola faavavau i le afioaga o le Atua. O a tatou agasala ua le mama ai i tatou ma le mafai ai ona tatou
mau i le afioaga o le Atua, ma e tatou te manaomia
Lona alofa tunoa e faamama ma faaatoatoa ai i
tatou “pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia”
(2 Nifae 25:23).
O le fasi fuaitau o “mea uma tatou te mafaia” o loo
aoao mai ai, e manaomia i la tatou vaega le taumafai, ina ia maua ai le atoatoaga o le alofa tunoa o le
Alii ma maua ai le agavaa e mau faatasi ma ia. Na
poloai mai le Alii ia i tatou e usiusitai i Lana talalelei, e aofia ai le faatuatua ia te Ia, salamo i a tatou
agasala, papatiso, mauaina o le meaalofa a le Agaga
Paia, ma tumau e oo i le iuga (tagai Ioane 3:3–5;
3 Nifae 27:16–20; Mataupu Faavae o le Faatuatua
1:3–4). Na tusia e le perofeta o Moronae e uiga i le
alofa tunoa tatou te mauaina pe a tatou o mai i le
Faaola ma usitai i Ana aoaoga:
“O mai ia ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, ma
faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma
afai tou te faafiti outou lava mai mea e le faaleatua
uma, ma alolofa i le Atua ma o outou manatu atoa,
mafaufau, ma le malosi atoa, ona lava lea o lona
alofa tunoa mo outou, ma o lona alofa tunoa e mafai
ai ona outou atoatoa ia Keriso; ma afai tou te atoatoa
ia Keriso e ala i le alofa tunoa o le Atua, e leai se ala
e mafai ai ona outou faafitia le mana o le Atua.
“Ma ou te toe fai atu, afai tou te atoatoa ia Keriso
e ala i le alofa tunoa o le Atua, ma lē faafitia lona
mana, ona faapaiaina lea o outou ia Keriso i le alofa
tunoa o le Atua, e ala i le faamaligiiina o le toto o
Keriso, lea ua i ai i le feagaiga a le Tama mo le faamagaloina o a outou agasala, ina ia outou paia, ua
aunoa ma se ila (Moronae 10:32–33).
Mauaina o le Alofa Tunoa i Lou Olaga Atoa
E faaopoopo atu i le manaomia o le alofa tunoa mo
lou faaolataga tupito, e te manaomia foi lenei mana
faaola i aso uma o lou olaga. A e faalatalata atili atu i
lou Tama Faalelagi i le maelega, faamaualalo, ma le
agamalu, o le a Ia faagaeetia ma faamalosia oe e ala
i Lona alofa tunoa (tagai Faataoto 3:34; 1 Peteru 5:5;
MF&F 88:78; 106:7–8). O le faalagolago i Lona alofa
tunoa e faatagaina ai oe e te alualu i luma ma tuputupu ae i le amiotonu. O Iesu Lava Ia “sa lei maua
e ia le atoatoaga i le amataga, ae sa alualu pea mai
lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua
e ia le atoatoaga” (MF&F 93:13). O le alofa tunoa e
mafai ai e oe ona e fesoasoani i le atiina ae o le malo
o le Atua, o se auaunaga e le mafai ona e tuuina atu
e ala i lou malosi po o isi gaoioiga e aunoa ma le
alofa tunoa (tagai Ioane 15:5; Filipi 4:13; Eperu 12:28;
Iakopo 4:6–7).
85
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
Aisea e manaomia ai ona ou
faamagalo atu i isi?
Ina ia mafai ona maua le faamagaloga mo a tatou agasala, e manaomia ona
tatou faamagalo atu i isi. O le faamagaloina o isi e faataga ai i tatou e faatoilaloina lagona o le ita, le fiafia, po o le taui ma sui. E mafai e le faamagaloga ona
faamaloloina manuaga faaleagaga ma aumaia le filemu ma le alofa lea e na o le
Atua e mafai ona foai maia.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se mea ua e aoaoina
i lou faamagalo atu i isi? E
mafai ona e mafaufau i se
taimi na fesoasoani ai lou
faamagaloina o se tasi, e
te maua ai le filemu ma le
alofa?
O a aafiaga o i ai o alii
talavou e manaomia ai
ona faamagalo atu i isi?
O le a se mea e tatau ona
latou aoaoina e uiga i le
faamagalo ia i latou lava?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou
e faamagalo atu ina ia
mafai ai ona latou maua le
filemu?
Manatua: Afai e i ai ni
fesili a alii talavou e uiga i
le faamagalo atu i tulaga o
le sauaina, fautuaina e saili
se fautuaga mai lo latou
epikopo po o le peresitene
o le paranesi.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
86
O a mau o le a fesoasoani i le alii talavou e iloa ai faamanuiaga o le a oo mai i o latou
olaga pe a latou faamagalo atu i isi?
Mataio 5:44; MF&F 64:9–11 (Ua
poloaiina i tatou e faamagalo atu
i tagata uma)
Gordon B. Hinckley, “Faamagaloga,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2005,
81–84
Mataio 6:14–15; 18:21–35 po o le vitio
“Forgive 70 Times 7” (Ina ia maua le
faamagaloga, e tatau ona tatou faamagalo atu i isi)
Dieter F. Uchtdorf, “O Le e Alofa
Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le
Liahona, Me 2012, 70–76
Luka 23:34 (Na faamagalo e Iesu
Keriso i latou sa faasatauroina o Ia)
Vitio: “Toe Maua Mai”
Vitio: “Faamagalo Atu: Ua Mama ai
Lau Avega”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• O a mea o manatua e alii talavou mai le lesona talu ai? O mea sa
valaaulia i latou e fai? O a ni o latou
aafiaga ina ua latou faaaogaina mea
sa latou aoaoina?
• Fai i alii talavou e mafaufau i se
taimi na latou faamagalo ai se tagata.
Valaaulia i latou e faasoa mai mea na
latou oo i ai, pe a le afaina ia i latou.
O le a le taunuuga? Mata o le a se eseesega pe ana latou le faamagalo atu?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le taua
o le faamagalo atu i isi. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu
o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Vaevae le korama i ni vaega, ma
valaaulia vaega taitasi e faitau ni filifiliga mai lauga ua tuuina atu i lenei
otootoga po o se isi lauga e te filifilia.
Fai atu i alii talavou e faailoga vaega
o le lauga ua faagaeetia ai i latou.
Valaaulia i latou e faasoa mai mea na
latou faailogaina ma faamalamalama
mai pe aisea e taua ai ia i latou.
• Faitau faatasi le faataoto o le auauna le alofa o i le Mataio 18:23–35
(pe faaali le vitio “Forgive 70 Times
7”), ma fesoasoani i alii talavou e
faaopoopo ma faatusatusa ia aitalafu
a le auauna ma lana uo auauna (tagai
“Weights and Measures” i le Lolomifefiloi a le Tusi Paia. O le a se mea na
aoao e alii talavou mai lenei faataoto e
faatatau i le faamagalo atu? Valaaulia
ia alii talavou e sue ma faasoa mai
nisi mau o loo aoao mai i le taua o le
faamagalo atu o isi (e pei o mau o loo
fautuaina mai i lenei otootoga).
• Fai atu i alii talavou e faatusatusa
faataitaiga o le faamagalo atu i isi o
loo maua i tusitusiga paia. E mafai
ona e iloiloina faataitaiga a Iosefa i
Aikupito (tagai Kenese 45:1–7), O
Nifae ma ona uso (tagai 1 Nifae 7:21),
O Iesu Keriso i luga o le satauro (tagai
Luka 23:34), po o isi. Aisea e taua ai
le faamagalo atu i isi?Faaali le vitio o
le “Faamagalo Atu: Ua Mama ai Lau
Avega,” ma fai atu i alii talavou e
faasoa mai ni i o latou lagona. O a nisi
faataitaiga o le faamagalo atu e mafai
ona latou faasoa maia?
Motugaafa faafaiaoga
“O faiaoga o e tautatala
atu i le tele o le taimi pe
taliina ia fesili uma e i
latou lava ua latou faamoemoe e faalotovaivaia
ia tagata o loo aoaoina mai
le auai” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai
[1999], 67).
• Fai atu i alii talavou e sue se mea o
i tusitusiga paia lea na aoao atu ai le
Faaola e uiga i le faamagalo atu i isi
ma faasoa mai mea latou te mauaina
i le vasega (mo ni faataitaiga, tagai
Mataio 5:44; 6:14–15; 18:22–23). Fai
atu ia i latou e faasoa mai ni aafiaga
o le filemu lea e sau mai le faamagalo atu i isi. Aisea e taua ai le aoao
ia faamagalo i tatou lava? I le avea ai
ma se vaega o lenei talanoaga, e mafai
ona matamata alii talavou i le vitio
“Toe Maua Mai” ma faasoa mai mea
latou te aoaoina mai le vitio e uiga i le
faamagaloina o i latou lava.
• Tusi ia fesili nei i ni fasi pepa
eseese, ma tuu atu se tasi i tagata
taitasi o le korama: Aisea e manaomia
ai ona tatou faamagalo atu i tagata
uma? Aisea ua na o le Alii ai lava Lē
e mafai ona filifili po o ai e tatau ona
faamagaloina? Aisea ua avea ai le le
faamagalo atu ma se agasala tele atu?
87
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I faatulagaga uma lava, sa
avea ai lava le Faaola ma
faataitaiga ma faiaoga mo
Ona soo. Na Ia aoao i latou
e tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Na Ia aoao
i latou e alolofa atu ma
auauna atu e ala i [Lona]
alofa ma auauna atu ia i
latou. Na Ia aoao atu ia i
latou ia faamagalo atu i isi
e ala i le faamagaloina o i
latou. E mafai faapefea ona
avea oe ma se faataitaiga
o mataupu faavae o loo e
aoao atua?
88
Valaaulia alii talavou taitasi e mafaufau loloto i lana fesili a o ia faitauina
le Mataupu Faavae ma Feagaiga
64:9–11. Ona valaaulia lea o alii talavou e faasoa mai o latou manatu ma
malamalamaaga.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama
i le taua o le faamagalo atu i isi? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai
nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Uunai uso o le korama e mafaufau
i se tasi e manaomia ona latou faamagaloina ma faia se tautinoga e faamagalo atu i lena tagata.
• Valaaulia uso o le korama e faasoa
mai mea na latou aoaoina faatasi ma o
latou aiga.
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
O le a le toetu?
E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a toetutu tagata uma. O le a toe faatasia o
tatou tino ma o tatou agaga i se tulaga atoatoa ma tino ola pea. O se malamalama ma se molimau e uiga i le toetu e mafai ai ona tatou maua le faamoemoe
ma se vaaiga a o tatou oo i luitau ma faamanuiaga o le olaga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni mau po o nisi punaoa e mafai ona e faaaogaina e fesoasoani ai e aoao alii talavou
e uiga i le toetu? O le a se mea ua musuia oe e faasoa atu?
O le a se mea e te iloaina
e uiga i le toetu? O a ni
malamalamaaga ua tatou
maua e uiga i le toetu mai
tusitusiga paia o aso nei?
O le a se malamalama
o alii talavou e uiga i le
toetu? E mafai faapefea e
se malamalama sili atu o
le toetu ona aafia ai o latou
lagona e uiga i o latou tino
faitino?
Luka 24 (O Le Toetu o Iesu Keriso)
1 Korinito 15 (Ona sa faatoilaloina e le
Faaola le oti, o lea o le a tatou toetutu
uma ai)
Alema 11:41–45 (Pe a tatou toetutu, o
le a toe faatasia o tatou agaga ma tino,
ma faamasinoina i tatou)
Alema 40–41 (Ua faamalamalama atu
e Alema le toetu i lona atalii o Korianetona)
Thomas S. Monson, “Ua Toetu o Ia!”
Ensign po o le Liahona, Me 2010, 87–90
Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—ua
Toe Faaauau le Tala,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2007, 21–24
Dallin H. Oaks, “O Le Toetu,” Ensign,
Me 2000, 14–16; Liahona, Iulai 2000,
16–19
Vitio: “Ua Toetu o Ia”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae mai
le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
89
• Valaaulia alii talavou e sue i se mau
na latou aoaoina i le lesona o le vaiaso
ua tea. Uunai nisi e faasoa mai a latou
mau, ni mea na latou aoaoina, ma po
o a ni mea o loo latou faia ina ia ola ai
i ona aoaoga?
• Fai atu i alii talavou po o le a se
mea latou te faamanatuina i le Eseta.
O a nisi o faatusa o le Eseta? E faapefea ona aoao i latou e nei faatusa e
uiga i le toetu?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Afai e te faaaogaina ni
gaoioiga eseese e aoao
ai, o le a sili atu foi ona
malamalama tagata o loo
aoaoina i mataupu faavae
o le talalelei ma tele ni mea
latou te taofimauina. O se
auala e filifilia ma le faaeteete e mafai ona faamanino
atili ai se mataupu faavae,
o le a sili atu ona lelei, ma
faagalo gata” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga e
E Sili Ai [1999], 96).
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le
toetu. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a
sili ona aoga mo lau korama:
• Filifili nisi o fuaitau mai le 1 Korinito 15 e uiga i le toetu. Valaaulia alii
talavou e faitau ia fuaitau, i ni vaega
laiti pe taitoatasi, ma fatu se faamatalaga o le aotelega o mea latou te
aoaoina e uiga i le toetu (mo se faataitaiga, e mafai ona aoteleina le fuaiupu
1–8 e faapea “O loo i ai molimau
o le toetu”). Aisea e lagona ai e alii
talavou e taua mo i latou ona iloa nei
upumoni e uiga i le toetu?
• Fai atu i alii talavou ia mafaufau i
se uo e le o se tagata o le Ekalesia ua
maliu sē pele ia te ia. Valaaulia le afa
o alii talavou e faitau le Alema 40 ma
le isi afa e faitau le Alema 41. Fai ia i
latou e fai se lisi o aoaoga e uiga i le
toetu o loo i nei mataupu e mafai ona
latou faasoa atu i a latou uo. Ona tuu
atu lea ia i latou e faasoa mai a latou
lisi i le vasega atoa.
• Valaaulia alii talavou e tusi i lalo
nisi o a latou fesili e uiga i le toetu (pe
saunia e oe lava nisi o fesili). Tuu atu i
alii talavou taitasi se vaega o le lauga
a Elder Dallin H. Oaks “Toetu,” ma
fai atu ia te ia e vaavaai mo ni tali i nei
fesili. Valaaulia i latou e faasoa mai
ni mea ua latou aoaoina, ma fai atu i
ai pe o faapefea ona faamanuiaina o
latou olaga ona ua latou iloaina nei
mea e uiga i le toetu.
• Tufa atu nisi o tusi o Aoaoga a
Peresitene o le Ekalesia (pe fai ni kopi
o mataupu filifilia), ma valaaulia alii
talavou e sue ni aoaoga mai perofeta
o aso e gata ai e uiga i le toetu. Fai atu
ia i latou e faasoa mai mea latou te
maua.
• Valaaulia alii talavou e sue ni viiga
e faatatau i le toetu (tagai i le faasino
autu i le pito i tua o le tusipese mo ni
manatu). Ia usu e le vasega nisi o nei
viiga. Tagai i mau o loo i vaefaamatalaga o le viiga, ma talanoaina ni mea
latou te aoao atu.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama atili i le toetu? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou
fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
90
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuu atu lana molimau i le toetu.
• Valaaulia uso o le korama e aoao
atili e uiga i le toetu i a latou suesuega
faaletagata lava ia o tusitusiga paia
ma faasoa mai mea latou te aoaoina i
le korama.
Sa Ia faaaogaina ia tusitusiga paia e aoao atu ai e
uiga i Lana misiona. Sa Ia
aoao atu Ona soo e mafaufau e uiga i tusitusiga paia
mo i latou lava ma faaaoga
e tali ai a latou lava fesili.
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou ia
liliu atu i tusitusiga paia ia
malamalama ai i le fuafuaga a le Atua ma faamanuiaga o loo faatalitali mo i
latou?
91
MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO
E mafai faapefea ona fesoasoani
le Togiola ia te au i taimi o ou
tofotofoga?
I le avea ai ma se vaega o Lana taulaga togiola, na tauave ai e le Faaola i Ona
lava luga o tatou tiga ma ma’i. Ona sa Ia oo i o tatou tofotofoga, ua Ia silafia
ai le auala e fesoasoani mai ai ia i tatou. Pe a tatou faatino le faatuatua ia Iesu
Keriso, o le a Ia tuu mai ia i tatou le malosi ma faamama a tatou avega.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i tofotofoga
o loo oulua fetaiai. O
faapefea ona e mauaina le
malosi e ala i le Togiola?
Mafaufau i alii talavou i
le korama. O a tofotofoga
o loo latou fetaiai? O a ni
aafiaga faaleagaga, ni mau,
ma ni upusii e te fia manao
e faasoa atu ia i latou? O
i ai ni aafiaga faaletagata
lava ia e mafai ona fefaasoaai e alii talavou i le tasi
ma le isi?
A o e sauni, ia suesue ma le agaga tatalo nei punaoa ma isi na fesoasoani ia te oe e liliu
atu i le Faaola i taimi o faigata.
Mataio 11:28–30; Filipi 4:13; 1 Nifae
17:3; Helamana 5:12; MF&F 68:6 (E
mafai ona tuu mai e Iesu Keriso le
malosi ia i tatou ma faamama a tatou
avega)
Mosaea 23:12–16; 24:8–17 (O loo
faamalosia e le Alii le nuu o Alema
e fesoasoani ai ia i latou e tauave a
latou avega)
Alema 7:11–13 (E malamalama Iesu
Keriso i o tatou mafatiaga ona sa Ia oo
foi i ai)
Quentin L. Cook, “Filemu o le
Amiotonu,”Ensign po o le Liahona,
Me. 2013, 32-36
D. Todd Christofferson,
“Togiola”Ensign po o le Liahona, Me
2013, 109-12
Shayne M. Bowen, “ ‘Ou te Ola Au, O
Le Mea Lea e Ola ai Outou,’ ” Ensign
po o le Liahona, Me, 2013
“Puapuaga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 142–145
Vitio: “O le a Siitia e le Atua i Tatou i
Luga”
Tagata Lava Ia: O le Taui lea o le
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
92
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae o le
vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e talanoa e
uiga i nisi o mea na latou aoaoina i le
lesona o le vaiaso ua tea. Tuu atu ia i
latou e faasoa mai soo se aafiaga na
latou maua ina ua latou faatinoina
mea na latou aoaoina.
• Tuu atu i tagata taitasi o le korama
se fasi pepa ma fai i ai e tusi i lalo se
tofotofoga o loo la fetaiai. Fai atu i alii
talavou e mafaufau loloto pe mafai
faapefea e Iesu Keriso ona tuu atu
ia i latou le malosi i taimi o o latou
tofotofoga. Uunai i latou e tusi i lalo
ni manatu po o ni uunaiga ua latou
maua e uiga i le auala e faatoilalo ai
lea tofotofoga a o latou aoao e uiga i
le aoaoga faavae o le Togiola.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama ia malamalama ai i le
auala e mafai ai ona fesoasoani le Togiola ia i latou i taimi o tofotofoga. I le mulimuli ai
i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo
lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina
ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
• Vaevae le korama i ni vaega. Tuu
atu i vaega taitasi e faitau se tasi o
mau pe sili atu i lenei otootoga ma aotele mea latou te faitauina i le korama.
Valaaulia alii talavou e tusi i lalo pe
mafai faapefea e mea latou te aoaoina
mai nei mau ona fesoasoani ia i latou
e faatoilalo o latou tofotofoga. Uunai i
latou e faasoa mai mea na latou tusia,
pe a latou mananao e fai. Mafaufau e
faasoa atu ni ou lava aafiaga.
• Ia faitau e le vasega le Mosaea
24:8–17. Valaaulia alii talavou e faasoa
mai mea ua latou aoaoina mai le
aafiaga o Alema ma lona nuu. Faatasi
ai ma se faatagaga mai le epikopo,
valaaulia nisi o o latou tamā e o mai i
le vasega ma faasoa mai pe na faapefea ona faamalosia i latou e le Faaola i
o latou tofotofoga.
Motugaafa faafaiaoga
“O talanoaga i vaega
toalaiti e mafai ona vave
faaaofia ai i latou o e foliga
mai ua vave ona mou atu
le fiafia ma le naunautai”
(O Le Aoao Atu, E Leai Se
Isi Valaauga e Sili Ai [1999],
76).
• Faaali atu le vitio “O le a Siitia e le
Atua i Tatou i Luga.” O le a faapefea
ona tali e alii talavou le fesili na tuu
mai e Elder Robert D. Hales i le amataga o le vitio? O le a le mea na faia e
Brittany e sue ai le malosi e faatoilalo
ai lona tofotofoga? Valaaulia alii talavou e mafaufau loloto ma tusi i lalo
ni auala e mafai ona latou mulimuli
ai i le faataitaiga a Brittany a o latou
fetaiai ma o latou lava tofotofoga.
• Valaaulia le autalavou e toe faamanatu ia tala e uiga ia Jean Valjean ma
Sara i le lauga a Elder Christofferson
“Togiola.” O le a le se mea na latou
93
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faaaoga e le Faaola
tusitusiga paia e aoao atu
ai ma molimau atu ai e
uiga i Lana misiona. O
loo i ai i lenei lesona le
tele o mau mamana o loo
aoao atu ai le auala o le a
faamalosia ai e le Faaola i
tatou i taimi o tofotofoga.
A o suesue ma talanoaina e
alii talavou nei mau, o le a
molimau atu le Agaga Paia
i lo latou moni.
aoao e uiga i le Togiola mai nei tala? E
faapefea ona latou faaaogaina e aoao
ai isi e uiga i le Togiola? O a ni aafiaga
talitutusa mai o laua lava olaga e
mafai ona la faaaogaina e aoao ai isi
e uiga i le Togiola? Quentin L. Cook,
“Filemu o le Tagata Lava Ia: O le Taui
Lea o le Amiotonu, Ensign po o le
Liahona, Me 2013, 32-36
• Valaaulia le autalavou e lisi nisi o
mala na tutupu i le lalolagi po o se
tagata latou te iloa (mo nisi o faataitaiga o mala, tagai i parakalafa muamua
e fitu o le lauga a Elder Quentin L.
Cook ”Filemu o le Tagata Lava Ia: O
le Taui Lea o le Amiotonu“). E faapefea ona latou fesoasoani i se uo o lo
o aafia i ni pagatia patino? Tuu atu ia
tofu talavou taitasi ma se fuaitau mai
le lauga a Elder Cook, ma fai atu ia i
latou e faasoa mai ni malamalamaaga
sa latou maua e mafai ai ona fesoasoani i se uo o lo o i lenei tulaga.
• Valaaulia alii talavou e faitau pe
matamata i le tala e uiga i le auala
na onosaia ai e Elder Shayne M.
Bowen le maliu o lona atalii (i le
lauga “ ‘Ou te Ola Au, O Le Mea Lea
e Ola ai Outou’ ”). Fai atu ia i latou
e mafaufau i le fesili lenei a o latou
faitaua pe matamata: Na faapefea ona
fesoasoani le Togiola ia Elder Bowen
i le taimi o ona tofotofoga? Valaaulia
i latou e faasoa mai o latou manatu.
Fai atu i alii talavou e mafaufau i se
tofotofoga o loo latou oo i ai i le taimi
nei. E mafai faapefea ona latou maua
le malosi mai le Togiola?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama
i le auala e mafai ai e le Togiola ona fesoasoani ia i latou i taimi o o latou tofotofoga?
O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe
faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu se aafiaga sa fesoasoani
ai le Faaola ia te ia e faafetaiaia se
tofotofoga ma lui uso o le korama e
faalagolago i le Faaola e faafetaiaia ai
o latou tofotofoga.
94
• Taitai se talanoaga i le auala e mafai
ona faaaoga ai e uso o le korama mea
na latou aoaoina i le aso e uunaia ai se
tasi o loo manaomia le fesoasoani a le
Faaola.
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Aperila: O Le Liliuese ma le Toefuataiga
“Ua ou auina atu le atoatoa o la’u talalelei e ala i le lima o la’u auauna o Iosefa”
(MF&F 35:17).
O aotelega i le iunite lenei o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le Liliuese
Tele ma le auala na toefuataiina mai ai e Iesu Keriso Lana Ekalesia ma le atoatoaga o
Lana talalelei e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. I le iunite lenei e mafai ai e alii talavou
ona aoao e uiga i mea autu na tutupu o le Toefuataiga ma iloa ai le taua o nei mea na
tutupu i o latou olaga.
Ua i ai i e umia le Perisitua Arona se tiute faaleperisitua e faasoa atu le talalelei ma
valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso. O aafiaga latou te maua i lenei iunite e mafai
ona fesoasoani ia i latou e folafola atu ai le savali o le Toefuataiga i le manino ma le
mana, i le taimi nei i le avea ai ma ni isi ua umia le Perisitua Arona ma i le lumanai i le
avea ai ma ni faifeautalai faamisiona.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E mafai faapefea ona ou valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso? (Tiute i le Atua)
Aisea na alagatatau ai se toefuataiga?
Na faapefea ona toefuatai mai le perisitua?
O le a le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga?
Aisea ua taua ai le Uluai Faaaliga?
Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona?
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
95
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Valaau Atu i Tagata Uma ia O Mai ia Keriso,” itulau
28–29, 52–53, 76–77
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
96
APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA
Tiute i le Atua
E mafai faapefea ona ou valaaulia
tagata uma e o mai ia Keriso?
I le aso sa faatulagaina ai le Ekalesia toefuataiina, sa tuuina mai ai e le Alii i e
umia le Perisitua Arona le tiute o le valaaulia o tagata uma e o mai ia Keriso
(tagai i le MF&F 20:59). A faataunuu e i latou e umia le Perisitua Arona lenei
tiute, latou te aumaia faamanuiaga o le talalelei toefuataiina i fanau a le Tama
Faalelagi. Latou te faamalolosia foi a latou molimau ma saunia i latou lava mo
se auaunaga faafaifeautalai i le olaga atoa.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni aafiaga sa e maua i
le valaauliaina o isi e aoao
e uiga i le talalelei? Na
faapefea ona fesoasoani isi
ia te oe e te sau ia Keriso?
O le toatele o alii talavou
latou te le iloa i le avea ai
ma Perisitua Arona ua ia i
latou se tiute faaleperisitua
e valaaulia tagata uma
e o mai ia Keriso. O le a
se mea e mafai ona e faia
e fesoasoani ia i latou ia
malamalama ma faataunuu ai lenei tiute paia? O
le a se mea e musuia ai i
latou e faasoa atu le talalelei ia latou uo ma aiga?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a ni lagona e te maua a o e
suesue?
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 28–29, 52–53, 76–77
1 Timoteo 4:12 (Fai ma faaa’oa’o i e ua
faatuatua)
Alema 17:2–3 (Sa saunia e atalii o
Mosaea i latou lava e faasoa atu le
talalelei)
Moronae 10:32–33 (O le valaaulia a
Moronae e o mai ia Keriso)
MF&F 4 (O uiga faaalia e agavaa ai i
tatou mo le auauna atu i le Alii)
MF&F 20:46–59 (Ua i ai i e umia le
Perisitua Arona se tiute e valaaulia
tagata uma e o mai ia Keriso)
MF&F 42:6 (Tala’i atu le talalelei e ala
i le mana o le Agaga)
“O Le A Lo’u Faamoemoega o se Faifeautalai?” Talai La’u Talalelei (2004),
1–16.
Vitio: “Valaau Atu i Tagata Uma e O
Mai ia Keriso”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
97
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i alii talavou e faasoa atu se mea
latou te manatua mai le talanoaga i le
vaiaso ua te’a. Aisea latou te manatuaina ai pea lenei mea?
• Valaaulia alii talavou e suesue i le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:59
ma faailoa mai tiute o le perisitua o
loo ta’ua iina. Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa atu se aafiaga sa latou
maua i le faasoaina atu o le talalelei
i se tagata o le aiga, uo e le toaga i le
lotu, po o se uo i se isi tapuaiga. O le a
le taunuuga?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Faalogo atu ma le faamaoni i manatu o tagata o
loo aoao. O lau faataitaiga
o le a uunaia ai i latou e
faalogo lelei i isi. Afai e te
le malamalama i le manatu
o se tasi, ia tuu atu se fesili.
E mafai ona e faapea atu,
‘Ou te le o mautinoa pe ua
ou malamalama. E mafai
ona e toe faamalamalamaina mai le mea lena?’ po
o le ‘E mafai ona e tuuina
mai se faataitaiga o le mea
lena e te fai mai ai?’ ” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67).
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi e fai se
fuafuaga e faataunuu ai lona tiute faaleperisitua e faasoa atu i se isi tagata le talalelei a
Iesu Keriso. Tuu atu i alii talavou se taimi i le taimi o le fonotaga a le korama e tusi ai
fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua. Uunai i latou e faasoa atu a latou fuafuaga i
le tasi ma le isi, ma i fonotaga o lumanai a le korama, ia valaaulia i latou e faasoa atu o
latou aafiaga i le valaauliaina o isi e o mai ia Keriso.
• Fai i alii talavou e sue mau o loo
faaaogaina fuaitau e pei o le “o mai
ia Keriso” po o le “o mai ia te a’u”
(tagai i le Mataio 11:28; Moronae
10:32; MF&F 20:59). O le a le uiga o le
“o mai ia Keriso”? O a ni mea latou te
aoaoina mai nei fuaitau e musuia ai i
latou e valaaulia isi e o mai ia Keriso?
(Tagai i le Tiute i le Atua,28.) Fai i alii
talavou e su’e i le vaega “Galue” o a
latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau
29, 53, po o le 77) ma fai ni fuafuaga e
valaaulia ai se tagata e sau ia Keriso.
• Faitau faatasi le Mataupu Faavae
ma Feagaiga 20:53, ma fai se lisi o
auala e mafai ai e faiaoga o aiga ona
“leoleo i luga o le ekalesia e le aunoa,
ma faatasi ma faamalosi i latou.” E
mafai faapefea ona agai i luma alii
talavou i le avea ai o ni faiaoga o aiga?
Fuafua e valaaulia le peresitene o le
korama a le au toeaina e talanoa i le
98
korama pe faapefea ona avea ma se
faiaoga lelei o aiga. (Tagai i le Tiute i le
Atua,52, 76.) Fai i alii talavou e su’e a
latou tusi i le vaega “Galue” o a latou
Tiute i le Atua (itulau e 53 po o le 77)
ma fai ni fuafuaga e avea ai ma ni
faiaoga lelei atu o aiga.
• Faaali atu se ata o Amona, ma
fai atu i le korama e fai se aotelega
o le tala ia Amona o loo aoaoina sa
Lamana (tagai i le Alema 17–19). Ia
faatusatusa le tala lenei i le mea na
oo i ai Korianetona (tagai i le Alema
39:1–11). E aafia faapefea o tatou
tomai e aoao atu ai le talalelei i isi ona
o a tatou faataitaiga? (Tagai i le Tiute
i le Atua,28.) Fai i alii talavou e su’e
i le itulau e 29 o o latou tusi Tiute i le
Atua ma fai fuafuaga e faasoa atu ai le
talalelei e ala i le avea ma se faataitaiga lelei.
• Aumai ni aitema po o ni ata e
faatusa i ai uiga mama, uiga faaalia,
ma meaalofa e mafai ona fesoasoani
ai i tagata o le korama ia avea ma ni
faifeautalai lelei i le taimi nei, e pei o
mea o loo lisiina i le Mataupu Faavae
ma Feagaiga e 4 ma le Alema 17:2–3,
9 (mo se faataitaiga, e mafai ona e aumaia se fatu e faatusa i le faatuatua po
o ni totigilima faigaluega e faatusa i le
maelega). Fai i alii talavou e faafetaui
ia aitema i upu ma fuaitau latou te
maua i nei fuaiupu.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
• Faaali le vitio “Valaau Atu i Tagata
Uma e o Mai Ia Keriso,” ma fai atu i
tagata o le korama e vaavaai mo mea
sa fai e i latou e umia le Perisitua
Arona i totonu o le vitio e fesoasoani
ai i le latou korama ia tuputupu ae.
Talanoa ni mea e mafai ona latou faia
ina ia maua ai ni aafiaga faapena i a
latou korama.
Sa valaaulia e le Faaola isi
e molimau atu i upumoni
sa latou aoaoina ina ia
mafai ona pai atu le Agaga
i o latou loto. “A o outou
pe se a la outou upu ia te
au po o ai?” Sa Ia fesili ai.
A o tali atu Peteru, sa faamalosia ai lana molimau:
“O Oe o le Keriso, o le Alo
o le Atua soifua” (Mataio
16:15–16). E mafai faapefea
i le faasoa atu o le talalelei
ona faamalolosia molimau
a alii talavou o le korama?
Fai i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. Po o latou malamalama i lo
latou tiute faaleperisitua o le valaaulia o tagata uma e o mai ia Keriso? O a ni o latou
lagona po o ni uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Fai atu i alii talavou e tusi ni fuafuaga i le vaega “Galue” o a latou tusi
o le Tiute i le Atua (itulau 29, 53, po o
le 77).
• Ia fefautuaai ma le korama i auala e
mafai ona latou faamalosiau atu ai i se
tagata le toaga ina ia auai i le korama
ma ia toe foi mai i le lotu.
99
APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA
Aisea na alagatatau
ai se toefuataiga?
I le taimi o Lana auaunaga i le olaga nei, sa faatuina ai e Iesu Keriso Lana
Ekalesia i le pule o le perisitua. Sa taitaia e perofeta ma aposetolo o e sa aoaoina atu aoaoga faavae moni ma maua mai faaaliga ia sa tusifaamaumauina o
ni tusitusiga paia. Ina ua maliliu aposetolo, sa aveeseina le pule o le perisitua
mai le lalolagi, sa le toe i ai ni faaaliga, ma sa leiloloa aoaoga faavae taua pe ua
faafenumia’ia. O le Ekalesia sa faatuina e Iesu Keriso sa toefuataiina mai e ala i
le Perofeta o Iosefa Samita.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a aafiaga o le Liliuese
ua e vaaia i le lalolagi? Ua
faapefea ona faamanuiaina
oe e le Toefuataiga o le
talalelei?
O le a se mea e tatau ona
iloa e alii talavou e uiga i
le Liliuese ma le Toefuataiga? E mafai faapefea e le
malamalama i le Liliuese
ma le Toefuataiga ona
fesoasoani ia i latou?
Ia suesue ma le agaga tatalo i mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le pogai na manaomia ai se toefuataiga?
Efeso 4:11–14; Mataupu Faavae o le
Faatuatua 1:6 (O le Ekalesia i aso nei
ua tutusa lava le faatulagaga ma le
Ekalesia i aso o le Faaola)
Robert D. Hales, “Sauniuniga mo le
Toefuataiga ma le Afio Mai Faalua: “E
i Ou Luga Ai Pea Lo’u Lima,’ ” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2005, 88–92
Isaia 29:13–14; Amosa 8:11–12; 2 Tesalonia 2:3; 1 Nifae 13:24–29 (Sa aveesea
le Ekalesia ona o le liliuese)
“Liliuese,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 92–93
MF&F 1:17–23, 30 (Sa toefuatai mai e
Iesu Keriso ia Lana Ekalesia e ala ia
Iosefa Samita)
Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:6–20
(Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita)
“Toefuataiga o le Talalelei,” Faamaoni i
le Faatuatua, 175–78
Talai La’u Talalelei (2004), 35–38, 45
Vitio: “O Se Sailiga mo le Upumoni”
(e le o mafai ona sii mai)
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
100
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i se alii talavou e faasoa atu
pe na faapefea ona uunaia o ia i se
mea sa ia aoaoina i le vaiaso ua te’a i
le aiga, i le aoga, po o uo.
• Faaaoga se mea faitino e aoao
ai alii talavou i le manaomia o le
Toefuataiga (e pei o se mea ua gau
ma e le mafai ona toe lipeaina ae e
manaomia lava ona i ai se mea e sui
ai). O a isi mea faitino e mafai ona
mafaufau i ai alii talavou e faaaoga i
le aoaoina o isi e uiga i le manaomia o
le Toefuataiga?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama ai i le mafuaaga ua alagatatau ai le Toefuataiga o le talalelei. I le mulimuli ai i le
musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga
mo lau korama:
• Valaaulia se tasi o le korama e aoao
atu se vaega o le lesona lenei. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua ia aoaoina ma aoao atu e uiga i le Liliuese
ma le Toefuataiga (tagai i le “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18,
42, po o le 66).
• Faaali atu le vitio “O Se Sailiga mo
le Upumoni,” ma tuu atu i alii talavou e ta’u mai le mea sa sue e Uilifoti
Uitilafi i le Ekalesia moni. Aisea e
taua ai le i ai o nei mea? Na faapefea
ona faamanuiaina alii talavou ona o le
toefuataiga mai o nei mea? Fai atu ia i
latou e faasoa atu nisi mea ua faagaeetia ai i latou e uiga i le sailiga a Uilifoti
Uitilafi mo le upumoni.
• Vaelua le korama, ma fai atu i le
tasi vaega e aoao atu i le korama
e uiga i le ala na faatuina ai e Iesu
Keriso ia Lana Ekalesia ma le auala
na leiloa ai ona o le Liliuese. Fai atu
i le isi vaega e aoao atu e uiga i le
Toefuataiga. Tuu atu ia i latou se taimi
e sauniuni ai e faaaoga ai le Talai La’u
Talalelei (itulau e 35–37 ma le 41),
Faamaoni i le Faatuatua (itulau e 92–93
ma le 175–79), ma mau o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. Atonu e te
manao e fai ni tofiga i nai aso a o le’i
faia le fonotaga a le korama.
• Tuu atu i alii talavou taitoatasi se
mau e uiga i le Liliuese po o le Toefuataiga (e pei o mau o loo fautuaina
atu i le otootoga lenei). Fai atu i alii
talavou e tusi se ata e faatusa i se mea
sa latou aoaoina mai a latou mau, ma
tuu atu latou te faasoa atu i le korama.
Ia talanoa o se korama ia faamanuiaga
ua tatou maua ona o le toefuataiga o
le talalelei.
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai ona e faataitaia o
loo e faalogo atu e ala lea i
lou faaaliina atu o se uiga
o le naunau. E mafai ona e
vaai i le tagata o loo tautala
nai lo anomea o le lesona
po o nisi mea o loo i totonu
o le potu. E mafai ona e
uunaia le tagata o loo tautala e faauma ona manatu e
aunoa ma le faalavelaveina.
E mafai ona e aloese mai le
faasalaveia o talanoaga ae
le’i taitai i ni fautuaga po o
ni faaiuga” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 69).
• Tuu atu i alii talavou taitoatasi
se igoa o se tagata o loo ta’ua i le
saunoaga a Elder Robert D. Hales
“Sauniuniga mo le Toefuataiga ma le
101
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa faaaoga e le Faaola
tusitusiga paia e aoao
atu ai ma molimau atu e
uiga i Lana misiona. Sa ia
aoaoina tagata e mafaufau
e uiga i tusitusiga paia mo
i latou lava ma faaaoga e
su’e ai tali i a latou lava
fesili. E mafai faapefea ona
e fesoasoani i alii talavou
e faaaoga tusitusiga paia e
tali ai a latou fesili?
Afio Mai Faalua: ‘E i Ou Luga Ai Pea
Lo’u Lima’ ” (pei o Viliamu Tinitale,
Johannes Gutenberg, po o Matini
Luteru). Fai atu i alii talavou e faitau
pe matamata i le lauga ma sue po o le
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama i le manaomia o le Toefuataiga o le talalelei? O a ni o latou lagona po o manatu
o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei
aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Ta’u atu le mafuaaga na manaomia
ai le Toefuataiga ma le mafuaaga ua
taua ai ia te ia.
102
a le mea sa fai e lena tagata e saunia ai
le lalolagi mo le Toefuataiga. Valaaulia i latou e faasoa atu mea ua latou
maua.
• Valaaulia isi tagata o le korama e
faasoa atu o latou manatu e uiga i
mea ua latou aoaoina.
Punaoa Filifilia
Sii mai le “Liliuese,” Faamaoni i le Faatuatua (2004),
13–14
Pe a fulitua ni tagata po o se vaega o tagata mai
mataupu faavae o le talalelei, ua latou i ai i se tulaga
o le liliuese.
O vaitaimi o le liliuese lautele na tutupu lava i le
gasologa o le talafaasolopito o le lalolagi. A mavae
taimi o le amiotonu, e masani ona liliu atu tagata i le
amioleaga. O se tasi o faataitaiga o le Liliuese Tele,
lea na tupu ina ua mavae ona faatuina e le Faaola
Lana Ekalesia. Ina ua mavae le maliliu o Aposetolo a
le Faaola, na faaleagaina ai e tagata ia mataupu faavae o le talalelei ma faia ai suiga e le’i faatagaina i le
faatulagaga a le Ekalesia ma sauniga o le perisitua.
Ona ua salalau tele lenei amioleaga, o lea sa aveesea
ai e le Alii le pule ma ki o le perisitua mai le lalolagi.
I le taimi o le Liliuese Tele, sa leai se taitaiga faalelagi mai perofeta soifua mo tagata. E tele ekalesia na
faatutuina, ae sa le ia i latou le mana o le perisitua
e taitai ai tagata i le malamalama moni o le Atua
le Tama ma Iesu Keriso. Sa i ai vaega o tusitusiga
paia na faaseseina pe leiloloa, ma sa leai se tasi na i
ai le pule e faaee ai le meaalofa o le Agaga Paia pe
faatino ai isi sauniga o le perisitua. Sa i ai pea lenei
liliuese seia oo i le taimi na faaali mai ai le Tama
Faalelagi ma Lona Alo Pele ia Iosefa Samita ma na
amataina ai le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei.
Ua tatou ola nei i se taimi ua toefuatai mai ai le talalelei a Iesu Keriso. Ae peitai e le faapei o le Ekalesia
i taimi ua tuanai. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le
Au Paia o Aso e Gata Ai o le a le toe faatailaloina i
se liliuese lautele. Ua aoao mai tusitusiga paia o le a
le mafai lava ona toe faatoilaloina le Ekalesia (tagai
MF&F 138:44; tagai foi Tanielu 2:44).
Vaega mai le “Toefuataiina o le Talalelei,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004), 135–39
Ao i ai Iesu Keriso i le lalolagi, na Ia faatuina ai Lana
Ekalesia i e na mulimuli atu ia te Ia. Ina ua mavae
Lona Faasatauroga ma le fasiotia o Ana Aposetolo,
na aveesea ai le atoatoa o le talalelei mai le fogaeleele ona o le faateleina o le liliuese. E toatele alii ma
tamaitai na sailia le atoatoa o le upumoni i le taimi
o le seneturi o le Liliuese Tele, peitai sa le mafai ona
latou mauaina. E ui lava sa toatele e na tali atu ma le
faamaoni e uiga i le Faaola ma Ana aoaoga, ae leai
se isi na i ai le atoatoaga o le upumoni po o le pule o
le perisitua mai le Atua.
O le Liliuese Tele o se taimi o le pogisa faaleagaga,
ao lenei ua tatou ola ai i se taimi ua mafai ai ona
tatou mauaina “le malamalama o le talalelei i le
mamalu o Keriso” (2Korinito 4:4; tagai foi MF&F
45:28). O le atoatoaga o le talalelei ua toefuataiina
mai, ma o le Ekalesia moni a Iesu Keriso ua toe i ai
nei i luga o le fogaeleele. E leai se isi faalapotopotoga e mafai ona faatusatusa i ai. E le o se taunuuga
o le toefaatulagaina, lea e i ai alii ma tamaitai na i ai
ni uiga lelei ma taumafaiga e fai mea uma i lo latou
malosi e faaoo mai ai suiga. O le Toefuataiina o le
Ekalesia na faavaeina e Iesu Keriso. O le galuega a le
Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele.
I le avea ai ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso
o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e mafai ona e mauaina
faamanuiaga sa le i ai i le fogaeleele mo le latalata
atu i le 2,000 tausaga. E ala mai i le sauniga o le
papatisoga ma le faamauga, e mafai ai ona e maua
le faamagaloga o au agasala ma maua ai le olioli ma
le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. E mafai
ona e ola i le talalelei i lona atoatoa ma lona manino.
E mafai ona e mauaina se malamalamaaga o le
natura o le Aiga Atua, o le Togiola a Iesu Keriso, o
le faamoemoega o le olaga i luga o le fogaeleele, ma
le moni o le olaga pe a mavae le oti. Ua e maua le
avanoa e taialaina ai e se perofeta soifua, o le o loo
aoaoina mai le finagalo o le Atua i o tatou aso. O
sauniga o le malumalu ua mafai ai ona e mauaina le
taitaiga ma le filemu, saunia ai mo le ola e faavavau,
faamau atu ai i lou aiga mo le faavavau, ma faia
sauniga faaola mo ou tuaa ua maliliu.
103
APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA
Na faapefea ona toefuatai
mai le perisitua?
Sa toefuatai mai le perisitua ia Iosefa Samita e ala i le faaee mai o lima o i latou
o e sa umiaina i aso anamua. Ia Me 1829, sa toefuatai mai ai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona, ma i se taimi e le’i mamao mai ai, sa toefuatai mai ai le
Perisitua Meksisateko e Peteru, Iakopo, ma Ioane, o le toatolu o uluai Aposetolo a le Faaola. I le aso 3 o Aperila, 1836, sa toefuatai mai ai e Elia, ma Elaia ki
faaopoopo o le perisitua.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona e maua se
molimau i le toefuataiga o
le perisitua? Ua faapefea
ona faia e lenei molimau
se eseesega i lau auaunaga
faaleperisitua?
O a ni mea ua iloa e alii
talavou e uiga i le toefuataiga o le perisitua? O a ni
aafiaga na latou maua sa
faapea ona fesoasoani e
fausia ai a latou molimau i
le pule o le perisitua?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e musuia ai oe e uiga
i le toefuataiga o le perisitua?
Eperu 5:4; Mataupu Faavae o le
Faatuatua 1:5 (E ao ona valaauina se
tagata e le Atua ia maua le perisitua)
MF&F 110 (Sa toefuatai mai ki faaopoopo o le perisitua e Mose, Elia, ma
Elaia)
MF&F 1:20 (Sa toefuatai mai le talalelei ina ia mafai ona tautatala tagata
uma i le suafa o le Alii)
David A. Bednar, “O Mana o le Lagi,”
Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48–51
(tagai foi i le vitio “Pule ma le Mana o
le Perisitua”)
MF&F 13; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72
(O Ioane le Papatiso sa toefuataia mai
le Perisitua Arona)
MF&F 27:12–13 (O Peteru, Iakopo, ma
Ioane sa toefuataia mai le Perisitua
Mekisateko)
Jeffrey R. Holland, “Our Most
Distinguishing Feature,” Ensign po o
le Liahona, Me 2005, 43–45.
Vitio: “Toefuataiga o le Perisitua”
Vitio: “Elder Perry O le Perisitua,
Vaega 4: O le Toefuataiga o le Perisitua” (e le o mafai ona sii mai [le vitio])
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
104
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i ni nai alii talavou e tusi se
fuaiupu se tasi i luga o le laupapa e
otooto ai le taua o le upumoni sa latou
aoaoina i le vaiaso ua te’a.
• Afai e mafai, ia faasoa atu lou laina
o le faasologa o le pule o le perisitua i
le korama ma faamatala atu po o le a
lea mea (pe valaaulia se alii talavou e
faasoa atu lana laina o le perisitua). O
le a se mea o loo aoao mai i le laina o
le pule [o le perisitua] i alii talavou e
uiga i le toefuataiga mai o le perisitua?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i le toefuataiga mai o le perisitua. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili
se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Ia valaaulia se tagata o le korama
e aoao atu se vaega o le lesona lenei.
E mafai ona ia faia lenei mea o se
vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le
Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i
le toefuataiga o le perisitua (tagai i
le “Malamalama i Aoaoga Faavae,”
itulau 18, 42, po o le 66).
• Ia faaali atu ni ata e faaalia ai mea
na tutupu i le toefuataiga o le perisitua (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei,
93–95), pe matamata le vitio “Toefuataiga o le Perisitua.” Tuu atu i
alii talavou e faailoa atu tagata autu
sa auai i nei mea na tutupu (e pei o
Iosefa Samita, Ioane le Papatiso, Elia,
ma isi). Faitau mau e uiga i mea na
tutupu (e pei o na o loo fautuaina atu
i le otootoga lenei), ma fai atu i alii
talavou po o a ni a latou fesili o i ai.
Fai atu i alii talavou taitoatasi e faasoa
atu se auala se tasi ua faamanuiaina ai
o ia i le perisitua.
• Tuu atu i alii talavou ia fesili sa
tali e Elder L. Tom Perry i le “Elder
Perry O le Perisitua, Vaega 4: O le
Toefuataiga o le Perisitua.” Tuu atu
i alii talavou e tusi a latou tali i fesili
ae latou te le’i matamataina le vitio;
ona faaali lea o le vitio ma valaaulia i
latou e faasoa atu soo se manatu faaopoopo latou te maua mai tali a Elder
Perry. Fai atu ia i latou e faasoa atu po
o a ni o latou lagona i le taimi na latou
mauaina ai le perisitua.
Motugaafa faafaiaoga
“Afai e toatele ni tagata
e i ai ni o latou manatu e
uiga i se mataupu, atonu
e te manao e tuuina atu se
faamatalaga faapenei, ‘O
le a tatou faalogo muamua
atu i ou manatu, ona sosoo
ai lea ma oe.’ Ona nonofo
lelei ai lea o i latou o loo e
aoaoina aua ua latou iloa o
le a latou maua se avanoa
e tautatala ai” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 72).
• Vaevae le lauga a Elder Jeffrey
R. Holland “O Le Mea ua Sili Ona
Tulaga Ese ai i Tatou” i alii talavou.
Fai atu i alii talavou e su’e a latou
vaega o le lauga, vaavaai mo tali i
fesili “E faapefea ona faaee mai le
perisitua?” ma le “Aisea e tuuina mai
ai le perisitua i le faiga lenei?” O se
vaega o lenei talanoaga, ia fai atu i
alii talavou e faitau le Eperu 5:4 ma le
Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5.
Aisea e taua ai i e umia le Perisitua
105
106
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Arona ona iloa e uiga i le toefuataiga
mai o le perisitua?
Sa silafia e le Faaola mea e
gafatia e Ona soo ma maua
ni auala tulaga ese e fesoasoani ai ia i latou e aoao
ma tutupu ae ai—auala e
sili ona lelei mo i latou. Ua
ia te oe se avanoa tulaga
ese e fesoasoani ai i alii
talavou taitoatasi ia maua
se molimau i le toefuataiga
o le perisitua. O lenei molimau e mafai ona faamanuiaina ai e faavavau o ia,
lona aiga, ma isi.
• Faaali atu le vitio “Pule ma le
Mana o le Perisitua,” ma talanoa o
se korama ia fesili sa fesili ai le tamā
o Elder David A. Bednar (pe fai atu i
le alii talavou e faitau lenei aafiaga i
le lauga “O Mana o le Lagi”). O a ni
auala e tatau ona ese ai i tatou mai isi
alii i le lalolagi ona ua tatou umia le
perisitua?
Fai i alii talavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama
lelei i le toefuataiga mai o le perisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? E
i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i le
toefuataiga o le perisitua pe valaaulia
isi e faia le mea lava lena e tasi.
• Valaaulia tagata o le korama e
fatufatu se otootoga e aoao atu ai isi
e uiga i le toefuataiga o le perisitua
(tagai i le Tiute i le Atua,18, 42, po
o le 66).
Punaoa Filifilia
Sii mai ia DavidA. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign
po o le Liahona Me 2012, 48–51
Sa ou ola ae i se aiga e i ai se tina faamaoni ma se
tama ofoofogia. O lo’u tina e tupuga mai i paionia
o e sa ositaulagaina mea uma mo le Ekalesia ma le
malo o le Atua. O lo’u tama e le o se tagata o la tatou
Ekalesia, ma a o talavou o ia, sa manao o ia e avea
ma se patele o le Lotu Katoliko. . . .
A o ou laitiiti, sa tele taimi ou te fesili ai i lo’u tama i
vaiaso taitasi po o afea e papatiso ai. Sa tali mai o ia
ma le alofa ae mausali i taimi uma ou te faasoesa ai
ia te ia: “David, o le a ou le auai lava i le Ekalesia ona
o lou tina, po o oe, po o se isi lava tagata. O le a ou
auai i le Ekalesia pe a ou iloa o le mea sa’o lea e fai.”
Ou te talitonu o le sefulu ma ona tupu o o’u tausaga
na fai ai la ma’ua talanoaga lea ma lo’u tama. Faatoa
o matou foi mai lava i le fale sa matou auai faatasi
i la matou lotu i le Aso Sa, ma sa ou fesili ai i lo’u
tama po o afea e papatiso ai. Sa ataata o ia ma fai
mai, “O oe lava lea e fesili pea lava pea i lo’u papatisoga. O le aso, e i ai la’u fesili mo oe.” Sa vave ma
sa ou sagisagi fiafia ma la’u faaiuga faapea, o lea ua
agaigai i luma!
Sa faaauau le tala a lo’u tama, “David, e aoao e la
outou ekalesia faapea na aveesea le perisitua mai le
lalolagi anamua, ma sa toefuatai mai e avefeau faaleagi i le Perofeta o Iosefa Samita, e sa’o?” Sa ou tali
atu e sa’o lana tala. Ona ia fai mai lea, “O la’u fesili
la lea. O vaiaso taitasi i sauniga a le au perisitua,
ou te faalogo ai i le epikopo ma isi taitai perisitua o
faamanatu, tauanau, ma aioi atu i alii e fai a a latou
asiasiga i aiga ma faataunuu o latou tiute faaleperisitua. Afai la e i ai moni i la outou ekalesia le perisitua toefuataiina a le Atua, aisea ua matuai toatele ai
alii i la outou lotu e leai se eseesega i le faia o o latou
tiute faalelotu nai lo tamaloloa o la’u lotu?” Na vave
ona leai se mea i lo’u mafaufau i lena taimi. Sa leai
sa’u tali talafeagai mo lo’u tama.
Ou te talitonu sa sese lo’u tama i le faamasinoina
o le moni o le aia tatau a la tatou Ekalesia i le pule
paia ona o faaletonu o tagata o loo mafuta i ai o ia i
la matou uarota. Ae sa i ai i lana fesili se mate sa’o
e faapea, o alii o loo tauaveina le perisitua paia a le
Atua e tatau ona ese mai isi tagata. O alii e umia le
perisitua, e le faapea e ola mai i latou e ese nai lo isi
alii, ae e tatau ona ese a latou amioga. O alii e umia
le perisitua e le gata e tatau ona umia le pule o le
perisitua, ae ia agavaa foi e avea ma meafaigaluega
o le mana o le Atua. “Ia mama outou o e tauaaoina
ipu a le Alii” (MF&F 38:42).
E le galo lava ia te au ia lesona e uiga i le pule ma le
mana o le perisitua sa ou aoaoina mai i lo’u tama, o
se alii lelei e le auai i lo tatou faatuatuaga, ae sa tele
mea na ia faamoemoeina mai alii fai mai o loo latou
tauaveina le perisitua a le Atua. O lena talanoaga i le
aoauli o le Aso Sa ma lo’u tama i le tele o tausaga ua
mavae, na fua mai ai ia te a’u se naunautaiga ia avea
o se “tama lelei.” Sa ou le manao e avea ma faataitaiga leaga ma se maagao i le alualu i luma o lo’u
tama i le aoaoina o le talalelei toefuataiina. Sa na ona
ou manao lava ia avea o se tamaitiiti lelei. E manaomia e le Alii i tatou uma o nisi e tauaveina Lana pule
o ni alii e faamamalu, amiomama, ma lelei i taimi
uma ma i nofoaga uma.
107
APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA
O le a le matafaioi a Iosefa
Samita i le Toefuataiga?
I le mavae ai o seneturi o le liliuese, na toefuatai mai ai e le Alii Lana Ekalesia
ma le atoatoaga o le talalelei e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. O lenei Toefuataiga sa amata i le Uluai Faaaliga ia Iosefa, lea sa faaali mai ai le Tama Faalelagi
ma Iesu Keriso. E ala mai i le Perofeta o Iosefa, na aumai ai e le Alii le Tusi a
Mamona ma isi tusitusiga paia, toefuatai mai le pule o le perisitua, ma faatuina
Lana Ekalesia.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ua faapefea ona uunaia
lou olaga i le soifuaga ma
le misiona a Iosefa Samita?
Na faapefea ona maua lau
molimau ia Iosefa Samita?
O i ai ni molimau a alii
talavou e uiga i le Perofeta
o Iosefa Samita? E mafai
faapefea ona e fesoasoani
ia i latou e faamalolosia [a
latou molimau]?
A o e suesue ma le agaga tatalo i mau ma punaoa nei, o le a se lagona o musuia ai oe e
faasoa atu i alii talavou?
2 Nifae 3:3–25 (Sa muai silafia e perofeta anamua le misiona a Iosefa Samita
o se perofeta ma se talifaaaliga)
MF&F 35:17–18 (O le Perofeta o Iosefa
Samita, na toefuatai mai ai e le Alii le
atoatoaga o le talalelei)
MF&F 76:22–24 (Molimau a Iosefa
Samita e uiga ia Iesu Keriso)
MF&F 135:3 (O le Perofeta o Iosefa
Samita, na tuuina mai ai e le Alii ia
tusitusiga paia faaopoopo)
Iosefa Samita—Talafaasolopito
1:11–25 (Sa faaali mai le Atua le Tama
ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita)
Henry B. Eyring, “O Se Molimau
Malosi i le Misiona a le Perofeta o
Iosefa,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2003, 89–92
Tad R. Callister, “Iosefa Samita—Perofeta o le Toefuataiga,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2009, 35–37
“Iosefa Samita,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 83–84
Vitio: “Iosefa Samita: O le Perofeta o
le Toefuataiga” (e le o maua ni ata e
sii mai)
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
108
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i se alii talavou e tusi se ata
i luga o le laupapa e faatusa i mea sa
aoaoina e le korama i le vaiaso na te’a,
ae tuu atu i isi alii talavou e mate le
mea sa ia tusia.
• A o le’i amataina le fonotaga a le
korama, fai i ni alii talavou e o mai
saunia e faamatala i le korama e uiga
i se mea na toefuatai mai e le Atua e
ala mai ia Iosefa Samita ma ia faasoa
atu lana molimau e uiga i le misiona
a Iosefa Samita i le avea ai ma se
perofeta.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
ai i le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga. O le mulimuli ai i le taiala a le Agaga,
ia filifili se mea se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga i lau korama:
• Fai atu i tagata o le korama e fai se
lisi o mea sa tuuina mai e le Alii ia i
tatou e ala mai ia Iosefa Samita, ona
faitau lea o le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 135:3 ma faaopoopo i le lisi
pe a manaomia ai. O le a le mea ua ese
ai o tatou olaga ona o le galuega sa fai
e le Alii e ala mai ia Iosefa Samita?
• Faaali le vitio “Iosefa Samita: O Le
Perofeta o le Toefuataiga”, ma fai atu
i alii talavou e faasoa atu se mea ua
latou aoaoina po o se mea ua faagaeetia ai i latou e uiga i le Perofeta o
Iosefa Samita. Mafaufau e faamatala
le auala na maua ai lau molimau o
Iosefa Samita o se perofeta.
• Fai i alii talavou e faitau le Iosefa
Samita—Talafaasolopito 1:7–20, ma
vaavaai mo upumoni sa aoaoina e
Iosefa Samita e ala mai i le Uluai
Faaaliga. O le a le mea sa iloa e Iosefa
e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu
Keriso? e uiga ia te ia lava? e uiga i le
fili? Aisea e taua ai ia i tatou ona tatou
malamalama i nei upumoni i aso nei?
• Fai i alii talavou e faitau itulau e 83–
84 i le Faamaoni i le Faatuatua po o le
lauga a Elder Tad E. Callister “Iosefa
Samita—Perofeta o le Toefuataiga.”
Fai atu ia i latou e filifili ni nai fuaiupu
o le a latou faaaogaina pe afai e talosagaina i latou e faamatala atu pe aisea e
taua ai Iosefa Samita. Fai i ni nisi o alii
talavou e ta’u atu po o a fuaiupu ua
latou filifilia ma pe aisea foi.
Motugaafa faafaiaoga
“Faaaoga ia lomiga lata
mai nei o tusitusiga faavae
ma mea e faaaogaina i
lesona na faasalalauina e le
Ekalesia. Fuafua ia auala o
loo fautuaina atu i le tusi
lesona a o le’i mafaufau i isi
punaoa mo ni manatu. Soo
se mea lava e faaaogaina
po o ni manatu e te faaaogaina e le o maua i totonu
o le tusi lesona, e tatau
ona faamamafa atu ai le
upumoni ma le lelei” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 98).
Fai i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama
i le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga o le talalelei? O a ni o latou lagona po o
ni uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le toe faaalu o se isi
taimi i lenei aoaoga faavae?
109
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa valaaulia e le Faaola
isi e galulue i le faatuatua
ma ola i upumoni sa Ia
aoaoina atu. O Ana aoaoga
uma sa Ia taulai atu ai i le
fesoasoani i e mulimuli ia
te Ia e ola i le talalelei ma
o latou loto atoa. E mafai
faapefea ona e fesoasoani
i alii talavou ia iloa pe faapefea ona atagia i o latou
olaga i aso uma a latou
molimau e uiga ia Iosefa
Samita.
110
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona i le pogai ua
taua ai Iosefa Samita i lona olaga ma
valaaulia isi tagata o le korama e fai le
mea lava lea e tasi.
• Ia talanoa ma le korama lo tatou
tiute faaleperisitua o le aoao atu o isi e
uiga i le misiona a Iosefa Samita.
Punaoa Filifilia
Iosefa Samita Faamaoni i le Faatuatua (2004), 89–90
I le tautotogo o le 1820, sa suesue ai Iosefa Samita
e 14-tausaga le matua mo le Ekalesia moni a Iesu
Keriso ina ua ia faitau i se mau i totonu o le Tusi
Paia: “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu
ia i le Atua, o lē foai tele mai i tagata uma ma le le
toe ta’ut’aua; ona foaiina mai ai lea ia te ia” (Iakopo
1:5; tagai foi Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:
11–12). I se faatuatua le maluelue ma le faigofie, na
mulimuli ai Iosefa talavou i le fautuaga a le mau. Na
ia alu atu na o ia i le togalaau, lea na ia tatalo atu ai
ina ia iloa po o fea le Ekalesia e ao ona auai. O le tali
mai i lana tatalo, na faaali mai ai le Atua le Tama ma
Iesu Keriso ia te ia. O se tasi nei o mea, sa faatonuina
ai e i La’ua o ia, e aua nei auai i se tasi o Ekalesia na
i ai i lena taimi. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito
1:13–20.
Ina ua faamaonia le agavaa o Iosefa Samita, sa
tuuina atu loa ia te ia lana misiona paia o se perofeta
a le Atua. Na ala mai ia te ia ona faataunuuina e
le Alii se galuega sili ma le ofoofogia e alofa i le
aumaia o le Tusi a Mamona, toefuataiina mai o le
perisitua, faaalia mai o upumoni taua o le talalelei,
faatulagaina o le Ekalesia moni a Iesu Keriso, ma le
faatulagaina o galuega faalemalumalu. I le aso 27 o
Iuni, 1844, na fasiotia ai Iosefa ma lona uso o Ailama
i se osofaiga a ni tagata faaauupegaina. Sa faamaufaailogaina ai a la’ua molimau i o la’ua toto.
Ina ia atoatoa lau molimau o le talalelei Toefuataiina, e tatau ona aofia ai se molimau i le misiona paia
a Iosefa Samita. O le moni o le Ekalesia a Iesu Keriso
o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faalagolago lea i le
moni o le Uluai Faaaliga ma isi faaaliga na tuuina
atu e le Alii i le perofeta o Iosefa. Sa tusia e Peresitene Ioane Teila, le Peresitene lona tolu o le Ekalesia,
“O Iosefa Samita, le Perofeta ma le Tagatavaai a le
Alii, e tele atu ana mea na faia, vagana ai lava Iesu,
mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi, nai lo soo
se isi lava tagata na ola ai” (MF&F 135:3).
111
APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA
Aisea e taua ai le Uluai Faaaliga?
I le tautotogo o le 1820, sa faaali mai ai le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu
Keriso, i le Perofeta o Iosefa Samita. O lenei faaaliga, lea na faailogaina ai le
amataga o le Toefuataiga o le talalelei, o le mea aupito sili lea ona taua ua tupu
talu mai le Toetu o Iesu Keriso. O le tatalo faamaualalo a Iosefa Samita sa oo ai
i le toefuataiga mai o upumoni o le talalelei, pule o le perisitua, ma sauniga faaola. “O le faaaliga e tasi ua tali ai [fesili] uma e uiga i le Atua ma lona uiga faalelagi. … O Lona manatu mai i tagata e ala i le pule ua faasafua mai i le tagata
ua manino lea. Ua mautinoa lava le lumanai o le galuega. O nei upumoni ma
isi upumoni matagofie ua faamanino mai i lena uluai faaaliga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei [2003], 93).
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona e maua se
molimau e faapea sa vaai
Iosefa Samita i le Atua le
Tama ma Lona Alo, o Iesu
Keriso? Ua faapefea ona
faamanuiaina lou olaga
ona o lenei molimau? O le
a le taua o le Uluai Faaaliga ia te oe?
E mafai faapefea e le suesue i le Uluai Faaaliga ona
faalolotoina molimau a
alii talavou taitoatasi o lau
korama? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii
talavou ia malamalama i le
taua o lenei mea maoae na
tupu?
A o e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei ma isi mea e te filifilia. O le a se mea e te lagona o le a sili atu le anoa i alii talavou e te aoaoina?
Iosefa Samita—Talafaasolopito
1:11–19, 24–25
Vitio: “O Le Toefuataiga”
Dieter F. Uchtdorf, “O Fua o le Uluai
Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me
2005, 36–38
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
112
• Tuu atu i tagata taitoatasi o le
korama se avanoa e ta’u atu ai se mea
se tasi na te manatua mai le lesona o
le vaiaso talu ai.
• Ia usu faatasi o se korama le viiga
“O Le Talosaga Muamua a Iosefa
Samita” (Viiga, nu. 14) Ia valaaulia alii
talavou e faasoa atu o latou lagona e
uiga ia Iosefa Samita ma le mea na oo
i ai ina ua ia vaai ma talanoa atu i le
Atua le Tama ma Iesu Keriso.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga
i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita. O le mulimuli ai i le taiala a le Agaga, ia filifili se
mea se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga i lau korama:
• Fai i alii talavou e tusi i lalo nisi
o faamanuiaga ua latou maua ona o
le Uluai Faaaliga. Fai atu ia i latou e
vaavaai mo isi faamanuiaga o le Uluai
Faaaliga a o latou faitauina parakalafa
mulimuli e 10 o le lauga a Peresitene
Dieter F. Uchtdorf “O Fua o le Uluai
Faaaliga.” Fai atu ia i latou e faasoa
atu mea ua latou maua ma o latou
lagona i le taua o le Uluai Faaaliga.
• Ia faitau faatasi o se korama e uiga
i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita i le
Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:7–20.
Fai atu i alii talavou e vaavaai mo
upumoni e mafai ona tatou aoao mai
le aafiaga a Iosefa (mo se faataitaiga, o
le Tama ma le Alo e moni, o ni tagata
eseese; o Satani ma lona mana e moni,
ae e sili atu le malosi o le mana o le
Atua; e faafofoga ma tali mai le Atua
i tatalo; ma e le’i muta faaaliga). Fai
atu i se alii talavou e tusi upumoni i
luga o le laupapa. E faapefea ona ese
mai nei upumoni mai mea e talitonu
i ai isi tapuaiga? O le a se eseesega o
o tatou olaga pe ana tatou le iloa nei
mea?
• Fai atu i alii talavou e faitau filemu
ma mafaufau loloto i le Uluai Faaaliga
ia Iosefa Samita ma lana molimau o
loo i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–19, 24–25 (pe matamata i le
vitio “O Le Toefuataiga”). Fai atu ia i
latou e mafaufau pe aisea ua taua ai le
Uluai Faaaliga i le talafaasolopito o le
lalolagi. Aisea e taua ai ia i tatou o ni
tagata taitoatasi? Faasoa atu lau molimau e uiga i le taua o le Uluai Faaaliga, ma fai atu i alii talavou e faasoa
atu o latou manatu ma molimau.
Motugaafa faafaiaoga
“Fesili atu ia i latou na e
aoaoina po o le a sa latou
tala e fai pe afai ua manao
se tasi e fia iloa po o a mea
na latou aoaoina mai le
lesona” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 101).
• Fai atu i alii talavou e toe faamanatu tala faatusi paia o le faaalia mai
e le Atua le Tama ma Iesu Keriso o i
Laua lava i tagata i luga o le fogaeleele (e pei o le Mataio 3:13–17; Galuega
7:54–60; 3 Nifae 11:3–10). E mafai foi
ona e faaali atu ni ata o nei mea na
tutupu (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei,35, 63, ma le 82). Fai atu ia i latou
e otooto ia tala taitasi. Ona fai atu lea
i ai e faitau le Iosefa Samita Talafaasolopito 1:17 (tagai i le Tusi Ata o le
Talalelei,90). Na faapefea ona tutusa
le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita ma
isi faaaliga [mai a le Atua le Tama ma
Iesu Keriso]? O le a le mea sa tulaga
ese ai? Fai atu i alii talavou e faasoa
atu pe aisea e taua ai ia i latou le
Uluai Faaaliga.
113
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa valaaulia e le Faaola
tagata e mulimuli ia te Ia e
molimau atu i isi i le moni
o Ana aoaoga. A o latou
faia, sa pai atu le Agaga
i o latou loto. E mafai
faapefea ona e uunaia
alii talavou e faasoa atu a
latou molimau i le tasi ma
le isi?
114
Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua tele atu so
latou malamalama i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita? O a ni o latou lagona po o ni
uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le toe faaalu o se isi
taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i le
taua o le Uluai Faaaliga.
• Valaaulia tagata o le korama e faasoa atu mea na latou aoaoina nei i se
uo po o se tagata o le aiga.
APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA
Aisea tatou te manaomia
ai le Tusi a Mamona?
O le Tusi a Mamona na tusia mo o tatou aso. E molimau ia Iesu Keriso, o loo
i ai le atoaga o Lana talalelei, ma ua toefuatai mai ai upumoni na leiloloa ona
o le Liliuese. Na aoao mai Iosefa Samita e faapea, o le Tusi a Mamona “o le
maa’au’au foi lea o la tatou tapuaiga, e sili foi ona latalata atili atu o le tagata i
le Atua i lona ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi (faatomuaga i le Tus a
Mamona).
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i aafiaga sa e oo
i ai i le suesueina o le Tusi
a Mamona. Aisea e taua ai
ia te oe le Tusi a Mamona?
O faapefea ona uunaia e
le Tusi a Mamona olaga o
alii talavou? O a ni mea e
mafai ona fai e alii talavou e faamalolosia ai a
latou molimau i le Tusi a
Mamona? E mafai faapefea
ona fesoasoani le Tusi a
Mamona ia i latou e faailoa
ai luitau o ona po nei?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. E mafai faapefea ona e fesoasoani i
alii talavou ia lagona le mana o le Tusi a Mamona?
1 Nifae 13:40; 2 Nifae 3:12 (O le Tusi a
Mamona ua toefuatai mai ai upumoni
ma faafememea’i ai mataupu sese)
2 Nifae 25:23, 26; 33:10–11 (Ua molimau mai tusitala o le Tusi a Mamona
ia Iesu Keriso)
2 Nifae 29:7–11 (O le Tusi a Mamona
ua faailoa mai ai e fetalai mai le Atua i
Lana fanau i le tele o atunuu)
MF&F 20:8–16; 42:12 (O le Tusi a
Mamona o loo i ai le atoatoaga o le
talalelei a Iesu Keriso)
Tusi a Mamona itulau autu ma le
faatomuaga
Jeffrey R. Holland, “Saogalemu mo le
Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2009, 88–90
Tad R. Callister, “O Le Tusi a
Mamona—o se Tusi mai le Atua,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2011,
74–76
Vitio: “Faatomuaga o le Tusi a
Mamona”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
115
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Ia valaaulia ni isi o alii talavou e
faasoa atu mea na sili ona uunaia ai i
latou mai le lesona o le vaiaso ua te’a.
• Ia fau faatasi o se korama se
maa’au’au faaofuofu (tagai i le Talai
La’u Talalelei, 109). Fai i alii talavou e
faamatala atu pe aisea na saunoa ai
Iosefa Samita o le Tusi a Mamona o le
maa’au’au o la tatou tapuaiga (tagai i
le faatomuaga o le Tusi a Mamona).
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Afai e faitau leotele se
tagata e toatasi, e tatau ona
e uunaia ia isi ina ia mulimuli ia latou tusitusiga
paia. Ia valaaulia i latou
e faalogo ma vaavaai mo
mataupu faavae po o ni
manatu patino. Ia tuu atu
se taimi mo i latou e sue
ai fuaiupu taitasi a o le’i
faitauina. Afai o se fuaiupu o loo aofia ai ni upu
po o ni fuaitau faigata pe
le masani ai foi, ia faamalamalama nei fuaiupu a o
le’i faitauina. Afai e i ai se
tasi o le vasega e faigata
ona faitau, fesili mo nisi
e ofo mai nai lo le faitau
feauaua’i” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 58).
116
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i le taua o le Tusi a Mamona. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se
[gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e
faitau se mau se tasi o loo lisiina i
lenei otootoga po o le itulau autu o le
Tusi a Mamona, ma vaavaai mo tali i
le fesili, Aisea tatou te manaomia ai le
Tusi a Mamona? Fai atu i alii talavou
e tusi a latou tali i luga o le laupapa.
Fai atu ia i latou e filifili se tasi o tali o
i luga o le laupapa latou te mananao
e aoao atili e uiga i ai ma faasoa atu
mea na latou filifilia.
• Fai atu i alii talavou e mafaufau i
fesili e ono i ai i a latou uo e uiga i le
Tusi a Mamona. Mata e faapefea ona
latou taliina? O le a se mea e mafai
ona latou faasoa atu mai le lauga a
Elder Tad R. Callister “O Le Tusi a
Mamona—o se Tusi mai le Atua”? Fai
atu i tagata o le korama e faataitai-le
faatinoga pe faapefea ona latou valaaulia se uo e faitau le Tusi a Mamona.
E faapefea ona latou faamatalaina po
o le a le Tusi a Mamona ma aisea foi
tatou te manaomia ai? O a ni fuaiupu
latou te faasoaina atu mai le Tusi a
Mamona? E faapefea ona latou faamatala atu o le Tusi a Mamona o se isi
molimau lea ia Iesu Keriso? Mafaufau
e valaaulia alii talavou e susue a latou
tusi o le Tiute i le Atua i itulau 29, 53,
po o le 77 ma tusi le igoa o se tasi e
mafai ona latou valaaulia e faitau le
Tusi a Mamona.
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e
sue se mau i le Tusi a Mamona e taua
ia te ia pe sa i ai se uunaiga i lona
olaga. Vaevae le korama i vaega laiti
taitoalua pe taitoatolu, ma fai atu i
alii talavou taitoatasi e faasoa atu
lana mau filifilia, pe aisea ua taua ai
ia te ia, ma soo se aafiaga sa ia maua
i lena fuaitau. Valaaulia ni nai alii
talavou e faasoa atu i le korama atoa.
O a ni mea ua aoao mai e nei aafiaga
ia i tatou e uiga i le taua o le Tusi a
Mamona?
• Faaali le vitio “Faatomuaga o le
Tusi a Mamona,” ma fai atu i tagata
o le korama e tusi i lalo tali i le fesili
“Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a
Mamona?” a o latou matamata. Tuu
atu latou te faasoa mai mea latou
te tusia. Mata e ese faapefea o latou
olaga pe a na fai latou te lei mauaina
le Tusi a Mamona?
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea sa latou aoaoina nei. Pe ua latou malamalama i
le mafuaaga e taua ai le Tusi a Mamona? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E
i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Ia tofi ni nai alii talavou e faasoa
atu a latou molimau pe aisea tatou te
manaomia ai le Tusi a Mamona ma
faamatala pe na faapefea ona latou
iloa e moni.
• Tufa atu kopi o le Tusi a Mamona,
pe afai e mafai, ma valaaulia tagata
taitoatasi o le korama e tusi lana molimau i le pito i luma ma tuu atu le tusi
i se tasi.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa valaaulia e le Faaola
isi e galulue i le faatuatua e aoao upumoni o le
talalelei. Sa Ia aoao mai i
tatou, “Ina ole atu ia, ona
outou maua ai lea” (Ioane
16:24). E mafai faapefea
ona e uunaia alii talavou ia
mulimuli i lenei mamanu
a o latou saili ia maua pe
faamalolosia a latou molimau i le Tusi a Mamona?
(tagai Moronae 10:3–5).
117
Punaoa Filifilia
Sii mai ia TadR. Callister, “O Le Tusi a Mamona—o se
Tusi mai le Atua,” Ensign po o le Liahona Nov. 2011,
74–76
Ae aisea lava e matuai taua ai le Tusi a Mamona pe
afai ua tatou maua le Tusi Paia tatou te aoao ai e
uiga ia Iesu Keriso? Pe na e tuufesili pe aisea ua tele
ai ekalesia Kerisiano i le lalolagi i aso nei, pe afai e
maua mai a latou aoaoga faavae mai lea Tusi Paia
lava e tasi? Ona e eseese a latou faauigaga o le Tusi
Paia. Ana faapea e tutusa a latou faauigaga, semanu
e tutusa lava le ekalesia. E le o se tulaga lenei e
finagalo ai le Alii, aua na tautino mai e le Aposetolo
o Paulo e faapea, e “tasi le Alii, tasi le faatuatuaga,
e tasi le papatisoga” (Efeso 4:5). Ina ia fesoasoani
ia oo mai lenei tusi, ua faatulagaina ai e le Alii se
tulafono faalelagi o molimau. Na aoao mai Paulo, “E
mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu”
(2 Korinito 13:1).
O le Tusi Paia o se tasi o molimau ia Iesu Keriso; o le
Tusi a Mamona o le isi lea molimau. Aisea e matuai
taua ai lenei molimau lona lua? Atonu o le a fesoasoani le faataitaiga vaaia lenei: E fia ni laina sasao
e mafai ona e tusia e ui atu i se vaega se tasi i luga
o se fasipepa? O le tali e le mafaitaulia. A faapea la
mo se taimi, o lena vaega e tasi ua faatusa i le Tusi
Paia, ma o le faitau selau o na laina sasao e tusia e ui
atu i lena vaega e faatusa i faauigaga eseese o le Tusi
Paia, ma o na faauigaga taitasi foi e faatusa i ekalesia eseese.
118
Ae peitai, o le a se mea e tupu, pe fai e i ai se vaega
lona lua i luga o lena fasipepa, e faatusa i le Tusi a
Mamona? E fia ni laina sasao e mafai ona e tusia
i le va o nei vaega e lua: le Tusi Paia ma le Tusi a
Mamona? E na o le tasi lava. E na o le tasi le faauigaga o aoaoga faavae a Keriso e mafai ona i ai ona
o le molimau a nei molimau e lua.
Ma ua faafia ona fai le Tusi a Mamona ma se molimau faamaonia, faamanino, ma autasi o aoaoga na
aoaoina i le Tusi Paia, o lea la e na o le “tasi le Alii,
e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga.” Mo se
faataitaiga, o loo fenumiai nisi tagata pe alagatatau
le papatisoga mo le faaolataga e ui ina sa fetalai
atu le Faaola ia Nikotemo, “Afai e le fanau se tasi
i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le
malo o le Atua” (Ioane 3:5). Ae peitai, ua aveese e
le Tusi a Mamona na faanunumi uma e uiga i lena
mataupu: “Ma ua ia poloaiina tagata uma e ao ina
latou salamo, ma papatiso i lona suafa. . . . po o le
a le mafai ona faaolaina i latou i le malo o le Atua”
(2 Nifae 9:23).
O loo i ai ni faiga eseese o le papatisoga i le lalolagi i aso nei e ui ua ta’u mai e le Tusi Paia le ala
na papatisoina ai le Faaola, lo tatou Faataitaiga sili:
“Ona maliu ae loa lea o [Ia] nai le vai” (Mataio 3:16).
E mafai faapefea ona Ia maliu ae nai le vai seiloga
na alu ifo muamua o Ia i totonu o le vai? Ina nei i ai
se feteenaiga i le mataupu lenei, ua aveese e le Tusi
a Mamona i le faamatalaga tuusao lenei o le aoaoga
faavae i le faiga sao o le papatisoga: “Ma ona outou
faatofu lea o i latou i totonu o le vai” (3 Nifae 11:26).
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Me: Perofeta ma Faaaliga
“Matou te talitonu i mea uma ua faaali mai e le Atua, mea uma ua ia faaali mai nei, ma matou
te talitonu foi o le a ia faaali mai le tele o mea silisili ma le taua tau i le Malo o le Atua i le
lumanai” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9).
O otootoga o i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou taitasi e aoao ia iloa le siufofoga o le Alii a o Ia fetalai mai ia te ia e ala mai i tusitusiga paia, perofeta ma aposetolo
soifua, ma faaaliga patino e ala mai le Agaga Paia i lona loto ma le mafaufau. O tusitusiga paia e aofia ai poloaiga mo e umia le perisitua ina ia “gauai ma le filiga i upu
o le ola e faavavau” ma ia “ola i afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua” (MF&F
84:43–44). I le iunite lenei, e mafai ona e fesoasoani i uso o lau korama e usitai i lenei
fautuaga e ala i le totoina ia i latou, o se fiafia i le afioga a le Atua.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
Aisea e taua ai le suesue i tusitusiga paia?(Tiute i le Atua)
Aisea e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua
E faapefea ona ou maua faaaliga faaletagata lava ia?
E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u tatalo?
E mafai faapefea ona ou faamalosia la’u molimau?
O le a se mea na aoaoina ai e Peresitene Monson i latou e umia le Perisitua Arona?
E mafai faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au?
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
119
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Tatalo ma Suesue i Tusitusiga Paia,” itulau 14–15,
38–39, 62–63
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
120
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
Tiute i le Atua
Aisea e taua ai le suesue
i tusitusiga paia?
O tusitusiga paia o afioga ia a le Atua. Ua fautuaina i tatou e perofeta o Aso
e Gata Ai e suesue i tusitusiga paia i aso uma, e le gata i le tagata lava ia ae ia
faapea foi ma o tatou aiga. O le suesue i tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani
tatou te iloa ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, maua ai le mana e tetee atu ai i
faaosoosoga, ma faamalolosia i tatou i o tatou luitau.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona avea le
suesueina o tusitusiga
paia ma faamanuiaga i
lou olaga? O a ni aafiaga e
mafai ona e faasoa atu i alii
talavou?
O a fuaiupu o mau e te
manatu e mafai ona anoa
i alii talavou o le korama?
O le a se mea e mafai ona
e faia e fesoasoani ai i alii
talavou ina ia atili anoa
ma lelei a latou suesuega o
tusitusiga paia?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a
fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama ai i le taua o le suesue i tusitusiga paia?
Iosua 1:8; 2 Timoteo 3:16–17; 1 Nifae
15:24; 2 Nifae 32:3; Alema 17:2–3;
Helamana 3:29–30; MF&F 18:33–36;
21:4–6; 84:85 (O faamanuiaga o le
suesue i tusitusiga paia)
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 14–15, 38–39, 62–63
Boyd K. Packer, “ O Le Ki i le Puipuiga Faaleagaga,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2013
Richard G. Scott, “O Le Mana o Tusitusiga Paia,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2011, 6–8
D. Todd Christofferson, “O Le Faamanuiaga o Tusitusiga Paia,” Ensign po o
le Liahona, Me 2010, 32–35
“Tusitusiga Paia,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 190–95
Vitio : “Faataunuuina o lou Tiute I le
Atua,”“Tusi Mamona: Savali mai le
Lagi,”“Meaai o le Aso: Mamanu”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
121
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia ia alii talavou e mafaufau
i se mea faitino e mafai ona suitulaga
i mea sa latou aoaoina ma faasoa atu
i le talanoaga o le vaiaso ua tea. Fai i
ai e faamatala mai po o le a le faiā o le
mea faitino i mea sa latou aoaoina.
• Valaaulia ia alii talavou e faasoa
mai se mau se tasi latou te fiafia i ai i
ni paga po o le korama atoa. Uunai foi
i latou e faasoa mai se aafiaga sa latou
mauaina na taua ai le mau ia i latou.
O le a se mea na aoaoina e alii talavou
e uiga i le taua o tusitusiga paia mai
nei aafiaga?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E tatau ona i ai le Agaga
mo se savali o le talalelei
ina ia molioo atu ai i loto
o i latou o loo e aoaoina
(tagai 2 Nifae 33:1; MF&F
42:14). O lea la, e tatau ona
e faaaogaina ia auala o le a
maua ai le agaga tonu mo
le lesona ma valaaulia ai
le Agaga” (tagai O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga e
Sili Ai [1999], 98).
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitasi i le faia o se
fuafuaga e faatulaga ai pe faamalosia ai se mausa o le suesue soo i tusitusiga paia. Tuu
atu i alii talavou se taimi i le taimi o le fonotaga a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou
tusi o le Tiute i le Atua . Uunai i latou e faasoa atu a latou fuafuaga i le tasi ma le isi,
ma i fonotaga o lumanai a le korama, ia valaaulia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o a latou fuafuaga.
• Valaaulia ia alii talavou e tatala a
latou tusi o le Tiute i le Atua i le itulau 14 po o le 38. Tuu atu i tagata o
le korama se mau faasino se tasi mai
itulau nei (tagai foi i mau o loo lisi atu
i le otootoga lenei). Fai atu i tagata o le
korama e vaavaai mo ma faasoa atu ia
upu e faamatala ai le auala e tatau ona
tatou tulimatai atu ai i le suesueina o
tusitusiga paia ma faamanuiaga o le a
oo mai pe a tatou suesue i tusitusiga
paia. Valaaulia i latou e fai ni fuafuaga
e amata ai pe faamalosia ai se mausa o
le suesue soo i tusitusiga paia (tagai i le
Tiute i le Atua,itulau 15, 39, po o le 63).
• Fai atu i alii talavou taitasi e mafaufau i se tasi o fesili nei: E aafia faapefea lo’u gafatia e tausi poloaiga ona o
lo’u suesue i tusitusiga paia?E aafia
faapefea la matou sootaga faaleaiga
122
ona o le suesue i tusitusiga paia? E aafia faapefea la ma sootaga ma le Atua
ona o le suesue i tusitusiga paia? Fai
i alii talavou e faasoa mai i le korama
o latou manatu. (Tagai i le Tiute i le
Atua,62.) Valaaulia i latou e sue i le
itulau 15, 39, po o le 63 o a latou tusi o
le Tiute i le Atua ma tusi i lalo a latou
fuafuaga e faaleleia ai a latou suesuega patino o tusitusiga paia.
• Valaaulia ia uso o le korama e faitau ni vaega o se tasi o lauga na fautuaina mai i le otootoga lenei. Fai atu i
ai e faasoa mai mea sa latou aoaoina e
uiga i tusitusiga paia ma faamanuiaga
o le suesue i tusitusiga paia. O anafea
na latou vaaia ai le mana o le suesue i
tusitusiga paia i o latou lava olaga?
• Valaaulia alii talavou e matamata
se vitio se tasi na fautuaina mai i
lenei otootoga pe faitau le “Taua o le
Suesue i Tusitusiga Paia i Aso Taitasi”
mai le Faamaoni i le Faatuatua (itulau
191–92). Fai atu ia i latou e saili ni tali
i le fesili “Aisea e taua ai lo’u suesue
i tusitusiga paia?” Fai atu ia i latou e
faasoa mai ni mea na latou mauaina.
Fai atu i nai alii talavou e faasoa mai
le auala na latou suesue ai i tusitusiga
paia. Pe a faatagaina e le epikopo,
mafaufau e valaaulia se tamā po o se
isi tagata o le uarota e faasoa puupuu
mai le auala na ia suesue ai i tusitusiga paia.
• Valaaulia alii talavou e filifili se tasi
o gaoioiga mo suesuega o loo i itulau
147–48 o le Talai La’u Talalelei ma galulue ai taitoalua pe taitoatasi foi.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O latou malamalama i le mafuaaga e taua ai le suesue i tusitusiga paia? O a ni o latou lagona po o ni
manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faaaoga e le Faaola ia
tusitusiga paia e aoao atu
ai ma molimau atu ai e
uiga i Lana misiona. Na ia
aoaoina tagata e mafaufau
i tusitusiga paia mo i latou
lava ma faaaoga [tusitusiga paia] e saili ai tali o a
latou lava fesili. E mafai
faapefea ona e fesoasoani
i alii talavou e faaaoga
tusitusiga paia e saili ai tali
o a latou fesili?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu i le korama lana fuafuaga mo le suesueina o tusitusiga paia.
• Faamalamalama atu o le fonotaga
a le korama mo nai vaiaso a sau, o le
a valaauliaina ai tagata o le korama e
faasoa mai se mau sa latou faitauina i
le aluga o le vaiaso ma faamatala mai
pe aisea e taua ai ia i latou.
123
Punaoa Filifilia
Sii mai “Tusitusiga Paia,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 155–59
Taua o le Suesue i Tusitusiga Paia i Aso Taitasi
O le faamoemoega autu lava o tusitusiga paia o le
molimau lea ia Iesu Keriso, fesoasoani ia i tatou e o
atu ia te ia ma maua le ola e faavavau (tagai Ioane
5:39; 20:31; 1Nifae 6:4; Mosaea 13:33–35). Na molimau mai le perofeta o Mamona:
“Soo se tasi e manao i ai ona piimau i luga i le afioga
a le Atua, lea ua vave ma mamana, lea o le a veteina ai le poto leaga ma mailei ma fuafuaga uma a
le tiapolo, ma taitai atu ai le tagata o Keriso i le ala
lauitiiti ma vaapiapi, i luga atu o le vanu pagatia
tumau-faavavau lea ua saunia e tofatumoanaina ai e
e amioleaga —
“Ma faatulaueleele o latou agaga, ioe, o latou agaga
ola pea, i le aao taumatau o le Atua i le malo o
le lagi, e nonofo i lalo faatasi ma Aperaamo, ma
Isaako, ma faatasi ma Iakopo, ma faatasi ma o tatou
tama paia uma, e le toe o atu i fafo” (Helamana
3:29–30).
“Ua fautuaina i tatou e perofeta o Aso e Gata Ai
e suesue i tusitusiga paia i aso uma, e le gata i le
tagata lava ia ae ia faapea foi ma o tatou aiga. (tagai
1Nifae 19:23–24). Latou te mananao ia tatou “saili i
tusitusiga paia” (Ioane 5:39) ma “taumamafa fiafia i
afioga a Keriso”2 Nifae 32:3
124
O le a matua sili ona faamanuiaina oe pe a e mulimuli i lenei fautuaga. O le suesueina o tusitusiga
paia i aso taitasi e fesoasoani e saunia ai oe e maua
musumusuga a le Agaga Paia. E fausia ai lou faatuatua, faamalosia ai oe e tetee atu i faaosoosoga, ma
fesoasoani e te latalata atu ai i lou Tama Faalelagi
ma Lona Alo Pele.
Ia faia se fuafuaga mo au suesuega patino o tusitusiga paia. Mafaufau e faaavanoaina se taimi i aso
taitasi e suesue ai tusitusiga paia. I lena taimi, faitau
ma le faaeteete, ma ia faalogo atu i musumusuga a
le Agaga. Ole atu i lou Tama Faalelagi e fesoasoani
mai ina ia e iloa le mea o loo Ia finagalo e te aoaoina
ma faia.
Ia faaauau pea le faitauina o tusitusiga paia, ae
maise lava le Tusi a Mamona, i le gasologa o lou
olaga. O le a e toe mauaina pea lava pea ia oa taua o
tusitusiga paia, mauaina isi uiga fou ma ona faatatauga o loo i ai ao e suesueina i vaega eseese o le
olaga.
Afai ua e faaipoipo, faataatia ese se taimi i aso taitasi
e faitau faatasi ai o se aiga ia tusitusiga paia. Atonu
e faigata lea taumafaiga, ae o le a maua mai ai taunuuga matagofie, e faavavau. I lalo o le taitaiga a le
Agaga, fuafua ia faitauga tusitusiga paia e fetaui ma
manaoga o lou aiga. Aua le fefe e faitau ia tusitusiga
paia i fanau laiti. Ua i ai i le gagana a na faamaumauga paia le mana e pa’i atu ai e oo lava i tamaiti
laiti.
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
Aisea e taua ai le faalogo ma
mulimuli i perofeta soifua?
Tatou te lagolagoina uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo a le
Toasefululua o perofeta, tagatavaai ma talifaaaliga. O a latou aoaoga e atagia mai ai le finagalo o le Alii. Latou te tuuina mai faatonuga, lapataiga, ma
fautuaga mai le Alii mo o tatou aso. Ua faamanuiaina i tatou i le saogalemu,
filemu, ma le malosi faaleagaga pe a tatou faalogo ma usitai i a latou fautuaga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se fautuaga na
tuuina mai e perofeta soi-
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se lagona ua uunaia ai oe e
faasoa atu i alii talavou?
fua ua e faaaogaina i lou
olaga? Ua faamanuiaina
faapefea oe i le mulimuli ai
i lena fautuaga?
Amosa 3:7; MF&F 1:4, 37–38; Mose
6:26–38 (O loo fetalai mai le Alii ia i
tatou e ala mai i Ana perofeta)
Henry B. Eyring, “Faalagolago i le
Atua, Ona e Alu Ai Lea,” Ensign po o
le Liahona, Nov. 2010, 70–73
MF&F 21:1, 4–7 (O loo folafola mai e
le Alii ia faamanuiaga silisili ia i latou
o e mulimuli i le perofeta)
Claudio R. M. Costa, “Usitai i Perofeta,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 11–13
D. Todd Christofferson, “O Le Mataupu Faavae a Keriso,” Ensign po o le
Liahona, Me 2012, 86–90
Vitio: “Tagata Leoleo i Luga o le Olo”
Aisea e taua ai i alii talavou i la outou korama le
i ai o se molimau e uiga i
perofeta soifua? E mafai
faapefea ona e fesoasoani
ia i latou ina ia iloa o se
faamanuiaga le i ai o ni
perofeta soifua e taialaina i
latou i le taimi nei?
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
125
• Filifili se upu autu mai le lesona o
le vaiaso ua tea, ma valaaulia se uso
o le korama e tusi se ata e faatatau i ai
ao mate mai e isi tagata o le korama le
upu. Fai atu i le korama e faamalamalama mai pe aisea na taua ai lena upu
i le lesona o le vaiaso ua tea.
• Faaali atu ata o le Au Peresitene Sili
ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (e pei o ata ia o loo i le lomiga o
le konafesi i le Ensign po o le Liahona).
Molimau atu o nei tamalii uma o ni
perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.
O a ni savali na manatuaina e alii talavou mai se sui o le Au Peresitene Sili
po o le Korama a le Toasefululua?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E tatau ona tatou suesueina maeaea ia tusitusiga
paia, o aoaoga a perofeta o
aso e gata ai, ma mea mo
lesona ina ia mautinoa ai
ua tatou malamalama sa’o
i le mataupu ae tatou te le’i
aoaoina atu” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 54).
O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e malamalama ai i le taua o
le mulimuli i perofeta soifua. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se
[gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Tuu atu i alii talavou taitasi se mau
se tasi o loo fautuaina mai le otootoga
lenei ma fai atu ia te ia e vaavaai mo
ni mafuaaga tatou te manaomia ai se
perofeta ma ni faamanuiaga e maua
mai i le mulimuli i le perofeta. Valaaulia o ia e faasoa mai ona manatu.
• Tuu atu ina ia tofu alii talavou ma
se kopi o le lauga a Elder Claudio R.
M. Costa “Usitai i Perofeta,” ma fai
atu i ai e filifili mai se mataupu faavae
se tasi pe sili atu foi mai mataupu faavae e 14 lea na faamatalaina e Elder
Costa ma faitau i ai. Fai i ai e lipoti
mai i le korama le mataupu faavae lea
sa na filifilia ma po o le a se mea na
aoaoina ai o ia e uiga i le mulimuli i
perofeta soifua. Aisea e lagona ai e alii
talavou le taua o nei mataupu faavae
mo i tatou i le avea ai ma e umia le
perisitua?
• Valaaulia uso o le korama e mafaufau faapea sa fesiligia i latou e se uo
mai se isi tapuaiga, “Aisea e i ai ai so
outou perofeta?” “E faape’ī lo outou
perofeta?” po o le “O le a se mea
na fai atu ai lo outou perofeta ia te
outou?” O le a se tali a alii talavou?
• Faaali le vitio “Tagata Leoleo i Luga
o le Olo.” Fai i alii talavou e faasoa
mai se mea sa latou aoaoina e uiga i
le taua o le mulimuli i le perofeta. Toe
faamanatu atu ia i latou ia autu o saunoaga a Peresitene Thomas S. Monson
i le konafesi aoao lea na mavae atu
nei ma talanoaina po o le a se mea o
loo lapataia ai i tatou e uiga i lenei
vaitaimi.
Fai i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Mata o latou malamalama i le mafuaaga e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua? O a ni o latou
lagona po o manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina
o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
126
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i le
avanoa e iloa ai ma mulimuli i perofeta soifua.
• Fai atu i uso o le korama e faasoa
mai se aafiaga na latou mulimuli ai i
le perofeta ma le auala na uunaia ai o
latou olaga.
Na tuuina atu e le Faaola
ni fesili ia i latou sa Ia
aoaoina ma tuuina atu ni
avanoa ia i latou e fai mai
ai ni a latou lava fesili. O a
ni fesili e mafai ona e fesili
atu ai o le a fesoasoani ai
i alii talavou e mafaufau
ma loloto ai o latou lagona
e uiga i perofeta soifua? E
mafai faapefea ona faaalia
lou fiafia ia latou tali?
127
Punaoa Filifilia
Sii mai ia ClaudioRM. Costa, “Usiusitai i Perofeta,”
Ensign po o le Liahona Nov. 2010, 11–13
saunoa atu ai i soo se mataupu pe faatino ai soo se mea i
soo se taimi” (“Fourteen Fundamentals,” 27). . . .
I le 1980, ao avea Peresitene Ezra Taft Benson ma
Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua,
sa ia tuuina atu ai se savali mamana e uiga i le usiusitai i perofeta, i se faigalotu a le BYU i le Nofoaga
Autu a Marriott . O lana lauga maoae, na faaautuina
“E Sefulufa Vaega Taua e Mulimuli ai i le Perofeta,”
lea na ootia ai lou loto. Sa ou mauaina se lagona lelei
i lou faia o se filifiliga ina ia mulimuli i perofeta mo
le vaega o totoe o lou olaga i le taimi na ou talia ai e
papatiso i le Ekalesia moni a le Alii.
“Lona ono: E le tau faapea mai le perofeta, “Ua faapea
ona fetalai mai o le Alii ina ia tuuina mai ai ia i tatou ni
tusitusiga paia. . . .
Ou te fia faasoaina atu ia te outou nisi o mataupu
faavae sa aoao mai e Peresitene Benson:
“Lona iva: E mafai ona maua e le perofeta ia faaaliga e
faatatau i soo se mataupu—faaletino pe faaleagaga. . . .
Muamua O le perofeta e na o le pau lea o le tamalii e
talanoa ma le Alii i mea uma lava” (1980 Devotional
Speeches of the Year [1981], 26). . . .
“Lona sefulu: E mafai ona aofia ai le perofeta i mataupu
faalelotoifale. . . .
Vaega faavae lona lua: “O le perofeta soifua e sili atu
le taua ia i tatou nai lo tusitusiga faavae” (“Fourteen
Fundamentals,” 26). . . .
Vaega faavae lona tolu: “E sili atu le taua o le perofeta
soifua ia i tatou nai lo se perofeta ua maliu” (“Fourteen
Fundamentals,” 27). . . .
Vaega faavae lona fa: “O le a le taitaieseina lava le Ekalesia e le perofeta” (“Fourteen Fundamentals,” 27). . . .
Vaega faavae lona lima: “E le manaomia e le perofeta
soo se aoaoga faapitoa faalelalolagi po o ni faailoga e
128
“Lona fitu: E ta’u mai e le perofeta mea e tatau ona tatou
iloa, ae le faapea o taimi uma e ta’u mai ai mea tatou te
mananao e iloa” (“Fourteen Fundamentals,” 27, 28).
. . .
Mataupu faavae lona valu: “E le faapea e vaivai le
perofeta ona o manatu o tagata.” . . .
“Lona sefulutasi: O vaega e lua e sili ona faigata ona
mulimuli i le perofeta o e faamaualuluga ona ua atamamai, ma e faamaualuluga ona o le tamaoaiga. . . .
“Lona sefululua: O le a le lauiloa tele le perofeta i le
lalolagi po o mea faalelalolagi.. . .
“Sefulutolu: O le perofeta ma ona fesoasoani o le Au
Peresitene Sili—ma o le korama aupito maualuga lea i le
Ekalesia. . . .
“Sefulufa: O le perofeta ma le au peresitene—o le perofeta soifua ma le Au Peresitene Sili—a tatou mulimuli
ia i latou, o le a tatou manuia, a tatou teena i latou o le a
tatou puapuagatia” (“Fourteen Fundamentals,” 29).
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
E mafai faapefea ona ou maua
faaaliga faaletagata lava ia?
E tofu aia i tatou i faaaliga patino e taialaina ai o tatou olaga. Ina ia maua
faaaliga patino, e tatau ona tatou saunia e ala i le ola agavaa ma suesue ma
mafaufau loloto i tusitusiga paia. Afai tatou te saili ma ole atu, o le a faaali mai
e le Atua Lona finagalo e ala i le Agaga Paia.
Saunia oe lava ia faaleagaga
E faapefea ona e iloa ua
e mauaina se faaaliga
patino? Na faapefea ona
faamanuiaina lou olaga i
le aoao ia iloa ia faaaliga
patino?
Aisea e taua ai mo alii
talavou le malamalama i le
auala e maua ai se faaaliga
patino? E mafai faapefea
ona fesoasoani se faaaliga
patino i le au Perisitua
Arona i le faataunuuina
o o latou tiute faaleperisitua? Faamata e faapefea
ona e fesoasoani ia i latou
i le iloaina o se faaaliga
patino?
Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se lagona o
musuia ai oe e faasoa atu i alii talavou?
1 Tupu 19:9–12; Helamana 5:30; MF&F
6:14–16, 23; 8:2–3; 11:12–14 (O auala e
talanoa mai ai le Agaga ia i tatou)
Ioane 14:26–27 (O le Agaga Paia
e mafai ona fesoasoani ia i tatou i
le manatuaina o mea ma lagona le
filemu)
Eteru 2–3; MF&F 9:7–9 (O faaaliga
patino e tatau ona o faatasi ma o tatou
lava manatu ma suesuega)
Henry B. Eyring, “O Fea le Faapaologa?” Ensign po o le Liahona, Nov.
2012
mo Lou Olaga Patino,” Ensign po o le
Liahona, Me 2012, 45–47
David A. Bednar, “O Le Agaga o
Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me
2011, 87–90
“Aoao ia Iloa Musumusuga a le
Agaga,” Talai La’u Talalelei (1999),
101–02
“Faaaliga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2003), 32–37
Vitio: “Mamanu o le Malamalama: O
le Agaga o Faaaliga,” “Lagonaina o
Lona Siufofoga”
Richard G. Scott, “E Faapefea ona
Maua ia Faaaliga ma Musumusuga
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
129
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Na faapefea ona faaaafia e le lesona
o le vaiaso ua tea ia olaga o alii talavou? O le a se mea ua ese ona latou
faia ona o mea sa latou aoaoina? O a
ni faamanuiaga na oo mai ona o mea
na latou faatinoina?
• Tusi i luga o le laupapa “Ou te iloa
ua ou mauaina se faaaliga patino pe
a __________.” Fai i alii talavou pe
faapefea ona latou faaumaina le fuaiupu lenei. Valaaulia i latou e mafaufau loloto pea i lenei faamatalaga i le
taimi o le lesona ma vaavaai mo ni tali
faaopoopo.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Atonu o le faaosoosoga
pito sili lea i se faiaoga o
le taumafai lea e faagauai
mai manatu o [se] vasega i
le faaaogaina o tala maoae.
O loo i ai le tele o nei tala
o loo faailoga fesili po o
ai na pogai mai ai, o loo
faaauau pea i le Ekalesia
atoa. … O nei mea e le o
ni auupega e aoao atu ai:
e leai se tulaga mautu po
o se molimau e mafai ona
faavaeina pe tausia mai foi
i se tala faapea” (Joseph F.
McConkie, in O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga e
Sili Ai [1999], 55).
130
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i le auala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. I le mulimuli ai i le musumusuga a le
Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Fesili atu i alii talavou pe latou te
iloa po o le a le faapaologa ma po o le
a foi sona faamoemoega. Valaaulia ia
alii talavou e faitau le MF&F 121:1–4,
lea na faamatala ai e Iosefa Samita le
lagona o le aveesea mai le Atua e ala i
se “faapaologa” po o se ufi (fautuaina
i latou e faitau le ulutala o le vaega
ina ia maua ai le talaaga faasolopito).
I nei fuaiupu, o le a le mea o suitulaga ai le faapaologa? Valaaulia ia alii
talavou e faitau ia tala a Peresitene
Henry B. Eyring e uiga i le mauaina
o faaaliga e faatatau i lana galuega (i
lana lauga “O Fea le Faapaologa?”),
ma fai atu ia i latou e lisi ni mea e ono
fausia ai se faapaologa i le va o i tatou
ma le Atua ma auala e mafai ona
tatou aveesea ai lena faapaologa. E i ai
nisi mea e mafai ona latou mafaufau i
ai e faaopoopo i la latou lisi? Valaaulia
i latou e mafaufau i mea o le a latou
faia e faaleleia ai a latou fesootaiga ma
le Tama Faalelagi.
• Tusi i luga o le laupapa ia mau o
loo fautuaina atu i lenei otootoga. Tuu
atu i alii talavou taitoatasi se mau se
tasi ma fai atu ia te ia e faailoa mai po
o le a se mea na aoaoina mai e uiga
i le auala e fesootai mai ai le Agaga
Paia ia i tatou. Fai atu i alii talavou
e tusi i luga o le laupapa se mea sa
latou mauaina i autafa o mau faasino
taitasi. Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai soo se aafiaga sa latou mauaina lea na talanoa mai ai le Agaga
Paia ia i latou i se tasi o auala nei. Pe
na latou sailia pe mauaina se faaaliga
patino e taialaina ai i latou i le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua?
E mafai foi ona e faasoa mai se aafiaga
sa e mauaina.
• Fai se kopi o le kata o loo i itulau
e 101–02 o le Talai La’u Talalelei mo
alii talavou taitasi. Valaaulia ia alii
talavou e toe iloilo le kata ma ona
faamatalaga i le auala na fesootai mai
ai le Agaga Paia ia i tatou. Fai atu ia i
latou e tusi e uiga i se taimi na latou
maua ai soo se lagona, manatu, po o
ni uunaiga na faamatalaina i le kata.
Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa
mai se mea sa latou tusia, i le vaega
atoa o le korama.
• Valaaulia ia alii talavou e faitau le
vaega o loo faaulutalaina “Mamanu
o Faaaliga” mai le saunoaga a Elder
David A. Bednar “O le Agaga o
Faaaliga” pe matamata i le vitio
“Mamanu o le Malamalama: O le
Agaga o Faaaliga.” Fai atu ia i latou e
faailoa mai fasifuaitau po o fuaiupu o
loo faamatala mai ai le auala e fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou.
Aisea e taua ai i e umia le Perisitua
Arona ona malamalama i le auala o
loo fesootai mai ai le Agaga Paia? E
mafai faapefea ona Ia fesoasoani mai
i filifiliga taua e tatau ona tatou faia?
Valaaulia ia alii talavou e lisi nisi o
filifiliga taua e manaomia ona latou
faia i nisi o tausaga o i le lumanai. Pe
a faatagaina e le epikopo, valaaulia
ni perisitua o faataitaiga lelei mai le
uarota e faasoa mai le auala na latou
sailia ai se faaaliga faaletagata lava ia
e faia ai ni filifiliga faapena.
• Faaali le vitio “Lagonaina o Lona
Siufofoga,” ma fai i alii talavou e
vaavaai mo mea na faia e talavou i
le vitio lea, e saunia ai i latou lava ia
maua faaaliga patino. O a nisi auala e
mafai ona tatou saunia ai i tatou lava?
(tagai 3 Nifae 17:2–3; MF&F 9:7–8).
Fautuaina tagata o le korama e talia le
lui na taliaina e talavou i le vitio lea,
ma valaaulia i latou e faasoa mai o
latou aafiaga i se fonotaga a le korama
i le lumanai.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola i
latou o e na mulimuli atu
ia te Ia e galue i le faatuatua ma ola i upumoni sa Ia
aoaoina. Na Ia taulai atu e
fesoasoani i e na mulimuli
ia te Ia e ola i le talalelei
ma o latou loto atoa e ala
i le tuuina atu ia i latou
o ni aafiaga faaleaoaoga
mamana. E mafai faapefea
ona e aoao atu ia alii talavou e galulue i le faatuatua ma ola ai i upumoni sa
latou aoaoina?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu ona
latou malamalama i le auala e maua ai faaaliga patino? O a ni o latou lagona po o ni
manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ni aafiaga sa ia maua i
le sailia ma le mauaina o se faaaliga
faaletagata lava ia.
• Fai atu i tagata o le korama e vaavaai mo ni auala e mafai ai ona faaleleia a latou auaunaga faaleperisitua e
ala i le sailia o se faaaliga faaletagata
lava ia.
131
Punaoa Filifilia
Sii mai ia DavidA. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,”
Ensign po o le Liahona Me 2011, 87–90
E tauave mai faaaliga i ni auala eseese, e aofia ai mo
se faataitaiga miti, vaaiga, talanoaga ma avefeau
faalelagi, ma musumusuga. O nisi faaaliga e maua
vave ma e malolosi; o nisi e faifai malie mai ma e
tau le iloa. O aafiaga e lua i le malamalama lea sa ou
faamatalaina, e fesoasoani tatou te malamalama atili
ai i mamanu faavae e lua o faaaliga.
O se malamalama e ki i se potu pogisa, e faapei o
le mauaina vave i le taimi e tasi o se feau atoa mai
le Atua. E toatele i tatou ua silafia lenei mamanu o
faaaliga a o tuuina mai ia i tatou ia tali i tatalo ma
le loto faamaoni, po o le tuuina mai foi o faatonuga
ma le puipuiga tatou te manaomia, e tusa ai ma
le finagalo ma le taimi a le Atua. O faamatalaga o
faaaliga e vave ona maua ma malolosi o loo maua
i tusitusiga paia, o loo toe faamatalaina i le talafaasolopito o le Ekalesia, ma molimauina i o tatou lava
olaga. E moni, e tutupu nei vavega ofoofogia. Peitai,
o lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e tau le maua
ma e le taatele.
O le faatelena faifai malie o le susulu o le malamalama mai le oso a’e o le la, e pei lava o le mauaina
o se feau mai le Atua i lea “upu ma lea upu, o le
fuaiupu ma le fuaiupu” (2Nifae 28:30). O le tele lava
o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti
mo sina taimi, ma e tuuina mai e tusa ai ma o tatou
manaoga, agavaa, ma tapenapenaga. O na fesootaiga mai le Tama Faalelagi e faasolosolo malie mai
132
ma le le gaoia ma “toto ifo [i o tatou agaga], e pei o
le sau mai le lagi” (MF&F 121:45). O lenei mamanu
o faaaliga e foliga mai e taatele nai lo le seasea tupu,
ma o loo molimauina i aafiaga o Nifae a o ia taumafaia ni faiga eseese a o lei faamanuiaina o ia i le
aumaia o papatusi apamemea mai ia Lapana (tagai
1Nifae 3–4). O le iuga lava, na taitaia o ia e le Agaga
i Ierusalema, “na te lei muai iloa mea [na te] faia”
(1Nifae 4:6). Na te lei aoaoina foi pe faapefea ona
fau se vaa mata’ina i le taimi e tasi; ae na faaalia ia
te ia e le Atua “i lea aso ma lea aso le ala [na] te fai ai
laau o le vaa” (1Nifae 18:1).
Ua faatumulia le talafaasolopito o le Ekalesia ma o
tatou olaga patino i faataitaiga o mamanu a le Alii
mo le mauaina o faaaliga “o lea upu ma lea upu, o
lea fuaiupu ma lea fuaiupu.” Mo se faataitaiga, o
upumoni faavae o le talalelei toefuataina e lei auina
atu uma i le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi e tasi i
le Vao paia. Na faaalia nei ‘oa anagata ina ua talafeagai ma tulaga ma ua sa’o foi le taimi.. . .
O i tatou o tagata o le Ekalesia e foliga e faamamafaina tele faaaliga faaleagaga ofoofogia ma le
matautia, tatou te ono le patipatia ai ma oo ai lava
ina le amanaiaina le mamanu masani e faataunuuina ai e le Agaga Paia Lana galuega. O le “faatauvaa
o le ala” (1Nifae 17:41) o le mauaina o uunaiga laiti
auauai, lea e mavae se taimi ma i lona aotelega e
maua ai se tali sa mananao ai po o le taitaiga tatou
te manaomia, e ono afua ai ona tatou “vaavaai i ona
tala atu o le faailoga” (Iakopo 4:14).
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
E mafai faapefea ona ou faia
ia anoa atili a’u tatalo?
E alofa le Tama Faalelagi ia i tatou ma e finagalo tatou te fesootai atu ia te ia
e ala i le tatalo. A tatou tatalo, e tatau ona tatou ta’u atu i le Tama Faalelagi
lagona o o tatou loto. E le tatau ona tautu i upu ma fuaitau e leai se uiga. O le
tatalo faamaoni, mai le loto, e mafai ai ona tatou latalata atu i lo tatou Tama
Faalelagi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni ou aafiaga anoa i
le tatalo? O a ni mea na
aoaoina ai oe i nei aafiaga
e uiga i le fesootai atu i le
Tama Faalelagi? O le a se
mea sa e faia ina ia anoa
atili ai au tatalo?
O anafea na e faalogo ai o
tatalo ia alii talavou o lau
korama? E mafai faapefea
ona e fesoasoani ia i latou
ina ia atili anoa a latou
tatalo? E mafai faapefea
ona avea le malamalama
i le auala e fesootai ai ma
le Tama Faalelagi e fesoasoani ai ia i latou i le taimi
nei ma le lumanai?
Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te
manao ia iloa e alii talavou e uiga i le tatalo?
Luka 22:41–42; Helamana 10:5; MF&F
46:30–31 (E ao ona tatou sailia le finagalo o le Atua pe a tatou tatalo)
David A. Bednar, “Ole Atu ma le
Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me
2008, 94–97
3 Nifae 14:7; MF&F 9:7–8 (E tatau ona
o faatasi le tatalo ma le taumafaiga
faamaoni)
David A. Bednar, “Tatalo e le Aunoa,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2008,
41–44
3 Nifae 17–19 (Na tatalo faatasi Iesu
Keriso ma sa Nifae ma aoao atu le
tatalo)
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 38
Moronae 10:3–5 (Tatalo atu ma le
faatuatua, se loto faamaoni, ma le
manatu moni i ai)
“Tatalo,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 167–72
Vitio: “Daily Bread: Experience”
Taiala i Tusitusiga Paia, “Tatalo,”
177–78
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
133
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e tusi se ata e
suitulaga i se mea sa latou aoaoina i
le lesona o le vaiaso ua tea, ma fai atu
ia i latou e faasoa mai a latou ata. O
le a se mea ua latou faia e faaaoga ai
mea sa latou aoaoina? Faamata e i ai
ni a latou fesili po o ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i mea sa latou
aoaoina?
• Fai atu i alii talavou e fai se lisi o
auala e mafai ona tatou fesootai atu ai
i isi. E tali foliga tutusa faapefea nei
metotia o fesootaiga ma le tatalo i le
Tama Faalelagi? E eseese faapefea? O
a ni fesili o i ai a alii talavou e uiga i le
tatalo?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“A maea ona tuuina mai
e le tasi tagata le tali i se
fesili pe tuuina mai sona
malamalamaaga, ona valaaulia lea o isi e faaopoopo
atu i ai i le manatu faaalia
pe faailoa mai foi se isi
manatu e ese mai ai. Afai e
tuuina atu e se tasi se fesili,
ia toe tuusao atu i isi nai
lo le taliina e oe lava. Mo
se faataitaiga, e mafai ona
e fesili atu, ‘Pe i ai se tasi
e manao na te taliina lena
fesili?’ ” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai
[1999], 70).
134
O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e malamalama ai i le auala o
le a atili anoa ai a latou tatalo. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se
[gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e sueina i
tusitusiga paia se faataitaiga o le
tatalo lea latou te iloa e maua ai le
uunaiga (pe ā talafeagai, fautuaina
ia latou faitauina mau o loo lisiina i
totonu o le aotelega lea), pe faaali le
vitio “Meaai o le Aso: Aafiaga.”Fai i
ai e faasoa mai mea latou te maua ma
mea ua latou aoaoina e uiga i le tatalo
mai le faataitaiga.
• Valaaulia ia alii talavou e faitau se
mau e uiga i le tatalo (e pei o mau o
loo fautuaina atu i le otootoga lenei).
Fai atu ia i latou e tusi i lalo se mataupu faavae e uiga i le tatalo sa latou
aoaoina mai le mau ma se faataitaiga
o lena mataupu faavae mai o latou
olaga po o olaga o isi. Fai atu i ai e
faasoa mai se mea sa latou tusia i se
isi uso o le korama. O le a se mea na
aoaoina e alii talavou mai isi lea e
mafai ona fesoasoani ia i latou ina ia
atili anoa ai a latou tatalo?
• Ia tofu sui taitasi o le korama ma
se vaega mai se tasi o lauga a Elder
David A. Bednar o loo fautuaina atu
i le otootoga lenei. Fai atu i ai e vase
lalo o se fautuaga aoga o loo tuuina
mai e Elder Bednar o le a fesoasoani
ia i tatou ina ia atili anoa ai a tatou
tatalo. Fai atu i ai e faasoa mai ni mea
na latou mauaina. Ona valaaulia lea o
i latou e vaai faalemafaufau faapea o
loo latou aoaoina atu se tasi i le tatalo.
O le a se mea o le a latou aoao atu,
ma e faapefea ona latou aoaoina atu?
Mafaufau e faatino se tala o se tulaga
faafaiaoga talafeagai.
• Vaevae ia mataupu e 17, 18, ma le
19 o le 3 Nifae i alii talavou. Ona fai
atu lea i alii talavou e faitau a latou
vaega na atofa atu ma faasoa mai se
mea sa latou aoaoina e uiga i le tatalo
mai le faataitaiga ma aoaoga a Iesu
Keriso ma mai faataitaiga a Ona soo.
• Fai atu i alii talavou taitasi e suesue
se mataupu faavae se tasi e uiga i le
tatalo o loo talanoaina i le Faamaoni
i le Faatuatua,itulau e 167–72, po o le
faamatalaga e uiga i le tatalo i le Taiala i Tusitusiga Paia. Valaaulia o ia e
aoao atu i le korama mea sa ia aoaoina. Uunaia ia alii talavou e faasoa atu
ni faataitaiga faaletagata lava ia pe a
latou aoao atu.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
• Galulue faatasi o se korama i le
gaoioiga muamua faafaiaoga o loo i le
itulau e 38 o le tusi Tiute i le Atua. Tuu
atu i alii talavou se taimi i le taimi o le
fonotaga a le korama po o le toe suia o
a latou fuafuaga e faatulaga se mausa
o le tatalo masani (tagai itulau 15, 39,
po o le 63).
Sa alofa le Faaola ma tatalo
mo i latou sa Ia aoaoina.
A tatou iloa ma alolofa ia
i latou tatou te faiaoga ai,
tatou te tatalo mo i latou i
o latou igoa ma mo luitau
patino ma avanoa atonu
latou te feagai.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Faamata o latou
malamalama i le auala e faaanoa atili ai a latou tatalo? O a ni o latou lagona po o
manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi
i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai lana fuafuaga e faavae
se mausa o le tatalo soo.
• Faasoa mai ni aafiaga patino lea na
aoaoina ai o ia i le mana o le tatalo.
135
Punaoa Filifilia
Sii mai ia Elder DavidA. Bednar, “Tatalo e le Aunoa,”
Ensign po o le Liahona Nov. 2008, 41–44
O lena tatalo o se vaega autu lea o le sauniuniga
faaleagaga mo lo tatou aso.
I se faaupuga faigofie, o le tatalo o se fesootaiga i le
Tama Faalelagi mai Ona atalii ma afafine i le fogaeleele. “O le taimi lava tatou te iloa ai le sootaga
moni ma le Atua (e pei o le Atua o lo tatou Tama, ma
o i tatou o lana fanau), ona avea loa lea o le tatalo o
se natura ia i tatou” (Bible Dictionary, “Prayer,” 752).
Ua poloaiina i tatou e tatalo e le aunoa i le Tama i
le suafa o le Alo (tagai 3Nifae 18:19–20). Ua folafola
mai ia i tatou afai tatou te tatalo ma le faamaoni mo
le mea e sa’o ma lelei ma e tusa ai ma le finagalo o le
Atua, e mafai ona faamanuiaina i tatou, puipuia, ma
tomatauina (tagai 3Nifae 18:20; MF&F 19:38). . . .
I le gasologa o le aso, tatou te teuina pea se tatalo i o
tatou loto mo se fesoasoani ma se tomatauga faifai
pea—e pei ona fautuaina mai e Alema: “Ia liliu atu
ou manatu uma i le Atua” (Alema 37:36).
Atonu o loo i ai ni mea i o tatou uiga faaalia, i a
tatou amioga, pe faatatau i lo tatou tuputupu ae
faaleagaga lea e manaomia ai ona tatou talanoa ma
le Tama Faalelagi i le tatalo i le taeao. A uma ona
faailoa atu se faafetai e tatau ai mo faamanuiaga
ua maua, ona tatou ole atu lea mo le malamalama,
taitaiga, ma le fesoasoani e faia ai mea e le mafai ona
tatou faia na o i tatou i lo tatou lava malosi. Mo se
faataitaiga, a tatou tatalo, atonu tatou te:
Mafaufau i taimi ia tatou te tautatala atu ai ma le le
alolofa pe le talafeagai foi ia i latou e sili ona tatou
alolofa i ai.
Faailoa atu ua sili atu mea ua tatou iloa, ae tatou
te le o faatinoina i taimi uma e tusa ai ma mea ua
tatou iloa.
Faailoa atu lo tatou salamo i o tatou vaivaiga ma
le le tuueseina ma le naunautai atili o le tagata
natura.
Fuafua e mamanu atoatoa atili o tatou olaga i le
Faaola.
Aioi atu mo se malosi sili atu e faia ai ma ia atili ai
ona lelei.
136
Tatou te matauina i le aso tonu lava lea e i ai taimi
semanu tatou te soona tautala ai ona ua masani ai,
ae e lei tupu; pe atonu na tauau ai tatou te feitai,
ae e lei tupu foi. Tatou te iloatino lava le fesoasoani
faalelagi ma le malosi, ma tatou iloaina ma le lotomaualalo ia tali i a tatou tatalo. E oo lava i lena taimi
ua iloaina ai, tatou te ofo atu ai lava se tatalo le leoa
o le agaga faafetai.
I le faaiuga o le aso, tatou te toe tootutuli ai foi ma
toe lipoti atu i lo tatou Tama. Tatou te toe iloiloina
mea na tutupu o le aso ma faailoa atu le faafetai mai
le taele o o tatou loto mo faamanuiaga atoa ai ma
fesoasoaniga na tatou maua. Tatou te salamo ma,
faatasi ai ma le fesoasoaniga a le Agaga o le Alii, iloa
auala e mafai ai ona tatou faia ma lelei atili ai taeao.
O lea, ua fausia ai a tatou tatalo o le afiafi i luga o a
tatou tatalo o le taeao, ma o se faaauauga lena. Ma
o a tatou tatalo o le afiafi o se sauniuniga foi lea mo
tatalo anoa o le taeao.
O tatalo i le taeao ma le afiafi—ma tatalo uma i le
va—e le o ni mea tumaoti, pe le feāiāa’i; ae e fesootai faatasi i aso taitasi ma aso uma, vaiaso, masina,
ma tausaga. O se vaega lea tatou te faataunuuina ai
le apoapoaiga faaletusi paia “ia tatalo e le aunoa”
(Luka 21:36; 3Nifae 18:15, 18; MF&F 31:12). O na
tatalo anoa o ni vaega taua ia e maua mai ai faamanuiaga aupito maualuluga o loo taofia e le Atua mo
Lana fanau faamaoni.
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
E mafai faapefea ona ou
faamalosia la’u molimau?
O se molimau o se molimau faaleagaga o le upumoni e tuuina mai e le Agaga
Paia. I le avea ai o tagata o le Ekalesia, ua ia i tatou le tiute paia ma le avanoa e
maua ai a tatou lava molimau. Afai tatou te sailia se molimau e ala i le suesue,
tatalo, ma le ola ai i le talalelei, o le a fesoasoani le Agaga Paia tatou te iloa ai
mo i tatou lava e moni le talalelei.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona e mauaina lau lava molimau? Na
faapefea ona uunaia e lau
molimau lou olaga i le
avea ai ma se tane, tama,
perisitua, ma se soo o
Keriso?
O le a sou iloa e uiga i
molimau a alii talavou i
lau korama? E faapefea
ona uunaia o latou olaga i
le taimi nei ma le lumanai
i le mauaina o se molimau
malosi? O le a sau mea e
fai e faamalosiau atu ai i
tagata o le korama ina ia
malolosi a latou molimau?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea na e iloaina o le a
musuia ai ia alii talavou e maua se molimau?
Ioane 7:16–17 (Afai tatou te faia le
finagalo o le Alii, o le a tatou maua se
molimau)
1 Korinito 2:9–13; Alema 5:45–46;
MF&F 8:2–3 (O le Agaga Paia e molimau mai i le upumoni)
Iakopo 1:5; 1 Nifae 10:17–19; 15:11;
3 Nifae 18:20; Moronae 10:3–5 (O le
mauaina o se molimau, e tatau ona
tatou ole atu ma saili mo se tasi [molimau])
Mosaea 26:3; Alema 12:11 (O faafitauli
i le mauaina o se molimau)
Dieter F. Uchtdorf, “Faatalitali i le
Auala i Tamaseko,” Ensign po o le
Liahona, Me 2011, 70–77 (tagai foi i
le vitio “Faatalitali i lo Tatou Auala i
Tamaseko”)
Quentin L. Cook, “E Mafai Ea ona
Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012
“O Se Molimau o le Upumoni,” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O.
MaKei (2003), 181–82
“Molimau,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 113–16
MF&F 9:7–9 (E ao ona tatou suesue
mo i tatou lava ae tatou te lei ole atu)
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
137
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia ia alii talavou e faasoa
mai soo se aafiaga na latou mauaina
i le faaaogaina o se mataupu faavae
mai le lesona o le vaiaso ua tea. Atonu
e te manao e faasoa mai sou lava
aafiaga se tasi e fesoasoani e amatalia
ai le talanoaga.
• Tuu atu i alii talavou taitasi se
pepa, ma fai atu ia te ia e fai se lisi
o mea e uiga i le talalelei na te iloa
e moni. Tuu atu i alii talavou ni nai
minute e tusi ai a latou tali. Valaaulia
i latou e faasoa mai ni mea sa latou
tusia ma faasoa mai se auala na latou
iloa ai nei mea. Mafaufau e faasoa mai
le tala o le auala na maua ai e Peresitene Tavita O. MaKei lana molimau
(tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia:
Tavita O. MaKei, 181–82). O le a se mea
na aoaoina e alii talavou mai lenei tala
e uiga i le mauaina po o le faamalolosia o a latou lava molimau?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E masani lava ona tele
atu ia mea e faaaogaina i
le lesona nai lo le taimi ua
tuuina atu ia te oe. I tulaga
faapea, e tatau ona e filifilia na o mea e sili atu ona
fesoasoani i tagata o loo e
aoaoina” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai
[1999], 106).
O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e iloa ai le ala e maua ai ni a
latou lava molimau. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga]
se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se tasi o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga
o le Tiute i le Atua e aoao mai ma
aoao atu e uiga i le tatalo ma le
faaaliga patino (tagai “Malamalama
i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42,
po o le 66).
• Fai atu i nisi o alii talavou e faitau
le 1 Nifae 10:17–19, ma fai atu i isi e
faitau le Alema 5:45–47. O le a se mea
na faia e Nifae ma Alema e maua ai ni
a laua lava molimau? O a nisi mea e
mafai ona aoaoina e alii talavou mai
nei faataitaiga? O a nisi faataitaiga e
mafai ona latou mauaina i tusitusiga
paia? Valaaulia i latou e faasoa mai
ni aafiaga sa latou mauaina lea na
faamalolosia ai a latou molimau. O le
138
a se mea e mafai ona latou faia e saili
atili ai ni aafiaga faapenei?
• Tuu atu i alii talavou taitasi e suesue se tasi o vaega autu o le lauga a
Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Faatalitali i le Auala i Tamaseko” (pe faaali
le vitio “Faatalitali i lo Tatou Auala i
Tamaseko”). Valaaulia ia alii talavou e
vaavaai po o le a se mea na aoao mai e
Peresitene Uchtdorf e uiga i le mauaina o se molimau, ma fai i ai e faasoa
mai ni mea sa latou mauaina. Tusi i
luga o le laupapa, “O le mauaina o se
molimau e pei__________.” Valaaulia
ni nai alii talavou e o mai i le laupapa
ma faasoa mai pe faapefea ona latou
faatumuina le faamatalaga lenei.
• Fai atu i alii talavou taitasi e
faitau mai se tasi o mau o loo i lenei
otootoga ma saili ni auala e maua ai
ma faamalosia ai se molimau po o
ni mea o le a taofiaina i tatou mai le
mauaina o se molimau. A uma ona
latou faasoa maia ni manatu, fai atu
i ai e mafaufau i ni auala e mafai ai
ona latou fesoasoani atu i nisi uso o
le korama i le faamalolosia o a latou
molimau. E mafai faapefea ona latou
fesoasoani atu i tagata o le aiga? uo i
le aoga?
• Valaaulia ia alii talavou taitasi e fai
se lisi o mea e ono faavaivaia ai lana
molimau ma ni auala e mafai ona ia
faamalosia ai pea a o ia faitauina ia
parakalafa lona 9 ma le lona 10 o le
lauga a Elder Quentin L. Cook “E
Mafai Ea Ona Outou Lagonaina Nei?”
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni
faataitaiga sa latou vaaia na faaalia
mai ai se mea mai le latou lisi.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Faamata o latou
malamalama i le auala e maua ai ni a latou lava molimau? O a ni o latou lagona po o
ni manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola
Ona soo e molimau atu i
le upumoni, ma ao latou
faia, na pai atu le Agaga i o
latou loto. Mafaufau i alii
talavou i lau vasega ma o
latou aafiaga o le olaga. Ao
e aoao atu, vaavaai mo ni
avanoa e mafai ona faasoa
atu ai e alii talavou a latou
molimau e uiga i upumoni
o le talalelei—i auala aloaia ma le faasamasamanoa.
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau i le taua o
le mauaina e tagata taitasi o sana lava
molimau e uiga i le talalelei.
• Valaaulia sui o le korama e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e
faamalolosia ai a latou molimau.
• Valaaulia isi sui o le korama e faasoa mai a latou molimau.
139
Punaoa Filifilia
Sii mai ia DieterF. Uchtdorf, “Faatalitali i le Auala i
Tamaseko,” Ensign po o le Liahona Me 2011, 70–77
O Le Talitonu e Oo Mai i le Laa e Tasi i le Taimi
Sa avea se tasi o tuafafine pele ma se tagata faamaoni o le Ekalesia i lona olaga atoa. Peitai sa ia
tauaveina se faanoanoaga patino. O tausaga na
muamua atu, sa maliu ai lana tama teine i se gasegase sa le’i leva ona maua ai, ma o manu’a mai lenei
faalavelave sa aafia ai pea lava o ia. Sa pagatia o ia i
fesili loloto ia e o mai faatasi ma se faalavelave e pei
o lenei. Sa ia tautino faamaoni mai, sa le toe pei lana
molimau o le mea sa masani ona i ai. Sa ia manatu, a
le matala le lagi mo ia, o le a le toe mafai lava ona ia
toe talitonu.
O lea sa na ona faatalitali ai o ia.
E toatele lava isi, ona o mafuaaga eseese, ua latou
faatalitali ai i le ala i Tamaseko. E faatuai ona latou
galulue atoatoa a o avea ai ma ni soo. Latou te
faamoemoe e maua le perisitua ae mumusu e ola
agavaa mo lena avanoa. Latou te mananao e ulu
atu i le malumalu ae latou te tolopoina le gaoioiga
mulimuli e agavaa ai. O loo latou faatalitali lava mo
le tuuina atu o le Keriso ia i latou e pei o le atavali
matagofie a Carl Bloch—ina ia aveese atoa ai o latou
masalosaloga ma atugaluga.
O le mea moni, o i latou o e saili ma le filiga ia iloa
Keriso, e iu lava ina latou iloa o Ia. O le a latou
mauaina patino lava se ata paia o le Matai, e ui e tele
taimi e oo mai ai i se foliga o se paso —o le taimi
ma le fasimea. O ia vaega taitasi atonu e le faigofie
ona iloaina; atonu e le manino foi pe o le a lona faiā
i le ata atoa. O fasimea taitasi e fesoasoani e manino
atili ai la tatou vaai i le ata tele. Mulimuli ane, afai
e lava ia fasimea e tuufaatasi, ona tatou iloa ai lea o
le matagofie naua o le ata atoa. Ma, o le toe tepa i o
140
tatou aafiaga, tatou te iloa ai, e moni lava sa faatasi
mai le Faaola ma i tatou —e le’i faapea o le taimi
lava lena, ae i se auala filemu, malu, ma na toetoe
lava a le iloaina.
E mafai ona avea lenei mea ma o tatou aafiaga pe
afai tatou te agai i luma ma le faatuatua ae aua le
faatalitali umi i le ala i Tamaseko.
Sii mai ia QuentinL. Cook, “E Mafai Ea Ona Outou
Lagonaina Nei?” Ensign po o le Liahona Nov. 2012, 67
O le toatele o loo i ai i se matelaina faaleagaga ma
ua leai se tuuto, e le faapea ua aafia i ni agasala po o
ni soligatulafono matuia, ae ua latou faia ni filifiliga
e lē atamai. O nisi e le o manatu mamafa i le tausiga
o a latou feagaiga paia. O isi ua tele atu o latou taimi
e faaalu i mea e itiiti le taua. O nisi ua faatagaina ia
manatu faaleaganuu ma faaupufai e faavaivaia ai
lo latou faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso. O nisi
ua faaaafia i latou lava i mea faainitoneti ua soona
fai, pe faamamafa ai, ma, i nisi tulaga, ua faatupu
ai ni tala o ni mea sese a uluai taitai o le Ekalesia.
Ona latou faia lea o ni faaiuga le sa’o lea e mafai ona
aafia ai le molimau. O soo se tasi sa faia nei filifiliga
e mafai ona salamo ma toe faafouina faaleagaga.
O le faatofuina i tusitusiga paia e taua lea mo le
faafaileleina faaleagaga. [Tagai Ioane 5:39; Amosa
8:11; tagai foi JamesE. Faust, “O Se Sootaga Patino
ma le Faaola,” Ensign Nov. 1976, 58–59.] O le afioga a le Atua e musuia ai le tuuto ma avea ai o se
pulupasama mo lagona tiga, ita, po o le le mautonu.
[Tagai Alema 31:5.] A oo ina faaitiitia lo tatou tuuto
ona o soo se mafuaaga, o se vaega o le vaifofo o le
salamo. [Tagai Alema 36:23–26.] O le tuuto ma le
salamo e fefautuaa’i lava.
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
O le a se mea na aoaoina ai e
Peresitene Monson i latou e
umia le Perisitua Arona?
O le vaega o la tatou tautoga ma feagaiga i le avea ai ma e umia le perisitua o le
taliaina lea o auauna a le Alii, e aofia ai le perofeta soifua, ma ola e tusa ai ma
upu na sau mai le fofoga o le Atua (tagai MF&F 84:36, 44). Na aoaoina e Peresitene Thomas S. Monson i latou e umia le Perisitua Arona ina ia naunautai ma
agavaa i le faataunuuina o o latou tiute. Ua ia fautuaina i tatou e tutu atu mo
mataupu faavae amiotonu, e tusa lava pe tatou te tutu na o i tatou. E finagalo o
Ia ina ia tatou malamalama i le auala e faaaoga ai le perisitua ina ia faamanuiaina ai ma auauna atu ia i latou o loo siomia ai i tatou.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se mea na e aoaoina
mai ia Peresitene Monson
e uiga i le auaunaga faaleperisitua? Na faapefea ona
e faaaogaina ana aoaoga
ma faataitaiga?
Pe o iloa e alii talavou i lau
korama ia mea sa saunoa
atu ai Peresitene Monson
ia i latou o e umia le
perisitua i konafesi talu ai
nei? E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou ina
ia iloa le auala o loo faatatau ai ia savali a Peresitene
Monson i o latou olaga?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia saunoaga lata mai a Peresitene Monson i e umia le
perisitua:
“Leoleo Mamoe Moni,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2013
“Naunau ma Agavaa e Auauna Atu,”
Ensign po o le Liahona, Me 2012, 66–69
“O Mai, Outou o Atalii o le Atua,”
Ensign po o le Liahona, Me 2013, 66–69
“Ia Lototele e Tu Na o Oe,” Ensign po
o le Liahona, Nov. 2011, 60–67
“Vaai Atu i Isi i Tagata e Mafai ona
Avea ai i Latou,” Ensign po o le
­Liahona, Nov. 2012
Vitio: “Galuega Faamisiona: O se
Tiute Faaperisitua,”“Lototele e Tu
Na o Oe”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
141
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Vaevae ia alii talavou ia tofu paga.
Fai i ai e fefaasoaai le tasi ma le isi i
se mea sa latou manatuaina mai le
lesona o le vaiaso ua te’a.
• Iloilo faatasi o se korama le vaega o
le “Tiute o le Perisitua” i le tusi Tiute
i le Atua, ma tusi ia tiute i luga o le
laupapa (tagai itulau 22 –23, 46–47, po
o le 70–71). O le a se mea na aoao mai
e Peresitene Monson e uiga i nei tiute?
I le taimi o le lesona, tuu atu i alii talavou e faaopoopo i luga o le laupapa
soo se mea na latou mauaina lea na
aoao mai e Peresitene Monson e uiga i
o latou tiute o le perisitua.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Aloese mai le taumafai e
aoao atu mea uma lava e
mafai ona tautalagia i se
mataupu e tasi. O i latou o
loo e aoaoina atonu ua i ai
so latou malamalama i le
mataupu. Ia manatua o lau
lesona e le na o le pau lea o
le taimi o le a latou aoao ai
e uiga i le mataupu” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 106).
O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e suesue ai i savali talu ai nei
a Peresitene Thomas S. Monson i e umia le perisitua. I le mulimuli ai i le musumusuga
a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi
o se tasi o saunoaga lata mai a Peresitene Monson i e umia le perisitua
(tagai i lauga o loo lisiina atu i lenei
otootoga). Valaaulia ia alii talavou e
saili se tala i le lauga, toe faamatala
atu i le korama i a latou lava upu, ma
faasoa atu se mea sa aoaoina mai e
uiga i le auaunaga faaleperisitua.
• Valaaulia ia alii talavou e faitau
se tasi o lauga lata mai a Peresitene
Monson ma saili se faamatalaga latou
te mananao e manatuaina. Ia tofu
alii talavou ma se tamai kata, ma fai
atu i ai e tusi se faamatalaga i luga
o le kata. Fai atu i uso o le korama e
faasoa mai a latou faamatalaga ma
faamatala mai pe aisea na latou filifilia ai na faamatalaga.
• Faaali se vitio se tasi po o le lua foi
o loo fautuaina mai i lenei otootoga,
ma tuu atu i alii talavou se taimi e tusi
ai se aotelega puupuu o ona manatu
142
ma uunaiga. Valaaulia ia alii talavou
e faasoa mai i le korama se mea sa
latou tusiaina. E mafai faapefea i le
mulimuli i le fautuaga a Peresitene
Monson i nei vitio ona fesoasoani ia i
tatou ia avea ma auauna perisitua sili
atu ona lelei?
• Fai i alii talavou e saili mau na faaaogaina e Peresitene Monson e aoao
mai ai e uiga i le auaunaga faaleperisitua. Valaaulia i latou e fefaasoaai ma
isi mea sa latou aoaoina mai nei mau.
Uunai i latou e faaaoga ia vaefaamatalaga e saili ai nisi mau o loo aoao
mai e uiga i le perisitua. E faapefea
ona latou faaaogaina mea sa latou
mauaina ao faataunuuina o latou tiute
faaleperisitua?
• Valaaulia le afa o le korama e saili
se tasi o lauga a Peresitene Monson
ma tagai mo ni mea na ia talosagaina le au perisitua e fai. Fai atu i le
isi afa e saili i le lauga lava lea e tasi
ma vaai po o a ni faamanuiaga na ia
folafola mai. Fai atu i uso o le korama
e faasoa mai ni mea sa latou mauaina.
E faapefea ona latou faaaogaina lana
fautuaga i la latou auaunaga faaleperisitua?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama ea i le savali a Peresitene Monson ia i latou? O a ni o latou lagona po o ni
manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga ia
Peresitene Monson.
• Valaaulia isi uso o le korama e
faasoa mai ni mea na uunaia ai i latou
e uiga i mea sa latou aoaoina.
• Valaaulia ia uso o le korama e faia
pe faaleleia a latou fuafuaga i le vaega
o le “Tiute o le Perisitua” i le tusi o
le Tiute i le Atua e tusa ai ma mea sa
latou aoaoina i le aso.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I soo se tulaga lava, o le
Faaola o loo avea ma se
faataitaiga ma se faiaoga.
Sa Ia aoaoina Ona soo i
le tatalo e ala i le tatalo
faatasi ma i latou. Sa Ia
aoaoina i latou e alolofa
atu ma auauna atu e ala i
le auala sa Ia alofa atu ai
ma auauna atu ai. Sa Ia
aoaoina i latou i le ala e
aoao atu ai Lana talalelei e
ala i le auala sa Ia aoao atu
ai. E mafai faapefea e oe,
i le avea ai ma se umia le
perisitua, ona avea ma se
faataitaiga ma se faiaoga i
alii talavou i lau korama?
143
Punaoa Filifilia
Sii mai ia ThomasS. Monson, “Naunau ma Agavaa e
Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 66–69
A tatou faatinoina o tatou tiute ma faaaoga lo tatou
perisitua, o le a tatou maua le olioli moni. O le a
tatou maua le lotomalie i le faamae’aina o a tatou
galuega.
Sa aoaoina i tatou i tiute patino o le perisitua o loo
tatou umia, pe o le Perisitua Arona po o le Mekisateko. Ou te uunaia oe e mafaufau lelei i na tiute ona
fai lea o mea uma i lou malosi e faataunuu ai. Ina ia
mafai ona faia, e tatau i tagata taitoatasi ona agavaa.
Ia i ai ni o tatou lima e sauniuni, lima mama, ma
lima e naunautai ina ia tatou auai i le tuuina atu o
mea e finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia maua e
isi mai ia te Ia. Afai tatou te le agavaa, e mafai ona
tatou le mauaina le mana o le perisitua; ma afai
tatou te le mauaina, ua tatou le maua le ute o le
faaeaga. Ia tatou agavaa e auauna atu.
Na saunoa Peresitene Harold B. Lee, o se tasi o
faiaoga maoae i le Ekalesia: “A avea se tasi ma se
e umia le perisitua, ona avea lea o ia ma se sui o
le Alii. E tatau ona ia mafaufau i lona valaauga e
faapei o la e i ai i le feau a le Alii.” . . . [Ia Outou Tutu
i Nofoaga Paia: Lauga Filifilia ma Tusiga a Peresitene
HaroldB. Lee (1976), 255.]
E tutupu vavega i soo se mea pe a malamalama i
le perisitua, faamamaluina ma faaaoga lelei lona
mana, ma i ai le faatuatua. A suia e le faatuatua
le masalosalo, a aveesea e le auauna atu ma le le
manatu faapito ia taumafaiga faapito’au, ona faataunuu lea e le Atua Ona faamoemoega.
E mafai ona oo mai ma le filemu le valaau o le tiute
pe afai tatou te faia tiute ua tatou maua o le perisitua ua tatou umia. Na saunoa mai Peresitene Siaosi
Alapati Samita, lena taitai mataalia ma le tauagafau
144
ma o le Peresitene lona valu o le Ekalesia, “O lou
tiute muamua lava o le iloa lea o le mea e fingalo ai
le Alii ona faalauteleina lea o lou valaauga i le mana
ma le malosi o Lana Perisitua Paia i luma o ou uso a
tagata ma o le a fiafia ai i latou e mulimuli ia te oe”
. . . [George Albert Smith, i le Conference Report,
Apr. 1942, 14.]
Uso e, ua manaomia e le lalolagi la outou fesoasoani. Pe o tatou faia ea mea uma e tatau ona tatou
faia? Pe o tatou manatua ea upu a Peresitene Ioane
Teila: “Afai tou te le faalauteleina o outou valaauga, o le a faamasinoina outou e le Atua mo i
latou semanu tou te laveaiina pe ana faapea na fai
o outou tiute”?Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane
Teila (2001), 164.] O loo i ai vae e faatutumau, o lima
e uumau, o mafaufau ia faamalosiauina, o loto ia
musuiaina, ma agaga ia laveaiina. O loo faatalitali
mai faamanuiaga o le faavavau mo outou. Ua outou
maua le avanoa e lē ina ia avea ai ma tagata matamata, ae ia avea ma tagata e galulue i le faatinoina o
le auaunaga faaleperisitua. Ina tatou faalogo atu ia
ma usitai i le faamanatu maua’i o loo maua i le Tusi
a Iakopo: “Ia avea outou ma e anaana i le upu, ae
aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou
e outou.” [Iakopo 1:22.]
Ia tatou aoao ma mafaufau loloto i o tatou tiute.
Ia tatou naunau ma agavaa e auauna atu. Ia tatou
mulimuli i tulagaaao o le Matai i le faatinoina o o
tatou tiute. A e savali ma ou savali i le ala na savalia
e Iesu, o le a tatou iloa ai e sili atu Ia nai lo na o se
pepe meamea i Peteleema, sili atu nai lo le na o se
atalii o se kamuta, sili atu nai lo se faiaoga aupito
silisili e ola ai. O le a tatou iloaina o Ia o le Alo o
le Atua, o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. Ina
ua oo mai le valaau o le tiute ia te Ia, sa Ia tali atu,
“Lo’u Tama e, ia faia lou finagalo, ma ia ia te oe le
mamalu e faavavau.” [Mose 4:2.]
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O Leoleo Mamoe
Moni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
Uso e, o le a avea ma o tatou faamanuiaga i le
gasologa o tausaga le asiasi atu ma aoao le toatele o
tagata—i latou o e e le toaaga mai faapea ai foi ma i
latou ua tuuto atoatoa. Afai tatou te magafagafa totoa
i la tatou valaauga, o le a tatou maua le tele o avanoa
e faamanuiaina ai ia olaga. O a tatou asiasiga ia i
latou o e ua faataumamao i latou lava mai le toaaga i
le Lotu e mafai ona avea ma ki lea o le a mulimuli ane
matala ai le faitotoa mo lo latou toe foi mai.
Faatasi ai ma le manatuaina o lenei mea, sei o tatou
aapa atu ia ia i latou ia e nafa ma i tatou ma aumai
i latou i le la’oai o le Alii ina ia taumamafa i Lana
afioga ma olioli i le mafutaga a Lona Agaga, ma ia
“le toe [avea ai ma] tagata ese po o e ua aumau, a
ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua”
[Efeso 2:19].
Afai o i ai nisi o outou ua faaleano ma le mamafa
ia te outou ia asiasiga a faiaoga o aiga, ou te faapea
atu, e leai se isi taimi e pei o le taimi lenei e toe tuuto
atu ai oe lava ia e faataunuu ou tiute o se faiaoga o
aiga. Ia filifili nei e faia soo se taumafaiga talafeagai
e aapa atu ai ia i latou ua tuu atu le tiutetauave ia te
oe e vaai. E i ai taimi atonu e manaomia ai foi sina
uunai teisi faaopoopo, e fesoasoani ai i lau soa o
faiaoga o aiga ia maua se taimi lua te o faatasi ai, ae
afai o loo e naunautai, o le a faamanuiaina oe.
Uso e, o a tatou taumafaiga o faiaoga o aiga e faifai
pea. O le a le muta lava le galuega seiloga e fetalai lo
tatou Alii ma le Matai, “Ua lava.” O loo i ai ni olaga
e fia faaleleia. O loo i ai ni loto e fia pã’ia. O loo i
ai ni agaga e fia laveai mai. O lo tatou avanoa paia
lenei e faaleleia, ia pa’i atu, ma ia laveai mai i latou
o agaga faapelepele ua faatuatuaina i tatou e vaai.
E tatau ona tatou faia ma le faamaoni faatasi ai ma
loto e faatumulia i le fiafia.
I le faaiuga, ou te liliu atu ai i se faataitaiga patino
e faamatala ai le ituaiga o faiaoga o aiga e tatau ona
avea ai i tatou. O loo i ai se Faiaoga e silisili Lona
soifua nai lo tagata uma. Sa Ia aoao mai le ola ma
le oti, le tiute ma le taunuuga. Sa Ia soifua ina ia le
tautuaina ae ia auauna atu, ia le maua mai ae ia foai
atu, ia le faasaoina Lona ola ae ia ositaulagaina mo
isi. Sa ia faamatalaina se alofa e sili atu ona matagofie nai lo le tuinanau, se mativa e mauoa atu i
lo oa. Sa faamatalaina lenei Faiaoga e faapea na Ia
aoao atu ma le pule ae le pei ona faia e le au tusiupu
[tagai Mataio 7:28–29]. O Ana tulafono sa lei vaneina i luga o maa ae o luga o loto o tagata.
Ou te talanoa atu e uiga i le Faiaoga Sili, o Iesu
Keriso, le Alo o le Atua, le Faaola ma le Togiola o
tagata uma. O tala faatusi paia e uiga ia te Ia, o Ia
“sa femaliuai ma agalelei” [Galuega 10:38]. Ia te Ia
i le avea ai ma o tatou taiala lemafaatoilaloina ma
faataitaiga, o le a tatou agavaa ai mo Lana fesoasoani paia i a tatou asiasiga a faiaoga o aiga. O le a
faamanuiaina ia olaga. O le a faamafanafanaina ia
loto. O le a laveaiina ia agaga. O le a avea i tatou ma
ni leoleo mamoe moni. Tau ina ia tatou faia faapea,
ou te tatalo ai i le suafa o lena Leoleo Mamoe Sili, o
Iesu Keriso, amene.
145
ME: PEROFETA MA FAAALIGA
E mafai faapefea ona fesoasoani
se faamanuiaga faapeteriaka
ia te au?
O se faamanuiaga faapeteriaka o se faaaliga patino mo o tatou olaga. E fesoasoani tatou te malamalama ai i o tatou agavaa ma faamanuiaga e mafai ona
tatou maua pe afai tatou te faamaoni. E mafai ona i ai folafolaga, aoaiga, po o
lapataiga e taiala ai o tatou olaga. E fesoasoani ai foi tatou te iloa ai e silafia i
tatou e le Tama ma e amanaia i tatou taitoatasi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Afai ua maua sou faamanuiaga faapeteriaka, o
faapefea ona taialaina ai
lou olaga? O faapefea ona
fesoasoani ia te oe i taimi
o faigata? O faapefea ona
uunaia ai oe?
O a ni auala e mafai ai
ona avea se faamanuiaga
faapeteriaka ma se taiala
i olaga o alii talavou o loo
e aoaoina? Aisea e taua ai
lo latou iloaina o lo latou
tupuaga i le aiga o Isaraelu? E mafai faapefea ona e
fesoasoani i a latou sauniuniga mo le mauaina o se
faamanuiaga faapeteriaka?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
146
Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea na e
iloaina o le a sili ona aoga i alii talavou o loo e aoaoina?
Alema 16:16–17; 3 Nifae 17:2–3 (E
tatau ona saunia o tatou loto e talia
faatonuga mai le Alii)
Boyd K. Packer, “Fautuaga i le Autalavou,” Ensign po o le Liahona, Nov.
3 Nifae 20:25–27 (O le aiga o Isaraelu
e faamanuiaina ai aiga i le lalolagi)
“E Uiga i Faamanuiaga Faapeteriaka,”
New Era, Mat. 2004, 32–35; po o le
Liahona, Mat. 2004, 18–21
MF&F 82:10; 130:20–21 (O faamanuiaga e fuafua lea i le usiusitai)
Henry B. Eyring, “Fesoasoani ia i
Latou e Faatutu ni Sini Maualuluga,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2012
2011, 16–19
“Faamanuiaga Faapeteriaka,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 47–49
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Faaali atu se mea faitino po o se ata
e faamanatu ai i alii talavou le lesona
o le vaiaso ua tea. O a ni aafiaga sa
latou mauaina i le faaaogaina o mea
sa latou aoaoina? Fai atu ia i latou pe
i ai nisi a latou fesili po o ni manatu
faaalia e uiga i le autu o lena lesona.
• Tusi i luga o le laupapa, “E mafai
faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au?” Fai atu i
alii talavou e fautua mai ni tali i lenei
fesili. Toe foi i tua i le fesili lenei i le
aluga o le lesona.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia aoao e uiga
i faamanuiaga faapeteriaka. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se
[gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se tasi po o le sili atu foi
o alii talavou e faasoa mai ni o latou
aafiaga i le mauaina o se faamanuiaga
faapeteriaka (pe faasoa mai sou lava
aafiaga). Na faapefea ona fesoasoani
o latou faamanuiaga faapeteriaka ia i
latou? (Faamanatu i le korama o anotusi faapitoa o faamanuiaga faapeteriaka e paia ma e le tatau ona faasoaina
atu.) Otioti se kopi o le tusiga “E
Uiga i Faamanuiaga Faapeteriaka”, e
tofu ma le fesili ma le tali. Valaaulia
se tagata o le korama e filifili se fasi
pepa se tasi o le tusiga ma faasoa atu
le fesili ma le tali i le korama. O a nisi
fesili o i ai a alii talavou?
• Pe a faatagaina e le epikopo, valaaulia le peteriaka o le siteki e saunoa
atu i le korama e uiga i faamanuiaga
faapeteriaka. Uunaia ia alii talavou e
fai mai ni a latou fesili.
faapeteriaka. I le avea ai ma korama,
tagai mo ni tali i le Faamaoni i le
Faatuatua,itulau 47–49.
• Faitau faatasi o se korama ia
manatu faaalia o Peresitene Boyd K.
Packer e uiga i lona faamanuiaga faapeteriaka i le “Counsel to Youth” po o
le tala a Peresitene Henry B Eyring e
uiga i le mauaina o lona faamanuiaga
i le “Fesoasoani ia i Latou e Faatutu
ni sini Maualuluga.” Fai atu i alii
talavou e faailoa mai ni auala e mafai
ai ona fesoasoani se faamanuiaga
faapeteriaka ia i latou ma faasoa mai
se mea na latou mauaina.
Motugaafa faafaiaoga
“Afai e tuuina mai e se
tasi se fesili, mafaufau e
valaaulia isi e taliina nai
lo lou taliina e oe lava ia.
Mo se faataitaiga, e mafai
ona e faapea atu, “O se
fesili manaia tele lena. O le
a se manatu o le toatele o
outou? Po o le “E mafai e
se tasi ona fesoasoani mai
i le fesili lenei?’ ” O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai (1999), 4.
• Valaaulia ia alii talavou e faitau
ia mau o loo fautuaina atu i lenei
otootoga ma faasoa mai ni mea o
latou lagonaina o aoao mai e mau
taitasi ia i latou e uiga i faamanuiaga
faapeteriaka.
• Fai atu i alii talavou e tusi i lalo
ni a latou fesili e uiga i faamanuiaga
147
Aoao atu i le ala a le
Faaola
E silafia e le Faaola ia alii
talavou i la outou korama,
ma e Na te silafia ituaiga
tagata o le a avea ai i latou.
E i ai Sana galuega mo i
latou taitoatasi e fai, ma
e Na te fia fesoasoani ia
i latou i le faataunuuina
o lena galuega. E faapefea ona e aoaoina ia alii
talavou e uiga i le alofa o
le Faaola mo i latou ao e
talanoa e uiga i faamanuiaga faapeteriaka?
148
Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu so latou
malamalama i faamanuiaga faapeteriaka? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E
i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia ia tagata o le korama e lei
mauaina o latou faamanuiaga faapeteriaka ina ia faia se mea patino e
saunia ai.
• Valaaulia ia tagata o le korama ua
maua o latou faamanuiaga faapeteriaka e suesue i ai e le aunoa.
Punaoa Filifilia
Sii mai le “E Uiga i Faamanuiaga Faa-Peteriaka,” New
Era, Mat. 2004, 32–35; po o le Liahona Mat. 2004, 18–21
O le a le faamanuiaga faapeteriaka?
O se faamanuiaga faa-peteriaka e lua ona faamoemoega autu. Muamua, o le a musuia le peteriaka e
ta’u atu lou gafa —le ituaiga o Isaraelu e te sau ai.
Lona lua, a o taialaina e le agaga o valoaga, o le a
fofoga atu e le peteriaka ia faamanuiaga ma e mafai
foi ona tuuina atu folafolaga, lapataiga, po o apoapoaiga e faatatau patino lava ia te oe. O lou faamanuiaga faapeteriaka e mafai ona faasino atu ia te oe
ni mea patino e mafai ona e ausia ma faamanuiaga
e mafai ona e mauaina, pe afai e te faaaogaina le
faatuatua ma ola amiotonu.
Aisea e taua ai gafa?
E tofu tagata uma o le Ekalesia ma se ituaiga o Isaraelu e sau ai. O i latou e le o ni suli totino, e “vaetamaina” i le aiga o Isaraelu e ala i le papatisoga. O
le iloa o lou gafa, e mafai ona avea o se taiala aoga
i lou olaga, aua o le avea ai ma se tasi o ituaiga e
sefululua e maua mai ai faamanuiaga ma misiona e
patino i ituaiga taitasi. O faamanuiaga na tuuina atu
e Iakopo i ona atalii (o ulu o ituaiga taitasi) e mafai
ona maua i le Kenese e 49.
O e mafai ona maua se faamanuiaga faapeteriaka?
O tagata agavaa uma o le Ekalesia ua i ai le aia tatau
ma e tatau ona maua se faamanuiaga faapeteriaka
tusa lava po o le a le umi na avea ai ma tagata o le
au paia.
O le a le matua e tatau ai ona fai so’u faamanuiaga?
E leai se tausaga faatulagaina, ae e tatau ona lava
lou matua e te talisapaia ai le natura paia o le faamanuiaga.
E faapefea ona tuuina mai le faamanuiaga?
O le a tuu atu e le peteriaka ona lima i luga o lou ulu
ma tuuina atu le faamanuiaga e ala i musumusuga.
O se tomatauga e faaalia mai mo oe. Ona taina lea
o le faamanuiaga ina ia mafai ai ona e maua se kopi
tusia e te suesue i ai i lou olaga atoa. O le a teuina
foi e le Ekalesia se kopi o lou faamanuiaga ne’i leiloa
lau kopi.
E faapefea ona ou maua se faamanuiaga
­faapeteriaka?
Faatulaga se taimi mo sau faatalanoaga ma lou epikopo. O le a ia fuafuaina lou saunia ma lou agavaa
ma atonu foi na te tuuina atu se pepa faataga po o se
fesoasoani e te saunia ai mo le mauaina. A maua lou
pepa faataga, e mafai ona e faafesoota’ia le peteriaka
e faatulaga ai se taimi ma ia. Fesili i lou epikopo po
o le peteriaka po o ai e mafai ona oulua o i lou faamanuiaga, pei o ou matua. Ma ave lou pepa faataga
i le taimi ua faatulagaina e fai ai.
E faapefea ona ou iloa ua ou saunia?
O le manao ia maua se faamanuiaga faapeteriaka,
e tatau ona maua mai i se manao ia iloa ma ola i le
finagalo o le Atua mo oe. O le fiailoa po o le uuna’i
mai e isi, e le o se mafuaaga tonu lea e fai ai se faamanuiaga. O le a fesoasoani le epikopo e fuafua pe
ua e saunia mo le faamanuiaga.
E mafai faapefea ona ou saunia?
E tatau ona e faia mea uma e tatau ai e te faalatalata
atili atu ai i le Alii. O le tatalo, anapogi, suesue i
tusitusiga paia, manatunatu loloto, ma le salamo e
mafai ona fesoasoani. O le popole i mea o le lalolagi,
e tatau ona faataatia ese mo lena taimi paia.
149
Punaoa Filifilia
O afea o le a faataunuuina ai folafolaga o lo’u
faamanuiaga?
E i ai nisi taimi e faaalia mai ai i faamanuiaga faapeteriaka mea mai o tatou muai olaga. Ae o le tele lava
o ni taiala mo le taimi nei ma le lumanai. Talu ai o
faamanuiaga e faavavau le natura, o lea e mafai ona
aofia ai mea e tutupu i talaatu o le olaga nei.
150
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Iuni: Perisitua ma Ki o le Perisitua
“O ki o le malo o le Atua ua tuu atu i tagata i luga o le lalolagi” (MF&F 65:2).
O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou taitasi “e aoao lona tiute, ma
galue i le tofi ua tofi i ai o ia, i le filiga atoa.” (MF&F 107:99). I lenei iunite, e mafai ona
e fesoasoani i uso o lau korama e vaai pe faapefea ona latou fesoasoani i fanau a le
Tama Faalelagi e ala atu i lo latou faaaogaina ma le agavaa o le perisitua.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E faapefea e le agavaa ona aafia ai le mana o le perisitua?(Tiute i le Atua)
O le a le perisitua?
O a ki o le perisitua?
O a o’u tiute i le avea ai ma se tasi e umia le Perisitua Arona?
Aisea e tatau ai ona ou auauna atu i se misiona?
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Ola Agavaa,” itulau 16–17, 40–41, 64–65
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
“Tiute o le Perisitua,” itulau 22–29, 46–53, 70–77
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
151
IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA
Tiute i le Atua
E faapefea e le agavaa ona aafia
ai le mana o le perisitua?
O le pule o le perisitua e maua mai le faauuina, ae o le mana o le perisitua e
manaomia ai le amiotonu patino, faatuatua, usiusitai, ma le filiga. E tusa lava
pe tatou te maua le pule o le perisitua e ala mai le faaeeina o lima, o le a tatou
le maua le mana o le perisitua pe afai tatou te le usiusitai, le agavaa, pe le naunau foi e auauna atu.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a le eseesega i le va o
le pule o le perisitua ma le
mana o le perisitua?Aisea
e muai manaomia ai le
agavaa mo le mauaina o le
mana o le perisitua?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i e o umia le
Perisitua Arona ia malamalama i le va o le agavaa ma
le mana o le perisitua? O
a nisi o faaosoosoga o loo
feagai ma alii talavou e ono
le mafai ai ona latou maua
le mana o le perisitua?
A o e sauniuni, suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia
ai oe e faasoa atu i alii talavou?
MF&F 38:42 (Ua poloaiina e umia le
perisitua ina ia mama)
David A. Bednar, “O Mana o le Lagi,”
Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48–51
MF&F 121:34–46 (O le mana o le
perisitua e faalagolago i le amiotonu o
le tagata)
Ola Agavaa,” Faataunuuina o Lou Tiute
i le Atua (2010), 16–17 (tiakono), 40–41
(aoao), 64–65 (ositaulaga)
Neil L. Andersen, “Mana o le Perisitua,” Ensign or Liahona, Nov. 2013
Vitio : “Faapaiaina Outou”; “Mana o
le Perisitua ma le Pule o le Perisitua”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o se isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
153
• I le gasologa o le vaiaso, valaaulia
ni nai alii talavou e o mai i le fonotaga
faalekorama ua saunia e faasoa mai ni
aafiaga na latou maua e fesootai ma le
lesona o le vaiaso ua tea.
• Tuu atu i se alii talavou e tape
moli i le potuaoga. O le a le aoga o
se matauila e aunoa ma le malosiaga
faaeletise? E faapefea ona fesootai
lenei mea i se tasi o umia le perisitua?
Faitau faatasi le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 121:36–37, ma fai atu i alii
talavou e talanoaina pe faapefea e le
amiotonu ona aafia ai le mana o le
perisitua.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“A e aoao mai tusitusiga
paia, e tele lava ina fesoasoani i le au aoao le vaavaai
mo se mea patino” ( O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 57).
O le faamoemoega o lenei lesona ina ia fesoasoani i alii talavou taitasi ia malamalama
pe faapefea ona aafia e lona agavaa lo latou mana faaleperisitua. O se vaega o lenei
lesona, e tatau i tagata o le korama ona faia ni fuafuaga i totonu o a latou tusi o le Tiute
i le Atua e suesueina ai ma ola i tulaga faatonuina o loo i le Mo le Malosi o le Autalavou. Ao lei faia le fonotaga a le korama, valaaulia alii talavou e o mai ma aumai a
latou tusi Tiute i le Atua i le lotu. I fonotaga a le korama i le lumanai, valaaulia i latou
e faasoa mai a latou aafiaga ao faataunuuina a latou fuafuaga.
• Valaaulia alii talavou e faitau le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:42;
121:34–46 ma tali fesili nei: E faapefea
e le agasala ona aafia le mana o le
perisitua? O a mataupu faavae o faatautaia le faaaogaina o le perisitua ?
Valaaulia alii talavou e saunoa e uiga
i e umia le perisitua latou te iloa o loo
faailoa mai ai mataupu faavae o taialaina mana o le perisitua. Tagai Tiute i
le Atua, 40.)Fai atu ia i latou e sue i le
vaega o le “Galue” ia latou tusi Tiute i
le Atua (itulau 17, 41, po o le 65) ma fai
ni fuafuaga ia ola ia sili atu le agavaa
mo le perisitua e ala i le suesue ma le
mulimuli i tulaga faatonuina i le Mo
Le Malosi o le Autalavou.
• Valaaulia se tagata o le korama e
faamatala le tala i le teteeina e Iosefa
o le ava a Potifara (tagai Kenese 39,
41) ma leisi ia faamatalaina le tala i
le tuuina atu o Tavita i faaosoosoga
(tagai 2 Samuelu 11–12). O se korama
, talanoa po o a mea o aoao mai e nei
tala e uiga i le fesootaiga i le va o le
154
mana o le perisitua ma le agavaa o le
tagata patino. Na faapefea ona faamanuiaina Iosefa i lona faamaoni? O le
a se mea na ono faia e Tavita e aloese
ai mai lona faanoanoaga? (Tagai Tiute
i le Atua , 64.) Valaaulia alii talavou e
sue i le vaega “Galue” ia latou tusi o
le Tiute i le Atua (itulau 17, 41, po o le
65) ma faia fuafuaga ia sili atu le ola
agavaa mo le perisitua.
• Fai atu i alii talavou e faitau le
Mosaea 4:30 ma le Mataupu Faavae
ma Feagaiga 63:16 ma faailoa mai
taunuuga o le i ai o manatu le mama.
Tuu atu ia i latou e faatusatusa nei
lapataiga ma faamanuiaga o le tuuina
atu o le “amiomama e teuteuina ai
o [tatou] mafaufauga e le aunoa”
(MF&F 121:45). (Tagai Tiute i le Atua,
40.) Valaaulia alii talavou e sue i le
vaega “Galue” ia latou tusi Tiute i le
Atua (itulau 17, 41, po o 65) ma fai ni
fuafuaga ia ola ia sili atu le agavaa mo
le perisitua.
• Tusi i le laupapa, “E faapefea e
le agavaa ona aafia ai le mana o le
perisitua?” ma valaaulia tagata o le
korama e faasoa mai a latou tali i le
fesili lea. Valaaulia i latou e mafaufau i lenei fesili ao latou faitauina ia
parakalafa e fitu mai le lauga a Elder
Neil L. Andersen “Mana o le Perisitua” e amata mai le fuaitau “Ua tatou
iloa o le mana o le perisitua paia.” O a
ni lagona faaopoopo ua i alii talavou
e uiga i aafiaga o le agavaa patino o
le tagata i le mana o le perisitua? O a
nisi mea e mafai ona faatapulaaina lo
tatou mana o le perisitua? O a ni mea
e mafai ona tatou faia e mauaina ai le
mana sili atu o le perisitua?
• Valaaulia alii talavou e saili le lauga
ā Elder David A. Bednar “O Mana o
le Lagi” pe matamata le vitio “O le
Mana o le Perisitua ma le Pule o le
Perisitua,” vaai mo faamatalaga o loo
aoao ai i latou e uiga i le agavaa ma le
mana o le perisitua. Ona valaaulia lea
o i latou e faasoa mai i le korama mea
latou te maua.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na aoao mai le Faaola e
ala i le upu ma faataitaiga ma valaaulia i tatou e
mulimuli atu ia te Ia. A o
e saili e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma
ola agavaa mo le perisitua
o loo e umia, o le a mafai
ona e aoao atu i le mana
ma le pule.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faamaoni? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia alii talavou e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona
ia faasoa maia i le korama fuafuaga ua ia faia e suesue ma faaaoga tulaga faatonuina
i Mo Le Malosi o le Autalavou. E mafai foi ona ia faamatalaina faapea mo vaiaso o
sosoo ai, o le a fesiligia uso o le korama e faasoa mai pe na faapefea e le faataunuuina o a
latou fuafuaga ona fesoasoani ia i latou e ola agavaa e faaaoga lo latou perisitua.
155
Punaoa Filifilia
Sii mai ia DavidA. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign
po o le Liahona Me 2012, 48–51
O le perisitua o le pule a le Atua ua faamatuu mai
i alii i le fogaeleele e galulue ai i mea uma mo le
faaolataga o tagata (tagai Spencer W. Kimball, “O Le
Faataitaiga a Aperaamo,” Ensign, Iuni 1975, 3). O le
Perisitua o le auala lea e galue ai le Alii e ala i tama
tane e laveai agaga. O se tasi o mata iloga o le Ekalesia a Iesu Keriso, e le gata i aso anamua ae faapea foi
i ona po nei, o Lana pule. E le mafai lava ona i ai se
Ekalesia moni e aunoa ma le pule paia.
Ua tuuina atu i alii e le taualoa le pule o le perisitua.
O le agavaa ma le naunautai —e le o le poto masani,
tomai, po o le a’oga—o agavaa ia e faauu ai i le
perisitua.
O le mamanu mo le mauaina o le pule o le perisitua
o loo faamatala mai i le mataupu faavae lona lima
o le faatuatua: “Matou te talitonu e ao ina valaauina se tagata e le Atua, e ala i le valoaga, ma ala i le
faaeega o lima o i latou o e o i ai le pule, e tala’i atu
ai le Talalelei ma faia sauniga o i ai.” O lea, e mauaina e se tama [boy] po o se alii le pule o le perisitua
ma ua faauuina i se tofi patino e se tasi ua umia le
perisitua ma ua faatagaina e se taitai e i ai ki e tatau
ai o le perisitua.
E faamoemoe i se tasi e umia le perisitua, na te
faaaogaina lenei pule paia e tusa ai ma le mafaufau, finagalo, ma faamoemoega o le Atua. E leai se
mea o faatatau faapea e faapito’au le perisitua. O le
perisitua e faaaogaina i taimi uma e auauna atu ai,
faamanuia, ma faamalolosia ai isi tagata. . . .
A tatou faia le mea sili tatou te mafaia e faataunuu ai
o tatou tiute o le perisitua, e mafai ona faamanuiaina
i tatou i le mana o le perisitua. O le mana o le perisitua, o le mana lea o le Atua e faagaoioi ai e ala i alii
ma tama [boys] e faapei o i tatou ma e manaomia ai
156
le amiotonu o le tagata lava ia, faamaoni, usiusitai,
ma le maelega. E mafai e se tama po o se alii ona
maua le pule o le perisitua e ala i le faaeeina atu o
lima, ae o le a leai se mana o le perisitua pe afai e le
usiusitai; e le agavaa, pe le naunau e tautua.
“O aia a le perisitua ua fesootai e le mavavaeeseina
ma mana o le lagi, ma . . . o mana o le lagi e le mafai
ona pulea pe faaaogaina tau lava i mataupu autu o
le amiotonu.
“Atonu e mafai ona faaee mai i latou i luga o i tatou,
e moni; ae a tatou taumafai e ufiufi a tatou agasala,
pe faamalie lo tatou faamaualuga, lo tatou fialauiloa
lē aoga, pe faaaoga ai le pule po o le puleaga po o le
faamalosi i luga o agaga o le fanauga a tagata, i soo
se tikeri o le amioletonu, faauta, e aveese e le lagi i
latou lava; e faanoanoa le Agaga o le Alii; ma a aveesea, Amene i le perisitua po o le pule a lena tagata”
(MF&F 121:36–37; faaopoopo le faamamafa).
Uso e, mo se tama po o se alii ia mauaina le pule o le
perisitua ae faatamala i le le faia o mea e tatau ai ina
ia agavaa ai mo le mana o le perisitua, e le taliaina e
le Alii. O i latou e umia le perisitua o e talavou ma e
matutua e manaomia le pule ma le mana —le faatagaga e tatau ai ma le malosi faaleagaga e avea ai ma
sui o le Atua i le galuega o le faaolataga.
Fuaitau mai ia Neil L. Andersen, “Mana o le Perisitua,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
Ua tatou iloa o le mana o le perisitua paia e lē galue
e aunoa ma le faatuatua, le Agaga Paia, ma meaalofa
faaleagaga. Ua lapatai mai tusitusiga paia: “Ia outou
le faafitia meaalofa a le Atua, ona e tele i latou. . . .
Ma e eseese ala e faatino ai ia meaalofa; ae o le Atua
e tasi o le na te galueaiina i soo se mea ma i mea
uma” [Moronae 10:8].
Punaoa Filifilia
Agavaa
Ua tatou iloa o le taua o le tagata lava ia o le a faatotonugalemu ai pea le faataunuuina ma le mauaina
o sauniga o le perisitua. Fai mai Sister Linda K.
Burton, o le peresitene aoao o le Aualofa, “O le
amiotonu o se mea e manaomia . . . e valaauliaina
le mana o le perisitua i o tatou olaga” [Linda K.
Burton, “Perisitua: ‘A Sacred Trust to Be Used for the
Benefit of Men, Women, and Children’ ” (Brigham
Young University Women’s Conference address,
Me 3, 2013)].
Mo se faataitaiga, mafaufau i le mala o ponokalafi
ua salalau solo i le lalolagi atoa. E le faatagaina e
tulaga faatonuina o le agavaa a le Alii ona matamata
i ponokalafi i latou o e faafoeina ia sauniga o le perisitua. Na fetalai mai le Faaola:
“O le lamepa o le tino, o mata ia. . . . Afai e leaga ou
mata, e pouliuli uma ai lou tino” [Mataio 6:22–23].
“[Aua] ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua
uma ona mulilua ma ia i lona loto” [Mataio 5:28;
tagai foi Alema 39:9].
O le faatautaiina ma le le agavaa po o le tufaina
[ma le le agavaa] o le faamanatuga, faamanuiaina
o e mamai, po o le auai i le faatinoga o isi sauniga
o le perisitua, o le ta’u fua lea o le suafa o le Atua,
e pei ona saunoa i ai Elder David A. Bednar [tagai
David A. Bednar,Act in Doctrine (2012), 53]. Afai
e le agavaa se tasi, e tatau ona ia tuumuli ese atu
mai le faatinoina o sauniga o le perisitua ma ia agai
atu ma le agaga tatalo i lona epikopo e avea ma se
laasaga muamua i le salamo ma le toe foi atu e tausi
ia poloaiga.
“Salamo mai i a outou . . . mea inosia faalilolilo”
[3 Nifae 30:2].
157
IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA
O le a le perisitua?
O le perisitua o le mana faavavau ma le pule a lo tatou Tama Faalelagi. Na
foafoaina e le Atua ma pulea le lagi ma le lalolagi, e ala i le mana o le perisitua.
O le mana lenei ua Ia faaolaina ma faaeaina ai Lana fanau. Ua to atu e le Atua
le faaaogaina o Lana perisitua i alii agavaa ina ia faamanuia ma auauna ai i
Ana fanau. O alii e faamamaluina le perisitua e mafai ona faatagaina e talai le
talalelei, faatinoina sauniga o le faaolataga, ma taitaia le Ekalesia.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a auala ua faamanuiaina
ai lou olaga e le perisitua?
O a nisi o aafiaga taua
ua e maua i le perisitua e
mafai ona e faasoa atu i alii
talavou?
O le a se mea e mafai ona e
faia ao lei amataina le fonotaga faalekorama ia iloa
ai po o a mea e iloa e alii
talavou taitasi e uiga i le
perisitua? O a ni aafiaga na
latou maua i le faaaogaina
o le perisitua? E faapefea
ona uunaia ai oe i mea o le
a e filifilia e aoao atu?
A o e sauniuni, suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O a mea ua uunaia oe e
faasoa atu i le korama?
Mataio 3:1–6; 28:19; Ioane 15:16 (O e
umia le perisitua e talai le talalelei)
Galuega 3:1–8; Iakopo 5:14–15 (O e
umia le perisitua e tuuina atu faamanuiaga e faamalolo ai e mamai ma
mafatia)
Eperu 5:4 (O e umia le perisitua ua
valaauina e le Atua)
3 Nifae 11:12; 18:1–5; MF&F 107:20
(O e umia le perisitua e faatinoina
sauniga)
MF&F 121:34–41 (O le pule o le perisitua e faaaogaina tau lava i mataupu
faavae o le amiotonu)
Thomas S. Monson, “Naunau ma
Agavaa e Auauna atu,” Ensign po o le
Liahona, Me 2012, 66–69
Dieter F. Uchtdorf, “O Le Olioli i le
Perisitua,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2012
“Perisitua,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 133–40
MF&F 20:38–67 (Tiute o e umia le
perisitua)
Vitio: “Faamanuiaga o le Perisitua e
Maua e Tagata Uma”
MF&F 65:2; 124:123 (O e umia le perisitua e fesoasoani e pulea le Ekalesia)
Vitio: “Mana o le Atua”
Vitio: “Faamanuiaga o le Perisitua” (e
le mafai ona sii mai)
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
158
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i se alii talavou ia sau i
le fonotaga a le korama ua saunia
e faasoa mai mea na ia aoaoina i le
lesona o le vaiaso ua tea. Fautuaina
o ia e faasoa mai ona lagona ma lana
molimau.
• Valaaulia alii talavou e faatino se
talanoaga o loo fesili mai ai se uo o
se isi lotu, “O le a le perisitua?” E
faapefea ona latou faamatalaina le
perisitua? O a aafiaga e mafai ona
latou faasoa mai? Faasoa i alii talavou
le uiga o le perisitua o loo tuuina mai
i le amataga o lenei otootoga po o le
vitio “Faamanuiaga o le Perisitua e
Maua e Tagata Uma” ma fesili ia i
latou poo a ni upumoni faaopoopo ua
latou aoaoina e uiga i le perisitua.
Aoao faatasi
O gaoioiga nei taitasi o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le perisitua.
I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga
mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao
mai ai ma aoao atu e uiga i le perisitua ma ki o le perisitua (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau
18, 42, po o 66).
• Tuu atu i alii talavou ni kopi o le
lauga a Peresitene Thomas S. Monson
“Naunau ma Agavaa e Auauna atu.”
Fai atu i alii talavou taitasi e faitau
parakalafa muamua e fitu ma sue
mai upu po o fuaitau o loo faaaoga e
Peresitene Monson e faamatala ai po
o le a le perisitua, ma tuu atu ia te ia
e tusi ni upu po o fuaitau i le laupapa
(o nisi faataitaiga e ono aofia ai auala
fesootai, mana o le Atua, ma o se avanoa e
faamanuiaina ai). O a uiga o nei upu? O
a nisi mea na latou aoaoina e uiga i le
perisitua? O a aafiaga na latou maua
na faamalolosia ai a latou molimau i
le perisitua?
• Vaevae le korama i ni vaega laiti.
Atofa ia tofu vaega taitasi ma se mau
se tasi pe sili atu ua fautuaina mai i
lenei otootoga, ma fai atu ia i latou e
vaavaai i na mau mo tiute o i latou o
umia le perisitua. Valaaulia i latou e
sue i le Tusi Ata o le Talalelei ia maua
ai ni ata o tagata taitasi o loo faia tiute
o le perisitua, ma fai atu ia i latou e
faamatala mai pe ua faapefea ona
faamanuiaina isi e ala atu i lenei auaunaga. Valaaulia alii talavou e faasoa
mai o latou aafiaga i le faataunuuina o
o latou tiute o le perisitua ma faamatala mai pe na faapefea ona aafia isi ia
latou auaunaga.
Motugaafa faafaiaoga
“Molimau atu i soo se
taimi lava e uunaia ai oe
e le Agaga, ae le na o le
faaiuga o le lesona. Saunia
avanoa mo i latou o loo
e aoaoina e fai ai a latou
molimau” (O Le Aoao Atu,
e Leai se Valaauga e Sili Ai
[1999], 47).
• Tusi i le laupapa “O a faamanuiaga ua oo mai i lou olaga ona o le
perisitua?” Valaaulia alii talavou e
159
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faatuatuaina e le Faaola Ona soo, saunia i latou,
ma tuu atu ia i latou tiutetauave taua e aoao atu,
faamanuia, ma auauna
atu i isi. E faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou
ia liua i aoaoga faavae o
le perisitua ina ia avea le
auauna atu i isi o se vaega
o o latou olaga?
mafaufau loloto i lenei fesili ma faasoa mai a latou tali. Faaali atu se tasi
o vitio o loo lisi atu i lenei otootoga,
ma valaaulia alii talavou e vaavaai mo
tali i fesili e pei o “O le a le perisitua?”
ma “E faapefea ona faamanuiaina i
tatou e le perisitua?”
• Valaaulia alii talavou e sue faataitaiga i mau o tagata na faamanuiaina e
le perisitua (mo nisi manatu, e mafai
ona latou vaai i mau o loo fautuaina
atu i lenei otootoga. Fai i ai e faasoa
mai faataitaiga ua latou maua ma o
latou lava aafiaga i le molimauina o
le mana o le perisitua. Faitau faatasi o
se korama, parakalafa muamua e fa o
le vaega mulimuli o le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O Le Olioli i
le Perisitua.” O a lagona o Peresitene
Uchtdorf e uiga i le perisitua? Valaaulia alii talavou e faasoa mai o latou
lava lagona i le uiga o le umiaina o le
perisitua.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i le perisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitaia le fonotaga. E mafai
ona ia:
• Faasoa mai ona lagona e uiga i le
perisitua ma lona taua i lona olaga.
160
• Lu’i uso o le korama e faasoa i se
tagata o le aiga po o se uo mea na
latou aoaoina ma lagonaina e uiga i le
perisitua i le vasega i le aso.
Punaoa Filifilia
Sii mai ia ThomasS. Monson, “Naunau ma Agavaa e
Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 66–69
A tatou faatinoina o tatou tiute ma faaaoga lo tatou
perisitua, o le a tatou maua le olioli moni. O le a
tatou maua le lotomalie i le faamae’aina o a tatou
galuega.
Sa aoaoina i tatou i tiute patino o le perisitua o loo
tatou umia, pe o le Perisitua Arona po o le Mekisateko. Ou te uunaia oe e mafaufau lelei i na tiute ona
fai lea o mea uma i lou malosi e faataunuu ai. Ina ia
mafai ona faia, e tatau i tagata taitoatasi ona agavaa.
Ia i ai ni o tatou lima e sauniuni, lima mama, ma
lima e naunautai ina ia tatou auai i le tuuina atu o
mea e finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia maua e
isi mai ia te Ia. Afai tatou te le agavaa, e mafai ona
tatou le mauaina le mana o le perisitua; ma afai
tatou te le mauaina, ua tatou le maua le ute o le
faaeaga. Ia tatou agavaa e auauna atu.
Na saunoa Peresitene Harold B. Lee, o se tasi o
faiaoga maoae i le Ekalesia: “A avea se tasi ma se
e umia le perisitua, ona avea lea o ia ma se sui o
le Alii. E tatau ona ia mafaufau i lona valaauga e
faapei o la e i ai i le feau a le Alii.” . . . [Ia Outou Tutu
i Nofoaga Paia: Lauga Filifilia ma Tusiga a Peresitene
HaroldB. Lee (1976), 255.]
E tutupu vavega i soo se mea pe a malamalama i
le perisitua, faamamaluina ma faaaoga lelei lona
mana, ma i ai le faatuatua. A suia e le faatuatua
le masalosalo, a aveesea e le auauna atu ma le le
manatu faapito ia taumafaiga faapito’au, ona faataunuu lea e le Atua Ona faamoemoega.
E mafai ona oo mai ma le filemu le valaau o le tiute
pe afai tatou te faia tiute ua tatou maua o le perisitua ua tatou umia. Na saunoa mai Peresitene Siaosi
Alapati Samita, lena taitai mataalia ma le tauagafau
ma o le Peresitene lona valu o le Ekalesia, “O lou
tiute muamua lava o le iloa lea o le mea e fingalo ai
le Alii ona faalauteleina lea o lou valaauga i le mana
ma le malosi o Lana Perisitua Paia i luma o ou uso a
tagata ma o le a fiafia ai i latou e mulimuli ia te oe”
. . . [George Albert Smith, i le Conference Report,
Apr. 1942, 14.]
Uso e, ua manaomia e le lalolagi la outou fesoasoani. Pe o tatou faia ea mea uma e tatau ona tatou
faia? Pe o tatou manatua ea upu a Peresitene Ioane
Teila: “Afai tou te le faalauteleina o outou valaauga, o le a faamasinoina outou e le Atua mo i
latou semanu tou te laveaiina pe ana faapea na fai
o outou tiute”?Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane
Teila (2001), 164.] O loo i ai vae e faatutumau, o lima
e uumau, o mafaufau ia faamalosiauina, o loto ia
musuiaina, ma agaga ia laveaiina. O loo faatalitali
mai faamanuiaga o le faavavau mo outou. Ua outou
maua le avanoa e lē ina ia avea ai ma tagata matamata, ae ia avea ma tagata e galulue i le faatinoina o
le auaunaga faaleperisitua. Ina tatou faalogo atu ia
ma usitai i le faamanatu maua’i o loo maua i le Tusi
a Iakopo: “Ia avea outou ma e anaana i le upu, ae
aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou
e outou.” [Iakopo 1:22.]
Ia tatou aoao ma mafaufau loloto i o tatou tiute.
Ia tatou naunau ma agavaa e auauna atu. Ia tatou
mulimuli i tulagaaao o le Matai i le faatinoina o o
tatou tiute. A e savali ma ou savali i le ala na savalia
e Iesu, o le a tatou iloa ai e sili atu Ia nai lo na o se
pepe meamea i Peteleema, sili atu nai lo le na o se
atalii o se kamuta, sili atu nai lo se faiaoga aupito
silisili e ola ai. O le a tatou iloaina o Ia o le Alo o
le Atua, o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. Ina
ua oo mai le valaau o le tiute ia te Ia, sa Ia tali atu,
“Lo’u Tama e, ia faia lou finagalo, ma ia ia te oe le
mamalu e faavavau.” [Mose 4:2.]
161
IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA
O a ki o le perisitua?
O ki o le perisitua o le pule ua tuuina atu e le Tama Faalelagi i taitai perisitua e
taitai ai le faaaogaina o Lana perisitua i le lalolagi. Ua tuuina atu e Iesu Keriso
i uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ki uma
lava e taitai ai le Ekalesia. Ua tuuina atu foi ki o le perisitua i peresitene o siteki,
epikopo, ma peresitene o korama—e aofia ai peresitene o korama a le Perisitua
Arona.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i taitai perisitua
i lou olaga. Aisea e taua
ai ia te oe le lagolagoina o
i latou o loo umia ki o le
perisitua? O a aafiaga na e
maua ao lagolagoina taitai
o le Ekalesia e mafai ona e
faasoa atu i alii talavou?
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O a mea o le a fesoasoani i alii talavou e
malamalama ai i ki o le perisitua?
O le a se mea e mafai ona
e fai e fesoasoani ai i alii
talavou ia malamalama i le
taua o ki o le perisitua i le
Ekalesia? E faapefea ona e
fesoasoani i le peresitene o
le korama e faaaoga ana ki
o le perisitua e faamanuia
ai olaga o uso o le korama?
MF&F 132:7 (Ua na o le Peresitene o le
Ekalesia le tagata i le lalolagi ua faata-
Mataio 16:18–19 (Ua folafola atu ia
Peteru ki o le malo o le Atua)
MF&F 124:123, 142–43 (O peresitene
e umia ki o le perisitua e pulea ai le
galuega o le talaiga)
gaina e faaaoga uma ki o le perisitua)
Mosaea 25:19 (Na faatagaina Alema
e Mosaea e faatu le Ekalesia i ki o le
perisitua)
MF&F 65:2 (E manaomia ki o le
perisitua mo le talalelei ina ia agai ai
i luma)
Henry B. Eyring, “Valaauina e le Atua
ae Lagolagoina e Tagata ,” Ensign,
Iuni 2012, 4–5
Russell M. Nelson, “Ki o le Perisitua,”
Liahona, Ian. 1988, 36–38
“Ki o le Perisitua,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004) 136–38
Vitio: “O Ki o le Pule a le Atua”
Vitio: “O le Toefuataiina o Ki o le
Perisitua”
Vitio: “O le Perisitua, o se Avanoa e
Auauna Atu Ai”
Vitio: “Aoao Lou Tiute”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
162
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia ni alii talavou se toalua e
faasoa mai se mea na la manatuaina
mai le lesona o le vaiaso ua tea ma pe
na faapefea ona aafia ai a la amioga i
le vaiaso.
• Valaaulia alii talavou e fetufaa'i i le
faataitaiga lenei: Afai o loo e fai aso
malolo mamao mai le ekalesia, pe
mafai ona e faatinoina le faamanatuga
i lou aiga? E fai ma se vaega o lenei
fetufaa'iga, valaaulia ia latou mafaufau loloto ma tali fesili e pei o nei: O
a ki o le perisitua? O ai e umia ki o
le perisitua i le Ekalesia? Fautuaina
i latou e saili mo tali ao latou faitau i
le “Ki o le Perisitua,” i itulau 126-127
o le Faamaoni i le Faatuatua, pe matamata le vitio “O le Toefuataiina o Ki o
le Perisitua”.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i ki o le perisitua. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona
aoga mo lau korama:
• I le saunia ai mo le fono a le
korama, valaaulia le peresitene o le
korama e faaali le vitio “O le Perisitua, o se Avanoa e Auauna Atu Ai.”
Fai atu ia te ia e faasoa mai le taimi o
le fono a le korama mea sa ia aoaoina
e tusa ai ma le uiga o le iai o ki o le
perisitua. E mafai ona ia faia lenei
mea o se vaega o lona Tiute i le Atua
e aoao mai ai ma aoao atu e uiga i le
perisitua ma ki o le perisitua (tagai
“Malamalama i le Aoaoga Faavae”
itulau 18, 42, po o le 66).
• I lana lauga “Ki o le Perisitua,”
o loo faaaoga ai e Elder Russell M.
Nelson se faataitaiga mai lana galuega i le avea ai o se fomai e faamatala
ai ki o le perisitua. Faitau faatasi o
se korama lana faataitaiga. O le a le
mea i lenei talafaatusa o loo suitulaga
i le perisitua? ki o le perisitua? taitai
perisitua o loo umia ki? Valaaulia
alii talavou e mafaufau i ni a latou
lava lesona faatino e mafai ona latou
faaaogaina e faamatala ai ki o le
­perisitua.
• Tusi mau fesootai nei i le laupapa:
Mataio 16:18–19; MF&F 124:123,
142–43; MF&F 132:7. Valaaulia uso
o le korama e faitau mau taitasi ma
tusi se aotelega e tasi le fuaiupu o
mea na latou aoaoina e uiga i ki o le
perisitua mai fuaiupu. Tuu atu i alii
talavou taitasi e faitau leotele se tasi o
ana aotelega, ma fai atu i alii talavou
e faailoa mai po o le a le mau o loo ia
aoteleina. Fesili atu i uso o le korama
pe aisea e taua ai ia i latou le i ai o ki o
le perisitua i le lalolagi i le taimi nei.
Motugaafa faafaiaoga
“Ia tuuina atu ni fesili e
moomia ai ona sailia e
tagata o loo aoaoina ia ni
tali i totonu o tusitusiga
paia ma aoaoga a perofeta
o aso e gata ai” (Aoao Atu,
E Leai Se Valaauga e Sili Ai
[1999], 64).
• Valaaulia alii talavou e faitau
le tusiga a Peresitene Henry B.
Eyring“Valaauina e le Atua ae
163
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaauina ma vaetofia
e le Faaola taitai e taitaia
ma pulea Lana Ekalesia
(tagai Mataio 10:1–5). E
faapefea ona e fesoasoani i
uso o le korama ia lagona
le loto faafetai mo e ua
valaauina e auauna atu ma
fesoasoani ia i latou?
Lagolagoina e Tagata,” ma vaavaai
mo faataitaiga o auala tatou te lagolagoina ai o tatou taitai perisitua. Aumai ni kopi o mekasini a le Ekalesia,
ma fai atu i alii talavou e sue ma faasoa mai ni ata i mekasini o suitulaga i
auala e lagolagoina ai taitai perisitua.
O a mea e fai e alii talavou e lagolago
ai o latou taitai? O le a se mea latou te
ono fai atu pe a latou faalogo o faitioina e se tasi se taitai perisitua?
• Faaali le vitio “Aoao Lou Tiute.” O
le a le mea o loo valaaulia e Brother
Gibson au peresitene o korama e
fai? O a mea o loo ia valaaulia uso o
korama ma faufautua e fai? O le a se
mea o le a tatou faia e faatino ai ana
valaaulia? Mafaufau e valaaulia le
peresitene o le korama e taitaia lenei
talanoaga.
• Valaaulia nisi o alii talavou e sue se
faataitaiga o tagata i mau o e na teena
o latou taitai perisitua, e pei o Saulo
(tagai 1 Samuelu 15:1–28), Lamana
and Lemuelu (tagai 1 Nifae 18:9–14),
ma le aiga o Isaraelu (tagai MF&F
84:23–25). Fai atu i le isi vaega o alii
talavou e sue faataitaiga o tagata o e
na mulimuli i taitai perisitua, e pei
o le fafine Sarefata ua oti lana tane
(tagai 1 Tupu 17:8–16), Naamanu
(2 Tupu 5:8–14), ma sa Nifae (tagai
3 Nifae 9:10–15). Fai atu ia i latou e
faasoa mai a latou tala ma faamatala
mai po o a mea o aoao mai e nei tala e
uiga i taunuuga o le teenaina po o le
faamamaluina o taitai perisitua.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua ua latou malamalama atili i ki o le perisitua? O a ni o latou lagona ma ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le uso o le au peresitene o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i taitai
o le perisitua ua valaauina e pulefaamalumalu i lenei taimi.
164
• Taitai se talanoaga puupuu e uiga i
mea e mafai e uso o le korama ona fai
ina ia sili atu ona atoatoa le lagolagoina o o latou taitai perisitua.
Punaoa Filifilia
Sii mai ia RusselM. Nelson, “Ki o le Perisitua,” Ensign
po o le Liahona Nov. 1987, 36–39
Ua outou iloa uma lava le taua o ki. E tele, pe afai e
le o le toatele o i tatou o loo tauaveina ni ki i a tatou
taga i le taimi lenei.
Peitai o ki o le a ou tautala atu ai e sili atu le taua. E
taua, e mamana, ma e le mavaaia! O nisi e mafai ona
lokaina ma tatala i le lagi faapea foi i lalo nei. Ou te
talanoa atu e uiga i ki o le perisitua.
Outou tama laiti, ua outou umia le mea e faasino
i ai i nisi taimi o le perisitua sauniuni. O sauniuniga, auaunaga faaleperisitua, ma ki e feāiāa’i, ae
e eseese. Soo se ituaiga o auaunaga e manaomia ai
lava sauniuniga. Peitai, o le pule tonu e avatu ai
lena auaunaga e manaomia ai ki. Pe mafai ona ou
faapupulaina atu?
A o lei valaauina au i le Toasefululua, sa ou galue o
se fomai ma o se fomai tipitipi foi. E lua o’u faailoga
faafomai. Na faamaonia au e ni aufono faatonu se
lua. O lena sauniuniga umi na alu ai le tele o tausaga, ae sa lei i ai se faatagaga aloaia faaletulafono.
Sa manaomia ia ki. Sa umia e taitai o le malo ma
maota gasegase ia sa ou manao ou te faigaluega ai.
O le taimi lava na faaaoga ai e i latou na i ai le pule
tonu, ia na ki e ala i le tuuina mai ia te au o se laisene ma le faatagaga, na mafai ai ona ou faatinoina
taotoga. O tua atu, sa tatau ia te au ona ou usitai i le
tulafono, ia ou lotonuu, ma ia ou malamalama ma ia
ou lē faatautalaina le faaaogaina o le mana o le naifi
a le fomai tipitipi. O sitepu taua o sauniuniga, faatagaga, ma le matafaioi e faatatau foi i isi galuega.
Aisea e sili ai ona taua le mana e galue ai i le suafa o
le Atua? Aua e faavavau lona taua. E tatau ona tatou
malamalama i se pogai o la tatou pule ma se mea e
uiga i ki o loo faatautaia ai lona mana. E mafai ona
aoga i alii uma, o tamaitai, ma tamaiti uma o loo ola
nei, na ola ai, ma o le a ola ai i luga o le fogaeleele.
165
IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA
O a o’u tiute i le avea ai ma se
tasi e umia le Perisitua Arona?
Na fetalai mai le Alii o alii uma lava ua faauuina i le perisitua e tatau ona “aoao
lona tiute” ma “galue … i le filiga atoa”(MF&F 107:99). I le avea ai ma e umia le
Perisitua Arona, tatou te faia sauniga o le perisitua, auauna atu i isi, ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i ou lagona i le
taimi muamua na e maua
ai le Perisitua Arona. O
le a le uiga ia te oe o le
mauaina o lenei pule?Na
faapefea e le mauaina o
le perisitua ona aafia ou
manatu ma amioga?
O le tele lava o e umia le
Perisitua Arona ua iloa lo
latou tiute o le faatinoina o
le faamanatuga ae atonu e
le o iloa lo latou tiute o le
auauna atu i isi ma valaaulia isi e o mai ia Keriso.
O le a se mea e mafai ona
e fai e fesoasoani ai i alii
talavou ia latou iloa ma
faataunuu o latou tiute
faaleperisitua?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
166
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea e mafai ona e faasoa atu i
alii talavou e fesoasoani ai ia latou malamalama i o latou tiute?
MF&F 20:46–59; 84:111 (O e umia le
Perisitua Arona e faatinoina sauniga
ma valaaulia tagata uma ia o mai ia
Keriso)
MF&F 84:33–34; 107:99 (O e umia le
Perisitua Arona e tatau ona aoao o
latou tiute ma ia faatuatua i lo latou
faataunuuina.
MF&F 107:68 (O e umia le Perisitua
Arona e auauna atu i isi ao latou
fesoasoani i le epikopo i le vaaia o
mea faaletino)
Thomas S. Monson, “Naunau ma
Agavaa e Auauna atu,” Ensign po o le
Liahona, Me 2012, 66–69
David L. Beck, “O Lou Tiute Paia e
Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona,
Me 2013
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 22, 46–47, 70–71
Vitio: “Faataunuuina o Lou Tiute i le
Atua,”“Faatuatua i le Perisitua”
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e faasoa mai
se mea o latou manatua mai le lesona
o le vaiaso ua tea. O a ni a latou fesili
o loo i ai pea? Na faapefea ona latou
ola i mea na latou aoaoina i le vaiaso
ua tea?
• Tusi i le laupapa vaega e tolu o
tiute o le perisitua o loo fautuaina mai
i Tiute i le Atua: “Faatautaia o Sauniga
o le Perisitua,” “Auauna atu i isi,” ma
le “Valaau Atu I Tagata Uma Ia O Mai
Ia Keriso.” Fai atu i alii talavou e tusi i
le laupapa le tele o o latou tiute faaleperisitua latou te maua i vaega taitasi.
Ia toe tagai i tua i lenei lisi i le lesona
atoa, ma faaopoopo i ai a o maua e alii
talavou isi tiute.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i o latou tiute
i le avea ai ma e umia le Perisitua Arona. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga,
filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• O isi uso o le korama e mafai ona
galulue i le “Tiute o le Perisitua”
(tagai Tiute i le Atua, itulau 22–23,
46–47, 70–71). Valaaulia se tasi po o le
sili atu e faasoa mai o latou aafiaga.
• Valaaulia alii talavou e faitau e uiga
i o latou tiute faaleperisitua i le MF&F
20:46–59 ma Tiute i le Atua (itulau 23,
46–47, po o 70–71). Fai i ai e faailoa
mai tiute o le perisitua ma lisi i le
laupapa. Fesili atu i alii talavou pe o
a tiute na latou aoaoina latou te lei
iloaina o loo ia i latou. O le a le mea e
mafai ona latou faia e faataunuu ai nei
tiute?
• Valaaulia alii talavou e suesue i
mau ma faailoa mai faataitaiga o
tagata taitoatasi na faataunuuina o
latou tiute faaleperisitua (mo se faataitaiga, Mataio 3:1–6, 13–17; Iakopo
1:18–19; Alema 15:16–18; 3 Nifae
18:1–5). Fai atu ia i latou e faasoa mai
a latou faataitaiga ma faailoa mai po
o a vaega mai le Tiute i le Atua e i ai
faataitaiga taitasi (“Faatinoina o Sauniga o le Perisitua,” “Auauna Atu i
Isi,” po o le “Valaau Atu i Tagata Uma
Ia O Mai Ia Keriso”). Na faapefea ona
faamanuiaina tagata i nei mau e ala i
le auaunaga faaleperisitua?
• Fai atu i alii talavou e faitau vaega
o le lauga a Peresitene Thomas S.
Monson “Naunau ma Agavaa e
Auauna Atu” (pe matamata le vitio
“Faatuatua i le Perisitua”) ma faasoa
poo ā mea e uunaia i latou e faataunuuina o latou tiute faaleperisitua.
Valaaulia alii talavou e tusi se aafiaga
na latou maua ina ua latou faaaogaina
lo latou perisitua po o se mea na latou
aoao mai se faataitaiga a se tasi e
umia le perisitua. E faapefea ona avea
le umiaina o le perisitua o se faamanuiaga i alii talavou ma o latou aiga?
• Faitau faatasi, o se vasega le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:111, ma
fai atu i alii talavou i le uiga o le auauna atu. Valaaulia se tasi o le korama
e sau i le vasega saunia e faasoa atu i
ana lava upu le tala ia Chy i le lauga
a Brother David L. Beck “O Lou Tiute
Paia o le Auauna Atu.” O ā mea na
aoaoina mai e tagata o le korama i
le tala i le uiga o le auauna atu? Tuu
atu i alii talavou ni kopi o le lauga a
Brother Beck, ma valaaulia i latou e
Motugaafa faafaiaoga
“Ao e sauni ma le agaga
tatalo e aoao atu, e mafai
ona taitaiina oe e faamamafa atu ni mataupu
patino. E mafai ona e
maua se malamalama i le
auala sili e tuu atu ai ni
manatu faapitoa. E mafai
ona e maua ni faataitaiga,
lesona faatino, ma ni tala
musuia i gaoioiga faigofie o le olaga. Atonu e te
lagonaina le faagaeetia ina
ia valaaulia se tagata faapitoa e fesoasoani i le lesona.
Atonu o le a toe faamanatu
atu ia te oe se mea na e oo
i ai lea e mafai ona e fetufaai atu” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 49, 50).
167
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I nofoaga uma lava, na
avea le Faaola ma se
faataitaiga ma se aoao i
Ona soo. Na Ia aoaoina i
latou ia tatalo i le tatalo
faatasi lea ma i latou. Na
Ia aoaoina i latou ia alolofa
ma auauna atu i le ala na
Ia alofa ma auauna atu
ai. Na ia aoaoina i latou
pe faapefea ona aoao atu
Lana talalelei i le ala na Ia
aoao atu ai. Fesoasoani i
alii talavou e faataunuu o
latou tiute e ala i le aoao
atu o le talalelei e pei ona
aoao atu e le Faaola.
168
sailiili iai ma faailoa auala e mafai ona
auauna ai i le aiga, I le latou korama ,
ma i taimi uma. Valaaulia alii talavou
e faasoa o latou aafiaga i ni taimi na
latou auauna atu ai i isi pe na auauna
mai ai foi nisi ia i latou.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu ea lo latou
malamalama i o latou tiute faaleperisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o
i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia alii talavou e fai ni fuafuaga i se tasi o vaega o “Tiute o le
Perisitua” o la latou tusi Tiute i le Atua
ma faasoa e le tasi i le isi mea ua latou
fuafua e fai.
• Lu’i uso o le korama e faasoa i se
tasi o le aiga se mea na ia aoaoina e
uiga i o latou tiute o le perisitua.
Punaoa Filifilia
Sii mai ia ThomasS. Monson, “Naunau ma Agavaa e
Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 66–69
O’u uso pele, se mea ina a lelei o lo tatou toe mafuta
ai. Soo se taimi lava ou te auai ai i se sauniga aoao
a le au perisitua, ou te mafaufau ai lava i aoaoga a
nisi o taitai iloga a le Atua sa tulei saunoa i sauniga
aoao a le au perisitua o le Ekalesia. O le toatele ua
fai i lagi folauga, ae sa latou tuuina mai ia i tatou se
taitaiga musuia mai la latou utaga poto, mai le taele
o o latou agaga, ma mai le mafanafana o o latou
loto. Ou te faasoa atu ia te outou i le po nei nisi o a
latou aoaoga e faatatau i le perisitua.
Mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O le Perisitua o se
mataupu faavae faavavau, ma sa i ai faatasi ma le
Atua mai le vavau, ma o le a oo atu i le faavavau, e
aunoa ma se amataga o aso po o se iuga o tausaga.”
[Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007),
104.]
Mai i upu a Peresitene Wilford Woodruff, ua tatou
aoao mai ai: “O le Perisitua Paia o le auala lea e
talanoa ma fesootai ai le Atua ma tagata i luga o le
fogaeleele; ma o avefeau o le lagi o e ua asiasi mai
i le lalolagi e fesootai ma tagata, ma o alii sa latou
umiaina ma faamamaluina le perisitua a o i ai i
latou i la le tino; ma o mea uma na faia e le Atua e
mo le faaolataga o le tagata, e amata mai le oo mai
o le tagata i le lalolagi seia oo i le togiolaina o le
lalolagi,na auala mai ma ala mai i le pule a le perisitua e faavavau.” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia:
Wilford Woodruff (2004), 38.]
O Peresitene IosefaF. Samita na toe faamaninoina
atili: “O le perisitua . . . o le . . . mana o le Atua ua
faamatuu mai i le tama tane ina ia mafai ai e le tama
tane ona galue i le fogaeleele mo le faaolataga o le
aiga o tagata, i le suafa o le Tama ma le Alo ma le
Agaga Paia, ma galue aloaia ma le tatau ai; e le na
ona faafoliga o i ai lena pule, pe o nono mai augatupulaga ua maliliu ma mavae atu, ae o le pule
lava ua tuuina mai i nei aso ua tatou ola ai e ala i
le auaunaga a agelu ma agaga mai luga, e tuusao
mai le afioga o le Atua Silisiliese.” [Iosefa F. Samita,
Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 139–40; faaopoopo le
­faamamafa.]
Ma le mea mulimuli mai ia Peresitene Ioane Teila:
“O le a le perisitua? . . . O le malo o le Atua, pe i le
lalolagi po o le lagi, aua o le mana ma le pule o le
perisitua o loo pulea ai mea uma lava i le lalolagi ma
le lagi, ma o le mana foi lena o loo taofia ai ma tausia
mea uma. E pulea ai mea uma —e taitaia ai mea
uma—e lagolago ai mea uma—ma e i ai lana faiā i
mea uma na faia e le Atua atoa ma upumoni.” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila (2001), 119.]
Se manuia ina a tele i lo tatou i ai iinei i nei aso e
gata ai, i le taimi ua i ai le perisitua a le Atua i le
fogaeleele. Oka se faamanuiaina o i tatou i le tauaveina o lena perisitua. O le perisitua ua le o se meaalofa ae o se poloaiga e galulue, o se faamanuiaga e
si’i a’e ai, ma o se avanoa foi e faamanuiaina ai olaga
o isi.
Faatasi ai ma nei avanoa e oo mai ai tiutetauave ma
matafaioi. Ou te fiafia lava ma faapelepele i le upu
tiute ma mea uma e faatatau i ai.
169
IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA
Aisea e tatau ai ona ou auauna
atu i se misiona?
Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “o alii talavou agavaa uma lava,
ma gafatia e tatau ona saunia e auauna atu i se misiona. O le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua—o se matafaioi ua faamoemoe le Alii mai ia i
tatou ua tele naua mea ua tuuina mai i ai. Alii talavou, ou te apoapoai atu ia te
outou, ia saunia mo le galuega faafaifeautalai”(“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi
Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 5–6).
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i le olioli na
e maua po o se isi e te
masani ai i le auauna atu
i se misiona talai. O a
faamanuiaga ua oo mai i
lou olaga ona o le galuega
faafaifeautalai?
O a aafiaga ua maua e
alii talavou i le faasoaina
atu o le talalelei i isi? O
le a se mea e mafai ona
e fai e fesoasoani ai i e o
umia le Perisitua Arona e
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a sou lagona i le mea o le a musuia
ai alii talavou ia saunia mo le auaunaga faafaifeautalai?
Mataio 28:19–20; MF&F 50:13–14;
88:81 (O loo i ai so tatou tiute e faasoa
atu le talalelei)
Ensign po o le Liahona, Me 2011,
49–52; tagai foi i le vitio “O Lou Aso
mo se Misiona”
MF&F 4 (Uiga tatou te agavaa ai e
auauna atu i le Alii)
W. Christopher Waddell, “O Le Avanoa i le Olaga” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2011, 50–52
MF&F 18:9–16 (Ua tele lava le taua o
agaga i le silafaga a le Atua)
Neil L. Andersen, “Sauniaina o le
Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,”
Vitio: “Galuega Faafaifeautalai: O se
Tiute Faaleperisitua”
faateleina lo latou manao e
auauna atu i se misiona?
Tuu atu i alii talavou e taitai
E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii
talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou
tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia
se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia
saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le
taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
170
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou taitasi e faaalu
se minute e tusi ai i lalo le tele o mea e
mafai ona ia manatua mai le lesona o
le vaiaso ua tea. Valaaulia alii talavou
e faasoa mai a latou lisi.
• Vaevae alii talavou I ni vaega, ma
valaaulia i latou e talanoaina ni tali
talafeagai i le fesili “Pe aisea e tatau ai
ona ou auauna atu faamisiona talai?”
Valaaulia se tasi o alii talavou mai
vaega taitasi e tusi ni nai a latou tali i
le laupapa.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea e
tatau ai ona latou auauna atu i se misiona. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga,
filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e faitau le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:9–16
taitoatasi ma vaavaai mo tali i le fesili
“Aisea ua tuuina ai e le Alii i e umia
le perisitua le tiute e faasoa atu le
talalelei? Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai a latou tali i le korama. Aisea
e taua tele ai le agaga i le silafaga a
le Atua? O a aafiaga na maua e alii
talavou i le faasoaina atu o le talalelei e mafai ona latou faasoa atu i le
korama?
• Faaali le vitio “Galuega
Faafaifeautalai: O se Tiute
Faaleperisitua.”Valaaulia ni nai alii
talavou e faasoa mai o latou lagona e
uiga i upu a Peresitene Monson. Fautuaina alii talavou e tusi i lalo pe aisea
latou te mananao ai e auauna atu
faamisiona talai, ma valaaulia i latou
e faaali i luga mea na latou tusia i se
nofoaga e mafai ai ona faamanatu mai
ia i latou lo latou manao e auauna atu.
• Faitau faatasi se tasi po o le sili
atu o mau ua fautuaina mai i lenei
otootoga, ona fai atu lea i alii talavou
pe o le a so latou manatu pe o le a faapefea ona ese le lalolagi pe ana faapea
e iloa uma e tagata le talalelei ma ola
ai. O a faigata po o luitau i le lalolagi
i le taimi nei e foia pe afai tatou te ola
i le talalelei? Ua faapefea ona ese lou
olaga ona o le talalelei?
• Faaali le vitio “O Lou Aso mo
se Misiona” (pe faitau faatasi o se
korama le aafiaga o Sid Going i le
lauga a Elder Neil L. Andersen Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai
Faalua”). Fai atu i uso o le korama
e lisi nisi o mea e ono taofia ai alii
talavou mai le o i se misiona. Fesoasoani ia i latou e faatusatusa lenei lisi
i faamanuiaga maoae e maua mai le
auaunaga faafaifeautalai.
Motugaafa faafaiaoga
“O se faiaoga tomai e le
mafaufau faapea, ‘o le a se
mea e tatau ona ou faia i le
vasega i le aso?’ ae fesili,
‘O le a se mea o le a fai e
tamaiti o la’u vasega i le
aso?’; e le o le, ‘O le a le
mea o le a ou aoao atu i le
aso?’ ae, ‘O le a faapefea
ona ou fesoasoani i tamaiti
o lau vasega ia iloa le mea
e moomia ona latou iloa?’ ”
(Virginia H. Pearce, i O Le
Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64).
• Tusi le fesili mai le autu o lenei
otootoga i le laupapa. Valaaulia uso
o le korama e vaavaai mo tali i lenei
fesili a o latou faitauina le Mataupu
Faavae ma Feagaiga 2:2–4 po o le
saunoaga lenei mai ia Elder Russell
M. Nelson: O le faaiuga e auauna atu
i se misiona o le a faafuaitino ai le
taunuuga faaleagaga o le faifeautalai,
o lona toalua, ma a laua fanau mo
tupulaga a sau. O se manao e auauna
atu o se fua faalenatura lea o le liua,
agavaa, ma le sauniuniga a se tagata”
(“Fesili i Faifeautalai! E Mafai Ona
Latou Fesoasoani Ia Te Oe!” Ensign or
Liahona, Nov. 2012). Pe a faatagaina
171
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola
Ona soo ina ia faatino le
faatuatua ma ola i mea
moni na Ia aoaoina atu. Na
ia maua avanoa mo i latou
e aoao ai e ala i aafiaga
(tagai Luka 5:1–11). O a
mea e mafai e alii talavou
ona fai nei o le a musuia ai
i latou i se manao e auauna
atu i se misiona talai?
e le epikopo, valaaulia se faifeautalai ua maea le misiona e faasoa mai
i le korama pe na faapefea e lana
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe aisea e tatau ai ona latou auauna atu faamisiona talai. O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi
taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona
ia:
• Faasoa mai mea o loo ia faia nei
e saunia ai e auauna atu faamisiona
talai.
• Valaaulia le korama e fai se sini e
tauloto le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 4 i isi masina o lumanai.
172
auaunaga faamisiona ona faamanuiaina lona olaga.
• Valaaulia uso o le korama e faataunuu se tasi o gaoioiga mo le saunia e
auauna atu faamisiona talai i le tusi
Tiute i le Atua itulau ( 87–88).
Punaoa Filifilia
Sii mai ia NeilL. Andersen, “Sauniaina o le Lalolagi mo
le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona Me 2011,
49–52
O i latou e mulimulitaia le taaloga o le lakapi, latou
te iloa o le Olopeleki a Niu Sila, o se igoa na maua
ona o le lanu o la latou toniga, o le au lakapi lea e sili
ona lauiloa. [Tagai stats.allblacks.com.] Ina ia filifilia
mo le “All Blacks” i Niu Sila o le a faatusatusa lea i
le taalo ai mo se au lakapi o le Superbowl po o se au
soka i le Ipu o le Lalolagi.
I le 1961, i le 18 o tausaga ma a o umia foi le Perisitua Arona, na avea ai Sidney Going, ma se tagata
lakapi lauiloa i Niu Sila. Ona o ona tomai maoae,
sa toatele lava tagata na manatu o le a filifilia o ia i
le tausaga e sosoo ai i le au lakapi a le atunuu o le
Olopeleki.
I le 19 o ona tausaga, i lenei taimi sili ona taua o le
manu a’e o lana matata faalakapi, na tautino atu ai e
Sid o le a ia lafoaia le lakapi ae auauna atu i se misiona. Na fai mai nisi o ia ua faavasivasi. O isi na fai
mai o ia o le vale. [Tagai Bob Howitt, Super Sid: O Le
Tala o se Olopeleki Maoae (1978), 27.] Na latou tetee fai
mai o le a le toe oo mai lava lona avanoa i le lakapi.
Mo Sid e le o le mea na—ae o le avanoa ma tiutetauave o i luma atu. Na i ai sona tiute faaleperisitua e
ofoina atu le lua tausaga o lona soifua e tautino atu
ai le moni o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei
toefuataiina. E leai se mea —e oo foi i se avanoa e
taalo ai i le au a le atunuu faatasi ai ma le lauiloa o le
a maua ai—o le a taofia o ia mai lena tiute. [Talanoaga i le telefoni ma Peresitene Maxwell Horsford,
Siteki a Kaikohe Niu Sila, Mati 2011.]
Na valaauina o ia e se perofeta a le Atua e auauna
atu i le Misiona a Kanata i Sisifo. Ua fasefuluvalu
tausaga talu ai i lenei masina, na tuua ai e le alii e
19-tausaga o Elder Sidney Going ia Niu Sila e avea
o se faifeautalai mo le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au
Paia o Aso e Gata Ai.
Na faamatala mai e Sid ia te au se aafiaga na ia
maua i lana misiona. Ua afiafi ma ua toe lava o le la
foi atu ma lana soa i lo la fale. Na la filifili e toe tasi
lava se aiga e asiasi i ai. Na talia i laua e le tamā. Sa
molimau atu Elder Going ma lana soa i le Faaola.
Na talia e le aiga se Tusi a Mamona. Na faitauina e
le tamā i le po atoa. I le isi vaiaso ma le afa na sosoo
ai na uma ai ona ia faitaua atoa le Tusi a Mamona,
le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau
Tele. I nai vaiaso muimuli ane na papatiso ai loa le
aiga. [Talanoaga i le telefoni ma Elder Sidney Going,
Mati 2011.]
E a la le faia o se misiona nai lo se tulaga i le au
a le Olopeleki a Niu Sila? “O le faamanuiaga o le
[aumaia o isi] i le talalelei e sili mamao atu lona taua
nai lo soo se mea o le a [e] ositaulagaina.” [Fesootaiga i le i-meli ma Elder Sidney Going, Mati 2011.]
Atonu o loo outou taumanatunatu pe o le a le mea
na tupu ia Sid ina ua uma lana misiona. O le mea e
sili ona taua: o se faaipoipoga e faavavau ma lana
manamea, o Coleen: e lima fanau tautupu, ma se
tupulaga o fanau a fanau. O loo ia soifua i lona
olaga e faalagolago i lona Tama i le Lagi, tausia o
poloaiga, ma le auauna atu i isi.
Ma le lakapi? Ina ua maea lana misiona, na avea Sid
Going ma se tasi o afa silisili i le talafaasolopito o
le Olopeleki, na taalo mo vaitau e 11 ma mo le tele
o tausaga sa avea ma kapeteni o le au. [Tagai stats.
allblacks.com/asp/profile.asp?ABID=324.]
O le a la se lelei o Sid Going? Na matuai lelei lava o
ia lea na suia uma ai taimi o toleniga ma taaloga ona
sa ia le taalo i le Aso Sa. [Talanoaga i le telefoni ma
Peresitene Maxwell Horsford, Siteki a Kaikohe Niu
Sila, Mati 2011.] Na matuai lelei lava Sid lea na aloaia
173
Punaoa Filifilia
ai e le Tupu Tamaitai o Egelani lona sao i le lakapi.
[Na tauaaoina atu ia Sid Going se taui o le MBE
(Member of the Order of the British Empire) i le 1978
mo lona sao i le taaloga o le lakapi (tagai Howitt,
Super Sid, 265).] O lona lelei tele na tusia ai se tusi e
faatatau ia te ia lea na faaigoaina o le Super Sid.
Ae faapefea pe a na le oo mai na mamalu ia Sid ina
ua maea lana misiona? O se tasi o vavega maoae o
174
le galuega faafaifeautalai i lenei Ekalesia lea e lei
fesiligia lava e Sid Going ma le faitau afe e pei o ia,
“O le a se mea o le a ou maua mai la’u misiona?” ae,
“O le a se mea e mafai ona ou tuuina atu?”
O a outou misiona o le a avea ma se avanoa paia e
aumai ai isi ia Keriso ma fesoasoani ai e saunia mo
le Afio Mai Faalua o le Faaola.
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Iulai: Sauniga ma Feagaiga
“O ona sauniga, ua faaalia ai le mana o le faale-atua”(MF&F 84:20).
O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i sauniga ma
feagaiga o le perisitua. O aafiaga ua latou maua i lenei iunite e mafai ona fesoasoani ia
i latou e faafetaia ma faamamaluina feagaiga ua latou osia ma tulimatai atu i sauniga o
le a latou maua i le lumanai, e aofia ai le faauuga i le Perisitua Mekisateko ma sauniga o
le malumalu. E faaopoopo atu i ai, o e o loo umia le Perisitua Arona o loo i ai se manaoga faapitoa ia malamalama i sauniga o le talalelei, aua ua valaaulia i latou e faatautaia
sauniga o le faamanatuga, papatisoga, ma le faauuina o isi i tofi i le Perisitua Arona.
Otootoga e filifili ai mai lenei masina:
E mafai faapefea ona ou faia ia sili atu le taua o le faamanatuga i isi? (Tiute i le Atua)
Aisea e taua ai sauniga i lo’u olaga?
Aisea e taua ai feagaiga i lo’u olaga?
O a feagaiga na ou osia i le papatisoga?
E faapefea ona ou maua le meaalofa o le Agaga Paia?
Aisea e taua ai sauniga o le malumalu?
O le a le tautoga ma le feagaiga o le perisitua?
O le a le uiga o le ave i o tatou luga o le suafa o Iesu Keriso?
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,” itulau 24–25,
48–49, 72–73
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
175
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
Tiute i le Atua
E mafai faapefea ona ou
faia ia sili atu le taua o le
faamanatuga i isi?
Pe a tatou faatautaia le faamanatuga, e le tatau ona tatou faia soo se mea e
tosina ese ai mai le paia o le sauniga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a mea ua e vaai i isi
o fai pe a faamanuia le
faamanatuga e faaalia ai le
faaaloalo mo le sauniga?
O a mea ua e vaai i alii
talavou i le korama o fai
pe a faamanuia le faamanatuga e valaaulia ai se
lagona o le paia? Pe o fai
e alii talavou se mea e ono
faatosina ese ai isi mai le
paia o le faamanatuga?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a mea e mafai e alii talavou ona
fai ina ia sili atu ai le taua o le faamanatuga i isi?
Luka 22:19–20; 3 Nifae 18:1–11
(Na faatautaia e Iesu Keriso le
faamanatuga)
DallinH. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga ,”Ensign po
o le Liahona, Nov. 2008, 17–20.
MF&F 20:76–79 (E faatautaia e e umia
le Perisitua Arona le faamanatuga)
“Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,”
Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua
(2010), 24–25, 48–49, 72–73
MF&F 38:42 (E tatau ona agavaa
tagata e umia le perisitua e faatino ai
sauniga)
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
177
• Valaaulia uso o le korama e faasoa
mai se ata po o se tala latou te manatua mai le lesona talu ai. Na faapefea
ona latou faaaogaina mea na latou
aoaoina?
• Faitau pe faaali atu le saunoaga
lenei mai le lauga “Sauniga o le
Faamanatuga ma le Faamanatuga”
saunia e Elder Dallin H. Oaks: “O le
sauniga o le faamanatuga e avea ai le
lotu faamanatuga ma sauniga aupito
sili ona paia ma taua i le Ekalesia.” Fai
atu i alii talavou e talanoaina pe aisea
e moni ai lenei saunoaga. E faapefea ona saofaga i latou o loo umia le
Perisitua Arona i le faapaiaina o lenei
sauniga?
Aoao faatasi
Fuafuaga o le Tiute
i le Atua
Tuu atu se taimi i le faaiuga
o le fonotaga a le korama
mo alii talavou e fai ai ni
fuafuaga i totonu o o latou
tusi Tiute i le Atua pe o
totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O
nei fuafuaga e patino, ae e
mafai e tagata o le korama
ona fesoasoani i le tasi ma
le isi e fatufatu ni manatu
mo a latou fuafuaga.
178
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou ia malamalama pe
faapefea e i latou, i le avea ai ma e umia le Perisitua Arona, ona mafai ona fesoasoani ia
avea le faamanatuga o se aafiaga taua mo tagata o le faapotopotoga. I le avea ai ma se
vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona faia ni fuafuaga ia latou tusi Tiute i
le Atua e faatatau i le auala latou te faatautaia ai le faamanatuga. A o lei amataina le
sauniga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi Tiute i le Atua ma i
latou i le lotu. I sauniga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga
latou te maua a o latou faataunuuina a latou fuafuaga.
• Valaaulia alii talavou e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:76–79,
Luka 22:19–20, ma 3 Nifae 18:1–11
taitoalua. Fai atu ia i latou e talanoaina po o le a le mea o loo suitulaga ai
le falaoa ma le vai o le faamanatuga
ma po o ai o loo suitulaga ai i latou
o loo umia le perisitua a o saunia ma
faamanuia le faamanatuga. Faatasi
ai ma le faatagaga mai le epikopo,
valaaulia ni nai tamaitai talavou e
asiasi mai i le sauniga a le korama,
ma faatagaina alii talavou e fesili atu
i tamaitai talavou ni fesili faapenei:
O le a le uiga ia te oe o le sauniga o le
faamanatuga? O le a se mea e mafai
ona ou faia i le avea ai ma se tasi o loo
umia le Perisitua Arona e fesoasoani
ai ia te oe ina ia maua se aafiaga sili
atu le taua o le faamanatuga? Fautuaina alii talavou e fai atu nei lava
fesili i o latou matua ma faasoa mai a
latou tali i le isi sauniga a le korama
(tagai Tiute i le Atua, 24). Valaaulia alii
talavou e sue i le vaega “Galue” ia
latou tusi Tiute i le Atua (itulau 27, 49,
po o 73) ma fai ni fuafuaga e faaautu i
mea na latou talanoaina.
• Faitau faatasi, o se korama Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:42, ma
talanoaina pe faapefea ona faaaoga
lenei fuaiupu ia i latou o loo taulimaina “ipu” o loo i ai faatusa o le Togiola
(tagai Tiute i le Atua, 48). Aisea e taua
ai lo tatou agavaa ina ia faamanuia
le faamanatuga? O a taunuuga mo
i tatou pe afai tatou te faatautaia se
sauniga ma le le agavaa? (tagai MF&F
121:36–37). Valaaulia alii talavou e
sue i le vaega “Galue” i a latou tusi
Tiute i le Atua (itulau 27, 49, po o 73)
ma fai fuafuaga e faaautu i mea na
latou talanoaina.
• Valaaulia alii talavou e faitau tatalo
o le faamanatuga, faailoa mai feagaiga
i nei tatalo, ma faamatala mai o latou
uiga. O a upu ua sili ona uunaia ai i
latou, ma aisea? (Tagai Tiute i le Atua,
73.) O a mea e mafai e ositaulaga ona
fai a o latou faia tatalo o le faamanatuga ina ia avea ai le faamanatuga o
se aafiaga sili atu ona taua mo tagata
o le faapotopotoga? Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” i a latou
tusi Tiute i le Atua (itulau 27, 49, po o
73) ma fai fuafuaga e faaautu i mea na
latou talanoaina.
• Faitau faatasi o se korama, le vaega
V mai le lauga a Elder Dallin H. Oaks
“Sauniga o le Faamanatuga ma le
Faamanatuga.” Fai atu i alii talavou e
faailoa mai mea e mafai ona latou faia
e fesoasoani ai ia sili atu le taua o le
aafiaga o le famanatuga mo tagata o
le uarota. Valaaulia alii talavou e sue
i le vaega “Galue” i a latou tusi Tiute
i le Atua (itulau 27, 49, po o 73) ma
fai fuafuaga e faaautu i mea na latou
talanoaina.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama ea pe faapefea ona latou, i le avea ai ma e umia le perisitua, ona mafai ona fesoasoani ia avea le faamanatuga o se aafiaga sili atu ona taua mo isi? O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi
taimi i lenei autu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na tuu atu e le Faaola i
Ona soo avanoa e fai ai
fesili ma faasoa manatu,
ma na Ia tali atu ia latou
fesili ma faalogo i o latou
aafiaga. O le a faapefea
ona e valaaulia ma tali
atu i fesili a alii talavou e
uiga i la latou matafaioi i
le faatautaia o le faamanatuga i isi?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai le mea ua ia fuafua e fai
e fesoasoani ai ina ia sili atu le taua o
le faamanatuga i tagata o le faapotopotoga.
• Fai lana molimau e uiga i le avanoa
paia o le faatautaia o le faamanatuga.
179
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Dallin H. Oaks, “Sauniga Faamanatuga
ma le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2008, 17–20
Sei ou talanoa faapitoa atu ia i latou o loo umia le
perisitua o e galulue i le faamanatuga. O le sauniga
lenei e tatau lava ona faataunuuina i taimi uma i le
migao ma le paia. O ositaulaga o e fofogaina tatalo
e fai ma sui o le au paia, e tatau ona ta’u faalemu
ia upu ma ia manino, ma faailoa atu le faaupuina o
feagaiga ma faamanuiaga folafolaina. O se galuega
lenei e sili ona paia.
O aoao o e tapenaina ma le au tiakono o e tufaina
atu faatusa o le faamanatuga, latou te faatinoina foi
se galuega sili ona paia. Ou te fiafia lava i le tala a
Peresitene Thomas S. Monson i le auala, a o avea
o ia ma se tiakono e 12 tausaga, na talosagaina ai o
ia e le epikopo e ave atu le faamanatuga i se uso na
faataotolia i le fale, o le na moomoo mo lenei faamanuiaga. “O lona agaga faafetai na lofituina ai au,”
na saunoa mai ai Peresitene Monson. “Na oo mai i
ou luga le Agaga o le Alii. Na ou tu i se eleele paia”
(Inspiring Experiences That Build Faith [1994], 188). O
i latou uma o e galulue i lenei sauniga paia ua tutu i
eleele paia.
O alii talavou o e galulue i le sauniga o le faamanatuga e tatau ona agavaa. Ua fetalai mai le Alii: “Ia
mama outou o e e tauaaoina ipu a le Alii” (MF&F
38:42). O le lapataiga mai tusitusiga paia e uiga i le
aai ma feinu ma le faaletatau i le faamanatuga (tagai
1 Korinito 11:29; 3 Nifae 18:29) e faatatau tonu foi
ia i latou o e galulue i lena sauniga. I le tuuina atu
o le aoaiga i tagata o le Ekalesia o e faia ni agasala
180
mamafa, e mafai ai e se epikopo ona aveese mai le
avanoa o le ai ma inu i le faamanatuga. O lena lava
foi pule e maua foi e aveese mai ai le avanoa e galulue ai i lena sauniga paia.
O le mea na ou ta’ua muamua e uiga i le taua o le
faia faalelei o laei mo i latou o e taliaina le sauniga o
le faamanatuga, e faatatau tonu foi, ma faatasi ai ma
se faamamafaga faapitoa i alii talavou o le Perisitua
Arona o e galulue i soo se vaega o lena sauniga paia.
E tatau ia i latou uma ona teuteu lelei foliga ma ia
tauagafau i laei. E le tatau ona i ai se mea e uiga i o
latou foliga patino po o amioga e uai atu ai se faatosinaga faapitoa ia te i latou lava pe faalavelave ai i
soo se tagata auai i le gauai atoatoa atu i le tapuaiga
ma le osia o feagaiga, o faamoemoega ia o lenei
sauniga paia.
Na tuuina mai e Elder Jeffrey R. Holland se aoaoga
taua lava i lenei mataupu i le konafesi aoao i le 13
tausaga talu ai. Ona o le tele o a tatou tiakono e lei
fananau mai i le taimi mulimuli na faia ai ia upu
iinei, ou te toe fai atu nei upu mo lo latou manuia
faapea foi o latou matua ma faiaoga: “Ou te fia
fautua atu, soo se mea lava e mafai ai, ia ofuina se
ofutino paepae e tiakono, aoao, ma ositaulaga, o e
e taulimaina le faamanatuga. Mo sauniga paia i le
Ekalesia, e masani ona tatou faaaogaina lavalava o
sauniga, ma o se ofutino paepae e mafai ona vaaia
e pei o se faamanatu filemu o laei papae tou te faaaogaina i le vai papatisoga, ma se faanaunauga i le
ofutino toeitiiti outou faaaogaina i le malumalu ma
a outou misiona” (Tou te Faia le Mea Nei ma Faamanatuga ia te Au,” Liahona, Ian. 1996, 80).
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
Aisea e taua ai sauniga
i lo’u olaga?
O se sauniga o se faatinoga aloaia paia lea, e i ai se uiga faaleagaga. O sauniga
e faia i le pule o le perisitua ma i lalo o le taitaiga a i latou o e umia ki o le perisitua. E fesoasoani sauniga ia i tatou e manatua ai po o ai i tatou ma faamanatu
mai ia i tatou lo tatou tiute i le Atua. Latou te fesoasoani ia i tatou e o mai ia
Keriso ma maua le ola faavavau.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a sauniga o le talalelei
ua e mauaina? Ua faape-
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a mea ua musuia ai oe e faasoa
atu i alii talavou e fesoasoani ai ia i latou e malamalama ai i le taua o sauniga?
fea ona faamanuiaina lou
olaga e nei sauniga? Aisea
e taua ai ia te oe?
Mataio 3:13–17 (Papatisoga o Iesu
Keriso)
O a sauniga ua maua e alii
talavou? O a sauniga o
loo latou saunia e maua?
Aisea latou te manaomia
ai le malamalama i le taua
o sauniga o le talalelei?
Galuega 19:1–6 (Ua toe papatiso e
Paulo tagata na le sao ona papatisoina)
3 Nifae 11:21–26 (Ua tuu atu e Iesu
Keriso le pule e papatiso ai ma faatonu atu le auala sao e fai ai)
Moronae 8:10–12 (Ua aoao atu
Mamona e uiga i le papatisoga)
MF&F 84:19–21 (O le mana faaleatua
o loo faaalia e ala mai sauniga o le
perisitua)
Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3–5
(E manaomia sauniga mo le faaolataga)
Robert D. Hales, “O Le Manatuaina
Pe o Ai i Tatou: O le Faamanatuga, le
Malumalu, ma le Ositaulaga e Ala i
le Auauna Atu,” Ensign po o Liahona,
Me 2012, 34–36
Dennis B. Neuenschwander, “O
Sauniga ma Feagaiga,” Liahona, Nov.
2001, 16–23
“Faauuga ma Faamanuiaga o le
Perisitua,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le
Ekalesia (2010), 20.1
“Sauniga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 154–155
Vitio: “Faith in the Power of the
­Priesthood”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
181
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Faaali i le autalavou se ata po o se
mea fai tino e fesootai ma le lesona o
le vaiaso ua tea, ma fai atu i alii talavou e faamatala mai pe faapefea ona
fesootai ma lena lesona. Na faapefea
ona latou faaaogaina mea na latou
aoaoina?
• Fai atu i alii talavou e lisi i lalo le
tele o sauniga o le talalelei e mafai ona
latou mafaufau i ai. Ona fesoasoani
lea ia i latou e faailoa mai sauniga
i le lisi e manaomia mo le faaeaga
(afai latou te manaomia le fesoasoani,
e mafai ona latou faitau “Sauniga”
i Faamaoni i le Faatuatua). Aisea na
tuuina mai ai e Tama Faalelagi nei
sauniga ia i tatou?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ao e sauniuni e aoao
atu, ia mautinoa o loo e
faaaogaina ni auala eseese
mai lea lesona i lea lesona.
O lona uiga o lenei faiga e
faaaoga i ai se mea faigofie
e pei o se pepa lautele
felanulanuai po o se siata i
le puipui i le tasi lesona ae
o se lisi o fesili i luga o le
laupapa i le isi lesona”
(O Le Aoao Atu, E Leai Se
Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 96).
O gaoioiga nei taitasi o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea e
taua ai sauniga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o
le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia ia alii talavou e faitau le
vaega o faaulutalaina “O Se faaeega
o le Mana Paia” mai le saunoaga a
Elder Dennis B. Neuenschwander “O
Sauniga ma Feagaiga” pe matamata
le vitio “Faith in the Power of the
Priesthood.” Fai atu ia i latou e lisi i le
laupapa ia sauniga o loo ta’ua faapea
foi ma faamanuiaga o tatou mauaina
mai le auai i sauniga taitasi. Valaaulia
ia talavou e faasoa mai ni aafiaga sa
latou mauaina pe na molimauina se
tasi o nei sauniga (po o nisi foi sauniga, e pei o se faamanuiaga faatama
po o se faamanuiaga o se faamalologa). Na faapefea ona faamanuiaina
ma faamalolosia i latou e nei aafiaga?
• Iloilo faatasi o se korama le lisi o
tulaga manaomia e fa mo le faia o
sauniga i vaega 20.1 o Tusitaulima 2.
Valaaulia alii talavou e faitau 3 Nifae
11:21–26 ma faailoa mai pe faapefea
182
ona faataunuuina nei tulaga manaomia i le faamatalaina e le Faaola o
le papatisoga. E faapefea e la latou
taulimaina o le faamanatuga ona
faataunuuina nei tulaga manaomia e
fa? O le a le mea e tupu pe afai e fai
se sauniga e aunoa ma le faia o nei
tulaga manaomia? Fesili i alii talavou
pe aisea e taua ai le iloa e uiga i nei
tulaga manaomia a o latou saunia e
aoao isi e uiga i sauniga.
• Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau o loo latou aoaoina se
tagata o se isi lotu e uiga i le papatisoga, ma ua ia faapea mai, “Ua uma
ona papatisoina au i lau lotu.” O le
a faapefea ona fesoasoani atu alii
talavou i lenei tagata ia malamalama,
i se auala alofa, pe aisea e tatau ai ona
toe papatisoina o ia? O a mau po o aafiaga o le a latou faasoa atu? E mafai
ona e faasino ia i latou le lisi o tulaga
manaomia i vaega 20.1 o Tusitaulima 2;
Mataio 3:13–17; Galuega 19:1–6;
3 Nifae 11:21–26; po o Moronae
8:10–12. Afai e mafai, valaaulia ni faifeautalai e auai i le vasega ma faasoa
mai pe faapefea ona la faamatala atu
ia laua tagata suesue le taua o sauniga
(ia maua mai muamua se faatagaga
mai le epikopo).
• Faasoa atu i le korama le saunoaga
lenei mai ia Peresitene Spencer W.
Kimball: “O sauniga e aoga e avea
ma faamanatuga. O le faamoemoega
moni lena o le faamanatuga, e taofia
i tatou mai le faagaloina, e fesoasoani
ia i tatou ia manatua” (Teachings of
Spencer W. Kimball, ed. Edward L.
Kimball [1982], 112). Fai atu i alii
talavou e lisi sauniga o le talalelei (e
pei o na e i itulau 109–10 o Faamaoni i
le Faatuatua) ma talanoaina po o a mea
e fesoasoani mai nei sauniga taitasi ia
i tatou e manatua.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na alofa le Faaola ma
tatalo mo i latou na Ia
aoaoina (tagai Ioane 17). E
faapefea ona e faaalia lou
alofa ma le lagolago mo
alii talavou i lau korama?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o sauniga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i sauniga o le talalelei.
• Taitaia se talanoaga puupuu e uiga
i le ala e tatau ona latou saunia ai faaleagaga e faatautaia sauniga paia.
183
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai “Faatonuga Lautele,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 20.1
20.1 Faatonuga Lautele
O se sauniga o se gaoioiga paia, e pei o le papatisoga, lea e faatinoina i le pule o le perisitua. O
sauniga o le papatisoga, faamauga, faauuga i le
Perisitua Mekisateko (mo alii), ma le faaeega paia
o le malumalu, ma le faamauga e moomia mo le
faaeaga mo tagata uma ua mafai ona faamasinoina.
Ua taua ia sauniga o sauniga faaola. O se vaega o
sauniga taitasi, e osi feagaiga ai le tagata e mauaina
[le sauniga] ma le Atua.
O le faatinoina o se sauniga faaola e manaomia ai
le faatagaga mai se taitai perisitua o loo umiaina
ki talafeagai, po o sē foi o galue i lalo o le taitaiga
a se tagata o loo umia na ki. O lena faatagaga o loo
manaomia foi mo le faaigoaina ma le faamanuiaina
o se tamaitiiti, faapaiaina o se tuugamau, tuuina
atu o se faamanuiaga faapeteriaka, ma le sauniaina,
faamanuiaina, ma le tufatufaina o le faamanatuga.
E mafai e i latou e umia le Perisitua Mekisateko ona
faapaiaina le suauu, auauna atu i e mama’i, tuuina
atu faamanuiaga faatamā, ma tuuina atu isi faamanuiaga o le faamafanafanaga ma fautuaga e aunoa
ma le tau sailia muamua o se faatagaga mai se taitai
perisitua.
184
O uso e faatinoina ia sauniga ma faamanuiaga, e
tatau ona saunia i latou lava e ala i le ola agavaa ma
taumafai ina ia taialaina e le Agaga Paia. E tatau ona
latou faatinoina ia sauniga ma faamanuiaga taitasi i
se tulaga mamalu, ia mautinoa e ogatasi ma tulaga
manaomia nei:
1. E ao ona faatinoina i le suafa o Iesu Keriso.
2. E ao ona faatinoina i le pule o le perisitua.
3. E ao ona faatinoina i soo se faasologa e tatau ai,
e pei o le faaaogaina o upu patino po o le faaaogaina o le suauu paia.
4. E ao ona faatagaina e le taitai pulefaamalumalu
o le o loo umia ia ki e tatau ai (e masani lava o le
epikopo po o le peresitene o le siteki), pe afai e
tatau ai e tusa ma faatonuga i le vaega lenei.
O se taitai perisitua o loo vaaia se sauniga po o se
faamanuiaga, e faamautinoaina o le tagata o loo
faatinoina o loo i ai le pule e tatau ai o le perisitua, o
loo agavaa, ma iloa ma mulimuli i faiga e tatau ai. E
saili foi taitai ina ia faia le sauniga po o le faamanuiaga ma se aafiaga migao ma le faaleagaga.
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
Aisea e taua ai feagaiga i lou
olaga?
Tatou te osia feagaiga pe a tatou maua sauniga e pei o le papatisoga, faauuga
i le perisitua, ma sauniga o le malumalu. O se feagaiga o se maliega paia lea e
faia i le va o le Atua ma Ana fanau. E faatulaga e le Atua ni aiaiga faapitoa, ma
ua Ia folafola mai e faamanuia i tatou pe a tatou usiusitai i nei aiaiga. O le osia
ma le tausia o feagaiga e faaagavaaina i tatou e maua faamanuiaga ua folafola
mai e le Atua. Pe afai tatou te filifili e le tausia feagaiga, e le mafai ona tatou
maua faamanuiaga. O a tatou feagaiga e taitaia filifiliga tatou te faia ma fesoasoani ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ua faapefea ona faamanuiaina oe ona o le osia ma le
tausia o feagaiga? Pe mafai
ona e mafaufau i se aafiaga
na taitaia ai e au feagaiga
se filifiliga na e faia?
E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou e malamalama i feagaiga na latou
osia ma o le a osia i le
lumanai? O le a faapefea e
le malamalama i le natura
ma le taua o feagaiga ona
uunaia alii talavou ia sili
atu le ola amiotonu?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. E faapefea ona e fesoasoani i alii
talavou ia mananao e osia ma tausia feagaiga?
Esoto 19:5; MF&F 35:24; 90:24 (E oo
mai faamanuiaga pe a tatou tausia
feagaiga)
Mosaea 5; Alema 46:10–37 (O faataitaiga i le Tusi a Mamona o tagata na
osia ma tausia feagaiga)
MF&F 82:10 (E noatia le Alii pe a
tatou usiusitai)
Russell M. Nelson, “Feagaiga,” Ensign
po o Liahona, Nov. 2011, 86–89
Jeffrey R. Holland, “Tausia o Feagaiga: O Se Savali mo i Latou o le a
Auauna Atu i se Misiona,” New Era,
Ian. 2012, 2–5; po o le Liahona, Ian.
2012, 48–51
D. Todd Christofferson, “O Le Mana
o Feagaiga,” Ensign po o Liahona, Me
2009, 19–23.
“Feagaiga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 67
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
185
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e mafaufau i le
lesona talu ai ma feauauai i le faasoaina mai o se fuaiupu se tasi e aotele ai
mea na latou aoaoina mai lena lesona.
Na faapefea ona latou faaaogaina mea
na latou aoaoina?
• Valaaulia se alii talavou e sau i
luma o le potu. Faaali atu po o le a le
feagaiga i le faia lea o se folafolaga faigofie ia te ia pe a ia faia se faatinoga
faigofie o lana vaega (mo se faataitaiga, folafola ia te ia se taui laitiiti pe
afai o le a ia tauloto maia se mataupu
faavae o le faatuatua). Faataga le alii
talavou e faauma le faatinoga pe a
ia filifili e fai, ma faataunuu foi lau
folafolaga. Fesoasoani i alii talavou
e faamatala le uiga feagaiga (tagai i le
parakalafa lona tolu o le lauga a Elder
Russell M. Nelson “Feagaiga”), ma
fai atu ia i latou e faamatala mai pe
faapefea ona tutusa pe eseese lenei
faataitaiga mai feagaiga tatou te osia
ma le Atua.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai ona e faaalia o loo
e faalogo atu e ala lea i lou
faailoa atu o se foliga o le
naunau. E mafai ona e vaai
i le tagata o loo tautala nai
lo anomea o lau lesona po
o nisi mea o loo i totonu
o le potu. E mafai ona e
uunaia le tagata o loo tautala e faauma ona manatu e
aunoa ma le faalavelaveina.
E mafai ona e aloese mai le
faasalaveia o talanoaga ae
lei taitai i ni fautuaga po o
ni faaiuga” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 69).
186
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea tatou
te osi ai feagaiga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o
le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga
o le Tiute i le Atua e aoao mai ma
aoao atu e uiga i feagaiga ma sauniga
(tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66).
• Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau o loo latou taumafai e
fesoasoani i se uo o se isi lotu ia malamalama i feagaiga. Valaaulia i latou
e suesue “Feagaiga” i Faamaoni i le
Faatuatua po o mau o loo lisiina i lenei
otootoga ma saunia auala e faamatala
ai feagaiga i la latou uo. Valaaulia i
latou e faatino le aoaoina e le tasi o
le isi. Fai atu ia i latou e faaaofia i la
latou faamatalaga mafuaaga e taua ai
a latou feagaiga ia i latou.
• Valaaulia alii talavou e suesue
taitoatasi Mosaea 5, ma faailoga upu
po o fuaitau e uunaia i latou e uiga i
le osia ma le tausia o feagaiga. Ona
fai atu lea ia i latou e tusi i le laupapa
mea ua latou maua. Tusi, i le laupapa,
“O le tausia o au feagaiga e taua ia te
au aua ________.” Valaaulia alii talavou taitasi e faauma le fuaiupu.
• Faaali atu se ata o Moronae le
Taitaiau o loo sisiina ae le fua o le saolotoga (tagai Tusi Ata o le Talalelei,79).
Fai atu i alii talavou e faailoa mai
nisi o auiliiliga i le ata ma faamatala
faapuupuu mai le tala o loo faamatala
mai ai (tagai Alema 46:10–37). O a
feagaiga na osi e sa Nifae (tagai fuaiupu 20–22)? Aisea na filifili ai le nuu
e osi nei feagaiga e ui lava i puapuaga
na latou feagai? Na faapefea e a latou
feagaiga ona uunaia le taunuuga o
le taua? Fai atu i alii talavou e lisi
feagaiga ua latou osia. E faapefea e
nei feagaiga ona fesoasoani ia i tatou e
manumalo i luitau ma faaosoosoga?
• Faitau faatasi, o se korama,
matamata, pe faalogo i le tala i le
amataga o le lauga a Elder D. Todd
Christofferson “O Le Mana o Feagaiga.” Na faapefea ona fesoasoani
feagaiga a Pamela ia te ia e onosai
i le puapuaga na ia feagai? Tofi alii
talavou taitasi e faitau se tasi o vaega
o totoe o le lauga, ma vaai mo tali i
le fesili “E mafai faapefea ona faamalosia ma puipuia au e au feagaiga?”
Fai atu i alii talavou e faasoa mai
mea latou te maua. Valaaulia i latou e
talanoaina ni tulaga faapitoa e mafai
ona latou feagai i le vaiaso a sau ae
mafai ai ona latou maua le malosi po
o le puipuiga ia latou feagaiga.
• Tusi i le laupapa ia upu “Feagaiga”
ma “Galuega Faafaifeautalai”. Valaaulia ia alii talavou ia taitasi ma faitau
se vaega o le saunoaga a Elder Jeffrey
R. Holland “Tausia o Feagaiga: O Se
Savali mo i Latou o le a Auauna Atu i
se Misiona.” Fai atu ia i latou e tagai
mo le sootaga i le va o feagaiga ma
le galuega faafaifeautalai. Valaaulia
ia alii talavou e fefaasoaai ma le tasi
ma le isi mea sa latou aoaoina mai le
savali a Elder Holland. O faapefea
ona aafia e lenei fautuaga mea o le a
latou faia ao latou saunia e auauna
atu faafaifeautalai faamisiona?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola
Ona soo e faaaoga le faatuatua e faatino ai upumoni na Ia aoao atu (tagai
Luka 18:18­-25). E faapefea
ona e fesoasoani i alii talavou ia maua se manao ia
auai i sauniga ma feagaiga
ma faamamalu a latou
feagaiga e ala i faatinoga
amiotonu?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i feagaiga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili
faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu po o le a le uiga ia te ia o
le osia o feagaiga.
• Fautuaina isi uso o le korama e
faasoa mai o latou lagona e uiga i mea
na latou aoaoina faatasi ma se tasi o
le aiga.
187
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia D. Todd Christofferson, “O Le Mana o
Feagaiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 19–23
I le aso 15 o Aokuso, 2007, sa mafatia ai Peru i se
mafuie matautia na toetoe a faatafunaina ai nuu
uma i le talafatai o Pisco and Chincha. E faapei foi o
le toatele o taitai ma tagata o le Ekalesia, sa vave ona
agai atu Wenceslao Conde, le peresitene o le Paranesi a Balconcito o le Ekalesia i Chincha, e fesoasoani ia i latou sa faatamaia o latou fale.
E fa aso talu ona mavae le mafuie, ae taunuu Elder
Marcus B. Nash o le Fitugafulu i Chincha e fesoasoani i le faamaopoopoina o taumafaiga fesoasoani
a le Ekalesia iina ma sa feiloai ai ma Peresitene
Conde. A o talanoa i laua e uiga i le faatafunaga na
tupu ma mea ua faia e fesoasoani ai i e na aafia, sa
alu ane Pamela, le faletua o Peresitene Conde, ma
aveane se tasi o lana fanau laiti. Sa fesili Elder Nash
ia Sister Conde pe o a mai lana fanau. Sa soisoi o ia
ma tali atu, ona o le agalelei o le Atua o loo saogalemu uma ai ma manuia. Sa fesili Elder Nash pe o
faapefea mai le maota o Conde.
“Ua leai se mea,” o lana tala lea.
“Ae faapefea a outou meatotino?” na ia fesili atu ai.
“Sa tanumia mea uma lava i le faatafunaga o lo
matou fale,” o le tali lea a Sister Conde.
“Ae,” sa matauina e Elder Nash, “o lena lava e te
ataata a o ta talanoa.”
“Ioe,” sa ia fai mai ai, “Sa ou tatalo ma ua ou maua
le filemu. Ua i ai mea matou te manaomia. O lea e i
ai le tasi mo le isi, o loo i ai le ma fanau, ua uma ona
faamauina i matou i le malumalu, ua matou maua
lenei Ekalesia ofoofogia, ma o loo ‘au ma le Alii.
E mafai ona toe fau se isi fale i le fesoasoani mai
o le Alii.”
188
“Feagaiga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 67
O se feagaiga o se maliliega paia i le va o le Atua
ma se tagata po o se vaega o tagata. E faatulaga e
le Atua ni aiaiga faapitoa, ma ua Ia folafola mai e
faamanuia i tatou pe a tatou usiusitai i nei aiaiga. Pe
a tatou filifili e le tausia ia feagaiga, e le mafai ona
tatou maua faamanuiaga, ma o nisi taimi tatou te
puapuagatia ai i se faasalaga e tusa ai o se taunuuga
o lo tatou le usiusitai.
O sauniga faaola uma o le perisitua e o faatasi ma
ni feagaiga. Mo se faataitaiga, e te osia se feagaiga
pe a papatiso, ma e te faafouina lena feagaiga i
taimi taitasi uma e te taumafa ai i le faamanatuga
(tagai Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37, 77, 79). Afai ua
e mauaina le Perisitua Mekisateko, ua e ulu atu i le
tautoga ma le feagaiga o le Perisitua (tagai MF&F
84:33–44). O faaeega paia ma sauniga o le faamauga
e aofia ai foi feagaiga paia.
Ia manatua pea ma faamamalu feagaiga ua osia ma
le Alii. Ona le manaomia lea ona poloaiina oe i mea
uma e te faia (tagai MF&F 58:26–28). O le a musuia
oe e le Agaga Paia, ma o le a avea uiga faaKeriso ma
vaega o lou natura. E pei ona folafola mai e le Alii, o
le a e “maua lea faaaliga ma lea faaaliga, o lea poto
ma lea poto ina ia e iloa mea lilo atoa ma mataupu
tau le filemu—e aumaia le olioli, e aumaia foi le ola
faavavau“ (MF&F 42:61). E tatau ona avea ma ou
faamoemoega silisili le olioli i le faapaiaga e sau mai
le taitaiga faalelagi; a o lou popolega silisili o le le
mauaina lea o ia faamanuiaga.
Mau faaopoopo: Ieremia 31:31–34; Mosaea 5;
­Moronae 10:33; MF&F 82:10; 97:8; 98:13–15
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
O a feagaiga na ou osia i le
papatisoga?
Ina ua tatou papatiso, na tatou osia se feagaiga ma le Atua. Sa tatou folafola atu
e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, tausi Ana poloaiga, ma auauna atu ia
te Ia seia oo i le iuga. Na folafola mai e Tama Faalelagi se faamagaloina o agasala ma, e ala mai le sauniga o le faamauga, le meaalofa o le Agaga Paia. Tatou
te faafouina lenei feagaiga i taimi uma tatou te fetagofi atu ai i le faamanatuga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se mea o e manatua i lou papatisoga? Na
faapefea ona uunaia lou
olaga e au feagaiga o le
papatisoga?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou ia
malamalama atili ia latou
feagaiga o le papatisoga? E
faapefea ona e fesoasoani
ia i latou e faamalosia lo
latou naunau e tausia nei
feagaiga?
O a mau po o isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou e manatua ai ma tausia a latou
feagaiga o le papatisoga?
Ioane 3:5; 2 Nifae 31:4–13, 17 (E
manaomia le papatisoga mo le ola
faavavau)
Carole M. Stephens, “E iai se Mafuaaga Sili mo i Tatou e Olioli Ai,” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2013
Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37 (O
­feagaiga tatou te osia pe a tatou
­papatiso)
“O Lau Feagaiga o le Papatisoga,” “O
Faamanuiaga Folafolaina o le Papatisoga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004),
125–28
Robert D. Hales, “ O Le Feagaiga o le
Papatisoga: O le i ai i le Malo ma ni o
le Malo” Liahona, Ian. 2001, 6–9
Vitio: “O le Ofu Taalo e Tasi”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
189
• Tuu atu i uso taitasi o le korama e
faauma le fuaiupu lenei: O le mea na
ou aoaoina i le lesona talu ai na taua
ia te au aua ________. Na faapefea
ona latou faaaogaina mea na latou
aoaoina?
• Faaali atu se ata o se papatisoga (e
pei Tusi Ata o le Talalelei, 103–4). Faasoa atu ni mea e te manatua i le aso na
e papatiso ai, e aofia ai le lagona na e
maua. Valaaulia alii talavou e faasoa
mai aafiaga na latou maua i le auai po
o le molimauina o se papatisoga. Fai
atu ia i latou e lisi i le laupapa feagaiga na latou osia ina ua latou papatiso. Valaaulia i latou e faaopoopo i
le lisi i le taimi o le lesona a o latou
aoao atili e uiga ia latou feagaiga o le
papatisoga.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O faiaoga lelei latou te
le aveina le faaamuia mo
le aoaoina ma le alualu i
luma o i latou o loo latou
aoaoina. E pei lava o
tagata fai togalaau o e toto
ma teuteu i laau, latou te
taumafai ina ia faatulagaina ni tulaga sili ona lelei
mo le aoaoga. Ona latou
tuu atu lea o le faafetai i
le Atua pe a latou vaaia le
alualu i luma o i latou o
loo latou aoaoina.” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64).
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i feagaiga na
latou osia i le papatisoga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le
sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga
o le Tiute i le Atua e aoao mai ma
aoao atu e uiga i feagaiga ma sauniga
(tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 12, 18, po o le 31).
• Valaaulia alii talavou e suesue mau
ua fautuaina atu i lenei otootoga. Fai
atu ia i latou e faailoga folafolaga
tatou te osia i le papatisoga ma tusi
mea ua latou maua i le laupapa. E
faapefea ona tatou tausia nei folafolaga? Fai atu i alii talavou e faasoa
mai faataitaiga o ni tagata ua avea ma
faataitaiga o folafolaga o loo tusia i le
laupapa (e aofia ai tagata i mau). Ua
faapefea e le tausia o nei folafolaga
ona faamanuiaina alii talavou?
• Valaaulia alii talavou e faitau “Au
Feagaiga o le Papatisoga” I le Faamaoni I le Faatuatua ma faailoa folafolaga
na tatou faia ina ua papatisoina.
Valaaulia alii talavou e matamata le
vitio “O le Ofu Taalo e Tasi” pe o le
faitauina o le tala o loo i le amataga o
le lauga ā Carole M. Stephens “E iai se
190
Mafuaaga Sili mo i Tatou e Olioli Ai.”
Fai atu iai e vaavaai mo faataitaiga
o tagata o loo faamamaluina ā latou
feagaiga o le papatisoina . Tuu atu le
avanoa i tagata o le korama e faasoa
ai mea ua latou aoaoina. Ia valaaulia
le peresitene o le korama e taitaiina se
talanoaga e uiga i le pe faapefea ona
sili atu ona latou tausia i le atoatoa ā
latou feagaiga o le papatisoga i taimi
uma ma nofoaga uma.
• Faaali atu se ata o le papatisoga o le
Faaola (tagai Tusi Ata o le Talalelei, 35),
ma fai atu i se uso o le korama e faitau
2 Nifae 31:4–10. Valaaulia alii talavou
e faasoa mai ni faataitaiga o loo i mau
e faaalia ai le ala na tausia ai e Iesu
Keriso Ana feagaiga ma le Tama (e
mafai ona latou vaai i ata i Tusi Ata o
le Talalelei, 36–48, mo manatu). Fai atu
ia i latou e faasoa mai aafiaga na latou
taumafai ai e mulimuli i le faataitaiga
a le Faaola.
• Valaaulia alii talavou e faitau
parakalafa e tolu o le lauga a Elder
Robert D. Hales “O Le Feagaiga o le
Papatisoga: O le i ai i le Malo ma ni
o le Malo,” e amata i “I le papatisoga
tatou te osia ai se feagaiga ma lo tatou
Tama Faalelagi.” Fai atu ia i latou e
vaai mo feagaiga tatou te osia pe a
tatou papatiso, ma valaaulia i latou e
tusi mea ua latou maua i le laupapa.
O a auala e tatau ai ona suia o tatou
olaga pe a papatiso? Na faapefea ona
ia suia olaga o alii talavou?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea ia latou feagaiga o le papatisoga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?
Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa saunia o Ia lava e aoao
atu e ala i le faaaluina o le
taimi e tatalo ma anapogi
ai na o Ia lava. I taimi
paganoa, na Ia saili atu i
le taitaiga a Lona Tama
(tagai 3 Nifae 19:19–23). E
faapefea ona ou mulimuli
i le faataitaiga a le Faaola
i le saunia e aoao atu alii
talavou?
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona pe faapefea
e le tausia o lana feagaiga o le papatisoga ona fesoasoani ia te ia e faamamalu le perisitua.
• Valaaulia uso o le korama e iloilo
o latou olaga e iloa ai pe o i ai se mea
latou te manaomia ona taofia le faia
po o le amata ona faia ina ia sili atu
ai le faamaoni ia latou feagaiga o le
papatisoga.
191
Punaoa Filifilia
“Papatisoga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 123–29
Ina ua papatisoina oe, na e osia se feagaiga ma le
Atua. Na e folafola atu e te tauaveina i ou luga le
suafa o Iesu Keriso, tausi i Ana poloaiga, ma auauna
ia te Ia e oo i le iuga (tagai Mosaea 18:8–10; MF&F
20:37). E te faafouina lenei feagaiga i taimi uma e te
taumafa ai i le faamanatuga (tagai MF&F 20:77, 79).
Tauave i ou luga le Suafa o Iesu Keriso. Pe a e tauave
i ou luga le suafa o Iesu Keriso, e te vaai ia te oe o
Sona. E te tuuina faamuamua o Ia ma Lana galuega i
lou olaga. E te sailia mea Na te finagalo ai nai lo mea
e te manao ai po o mea o loo aoaoina oe e le lalolagi
e te manao i ai.
agavaa e ulu atu ai i le malumalu.
“Ua leai se isi lava suafa ua tuuina mai e mafai ona
oo mai ai le olataga; o lea, ou te manao ai ia outou
ave i o outou luga le suafa o Keriso, outou uma ua
ulu atu i le feagaiga ma le Atua o le a outou usiusitai
e oo i le iuga o o outou ola.
Auauna atu i le Alii. O le poloaiga e tuuese oe lava
mai mea o le lalolagi e le faapea o lona uiga ia e
faaesea oe lava mai isi. O se vaega o le feagaiga
o le papatisoga o le auauna atu i le Alii, ma o lau
auaunaga sili ia te Ia o lou auauna atu lea i ou uso a
tagata. Ina ua aoao mai Alema e uiga i le feagaiga o
le papatisoga, na ia faapea mai e ao ona tatou “loto
ina fesui i a outou avega e ave ina ia mama ai” ma
“loto ina faanoanoa faatasi ma e faanoanoa . . . ma
faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga”
(Mosaea 18:8–9). Ia agalelei ma faaaloalo i tagata
uma, e ala i le mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso i
le ala tatou te fegalegaleai ai ma isi.
“Ma o le a oo mai, soo se tasi e faia lenei mea o le a
maua o ia i le aao taumatau o le Atua, ona o le a iloa
e ia le suafa o le a valaau ai o ia; ona o le a valaau o
ia i le suafa o Keriso.
Fuaitau mai ia Carole M. Stephens, “E I Ai se Mafuaaga
Sili mo i Tatou e Olioli Ai,” Ensign po o leLiahona,
Nov. 2013
I totonu o le Tusi a Mamona, ua faamatala ai e le
Tupu o Peniamina pe aisea e taua ai le tauave i o
tatou luga le suafa o le Faaola:
“Ma o lenei foi o le a oo mai, soo se tasi e lē avea i
ona luga le suafa o Keriso o le a valaauina i se isi
igoa; o lea, o le a maua e ia o ia lava i le aao tauagavale o le Atua.” (Mosaea 5:8–10).
Tausia Poloaiga. O lau feagaiga o le papatisoga o se
tautinoga e te sau i le malo o le Atua, e tavavaeese ai oe mai le lalolagi ma tu atu o se molimau
a le Atua “i aso uma, ma mea uma atoa ma nuu
uma“ (Mosaea 18:9). O au taumafaiga e tu atu o
se molimau a le Atua e aofia ai mea uma e te faia
ma tautala ai. Taumafai e le aunoa e manatua ma
192
tausia poloaiga a le Alii. Ia tausia ou mafaufauga,
lau gagana, ma au gaoioiga ia mama. Pe a e saili atu
mo faafiafiaga e pei o tifaga, televise, ma initoneti,
musika, tusi, mekasini, ma nusipepa, ia faaeteete e
matamata, faalogologo, ma faitau na o mea e faageetia ai. Fai laei talafeagai. Filifili uo e faamalolosia
oe e ausia au sini e faavavau. Aloese mai le ola le
mama, tusi ma ata mataga, taaloga fai tupe, tapaa,
mea inu oona, ma fualaau faasaina. Ia tausisia lou
Ina ua maliu lou tama faaletulafono, na potopoto
faatasi lo matou aiga ma faafeiloai atu i isi o e na
o mai e faaalia lo latou faaaloalo. I le afiafi atoa
ao matou faatasi ai ma aiga ma uo, sa tele ina ou
matauina le atalii a le ma tama teine e 10 tausaga, o
Porter, o tu i autafa o lo’u tina faaletulafono—lona
“tina matua.” O nisi taimi na te tu ai i ona tua, ma
vaaia o ia. I se tasi taimi sa ou vaaia ai o uuina le
lima o tina matua. Sa ou vaai atu o ia milimiliina
ona lima, opo mai o ia, ma tu i ona autafa.
Punaoa Filifilia
Ina ua mavae lena aafiaga mo le tele o aso, sa le
mafai ona aveese lena vaaiga mai lou mafaufau. Sa
uunaia au e auina atu ia Porter se tamai tusi, e tau
atu ia te ia le mea sa ou matauina. Sa ou imeli atu
ia te ia ma tau i ai le mea sa ou vaaia ma lagonaina.
Sa ou faamanatu atu ia Porter ia feagaiga sa ia osia
ina ua papatiso, ma sii atu upu a Alema i le Mosaea
mataupu e18:
“Ma o lenei, ona ua outou mananao e o mai i le lafu
a le Atua, ma ta’ua o ona tagata, ma outou loto e
tauave avega a le tasi, ina ia mama;
“Ioe, ma outou loto e faanoanoa faatasi ma e e
faanoanoa; ioe, ma faamafanafana atu ia te i latou
o e e manaomia le faamafanafanaga, ma tutu o ni
molimau a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma
i nofoaga uma atonu tou te i ai, seia oo lava i le oti,
. . . ina ia mafai ona outou maua le ola e faavavau—
“. . . Afai o le manao lea o o outou loto, se a se mea
tou te tetee ai i le papatisoina i le suafa o le Alii, o
se molimau i ona luma ua outou ulu atu i se feagaiga faatasi ma ia, o le a outou auauna atu ia te ia
ma tausi ana poloaiga, ina ia mafai ona liligi atili
tele mai e ia lona Agaga i luga o outou?” [Mosaea
18:8–10].
Sa ou faamalamalamaina ia Porter na aoao mai
Alema o i latou o e mananao e papatiso e manaomia
le naunau e auauna atu i le Alii e ala i le auauna atu
i isi—mo lou olaga atoa! Sa ou fai atu: “Ou te le iloa
pe ua e iloaina, ae o le ala sa e faaalia ai le alofa ma
le popole mo Tina matua, o le tausiga lea o au feagaiga. Tatou te tausia a tatou feagaiga i aso uma pe a
tatou agalelei atu, faaalia le alofa, ma fetausiai le tasi
ma le isi. Ou te fia manao ia e iloa ua ou mitamita
lava ia te oe i le avea ma se e tausi feagaiga! Ma a e
tausia feagaiga na e osia ina ua e papatiso, o le a e
saunia ina ia faauuina i le perisitua. O nei feagaiga
faaopoopo o le a atili tuuina atu ai ia te oe ni avanoa
e faamanuia ai ma auauna atu ai i isi ma fesoasoani
ia te oe e saunia mo feagaiga o le a e osia i le malumalu. Faafetai tele lava mo le avea ma se faataitaiga
lelei ia te au! Faafetai mo le faaalia mai ia te au o
foliga o se tagata e tausi feagaiga!”
Sa toe tali mai Porter: “Tina matua, faafetai mo le
savali. O taimi uma ou te fusiina ai Tina matua, ou
te leiloa o loo ou tausi ni feagaiga, ae sa ou lagona le
mafanafana i lou loto ma sa matuai lelei lava le faalogona. Ou te iloa o le Agaga Paia lea sa i lou loto.”
Sa ou lagonaina foi le mafanafana i lou loto ina ua
ou iloa ua malamalama Porter i le tausiga o ana
feagaiga faatasi ai ma le folafolaga ina ia “maua pea
lona Agaga e faatasi ma i [tatou]” [Mataupu Faavae
ma Feagaiga 20:77]—o se folafolaga na maua mai e
ala i le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia.
193
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
E faapefea ona ou maua le
meaalofa o le Agaga Paia?
A uma ona tatou papatiso, ona tatou maua lea o le sauniga o le faamauga. I le
avea ai o se vaega o lenei sauniga, ua tau mai ia i tatou e “talia le Agaga Paia.”
O lona uiga e mafai ona avea le Agaga Paia ma a tatou soa tumau pe afai tatou
te manaomia ma valaaulia Lana mafutaga i o tatou olaga ma tausia faamaoni
poloaiga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona faamafanafanaina pe fesoasoani le
meaalofa o le Agaga Paia
ia te oe lava ia? O anafea
na e lagona ai le latalata i
le Agaga? O a ni aafiaga e
mafai ona e faasoa atu i alii
talavou?
Pe na maua e alii talavou
ni aafiaga o le meaalofa o
le Agaga Paia? Pe ua latou
malamalama i mea e tatau
ona latou faia ia agavaa ai
mo le mafutaga a le Agaga
Paia?
O a mau ma lauga o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le ala e fesoasoani ai
le meaalofa o le Agaga Paia ia i latou ma faamanuiaina i latou i o latou olaga atoa?
Galuega 8:14–17; MF&F 33:15; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4 (E
tuuina atu le meaalofa o le Agaga Paia
e ala i le faaee o lima)
1 Nifae 2:9–20 (O le faataitaiga a Nifae
o le faalogo i le Agaga Paia)
1 Nifae 15:1–11 (O le le usitaia o poloaiga e taofia ai i tatou mai le mauaina
o le Agaga Paia)
1 Nifae 16:14–29; 18:8–22; Alema
37:38–46 (Faataitaiga o le Liahona)
MF&F 20:77 (E ala atu i le tagofia o le
faamanatuga, tatou te faafouina ai a
tatou feagaiga ma o le a mafai ai pea
ona tatou maua le Agaga e faatasi ma
i tatou)
MF&F 121:45–46 (Afai tatou te amio
mama ma alofa mama, o le a avea pea
le Agaga Paia ma a tatou soa tumau)
David A. Bednar, “Ia Maua le Agaga
Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 94–97.
David A. Bednar, “Ina Ia Tatou
Maua Pea Lona Agaga e Faatasi Ma
i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me
2006, 28–29.
“O le Meaalofa a le Agaga Paia,”
­Faamaoni i le Faatuatua (2004), 8,9
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
194
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e faasoa mai
aafiaga mai le vaiaso talu ai e fesootai
ma le lesona o le vaiaso ua tea.
• Fai atu i alii talavou e mafaufau i
le taimi mulimuli na latou vaaia ai
se tasi o loo faamauina o se tasi o le
Ekalesia. O a upu na faia e avea o se
vaega o lenei sauniga? O le a le uiga o
le ia “talia le Agaga Paia?“ Valaaulia
alii talavou e faaauau ona mafaufau e
uiga i lenei fesili i le taimi atoa o lenei
lesona.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama ia malamalama ai i le
auala e maua ai le Agaga Paia. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po
o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou e faitau 1 Nifae
2:9–19 ma 1 Nifae 15:1–11 taitoatasi.
Valaaulia le afa o le korama e sue ma
talanoaina le mea na fai e Nifae ina ia
maua le Agaga Paia. Valaaulia le isi
afa e sue ma talanoaina le mea na fai
e Lamana ma Lemuelu na taofia ai i
laua mai le mauaina o le Agaga Paia.
Fai atu ia i latou e tusi i le laupapa
mea ua latou maua. O a mea ua aoaoina e alii talavou mai nei faataitaiga
o le a fesoasoani ia i latou e maua le
Agaga Paia i o latou olaga?
• Ia mautinoa ua tofu alii talavou
taitoatasi ma se kopi o Mo le Malosi
o le Autalavou. Valaaulia alii talavou
taitasi e filifili se tasi o vaega i Mo
le Malosi o le Autalavou, faitau, ma
faailoga mea e tatau ona latou faia ma
mea e le tatau ona faia ina ia maua
ai le Agaga Paia. Valaaulia i latou e
faasoa mai mea ua latou aoaoina e
uiga i le Agaga Paia mai mea na latou
faitauina. E faapefea e lenei mea ona
fesoasoani ia i latou e maua le Agaga
Paia i o latou olaga?
• Faitau faatasi o se korama, parakalafa mulimuli e tolu o le vaega ua
faaautuina “O le Meaalofa o le Agaga
Paia” i le lauga a Elder David A.
Bednar “Ia Maua le Agaga Paia.” Fai
atu i se uso o le korama e aotele le
manatu autu a Elder Bednar. Tofi alii
talavou taitasi e faitau se tasi o vaega
e tolu o loo sosoo ai o le lauga, ma
vaai mo tali i fesili faapenei: E faapefea ona tatou agavaa ina ia maua le
mafutaga a le Agaga Paia? O a mea e
mafai ona taofia i tatou mai le mauaina o le Agaga Paia? Fai atu ia i latou
e faasoa mai mea ua latou maua ma
mea ua latou fuafuaina e faatino ai le
fautuaga a Elder Bednar.
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai e le Agaga Paia
ona musuia se toatasi po
o le sili atu foi o i latou o
loo e aoaoina ina ia tuu atu
o latou tomai o loo moomia ona faalogo i ai isi. Ia
malamalama i uunaiga e
te maua ina ia valaauina ni
tagata faapitoa. E te lagona
foi lava le faagaeetia e
talosagaina se tagata e lei
ofo mai e faaali mai ona
manatu” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 66).
• Faaali atu se ata o Liae ma le
Liahona (tagai Tusi Ata o le Talalelei,
68), ma fai atu i alii talavou e faasoa mai mea ua latou iloa e uiga i le
Liahona. Valaaulia le afa o le korama
195
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na folafola atu e le Faaola
i Ona Aposetolo anamua:
“Ou te le tuua outou o
matuaoti” (Ioane 14:18). E
mafai e le Agaga Paia ona
aoao atu, taitai, ma faamafanafana oe i lou valaauga.
O le a se mea e mafai ona e
faia e saili ai Lana uunaiga
i lou olaga?
e faitau 1 Nifae 16:14–29, ae valaaulia
le isi afa e faitau 1 Nifae 18:8–22. Fai
atu ia i latou e vaai mo tali i le fesili
lenei: “E faapefea ona pei le Liahona
o le Agaga Paia?” Valaaulia i latou e
faasoa mai o latou manatu. O a mea
ua aoaoina e alii talavou mai aafiaga
o le aiga o Liae e mafai ona fesoasoani
ia i latou e maua ai le Agaga Paia? I le
avea ai o se vaega o lenei talanoaga,
faitau faatasi Alema 37:38–46.
• Valaaulia alii talavou e faitau le
vaega ua faaautu “Aveeseina mai o
i Tatou Lava mai le Agaga o le Alii”
mai le lauga a Elder David A. Bednar
“Ina Ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e
Faatasi ma i Tatou.” Fai atu ia i latou e
vaai mo faamatalaga e fesoasoani ia i
latou e malamalama ai i le ala e mafai
ai ona maua atili ai pea le mafutaga
a le Agaga Paia. Fautuaina i latou e
mafaufau i mea latou te “mafaufau,
vaai, faalogo, pe faia” i se aso masani
ma iloilo pe na valaaulia e na mea le
Agaga Paia po o le faataumamaoina o
i latou mai ia te Ia. Fai atu ia i latou e
manatunatu loloto i ni suiga latou te
manaomia e fai i o latou olaga. Valaaulia i latou e faasoa mai nisi o o latou
manatu pe afai latou te lagonaina le
fia faia.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le maua o le Agaga Paia? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe
o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia uso o le korama e faitau
Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45–
46 ia latou suesuega patino ona faasoa
atu lea i se sauniga i le lumanai a le
korama mea ua latou aoaoina mai
nei fuaiupu e uiga i le mauaina o le
Agaga Paia.
196
• Tuu atu se lui i uso o le korama e
mafaufau i se mea se tasi o le a latou
faia i le vaiaso lenei ina ia sili atu ai
lo latou agavaa mo le mafutaga a le
Agaga Paia.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia David A. Bednar, “Ina ia Tatou Maua
Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou,” Ensign po o le
Liahona, Me 2006, 19–23
O ese ai i Tatou Lava mai le Agaga o le Alii
I a tatou suesuega patino ma aoaoga i potuaoga,
tatou te faamamafaina lava e le aunoa le taua o
le iloaina o musumusuga ma le uunaiga tatou te
maua mai le Agaga o le Alii. Ma ua sao ma aoga
lena auala. E tatau ona tatou saili ma le filiga ia iloa
ma tali atu i uunaiga a o latou oo mai ia i tatou. Ae
ui i lea, o se tulaga taua o le papatisoga i le Agaga
e masani ona ono le amanaiaina i la tatou atinaega
faaleagaga.
E tatau ona tatou taumafai e iloa pe a tatou ‘aveese
[i tatou lava] mai le Agaga o le Alii, ina ia leai sona
nofoaga i totonu ia [i tatou] e taitai ai [i tatou] i ala
o le poto ina ia mafai ai ona [tatou] manuia ai, ma
uluola, ma faasaoina.” (Mosaea 2:36). E patino lava
talu ai o le faamanuiaga folafolaina o le ina ia tatou
maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou, e tatau ona
tatou gauai atu ma aoao mai filifiliga ma ta’a’iga ia e
tuueseeseina ai i tatou mai le Agaga Paia.
E manino lava le tulaga faatonuina. Afai o se mea
tatou te mafaufau i ai, vaai i ai, faalogoina, pe faia
foi e faataumamao ai i tatou mai le Agaga Paia, o
lona uiga ua tatau loa lava ona taofia loa le mafaufau i ai, vaai i ai, faalogologo i ai, po o le faia o lena
mea. Mo se faataitaiga, afai o le mea o loo faamoemoe e faafiafia ai, e tavavae ese mai ai i tatou
mai le Agaga Paia, ua manino mai ai o na ituaiga
o faafiafiaga e le mo i tatou. Talu ai e le mafai ona
mafuta le Agaga ma mea faatufanua, o mea paaa, pe
le tausaafia foi, o lona uiga e manino lava e le mo i
tatou foi na mea. Aua tatou te tuleiesea ai le Agaga
o le Alii pe a tatou auai i gaoioiga ua tatou iloa e
tatau ona tatou lafoa’ia, o lona uiga e le mo i tatou
na ituaiga o mea.
Ou te iloa o i tatou o alii ma tamaitai pauu o loo ola
i se lalolagi faitino, ma atonu tatou te le mafuta ma
le Agaga Paia i sekone taitasi o minute taitasi o itula
taitasi. Peitai, e mafai ona tele sa tatou mafutaga ma
le Agaga Paia, a leai o le tele o taimi—ma e moni
lava e mafai ona tele atu le mafuta mai o le Agaga
nai lo le tatou mafuta atu i ai. A o tatou saga faalofiaina i tatou i le Agaga o le Alii, e tatau ona tatou
taumafai ia iloa uunaiga pe a oo mai, ma ta’a’iga po
o mea e afua ai ona tatou aveeseina mai i tatou lava
mai le Agaga Paia.
O le avea “o le Agaga Paia mo o [tatou] taiala’
(MF&F 45:57) e mafai ma e taua mo lo tatou tuputupu ae faaleagaga ma lo tatou ola ai i se lalolagi
ua faateteleina le amioleaga.”O nisi taimi i le avea
ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te talanoa ma
fai amioga e peiseai, o le iloaina o le faatosinaga a
le Agaga Paia i o tatou olaga, o se mea e fou ma e
le masani ai. Ae peitai, e ao ina tatou manatua, o le
folafolaga o le feagaiga e faapea ina ia tatou maua pea
Lona Agaga e faatasi ma i tatou. O lenei faamanuiaga
maoae, e faatatau lea i tagata taitoatasi uma o le
Ekalesia ua papatiso, faamauina, ma poloaiina ina ia
“talia le Agaga Paia.”
197
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
Aisea e taua ai sauniga
o le malumalu?
O sauniga o le malumalu e taitai atu i faamanuiaga silisili ua avanoa mo fanau
a le Tama Faalelagi. O nei sauniga e saunia ai i tatou e ola faavavau ma le Tama
Faalelagi ma o tatou aiga pe a mavae atu lenei olaga. Latou te faamanuiaina i
tatou i le mana faaleagaga ma le taitaiga i lenei lalolagi. I le malumalu, e mafai
foi ona tatou maua sauniga e manaomia e fai ma sui o tuaa o e na maliliu e
aunoa ma le avanoa e maua ai nei sauniga mo i latou lava.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ua faapefea ona taitaia ma
faamanuiaina lou olaga e
sauniga o le malumalu?
Ua faapefea ona e latalata
atili i le Tama Faalelagi i le
auai i nei sauniga?
O a ni aafiaga o sauniga
o le malumalu na maua e
uso o le korama? E faapefea ona latou fesoasoani le
tasi i le isi e aoao e uiga i
le mauaina o se molimau o
sauniga o le malumalu?
Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a le mea o le a
uunaia ai alii talavou ia agavaa ma auai i sauniga o le malumalu?
MF&F 84:19–22 (O le mana faaleatua
o loo faaalia e ala mai sauniga o le
perisitua)
MF&F 131:1–4 (O le feagaiga fou ma
le faavavau o le faaipoipoga)
Richard G. Scott, “O Le Olioli i le
Faaolaina o e Ua Maliliu,” Ensign po o
le Liahona, Nov. 2012, 93–95
Richard G. Scott, “Tapuaiga i le Malumalu: O Le Punavai o le Malosi ma le
Mana i Taimi o Faigata,” Ensign po o
le Liahona, Me 2009, 43–45.
Thomas S. Monson, “O Le Malumalu
Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,”
Ensign po o le Liahona, Me 2011,
90–94; tagai foi i le vitio “O Malumalu
o se Sulu Taiala”
“Malumalu,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 105–09
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga
i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
198
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Aumai se mea faitino po o se ata
i le vasega ma fesili atu pe faapefea
ona fesootai i le lesona o le vaiaso ua
tea. Iloilo faatasi le aoaoga faavae na
aoaoina i le vaiaso ua tea.
• Valaaulia se alii talavou e uu i luga
se ata o le malumalu ma faamatala
mai pe aisea e taua ai sauniga o le
malumalu ia te ia.
Aoao faatasi
O gaoioiga nei taitasi o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea e
taua ai sauniga o le malumalu. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po
o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Faaali atu se ata o se ulugalii faaipoipo i luma o le malumalu (tagai
Tusi Ata o le Talalelei, 120). Valaaulia le
korama e faitau faatasi Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4 ma vaai mo
faamanuiaga ua folafolaina ia i latou
o e osia le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. O a faamanuiaga o le a taofia mai ia i latou o e le
osia lenei feagaiga? E faapefea ona ese
le silasila a le Alii i le faaipoipoga mai
le vaaiga a le lalolagi? Faasoa atu lau
molimau i alii talavou e uiga i faamanuiaga o loo avanoa ia i latou ma o
latou aiga i le lumanai a o latou auai i
sauniga o le malumalu.
• Valaaulia alii talavou e faitau
parakalafa e 10 mulimuli o le lauga
a Elder Richard G. Scott “Tapuaiga
i le Malumalu: O le Punavai o le
Malosi ma le Mana i Taimi o Faigata.”
Valaaulia i latou e faasoa mai o latou
lagona pe faapefea ona faaalia mai e
aafiaga a Elder Scott le taua o sauniga
o le malumalu. Faasoa atu aafiaga
mai lou lava olaga, ma valaaulia alii
talavou ia fai foi e i latou.
• Faaali le vitio “O Malumalu o se
Sulu Taiala” (pe faasoa atu le tala i
le aiga o Mou Tham mai le lauga a
Peresitene Thomas S. Monson “O le
Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le
Lalolagi ”) ma fesili atu i alii talavou
pe o le a so latou manatu pe aisea
na naunau ai le aiga o Mou Tham ia
faia na osigataulaga maoae ina ia o
i le malumalu. O a osigataulaga na
latou faia pe na vaaia o fai e isi ina
ia auai i le malumalu ma maua ona
faamanuiaga?
Motugaafa faafaiaoga
“Pe a tatou feiloai faatasi
e aoaoina mataupu o le
talalelei, e tatau ona faia i
se agaga o le migao. ... O le
le migao e fetaui lelei lava
ma faamoemoega o le tiapolo e ala lea i le taofiofia
o auala o faaaliga e le gata
i le mafaufau ae faapea
foi i le agaga” (Boyd K.
Packer, i le O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 89).
• Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi
o le lauga a Elder Richard G. Scott
“Tapuaiga i le Malumalu: O le Punavai o le Malosi ma le Mana i Taimi o
Faigata,” ma fai atu i le vasega e sue
fautuaga a Elder Scott i le ala e faamanuiaina ai i le auai i le malumalu.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea
latou te maua. O le fea o nei fautuaga
latou te lagonaina e sili ona aoga ia i
latou o alii talavou? Valaaulia i latou e
filifili se tasi po o le sili atu o le a latou
mulimuli ai i le isi taimi latou te auai
i le malumalu. Fai atu i alii talavou
199
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na masani ona maua atu
le Faaola o loo aoao i le
malumalu. Na Ia aoao atu
foi e ala mai i Ana perofeta o ona po nei faapea o
sauniga o le malumalu e
taitaia i tatou i faamanuiaga silisili e maua mai le
Togiola. A o faasolo ina e
malamalama i le taua o
sauniga o le malumalu,
e mafai ona sili atu lou
mafaia ona fautuaina alii
talavou e saunia e maua
sauniga o le malumalu mo
i latou lava.
e faasoa mai se aafiaga talu ai nei na
latou maua i le auai i le malumalu. O
a faamanuiaga na latou maua?
• Vaelua le vasega, ma fai atu i le tasi
afa e vaai faalemafaufau o i latou o
tuaa ua maliliu o alii talavou o loo i le
isi afa. Valaaulia i latou e vaai faalemafaufau na latou feoti e aunoa ma
le papatisoina ae ua latou taliaina le
talalelei i le lalolagi o agaga. Fai atu ia
i latou e tusi se savali i o latou tupuaga o loo feola ma tuu atu i se tasi o
alii talavou i le isi afa o le korama. Fai
atu i uso o le korama e faitau leotele le
savali. Tusi i le laupapa le autu o lenei
lesona, ma valaaulia alii talavou e
mafaufau i lenei fesili a o latou faitauina parakalafa muamua e fa o le lauga
a Elder Richard G. Scott “O Le Olioli i
le Faaolaina o e ua Maliliu.” Fai atu ia
i latou e faasoa mai o latou manatu.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o sauniga o le malumalu? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe
o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Taitai le korama i le fuafuaina o se
malaga i le malumalu e faia papatisoga mo e ua maliliu, ma aveina igoa
o o latou lava aiga pe afai e mafai.
E mafai foi ona ia valaaulia uso o le
korama e faaaoga mea na latou aoaoina i le aso e fautuaina ai isi uso o le
200
korama ia saunia e auai i le malumalu
faatasi ma i latou.
• Fesili atu i uso o le korama pe o le
a so latou manatu i le mea e tatau ona
latou faia ona o mea na latou aoaoina
i le aso.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O le Malumalu
Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le
Liahona, Me 2011, 90–94
le isi lua tausaga e totogi ai le pasese o le afafine e
toatasi lea sa lei mafai ona latou o—o se afafine ua
faaipoipo ma lana tama ma lona toalua.
Sei ou faasoa atu ia te outou le tala ia Tihi ma
Tararaina Mou Tham ma le la fanau e toa 10.
Sa auai le aiga atoa i le Ekalesia, vagana ai le
afafine e toatasi, i le amataga o le 1960 ina ua o
atu faifeautalai i lo latou motu, pe tusa ma le 100
maila (160 km) i saute o Tahiti. E lei leva ae o latou
mananao mo faamanuiaga o se aiga e faavavau ua
faamauina i le malumalu.
I tausaga mulimuli ane, na mananao ai Uso ma
Tuafafine Mou Tham e faamisiona i le malumalu.
E oo atu i le taimi lena, ua fausia ma faapaiaina le
Malumalu o Papeete Tahiti, ma e fa misiona na la
faia ai iina. [Tagai C. Jay Larson, “Temple Moments:
Impossible Desire,” Church News, Mat. 16, 1996, 16.]
O le taimi lena, o le malumalu aupito latalata ane
i le aiga o Mou Tham, o le Malumalu o Hamilton i
Niu Sila, e silia ma le 2,500 maila (4,000 km) i saute
sisifo, ma e na o le malaga taugata i vaalele e mafai
ona oo ai i ai. Sa leai se tupe a le aiga toatele o Mou
Tham e pasese ai i le vaalele, aua o lea sa ola taufaasoasoa mai mea uma sa faigata ona latou maua
mai se tamai faatoaga, ma sa leai foi se avanoa e
faigaluega ai i lo latou motu i le Pasefika. O lea sa
faia ai e uso Mou Tham ma lona atalii o Gerard se
faaiuga faigata, e o e faigaluega i Niu Kaletonia, e
3,000 miles (4,800 km) i le mea o loo faigaluega ai le
isi atalii.
Sa faigaluega alii nei e toatolu o le au Mou Tham mo
tausaga e fa. Sa na o Uso Mou Tham na faa-tasi ona
foi i le aiga talu mai lena taimi mo le faaipoipoga a
sona afafine.
Ina ua mavae tausaga e fa, sa lava se tupe na teuina
e Uso Mou Tham ma ona atalii e ave ai le aiga i le
malumalu i Niu Sila. Sa o uma i latou, sei vagana ai
le afafine e toatasi, sa maitaga. Sa faamauina i latou
mo le olaga nei ma le faavavau, o se aafiaga e le
mafaamatalaina ma le fiafia.
Na toe taliu sa’o mai lava Uso Mou Tham mai le
malumalu i Niu Kaletonia, lea sa ia faigaluega ai mo
Fuaitau mai ia Richard G. Scott, “O le Olioli i le Faaolaina o e ua Maliliu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012,
93–95
Ou te molimau atu ua pai atu le Agaga o Elia i loto
o le toatele o le fanau a le Tama i le lalolagi atoa,
ua mafua ai ona faatelevaveina le galuega mo e ua
maliliu i se saoasaoa tulaga ese.
Ae faapefea oe?Pe ua e tatalo mo galuega a ou
lava augatama?Ia faataatiaese na mea o lou olaga
e le taua tele. Ia filifili nei e fai se mea o le a i ai ni
taunuuga e faavavau. Atonu na musuia oe e sue ou
augatama ae ua e faapea e le o oe o se tagata sue
gafa. O e iloaina e le faapea seiloga o oe o se tagata
sue gafa?E amata uma lava i le alofa ma se naunautai faamaoni e fesoasoani ia i latou ua i ai i lena itu o
le veli o e ua le mafai ona fesoasoani ia i latou lava.
Tilotilo solo. O le a i ai se tasi i lo outou eria e mafai
ona fesoasoani atu ia manuia au taumafaiga.
O le galuega lenei o se galuega faaleagaga, o se
taumafaiga tele o le galulue faatasi o itu uma e lua
o le veli lea e tuuina atu ai le fesoasoani i itu uma e
lua. Soo se mea lava o e i ai i le lalolagi, o le tatalo,
faatuatua, naunautai, maelega, ma se ositaulaga, e
mafai ai ona e faia se saofaga mamana. Ia amata nei.
Ou te folafola atu ia te oe o le a fesoasoani atu le Alii
ia e maua se auala. Ma o le a e lagona ai le fiafia tele.
201
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
O le a le tautoga ma le feagaiga o
le perisitua?
Tatou te maua le perisitua paia e ala i se “tautoga ma se feagaiga.” O lona uiga
e tuu mai e le Tama Faalelagi ia i tatou Lana tautoga e mafai ona tatou maua le
mana ma le faamanuiaga o le perisitua pe afai tatou te osi feagaiga ma Ia ina ia
faalautele o tatou valaauga, ia faamaoni i le tausiga o poloaiga, ma ola i afioga
uma e tulei mai le fofoga o le Atua.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i taimi na e faalauteleina ai lou valaauga
i le avea ai ma se tasi o
loo umia le perisitua. O a
faamanuiaga na e maua a
o e faia lenei mea? O le a le
mea e uunaia oe ia faalau-
A o e suesue i mau ma isi punaoa e uiga i feagaiga o le perisitua, vaai mo mea na o le
a fesoasoani i alii talavou e faalautele o latou valaauga ma tiutetauave i le avea ai ma e
umia le perisitua.
tele lou valaauga?
MF&F 121:34–40 (Aisea e toatele ai e
valaaulia ae toaitiiti e filifilia)
Anthony D. Perkins, “Faaeteete mo
Outou Lava,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2012, 54–56
MF&F 121:41–46 (O le perisitua
e tatau ona faatoa faaaoga i le
amiotonu)
“Saunia mo le Mauaina o le Perisitua
Mekisateko,” Faataunuuina o Lou Tiute
i le Atua (2010), 84–87
HenryB. Eyring, “Faatuatua ma
le Tautoga ma le Feagaiga o le
Vitio: “Faapaiaina Outou Lava”
O a nisi mea e ono taofia
ai alii talavou mai le tausia
o le feagaiga na latou osia
ina ua latou maua le perisitua? O anafea na e vaaia ai
alii talavou o faalautele pe
faaaoga lo latou perisitua?
MF&F 84:33–44 (E maua e alii le ola
faavavau e ala atu i le tautoga ma le
feagaiga o le perisitua)
Perisitua,”Ensign po o le Liahona, Me
2008, 61–64.
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
202
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi
se ata e faatatau i se mea na latou aoaoina mai le lesona o le vaiaso ua tea
ma faasoa mai lena mea i le korama.
Na faapefea ona latou faaaogaina mea
na latou aoaoina?
• Aumai se lomifefiloi i le sauniga a
le korama, ma valaaulia alii talavou e
sue uiga o tautoga ma feagaiga. Fai atu
i se tasi o i latou e aotele faapuupuu
na uiga i le laupapa. Aisea e manatu
ai alii talavou o nei upu e fesootai
ma le mauaina o le perisitua? (tagai
MF&F 84:40–41).
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le tautoga
ma le feagaiga o le perisitua. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o
le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• O nisi o uso o lau korama atonu ua
faamaeaina le gaoioiga i le saunia mo
le Perisitua Mekisateko i Tiute i le Atua
(tagai itulau 84–86). Afai o lea, mafaufau e valaaulia i latou e aoao atu i isi
uso o le korama mea na latou aoaoina
e uiga i le perisitua.
• Tusi i le laupapa “O le Tautoga ma
le Feagaiga o le Perisitua.” Tusi i lalo
ifo “Ua folafola atu e le tagata” ma
“Ua folafola mai e le Atua.” Faamatala atu e i ai se feagaiga e osia e le
tagata ma le Atua pe a ia mauaina le
perisitua. Fai atu i uso o le korama
e sue Mataupu Faavae ma Feagaiga
84:33–44 ma faailoga le mea ua
folafola atu e i latou e mauaina le
perisitua ma le mea ua folafola mai
e le Atua o se taui. Fai atu ia i latou e
tusi mea ua latou maua i le laupapa
i lalo o le autu talafeagai. Faasoa
atu aafiaga patino na e maua o le a
fesoasoani i uso o le korama ia iloa
ai faamanuiaga e oo mai pe a tatou
faalautele lo tatou perisitua.
• Faaali le vitio “Faapaiaina Outou
Lava” ma fai atu i alii talavou e faasoa
mai mea ua latou aoaoina e uiga i le
taua o le faatuatua i le faalauteleina
o le perisitua. Faatasi ai ma le faatagaga mai le epikopo, valaaulia ni nai
tuafafine (e pei o tina o alii talavou) e
asiasi mai i le sauniga a le korama ma
faasoa mai i alii talavou pe na faapefea ona uunaia o latou olaga ma aiga e
ni perisitua faamaoni.
Motugaafa faafaiaoga
“Ia tali atu ma le faaaloalo
ma le migao i tali sese. Ia
mautinoa o loo lagona pea
e le tagata le fiafia e auai.
E mafai ona e filifili e te
tauaveina le tiutetauave i
lou tuuina atu o se faamatalaga faapea, “Ou te faamalie atu. Ou te manatu
e le’i manino lo’u tuuina
atu o lena fesili. Se’i ou toe
taumafai atu’ ” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga e
Sili Ai [1999], 72).
• Tuu atu i alii talavou taitoatasi se
kopi o le lauga a Peresitene Henry B.
Eyring “Faatuatua ma le Tautoga ma
le Feagaiga o le Perisitua,” ma valaaulia le korama e faailoa mai faamanuiaga uma ua saunoa mai Peresitene
Eyring e maua e tagata e umia le
perisitua a o latou faalautele o latou
valaauga i le faatuatua. Fai atu i uso
o le korama e faasoa mai ni mea ua
203
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I le taimi o Lana galuega talai i le lalolagi, na
valaaulia e le Faaola Ona
soo e galulue i le faatuatua
ma ola i upumoni sa Ia
aoaoina atu. I Ana aoaoga
uma, sa Ia taulai atu ai i le
fesoasoani i e mulimuli ia
te Ia e ola i le talalelei ma
o latou loto atoa. Taumafai
e mafaufau i ni auala e
fesoasoani ai i alii talavou
e malamalama ma ola i le
tautoga ma le feagaiga o le
perisitua ma o latou loto
atoa.
latou mauaina. O le a le faamanuiaga
o loo taua e Peresitene Eyring o le a
sili atu lo latou mananao e maua, ma
aisea?
• Faasoa atu i alii talavou le vaega ua
faaautuina “Tautoga ma le Feagaiga
o le Perisitua” mai le lauga a Elder
Anthony D. Perkins “Faaeteete mo
Outou Lava.” Valaaulia se tasi o alii
talavou e tusi i le laupapa le “auala
faaselesitila” ua faamatalaina e Elder
Perkins. Ona valaaulia lea o alii talavou taitasi e faaopoopo i le auala se
faailoilo lapatai o se tulaga matautia
faaleagaga e tatau ona aloese mai ai i
latou o loo umia le perisitua. O le a se
mea e mafai ona tatou faia i le avea ai
ma e umia le perisitua e aloese ai mai
nei tulaga matautia?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua? O a ni o latou lagona po o ni
uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tau atu i le korama le mea ua ia
fuafuaina e fai ina ia faalautele ai lona
valaauga ma tiutetauave i le perisitua
ma valaaulia uso o le korama e fai a
latou lava fuafuaga.
204
• Tuu atu se luitau i uso o le korama
e vaai mo auala ua faamanuiaina
ai i latou e le Tama Faalelagi pe a
latou faataunuuina o latou tiute
faaperisitua.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “Faatuatua ma le
Tautoga ma le Feagaiga o le Perisitua,” Ensign po o le
Liahona, Me 2008, 61–64
Sei ou faamatalaina atu nisi o faamanuiaga o le a e
mauaina a o e agai i luma i le faatuatua.
Muamua, o le mea moni lava faapea ua ofoina atu ia
te oe le tautoga ma le feagaiga o se faamaoniga lea
ua filifilia oe e le Atua i le iloaina lea o lou mana ma
le malosi. Na Ia silafiaina oe talu ona oulua mafuta
ma Ia i le lalolagi o agaga. O Lona muai silafiaina
o lou malosi ua Ia faatagaina ai oe ina ia e sailia le
Ekalesia moni a Iesu Keriso ma ofoina atu i ai le
perisitua. E mafai ona e lagonaina le mautinoa aua
ua ia te oe le faamaoniga o Lona mautinoaina o oe.
Lona lua, a o e taumafai e tausia au feagaiga ua
folafola mai e le Faaola Lana lava fesoasoani. Ua Ia
fetalai mai faapea a o e agai i luma i le faamamaluina o le perisitua: “ O iina o le a Ou i ai foi, ona o le
a Ou alu muamua atu i o outou luma. O le a Ou i ai
i lo outou lima taumatau ma lo outou agavale, ma o
le a i ai loʼu Agaga i o outou loto, ma siʼo faataamilo
outou e aʼu agelu, e sapasapai outou i luga.” (MF&F
84:88).
E i ai taimi e te moomia ai le faamautinoaga, e pei o
au, ina ia e maua le malosi e faafetaiaia ai au matafaioi i lenei perisitua paia. Na muai silafia e le Alii
lou moomia o le faamautinoaga. Na Ia fetalai, “Aua
ʼai se tasi e faamaoni i le mauaina o ia perisitua e lua
ua Ou tautala atu ai, ma le faalauteleina o o latou
valaauga, e faapaiaina e le Agaga i le faafouina o o
latou tino.”[MF&F 84:33.] . . .
Ua folafola atu foi ia te oe faapea o le a tuuina atu
ia te oe le mana e molimau atu ai ma i lena faagasologa o le a faamamaina ai oe ma faamalosia ai oe mo
le ola faavavau lea na folafola atu ia te oe. . . .
O loo i ai se isi faamanuiaga matagofie lea o le a
faamalosiauina ai oe a o e tausia au feagaiga o le
perisitua. O le auaunaga i le perisitua o le a saunia
ai outou mo le nonofo ai i aiga e faavavau. O le a
suia ai outou lagona i le uiga o le avea ma se tane po
o se tama po o se atalii po o se uso. O lena suiga
i lou loto o le a oo mai a o e lagonaina le faatupulaia
o lou faatuatua ma avea ai folafolaga o le ola faavavau e ala i le perisitua Mekisateko ma mea moni ia
te oe . . .
O au o se molimau tino o le auaunaga faaleperisitua e faia i le faatuatua e i ai ona aafiaga e suia ai o
tatou loto ma lagona. O se alii talavou o lagona mai
a’u upu i le asō e mafai ona ia mautinoa e faapea o
le faamamaluina o lona perisitua o le a puipuia ai
o ia mai faaosoosoga o le agasala o le feusuai lea
ua taatele i le lalolagi o loo tatou nonofo ai. O le a
mafaia e le perisitua Arona o loo faalogo mai ia te
au i le afiafi nei, a o ia faatupuina lona faatuatua i le
taui mautinoa o le ola faavavau e ala i le perisitua
faavavau, ona ia maua le mana e vaai atu ai i afafine
o le Atua i lo latou taua moni ma le folafolaga o ni
fanau e avea ma se mafuaaga o le a ia tumau ai i le
mama.
205
IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA
O le a le uiga o le ave i o tatou
luga le suafa o Iesu Keriso?
Pe a papatisoina i tatou, tatou te osi feagaiga e ave i o tatou luga le suafa o Iesu
Keriso. Tatou te faafouina lenei feagaiga pe a tatou fetagofi atu i le faamanatuga (tagai MF&F 20:77). Tatou te faataunuuina lenei feagaiga i le faamuamuaina lea o le Alii i o tatou olaga, i le taumafai lea e mafaufau ma amio e pei o le
a Ia faia, ma le tutu “o ni molimau a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma i
nofoaga uma” (Mosaea 18:9).
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a sou manatu i le uiga
o le tauave i ou luga le
suafa o Keriso? O le a se
mea e te faia ina ia tausia
ai lenei feagaiga?
O a luitau ma faamanuiaga e oo mai pe a ave e
alii talavou i o latou luga
le suafa o Keriso? E faapefea ona e fesoasoani i alii
talavou ia faamuamua le
Atua i o latou olaga?
O a mau ma punaoa o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le feagaiga na
latou osia e ave i o latou luga le suafa o Keriso?
Mosaea 5 (Aisea e taua ai le ave i o
latou luga le suafa o Keriso)
3 Nifae 27:27 (E tatau ona tatou taumafai ia faapei o Iesu Keriso)
MF&F 20:37, 77 (O le aveina i o tatou
luga o le suafa o Keriso o se vaega o
la tatou feagaiga o le papatisoga ma le
sauniga o le faamanatuga)
Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano
Moni Faapei o Keriso,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012, 90–92
Mervyn B. Arnold, “O le a se Mea
ua e Faia i Lou Igoa?” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2010, 105–7
Vitio: “Lototele e Tu Na o Oe”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le
faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
206
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e faasoa mai
soo se aafiaga talu ai nei na latou
maua na faamanatuina ia i latou pe na
faamalosia ai se mea na latou aoaoina
e uiga i fonotaga a le korama po o isi
vasega i le Lotu.
• Valaaulia se uso o le korama e tauloto le tatalo o le falaoa o le faamanatuga i (pe faitau mai MF&F 20:77. O le
a lo latou talitonuga i le uiga o le “ave
i o latou luga le suafa o lou Alo o Iesu
Keriso”?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le uiga o
le ave o le suafa o Iesu Keriso i o latou luga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga,
filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Faaali le vitio “Lototele e Tu Na o
Oe.” O le a le lagona o alii talavou i le
autu o le savali a Peresitene Monson i
lenei vitio? Na faapefea ona faaalia e
le autalavou i le vitio ua latou aveina i
o latou luga le suafa o le Faaola? Valaaulia alii talavou e faasoa mai o latou
lava aafiaga faapea.
pei “O le a le uiga o le ave i o tatou
luga le suafa o Keriso?” ma “Aisea e
taua ai le ave i o tatou luga le suafa
o Keriso?” Fai atu ia i latou e faasoa
mai mea na latou maua ma lisi ni mea
faapitoa e mafai ona latou faaalia ai
ua latou aveina i o latou luga le suafa
o le Faaola.
• Faasoa atu le saunoaga lenei mai ia
Peresitene Henry B. Eyring: “Ua tatou
folafola atu e ave i o tatou luga Lona
suafa. O lona uiga e ao ona tatou vaai
ia i tatou lava o ni Ona Soo. O le a
tatou faamuamua o Ia i o tatou olaga.
O le a tatou mananao i mea e finagalo
ai o Ia nai lo mea tatou te mananao
ai po o mea ua aoao mai le lalolagi
ia tatou mananao i ai” (“Ina ia Tasi
i Tatou,” Ensign po o Liahona, Iulai
1998). Vaevae le vasega ini vaega se
tolu, fai atu i vaega taitasi e talanoaina
se tasi o fesili nei: O le a le uiga o le
vaai ia i tatou lava oni fanau a Keriso?
E faapefea ona tatou faamuamua le
Faaola i o tatou olaga? O le a le uiga o
le manao faapei ona manao ai le Faaola? Fai atu i se tagata se toatasi mai
vaega taitasi e faasoa mai i le vasega
le mea na talanoaina e lana vaega.
• Fesili i alii talavou pe ua latou iloa
pe aisea na filifili ai e o latou matua o
latou igoa. E faapefea ona uunaia e o
latou igoa po o ai i latou ma le ala o
loo latou taumafai e ola ai? Valaaulia
nisi o alii talavou e faitau Helamana
5:6–8, ma valaaulia isi e faitau parakalafa muamua e tolu o le lauga a Elder
Mervyn B. Arnold “O Le a le Mea ua
E Faia i Lou Igoa?” Fai atu ia i latou e
aotele e le tasi ma le isi mea na latou
faitauina. Na faapefea e igoa o Nifae,
Liae, ma Siaosi Alapati Samita ona
uunaia nei tagata ia ola amiotonu? E
faapefea e la tatou feagaiga ia ave i o
tatou luga le suafa o Iesu Keriso ona
musuia i tatou? Faitau faatasi o se
korama parakalafa mulimuli e lua o le
lauga, ma valaaulia alii talavou e talanoaina le ala o le a latou faaaogaina ai
le luitau a Elder Arnold.
• Valaaulia alii talavou e faitau
Mosaea 5, ma vaai mo tali i fesili e
• Faasoa atu le saunoaga lenei mai
ia Elder Robert D. Hales: “O le upu
Motugaafa faafaiaoga
“Fai atu i le au aoao e toe
fai le mataupu faavae
ia latou lava upu. O le a
fesoasoani lenei mea ia te
oe ia iloa i le amataga o le
lesona pe latou te malamalama ini upu po o manatu
faapitoa. Afai latou te le
malamalama, e mafai ona
e ofoina atu ni faamatalaga
o le a sili atu ai le taua o le
vaega o totoe o le lesona ia
i latou” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 26).
207
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na silafia e le Faaola i
latou na Ia aoaoina, ma na
Ia silafia ituaiga tagata o
le a avea ai i latou. Ina ua
latou tauivi, Na te lei fiu ia
i latou, ae na faaauau pea
ona alofa ma auauna atu
ia i latou. E faapefea ona
e faaalia lou alofa ma le
lagolago i alii talavou o loo
e aoaoina?
Kerisiano o lona uiga o le tauaveina
i o tatou luga o le suafa o Keriso.”
Vaevae le lauga a Elder Hales “ Avea
o se Kerisiano Moni e Faapei o Keriso
” i alii talavou. Fai atu i alii talavou
taitasi e faitau lana vaega, ma vaai mo
tali i le fesili “O le a le uiga o le avea o
se Kerisiano?” Fai atu ia te ia e faasoa
mai mea ua ia maua ma tuuina mai
ni faataitaiga o tagata ua ia taua oni
Kerisiano moni.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le ave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso? O a ni o latou lagona po o ni
uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai ona lagona i le uiga
o le aveina i ona luga o le suafa o le
Faaola.
208
• Valaaulia isi uso o le korama e
mafaufau pe o i ai ni suiga latou te
manaomia e fai i o latou olaga ona o
mea na latou aoaoina i le aso.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano
Moni e Faapei o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2012, 90–92
Ou te molimau atu o Lona alofa e le i’u ma Lona alofa
tunoa, e mafai ai ona tatou avea ma Kerisiano e faapei
o Keriso. Mafaufau i uiga auaumama nei faa-Keriso.
O faapefea ona tatou faamalolosia i tatou lava?
Alofa faa-Kerisiano. E taua i le Faaola tagata uma.
E agalelei ma agaalofa i tagata uma, na Ia tuua le
ivasefulu ma le iva ae saili le tasi,[Tagai Mataio
18:12–14] aua “o lauulu o [o tatou] ulu ua . . . faitaulia uma” [Luka 12:7] ia te Ia.
Faatuatua faa-Kerisiano. E ui i tofotofoga, faigata, ma
sauaga, ae sa faatuatuaina lava e le Faaola lo tatou
Tama Faalelagi ma sa filifili ai e faatuatua ma usiusitai i Ana poloaiga.
Ositaulaga faa-Kerisiano. I Lona soifuaga atoa, sa tuuina atu ai e le Faaola Lona taimi, Lona malosi, ma i’u
ai e ala i le Togiola, na Ia ofoina atu ai Ia lava ina ia
mafai ona toetutu fanau uma a le Atua ma maua le
avanoa e fai ai mo latou tofi le ola e faavavau.
Tausiga faa-Kerisiano. Faapei o le Samaria agalelei,
sa faapena foi ona aapa atu e le aunoa le Faaola e
laveai, alofa, ma faafailele tagata sa vagaia o Ia, tusa
lava po o a a latou aganuu, talitonuga, po o tulaga
na i ai.
Auaunaga faa-Kerisiano. Pe o le asuvai mai i se vaieli,
kukaina o i’a mo se tausamiga, po o le mulumuluina
o vae pefupefua, sa faaalu lava e le Faaola Ona aso e
auauna atu ai i isi—si’i a’e e ua le lavavā ma faamalolosia e ua vaivai.
Onosai faa-Kerisiano. I Ona lava faanoanoaga ma
mafatiaga, sa faatalitali atu le Faaola i Lona Tama.
Faatasi ai ma le onosai mo i tatou, o loo faatalitali
mai ma le onosai o Ia ia tatou iloa le mea tonu, ma
tatou toe foi atu ia te Ia i le aiga.
Filemu faa-Kerisiano. I Lana auaunaga atoa, sa Ia
uunaia ai le malamalama ma faalauiloa le filemu.
Aemaise lava i Ona soo, sa Ia aoao atu ai e le mafai
e Kerisiano ona femisaa’i ma isi Kerisiano, tusa lava
po o a o latou eseesega.
Faamagaloga faa-Kerisiano. Sa Ia aoao mai i tatou e
faamanuia atu ia i latou e fetuu mai ia i tatou. Sa Ia
faaali mai ia i tatou le auala e ala i le tatalo atu ia
faamagalo i latou sa faasatauroina o Ia.
Liua faa-Kerisiano. E faapei foi o Peteru ma Aneterea,
e toatele sa iloa le moni o le talalelei i le taimi lava
na latou faalogo ai i ai. Na liua ai lava i lena taimi. O
isi, e umi atu se taimi. I se faaaliga na tuuina mai ia
Iosefa Samita, sa aoao mai ai e le Faaola, “O le mea
e mai i le Atua o le malamalama lea; ma o ia o le e
mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua,
e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu ma malamalama tele pea
lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai,” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24] le aso atoatoa o lo tatou liua.
O Iesu Keriso o “le malamalama ma le Togiola o le
lalolagi; o le Agaga o le upumoni.”[Mataupu Faavae
ma Feagaiga 93:9.]
Tumau faa-Kerisiano e oo i le iuga. I Lona soifuaga atoa
lava, e lei fiu lava le Faaola i le faia o le finagalo o
Lona Tama, ae sa faaauau pea i le amiotonu, agalelei, alofa mutimutivale, ma le upumoni e oo i le iuga
o Lona soifua i la le tino.
209
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Aokuso: Faaipoipoga ma le Aiga
“O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai, ua faauuina e le Atua.… O le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Le Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau” (“O Le Aiga:
O se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129).
O otootoga o loo i lenei iunite o le a fesoasoani i e ua umia le Perisitua Arona ia malamalama i le taua o le aiga i o latou lava olaga ma i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo
Lana fanau. O upumoni latou te maua i lenei iunite o le a fesoasoani ia i latou e puipui ai faaipoipoga ma le aiga mai osofaiga ma taufaasese a le fili. O nei upumoni o le
a fesoasoani foi ia i latou e faataunuu ai o latou tiute o le perisitua ia faamalosi o latou
aiga i le taimi nei ma tapena ai e tausia ni aiga amiotonu i le avea ai ma ni tane ma ni
tamā agavaa i Siona.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E mafai faapefea ona ou faamalosia lo’u aiga? (Tiute i le Atua)
Aisea e taua ai le ola mama?
Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu?
Aisea e taua ai le aiga?
O a tulaga faatonuina a le Ekalesia e faatatau i tafaoga faamasani?
E mafai faapefea ona ou saunia nei e avea ma se tane ma se tamā amiotonu?
E faapefea ona faaatoatoa e matafaioi o alii ma tamaitai ia le tasi ma le isi i totonu o aiga?
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
211
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Auauna Atu i Isi,” itulau 26–27, 50–51, 74–75
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
“Aiga ma Uo,” itulau 79–83
212
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
Tiute i le Atua
E mafai faapefea ona ou
faamalosia lo’u aiga?
“E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso.
O aiga … manuia e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo,
salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia
tuufaatasi” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2010, 129). A o tatou fesoasoani atu i o tatou matua i le ausiaina o nei sini,
e mafai ona tatou fesoasoani i o tatou aiga ia maua le fiafia lea e finagalo i ai le
Tama Faalelagi mo i tatou.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni isi o aafiaga sa
outou maua ma lou aiga
ua faapea ona aumai ai
ia te oe le fiafia? O a ni
faamanuiaga ua e vaaia i
lou aiga a o e mulimuli i
aoaoga a le Faaola?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a
fesoasoani i alii talavou e faamalosia ai o latou aiga?
O le a se mea ua e iloa e
uiga i le olaga faaleaiga o
alii talavou o loo e aoao-
2 Nifae 25:26 (Tatou te aoao a tatou
fanau e uiga ia Keriso)
ina? E mafai faapefea ona
e fesoasoani i alii talavou
ia malamalama e sili atu le
fiafia o aiga pe a latou taumafai e mulimuli i aoaoga
a le Faaola?
1 Nifae 8:12 (Sa manao Liae i lona
aiga ia aai i le fua o le laau o le ola)
1 Nifae 16:14–32 (Ua faamalosi Nifae
i lona aiga)
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2010, 129.
M. Russell Ballard, “Tamā ma Atalii:
O Se Mafutaga Tulaga Ese,” Ensign po
o le Liahona, Nov. 2009, 47–50; tagai
foi i le vitio “Tamā ma Atalii,” lds.
orgyouthvideo.
Mary N. Cook, “Faamalosi le Aiga
ma le Auaiga,”Ensign po o le Liahona,
Nov. 2007, 11–13.
Vitio: “E Lua Uso e Va A'i,”“E Ala i
Mea Faatauvaa”
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 27, 51, 75, 82
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi
e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga
paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama
e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o
mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
213
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• A o le’i amata le vasega, valaaulia
se tasi o le au peresitene o le korama
e filifili se viiga e faatatau i le lesona o
le vaiaso ua te’a. Tuu atu ia te ia e faitau fuaitau mai le viiga ma faasoa atu
i tagata o le korama auala e faatatau
ai lenei viiga i le lesona o le vaiaso
ua te’a.
• Fai atu i se tagata o le korama e faaali atu se ata o se aiga mai tusitusiga
paia ma faasoa atu pe na faapefea ona
aumaia le fiafia po o le faanoanoa i le
aiga ona o amioga a tagata eseese o le
aiga (o aiga e talanoaina e mafai ona
aofia ai Liae, Iakopo, Atamu, po o isi).
Aoao faatasi
Fuafuaga o le Tiute i le
Atua
Tuu atu se taimi i le
faaiuga o le fonotaga a le
korama mo alii talavou e
fai ai ni fuafuaga i totonu
o o latou tusi Tiute i le Atua
pe o totonu o le lomiga i le
initoneti o le Tiute i le Atua.
O nei fuafuaga e patino,
ae e mafai e tagata o le
korama ona fesoasoani i le
tasi ma le isi e fatufatu ni
manatu mo a latou fuafuaga.
O le faamoemoega o le lesona lenei o le, ia uunaia alii talavou taitoatasi e faataunuu
lona tiute faaleperisitua o le faamalosia o lona aiga. O se vaega o lenei lesona, e tatau
i tagata o le korama ona fai ni fuafuaga i a latou tusi Tiute i le Atua e auauna atu i
tagata o aiga pe amata ona galulue i a latou galuega faatino “Aiga ma Uo”. A o lei
amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi Tiute i le
Atua ma i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai
aafiaga latou te maua a o latou faataunuuina a latou fuafuaga.
• Mafaufau e valaaulia nisi o le
korama e aoao atu vaega o le lesona
lenei. Mo se faataitaiga, e mafai ona
latou faasoa atu mea e fai e o latou
aiga e aumai ai le fiafia, pe e mafai
ona latou faaaogaina se tasi o gaoioiga o loo i lalo. Atonu ua uma ona
fai e nisi o ositaulaga le gaoioiga o
le “Aiga” i le Tiute i le Atua (itulau
80–82) ma e mafai ona faasoa atu o
latou aafiaga.
• Fai atu i alii talavou e tusi i lalo ni
faafitauli e taofia ai nisi o aiga mai le
fiafia. Tuu atu i alii talavou taitasi se
kopi o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga
i le Lalolagi” (tagai Tiute i le Atua,
107). Tuu atu i tagata o le korama ni
nai minute e faitau ai le parakalafa
lona fitu ma vase lalo o mataupu
214
faavae lea e taitai atu ai i le fiafia i le
olaga faaleaiga. Fai atu i alii talavou
taitasi e faitau le 1 Nifae 16:14–32 ma
faasoa mai ni auala sa faaaoga ai e le
aiga o Liae ia nei mataupu faavae. Fai
atu ia i latou e faasoa atu ni aafiaga na
latou maua na aoaoina ai i latou i le
taua o nei mataupu faavae i le olaga
faaleaiga.
• Valaaulia tagata o le korama e
matamata i se tasi o vitio o loo fautuaina atu i le otootoga lenei ma vaavaai
mo mea na fai e tagata o le aiga e
faaleleia ai a latou mafutaga. Fai atu
i alii talavou e faasoa atu e uiga i se
taimi na latou faamalosia ai o latou
lava sootaga faaleaiga ma o a foi ni o
latou lagona na maua ai.
• Tufa atu vaega o le lauga “Faamalolosia o le Aiga ma le Auaiga” i alii
talavou ma fai atu ia i latou e vaavaai
mo auala e mafai ona latou faamalosia ai o latou aiga i le taimi nei. Fai
atu ia i latou e faatutu ni sini e faavae
i mea na latou faitauina (e mafai ona
latou tusia i totonu o o latou tusi Tiute
i le Atua i le itulau 82). Ia tulitatao i le
aluga o ni nai vaiaso o lumanai e vaai
pe o a ni auala ua faia ai se eseesega e
le mulimuli i a latou fuafuaga.
• Valaaulia alii talavou e faitau le
“Aiga” i le Mo le Malosi o le Autalavou
ma faailoa ma faasoa atu mea e mafai
ona latou faia e faamalosia ai o latou
aiga. Fai atu i alii talavou taitoatasi
e susue lana tusi Tiute i le Atua i le
vaega “auauna atu i isi” (tiakono,
27; aoao, 51; ositaulaga, 75) ma tusi
mea e mafai ona ia faia e faamalosia
ai lona aiga e ala i le auauna atu ia i
latou (tagai “My personal plan to give
service”). Fai atu i nai alii talavou
e faasoa atu a latou fuafuaga i le
korama.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le auala e mafai ai e i latou, o e e umia le perisitua, ona faamalosia o latou aiga?
O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata
e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa alofa le Faaola i Ona
soo, tatalo mo i latou, ma
faaauau pea ona auauna
atu ia i latou. Sa Ia maua
ni avanoa e faatasi ai ma
i latou ma ia faaali atu ai
Lona alofa. Sa Ia silafia
mea latou te fiafia i ai, faamoemoega, ma manaoga
ma mea sa tutupu i o latou
olaga. Fai atu i alii talavou
e sue ni auala e faasoa
atu ai lo latou alolofa ma
auauna atu i isi tagata o o
latou aiga.
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Fai atu i alii talavou e tusi i a latou
tusi Tiute i le Atua mea e mafai ona
latou faia e faamalolosia ai o latou
mafutaga ma tagata o o latou aiga (pe
afai latou te le’i faia; tagai itulau 82).
• Tuu atu lana molimau e uiga i le
tiutetauave taua ua i ai i alii talavou
taitoatasi e fesoasoani ai i lona aiga ia
fiafia atili.
• Fai atu i tagata o le korama e faasoa
atu ni auala sa latou fesoasoani ai i o
latou aiga ia fiafia atili.
215
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Mary N. Cook, “Faamalosi le Aiga ma le
Auaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 11–13
E faamanatu mai e le Mo Le Malosi o le Autalavou ia i
tatou “o le avea ai ma se vaega o le aiga o se faamanuiaga sili. . . . E le tutusa uma aiga, ae taua aiga
taitasi i le fuafuaga a le Tama Faalelagi” (tamaitusi,
2001, 10).
E manaomia e aiga uma le faamalolosia, pe o se aiga
e lelei po o se aiga foi e sili ona faaletonu. O lena faamalolosia e mafai ona maua mai ia te oe. O le mea
moni, i nisi o aiga, atonu e na o oe lava le puna o le
malosi faaleagaga. O loo faalagolago le Alii ia te oe
ina ia aumaia faamanuiaga o le talalelei i lou aiga.
E taua le atiina ae o mamanu o le amiotonu i lou
lava olaga, lea o le a mafai ai ona e faia se faataitaiga
lelei mo lou aiga, tusa lava po o le a le ituaiga aiga e
i ai lou aiga.
O le faataitaiga o lou ola amiotonu o le a faamalosi
ai lou aiga. Na tuuina atu e Peresitene Hinckley i
tamaitai talavou “se polokalama valafa faigofie” i
le sauniga aoao a Tamaitai Talavou i le tautotogo na
te’a nei, lea e le gata ina “faamautinoa ai lou fiafia”
ae o le a faamanuiaina ai foi lou aiga. Sa ia fautuaina i tatou taitoatasi ina ia “(1) tatalo, (2) suesue, (3)
totogi lau sefuluai, ma (4) auai i au sauniga,” Liahona
ma le Ensign, Me 2007, 115).
O le sailia o le fesoasoani a le Alii i aso taitasi e ala
i le tatalo o le a aumaia ai faamanuiaga e tele i lou
aiga. Fesili ifo ia te oe lava: “O ai o lo’u aiga e mafai
ona manuia i a’u tatalo patino?” “O le a se mea e
mafai ona ou faia e lagolago ai ma uunaia tatalo
faaleaiga?”
A o e suesue patino i tusitusiga paia, o le a e iloa
ai le Faaola ma Ana aoaoga. O le a e iloa mai Lana
faataitaiga, le auala e te alofa atu ai, auauna atu,
216
ma faamagalo tagata o lou aiga. Mafaufau pe mafai
faapefea ona e faasoa atu i lou aiga lou malamalama
i tusitusiga paia.
Ua tele taimi, e apoapoai mai ai Peresitene Hinckley
ia i tatou e “a’oga i le mea e gata ai lou mafai”
(Liahona ma le Ensign, Me 2007, 116). O lau aoga o le
a manuia ai lou aiga i le taimi nei ma o le a manuia
moni ai lava lou aiga i le lumanai. O le a se mea e
mafai ona e faia i le taimi nei e fuafua ai ma sauniuni ia lelei lau a’oga?
Sa aoao mai i tatou e Peresitene Hinckley “E ui o
le sefuluai e totogi i tupe, ae o le mea e sili atu ona
taua o le totogiina lea i le faatuatua” (Liahona ma
le Ensign, Me 2007, 117). Pe ua e iloaina ea faamanuiaga o le totogi o le sefuluai—i le faatuatua? A e
usitai i lenei poloaiga, o le a “toina mai [e le Alii]
pupuni o le lagi” (Malaki 3:10) e faamanuia ai oe ma
lou aiga.
E mafai faapefea i le auai i au fonotaga—aemaise
lava o le sauniga Faamanatuga—ona faamanuia
ai oe ma lou aiga? O le ‘ai ma inu e le aunoa i le
faamanatuga o le a fesoasoani ia te oe i le tausiga
o au feagaiga o le Papatisoga. A e ola agavaa ma
faafou lena feagaiga i vaiaso taitasi, o le a e agavaa
mo le taitaiga a le Agaga. O le a taiala oe e le Agaga
Paia ma o le a aoaoina oe i le mea e tatau ona e faia e
faamanuia ai lou aiga.
A e tautino atu e fai nei mamanu o le amiotonu, o le
a faamanuiaina oe i lou olaga atoa, ma o le a atiina
ae ai le faavae faaleagaga lea e mafai ona e faamalosi ai lou aiga e ala i faataitaiga. I le 1 Timoteo, o
loo aoao mai ai i tatou e Paulo e uiga i faataitaiga:
“Aua ne’i inoino se tasi i lou taulealea, a ia fai oe ma
faaaoao i e ua faatuatua, i le upu, ma le amio, ma
le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le gaoia”
(1 Timoteo 4:12).
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
Aisea e taua ai le ola mama?
O le legavia o le mama mai feusuaiga ma e aofia ai le ola mama i mafaufauga,
upu, ma amioga. O uiga feusuai militino ua faauuina e le Atua mo le foafoaina o fanau ma mo le faaali o le alofa i le va o le tane ma le ava. Ua poloai mai
le Atua e faapea, ia faapolopolo uiga feusuai mo le faaipoipoga. Afai tatou te
mama mai feusuaiga, tatou te agavaa mo le Agaga Paia, e puipuia mai faatamaiga faalelagona ma faaleagaga i agasala o feusuaiga, ma agavaa e tauave le
perisitua a le Atua.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ua faapefea ona faamanuiaina oe i le ola i le tulafono o le legavia?
O a ni aoaoga faavae o le a
sili atu ona fesoasoani i alii
talavou e lagona ai le taua
o le legavia? O a ni aoaoga
sese o latou vaaia e faapea
ona faaitiitia ai le taua o le
legavia?
Ia suesue ma le agaga tatalo i punaoa nei. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama ma lagona le taua o le legavia?
Kenese 39:7–21 (Sa sola ese Iosefa mai
agasala o feusuaiga)
Jeffrey R. Holland, “O Le Mama o le
Tagata Lava Ia”
1 Nifae 10:21 (E tatau ona tatou mama
ina ia mafuta ai ma le Atua)
Jeffrey R. Holland, “Fesoasoani ia i
Latou o Loo Tauivi ma le Tosina Atu
i Itupa Tutusa,” Liahona, Oke. 2007,
40–43
Alema 39:1–13 (O agasala o feusuaiga
e sili ona inosia)
Moronae 9:9 (O le legavia e pele ma
taua)
MF&F 46:33 (Faia e le aunoa le amiomama ma le paia i luma o le Alii)
David A. Bednar, “Matou te Talitonu i
le Nofomama,” Ensign po o le Liahona,
Me 2013
“Ofu ma Foliga Vaaia,” “Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai,” Mo le Malosi o le
Autalavou (2011), 6–8, 35–37
“Legavia,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 87–92
Vitio: “Ua Ou Filiflili Ia
Mama,”“Talitonuga Moni,”“Ola
Mama: O A Tapulaa?”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
217
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• O se taimi a o le’i amataina le
vasega, fai atu i se tagata o le korama
e saunia se otootoga e lua minute o
mea na ia aoaoina i le fonotaga ua te’a
a le korama. Faataga le alii talavou e
faasoa atu i le amataga o le lesona.
• Fai atu i se alii talavou e uu i luga
se ata o Iosefa o loo tetee atu i le
toalua o Potifara (tagai i le Gospel Art
Book, 11) ma otooto le tala i ana lava
upu. O le a le mea na iu ina tupu o se
taunuuga o le faamaoni o Iosefa? O le
a se mea na semanu e tupu pe ana ia
solia le tulafono o le legavia? Aisea e
taua ai le tumau i le nofomama?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O fesili e tusi i luga o le
laupapa a o lei amataina
le vasega, o le a fesoasoani
i le au a’oa’o e amata ai
ona mafaufau i autu a o
le’i amataina le lesona” (O
Le Aoao Atu, E Leai Se Isi
Valaauga E Sili Ai, 93).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i le tulafono o le legavia. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le
sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia lenei mea o se vaega o lana
fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina
ma aoao atu e uiga i le tulafono o le
legavia (tagai i le “Malamalama i Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66).
• Fai atu i nisi o alii talavou e faitau
mau e uiga i le legavia (e pei o na o
loo fautuaina i lenei otootoga); fai
atu i isi e faitau le “Mama Atoatoa
i Tulaga Feusuai” i le Mo le Malosi o
le Autalavou; ae valaaulia le vaega o
totoe e faitau le “Legavia” i le Faamaoni i le Faatuatua. Fai atu ia i latou
e vaavaai mo tali i le fesili “Aisea e
taua ai i le Alii le ola mama?” ma
faasoa mai mea latou te maua. O le
a le eseesega o mataupu faavae o
loo i nei mau ma punaoa mai mea o
loo aoao mai e le lalolagi e uiga i le
legavia? O a ni mea ua aoao mai e alii
talavou mai nei punaoa e mafai ona
218
fesoasoani ia i latou e iloagofie ai le
sese o manatu o le lalolagi?
• Faaali atu le vitio “Ola Mama: O
A Tapulaa?” A uma le vitio fai atu i
alii talavou e faamatala mai po o a ni
mea ua aoao atu e talafaafaatusa (e
pei o le afu, vaalele, ma le kolokotaila)
e uiga i le tulafono o le legavia. O le
a se isi mea ua latou aoao mai i lenei
vitio? Valaaulia i latou e mafaufau ma
faasoa mai ni isi talafaafaatusa e aoao
mai ai le taua o le legavia.
• Vaevae ia alii talavou i ni vaega se
tolu. Tuu atu i vaega taitasi se tasi o
vaega o le saunoaga a Elder Jeffrey
R. Holland “O Le Mama o le Tagata
Lava Ia” po o le saunoaga a Elder
David A. Bednar “Matou te Talitonu
i le Nofomama.” Fai atu i vaega
taitasi e suesue a latou vaega ma tali
le fesili “Aisea e taua ai le mama mai
feusuaiga?” Valaaulia i latou e faasoa
mai ni faamatalaga po o ni upu moni
sa latou iloaina e anoa pe taua foi. E
mafai faapefea ona latou faaaogaina
mea sa latou aoaoina e fesoasoani ai
i a latou uo ina ia malamalama i le
mafuaaga e taua ai ia i latou le ola
mama?
• Fai atu i alii talavou e faaaoga le
vaega “Ofu ma Foliga Vaaia” i le Mo
le Malosi o le Autalavou e tali ai fesili
e pei o le “O a tulaga faatonuina a le
Alii e faatatau i le tauagafau?” “Aisea
e taua ai ia te oe le mulimuli i nei
tulaga faatonuina?” ma le “E mafai
faapefea e le tauagafau ona atagia pe
faatosina ai o tatou uiga faaalia agai
i le tulafono o le legavia?” Fai atu ia
i latou e faasoa atu a latou tali ma
mafaufau loloto i mea e mafai ona
latou faia e ola atoatoa ai i nei tulaga
faatonuina.
• Fesili atu i alii talavou pe faapefea
ona latou fesoasoani atu i se uo o
loo tauivi ma le tosina atu i le itupa
tutusa. Valaaulia i latou e vaavaai mo
ni manatu i le tusiga a Elder Jeffrey
R. Holland “Fesoasoani ia i Latou o
lo o Tauivi ma le Tosina Atu i Itupa
Tutusa.” Uunaia i latou e tusi se tusi
e mafai ona fesoasoani ai i la latou
uo. O a nisi mea ua latou aoao mai le
tusiga a Elder Holland?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu ona latou
malamalama i le tulafono o le legavia? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe
o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I soo se tulaga lava, o le
Faaola o loo avea ma se
faataitaiga ma se faiaoga.
Sa Ia aoaoina Ona soo i
le tatalo e ala i le tatalo
faatasi ma i latou. Sa Ia
aoaoina i latou e alolofa
atu ma auauna atu e ala i
le auala sa Ia alofa atu ai
ma auauna atu ai. Sa Ia
aoaoina i latou i le ala e
aoao atu ai Lana talalelei e
ala i le auala sa Ia aoao atu
ai. E faapefea ona avea oe
ma faataitaiga o le legavia
ma le ola mama i au alii
talavou?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i le
taua o le legavia ma ni mea o le a ia
faia e tumau ai i le ola mama.
• Ia luiina isi tagata o le korama ina
ia mama i o latou mafaufauga, talanoaga, ma amioga.
219
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Jeffrey R. Holland, “Personal Purity,”
youth.lds.org
Pe mafai ona ou ofoina atu ni mafuaaga se tolu pe
aisea e avea ai le [mama o le tagata lava ia] ma se
mataupu ma se taunuuga taua i le talalelei a Iesu
Keriso.
Ua i ai le agaga i se tulaga matautia
Muamua o le aoaoga faavae ua faaalia, ma toefuataiina o le agaga o le tagata.
O se tasi o upumoni “manino ma faigofie” ua toefuatai mai i lenei tisipenisione e faapea “o le agaga
ma le tino o le tagata lea.”(MF&F 88:15) ma afai e
tuueseese le agaga ma le tino, o alii ma tamaitai “e lē
mafai e le tagata ona maua se atoatoaga o le olioli.”
(MF&F 93:34). O le mafuaaga lena e taua ai le mauaina o se tino i le tulaga muamua, le mafuaaga e avea
ai le agasala o soo se ituaiga o se mataupu ogaoga
(ae maise lava o le agasala e oo mai ai oti uma e lua
faaletino ma le faaleagaga), ma le mafuaaga e matua
faapitoa ai le toetu o le tino i le manumalo maoae o
le Togiola a Keriso. . . .
Faamolemole, aua lava nei faapea: “O ai e tiga ai?
Aisea e le na o se saolotoga itiiti ai? E mafai lava ona
ou solitulafono nei ma salamo mulimuli.” Faamolemole aua lava nei faavalevalea ma agaleaga naua
faapea. Aisea? Ia, mo le tasi mafuaaga ona o le puapuaga le mafuatiaina i le tino ma le agaga na oo i ai
le Faaola o le lalolagi ina ia tatou mafai ona saoloto
(tagai MF&F 19:15–20). Ua tatou nofoaitalafu ia te Ia
mo lena mea. O le mea moni, ua tatou nofoaitalafu
ia te Ia i mea uma lava ona o lena mea. I le solitulafono taufeusuaiga ua afaina le tagata—le tino ma le
agaga.
O le faatusa tupito
Lona lua, o lagona vavalalata faaletagata e tatau ona
faapitoa mo se ulugalii ua faaipoipo aua o le faatusa
220
tupito lena o le faatasia atoatoa, o se atoatoaga ma
se faatasiga ua faauuina ma fuafuaina e le Atua.
Mai lava i le Faatoaga o Etena, o le faaipoipoga na
fuafuaina faapea o le tuufaatasia atoatoa o se alii ma
se tamaitai, —o la loto, faamoemoega, olaga, alofa,
aiga, lumanai, mea uma. . . .
I mataupu tau lagona vavalalata faaletagata, e tatau ona
e faatali! E tatau ona e faatali seia mafai ona e tuuina
atu mea uma, ma e le mafai ona e tuuina atu mea
uma vagana ua e faaipoipo aloaia ma faaletulafono.
Afai e te faaauau ona sailia le faafiafiaina faaletino e
aunoa ma le faatagaga faalelagi, ua e i ai i se tulaga
matautia o lena faatafunaga faaleagaga, faalelagi
e mafai ai ona e faaleaogaina ai uma lou lagona
vavalalata faaletino ma lou mafaia ona tuuina atu
atoatoa le talitonuga i se alofa mulimuli ane, ma e
sili atu le moni. Atonu e mafai ona e iloaina ma le
inoino faapea o le mea na tatau ona e teuina ua uma
ona e faaaogaina, ma ua na o le alofa tunoa lava o
le Atua e mafai ai ona toe faaleleia le mama aiai na
e tuueseina atu ma le le manatu i ai. I le aso o lau
faaipoipoga o le meaalofa silisili e mafai ona e tuuina atu i lau soa faavavau o lou lava tagata e matua
silisili—mama ma le le pona ma agavaa mo lena
ituaiga mama o se taui.
O se meaalofa faaleatua
Lona tolu, pe mafai ona ou faapea atu o le lagona
vavalalata faaletagata e le gata o se faatusa o le faatasiga o se tane ma se ava—o le tuufaatasiga moni
lava o o la agaga—ae o le faatusa foi o le latou faia
tuu faatasi i le va o i laua ma lo la Tama o i le Lagi.
E faavavau o Ia ma atoatoa. E faaletino i tatou ma e
le atoatoa. Ae ui i lea, tatou te saili auala e oo lava
i le olaga faaletino ina ia mafai ai ona tatou faatasia ma Ia faaleagaga. O na taimi faapitoa e aofia ai
le tootutuli i se fatafaitaulaga o le faaipoipoga i le
maota o le Alii, faamanuiaina o se pepe fou, papatisoga ma le faamauga o se tagata fou i le Ekalesia,
Punaoa Filifilia
tagofia o faatusa o le Talisuaga Mulimuli a le Alii,
ma isi foi.
O ituaiga taimi nei tatou te tuu faatasia moni ai
lava o tatou loto ma le finagalo o le Atua, o tatou
agaga ma Lona agaga. I na ituaiga taimi, ua le gata
ua tatou faalauiloaina Lona faalelagi ae ua tatou
aumaia moni lava se vaega o lena faalelagi ia i tatou
lava. . . .
mai suafa uma lava ua filifilia e le Atua mo Ia lava,
Tama e sili ona fiafia o Ia i ai, ma o le foafoaga o
Lana upu taua lea —ae maise lava le tagata Foafoaga,
foafoaina i Lona faatusa. Ua tuuina mai ia te oe ma
au se vaega o lena faaleatua, ae i lalo o se tuutuuga sili
ona taua ma le paia. E pau lava le puleaga ua tuuina mai
ia i tatou o le loto-pulea.—o le loto-pulea e maua mai
le faaaloalo mo le mana faalelagi ua suitulaga i lenei
meaalofa.
221
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
Aisea e taua ai le faaipoipoga
faalemalumalu?
I le fuafuaga o le fiafia a lo tatou Tama Faalelagi, e mafai ai e se alii ma se
tamaitai ona faamauina i le tasi ma le isi mo le olaga nei ma le faavavau atoa.
O i latou o e ua faamauina i le malumalu ua i ai le faamautinoaga e faapea o
a latou faaipoipoga o le a faaauauina e faavavau pe afai latou te faamaoni i a
latou feagaiga. Latou te iloa e leai se mea, e oo lava i le oti, e mafai ona vavaeeseina tumau i latou.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu ia te
oe? O a ni faamanuiaga e
tuuina mai e lenei sauniga
mo oe ma lou aiga?
O a ni faataitaiga amiotonu o faaipoipoga faalemalumalu o loo i ai i alii
talavou? E mafai faapefea
ona e fesoasoani e toto ia
i latou se naunau sili atu
e faaipoipo i totonu o le
malumalu?
A o e suesue i nei mau ma isi punaoa e uiga i le faaipoipoga faalemalumalu, vaai mo ni
mea e ono fesoasoani ai i alii talavou ia lagona le taua o le faaipoipo i le malumalu o le
Alii.
MF&F 49:16–17 (O le faaipoipoga e
fesoasoani e faataunuu ai le faamoemoega o le Foafoaga)
MF&F 131:1–4; 132:15–21 (E manaomia le faaipoipoga faaselesitila mo le
faaeaga)
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 129.
Russell M. Nelson, “O Faitotoa o le
Oti,” Liahona, Iulai 1992, 90–93
David A. Bednar, “E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau,”
Liahona, Iuni 2006, 50–55.
Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e
Faavavau o le Faaipoipoga,” Ensign
po o le Liahona, Me 2011, 94–97
“Faaipoipoga,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 38–42
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
222
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e
mafaufau i se fesili na taliina i le
lesona o le vaiaso ua te’a, ona valaaulia lea o alii talavou taitasi e fai atu
lana fesili i isi sui o le korama. Faaalu
ni nai minute e tali ai fesili.
• Tuu atu i alii talavou e fai se lisi
o filifiliga taua o le olaga. Tuu atu
ia i latou e ta’u mai ia filifiliga latou
te manatu atonu o le a tele atu sona
aafiaga i lo latou faasinomaga e
faavavau ma faamatala pe aisea na
latou faia ai na filifiliga. Afai e mafai,
faaali atu se lua ata ma lou toalua o
le aso na oulua faamau ai i le malumalu. Faasoa atu ou lagona e uiga i
lou toalua ma le taua e faavavau o lau
faamauga i le malumalu.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i le taua o le faaipoipoga i le malumalu. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili
se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se uso o le korama e aoao
atu se vaega o lenei lesona. E mafai
ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai
ma aoao atu e uiga i aiga e faavavau
(tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66).
• Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau e faapea, ua latou iloa ane
o le a latou feoti i le aso lena. O le a se
mea o le a latou manatu pe mafaufau
i ai? O le a se mea latou te manatu o
se latou ausiga aupito taua lea? Fai
atu i se alii talavou e faitau le tala a
Elder Russell M. Nelson e uiga i lona
aafiaga lea na toeitiiti lava a maliu ai
i luga o se vaalele (mai lana tautalaga
“O Faitotoa o le Oti,” Liahona, Iulai
1992, 90–93). Aisea na le fefe ai o ia
e oti? O le a le mea sa ia manatu i ai
o lana ausiga aupito sili ona taua?
Aisea? O le a se mea ua aoao mai e
alii talavou e uiga i le aafiaga a Elder
Nelson i le taua o le faaipoipoga faalemalumalu?
• O le saunoaga a Elder David A.
Bednar “ E Taua le Faaipoipoga i Lana
Fuafuaga Faavavau” o loo faamatala
mai ai ni mafuaaga se lua e taua ai le
faaipoipoga ma ni mataupu faavae
taiala se tolu e uiga i le aoaoga faavae
o le faaipoipoga e faavavau. Tofi ia
tagata taitoatasi o le korama e faitau
se mafuaaga e tasi po o mataupu
faavae ona aoao lea o se isi tagata o le
korama i mea ua ia aoaoina e uiga i le
faaipoipoga mai mea sa ia faitauina.
O a ni aafiaga e mafai ona latou faasoa atu e faamaonia ai le taua o le mea
ua aoao mai e Elder Bednar?
Motugaafa faafaiaoga
“O tala e mafai ona fafaguina ai le fiafia o i latou
o loo aoaoina. E masani
ona sili atu ona tatou aoaoina atu se mataupu faavae
ma le aoga pe a tatou
faamatala atu muamua se
tala e faamalamalama ai. E
fesoasoani foi lea i tagata
o loo aoaoina ia malamalama i le mataupu faavae i
le tulaga o mea e tutupu i
aso uma” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 100).
• Ia faitau faatasi o se korama le
MF&F 131:1–4 ma le “O Le Feagaiga
Fou ma le Faavavau o le Faaipoipoga”
223
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I Lana auaunaga i le
lalolagi, sa fesiligia ai e le
Faaola ni fesili na faaosofia
ai Ona soo ia mafaufau ma
manatunatu loloto. Sa Ona
fiailoa moni a latou tali
ma olioli i lo latou faaalia
o le faatuatua. Taumafai
e mafaufau i nisi o fesili o
le a faaoso ai alii talavou e
mafaufau ma manatunatu
loloto e uiga i sauniga o le
malumalu ae maise lava o
le faaipoipoga faalemalumalu. Faalogo ma le toto’a
ia latou tali ma tali atu ma
le alofa e pei ona uunaia ai
e le Agaga.
i le Faamaoni i le Faatuatua (itulau 39),
e vaai ai mo tali i le fesili “Aisea e taua
ai le faaipoipoga faalemalumalu?”
Afai e manaomia, fesoasoani i alii
talavou e faamatala soo se upu po
o ni fuaitau e le masani ai. Fai atu i
tagata o le korama e lisi i lalo ia nisi o
mea e ono taofia ai alii talavou mai le
faaipoipo i le malumalu. O a ni mea e
mafai ona latou faia i le taimi nei ina
ia mautinoa ai latou te faaipoipo i le
malumalu?
• Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi
o le saunoaga a Elder Richard G. Scott
“O Faamanuiaga e Faavavau o le
Faaipoipoga.” O a ni lagona o Elder
Scott e uiga i lana soa e faavavau? O
a ni mea na faagaeetia ai alii talavou e
uiga i le la mafutaga ma lona faletua?
Fai atu ia i latou e mafaufau loloto po
o a ni mea e manaomia e maua ai se
mafutaga e pei o le mafutaga a Elder
ma Sister Scott.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faaipoipoga faalemalumalu? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o
i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei
aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuu atu lana molimau e uiga i le
taua o le faaipoipoga i le malumalu
ma lona manao ia faaipoipo i le
malumalu.
224
• Ia lui tagata o le korama ia tautino
ia faaipoipo i le malumalu i se aso.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga,” Ensign po o le Liahona,
Me 2011, 94–97
I le aso 14 o Iulai, 1953 sa ma tootutuli ai ma la’u
pele o Jeanene o se ulugalii talavou i le fatafaitaulaga o le Malumalu o Manti i Iuta. Sa faaaoga ai e
Peresitene Lewis R. Anderson le pule faamau ma
ta’u ai i ma’ua o le tane ma le ava ua faaipoipoina
mo le olaga nei ma le faavavau atoa. E leai so’u
malosi e faamatala ai le filemu ma le toafimalie e
maua mai i le mautinoa, a tumau pea ona ou ola ia
ou agavaa, o le a ma mafaia ma la’u Jeanene faapelepele ma a ma fanau ona faatasi e faavavau, ona o
lena sauniga paia na faia i le pule tonu o le perisitua
i le maota o le Alii.
Ua fusia le ma fanau e toafitu ia i ma’ua e na sauniga paia o le malumalu. Ua maliliu si o’u toalua
pele o Jeanene ma le toalua o le ma fanau. Ua latou
tuuina mai se uunaiga mamana i tagata taitasi o
totoe o lo matou aiga e ola ai, lea o le a maua ai e i
matou uma faamanuiaga uma e faavavau na folafolaina mai i le malumalu.
O poutu taua lava e lua o loo lagolago ai le fuafuaga
o le fiafia a le Tama i le Lagi, o le faaipoipoga ma le
aiga. O le maualuga tele o lona taua, ua taulai atu
ai taumafaiga faifai pea a Satani e faamalepe le aiga
ma faavaivaia ai le taua o sauniga o le malumalu,
lea e fusia faatasi ai le aiga mo le faavavau. E tele
atu se faauigaga o le faamauga o le malumalu a o
agaigai pea i luma le olaga. O le a fesoasoani ai ia te
outou e mafuta vavalalata ma tele atu ai mea e ausia
ma maua ai le olioli sili atu i le olaga nei. . . .
Faamolemole faamagalo mai au mo le talanoa e uiga
i lou toalua pele, o Jeanene ae o ma’ua o se aiga e
faavavau. Sa olioli pea o ia ma le fiafia, ma o le tele
o lena fiafia na maua mai i le auauna atu i isi. Na
oo lava i le taimi na ma’i tigaina ai, na ole atu ai o
ia i ana tatalo o le taeao i lona Tama i le Lagi e taitai
atu o ia i se tagata e mafai ona ia fesoasoani i ai.
O lena olega faamaoni na taliina pea lava pea. Na
faamāmāina avega a le toatele; na faapupulaina o
latou olaga. Na faamanuiaina pea o ia i le avea ai ma
tufugaaao na taitaia e le Alii.
Ou te iloa le uiga o le alofa i se afafine o le Tama i le
Lagi o lē e faatasi ma le alofa tunoa ma le tuuto na ia
ola ai i le ausiaina o ona tulaga gafatia atoatoa o se
tamaitai amiotonu. Ou te mautinoa lava i le lumanai, pe a ou toe vaai ia te ia i tala atu o le veli, o le a
ma iloaina ua atili faateleina le loloto o le alofa o le
tasi i le isi. O le a sili atu foi ona ma talisapaia o le
tasi ma le isi, i le tele o lenei taimi na ma valavala ai
i le veli.
225
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
Aisea e taua ai le aiga?
O le aiga ua faauuina e le Atua ma e autu i ai Lana fuafuaga mo le taunuuga e
faavavau o Ana fanau. O lenei fuafuaga paia ua mafai ai e tagata taitoatasi ona
toe foi atu i Lona afioaga ma tuufaatasia ai aiga e faavavau.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa, filifili vaega o le a fesoasoani i alii
talavou ia malamalama i le pogai e taua ai le aiga.
Aisea e te manatu ai ua
totonugalemu ai aiga i
le ata o le faaolataga a le
Tama Faalelagi? O a ni
auala ua e iloa ai le taua o
le aiga?
O a ni savali o loo maua e
alii talavou mai le lalolagi
ua faapea ona feteenai ma
mea ua ta’u mai e perofeta
e uiga i le taua o le aiga?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou
ia malamalama i le taua e
faavavau o le aiga?
Roma 8:16–17; Eperu 12:9 (O i tatou o
fanau a le Tama Faalelagi)
Kenese 2:18–24; MF&F 131:1–4; 138:48
(Upumoni o le talalelei e uiga i le
aiga)
L. Tom Perry, “Avea ma ni Matua
Lelei,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2012, 26–28
Neil L. Andersen, “Tamaiti,” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2011, 28–31
Mosaea 4:14–15; MF&F 93:40, 43,
48–50; 68:25, 27–29 (E aoao e tamaiti
le talalelei mai o latou matua)
Julie B. Beck, “Aoaoina o Mataupu
Faavae o le Aiga,” Liahona, Mat. 2011,
32–37
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 129 (tagai foi Faamaoni i le Faatuatua [2004], 10)
Vitio: “E Mafai na Faavavau Aiga”;
“O le Aiga o se Faalapotopotoga e
Faavavau”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
226
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e faasoa atu i
vaega taitoalua ia mea na latou aoaoina mai le lesona o le vaiaso ua te’a
ma auala e mafai ona latou faatatauina ai i o latou olaga.
• A o le’i amataina le fonotaga a le
korama, fai atu i alii talavou e aumai
se mea faitino e faatusa i ai se tasi o o
latou mea e manatua e sili ona fiafia i
ai ma o latou aiga (e pei o tu masani
faaleaiga, faiga malologa, ma isi
gaoioiga)
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i le taua o le aiga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o
le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e faitau
ia parakalafa mulimuli e valu o le
tautalaga a Elder L. Tom Perry “Avea
ma ni Matua Lelei,” ma vaavaai mo
tali i le fesili “Aisea e taua ai aiga?”
Valaaulia tagata o le korama e faasoa
atu mea ua latou maua. O a ni mea e
mafai ona fai e alii talavou e faaali ai
ua latou malamalama i le taua o aiga?
O le a faapefea ona aafia le auala latou
te faia ai tagata o o latou aiga i o latou
malamalama i le taua o aiga?
• Ia faitau faatasi o se korama le tala
e uiga i le feiloaiga a Elder Mason ma
Elder Spencer W. Kimball (i le tautalaga
a Elder Neil L. Andersen “Tamaiti”). O
a mea ua aoao mai e le lalolagi e uiga i
aiga? O a mea ua aoao mai e le Alii? O
a ni mea ua faamuamua e nisi o tagata
nai lo o le tausiga o se aiga? O a ni
faamanuiaga o le a maua e alii talavou
mo le faia o le aiga o se faamuamua
maualuga i o latou olaga?
• Vaevae le korama i le afa. Tuu atu i
le tasi afa se kopi o le vaega ua faaautuina “Tulaga Tuafaamatau i le Aiga”
mai le tautalaga a Julie B. Beck “Aoaoina o le Mataupu Faavae o le Aiga.”
Tuu atu i le isi afa se kopi o le vaega
ua faaautuina “Ua Ou Iloa Lea,” mai
foi i le tautalaga a Sister Beck. Fai atu
i vaega taitasi e aoao atu i le isi vaega
mea ua latou aoao mai la latou vaega.
O a ni mea faapitoa e mafai ona fai e
alii talavou e puipui ai le aiga?
• Faaali se tasi o ata vitio o loo
fautuaina atu i lenei otootoga, ma
fai atu i alii talavou e faalogo mo ni
mafuaaga na aumaia ai e le Tama
Faalelagi ia i tatou ni aiga. Fesili i alii
talavou pe faapefea ona latou tali atu
i se tagata o le a fai mai se tala faapea
“Ou te leiloa pe aisea e tatau ai ona
ou faaipoipo” po o le “Ou te manatu
ou te le manao e fai sau fanau pe a ou
matua.” Mata o le a sa latou tala e fai
atu i se tagata e le o tulaga lelei lona
aiga i le taimi lenei? (Tagai “Aiga,” Mo
Le Malosi o le Autalavou 14–15.)
Motugaafa faafaiaoga
“Afai e toatele ni tagata
e i ai ni o latou manatu e
uiga i se mataupu, atonu
e te manao e tuuina atu se
faamatalaga faapenei, ‘O
le a tatou faalogo muamua
atu i ou manatu, ona sosoo
ai lea ma oe.’Ona nonofo
lelei ai lea o i latou o loo e
aoaoina aua ua latou iloa o
le a latou maua se avanoa
e tautatala ai “(O Le Aoao
Atu E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 69).
• Tofi atu i alii talavou taitoatasi se
mau se tasi o loo i le otootoga lenei.
Fai atu i tagata o le korama e suesue
i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi” ma vaavaai mo se fuaitau e
faatatau i a latou mau. Valaaulia alii
talavou taitoatasi e faasoa atu lana
mau ma le vaega o le folafolaga e faatatau i ai. Fai atu i alii talavou e faasoa
atu soo se latou aafiaga o i ai e faailoa
ai le taua o aiga.
227
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola
Ona soo e molimau atu,
ma ao latou faia o lea, na
pai atu le Agaga i o latou
loto. A o e aoao atu alii
talavou e uiga i le pogai
e taua ai aiga, fai atu ia i
latou e faasoa atu a latou
molimau i le taua o le aiga
i le ata o le faaolataga a le
Atua.
228
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua lato malamalama
i le mafuaaga e taua ai aiga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Tuu atu lana molimau i le taua o le
aiga i le fuafuaga a le Atua.
• Fai atu i tagata o le korama e faasoa atu le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i se tagata o le aiga
po o se uo.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia L. Tom Perry, “Avea ma ni Matua Lelei,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 26–28
O a tatou agaifanua malolosi faaleaiga o le a avea ma
se puipuiga mo a tatou fanau mai “u fanafana mu a
le fili” (1 Nifae 15:24) ua tamau i o latou agaifanua
faaletupulaga, i agaifanua o faafiafiaga ma tagata lauiloa, i agaifanua a viiga ma faaeaea, ma le agaifanua
a le Initoneti ma ala o faasalalauga lea o taimi uma
latou te feitaia’i i ai. O le a fesoasoani ia agaifanua
malolosi faaleaiga i a tatou fanau ia ola i le lalolagi ae
aua le avea “ma ni o le lalolagi” (Ioane 15:19).
Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “O le
tiute o matua o le aoao o a latou fanau i nei mataupu faavae faaola o le talalelei a Iesu Keriso, ina ia
latou iloa le pogai e tatau ai ona latou papatiso ma
ia mafai ona latou musuia i o latou loto se manao e
faaauau pea ona tausi poloaiga a le Atua pe a uma
ona papatisoina i latou, ina ia mafai ona latou toe
foi atu i lona afioaga. Outou o o’u uso ma tuafafine
lelei, tou te mananao i o outou aiga, o a outou fanau;
tou te mananao ia faamauina i o outou tama ma
tina na muamua atu ia te outou . . . ? Afai o lea, ia
ua tatau ona e amata aoao atu i talaane o le moega
pepe. E tatau ona e aoao atu e ala i faataitaiga faapea
ma le faatonuga.” Iosefa Filitia Samita, i le Lipoti o
le Konafesi, Oketopa 1948. 153.]
Fai mai le folafolaga i le aiga:
“O le tane ma le ava ua i ai se tiutetauave paia e
alofa ma tausi e le tasi le isi ma a la fanau.‘O fanau o
le tofi lea mai le Alii’ ( Salamo 127:3). Ua i ai i matua
se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le
amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia faaletino ma le faaleagaga, ma ia aoao i latou e alolofa
ma feauaunaa’i, ia tausia poloaiga a le Atua ma avea
ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea latou
te nonofo ai. . . .
“. . . I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu
tamā i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i
latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le
puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina
o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi
paia, e ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi
o se paaga tutusa.” [“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,” Liahona ma le Ensign, Nov. 2010, 129.]
Ou te talitonu e ala mai i le fuafuaga paia ua faamamafaina mai ai le tiute faaletina o le faafaileleina ma
le aoaoina o le augatupulaga o loo sosoo mai. Ae e
matagofie tele le vaaia o tane ma ava o e ua galulue
faatasi i se faiga faapaaga moni lea latou te miloa
faatasi ai o latou faatosinaga ma fesootaiga lelei e
uiga i a latou fanau ma i a latou fanau.
O le osofaiga a le amioleaga e faasagatau mai ia
tatou fanau ua sili atu le poto ma lē ma nai lo se
isi lava taimi. O le fausia o se agaifanua malolosi
faaleaiga e faaopoopo ai se isi faavae o le puipuiga
mo a tatou fanau, e talitali ai i latou mai faatosinaga
a le lalolagi.
Ia faamanuia le Atua ia te outou tina ma tama lelei
o Siona. Ua Ia tuuina atu i la outou tausiga ia Ana
fanau e faavavau. I le avea ai ma ni matua tatou te
faipaaga, ma aufaatasi foi ma le Atua, i le faataunuuina o Lana galuega ma mamalu i Lana fanau.
O lo tatou tiute paia o le fai o le mea silisili tatou te
mafaia. Ou te molimau atu ai i nei mea i le suafa o
Iesu Keriso, amene.
229
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
O a tulaga faatonuina a le
Ekalesia e faatatau i tafaoga
faamasani?
Ua tuuina mai ia i tatou e perofeta o aso e gata ai ni tulaga faatonuina e uiga i
tafaoga faamasani e puipuia ai i tatou mai lamatiaga faaleagaga ma fesoasoani
ia i tatou e saunia ina ia i ai se aso o le a maua ai se soa agavaa e faavavau.
O nei tulaga faatonuina e aofia ai le aua nei tafao faamasani ao lei atoa le 16
tausaga, aloese mai le tafafao soo ma le tagata lava e tasi, ma ia na o i latou e
maualuga o latou tulaga faatonuina o le ola mama e te tafao faamasani i ai.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni faataitaiga ua e
vaaia ua aoaoina ai oe i le
taua o le usiusitai i tulaga
faatonuina a le Alii e uiga i
tafaoga faamasani?
O a ni aafiaga ma ni
manatu ua mamanu ai
manatu o alii talavou e
uiga i tafaoga faamasani?
O a ni faamalosiga o loo
latou lagonaina? O a ni
mea e tatau ona latou iloa
ina ia mafai ona tumau
faamaoni ai i tulaga faatonuina a le Alii?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
230
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O a ni mea e te manatu e sili atu ona
faatatau i alii talavou a o amata ona latou fegalegaleai ma tamaitai talavou
Teuteronome 7:3–4 (Aua le faaipoipo i
fafo atu o le feagaiga)
Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33
(Faataitai le amio mama ma le paia i
luma o le Alii)
“Tafaoga Faamasani,” Mo Le Malosi o
le Autalavou (2011), 4–5
Gordon B. Hinckley, “Ola Agavaa
Mo Le Teine Aupito Lalelei O Le a e
Faaipoipo I Ai i se Aso,” Liahona, Iulai
1998, 57–64
Vitio: “O Se Tausaga Fou 2010: Faamasaniga”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou taitoatasi e
ta’u atu se upu se tasi e faamatala ai
le lesona o le vaiaso ua te’a. Fesili atu
i alii talavou pe latou te mananao e
faasoa atu se aafiaga na latou maua i
le vaiaso ua te’a e faatatau i le lesona.
• Fai atu i alii talavou e lisi i luga o
le laupapa mea ua latou iloa e uiga
i tulaga faatonuina a le Alii e uiga i
tafaoga faamasani. Faaopoopo atu i
le latou lisi a o latou aoao atili e uiga i
nei tulaga faatonuina i le faagasologa
o le lesona.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama
i tulaga faatonuina a le Ekalesia e uiga i tafaoga faamasani. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou e faaaoga le
vaega “Tafaoga Faamasani” i le Mo
le Malosi o le Autalavou e tali ai fesili
e pei o le “O a tulaga faatonuina a le
Alii e faatatau i tafaoga faamasani?”
“Aisea e taua ai ona e mulimuli i nei
tulaga faatonuina?” ma le “E faapefea ona faia e e ua umia le Perisitua
Arona ia tamaitai talavou, e aofia ai i
latou latou te tafafao faamasani?” Fai
atu i alii talavou pe faapefea ona latou
faamalamalama atu i isi le mafuaaga latou te mulimuli ai i nei tulaga
faatonuina.
• Fai atu i alii talavou e faalogo mo
ma talanoa e uiga i fautuaga latou te
fiafia i ai a o latou faalogologo pe faitau i le saunoaga a Peresitene Gordon
B. Hinckley “Ola Agavaa Mo Le Teine
Aupito Lalelei o le a E Faaipoipo I Ai
i se Aso.” O le a se mea o aoao mai e
Peresitene Hinckley e uiga i filifiliga
e fai e alii talavou pe a latou tafafao
faamasani? Fai atu ia i latou e tusi i
lalo ni uiga latou te mananao ia i ai i
o latou toalua i le lumanai, ma filifilia
ia le itiiti ma le tasi se uiga mai le lisi
e mafai ona latou faaleleia atili ia avea
ai ma ituaiga soa o loo latou faamoemoe i ai. E mafai faapefea e o latou aafiaga i le taimi nei i tafaoga faamasani
ona faatosina ai le ituaiga tagata o le a
iu ina latou faaipoipo i ai?
Motugaafa faafaiaoga
“Fesili atu ia i latou o loo e
faiaoga ai po o le a sa latou
tala e fai pe afai ua manao
se tasi e fia iloa po o a mea
na latou aoaoina mai le
lesona” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 101).
• Faaali vaega o le “Tausaga Fou
2010: Tafaoga Faamasani,” ma taofi
le vitio ae faailoa tulaga faatonuina
o tafaoga faamasani o loo ta’u mai e
tagata i le vitio. Fai atu i alii talavou
e toe iloilo le “Tafaoga Faamasani” o
loo i le Mo le Malosi o le Autalavou ma
vaavaai mo tulaga faatonuina faaopoopo sa le’i faailoaina mai i le vitio. Fai
atu ia i latou e faasoa atu mea o le a
latou faia e tausi ai tulaga faatonuina
a le Alii e uiga i tafaoga faamasani.
• Fai atu i tagata o le korama e toe
iloilo le vaega “Tafaoga Faamasani” i
le Mo le Malosi o le Autalavou ma tusi
231
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa silafia e le Faaola i latou
sa Ia aoaoina ma tagata e
mafai ona avea ai i latou.
Sa Ia maua ni auala tulaga
ese e fesoasoani ai ia latou
aoao ma tutupuae ai—auala sa na o i latou lava na
faatatau i ai. A latou tautigā, e le’i fiu o Ia ia i latou
ae sa faaauau pea ona ia
alofa ma auauna atu ia i
latou. Tatalo ina ia e iloa
ma alofa i alii talavou e te
aoaoina ina ia mafai ona e
iloa mea latou te manaomia a o e aoaoina i latou
e uiga i le sauniuni mo le
ma le mauaina o se soa e
faavavau.
232
i lalo soo sa latou fesili e i ai e uiga i
tafaoga faamasani. Valaaulia se vaega
o alii ma tamaitai talavou e matutua
atu e tali a latou fesili ma talanoa i
tulaga faatonuina o tafaoga faamasani. Ia uunaia tagata o le vaega ia
aofia ai faataitaiga o auala na latou ola
ai i tulaga faatonuina a o latou tafafao
faamasani, e pei o le faiga faalelei o
lavalava, filifilia o gaoioiga talafeagai,
ma le tafafao faamasani ia i latou e
maualuluga o latou tulaga faatonuina.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i tulaga faatonuina a le Ekalesia e uiga i tafaoga faamasani? O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se
isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Uunaia tagata o le korama e faatu
se sini ia usitai i tulaga faatonuina a le
Alii e uiga i tafaoga faamasani.
• Tuu atu lana molimau i faamanuiaga e oo mai mai le usiusitai i tulaga
faatonuina a le Alii e uiga i tafaoga
faamasani.
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
E mafai faapefea ona ou
saunia nei e avea ma se
tane ma se tamā amiotonu?
“I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa
ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o
le Liahona, Nov. 2010, 129). E mafai ona tatou saunia mo nei matafaioi e ala i le
faataunuuina ma le faamaoni o o tatou tiute faaleperisitua, aoao i auala e maua
ai faaaliga patino, alolofa ma auauna atu i o tatou aiga i le taimi nei, mauaina o
se aoaoga, ma aoao auala e faigaluega ai.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona avea lau
auaunaga faaleperisitua a
o avea oe ma se alii talavou e saunia ai oe e avea
ma se tane ma se tama
amiotonu? O a ni isi mea
sa e faia e sauniuni ai? O a
nisi o mea e te moomoo sa
e faia?
O a ni aafiaga e mafai
ona maua e alii talavou
i le taimi nei e mafai ona
fesoasoani ia i latou e
sauniuni ai e avea o ni tane
ma ni tama amiotonu? O le
a faapefea ona faamanuiaina o latou aiga i le lumanai i a latou sauniuniga?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a sili
atu le anoa i alii talavou e te aoaoina?
Aperaamo 1:1–4, 18–19 (Ua vaai
Aperaamo i faamanuiaga e mafai ona
maua e ia ma ana fanau e ala i le i ai o
le perisitua i lona olaga)
1 Nifae 2:1–3 (Ua maua e Liae faaaliga
mai le Alii mo le saogalemu o lona
aiga)
1 Nifae 16:14–32 (Ua fesoasoani ma
faaali atu e Nifae le faaaloalo i lona
aiga ina ua latou fiaaai i le vao)
MF&F 42:22 (E tatau i se tane ona
faamaoni i lana avā)
MF&F 58:26–28; 107:99–100 (O mau o
loo faamatala ai le taua o le galue)
Robert D. Hales, “Ia Avea ma E
Tuuina Atu ma le Faautauta Mea e
Manaomia Faaletino ma le Faaleagaga,” Ensign po o le Liahona, Me
2009, 7–10
D. Todd Christofferson, “Uso e, O Loo
I Ai se Tatou Galuega e Fai,” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2012, 47–50
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 129.
Vitio: “O Se Galuega o loo Faagasolo”;
“E Mafai e Tama ona Faaaoga o Latou
Perisitua e Faamanuia Ai o Latou
Aiga”
L. Whitney Clayton, “Faaipoipoga:
Matau ma Aoao,” Ensign po o le Liahona, Me 2013
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
233
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i tagata o le korama e fefaasoaai taitoalua i se mea latou te manatua mai le lesona o le vaiaso ua te’a.
• Valaaulia ia uso o le korama e
faitau le Aperaamo 1:1–2 ma tusi ni
a latou lava faauigaga o nei mau, e
faamatala ai ia ituaiga tane ma tama
e fia avea ai i latou. Valaaulia i latou
e faasoa mai ni mea sa latou tusia pe
afai latou te mananao e fai. Uunaia i
latou e faaopoopo i a latou faamatalaga i le faagasologa o le lesona.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ia tuuina atu ni fesili e
moomia ai ona sailia e
tagata o loo aoaoina ia ni
tali i totonu o tusitusiga
paia ma aoaoga a perofeta
o aso e gata ai” (Aoao Atu,
E Leai Se Valaauga e Sili Ai
[1999], 64).
234
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama e malamalama
ai i auala e avea ai ma tane ma tamā amiotonu. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga,
filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e faitau le
parakalafa lona fitu o le “O Le Aiga:
O Se Folafolaga i le Lalolagi” (pe
matamata le vitio “E Faaaoga e Tama
le Perisitua e Faamanuia ai o Latou
Aiga”) ma tagai po o a ni o latou tiutetauave o le a i ai pe avea i latou ma
ni tane ma ni tama. Vaevae le korama
i ni vaega toalaiti, ma fai atu i vaega
taitasi e mafaufau i ni auala e mafai
ai ona latou sauniuni i le taimi nei
mo se tasi o nei tiutetauave. Fai atu i
se tagata e toatasi mai vaega taitasi e
faasoa mai i le korama mea sa talanoaina e lana vaega.
• Faitau faatasi o se korama, le
1 Nifae 2:1–3, lea ua maua ai e Liae se
faaaliga e sosola ese mai le amioleaga
o Ierusalema. O le a se mea ua aoao
mai e alii talavou i le faataitaiga a Liae
e uiga i le avea ma se tamā amiotonu?
O a ni mea e mafai ona latou faia i
le taimi nei e atinae ai uiga na i ai ia
Liae? Fai atu i alii talavou e faitau le
1 Nifae 16:14–32 ma vaai pe na faapefea ona fai e Nifae lona aiga. Na mafai
faapefea ona fesoasoani lenei mea e
tapena ai Nifae mo ona matafaioi o se
tane ma se tamā? Fai atu i alii talavou
po o a ni mea o latou faia i o latou
aiga i le taimi nei e saunia ai e avea
ma ni tane ma ni tamā.
• Fai atu i alii talavou e faitau
parakalafa muamua e valu o le tautalaga Elder D. Todd Christofferson
“Uso e, o loo iai sa Tatou Galuega e
Fai.” O a ni faataitaiga ua vaaia e alii
talavou e uiga i manatu fesuisuiai o le
lalolagi e uiga i alii? E mafai faapefea
ona fesoasoani le faataunuuina o o
tatou tiute o le Perisitua Arona ia i
tatou e tetee atu ai i nei faatosinaga?
O a ni mea e mafai ona tatou faia e
avea ai ma ituaiga alii e mafai ona faatuatuaina e o tatou aiga i le lumanai?
• Tofi ia alii talavou taitasi e faitau
se parakalafa mai le “Galue ma le
Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava”
po o le “Aoga” i le Mo le Malosi o le
Autalavou, pe faaali le vitio “A Work
in Progress.” O a ni mea ua aoao mai
e alii talavou mai nei punaoa e mafai
ona fesoasoani ia i latou ia avea ma ni
tane ma ni tamā faamanuiaina?
• Tofi alii talavou taitasi ia tofu ma
se vaega e tasi e faitau o mataupu
faavae e lima e faatatau i faaipoipoga
malolosi lea na faamatala mai e Elder
L. Whitney Clayton i lana saunoga
“Faaipoipoga: Matau ma Aoao.” O a
faataitaiga o nei mataupu faavae na
vaaia e alii talavou? O a nisi mea na
latou matauina i ni ulugalii malolosi
latou te mananao e faataitaia? O a ni
mea o lagona e alii talavou e mafai
ona latou faia ina ia ola ai i nei mataupu faavae i le taimi nei?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa alofaina, tatalo, ma
faaauau pea ona auauna
atu le Faaola i Ona soo.
Sa Ia silafia mea latou te
fiafia i ai, faamoemoega,
manaoga, ma mea na
tutupu i o latou olaga. O
a ni mea ua e iloa e uiga i
alii talavou o loo e auauna
i ai? O le a se mea e mafai
ona e faia e fesoasoani ia
i latou ia avea ma ni tane
ma ni tamā amiotonu i le
lumanai?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i auala e saunia ai mo o latou matafaioi i le lumanai o ni tane ma ni tamā? O a ni
o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga
le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia tagata o le korama e fai se
mea e faamalolosia ai o latou aiga.
• Faasoa atu ni sini ua ia faatutuina e
saunia ai e avea o se tane ma se tama
amiotonu.
235
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia D. Todd Christofferson, “Uso e, O Loo
I Ai Se Tatou Galuega e Fai,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2012, 47–50
Uso e, ua tele mea ua ta’u mai ma sa tusia i tausaga
e lei leva atu e uiga i luitau o alii ma tama. O ni nai
faataitaiga o ulutala o tusi, mo se faataitaiga, e aofia
ai le Aisea E Le O Toe I Ai ai ni Alii Lelei o Totoe, O Le
Tafiesea o Alii, O Le Mutaaga o Alii, Aisea e Toilalo ai
Tama, ma le Ia Faatamatane. O le mea e mataina ai, o
le tele o nei tusi e foliga mai sa tusiaina e tamaitai.
I soo se tulaga lava, o se autu taatele i nei iloiloga
e faapea i le tele o atunuu i aso nei o loo maua ai e
alii ni savali fenumiai ma feteenai e uiga i a latou
matafaioi ma le taua i malo. . . .
I lo latou naunautai e siitia ia avanoa mo tamaitai, o
se mea tatou te viia, o loo i ai i latou e faamaasiasia
alii ma o latou sao. E foliga mai latou te mafaufau i
le olaga o se tauvaga i le va o alii ma tamaitai—lea e
tatau ai i se tasi ona puleaina le isi, ma o le taimi nei
o le taimi o tamaitai. O nisi e finau mai o se galuega
o se mea aupito taua lea ma o le faaipoipoga ma
fanau e tatau ona fai i ai se filifiliga pe leai—o le
mea lea, aisea tatou te manaomia ai alii? I le tele o
ata tifaga a Hollywood, ata o le TV ma keipo, e oo
lava i faasalalauga faapisinisi, ua faaalia ai lava alii
o ni tagata e leai ni tomai, e moto le tofā, po o ni
tagata manatu faapito. O lenei aganuu o alii toilalopopo o loo i ai se aafiaga faataumaoi. . . .
Ua taliaina e nisi alii ma alii talavou ni savali le lelei
e fai ma se ‘alofaga e aloese ai mai tiutetauave ma lē
tuputupu ae ai lava. . . .
Uso e, e le mafai ona tatou oo i lenei tulaga. I le avea
ai ma alii o le perisitua, ua ia i tatou se matafaioi
236
taua e faia i le malo, i le aiga, ma i le Ekalesia. Ae
e tatau ona avea i tatou ma alii e mafai ona faatuatuaina e tamaitai, e mafai ona faatuatuaina e fanau,
ma e mafai ona faatuatuaina e le Atua. I le Ekalesia
ma le malo o le Atua i nei aso e gata ai, e le mafai
ona i ai ia i tatou ni tama ma ni alii e tautevateva. E
le mafai ona ia i tatou ni alii talavou e leai se amio
pulea ma ola e tau lava ina ia faafiafiaina. E le mafai
ona ia i tatou ni alii talavou matutua e le iloa po o le
a le mea e fai i lona olaga, o ē e le manatu mamafa i
le faia o ni aiga ma faia se saofaga moni lava i lenei
lalolagi. E le mafai ona ia i tatou ni tane ma ni tamā
e toilalo e tuuina atu le taitaiga faaleagaga i le aiga.
E le mafai ona ia i tatou ni ē o umiaina ma faaaogaina le Perisitua Paia, e tusa ma le Faatulagaga
a le Alo o le Atua, e faamaumau lo latou malosi i
ponokalafi pe faaalu o latou olaga i luga o Initoneti
(o le mea moni lava, ua avea ma o le lalolagi, ae ua
le o i totonu o le lalolagi).
Uso e, o loo i ai se tatou galuega e fai.
Alii talavou, e manaomia ona outou lelei i le a’oga
ona faaauau ai lea o a outou a’oga pe a uma aoga
maualuluga. O nisi o outou o le a mananao e faaauau suesuega i iunivesite ma ni galuega i pisinisi,
faatoaga, malo, po o isi matata. O nisi o le a lelei
atu i le tusiata, musika, po o le faiaoga. O isi o le a
filifilia se galuega faamiliteli pe aoao foi se tomai
faalematata. I le aluga o tausaga, sa i ai ni alii vane
mamanu sa galulue i ni galuega faatino toe faafou
ma faaleleia i lo’u fale, ma sa ou faamemelo i le
tomai o nei alii ma lo latou gafatiaina o galuega
mamafa. Po o le a lava le matata e te filifilia, e taua
le lava o lou tomai i na matata ina ia mafai ai ona e
tausia se aiga ma faia se saofaga mo le lelei i lou nuu
ma lou atunuu.
AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA
E faapefea ona faaatoatoa e
matafaioi a alii ma tamaitai ia le
tasi ma le isi i totonu o aiga?
I le fuafuaga paia, ua tuuina mai ai e le Tama Faalelagi i alii ma tamaitai ni
tiutetauave eseese e fesoasoani ia i latou i le faataunuuina o matafaioi faifaatasi o se tane ma se ava. “E tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le
alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma
le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a
latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le
isi o se paaga tutusa” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2010, 129).
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni faataitaiga ua e
vaaia o tina ma tama o e
ua faaatoatoaina e le tasi
le isi i o latou matafaioi?
O a ni auala ua aafia ai lou
aiga ona o se malamalamaaga e uiga i nei matafaioi e
faavavau?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou
ia malamalama i o latou
matafaioi paia o ni tamā
i le lumanai? O a ni mea
e mafai ona latou faia i le
taimi nei e tapena ai mo
lenei matafaioi?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e
faasoa atu i alii talavou?
MF&F 121:41–43 (Mataupu faavae e
faaaoga ai ma le amiotonu le perisitua)
Mose 3:21–24; 5:1–4 (Sa galulue faatasi Atamu ma Eva o se paaga tutusa)
M. Russell Ballard, “O Matafaioi Paia
o le Avea ma Matua,” Liahona, Mat.
2006, 10–17
D. Todd Christofferson, “O le Malosiaga Amiotonu o Tamaitai,” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2013
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign ma le Liahona, Nov. 2010,
129.
Vitio: “Ia Tatou Faatamatane,”“O
Tamaitai i o Tatou Olaga”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
237
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Faaali atu i tagata o le korama se
mea faitino po o se ata ma fai atu ia
i latou e faamatala pe faapefea ona
fesootai ma le lesona o le vaiaso ua tea.
• Aumai ni mea faitino se lua e
faaaoga faatasi ia ausia ai se sini fai
faatasi (e pei o se penitala ma se pepa
po o se samala ma se fao). Fai atu i alii
talavou e faamatala le eseesega o le
va o mea faitino ma auala e faaaoga
faatasi ai. Ia faamalamalama atu o alii
ma tamaitai ua tuuina i ai ni tiutetauave eseese lea e paleni (pe “faaatoatoa”) ai e le tasi le isi ina ia faataunuu
ai faamoemoega o le Atua. Fai atu
i alii talavou e faamatala ni auala e
faaatoatoa ai e alii ma tamaitai ia le
tasi ma le isi.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai e le Agaga Paia
ona musuia se toatasi po
o le sili atu foi o i latou o
loo e aoaoina ina ia tuu
atu ni o latou tomai o
loo moomia ona faalogo
i ai isi. Ia malamalama i
musumusuga e te mauaina
ina ia valaauina ni tagata
patino. E te lagona foi lava
le faagaeetia e talosagaina
se tagata e le’i ofo mai e
faailoa mai ona manatu”
(O Le Aoao Atu, E Leai Se
Isi Valaauga E Sili Ai [1999],
66).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le ogatasi o matafaioi o alii ma tamaitai i aiga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le
Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Tusi ulutala nei i luga o le laupapa:
Tiutetauave o le Tama ma le Tiutetauave
o le Tina. Fai atu i alii talavou e suesue
le parakalafa lona fitu “O Le Aiga: O
Se Folafolaga i le Lalolagi” (tagai Tiute
i le Atua, 107) ma fai se lisi o matafaioi
ua faamoemoe le Alii e faataunuu e
tamā ma tina (afai e tatau ai, fesoasoani i alii talavou e faamatala soo se
upu e le masani ai). E faapefea ona
faaatoatoa e matafaioi o le tina ma le
tama ia le tasi ma le isi? O a ni uiga
e sailia e alii e atinae e fesoasoani ia i
latou e faataunuu o latou matafaioi?
Valaaulia alii talavou e faasoa atu ni
faataitaiga o ni taimi sa latou molimauina ai le faataunuuina o matafaioi
faifaatasi a matua.
• Valaaulia alii talavou e suesue i le
Mose 5:1–12 ma lisi i luga o le laupapa
mea uma na fai faatasi e Atamu ma
Eva o se ulugalii (mo se ata, tagai
238
Gospel Art Book, 5). Fai atu i alii talavou e faaopoopo ni aitema faaopoopo
i le lisi e uiga i ni auala e tatau ona
galulue faatasi ai ia tane ma ava o ni
paaga tutusa.
• Faaali le vitio “O Tamaitai i o Tatou
Olaga” po o le “Ia Tatou Faatamatane.” O a ni mea ua aoao mai e alii
talavou mai le vitio e uiga i auala e
faamanuiaina ai e tane a latou avā?
Fai atu i alii talavou e mafaufau e uiga
i le ituaiga tane latou te mananao e
avea ai i se aso. O a ni mea e mafai
ona latou faia i le taimi nei ia avea ai
ma lena ituaiga tagata?
• Faatasi ai ma le faatagaga a le
epikopo, valaaulia se ulugalii ua
faaipoipoina e asiasi atu i le fonotaga a le korama. Faitau faatasi le
parakalafa lona fitu “O Le Aiga: O Se
Folafolaga i le Lalolagi,” ma fai atu i
alii talavou e faailoa atu tiutetauave
o alii ma tamaitai i totonu o aiga. Fai
atu i le ulugalii asiasi e talanoa e uiga
i auala ua fesoasoani ai le tasi i le isi
e faataunuu o laua matafaioi. Tuu atu
i alii talavou e faailoa atu ni auala ua
mulimuli ai le ulugalii i aoaoga i le
folafolaga i le aiga. Mafaufau e faasoa
atu auala ua fesoasoani ai le faaipoipoga ia te oe po o tagata o lou aiga ia
avea ma ni tagata lelei atu.
• Valaaulia alii talavou e lisiina uiga
lea e fesoasoani i tamaitai e avea ma
tina lelei poo e faafaileleina fanau.
E faapefea e Satani ona taumafai e
faavaivai le aafiaga o tamaitai? O ā
mea e mafai e alii talavou ona fai e
lagolagoina ma faamalosiauina le
aafiaga o tamaitai amiotonu i le lalolagi? E faapefea e le aafiaga o tamaitai
amiotonu ona taialaina alii talavou
ao latou sauni ai e avea ma toalua
ma tama? O se vaega o lenei talanoaga , ia faitauina e alii talavou vaega
ua filifilia mai le lauga a Elder D.
Todd Christofferson “O le Malosiaga
Amiotonu o Tamaitai.” Vaavaai, mo ni
faataitaiga,o parakalafa muamua e lua
ma tali e tolu e faavaivaiina le malosiaga amiotonu o tamaitai.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i matafaioi faifaatasi a alii ma tamaitai i totonu o aiga? O a ni o latou lagona po o
ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi
i lenei autu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa alofaina, tatalo, ma
faaauau pea ona auauna
atu le Faaola i Ona soo. Sa
Ia silafia mea latou te fiafia
i ai, faamoemoega, manaoga, ma mea na tutupu i o
latou olaga. O a ni mea ua
e iloa e uiga i alii talavou o
loo e auauna i ai? O le a se
mea e mafai ona e faia i le
taimi nei e fesoasoani ai ia
i latou ia saunia e pulefaamalumalu ai, tuuina atu
mea e manaomia mo, ma
puipuia o latou aiga i le
lumanai?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Fai atu i tagata o le korama e
faafetai atu i o latou tina ma tama mo
auala faapitoa ua faamanuiaina ai i
latou ona o le faataunuuina e o latou
matua o o latou matafaioi paia.
• Fai atu i alii talavou e sue ni auala
e fesoasoani ai e faataunuu o latou
matafaioi i le lumanai o le pulefaamalumalu i, tuuina atu mea e faaaoga
mo, ma puipuia o latou aiga.
239
Punaoa Filifilia
240
Fuaitau mai ia D. Todd Christofferson, “O Le Malosiaga
Amiotonu o Tamaitai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
tamaitai, ma faaleo atu se fanoga i tamaitai ia atiina
ae le mana amiotonu o i totonu o i latou.
Mo se taimi umi lava, na faalagolago ai tagata i
faatosinaga amiotonu o tamaitai. E ui e mautinoa
lava e le na o le pau lea o faatosinaga amiotonu na
faia i le lalolagi, o le faavae talafeagai sa tuuina atu
e tamaitai ua faamaonia le tulaga ese o le aoga i le
manuia o tagata uma. Masalo, ona o se tulaga aoao,
e tele lava ina le talisapaiaina ai lenei sāo o tamaitai.
Ou te fia faailoa atu le agaga faafetai mo faatosinaga
a tamaitai lelei, faailoa atu nisi o filosofia ma faiga
e tau faamata’uina ai le malosiaga ma le tulaga o
E aumaia e tamaitai faatasi ma i latou i le lalolagi se
uiga auaumama faapitoa, se meaalofa faalelagi lea
latou te atamamai ai i le faaosofia o na uiga e pei
o le faatuatua, lototele, malamalama i lagona o isi,
ma faaleleiga atili o mafutaga ma aganuu. Ina ua ia
viia le “faatuatua faamaoni” na ia maua ia Timoteo,
na ta’ua ai e Paulo o lenei faatuatua “sa muai i ai
ia Loi o le tina o lou tina, atoa ma Eunike lou tina”
[2 Timoteo 1:5].
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Setema: Poloaiga
“Manatunatu i le tulaga manuia ma le fiafia o i latou o e e tausi i poloaiga a le Atua”
(Mosaea 2:41).
O otootoga o i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou taitoatasi e aoao e uiga i
faamanuiaga e oo mai mai le usitaia o poloaiga a le Tama Faalelagi. A o tausia e alii
talavou poloaiga ma faaauau pea ona salamo, o le a latou faaali atu lo latou alolofa i le
Alii ma tausia i latou lava ia saoloto mai faatosinaga faalelalolagi.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E mafai faapefea ona ou i ai i le lalolagi ae le ni o o le lalolagi? (Tiute i le Atua)
E faapefea e mea ou te tautala ai ona aafia ai au ma i latou o loo siomia au?
E mafai faapefea ona ou teteeina ponokalafi?
Aisea tatou te anapopogi ai?
Aisea ua poloaiina ai i tatou e tausia le paia o le aso Sapati?
Aisea tatou te totogi ai sefuluai?
Aisea e taua ai ona faamaoni?
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Ola Agavaa,” itulau 16–17, 40–41, 64–65
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
241
SETEMA: POLOAIGA
Tiute i le Atua
E mafai faapefea ona ou i ai i le
lalolagi ae le ni o o le lalolagi?
“I se tasi taimi na tele lava ona tutusa tulaga faatonuina o le Ekalesia ma tulaga
faatonuina o malo, o lea ua i ai se vā tēle i lo tatou va, ma o loo faatupulaia pea
lena va” (Thomas S. Monson, “Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me
2011, 66). E finagalo le Alii ia tatou tumau faamaoni pea i Ana tulaga faatonuina ae aua le auai i le faia o mea leaga o le lalolagi. O le taimi lava foi lea, o loo
faamoemoe o Ia ia avea i tatou ma faatosinaga lelei ia i latou e siomia i tatou.
O a nisi o tulaga faatonuina i le lalolagi e le ogatasi
ma tulaga faatonuina o le
Ekalesia? O a ni faamanu-
Saunia oe lava ia faaleagaga
iaga ua oo mai ia te oe i le
ola ai i tulaga faatonuina
a le Alii? E mafai faapefea
ona faatosina e le faatumauina o ou tulaga faatonuina i latou e siomia oe?
“Ola Agavaa,” ”Faataunuuina o
LouTiute i le Atua (2010), tiakono,
16–17; aoao, 40–41; ositaulaga, 64–65
O faapefea ona taumafai
le lalolagi e faatosina le
auala o loo manatu ai alii
talavou i tulaga faatonuina
a le Alii? E mafai faapefea
ona faaauau e alii talavou ona lagolago tulaga
faatonuina a le Ali pe afai
o loo faaauau pea le atili
faaleagaina o tulaga o le
lalolagi? E mafai faapefea
ona avea alii talavou ma se
faatosinaga lelei ia i latou e
siomia i latou?
2 Tupu 6:14–17 (Na iloa e auauna a
Elisaia e le na o ia o i ai)
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a sili
atu le aoga i alii talavou e te aoaoina?
Kenese 39:1–20 (Tetee e Iosefa o Aikupito faatosinaga a le toalua o Potifara)
Mataio 26:41; MF&F 10:5 (Leoleo ma
tatalo ina ia e le ulu atu i se tofotofoga)
Ioane 15:19; 1 Nifae 8:24–28 (O i latou
o e mulimuli ia Keriso e masani ona
ulagia ma itagia e le lalolagi)
1 Korinito 10:13 (O le a le faaosoosoina i tatou e sili atu nai lo mea tatou te
gafatia)
MF&F 3:6–8 (Afai e sili atu ona tatou
faalagolago i le Atua nai lo o tagata, o
le a Ia lagolagoina i tatou e tetee atu i
le fili)
MF&F 62:1 (Ua silafia e le Alii o tatou
vaivaiga ma le auala e fesoasoani ai ia
i tatou i taimi o faaosoosoga)
MF&F 87:8 (Tutu i nofoaga paia)
Dallin H. Oaks, “Leai Ni Atua Ese,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
Robert D. Hales, “Tutu Malolosi i
Nofoaiga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2013
Thomas S. Monson, “Ia Lototele e
Tu Na o Oe,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2011, 60–67; tagai foi i le vitio “Ia
Lototele e Tu Na o Oe”
Vitio: “Ola Mafala i Mea o lo o Ola Ai”
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
243
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi
i luga o se fasipepa se fuaiupu se tasi
e otooto ai mea sa ia aoaoina mai le
lesona o le vaiaso talu ai. Tuu atu i ni
nai alii talavou e faitau leotele a latou
otootoga.
• Faaali atu i tagata o le korama se
moli (po o se isi fualaauaina mata
aava). Fai atu ia i latou e ta’u mai nisi
o tulaga faatonuina o loo i le Mo le
Malosi o le Autalavou. A o latou ta’uina
Fuafuaga o le Tiute
i le Atua
Tuu atu se taimi i le faaiuga
o le fonotaga a le korama
mo alii talavou e fai ai ni
fuafuaga i totonu o o latou
tusi Tiute i le Atua pe o
totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O
nei fuafuaga e patino, ae e
mafai e tagata o le korama
ona fesoasoani i le tasi ma
le isi e fatufatu ni manatu
mo a latou fuafuaga.
244
mai, ia tusi na mea i luga o le moli.
Tuu le moli i totonu o se koneteina
vai (o le a opeopea). Aumai i fafo le
moli mai le vai ona fofoe lea. Toe tuu i
totonu o le vai, o le a magoto. Valaaulia alii talavou e faasoa atu se mea ua
aoao atu e lenei mea ia i latou e uiga i
le tausia o tulaga faatonuina a le Alii.
Ia faasoa atu se faataitaiga faapitoa o
le faamanuiaina o lou olaga ona o le
tausia o se tulaga faatonuina.
Aoao faatasi
O le faamoemoega o le lesona lenei o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi ia malamalama i le auala e mafai ona ia i ai i le lalolagi ae le o ni o o le lalolagi, ma le auala
e fesoasoani ai lenei mea ia te ia ia ola agavaa e faaaoga le perisitua. I le avea ai ma se
vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona fai ni fuafuaga ia latou tusi Tiute i
le Atua ina ia suesue ma ola i tulaga faatonuina i le Mo Le Malosi o le Autalavou.
A o le’i oo i le fonotaga a le korama, fai atu i alii talavou e o mai ma aumai a latou tusi
Tiute i le Atua i le lotu, faatasi ma a latou kopi o le Mo le Malosi o le Autalavou. I
fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a
o latou faataunuuina a latou fuafuaga.
• Fai atu i alii talavou e faitau ia mau
o loo lisiina i le otootoga lenei (taitoatasi pe o se korama) ma talanoa i mea
ua latou aoaoina e uiga i le faatoilaloina o faaosoosoga. E faapefea ona
latou ola i tulaga faatonuina a le Alii
pe a faaosooso i latou e le lalolagi
e fai mea e ese mai pe taufaifai ia i
latou mo le i ai o ni tulaga faatonuina
maualuluga? O a ni o latou lagona ina
ua latou ola i tulaga faatonuina o le
Alii ma tetee atu i faaosoosoga? O a
aafiaga e mafai ona latou faasoa mai?
• Fesili atu i alii talavou pe na latou
faalogo i le fuaitau “E tatau ona tatou
i ai i le lalolagi ae le o ni e o le lalolagi.” O le a le uiga o lenei mea ia i
latou? O a ni aafiaga e mafai ona latou
faasoa mai e faatatau i lenei mataupu
faavae? Valaaulia i latou e faasoa
auala na iai le Faaola i le lalolagi ae le
ni o le lalolagi o ia (mo nisi faataitaiga , tagai i le lauga a Elder Robert D.
Hales “Tutu Malosi i Nofoaga Paia.”
O a mea ua aoao mai e alii talavou i
nei faataitaiga?
• Fai atu i alii talavou e sue i le
faasino mataupu o le Mo le Malosi o le
Autalavou ma filifili se tulaga faatonuina se tasi pe sili atu latou te mananao
e talanoaina. Fai atu i alii talavou taitasi e faaalu ni nai minute e suesue ai
le tulaga faatonuina ua ia filifilia ma
sauni e faasoa atu mea ua ia aoaoina.
Fai atu i alii talavou taitasi e susue
lana tusi Tiute i le Atua ma tusi i le
vaega “Galue” ia lana fuafuaga e ola i
lenei tulaga faatonuina (itulau 17, 41,
po o le 65). Faamalosiau i alii talavou
e fefaasoaai a latou fuafuaga ma isi,
pe a talafeagai. Valaaulia alii talavou
e o mai sauniuni i nai isi vaiaso o le a
sosoo ai e faasoa atu po o a ni auala
ua fesoasoani ai le mulimuli i a latou
fuafuaga ia i latou ina ia “i ai i le
lalolagi ae le o ni e o le lalolagi” (tagai
Ioane 15:19).
• Valaaulia alii talavou e faitau Esoto
20:3–6, ma fesili atu i ai pe faapefea
ona faatatau nei mau ia i tatou i nei
aso . Faitau le vaega 1 o le lauga a
Elder Dallin H. Oak “Leai Ni Atua
Ese ” o se korama. Mafaufau e aumaia
i le vasega nai meafaitino e fai ma
faailoga o mea faamuamua e ono lea e
taua e Elder Oaks, ma fai atu i tagata
o le korama e faafetaui meafaitino ma
mea faamuamua. Ao faia le faafetauiga, talanoa auala e mafai ai e se
tasi ona faatoilalo isi faamuamuaga
nai lo le auaunaga i lo tatou Tama
Faalelagi. E faapefea e lo tatou ave o
le faamuamua i le Atua ona suia mea
tatou te faamuamua i le olaga?
• Fai atu i le korama e fai se lisi o
poloaiga e ono faigata i alii talavou o
le latou tupulaga ona tausi. Valaaulia
alii talavou taitasi e filifili se aitema se
tasi mai le lisi ma faaaoga tusitusiga
paia, Mo le Malosi o le Autalavou, ma
ana lava aafiaga e tuuina atu le fautuaga i le auala e faatoilalo ai faaosoosoga e le usitai ai i lenei poloaiga.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa saunia o Ia lava e aoao
atu e ala i le faaaluina o le
taimi e tatalo ma anapogi
ai na o Ia lava. I taimi na
tuua ai na o Ia, sa Ia saili
atu mo le taitaiga a Lona
Tama Faalelagi. A o e
sauni e aoao alii talavou,
ia faaalu se taimi i le tatalo
ma saili mo le taitaiga a le
Tama Faalelagi ia iloa ai le
auala e fesoasoani atu ai i
alii talavou ia malamalama
i faamanuiaga ia e oo mai
i le ola i tulaga faatonuina
a le Alii.
• I le avea ai ma se korama, faitau le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8,
ma fesili atu i alii talavou pe latou te
manatu o le a le uiga o le tutu i nofoaga paia. Valaaulia i latou e mafaufau
loloto i lenei fesili a o latou matamata
i le vitio “Ola Mafala i Mea o lo o Ola
Ai.” O a ni malamalamaga faaopoopo
latou te maua mai i le tutu i nofoaga
paia mai lenei vitio? Fesili atu i alii
talavou po o a ni o latou lagona pe
mafai ona latou faia o latou aiga, a
latou aoga, po o o latou alalafaga o se
nofoaga e sili atu ona paia.
245
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le pogai, i le avea ai ma e umia le perisitua, e ao ai ona latou i ai i le lalolagi ae
le o ni o o le lalolagi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili
faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau i le taua o
le ola i tulaga faatonuina a le Alii.
246
• Ia faatautino alii talavou e faataunuu ia fuafuaga ua latou faia i le
vaega o le “Ola Agavaa” o o latou tusi
Tiute i le Atua.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Dallin H. Oaks, “Leai ni Atua Ese,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
O a nisi o mea o loo faamuamua e tagata o loo “auauna i ai” ua sili atu i lo le Atua—e oo lava i tagata
faalelotu—i o tatou aso? Mafaufau i filifiliga nei, e
tutusa uma lava i lo tatou lalolagi:
•Tu ma aga faaleaganuu ma faaleaiga
•Faasaoga faaupufai
•Siitaga i galuega
•Meatotino faalelalolagi
•Sailiga o mea faafiafia
•Pule, tautaua, ma le mamalu
Afai e leai ma se tasi o nei faataitaiga e foliga mai e
faatatau i soo se tasi o i tatou, masalo e mafai ona
tatou fautuaina mai nisi o faataitaiga e faatatau ia
i tatou. E sili atu le taua o le mataupu faavae nai lo
faataitaiga a tagata taitoatasi. O le mataupu faavae e
le o faapea mai ua i ai nisi mea ua tatou faamuamua.
O le fesili o loo tuuina mai e le poloaiga lona lua o le
“O le a se mea silisili o tatou faamuamuaina?” Pe o
tatou auauna ea i mea ua faamuamua po o atua ese
nai lo le Atua ua tatou tautino atu e tapuai i ai?Pe ua
tatou faagaloina ea le Faaola o le na aoao mai afai
tatou te alolofa ia te Ia, o le a tatou tausi i Ana poloaiga? (tagai Ioane 14:15). Afai o lea, o lona uiga ua
sese mea ua tatou faamuamua ona ua leai so tatou
popole mo le faaleagaga, faapea ai ma manaoga le
taupulea ia ua taatele i lo tatou vaitaimi.
247
SETEMA: POLOAIGA
E faapefea e mea ou te tautala
ai ona aafia ai au ma i latou
o loo siomia au?
O le auala tatou te tautatala ai e atagia ai lo tatou malamalama i ituaiga tagata e i
ai i tatou o ni fanau a le Atua. O la tatou gagana e mafai, a lē o le siitia ma faamalosiauina ai isi, pe e mafai foi ona faamanualia ma faatiga ai i isi. A tatou faaaogaina gagana faagaeetia, tatou te valaaulia le Agaga Paia e faatasi ma i tatou.
Saunia oe lava ia faaleagaga
E faapefa ona atagia i le
gagana e te faaaogaina
ia lou malamalamaaga
po o ai oe? Na faapefea
ona e faaaogaina ni upu e
musuia ai, aoao atu ai, faamafanafana ai, ma talanoa
ai? O le a se suiga o tulaga
faatonuina a le lalolagi e
uiga i gagana talafeagai i
le aluga o lou olaga?
Pe o le gagana o loo
faaaoga e alii talavou e faagaeetia ma faamalosiau, pe
e faatiga ma faamanualia
ai isi? E mafai faapefea ona
uunaia e alii talavou ia isi
o loo siomia i latou e faaaoga le gagana e valaaulia
ai le Agaga?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
248
O a ni mau ma tautalaga o le a fesoasoani i alii talavou ia lagona ai le taua o upu latou
te faaaogaina e talanoa ai i isi?
Faataoto 15:1–4; 16:24; 1 Timoteo 4:12;
Iakopo 3:2–10; Alema 31:5; MF&F
108:7 (O a tatou upu e mafai ona i ai
se aafiaga malosi i isi)
Mataio 12:36; 15:11; Efeso 4:29–32;
Mosaea 4:30 (E tatau ona tatou faaeteete i upu tatou e faaaogaina)
Jeffrey R. Holland, “O Gagana a
Agelu,” Ensign po o le Liahona, Me
2007, 16–18
“Gagana,” Mo Le Malosi o le Autalavou
(2011), 20–21
“Gagana Masoā,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 75
Vitio: “No Cussing Club,”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o
se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia ni alii talavou e faasoa
atu se mea na faagaeetia ai i latou e
uiga i le lesona o le vaiaso talu ai.
• Tusi ia fasifuaitau nei i luga o le
laupapa: Upu tatou te faitau i ai. Upu
tatou te faalogo i ai. Upu tatou te tusia.
Upu tatou te tautatala ai. Fai atu i alii
talavou e faitau le Efeso 4:29–32 ma
faamatala pe faapefea ona faatatau
lenei fuaitau i fasifuaitau e fa o loo i
luga o le laupapa. Fai atu i alii talavou
e mafaufau loloto i fesili nei: O a ni ou
lagona e uiga i le ituaiga gagana e te
faitau, faalogo, ma faaaogaina? E faapefea ona valaaulia pe faalotovaivai e
upu le taitaiga mai le Agaga Paia?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le taua o le
faaaogaina o gagana lelei. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le
sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Tusi i luga o le laupapa “Afai e
mafai e se tagata ona pulea lona
laulaufaiva, e mafai ona ia pulea
________.” Fai atu i alii talavou e sue
le Iakopo 3:2–10 ma faatumu le avanoa. Ia tofi alii talavou taitasi e faitau
se faaupuga faafaatusa se tasi o loo
faaaogaina i le Iakopo (faagutu solofanua, fuaiupu e 2–3; vaa, fuaiupu e
4; afi e mu ai vao laau e tele, fuaiupu
e 5–6; mea oona, fuaiupu e 7–8; puna
vai mama, fuaiupu e 10–11). Valaaulia alii talavou e sauni e aoao atu le
korama atoa i le mea ua aoao mai e a
latou tala faafaatsua e uiga i le pulea o
a latou faamatalaga. Fai atu ia i latou
e faasoa atu mea e mafai ona latou
faia e pulea ai a latou faamatalaga.
• I nai aso e muamua atu, fai atu i
alii talavou e aumai i le fonotaga a le
korama a latou upusii musuia e sili
ona fiafia i ai. Fai atu i alii talavou
taitoatasi e faasoa atu lana upusii ma
faamatala le aafiaga ua faia ai i lona
olaga. Fai atu i le korama e sue ni faataitaiga i tusitusiga paia ua faaalia ai
aafiaga malolosi ma lelei e mafai ona
faia e a tatou upu i isi (mo se faataitaiga, Taitaiau Moronae ma le tagavai
o le saolotoga [tagai Alema 46:11–22],
o le Faaola ma le fafine sa molia i le
mulilua [tagai Ioane 8:1–11], po o Apinati ma Alema [tagai Alema 5:9–12]).
O a mea e aoao mai e nei faataitaiga i
alii talavou e faatatau i le aafia o isi i
le malosi o a latou upu?
• Faaali le vitio “No Cussing Club,”
ma vaai mo ni mafuaaga na foafoaina
ai e MaKei lana kalapu, le auala na faatosinaina ai isi, ma uiga faaalia o tagata
e uiga i ai. Fai atu i alii talavou e faasoa
atu mea na latou aoaoina mai le vitio.
O a ni mea e mafai ona fai e alii talavou e faatosina ai isi e faaaoga gagana
e valaaulia ai le Agaga o le Alii?
• Totofi atu i alii talavou taitoatasi se
fuaitau eseese o mau mai le seti muamua o mau o loo i le otootoga lenei.
Fai atu ia i latou e tusi se ata po o se
siata faigofie e faatusa i ai le savali
mai le fuaitau. Tuu atu i ai e faaali
atu lana ata, ma fai atu i isi tagata o le
korama e mate mai po o le a le aoaoga
o loo aoao mai ai e uiga i fesootaiga
ma isi. Fai atu i alii talavou e faasoa
atu ni aafiaga e faatatau i le savali a
fuaitau o mau.
Motugaafa faafaiaoga
“Ao e sauni ma le agaga
tatalo e aoao atu, e mafai
ona taitaiina oe e faamamafa atu ni mataupu
patino. E mafai ona e
maua se malamalama i le
auala sili e tuu atu ai ni
manatu faapitoa. E mafai
ona e maua ni faataitaiga,
lesona faatino, ma ni tala
musuia i gaoioiga faigofie o le olaga. Atonu e te
lagonaina le faagaeetia ina
ia valaaulia se tagata faapitoa e fesoasoani i le lesona.
Atonu o le a toe faamanatu
atu ia te oe se mea na e oo
i ai lea e mafai ona e fetufaai atu” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 49, 50).
249
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I soo se tulaga lava, o le
Faaola o loo avea ma se
faataitaiga ma se faiaoga.
Sa Ia aoaoina Ona soo i
le tatalo e ala i le tatalo
faatasi ma i latou. Sa Ia
aoaoina i latou e alolofa
atu ma auauna atu e ala i
le auala sa Ia alofa atu ai
ma auauna atu ai. Na ia
aoaoina i latou pe faapefea
ona aoao atu Lana talalelei
i le ala na Ia aoao atu ai.
A o e saunia e aoao atu,
mafaufau i auala na fetalai
ai le Alii ma auala e mafai
ona tatou talanoa atu ai i
se auala e siitia ma uunaia
ai isi ma valaaulia ai le
mafutaga a le Agaga Paia.
• Tuu atu i alii talavou taitoatasi se
vaega o le lauga a Elder Jeffrey R.
Holland “O Gagana a Agelu,” ma fai
atu ia te ia e faamamafa le savali autu
mai lena vaega (aua le tuuina atu i alii
talavou le autu o le lauga). Tuu atu i
alii talavou taitasi e lisi i luga o le laupapa le mea sa ia faamamafaina ma
faamatala pe aisea. Fai atu i tagata o le
korama e fautua atu ni autu fuafuaina
mo le lauga e faavae i savali autu sa
latou faailoaina mai. Fai atu i ni nai
alii talavou e faasoa atu i se taimi sa
latou faia ai se faamatalaga sa faagaeetia ai se tasi tagata pe o se taimi foi
na faagaeetia ai e se tasi i latou.
• Fai atu i alii talavou e mafaufau
loloto i se mea o le a latou faia e fesoasoani ai i se uo e masani ona faaaogaina gagana leaga. Fai atu ia i latou
e vaavaai mo tali a o latou faitau i le
“Gagana” i le Mo le Malosi o le Autalavou, ma fai atu ia i latou e faasoa atu
o latou manatu. O le a sou manatu e
faapefea ona fesoasoani le Faaola i se
tagata ia faatoilaloina lenei ituaiga o
amioga? Uunai alii talavou e faipaga
ma fai se tala-faatino o le auala o le a
latou fesoasoani ai i le tasi ma le isi e
tuu le faaaogaina o gagana leaga.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faaaogaina o gagana mama, ma musuia? O a ni o latou lagona po o
ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi
taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau e uiga i le
faaaogaina o gagana talafeagai e mafai
ona siitia ma uunaia ai isi ma valaaulia ai le mafutaga a le Agaga Paia.
250
• Ia faatautino alii talavou ia faaaoga
gagana e atagia ai lo latou valaauga
paia o e o loo umia le Perisitua Arona.
Punaoa Filifilia
“Gagana,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 20–21
O le auala e te fesootai atu ai e tatau ona atagia atu
ai lou ituaiga tagata i le avea ai o se atalii po o se
afafine o le Atua. O se gagana mama ma atamai o
se faamaoniga lea o se mafaufau atamai ma le lelei.
O le gagana lelei e faagaeetia loto, faamalosiau, ma
faamalo atu ai i isi e valaaulia ai le Agaga ia faatasi
ma oe. O a tatou upu, e pei o a tatou amioga, e tatau
ona faatumulia i le faatuatua, faamoemoe, ma le
alofa mama.
Filifili ni uo e faaaogaina le gagana lelei. Ia fesoasoani i isi ia faaleleia a latou gagana e ala i au faataitaiga. Ia naunau e savali ese ma le faaaloalo pe sui
le mataupu [e talanoa ai] pe a faaaogaina e i latou o
loo siomia oe se gagana le talafeagai.
Ia tautala ma le agalelei ma le sa’o e uiga i isi. Filifili
e aua le taufaaleaga ma faatiga i isi pe faamaasiasi, e
tusa lava pe o ni tausuaga. Aloese mai soo se ituaiga
faitatala, ma aloese mai le tautala ma le ita. Pe a
faaosoosoina oe e fai atu ni upu malolosi pe faatiga,
ia aua lava nei e faia.
Ia faaaoga ma le migao i taimi uma le suafa o le
Atua ma Iesu Keriso. O le faaaogaina sese o suafa
o le Aiga Atua o se agasala lea. A e tatalo, ia ta’u
lou Tama oi le Lagi i le gagana migao ma le faaaloalo. Na faaaoga e le Faaola na gagana faaaloalo i le
Tatalo a le Alii (tagai i le Mataio 6:9–12).
Aua nei faaaogaina le gagana palauvale, upu masoa,
po o le le mafaufau po o ni taga foi, ma aua le faia
ni tausuaga pe faamatala ni tala e uiga i amioga le
mama. O nei mea e tiga ai le finagalo o le Atua ma isi.
Ia manatua o nei tulaga faatonuina mo lou faaaogaina o gagana e faatatau i ituaiga o fesootaiga uma
lava, e aofia ai le faia o feau tusitusia i se telefoni
feaveai po o fesootaiga i luga o le Initoneti.
Afai ua e atiina ae le mausa o le faaaogaina o le
gagana e le ogatusa ma nei tulaga faatonuina—e
pei o le palauvale, taufāifāi, faitala, po o le tautala
atu ma le ita i isi—e mafai ona e sui. Tatalo mo se
fesoasoani. Fai atu i lou aiga ma uo e lagolago oe i
lou manao ia faaaoga le gagana lelei.
251
SETEMA: POLOAIGA
E mafai faapefea ona ou
teteeina ponokalafi?
“O ponokalafi, ma ona eleelea matagā, ua lilofia ai le lalolagi e pei o se tai
lofituina matautia. O se mea 'oona. Aua le matamata ai pe faitau ai. O le a
faataumaoia ai oe pe afai e te faia. O le a aveesea ai mai ia te oe lou faaaloalo
mo oe lava. O le a faoa ai lou sane po o le lagona talisapaia o mea matagofie
o le olaga. O le a talepe ai oe ma toso i lalo oe i le lopala o mafaufauga leaga
ma ono oo ai i faiga faatiapolo. Ia taumamao mai ai. Aloese mai ai e pei o le a
e faia i se faama’i leaga, aua e faapena foi le faatama’i” (Gordon B. Hinckley,
“O ni nai Mafaufauga e uiga i le Malumalu, Faatumauina o Tagata Liliu Mai,
ma le Galuega Faafaifeautalai,” Liahona, Ian. 1998, 61). A o tatou “oofu i ofutau
atoatoa mai le Atua” (tagai Efeso 6:11–17) ma faalagolago i le malosi o le Alii,
e mafai ona tatou puipuia i tatou lava mai osofaiga a le fili e faatatau i amioga
lelei ma tausisia pea le mama o o tatou mafaufauga ma amioga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni mea aoga ma le
faagaeetia ua e faatumuina
ai lou olaga e fesoasoani
ai e tetee atu i ponokalafi?
Ua faapefea ona faamanuiaina oe i le avea ai ma sē
ua umia le perisitua ona o
le teteeina o ponokalafi?i
le avea ai ma se tane? i le
avea ai ma se tama?
O a ni itu e maua ai e au
alii talavou ia ponokalafi?
E mafai faapefea ona
aafia ai o latou mana o le
perisitua? O a ni faatosinaga aoga ma musuia e
mafai ona e fautuaina atu
e fesoasoani ai ia i latou e
tetee ai i ponokalafi?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
252
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. E mafai faapefea ona e uunaia alii
talavou e tetee i ponokalafi?
Kenese 39:7-21; Roma 12:21; 2 Timoteo 2:22; Alema 39:9; Moronae 10:30;
MF&F 27:15–18; 121:45–46 (E tatau ona
tatou faliu ese i le taimi lava lena mai le
faaosoosoga i tuinanau ae ia faatumu o
tatou mafaufau i mafaufauga mama)
Isaia 1:18; Helamana 12:23; MF&F
58:42–43 (E mafai ona faamagaloina i
tatou pe a tatou salamo)
Mataio 5:27–28; Roma 6:12; Alema
39:9; MF&F 42:23 (O le tuinanau i se
tamaitai o se agasala e ogaoga ona
taunuuga)
1 Nifae 17:3; Mosaea 24:14; Alema
26:12 (O le a faamalosia i tatou e le
Atua i a tatou taumafaiga e tausi
poloaiga)
Jeffrey R. Holland, “ Ia Le Toe Ulu
Mai i Lou Agaga le Ita Mai ia te Au,”
Ensign po o le Liahona, Me 2010, 44–46;
tagai foi i le vitio “Matau Au Laa”
Quentin L. Cook, “ E Mafai Ea Ona
Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012, 6–9
Teuteu Ou Manatu i le Mama(2006)
“Tusi ma Ata Mataga,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004), 189–90
Vitio: “Ia Vaavaai Atu I Ai”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o
se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi i luga o le laupapa se fuaitau
mai le lesona o le vaiaso ua tuanai, ma
fai atu i se alii talavou e faamatala le
uiga o lena fuaitau ia te ia.
• Faaali atu se fasiie pa’epa’e (e pei o
se solosolo po o se totinilima) ma se
koneteina laitiiti palapala. Ia talanoa
ma alii talavou po o le a le mea e tupu
pe a latou lolōina le fasiieie pa’epa’e
i le palapala. O le fea o le a aafia ai, o
le palapala po o le fasiie pa’epa’e? O
le a le aafiaga o ponokalafi i o tatou
mafaufau ma agaga? Ia talanoa i le
upusii a Peresitene Hinckley o loo i le
amataga o le lesona lenei.
Aoao faatasi
O gaoioiga taiasi o loo i lalo o le a fesoasoani i alii talavou ia iloa auala e tetee ai i
ponokalafi. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a
sili ona aoga mo lau korama:
Motugaafa faafaiaoga
• Faaali atu le vitio “I Vaavaai Atu
I Ai,” ma tuu atu i alii talavou e ta’u
atu ia te oe e taofi le vitio i taimi
taitasi na ono mafai ai e Tavita ona
faia se filifiliga e ese mai. O le a le
mea na tupu i le Tupu o Tavita ina ua
uma lenei aafiaga (tagai 2 Samuelu
11–12)? Na faapefea ona aafia ai lona
aiga? Aisea ua matuai matautia ai
le matamata i ponokalafi? Tuu atu i
alii talavou e faitau le Kenese 39:7–21
ma vaavaai mo auala na tali atu ai
Iosefa i se tulaga talitutusa faapena.
Ia faatusatusa faapuupuu ia taunuuga o amioga a le Tupu o Tavita ma
Iosefa. Aisea ua avea ai le matamata i
ponokalafi o se agasala i le Atua? O a
soani atu lea i isi e aoaoina
le talalelei, ae le o le tuuina
atu o ni lesona e maoae
le matagofie. E aofia ai le
tuuina atu o avanoa mo
tagata o loo aoaoina e aoao
ai e le tasi le isi” (O Le Aoao
Atu: E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 67).
ni talipupuni na faaaoga e alii talavou
pe na faalogo na faaaoga e isi e fesoasoani e aloese ai i ponokalafi? O a ni
gaoioiga po o ni manatu aoga e mafai
ona latou faaaogaina e suitulaga i
mafaufauga le talafeagai?
• Fai atu i alii talavou pe aisea
ua latou manatu ai o ponokalafi e
leaga mo le agaga. Ia faitau faatasi
o se korama le vaega e faatatau i
ponokalafi i le Faamaoni i le Faatuatua.
I le faaiuga o parakalafa taitasi, ia
faaalu se taimi e talanoa ai i le taua o
mea na faitauina. (Mo se faataitaiga,
e mafai ona outou talanoaina ma
alii talavou ia nofoaga po o tulaga
eseese ia latou te ono fetaiai ai ma
“O lou popolega sili lava
e tatau ona i ai o le fesoa-
253
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na valaaulia e le Faaola
Ona soo ina ia faatino le
faatuatua ma ola i mea
moni na Ia aoaoina atu.
O Ana aoaoga uma sa Ia
taulai atu ai i le fesoasoani
i e mulimuli ia te Ia e ola i
le talalelei ma o latou loto
atoa. E mafai faapefea ona
e fesoasoani i alii talavou
ia malamalama i a latou
feagaiga ma ola ai ma o
latou loto atoa?
FAAMATALAGA MO LE
FAUFAUTUA: E toatele
alii talavou o loo aafia i
ponokalafi a le o ia lava
pe e ala atu i se tagata o
le aiga po o se uo. Aua
nei talanoaina ni aafiaga e
faatatau po o ni faailoaga e
uiga i ponokalafi i le fonotaga a le korama. Atonu e
mafai ona e fuafua e logo
matua o le a e aoaoina
lenei lesona ma valaaulia i
latou ia faaauau le talanoaga i totonu o o latou aiga.
Afai e i ai se alii talavou e
manaomia le fesoasoani,
valaaulia o ia e talanoa i
ona matua po o le epikopo
po o le peresitene o le
paranesi.
254
ponokalafi. O a ni mea e mafai ona
latou faia e malupuipuia ai mai
ponokalafi? Fai atu ia i latou e fuafua
po o le a se mea o le a latou faia pe a
faafuasei ona latou tau i ai.) A uma
le parakalafa lona tolu, ia talanoa i le
mana o le Togiola ma le auala e auai
ai le epikopo po o le peresitene o le
paranesi i le faagasologa o le salamo.
Valaaulia alii talavou e vaai le epikopo pe afai ua latou aafia i le matamataina o ponokalafi.
• Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau e faapea, o loo latou
faia se talanoaga ma o latou atalii i
le lumanai e 12 tausaga le matua e
uiga i le mafuaaga e matuai faataumaoia ai ponokalafi ma auala e tatau
ona aloese ai. Tofi atu i alii talavou
taitoatasi e faitau se parakalafa se
tasi pe sili atu mai le lauga a Elder
Jeffrey R. Holland “Ia Le Toe Ulu Mai
i Lo’u Agaga Le Ita Mai ia te Au” (pe
faaali le vitio “Watch Your Step”), ma
vaavaai mo ni faamatalaga po o ni
saunoaga e mafai ona fesoasoani ia te
ia i lenei talanoaga. Fai atu ia i latou e
faasoa mai ni mea na latou mauaina.
E faapefea e o latou filifiliga e faatatau
i ponokalafi i le taimi nei ona aafia ai
lo latou fiafia i le lumanai pe a avea i
latou o ni tane ma ni tama?
• Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau faapea, sa i ai so latou avanoa
e ta’u atu ai i se tasi o le Korama a
Aposetolo e Toasefululua e uiga i
luitau o loo feagai ma le autalavou
i aso nei e faatatau i ponokalafi. O a
ni mea latou te ono ta’u atu ia te ia?
Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o
parakalafa e ono mai le lauga a Elder
Quentin L. Cook “E Mafai Ea Ona
Outou Lagonaina Nei?” e amata mai
i le fasifuaitau “O feusuaiga le mama
ma mafaufauga eleelea. ”Fai atu i
le afa o le korama e vaavaai mo ma
faasoa mai i le mea sa aoaoina e Elder
Cook mai se alii talavou e 15 tausaga
le matua, ae fai atu i le isi afa e vaavaai mo ma faasoa mai le fautuaga na
tuuina mai e Elder Cook. O a ni mea
e mafai ona fai e alii talavou e fesoasoani ai ia fai o latou fale ma “nofoaga
o le sulufaiga” mai ponokalafi?
• Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau o loo i ai se latou uo o
loo tauivi ma ponokalafi. O le a se
latou tala e fai atu ia te ia?Fai atu i alii
talavou taitoatasi e faitau ni vaega
o le vaega ua faaautuina “Sailia o le
Malosi e Lafoai ai le Agasala” mai le
tamaitusi Teuteu ou Manatu i le Mama
e le Aunoa . O a ni mea o le a faasoa
atu e alii talavou mai lenei vaega i le
latou uo? O a nisi o mau e mafai ona
fesoasoani i se tasi o loo tauivi ma
ponokalafi? (tagai, mo se faataitaiga,
o mau o loo fautuaina mai i lenei
otootoga).
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i auala e tetee ai i ponokalafi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a
latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu le mea o loo ia faia e
aloese ai mai le tilotilo atu i mea e le
talafeagai.
• Uunaia isi tagata o le korama e fai
se fuafuaga patino e aloese ma sola
ese ai mai ponokalafi.
• Fai atu i tagata o le korama e vaai
le epikopo po o le peresitene o le
paranesi pe afai o loo latou tauivi ma
ponokalafi.
255
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Quentin L. Cook, “E Mafai Ea Ona
Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o Liahona,
Nov. 2012, 6–9
O feusuaiga le mama ma mafaufauga eleelea e solia
ai tulaga faatonuina na faavaeina e le Faaola.[Tagai
Alema 39.] Sa lapataia i tatou i le amataga o lenei
tisipenisione e faapea o feusuaiga le mama atonu
o le a avea ma luitau aupito sili. [Tagai Ezra Taft
Benson, “Faamamaina o Totonu o le Ipu,” Liahona,
Iulai 1986, 4.] O ia amioga, a aunoa ma le salamo, o
le a mafua ai se matelaina faaleagaga ma le leai o se
tautinoga. O ata tifaga, TV, ma le Initoneti e tele lava
ina faasalalau mai ai savali ma ata leaga. Sa ma i ai
ma Peresitene Dieter F. Uchtdorf talu ai nei i se nuu
i le vaomatua o Amasone ma matauina ai ni satelite
i fale e oo lava i nisi o tamai fale faatauvaa. Sa ma
fiafia i le maua ai o faamatalaga matagofie i lenei
nofoaga maotua. Sa ma iloaina foi e toetoe lava a
leai se nofoaga i lenei lalolagi e le o mafai ona aafia i
ata faatuinanau, le mama, ma faaosofia ai feusuaiga.
O le tasi lea o mafuaaga ua avea ai ponokalafi ma se
mala i o tatou aso.
Talu ai nei sa fai ai se ma talanoaga ‘anoa ma se
alii 15 tausaga e umiaina le Perisitua Arona. Sa ia
fesoasoani mai ia te au ia malamalama i le faigofie
i lenei vaitau o Initoneti mo tagata talavou e toetoe
lava a le mafaufauina le matamata i ata mataga ma
ponokalafi. Sa ia faailoa mai e mo le tele o mataupu
faavae o loo aoaoina e le Ekalesia, o loo i ai lava se
faailoaga i malo i se tulaga aoao e faapea o le solia o
nei mataupu faavae e mafai ona i ai ni aafiaga faataumaoi i le soifua maloloina ma le ola manuia. Sa ia
ta’ua le ulaina o sikareti, faaaogaina o fualaau oona,
ma le inuina o le ava malosi e tupulaga talavou. Ae
sa ia matauina e le o i ai se faitioga leotele faapea po
o se lapataiga iloga faalauaitele mai le malo e uiga i
ponokalafi po o le ola le mama.
256
Ou uso e ma tuafafine pele, e sao lelei le auiliiliga a
lenei alii talavou. O le a le tali?Ua autausagā o aoao
mai pea perofeta ma aposetolo i le taua o faatinoga
faalelotu i le aiga.
Matua, e taua lou toaga e auai i sauniga ma polokalama a le Ekalesia faatasi ma lou aiga. Peitai, e le o
toe lava lea e faataunuu ai lou tiute paia o le aoao o
lau fanau ia ola i ni olaga mama ma amiotonu, ma
savavali ma le sao i luma o le Alii. O le faasilasilaga
a Peresitene Monson i lenei taeao, e taua le faataunuuina o lenei mea ma le faamaoni i totonu o le aiga
aua o nofoaga ia o le sulufaiga lea o loo i ai le agalelei, faamagaloga, upumoni, ma le amiotonu. E tatau
ona i ai i matua le lototele e faamama pe mata’ituina
le faaaogaina o le Initoneti, televise, ata tifaga, ma
musika. E tatau ona i ai i matua le lototele e fai atu
ai leai, puipui le upumoni, ma tuu atu se molimau
mamana. E manaomia ona iloa e lau fanau e i ai lou
faatuatua i le Faaola, e te alofa i lou Tama Faalelagi,
ma lagolagoina taitai o le Ekalesia. O le faatagata
matua faaleagaga e tatau ona uluola i totonu o o
tatou aiga. Ou te faamoemoe e leai se tasi o le a tuua
lenei konafesi e aunoa ma se malamalama o faafitauli o le amio mama o o tatou aso e tatau ona talanoaina i totonu o le aiga. Epikopo, taitai perisitua
ma ausilali e manaomia ona outou lagolagoina aiga
ma ia mautinoa o loo aoaoina ia mataupu faavae
faaleagaga. E mafai foi ona lagolagosua i ai ma faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi, aemaise lava i fanau a
matua nofotoatasi.
Sa fesiligia ma le naunautai e le alii talavou lea sa
ou ta’ua pe silafia e Aposetolo po o le a le vave i le
olaga e tatau ona amata puipuia ma aoao ai e tetee
atu i ponokalafi ma mafaufauga eleelea. Faatasi ai
ma le faamamafa na ia ta’ua e faapea, i nisi nofoaga
e le faapea ua vave tele ona fai a o lei faauu le autalavou mai aoga tulagalua.
Punaoa Filifilia
O talavou na aafia i ata le mama a o itiiti lava ua
matatau faapea ua latou le faaagavaaina i latou lava
mo auaunaga faamisiona ma feagaiga paia. O se taunuuga, e mafai ona matua faaitiitia lava lo latou faatuatua. Ou te manao e faamautinoa atu ia te outou
le autalavou, e pei ona aoao mai e Alema, e ala i le
salamo e mafai ai ona e agavaa mo faamanuiaga
uma o le lagi.[Tagai Alema 13:27–30; 41:11–15.] O le
uiga atoa lena o le Togiola a le Faaola. Faamolemole
talanoa i ou matua po o se faufautua faatuatuaina,
ma fefautuaai foi ma lou epikopo.
257
SETEMA: POLOAIGA
Aisea tatou te anapopogi ai?
O le anapogi o le alu lea e aunoa ma se mea’ai ma se vaiinu i lou loto fuatiaifo
mo se vaitaimi faatulagaina. O le anapogi faatasi ai ma le tatalo faamaoni e
mafai ona fesoasoani e saunia oe lava faapea ma isi ina ia maua faamanuiaga
a le Atua. O le anapogi e aofia ai foi le foai atu o se taulaga anapogi limafoai e
fesoasoani ai ia i latou o e le tagolima. E ono talosagaina i latou e umia le Perisitua Arona e fesoasoani i le epikopo i le aoina o taulaga anapogi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a nisi o mafuaaga sa
e anapogi ai, ma o a foi
taunuuga o lau anapogi?
O a ni mea e te faia ia anoa
ai le anapogi?
Aisea e taua ai i alii talavou ona malamalama i le
mataupu faavae o le anapogi? O le a le faafitauli
sili e feagai ma alii talavou
ina ia olioli ai i faamanuiaga uma o le anapogi?
O a ni mau ma nisi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le anapogi
ma ona faamanuiaga e maua mai ai?
Eseta 4:10–17; Mataio 4:1–11; MF&F
59:12–14 (O le anapogi o se puna o le
malosi faaleagaga)
Alema 5:45–46; 17:1–3, 9; Helamana
3:35 (O le anapogi e fesoasoani e faa-
Isaia 58:3–12; Mataio 6:16–18 (Ua faamalamalama mai e le Alii le anapogi
sa’o, lea e aofia ai taulaga anapogi)
L. Tom Perry, “Se a Ea La Oulua
Feau?” Ensign po o le Liahona, Me
2005, 84–87
Mataio 17:14–21 (Ua ta’u atu e Iesu
Carl B. Pratt, “O Faamanuiaga o le
Faataunuuina Sa’o o le Anapogi,”
Ensign ma le Liahona, Nov. 2004,
47–49.
i Ona soo o le anapogi ma le tatalo e
tuuina atu ai le mana sili atu e faamalolo ai)
Mosaea 27:18–24; Alema 6:6 (O le
anapogi e mafai ona fesoasoani e
faamanuia ai isi)
malosia ai molimau)
“Anapogi ma Taulaga Anapogi,”
­Faamaoni i le Faatuatua (2004), 20–22
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
258
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o
se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e faasoa atu
se mau latou te manatua mai le fonotaga a le korama i le vaiaso ua tuanai.
• Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau e faapea, ua manao se
uo e auai i se isi tapuaiga e iloa po o
le a le uiga o le anapogi ae o le a foi
le mafuaaga tatou te faia ai. O le a
faapefea ona latou faamalamalamaina
le mataupu faavae o le anapogi i a
latou uo? Ia talanoa i le eseesega o le
anapogi ma le na o le alu fiaai.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoaoani i alii talavou ia malamalama i le uiga o le
anapogi. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili
ona aoga mo lau korama:
• Tufa atu i alii talavou ni kopi o le
“O Faamanuiaga o le (Faataunuuina] Sa’o o le Anapogi,” ma tuu atu
ia latou faanumeraina ia parakalafa
mai le 1 e oo i le 25. Vaevae le korama
i ni vaega laiti. Tofi ni alii talavou
e faitau i a latou vaega se tasi o seti
parakalafa nei ma tali fesili e faatatau
i ai (atonu e te manao e tusi i luga o le
laupapa): 1 e oo i le 6, O le a le uiga o
le anapogi? O a ni ou lagona e uiga i
le anapogi? 7 i le 8, O le a le faamoemoega o le anapogi? E faapefea ona
fesoasoani le iloaina o lenei faamoemoega ia te oe?9 i le 13, O le a le faiā i
le va o le tatalo ma le anapogi? 14 i le
25, O a faamanuiaga o le anapogi? O
le a se taimi na e mauaina ai nei faamanuiaga? Fai atu i se alii talavou mai
vaega taitasi e faasoa atu i le korama
ia fesili a lana vaega ma o latou tali.
• I le avea ai o se korama, fai se
lisi o luitau masani e ono fetaiai ma
alii talavou. Valaaulia alii talavou e
faitau mau o loo faamatala mai ai
faamanuiaga o le anapogi, e pei o na
o loo lisiina i le otootoga lenei. Fai
atu ia i latou e lisi i luga o le laupapa
ia faamanuiaga mai se anapogi sa’o.
E mafai faapefea ona fesoasoani nei
faamanuiaga i alii talavou e faatoilalo
ai luitau o le olaga? E mafai faapefea
ona latou fesoasoani ia i latou i o latou
matafaioi o e ua umia le perisitua?
Ia molimau atu i faamanuiaga o le
anapogi, ma valaaulia alii talavou ia
faia foi faapea.
• Fai atu i alii talavou e fai se siata e
tolu koluma i luga o se fasipepa ma
faaigoa koluma, “O Le A Se Mea E
Tatau Ona Tatou Faia?” “O Le A Se
Mea E Tatau Ona Tatou Aloese Mai
le Faia? ma le “O A Faamanuiaga
Ua Folafola Mai e le Atua? Fai atu
ia i latou e tusi tali latou te maua e
faatatau i le anapogi i le Isaia 58:3–12.
(Afai e manaomia, ia faamalamalama
atu o taulaga anapogi o se tasi lea o
auala tatou te “tofitofi [a tatou] mea e
ai i le ua fiaai,” ma e talia alii talavou
Motugaafa faafaiaoga
“Atonu … e i ai taimi e te
le iloa ai le tali i se fesili.
Afai e tupu mai lenei mea,
e faigofie lava ona e faapea
atu e te le iloa. Atonu e te
manao e te fai atu o le a
e taumafai e sailia le tali
i le fesili. Pe e te manao
foi e valaaulia tagata o
loo aoaoina e sailia le tali,
ma tuuina atu ia i latou se
taimi i le isi lesona e lipoti
mai ai po o le a se mea ua
latou aoaoina” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 67).
259
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa saunia e le Faaola o Ia
lava e aoao atu e ala i le
faaaluina o le taimi e tatalo
ma anapogi ai na o Ia lava.
O le a se mea e mafai ona
e faia e saunia ai oe lava e
aoao alii talavou e uiga i le
anapogi?
FAAALIGA I LE FAIAOGA: O nisi o alii talavou atonu e i ai se tulaga
tau gasegase e taofia ai i
latou mai le anapogi. Ia
fautua atu atonu o loo i
ai ni isi o auala e maua ai
faamanuiaga o le anapogi
(mo se faataitaiga, e mafai
lava ona latou foai atu se
taulaga anapogi limafoai).
e totogi taulaga anapogi.) Uunaia
i latou e faasoa atu a latou tali ma
faamanuiaga ua latou maua ona o le
anapogi i le ala a le Alii.
• Afai e fesoasoani alii talavou o la
outou uarota i le epikopo i le aoina o
taulaga anapogi (tagai Tiute i le Atua,
23), fuafua e tuu atu i le peresitene o
le korama e taitaia se talanoaga i le
auala e mafai ona latou faataunuu ai
lenei tiute i se auala o le a fiafia ai le
Alii. Mo se faataitaiga, e mafai ona
talanoaina e le peresitene o le korama
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le anapogi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ni aafiaga sa ia maua a o
ia anapogi.
• Valaaulia tagata o le korama e faaaoga mea ua latou aoaoina i le asō i le
isi taimi latou te anapopogi ai.
260
po o a mea e faaaoga i ai taulaga
anapogi, po o a uiga faaalia o tagata
o le korama a o latou faatinoina lenei
tiute, ma po o a faamanuiaga mo le
auauna atu i isi. Valaaulia se tasi o le
au epikopo e faamalamalama atu i
le korama auala e faaaoga ai taulaga
anapogi e fesoasoani ai i e matitiva
ma e le tagolima. Ia fuafua e fai se
fetuunaiga mo tagata o le korama e
aoao atu i se vasega Peraimeri e uiga i
lo latou tiute faaleperisitua o le aoina
o taulaga anapogi.
• Valaaulia alii talavou e totogi taulaga anapogi.
SETEMA: POLOAIGA
Aisea ua poloaiina ai i tatou e
tausia le paia o le aso Sapati?
Ua tuuina mai e le Alii le aso Sapati mo lou manuia ma ua poloaiina oe e te
tausia lona paia. O le faamamaluina o le aso Sapati o le a aumaia latalata atili ai
i tatou i le Alii ma i o tatou aiga. O le a aumai ai ia i tatou se vaaiga e faavavau
ma le malosi faaleagaga. O le Sapati foi e maua ai e i tatou le malologa mai a
tatou galuega faaletino ma tapuai ai i le Alii.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni faamanuiaga ua e
fiafia ai ona o lou tausia o
le paia o le aso Sapati? E
faapefea ona e iloa le mea
e talafeagai ma le mea e le
talafeagai i le Sapati?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaona o loo i lalo, ma filifili mea e sili atu
ona aoga i alii talavou e aoao ai i latou e uiga i le aso Sapati.
Aisea e taua ai le mala-
Mareko 2:27 (O le Sapati ua faia mo le
tagata)
malama o alii talavou i le
mafuaaga ua tatou maua
ai se aso Sapati? E mafai
faapefea ona e fesoasoani
e totō i totonu o i latou
se manao e faamamalu le
Sapati? E mafai faapefea
ona e fesoasoani i alii talavou e filifili mo i latou lava
po o le fea gaoioiga e talafeagai mo le aso Sapati?
Kenese 2:2 (Afuaga o le aso Sapati)
Esoto 20:8–11 (Tausi le paia o le aso
Sapati)
MF&F 59:9–13 (O le faamamaluina o
le Sapati e fesoasoani ia tatou tumau
ai i le mama mai le lalolagi)
Thomas S. Monson, “O R e Tolu o
Filifiliga,” Ensign ma le Liahona, Nov.
2010, 67–70.
Kevin S. Hamilton, “Pi'imau Pea,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
Marcos A. Aidukaitis, “O Le Olioli
i le Faamamaluina o le Aso Sapati,”
Liahona, Iuni 2012, 13–15
“Sapati,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 151–52
“Tausia o le Aso Sapati,” Mo le Malosi
o le Autalavou (2011), 30–31
Vitio: “Na Ia Aoao le Alofa i Lona
Talavou”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
261
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Faaali atu i alii talavou se ata po
o se mea faitino mai le lesona o le
vaiaso ua te’a, ma fai atu ia i latou
e faamatala mai pe o le a lona faatatauga i mea sa latou aoaoina i le
vaiaso ua te’a.
• Fai atu i alii talavou pe na valaaulia
i latou e se uo e fai se mea i le Aso Sa
lea sa le talafeagai mo le Sapati. Na
faapefea ona latou faamalamalama
atu i a latou uo le pogai tatou te tausia
ai le paia o le aso Sapati? Ia faasoa
atu i le korama le parakalafa o loo i le
amataga o le otootoga lenei mo nisi
fautuaga i auala e faamalamalama atu
ai i isi le taua o le Sapati.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“A e aoao mai tusitusiga
paia, e tele lava ina fesoasoani i le au aoao le vaavaai
mo se mea patino” ( O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 57).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le faamoemoega o le aso Sapati. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili
atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Vaevae ia alii talavou ia tofu paga.
Fai atu i se alii talavou mai soa taitasi
e faitau le MF&F 59:9–15 ma lisi ia
mea ua faatonuina i tatou e fai i le
Sapati. Fai atu i le isi alii talavou e
sue i fuaiupu e 16–19 mo faamanuiaga folafolaina pe a tatou tausia ia
paia le aso Sapati. Fai atu ia i latou e
faasoa atu i le tasi ma le isi mea latou
e maua ma talanoa pe aisea e taua ai
le faamamalu o le aso Sapati. Valaaulia le korama e talanoa pe aisea ua
tuuina mai ai ia i tatou e le Alii le aso
Sapati. Fai atu i alii talavou taitoatasi
e mafaufau i se mea e mafai ona ia
faia e mautinoa ai e ausia faamoemoega a le Alii mo le aso Sapati i lona
lava olaga.
• Fesili atu i alii talavou pe faapefea ona latou iloiloina o se gaoioiga
e talafeagai mo le Sapati. Fai atu ia
i latou e vaai i le Mataupu Faavae
ma Feagaiga 59:9–13 ma i le Mo le
262
Malosi o le Autalavou (itulau 30–31) mo
mataupu faavae e ono fesoasoani ia i
latou, ma fai atu i ai e tusi mea latou
te maua i luga o le laupapa. Fai atu
i alii talavou taitasi e mafaufau i ana
lava gaoioiga i le Aso Sa ma iloilo mo
ia lava pe o ogatasi ma nei mataupu
faavae. Ia uunaia alii talavou e fai se
sini faapitoa ia fai soo se suiga latou
te lagona e manaomia i mea latou te
faia i le Sapati.
• Faaali pe faatatau le tala e uiga i
le tama o Elder Kevin S. Hamilton i
parakalafa muamua e lua o lana lauga
“Pi'imau Pea.” O a mea o aoaoina e
alii talavou e uiga i le taua o le tausia
o le Sapati mai le tala lenei? Tuu atu
i alii talavou ni kopi o le parakalafa
mai le lauga a Elder Hamilton lea e
amataina i le fasi fuaitau “E tofu tatou
ma filifiliga e tele e faia.” Fai atu ia i
latou e faitau le parakalafa ma galulue
faatasi i paga e fai se lisi o gaoioiga o
le Sapati o le “lelei,” “lelei tele,” ma
le “lelei silisili”. Valaaulia i latou e
faasoa mai o latou manatu i le vasega.
• Tusi ia upu aso fiafia ma le aso paia i
luga o le laupapa. O a nisi o auala ua
taumafai ai le lalolagi e liliu le Sapati
mai se aso paia i se “aso fiafia”? Tuu
atu i alii talavou ni kopi o le tala a
Elder Marcos A. Aidukaitis o ana aga
masani o le aso Sapati i le matafaga pe
faaali le vitio “Na Ia Aoao le Alofa i
Lona Talavou.”Fai atu ia i latou e vaavaai mo faamanuiaga e oo mai ona sa
naunau tagata o loo i nei tala e tausi le
paia o le aso Sapati. Valaaulia i latou
e faasoa atu ni faataitaiga talitutusa
mai o latou lava olaga. Valaaulia alii
talavou e faasoa atu a latou molimau i
le tausia ia paia o le aso Sapati.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
• A o e faitau i le “Sapati” i le Faamaoni i le Faatuatua, fai atu i alii talavou e
faalogologo mo ni faataitaiga talafeagai o gaoioiga mo le Aso Sa. O le a le
eseesega o le manatu o le lalolagi e
uiga i gaoioiga o le Aso Sa mai le mea
ua finagalo le Alii tatou te faia? Fai
atu ia i latou e mafaufau i nisi o gaoioiga e ono saofaga i le pe aveesea ai le
agaga o le Sapati. E faapefea ona latou
iloa o mea o loo latou faia e tausia ai
le paia o le Sapati pe leai foi? O anafea
na latou lagonaina ai o mea sa latou
faia sa le tusa lea ma le aso Sapati?
Na valaaulia e le Faaola
Ona soo ina ia faatino le
faatuatua ma ola i mea
moni na Ia aoaoina atu. Sa
taulai atu o Ia i le fesoasoani atu i Ona soo ia ola i
le talalelei ma o latou loto
atoa. Molimau atu i faamanuiaga o le tausia o le aso
Sapati ia paia, ma valaaulia alii talavou ia aoao
mo i latou lava e ala i le
faaaogaina o le faatuatua e
faamamalu le aso Sapati.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i faamoemoega o le aso Sapati? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni
a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau i le taua
o le tausia ia paia o le aso Sapati ma
faamatala atu le auala ua lelei atu ai
lona olaga ona o lona faia o lea mea.
• Valaaulia tagata o le korama e
faamalosia o latou aiga ma i latou e
siomia i latou i le faia o se faataitaiga
lelei o le tausia o le aso Sapati ia paia.
263
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O R e Tolu o Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 67–70
Ou te fia faamatala atu se faataitaiga o se tasi na
vave faia sana faaiuga i lona olaga mo ana sini o
le a i ai. Ou te talanoa e uiga ia Uso Clayton M.
Christensen, o se tasi o le Ekalesia, o loo avea ma
polofesa o le pulega o mea tau pisinisi i le Aoga
Faapisinisi i le Iunivesite o Harvard.
Ina ua 16 ona tausaga, sa tonu ia Uso Christensen,e
i ai ma nisi mea, o le a le taalo lava i ni taaloga i le
Aso Sa. I tausaga mulimuli ane, ina ua aoga o ia i le
Iunivesite o Oxford i Egelani, sa taalo i le tulaga tutotonu i le au pasiketipolo. O le tausaga lena sa lei faiaina ai lava i le taamilosaga ma sao atu ai i le tulaga lea
e tutusa ai Peretania ma le mea lea ua taua i le Iunaite
Setete o le tauvaga pasiketipolo o le NCAA.
Sa faigofie lava ona latou manumalo i a latou taaloga o le taamilosaga, ma oo atu ai i le suega siamupini a le to’afa. O iina na tilotilo ai Uso Christensen i
le faasologa o taaloga, ma sa matua le fiafia o ia, ina
ua vaai atu o le taaloga faaiu o le pasiketipolo e fai i
le Aso Sa. Sa matua galulue malosi o ia ma le ‘au ina
ia latou ausia le tulaga ua i ai, ma o ia foi o le tutotonu faaoso. Na alu o ia i le faiaoga o le ‘au ma faamatala atu i ai lana faafitauli. Sa leai se manatu alofa
o lona faiaoga ma sa ia fai atu ia Uso Christensen ia
taalo i le taaloga.
Peitai, a o loma le taaloga faaiu, sa i ai se taaloga i
luma mai. Paga lea, ua fati le tauau o le tutotonu
faaleoleo, ma ua faateleina ai le uunaiga ia Uso
Christensen e taalo i le taaloga faaiu. Na alu o ia i
lona potu i le faletalimalo ma tootuli ai i lalo, ma
fesili atu i lona Tama Faalelagi pe i ai se afaina, pau
lava lea, pe a taalo i lena taaloga i le Aso Sa. Fai
mai a ia, a’o lei uma lana tatalo, na ia maua le tali:
­“Clayton, aisea ua e fesili mai ai? Ua e iloa le tali.”
264
Na alu o ia i lona faiaoga, ma faamalie i ai o le a le
taalo i le taaloga faaiu. Ona alu ai lea o ia i le lotu i
le Aso Sa i le uarota iina, a o taaalo lana ‘au e aunoa
ma ia. Sa ia tatalo ina ia manuia. Sa malo le au.
O lena faaiuga taua, ma le faigata na faia i le silia ma le tolusefulu tausaga talu ai. Fai mai Uso
Christensen, a o mavae atu aso, ua manatu lava o
ia o se tasi lea o faaiuga e aupito sili ona taua ua
ia faia. Semanu e faigofie lava le faapea atu, “E te
iloa, i se tulaga lautele lava, o le tausia o le paia o
le aso Sapati o le poloaiga sa’o, ae i o’u lava tulaga
ta’uamiotonuina, e le afaina, na o le pau lava lea,
ona oo foi lea i se isi taimi tulai mai se mea e matua
manaomia lava ma taua, e sili atu foi ona faigofie
ona toe laasia le tuaoi. O le lesona na ia aoaoina, e
faigofie atu ona tausia poloaiga i le 100 pasene o
taimi nai lo le 98 pasene o taimi.[Tagai Clayton M.
Christensen, “Decisions for Which I’ve Been Grateful” (Brigham Young University–Idaho devotional,
June 8, 2004), www.byui.edupresentations.]
Fuaitau mai ia Kevin S. Hamilton, “Piimau Pea,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
E manatua lelei e lou tama le aso tonu, e oo lava i le
itula tonu na tuua ai e lona aiga—tama, tina, ma le
fanau e toafa—le Ekalesia, e toatele na feoti e lei toe
foi mai lava. Sa 13 ona tausaga, o se tiakono, ma i na
aso sa auai aiga i le Aoga Sa i le taeao ae o le sauniga
faamanatuga i le aoauli. I se aso matagofie o le tautotogo, ina ua toe foi atu [i le fale] mai sauniga tapuai
o le taeao o le Aso Sa, ma faia se taumafataga faatasi
a le aiga i le aoauli, na faliu atu lona tina i lona tama
ma fai atu, “Ia, lau pele, o le a sou manatu e tatau
ona tatou o i le sauniga faamanatuga i lenei aoauli pe
tatau ona ave le aiga mo se tietiega i nuu i tua?”
O le manatu sa i ai se filifiliga i le sauniga faamanatuga sa lei mafaufauina lava e lou tama, ae na latou
Punaoa Filifilia
nonofo sao i luga ma ona tei e toatolu ma gauai atu
ma le totoa. Masalo o lena tietiega i le aoauli o le
Aso Sa i nuu i tua o se gaoioiga fiafia faaleaiga, ae
o lena filifiliga laitiiti na avea ma se amataga o se
auala fou, lea na iu ai lava ina taitai ese ai lona aiga
mai le Ekalesia mai lona saogalemu, puipuiga, ma
faamanuiaga ma agai atu ai i se isi auala ese. . . .
E tofu i tatou taitoatasi ma le tele o filifiliga e faia i le
auala tatou te tausia ai le aso Sapati. O le a i ai lava
nisi gaoioiga “lelei” e mafai ma e tatau ona ositaulagaina mo le filifiliga sili atu ona lelei o le auai i
sauniga a le Ekalesia. O le mea moni o se tasi lea o
auala o loo “olegia [ai] e le tiapolo o [tatou] agaga,
ma taitai lemu ese atu ai i [tatou]” [2 Nifae 28:21].
Na te faaaogaina ni gaoioiga “lelei” e sui ai ni gaoioiga “lelei tele” po o ni gaoioiga “lelei silisili” [tagai
Dallin H. Oaks, “Lelei, Lelei Tele, Lelei Silisili,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 104–8].
265
SETEMA: POLOAIGA
Aisea tatou te totogi ai sefuluai?
O le totogiina o le sefuluai o se avanoa paia. A totogi a tatou sefuluai, ua tatou
faaali atu le agaga faafetai i mea uma ua tuuina mai e le Atua ma toe faafoi atu
ia te Ia se vaega o mea na tatou maua. O sefuluai e faaaoga e fau ai malumalu
ma falelotu, faaliliu ma lolomi ai tusitusiga paia, fai ai le galuega faafaifeautalai
ma talafaasolopito o aiga, ma atinae ai le malo o le Atua i luga o le fogaeleele i
isi lava auala.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i faamanuiaga
faaleagaga ma faaletino ua
e maua mai le totogiina o
lau sefuluai. O a ni aafiaga
sa oo ia te oe e mafai ona e
faasoa atu i alii talavou?
Aisea o le a taua ai i alii
talavou le totogi o le
sefuluai? E faapefea ona e
aoao atu ia i latou le taua
o le ola i le tulafono o le
sefuluai?
O a ni mau ma isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le mafuaaga
tatou te totogi ai sefuluai?
Malaki 3:8–10; 3 Nifae 24:8–10; MF&F
64:23 (Faamanuiaga folafolaina o le
sefuluai)
Carl B. Pratt, “O Faamanuiaga Silisili
ona Taua a le Alii,” Ensign ma le Lia-
MF&F 119 (Ua faailoa mai le tulafono
o le sefuluai)
“Sefuluai,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 155–57
David A. Bednar, “O Pupuni o le
Lagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
“Sefuluai ma Taulaga,” Mo le Malosi o
le Autalavou (2011), 38–39
hona, Me 2011, 101–3
Henry B. Eyring, “O Faamanuiaga o
le Sefuluai,” Liahona, Iuni 2011, 4–5
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
266
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi i luga o le laupapa le fesili mai
le autu o le lesona o le vaiaso ua tuanai, ma fesili atu pe mafai e se tasi o
alii talavou ona tali le fesili e faaaoga
ai mea sa ia aoaoina i le vaiaso ua
mavae.
• Tusi i luga o le laupapa, “Aisea e
te totogia ai le sefuluai?” Fai atu i alii
talavou e vaai faalemafaufau faapea,
ua fesili atu ia i latou se uo mai se isi
tapuaiga i le fesili lenei. O le a se latou
tali i ai? Ia uunaia i latou e faasoa atu
ni aafiaga sa latou maua po o latou
aiga foi e faatatau i le sefuluai.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani ai i alii talavou ia malamalama i le tulafono o le sefuluai. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o
le a sili ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou e sue le Malaki
3:8–10 ma le MF&F 64:23 ma faasoa atu i folafolaga na faia i e totogi
sefuluai. Fai atu i alii talavou e sue pe
fia le mea ua faamoemoe le Alii tatou
te totogi atu i sefuluai i le faitau lea o
le MF&F 119 (faamalamalama atu o
le “mea faaopoopo” o le tatou “tupe
maua” i le tausaga). Tufa atu lisiti o
sefuluai ma tuu atu i alii talavou e
faamatala atu i le tasi ma le isi le auala
e faaaoga ai. Ia faasoa atu auala ua
faamanuiaina ai oe ona o le totogiina
o le sefuluai.
• Tusi ni koluma se tolu i luga o le
laupapa ma ulutala nei: Faamanuiaga,
Auala E Faaaoga Ai Tupe, ma le Uiga
Faaalia. Vaevae le korama i ni vaega
toalaiti, ma tofi atu i vaega taitasi se
tasi o autu e fai i ai se suesuega i le Mo
le Malosi o le Autalavou: “Sefuluai ma
Taulaga.” Fai atu ia i latou e tusi mea
ua latou maua i koluma talafeagai o
loo i luga o le laupapa. Valaaulia ni isi
o i latou e faasoa atu a latou molimau
e uiga i le tulafono o le sefuluai.
• Faitau, faaali, pe faamatala atu le
tala e uiga i le tamamatua o Elder
Pratt mai le “O Faamanuiaga Silisili
ona Taua a le Alii.” Tufa atu kopi o
le lauga i alii talavou, ma fai atu ia i
latou e sue se tasi o lesona sa aoaoina
mai e Elder Pratt mai lona tamamatua
ma faasoa atu i le korama. Valaaulia
alii talavou e faamatala e uiga i se
taimi na faamanuaina ai i latou po o
latou aiga ona o le totogiina o le sefuluai (pe faasoa atu sa oe lava aafiaga).
Motugaafa faafaiaoga
“Ia tali atu i tali sese i le
faaaloalo ma le migao. Ia
mautinoa o loo lagona pea
e le tagata le fiafia e auai”
(O Le Aoao Atu, E Leai
Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 72).
• Vaevae le korama i ni vaega se lua.
Fai atu i le tasi vaega e faitau le lauga
a Peresitene Henry B. Eyring “O Faamanuiaga o le Sefuluai,” ma talosaga
atu i le isi vaega e faitau parakalafa
lua 2–13 o le lauga a Elder David A.
Bednar “O Pupuni o le Lagi.” Fai
atu ia i latou e faitau lauga, fai se lisi
o faamanuiaga tatou te maua pe a
totogi a tatou sefuluai, ona tusi lea
o faamanuiaga i luga o le laupapa.
Valaaulia alii talavou e faasoa atu ni
faamanuiaga ua oo atu ia i latou ma
o latou aiga mai le totogi o le sefuluai. Fesili atu ia i latou pe faapefea
ona fesoasoani le ola i le tulafono o le
sefuluai i a latou faaipoipoga ma aiga
i le lumanai.
267
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faatuatuaina e le Faaola
Ona soo, saunia i latou, ma
tuu atu ia i latou tiutetauave taua e aoao atu,
faamanuia, ma auauna atu
i isi. E mafai faapefea ona
faaali atu lou faatuatuaina
o alii talavou ma tuu atu ia
i latou avanoa e aoao ai isi?
268
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le mafuaaga tatou te totogi ai sefuluai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?
Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu pe aisea ua avea ai le
totogi o le sefuluai ma se vaega taua o
lona olaga.
• Ia luiina tagata o le korama ia
totogi e le aunoa ia sefuluai.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia David A. Bednar, “O Pupuni o le Lagi,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
O le tina o Sister Bednar o se tamaitai faamaoni
ma o se tagata fatuaiga musuia. Mai le popofou o
lana faaipoipoga, na ia tausia ai ma le faaeteete ni
faamaumauga tautupe a le aiga. Mo le tele o tausaga
na ia faamaumau maeaea ai ia tupe maua ma tupe
faaalu a le aiga e faaaoga ai ni api tausi tusi faigofie
lava. O faamatalaga na ia aoina i le aluga o tausaga
sa atoatoa ma malamalama lelei.
A o tamaitai talavou ia Sister Bednar, sa faaaoga e
lona tina ia faamaumauga i api tausi tusi e faamamafa ai ni mataupu faavae autu o le ola faautauta
ma le puleaiina o le aiga ma le faaeteete. I se tasi aso
ao la iloiloina faatasi le tele o vaega o tupe faaalu,
sa matauina ai e lona tina se mamanu mataina. O
le totogi o asiasiga i fomai ma vailaau faafomai mo
lo latou aiga na matua maualalo lava nai lo le mea
na faamoemoeina. Sa ia faatatauina lenei mea na
maua i le talalelei a Iesu Keriso ma faamalamalama
atu i lana tama se upumoni mamana: a tatou ola i le
tulafono o le sefuluai, e tele lava ina tatou mauaina
faamanuiaga lemafaamatalaina ae taua, ae e le o
mea ia tatou te faamoemoeina i taimi uma lava ma
faigofie ona le amanaiaina. Sa lei mauaina e le aiga
ni tupe faaopoopo faafuasei pe iloga i tupe maua a
le aiga. Ae, na foai atu e se Tama Faalelagi alofa ni
faamanuiaga faigofie i ni auala masani ma iloagofie.
Sa manatua pea e Sister Bednar lenei lesona taua
mai lona tina e uiga i le fesoasoani lea e sau ia i
tatou e auala i pupuni o le lagi, e pei ona folafolaina
e Malaki i le Feagaiga Tuai (tagai Malaki 3:10).
E pei ona tatou aoao soo atu ma molimau atu e uiga
i le tulafono o le sefuluai, tatou te faamamafa lava ia
faamanuiaga faaletino tuusao, faagaeetia, ma faigofie ona iloaina ia tatou te mauaina. Ma e mautinoa
lava o ia faamanuiaga o loo maua. Ae o nisi o ia faamanuiaga eseese tatou te maua pe a tatou usiusitai
i lenei poloaiga e lemafaamatalaina ae taua. O ia
faamanuiaga e faatoa mafai ona tatou iloatinoina
pe afai tatou te gauai atu i ai ma mataala faaleagaga
(tagai 1 Korinito 2:14).
O le vaaiga o faamalama po o “pupuni” o le lagi o
loo faaaoga e Malaki e matua aoga lava. E faataga e
pupuni po o faamalama le malamalama faanatura
ona ulufale atu i se fale. I se ala faapena, e faasalalau atu ai le malamalama ma le vaaiga faaleagaga e
auala atu i faamalama po o pupuni o le lagi ma i o
tatou olaga pe a tatou faamamaluina le tulafono o le
sefuluai.
Mo se faataitaiga, o se faamanuiaga lemafaamatalaina ae taua tatou te mauaina o le meaalofa faaleagaga o le loto faafetai lea e mafai ai ona tatou
talisapaia mea ua tatou maua e faafetaiaia ai manaoga mo mea tatou te mananao i ai e lei mauaina. O
se tagata e loto faafetai e faatumulia i le lotomalie.
O se tagata e le loto faafetai e mafatia i le mativa o
le eleele e le malie i vai ona o le matapeapea (tagai
Luka 12:15).
E manaomia ona tatou tatalo mo se fesoasoani e
saili ai se galuega talafeagai. Peitai, e manaomia ni
mata ma ni taliga o le faatuatua (tagai Eteru 12:19),
e iloa ai meaalofa faaleagaga o le iloatino sili atu
lea e mafai ona faamamanaina ai i tatou ia maua ni
avanoa faigaluega lea e le amanaiaina e le toatele o
isi tagata—po o le faamanuiaga o le faateleina o le
naunautaiga patino e saili malosi ma faaumiumi atu
mo se galuega nai lo isi tagata atonu o loo mafai pe
naunau e fai. Atonu tatou te mananao ma faamoemoe e tuulima atu se galuega, ae o le faamanuiaga
lea e sau ia i tatou e ala i pupuni o le lagi, atonu e
sili atu le gafatia e faatino ai ma suia ai o tatou lava
tulaga nai lo le faamoemoeina o o tatou tulaga ina ia
suia e se tasi po o se isi mea.
Atonu tatou te mananao ma le talafeagai ma galulue
ina ia maua se siitaga o le totogi i a tatou galuega
269
Punaoa Filifilia
ina ia maua ai mea e manaomia o le olaga. Peitai,
e manaomia mata ma taliga o le faatuatua tatou te
iloaina ai e i tatou lava se faateleina o le faaleagaga
ma le gafatia faaletino (tagai Luka 2:52) ina ia tele
atu mea e fai i sina tupe itiiti, se tomai ua faaleleia
e faatulaga ai mea e faamuamua ma ola i se olaga
faigofie, ma se tomai faaleleia e taulimaina ai ma
270
le faaeteete ia meatotino faitino ua uma ona tatou
maua. Atonu tatou te mananao ma faamoemoeina
se totogi telē atu, ae o le faamanuiaga e oo mai ia i
tatou e ala i pupuni faalelagi atonu e tele atu lona
gafatia e sui ai o tatou lava tulaga nai lo le faamoemoeina o o tatou tulaga ina ia suia e se tasi po o se
isi mea.
SETEMA: POLOAIGA
Aisea e taua ai ona faamaoni?
O le faamaoni o lona uiga o le filifili e le pepelo, gaoi, kopi, pe taufaasese i soo
se mea lava. A tatou faamaoni, tatou te atinae le malosi o le uiga faaletagata
lava ia, o le a faapea ona mafai ai ona tatou tuuina atu se auaunaga maoae i le
Atua ma i isi. E faamanuiaina i tatou i le filemu o le mafaufau ma le faaaloalo o
le tagata ia te ia lava, ma o le a faatuatuaina i tatou e le Alii ma isi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a lou manatu o le a le
uiga o le ia faamaoni i mea
uma? Aisea e te manatu ai
e taua ona faamaoni? Pe
sa e aafia pe na aafia foi
se tasi e te iloa i filifiliga
faamaoni pe le faamaoni
foi a nisi?
O a ni tofotofoga o le
faamaoni e feagai ma alii
talavou i o latou olaga?
E mafai faapefea ona e
fesoasoani ia latou malamalama o faamanuiaga e
oo mai le faamaoni i tulaga
uma? E mafai faapefea ona
e fesoasoani ia latou maua
le lototele e fai ai filifiliga
faamaoni?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau nei ma isi punaoa, filifili mea e sili ona faatatau i
alii talavou e aoao ai i latou e uiga i le faamaoni.
Salamo 101:7; Faataoto 12:22; 2
Korinito 4:2; Efeso 4:29; Alema 27:27;
Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13
(Ia faamaoni ma amio sa’o i mea uma)
Robert C. Gay, “Se a Foi Se Mea e
Avatu e le Tagata e Togiola A’i Lona
Ola?” Ensign po o le Liahona, Nov.
2012, 34–36
Galuega 5:1–10 (E le mafai ona tatou
pepelo i le Alii)
Richard C. Edgley, “O Ni Solo Taele
se Tolu ma se Nusipepa e 25-Sene,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2006,
72–74.
2 Nifae 9:34; Alema 12:1–5 (O le le
faamaoni o se agasala e ogaoga ona
taunuuga)
Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:21–
25 (O le aafiaga o Iosefa i le faamaoni
a o feagai ai ma sauaga)
Thomas S. Monson, “O Sauniuniga e
Aumaia ai Faamanuiaga,” Ensign po o
le Liahona, Me 2010, 64–65.
“Faamaoni ma le Amiosa’o,” Mo le
Malosi o le Autalavou (2011), 19
“Faamaoni,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 49
Vitio: “Faamaoni: E Sili Lou Talitonu
I Ai”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
271
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e faasoa atu
se aafiaga sa latou maua e faatatau i le
lesona o le vaiaso ua tuanai.
• Tuu atu i alii talavou e tusi i luga o
se fasipepa (aua le tusia ai ni igoa) ni
tulaga atonu e faaosoosoina ai i latou
ia le faamaoni (e mafai ona latou vaai
i tulaga faatonuina i le Mo le Malosi
o le Autalavou mo ni manatu). Ao a
latou pepa ma faasoa atu nisi o tulaga
i le korama. O a ni mea o le a latou
faia i nei tulaga? O a ni taunuuga o le
a i ai mo le avea ma se tagata faamaoni pe le faamaoni?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai ona e fesoasoani
ia i latou o loo e aoaoina
ina ia lagonaina atili le
toamalie e uiga i lo latou
mafaia ona auai i se talanoaga pe a e tali faalelei
atu i ai i soo se manatu
faamaoni e tuuina mai.
Mo se faataitaiga, e mafai
ona e faapea atu, ‘Faafetai
mo lau tali. O se manatu
manaia tele’ po o le … ‘O
se faataitaiga lelei tele lena’
po o le ‘Ou te talisapaia
mea uma na outou tautalagia i lenei aso’ ” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 67).
272
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le
pogai e taua ai ona faamaoni. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o
le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e matamata i
le “Honesty: You Better Believe It” pe
faitau le tala e uiga i le faatauina mai
o pepa ulufale i le tifaga i le lauga a
Elder Robert C. Gay “Se a Foi Se Mea
e Avatu e le Tagata e Togiola A’i Lona
Ola?” Fai atu ia i latou e tusi i lalo ni
auala e mafai ona latou saunia ai i le
taimi nei e faatoilalo le faaosoosoga ia
le faamaoni a o le’i tulai mai se tulaga
moni. Valaaulia i latou e fetufaai atu o
latou manatu i uso uma o le korama.
• Ia faitau faatasi o se korama le
“Faamaoni ma le Amiosa’o” i le Mo
le Malosi o le Autalavou. Fai atu i alii
talavou e faailoa atu faamanuiaga
o le faamaoni ma ia lisi i luga o le
laupapa. O a ni auala e aafia ai e le
faamaoni o latou gafatia i le faia o
mea lelei mo isi ma le Alii? Aisea e
taua ai le faamaoni ia i latou i le avea
ai ma sē e umia le perisitua, se atalii,
se uso, se uo, se taitai, po o se tagata
faigaluega?
• Faitau faatasi o se korama le Iosefa
Samita—Talafaasolopito 1:21–25,
ma fesili atu i alii talavou po o le a
se mea ua latou aoaoina e uiga i le
faamaoni mai le tala lenei. O a ni
auala ua faamanuiaina ai i latou ona
sa faamaoni Iosefa i le mea sa tupu ia
te ia ma le mea na faatonuina ai o ia
e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
O le a le taimi e manaomia ai e le
faamaoni alii talavou ia lototetele? Na
faapefea ona faamanuiaina i latou ona
o le faamaoni?
• Tusi se laina agai i lalo i le ogatotonu o le laupapa. I le tasi itu tusi ai le,
“Afai ou te faamaoni…” ae i le isi itu
tusi ai le, “Afai ou te le faamaoni…”
Fai atu i alii talavou e vaavaai mo
ni auala e faauma ai nei fuaiupu a o
latou faitauina le vaega ua faaautuina
“Faamaoni” i le Faamaoni i le Faatuatua
ma le tala e uiga i le tamaitiiti aoga le
faamaoni i le saunoaga a Peresitene
Thomas S. Monson “O Sauniuniga
e Aumaia ai Faamanuiaga.” O a ni
manatu e mafai ona latou faaopoopo
i ai? Valaaulia alii talavou e faasoa atu
po o a ni auala ua latou vaaia ai nei
mea i o latou olaga. Fai atu i le korama
e faasoa atu nisi o auala e faaaoga e
tagata i nisi o taimi e ta’uamiotonuina ai le le faamaoni. E faapefea ona
latou faamalamalama atu i isi o latou
mafuaaga e faamaoni ai?
• Tofi atu i alii talavou taitoatasi se
fuaitau se tasi o mau mai le lesona
lenei. Fai atu i alii talavou taitoatasi
e tusi i lalo se upu e tasi e oo i le fa e
faatusa i ai le mea o loo aoao mai e le
fuaitau e uiga i le faamaoni. Valaaulia
alii talavou e faasoa atu mea ua latou
tusia ma faailoa atu o latou lagona ma
aafiaga e uiga i le faamaoni.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faamaoni? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau i mea sa
ia aoaoina mai le lesona i le asō.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na aoao mai le Faaola e ala
i faataitaiga. Na Ia aoaoina
i latou ia tatalo i le tatalo
faatasi lea ma i latou. Sa
Ia aoaoina i latou e alolofa
atu ma auauna atu e ala i
le auala sa Ia alofa atu ai
ma auauna atu ai. Sa Ia
aoaoina i latou i le ala e
aoao atu ai Lana talalelei e
ala i le auala sa Ia aoao atu
ai. O le a faamalosia alii
talavou a o latou vaai o e
ola i se olaga o le faamaoni
i mea e te aoaoina atu ma
le auala e te ola ai.
• Ia luiina alii talavou taitoatasi ia
faamaoni i mea uma.
273
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Robert C. Gay, “Se a Foi Se Mea e Avatu
e le Tagata e Togiola A’i Lona Ola?” Ensign po o le
­Liahona, Nov. 2012, 34–36
Na fesili le Faaola i Ona soo i le fesili lenei: “Se a
foi se mea e avatu e le tagata e togiola a’i lona ola?”
[Mataio 16:26.]
O se fesili lenei na aoao mai e lo’u tama ou te
mafaufau i ai ma le faaeteete i tausaga ua mavae. A
o ou tuputupu a’e, sa tofi mai e o’u matua a’u feau e
fai i le fale ma totogi mai se alauni ia te au mo lena
galuega. Sa masani ona ou faaaogaina lena tupe, e
sili laitiiti atu i le 50 sene i le vaiaso, ou te alu ai i le
tifaga. O aso na o le tau o se pepa mo le tifaga sa na
o le 25 sene mo se tamaitiiti e 11 tausaga. Ona totoe
ai lea o le 25 sene e faaalu i lole laau, lea sa 5 sene i
le lole. O se tifaga ma ni lole laau se lima! E leai se
mea na sili atu nai lo lena mea.
274
Sa lelei mea uma seia oo ina atoa lo’u 12 tausaga. O
le tutu ai i le laina i se tasi aoauli, sa ou iloa ane o
le tau o le pepa tifaga mo se tagata e 12 tausaga le
matua ua 35 sene, o lona uiga la, o le a leai isi lole
laau e lua. O le le saunia lelei e fai lena ositaulaga,
sa ou faapea ifo ai ia te a’u lava, “E tutusa lava ou
foliga e pei o le vaiaso na te’a nei.” Na ou laalaa atu
ma fai atu mo se pepa tifaga e 25-sene. Sa le’i emo
le tali tupe ma sa ou faatauina au lole laau masani e
lima ae le tolu.
O lo’u fiafia ai i lena mea na ausia, sa ou telea’i atu
ai i le fale e faamatala i lo’u tama lo’u laki tele. A
o o’u talatala atu i ai faamatalaga, sa leai sana tala
na fai mai. Ina ua uma la’u faamatalaga, sa na ona
tilotilo mai lava ia te a’u ma fai mai, “Atalii, e te
faatauina atu lou agaga mo se limasene?” O ana upu
sa tuia ai lo’u fatu e sefululua tausaga le matua. O se
lesona sa le mafai ona galo ia te a’u.
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Oketopa: Avea Atili e Faapei o Keriso
“Ua fetalai atu Iesu ia te ia, o au nei le ala, ma le upu moni, ma le ola” (Ioane 14:6).
O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani lea i alii talavou e aoao ai e uiga i le atinaeina o uiga faaKeriso. Ua poloaiina i tatou uma e Iesu Keriso, “Ia outou atoatoa e
pei lava o a’u, po o lo outou Tama o le o i le lagi e atoatoa” (tagai 3 Nifae 12:48). O le
atinaeina o uiga o Keriso o le a fesoasoani lea i alii talavou e faataunuu tiute i le avea
ai ma e o tauaveina Lana perisitua paia. O le a latou manaomiaina nei uiga pe a latou
fetaiai ma luitau o le ola ai i taimi faigata ma a o latou saunia e auauna atu o ni faifeautalai faamisiona ma le tausia o ni aiga amiotonu i le lumanai.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E mafai faapefea ona ou auauna atu i isi? (Tiute i le Atua)
E mafai faapefea ona ou avea atili e faapei o Keriso?
E mafai faapefea ona ou atinaeina le alofa faaKeriso?
E mafai faapefea ona ou aoao ina ia onosai atili?
Aisea e taua ai le loto faafetai?
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Ola Agavaa,” itulau 16–17, 40–41, 64–65
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
275
OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO
E mafai faapefea ona ou auauna
atu i isi?
Ua faatuina e Iesu Keriso le faataitaiga atoa o le auala e alofa atu ai ma auauna
atu ai i isi. I le avea ai ma e e umiaina le perisitua, ua i ai ia i tatou se tiute e auauna atu ai i isi. E mafai ona tatou auauna atu i isi e pei ona sa faia e le Faaola i
le tele o auala, e aofia ai le faatautaia o sauniga o le perisitua, faasoaina atu o le
talalelei i isi, ma le faatinoina o nai galuega faigofie o le agalelei i aso uma.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Mafaufau i ni aafiaga na e
mauaina a o auauna atu i
isi. O a ni taunuuga o lau
auaunaga? O a ni aafiaga
e mafai ona e faasoaina
atu o le a fesoasoani ai i
alii talavou ia lagonaina le
taua o le auauna atu?
O anafea na e vaaia ai alii
talavou o auauna atu i isi?
O a ni aafiaga e mafai ona
faasoa atu e alii talavou i le
tasi ma le isi? Aisea e taua
ai le aoaoina o le auala
e tuu atu ai auaunaga
faaKeriso?
A o e suesueina tusitusiga paia ma isi punaoa e uiga i auaunaga, tagai mo mea o le a
musuia ai alii talavou e tuuina atu ai ia auaunaga faaKeriso.
Mataio 25:31–46; Mosaea 2:17 (A tatou
auauna atu i isi, ua tatou auauna atu
lava i le Atua)
Mosaea 18:8–10 (E tatau ona tatou
naunau e faamafanafana i latou o
manaomia le faamafanafanaga)
Ioane 13:34–35 (E tatau ona tatou
alolofa atu i isi e pei ona alofa mai le
Faaola ia i tatou)
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 27, 51, 75,
Iakopo 1:27 (O le amio Atua o le asiasi
atu lea i e matuaoti ma fafine ua oti a
latou tane)
1 Nifae 2:16–18; 3:1–7, 28–31; 4:1–2;
17:7–19, 50–51; 18:1–4 (O uiga o Nifae
ma Lamana ma Lemuelu na tali atu ai
i tofiga)
Henry B. Eyring, “Fusi i o Latou
Manua,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2013
“Auauna Atu,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 32–33
Vitio: “Rescuing Those in Need,”
“O Vae o Dayton,”“If We Forget
­Ourselves”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
277
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi le autu o le lesona o le vaiaso
ua tea i luga o le laupapa, ma tuu atu i
alii talavou taitasi ia tusi vave se mea
na ia aoaoina pe na faaaogaina mai le
lesona.
• Valaaulia alii talavou e faasoa mai
ni aafiaga na latou mauaina talu ai nei
a o auauna atu i isi (afai e mafai, tuu
atu ia i latou e faasoa mai se galuega
fesoasoani a le korama po o le tagata
lava ia na latou faataunuuina o se
vaega o a latou fuafuaga o le Tiute i le
Atua). Na faapefea ona aafia i latou e
ala i lenei auaunaga? Na faapefea ona
aafia ai isi?
• Fai atu i alii talavou e faasoa mai
ni aafiaga latou te iloa e uiga i tagata
o e na laveaiina faaletino i se taimi
faigata. E faapefea lagona masani o
ni tagata e uiga i se tasi na fesoasoani
ia i latou? Matamata i le vitio “Rescuing Those in Need,” ma valaaulia ia
alii talavou e talanoa i mea sa latou
aoaoina mai ia Peresitene Monson e
uiga i le auauna atu i isi e pei ona faia
e le Faaola.
Aoao faatasi
Fuafuaga o le Tiute
i le Atua
Tuu atu se taimi i le
faaiuga o le fonotaga a le
korama mo alii talavou e
fai ai ni fuafuaga i totonu
o a latou tusi o le Tiute i
le Atua po o totonu o le
lomiga i le initoneti o le
Tiute i le Atua. O nei fuafuaga e patino, ae e mafai
e tagata o le korama ona
fesoasoani i le tasi ma le isi
e fatufatu ni manatu mo a
latou fuafuaga.
O le faamoemoega o lenei lesona ia fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi ia malamalama
i le auala e faataunuu ai lona tiute faaleperisitua e auauna atu ai i isi. I le avea ai ma
se vaega o lenei lesona, e tatau i tagata o le korama ona faia ni fuafuaga i a latou tusi o
le Tiute i le Atua e faataunuu ai lenei tiute. A o lei amataina le fonotaga faalekorama,
valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi o le Tiute i le Atua i le lotu. I fonotaga
faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a o latou
faataunuuina a latou fuafuaga.
• Vaevae mau nei i alii talavou:
Mataio 25:31–46; Ioane 13:34–35;
Mosaea 2:17; Iakopo 1:27; ma le
Mosaea 18:8–10. Fai atu ia i latou e
saili mo ma tusi i lalo ni mea na latou
aoaoina e uiga i le auauna atu i isi mai
nei fuaiupu (tagai i leTiute i le Atua,
26). A uma ona latou faasoaina mai
mea na latou mauaina i fuaiupu, valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga
patino o auala o loo faamanuiaina ai i
latou e ala i le auauna atu i isi.
• Valaaulia tagata o le korama
e faitau ia fuaitau o mau nei ma
278
faatusatusa ia uiga o Nifae ia Lamana
ma Lemuelu a o latou tali mai i tofiga:
1 Nifae 2:16–18; 3:1–7, 28–31; 4:1–2;
17:7–19, 50–51; 18:1–4 (mafaufau e fai
atu ia i latou e tusi a latou tali i luga o
le laupapa). Fai atu ia i latou e mafaufau po o a ni o latou uiga sa i ai i le
taimi mulimuli na tuu atu ai ia i latou
se avanoa e auauna atu ai i isi. Valaaulia alii talavou e tusi i le avanoa ua
tuu atu i le itulau 50 o le tusi o le Tiute
i le Atua, ni fasifuaitau mai la latou
suesuega o loo fai ma faatusa o uiga
e tatau ona tatou maua ai pe a faataunuuina ia tofiga faaleperisitua.
• Faaali atu se vitio se tasi po o vitio
uma e lua o loo fautuaina mai i le
otootoga, ma fai atu i alii talavou e
tagai mo faamanuiaga e oo mai mai
le auauna atu i isi, e aofia ai tagata o
le latou korama. Tuu atu i tagata o le
korama e sailiili a latou tusi o le Tiute i
le Atua ma faailoa ni auala e mafai ona
latou auauna atu ai i isi i le avea ai ma
e e umiaina le Perisitua Arona (tagai i
itulau 23 [tiakono], 47 [aoao], po o le
71 [ositaulaga]). Fai atu i alii talavou e
mafaufau loloto i ni auala e mafai ona
latou faamalosia ai le latou korama e
ala i auaunaga.
• Faaali atu se ata o Henry B. Eyring
ao avea ma alii talavou. Faitau e
uiga i aafiaga a Peresitene Eyring o
se ositaulaga o asiasi atu i tagata ma
lana epikopo. O le a se mea o aoao e
alii talavou e uiga i le auauna atu i isi
mai aafiaga o Peresitene Eyring? O a
aafiaga e mafai ona latou faasoa mai o
latou lava olaga?
A maea ona faatinoina e alii talavou se gaoioiga se tasi pe sili atu foi o loo i luga, ia fai
mea nei:
• Valaaulia tagata o le korama e sue
i le vaega o le “Auauna Atu i Isi” o le
latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau
26–27 [tiakono], 50–51 [aoao], po o le
74–75 [ositaulaga]). Valaaulia tagata
taitoatasi o le korama e tusi i lalo se
fuafuaga patino e tuu atu ai se auaunaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona
latou fuafua e mulimuli i le fautuaga
a Elder M. Russell Ballard e tatalo i
aso taitasi mo ni avanoa e auauna atu
ai i isi (tagai “Ia Auai ma le Naunautai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012,
29–31). Ona valaaulia lea o le peresitene o le korama e taitai se talanoaga
e uiga i se mea e mafai e le korama
ona fai e auauna atu ai i isi, ma fai atu
i alii talavou e tusi le fuafuaga lea i a
latou tusi.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I le taimi o Lana auaunaga
i le lalolagi, sa faaalu ai e
Iesu Keriso Lona taimi e
auauna atu ai ma fesoasoani ia i latou na vagaia
o Ia. E faapena foi ona faia
e soo moni o Keriso. Sa
aoao mai le Faaola, “O le
mea lea e iloa ai e tagata
uma lava o o’u soo outou,
pe afai ua outou fealofani” (Ioane 13:35). A o e
aoaoina alii talavou, tagai
mo avanoa e valaaulia
ai i latou e faasoa mai pe
faapefea ona latou auauna
atu i isi ma po o le a foi
le mea o uunaia i latou e
auauna atu.
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana fuafuaga e auauna
atu ai i se tasi ma valaaulia alii talavou e faataunuu a latou fuafuaga.
• Faamalamalama atu o le a valaauliaina tagata o le korama e faasoa
mai ni aafiaga latou te mauaina a o
auauna atu ai i isi i vaiaso o loo loma.
279
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “Fusi i o Latou
Manua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
Sa avea au ma fesoasoani muamua i se korama a
ositaulaga. Na valaau mai le epikopo ia te au i se
tasi aso i lo’u fale. Sa ia fai mai e manao ia te au ia
ma o faatasi ma ia e asiasi i se tina ua maliu lana
tane o loo matua mafatia lava. Sa ia fai mai e na te
manaomia au.
A o ou faatali mo ia e piki au mai lo’u fale, sa ou
atuatuvale. Sa ou iloa o loo i ai i le epikopo ni
fesoasoani malolosi ma atamamai. O le tasi o se
faamasino lauiloa. O le isi e fai sana kamupani tele
ma o le a mulimuli ane avea ma se Pulega Aoao. O
le epikopo lava ia o le a i ai se aso e auauna ai o se
Pulega Aoao. Aisea na fai mai ai le epikopo i se ositaulaga e le o i ai se poto masani, “Ou te manaomia
lau fesoasoani”?
Ia, ua ou iloa lelei nei le mea semanu na te tau mai
ia te au: “E manaomia e le Alii ona faamanuia ia te
oe.” I le fale o le tina ua oti lana tane, na ou vaaia, i
lou maofa, o ia tau atu i le tina lea e le mafai ona ia
mauaina lava se fesoasoani mai le Ekalesia seiloga
na te faatumuina le fomu o le paketi na ia tuu atu ia
te ia i se taimi na muamua atu. A o ma toe foi atu i
le fale, sa ia ata ao ia vaaia le mea na ou te’i ai ma fai
mai, “Hal, a mafai ona ia puleaina ana tupe faaalu o
le a mafai ona ia fesoasoani atu i isi.”
280
I se isi taimi, sa ave au e lou epikopo faatasi ma ia
i le fale o ni matua inu ava malosi ia na la auina
maia teineiti laiti fefefe se toalua e faafeiloai i maua
i le faitotoa. Ina ua uma ona ia talanoa ma teineiti e
toalua, na ma liliu ma o ese ae ia fai mai ia te au, “E
le mafai ona ta suia le faaletonu o o latou olaga i le
taimi nei, ae e mafai ona latou lagonaina e alofa le
Alii ia i latou.”
I se isi afiafi sa ia ave au i le fale o se alii ua autausagā e lei toe sau i le lotu. Na tau atu e le epikopo ia
te ia le tele o lona alofa ia te ia ma le tele o le manaomiaina o ia e le uarota. Sa lei foliga mai na i ai se
aafiaga tele o lea mea i le alii lea. Ae i lena taimi, ma
taimi uma sa ave ai au e le epikopo faatasi ma ia, sa
i ai lava se aafiaga tele ia te au.
E leai ma se auala e mafai ai ona ou iloa ai pe na
tatalo le epikopo ia iloa po o ai le ositaulaga o le a
faamanuiaina e ala i le malaga faatasi ma ia i na asiasiga. Sa mafai lelei ona ia ave isi ositaulaga faatasi
ma ia i le tele o taimi. Ae sa silafia e le Alii o le a i ai
se aso e avea ai au ma se epikopo e valaaulia i latou
ua faavaivaia lo latou faatuatua ina ia toe foi mai i
le mafanafana o le talalelei. Sa silafia e le Alii o le a i
ai se aso o le a tuu mai ai ia te au le tiutetauave faaleperisitua mo le faitau selau e oo lava i le faitau afe
o fanau a le Tama Faalelagi o e o loo i ai ni manaoga
vave faaletino.
OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO
E mafai faapefea ona ou avea
atili e faapei o Keriso?
Na faatuina e Iesu Keriso le faataitaiga atoatoa mo i tatou, ma ua Ia poloaiina
i tatou ia avea faapei o Ia. Na Ia faataitai mai uiga paia e pei o le faatuatua,
faamoemoe, alofa mama, onosai, lotomaualalo, amio mama, maelega, ma le
usiusitai. A o tatou aoao e uiga ia te Ia ma saili atu e atiae Ona uiga, o le a avea
i tatou ma e tauaveina le perisitua lea ua finagalo i ai o Ia ma lo tatou Tama
Faalelagi e avea ai i tatou.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a nisi o uiga paia o Iesu
Keriso? O fea o nei uiga
paia e matuai manaomia
lava ona e atinaeina? O
ai na e vaai i ai pe na e
iloaina i lou olaga o loo
faataitaia nei uiga paia?
O a uiga paia faaKeriso o
loo e vaaia i alii talavou
taitasi o loo e aoaoina? O a
uiga paia e manaomia ona
latou atinaeina i le taimi
nei ina ia avea atili ai ma
ni tagata faamaoni e umia-
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa
atu i alii talavou?
Mataio 26:36–45; Luka 7:11–15;
23:33–34; Ioane 13:4–10 (O uiga paia o
le Faaola na faaalia i Lona soifuaga)
Dallin H. Oaks, “O Le Luitau ia Avea
ma se Tasi,” Liahona, Ian. 2001, 40; po
o le Ensign, Nov. 2000, 32–34
Mosaea 3:19 (E ala i le Togiola a Iesu
Keriso e mafai ai ona tatou avea ma
Tagata Paia)
Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano
Moni Faapei o Keriso,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012, 90–92
3 Nifaei 27:27 (Ua poloaiina i tatou ia
avea e faapei o Keriso)
“Pe Faapefea Ona Ou Atiina Ae Uiga
FaaKeriso?” Talai La’u Talalelei (2004),
137–50.
Dallin H. Oaks, “O Soo o Keriso,”
Ensign po o le Liahona, Me 2013
ina le perisitua?
Vitio: “Daily Bread: Change,”“Uiga
faaKeriso”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
281
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia tagata taitoatasi o le
korama e sue se mau e uiga i le aoaoga faavae na ia aoaoina i le lesona o
le vaiaso ua tea ma faasoa atu i se isi
tagata o le korama.
• Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi
o le gaoioiga o uiga i le itulau 135 o le
Tala'i La’u Talalelei, ma fai atu ia te ia
e faaalu ni nai minute e faamaea ai le
iloiloga a le tagata lava ia. Valaaulia
alii talavou taitasi e faasoa mai se mea
na ia aoaoina mai le gaoioiga. Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa mai
se uiga faaKeriso latou te faamemelo
i ai i se isi tagata o le korama po o se
tagata o le aiga.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O molimau e masani
ona matuai mamana pe a
faapuupuu, manino, ma
tuusa’o” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 45).
O gaoioiga taitasi o i lalo o le a fesoasoani ai i tagata o le korama e aoao ai i uiga paia o
Iesu Keriso. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a
sili ona aoga mo lau korama:
• Ia faamautinoa ua tofu uma alii
talavou ma se kopi o le mataupu e 6
o le Talai La’u Talalelei. Valaaulia alii
talavou e filifili se tasi o uiga paia faaKeriso o loo faamatalaina mai i lenei
mataupu lea latou te fia mananao ina
ia faaleleia. Fai atu ia i latou e faasoa
mai pe aisea e taua ai lena uiga paia ia
i latou. Tuu atu ia i latou se taimi i le
fonotaga a le korama e suesue ai i le
uiga paia na latou filifilia, i le mulimuli ai fautuaga o i lalo o le ulutala
“Atiina ae o Uiga faaKeriso” i itulau
131–32 o le Talai La’u Talalelei.
• Valaaulia ia alii talavou e suesue le
tagata lava ia pe i ni vaega toalaiti mo
uiga o le Faaola i le saunoaga a Dallin
H. Oaks “O Soo o Keriso” po o mau o
loo fautuaina mai i lenei otootoga. Fai
atu i alii talavou e lisi i luga o le laupapa mea na latou mauaina ma faaopoopo i le lisi ni isi uiga po o amioga
a Keriso e mafai ona latou mafaufau
282
i ai. Valaaulia i latou e mafaufau i se
tulaga faigata o loo feagai ma i latou i
o latou lava olaga. E mafai faapefea e
nei uiga faaKeriso ona fesoasoani ia i
latou e tali atu ai ma le talafeagai i lea
tulaga?
• Valaaulia alii talavou taitoatasi
e filifili se uiga auau mama se tasi
FaaKeriso o loo lisiina e Elder Robert
D. Hales i le faaiuga o lana saunoaga
“Avea o se Kerisiano Moni e Faapei
o Keriso.” Fai atu ia te ia e faitau le
mea na saunoa ai Elder Hales e uiga
i lena uiga ma fatu se otootoga mo se
lauga puupuu e faatatau i lena uiga. E
mafai ona ia faaaofia i lana otootoga
se mau, se aafiaga patino, ma lana
molimau. Fesoasoani i alii talavou e
faia ni fuafuaga e fai ni a latou lauga
i sauniga amata o Mutuale, sauniga
faamanatuga, fonotaga faalekorama,
po o le fale.
• Valaaulia alii talavou e faailoa o
latou tiute faaleperisitua, e pei ona
lisiina i le tusi o le Tiute i le Atua (tagai
itulau 23 [tiakono], 46–47 [aoao],
70–71 [ositaulaga]), ma talanoaina ni
tulaga eseese latou te ono oo i ai a o
latou faataunuuina nei tiute (mo se
faataitaiga, faiaoga o aiga i se aiga e
le o taliaina le talalelei po o tutu atu
mo tulaga faatonuina a le Alii). O le
a faapefea ona fesoasoani uiga paia
o Keriso i alii talavou i nei tulaga?
O ana fea na latou vaaia ai se uso a
korama o faataitaia se tasi o nei uiga
paia?
• Faitau atu i alii talavou le faataoto
o le tama mauaoa o loo i le lauga a
Elder Dallin H. Oaks “O Le Luitau
i le Avea ma se Tasi.” Valaaulia alii
talavou e faasoa mai ni mea latou te
manatu o loo aoao mai i lenei faataoto ma le auala e fesootai ai i o latou
lava olaga. O le a le mea e manaomia
ona faia e le atalii i le faataoto ina
ia mafai ai ona avea e faapei o lona
tama? Matamata faatasi o se korama
le vitio “Daily Bread: Change” pe
faitau le 3 Nifae 12:48 ma le Moronae
7:48. O le a le mea o faaopoopo e nei
mau i lo tatou malamalamaaga e uiga
i le faataoto a Elder Oaks? Valaaulia
alii talavou taitasi e filifili se uiga o le
Faaola lea na te fia manao e atiae ma
fai se lisi o mea e mafai ona ia faia e
avea ai lena uiga ma se vaega o lona
natura. Fautua atu ia tausia e alii
talavou a latou lisi i totonu o a latou
tusitusiga paia ina ia mafai ona latou
tagai soo i ai ma faaopoopo i ai ni isi
uiga faaKeriso.
• Valaaulia ia uso o le korama e
faitau taitoatasi le 3 Nifae 17, ma
faailoga ni upu ma ni fuaitau o loo
faailoa mai ai nisi o uiga o le Faaola.
Uunaia i latou e tagai mo nei uiga
ma isi ao latou matamata i le vitio
“Christ­like Attributes (Uiga Faa
Keriso).” Tuu atu ia i latou se taimi e
faasoa mai ai o latou lagona e uiga i le
Faaola ma uiga na Ia faataitaiina mai.
E faapefea ona latou atiina ae nei uiga
i o latou lava olaga? E mafai foi ona
latou faasoaina mai ni faataitaiga o ni
tagata latou te iloa o faataitaia nisi o
nei uiga faaKeriso.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I soo se tulaga lava, o le
Faaola o loo avea ma o
tatou faataitaiga ma se faiaoga. O le taumafai ia avea
atili e faapei o Ia ma atiina
ae Ona uiga o le a fesoasoani ia te oe ia avea ma se
faiaoga e sili atu ona lelei.
A o e sauni e aoao atu,
mafaufau i uiga faaKeriso
o loo e manaomiaina ina ia
mafai ai ona e aoaoina ia
alii talavou.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O latou malamalama i
le auala e avea atili ai e faapei o Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai ia
i latou? Pe o i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu lana molimau e faatatau i le taua o le atinaeina o uiga
faaKeriso e fesoasoani ai ia te ia e
faataunuu ona tiute faaleperisitua, i le
taimi nei ma le lumanai.
• Valaaulia alii talavou e faatutu ni
sini ma faia ni fuafuaga e atiina ae
ai se uiga faaKeriso. E mafai ona ia
uunaia i latou e ole atu i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani.
283
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano
Moni Faapei o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2012, 90–92
Ou te molimau atu o Lona alofa e le i’u ma Lona
alofa tunoa, e mafai ai ona tatou avea ma Kerisiano
e faapei o Keriso. Mafaufau i uiga auaumama nei
faa-Keriso. O faapefea ona tatou faamalolosia i
tatou lava?
Alofa faa-Kerisiano. E taua i le Faaola tagata uma. E
taua i le Faaola tagata uma. E agalelei ma agaalofa i
tagata uma, na Ia tuua le ivasefulu ma le iva ae saili
le tasi, [Tagai Mataio 18:12–14] aua “o lauulu o [o
tatou] ulu ua . . . faitaulia uma” [Luka 12:7] ia te Ia.
Faatuatua faa-Kerisiano. E ui i tofotofoga, faigata, ma
sauaga, ae sa faatuatuaina lava e le Faaola lo tatou
Tama Faalelagi ma sa filifili ai e faatuatua ma usiusitai i Ana poloaiga.
Ositaulaga faa-Kerisiano. I Lona soifuaga atoa, sa tuuina atu ai e le Faaola Lona taimi, Lona malosi, ma i’u
ai e ala i le Togiola, na Ia ofoina atu ai Ia lava ina ia
mafai ona toetutu fanau uma a le Atua ma maua le
avanoa e fai ai mo latou tofi le ola e faavavau.
Tausiga faa-Kerisiano. Faapei o le Samaria agalelei, sa
faapena foi ona aapa atu e le aunoa le Faaola e laveai,
alofa, ma faafailele tagata sa vagaia o Ia, tusa lava po
o a a latou aganuu, talitonuga, po o tulaga na i ai.
Auaunaga faa-Kerisiano. Pe o le asuvai mai i se vaieli,
kukaina o i’a mo se tausamiga, po o le mulumuluina
o vae pefupefua, sa faaalu lava e le Faaola Ona aso e
auauna atu ai i isi—si’i a’e e ua le lavavā ma faamalolosia e ua vaivai.
Onosai faa-Kerisiano. I Ona lava faanoanoaga ma
mafatiaga, sa faatalitali atu le Faaola i Lona Tama.
Faatasi ai ma le onosai mo i tatou, o loo faatalitali
mai ma le onosai o Ia ia tatou iloa le mea tonu, ma
tatou toe foi atu ia te Ia i le aiga.
284
Filemu faa-Kerisiano. I Lana auaunaga atoa, sa Ia
uunaia ai le malamalama ma faalauiloa le filemu.
Aemaise lava i Ona soo, sa Ia aoao atu ai e le mafai
e Kerisiano ona femisaa’i ma isi Kerisiano, tusa lava
po o a o latou eseesega.
Faamagaloga faa-Kerisiano. Sa Ia aoao mai i tatou e
faamanuia atu ia i latou e fetuu mai ia i tatou. Sa Ia
faaali mai ia i tatou le auala e ala i le tatalo atu ia
faamagalo i latou sa faasatauroina o Ia.
Liua faa-Kerisiano. E faapei foi o Peteru ma Aneterea,
e toatele sa iloa le moni o le talalelei i le taimi lava
na latou faalogo ai i ai. Na liua ai lava i lena taimi. O
isi, e umi atu se taimi. I se faaaliga na tuuina mai ia
Iosefa Samita, sa aoao mai ai e le Faaola, “O le mea
e mai i le Atua o le malamalama lea; ma o ia o le e
mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua,
e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu ma malamalama tele pea
lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai,” [Mataupu
Faavae ma Feagaiga 50:24] le aso atoatoa o lo tatou
liua. O Iesu Keriso o “le malamalama ma le Togiola
o le lalolagi; o le Agaga o le upumoni.” [Mataupu
Faavae ma Feagaiga 93:9.]
Tumau faa-Kerisiano e oo i le iuga. I Lona soifuaga atoa
lava, e lei fiu lava le Faaola i le faia o le finagalo o
Lona Tama, ae sa faaauau pea i le amiotonu, agalelei, alofa mutimutivale, ma le upumoni e oo i le iuga
o Lona soifua i la le tino.
O nisi nei o uiga o i latou o ē faalogo ma gauai atu i
le siufofoga o le Faaola. I le avea ai ma se tasi o Ana
molimau faapitoa i le lalolagi, ou te tuuina atu ai
la’u molimau faaKerisiano o loo Ia valaau mai ia te
outou i lenei aso, “Sau, ma mulimuli mai ia te au.”
[Luka 18:22.] O mai ma savavali i le ala lea e taitaiina atu ai i le fiafia e faavavau, olioli, ma le ola e faavavau i le malo o lo tatou Tama Faalelagi. I le suafa
o Iesu Keriso, lo tatou Faaola ma le Togiola, amene.
OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO
E mafai faapefea ona ou atiaeina
le alofa faa-Keriso?
O le alofa le pona o Keriso, lea ua iloaina o le alofa mama, o le ituaiga o alofa
silisili ona maualuga, malualii, ma malosi ma e aupito sili ona olioli ai le agaga
(tagai 1 Nifae 11:23). O Iesu Keriso o le faataitaiga atoa o le alofa mama. O Lana
galuega i le olaga nei, sa Ia “femaliuai ma agalelei,” i le faaalia o le agaalofa
mutimutivale mo tagata matitiva, mafatia, ma faanoanoa (tagai Mataio 4:23;
Galuega 10:38). Ina ia maua le alofa Faa-Keriso, e tatau ona tatou sailia, tatalo
ia maua, ma mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i o tatou mafaufauga, upu, ma
amioga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se taimi na faaalia
ai e isi le alofa faaKeriso ia
te oe? O le a se aafiaga o
lenei mea ia te oe? O le a se
taimi na e lagonaina ai le
alofa faaKeriso? E faapefea
ona e atinaeina le alofa
faaKeriso mo isi?
O a ni avanoa e maua e
alii talavou e faaali atu ai
le alofa faaKeriso? Aisea e
taua ai lo latou aoaoina o
le auala e alofa atu ai i isi e
pei ona sa faia e Keriso?
Ia suesue ma le agaga tatalo mau nei ma punaoa, ma filifili mau na e sili ona faatatau i
alii talavou.
1 Samuelu 16:7 (E vaai le Alii i le loto)
Luka 10:30–37 (Faataoto o le Samaria
agalelei); tagai foi i le vitio o le Tusi
Paia “Faataoto o le Samaria Agalelei”
Luka 23:33–34 (Na faamagaloina e Iesu
fitafita Roma na faasatauroina o Ia)
Ioane 15:9–13 (Na faaalia e Keriso
Lona alofa mo i tatou e ala i le foai
mai o Lona ola)
1 Ioane 4:7–11, 18–21 (O le Atua e
alofa)
Moronae 7:45–48 (E mafai ona tatou
tatalo ina ia faatumulia i le alofa
mama, le alofa le pona o Keriso)
Dieter F. Uchtdorf, “O Le e Alofa
Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le
Liahona, Me 2012, 70–77
“Alofa Moni,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 15–16
Vitio: “Faasoaina Atu o le Malamalama o Keriso,”“Ia Tatou
Faatamatane,”“O Vae o Dayton”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
285
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e mafaufau i
se mea se tasi na latou faaaogaina mai
le lesona o le vaiaso ua tea ma faasoa
mai i le korama po o ni vaega laiti.
• I luga o ni nai laupepa, tusi ai
le fasifuaitau “Sa ou lagonaina le
alofa silisili mai se tasi i le taimi na
___________.” Tufa atu nei fasi pepa i
alii talavou taitoatasi a o lei amataina
le fonotaga a le korama, ma fai atu
i alii talavou taitoatasi e mafaufau
i le auala o le a ia faatumuina ai le
avanoa. Valaaulia alii talavou e faasoa
mai o latou manatu e amata ai le
lesona.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O le faalogo o se faailoga
lea o le alofa. E masani ona
manaomia ai le ositaulaga.
Pe a tatou faalogo moni
atu lava i isi, e masani ona
tatou tuuese mea tatou te
mananao e fofogaina atu
ina ia mafai ona faaalia mai
o latou lava lagona” (O Le
Aoao Atu: E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69).
O gaoioiga taitasi o i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai i le auala e
atiina ae ai le alofa faaKeriso. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se gaoioiga
se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia se tagata o le korama
e faitau leotele le Moronae 7:45 i le
vasega. Fai atu i isi alii talavou e
mulimuli i a latou tusitusiga paia ma
faailoa se tasi o uiga o loo ta’ua lea
latou te fia mananao e atiina ae. Fai
atu i tagata taitasi e faasoa mai le uiga
auau mama na ia filifilia ma pe aisea
na ia filifilia ai. Ona faitau faatasi lea
o fuaiupu e 47–48 ma fai atu i alii talavou e faalogologo mo mea o loo tau
mai e Moronae ia i tatou ia e manaomia ona tatou faia e amata atiina ae ai
nei uiga. O le a faapefea ona fesoasoani nei uiga ia i latou e avea atili ai
ma ni auauna mataalia o le perisitua?
• Fai atu i alii talavou e faitau se tasi
o mau nei: Ioane 15:9–13; 1 Ioane 4:7–
11; 1 Ioane 4:18–22. O a mea ua latou
aoaoina e uiga i le alofa faaKeriso mai
nei fuaiupu? Valaaulia alii talavou e
faasoa mai ni fasifuaitau mai nei mau
lea e uunaia pe musuia ai i latou ma
286
faamalamalama pe aisea latou te iloa
ai lo latou taua tele.
• Valaaulia alii talavou e suesue i le
Luka 10:25–29 ma faailoa ia fesili na
fesiligia ai e le loia le Faaola. Faamalamalama atu e faapea o tali i nei fesili,
na tuu atu ai e le Faaola le faataoto o
le Samaria agalelei. Tofi ni alii talavou
e fai ma nisi o tagata i le faataoto,
ma fai atu ia i latou e faatino le tala
a o outou faitauina faatasi (fuaiupu
30–35). Fai ma taofi e fesili atu ai ia i
latou o loo fai ma sui o le sa Levi, le
ositaulaga, ma le Samaria pe aisea ua
latou amio ai i le ala na latou faatino
ai, ma talanoaina a latou tali o se
korama. Faitau le poloaiga a le Faaola
i le loia i le fuaiupu 36–37, ma valaaulia alii talavou e faasoa mai ni tulaga
atonu latou te fetaiai ia e tali tutusa
ma le tulaga i le faataoto.
• Ia faitau, matamata, pe faalogologo
o se korama ia vaega ua faaulutalaina
“O Le Mea Taua Lava” ma le “O
Le Alofa o le Atua” mai le lauga a
Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O Le e
Alofa Atu e Alofaina Mai.” Faatonu
alii talavou e tagai mo le fautuaga a
Peresitene Uchtdorf ua tuuina mai ia
i latou o e lagonaina ni lagona le lelei
i isi ma le auala e mafai ai ona tatou
aveesea nei lagona. Valaaulia alii talavou e mafaufau loloto ma le le leoa i
se tasi i o latou olaga atonu o loo i ai
ni o latou lagona le lelei agai i ai ma
mafaufau i ni auala e mafai ona latou
faaali atu ai se alofa faaKeriso sili atu i
lena tagata.
• Maimoa i se vitio se tasi pe sili atu
o loo fautuaina atu i le otootoga lenei.
O a mea ua aoaoina e alii talavou e
uiga i le alofa faaKeriso mai nei vitio?
E faapefea ona ese ia savali o vitio mai
mea o loo aoao e le lalolagi e uiga i le
faatamatane? Fai atu i alii talavou e
faasoa mai se aafiaga lea sa fesoasoani
ai se galuega auauna atu a se tagata ia
i latou e lagona ai le alofa o le Faaola. O le a le mea na aoao atu e lena
aafiaga ia i latou e uiga ia Iesu Keriso?
Valaaulia alii talavou e mafaufau i
se tasi latou te iloaina atonu o loo
manaomia ona lagonaina le alofa o le
Alii. O le a se mea e mafai ona latou
faia e fesoasoani ai i lena tagata?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama
i le auala e atiina ae ai le alofa faaKeriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai?
Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga
faavae?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na aoao mai le Faaola e ala
i faataitaiga. Sa Ia aoaoina
Ona soo i le tatalo e ala i le
tatalo faatasi ma i latou. Sa
Ia aoaoina i latou i le ala e
aoao atu ai Lana talalelei e
ala i le auala sa Ia aoao atu
ai. Sa Ia aoaoina i latou e
alolofa atu ma auauna atu
e ala i le auala sa Ia alofa
atu ai ma auauna atu ai ia
te i latou. O le a sili atu ona
e mataalia o se faiaoga pe
a lagonaina e alii talavou
lou alofa faaKeriso mo i
latou.
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu ona lagona e uiga i le
auala e fesootai ai le alofa faaKeriso
ma le faataunuuina o se auaunaga
faaleperisitua.
• Valaaulia alii talavou e faatino ia
uunaiga ua latou mauaina i le taimi o
le fonotaga a le korama e atiina ae ai
le alofa faaKeriso ma faaleleia a latou
sootaga ma isi.
287
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Dieter F. Uchtdorf, “O Le e Alofa Atu e
Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 75–76
O Le Mea Taua Lava
O lenei autu o le faamasinoina o isi e mafai ona
aoaoina tonu i se lauga e lua upu. Pe a oo mai i le
ita, faitatala, lē amanaiaina, taufaaleaga, faitio, po o
le manao e faatupu se manua, faamolemole faaaoga
le faatonuga lenei:
Tuu loa!
O le faigofie ia. E ao lava ona tuu le faamasinoina o
isi ma suia ia mafaufauga ma lagona faamasinosino
i se loto ua tumu i le alofa mo le Atua ma Lana
fanau. O le Atua o lo tatou Tama. O tatou o Lana
fanau. O tatou uma o uso ma tuafafine. Ou te le iloa
tonu pe faapefea ona talatala atu lenei manatu o le
le faamasinoina o isi ia lava le manino, naunautaiga,
ma le faatauanauina ina ia manatua ai. E mafai ona
ou sii mai ni mau, e mafai ona ou taumafai e faamalamalamaina ia aoaoga faavae, e mafai foi ona ou sii
maia se faamatalaga o pipii i tua o taavale sa ou vaai
i ai talu ai nei. Sa pipii i tua o se taavale a se tagata
sa foliga mai e fai si fulufululele, ae o upu sa i luga
o le pepa faapipii sa aoao mai ai se lesona manino. E
faitauina faapea, “Aua le faamasino mai ia te au aua
e ese foi a’u agasala nai lo oe.”
E tatau ona tatou iloaina tatou te le atoatoa uma—
o tatou o tagata aisi i luma o le Atua. Pe sa tatou
le faalatalata atu ea i se tasi taimi po o le isi ma le
agamalu i le nofoa o le alofa ma aioi atu mo le alofa
tunoa? Pe sa tatou le i momoo ea i le malosi atoa o
o tatou agaga mo le alofa mutimutivale—ina ia faamagaloina mo mea sese ma agasala sa tatou faia?
Ona tatou te faalagolago uma i le alofa mutimutivale o le Atua, e mafai la faapefea ona tatou taofia
mai i isi soo se vaega o le alofa tunoa o loo tatou
matuai mananao ai lava mo i tatou lava? Ou uso e
ma tuafafine pele, pe tatau ea ona tatou le faamagalo atu ae mananao pea ia faamagaloina i tatou?
288
O Le Alofa o le Atua
E faigata ea ona fai lenei mea?
Ioe, e faigata.
O le faamagaloina o i tatou lava ma isi e le faigofie.
O le mea moni, mo le toatele o i tatou e manaomia
ai se liuga tele o a tatou amio ma auala e mafaufau
ai—e oo lava i se liua o le loto. Ae o loo i ai se tala
manaia. O lenei “liuga tele” [Mosaea 5:2] o le loto
o le mea tonu lena na mamanu ai le talalelei a Iesu
Keriso ina ia aumaia i totonu o o tatou olaga.
E faapefea ona fai?E ala mai i le alofa o le Atua.
Pe a faatumulia o tatou loto i le alofa o le Atua, e
tupu mai se mea lelei ma mama ia i tatou. Tatou te
“tausia ana poloaiga: e le mamafa foi ana poloaiga.
Aua o i latou uma o e fanau mai i le Atua, e manumalo i latou i le lalolagi.” [1 Ioane 5:3–4.]
O le tele o lo tatou faatagaina o le alofa o le Atua
e puleaina o tatou mafaufau ma lagona—o le tele
foi lena o lo tatou faatagaina o lo tatou alofa mo lo
tatou Tama Faalelagi ia tupu ae i totonu o o tatou
loto—o le faigofie foi lena o le alofa atu i isi i le alofa
mama o Keriso. A tatou tatala atu o tatou loto ia
faatumulia i le alofa susulu o le Atua, o le a le pine
ae mou ese atu lo tatou ita ma le lotoleaga.
E pei lava ona masani ai, o Keriso o lo tatou faataitaiga. I Ana aoaoga e pei ona atagia i Lona soifuaga,
sa Ia faaali mai ai le ala ia i tatou. Sa Ia faamagalo
i tagata leaga, o e le taupulea, ma i latou na saili e
faatiga ma faamanua ia te Ia. . . .
E mafai e le alofa mama o Keriso ona aveesea ia
lagona o le le fiafia ma le ita mai la tatou vaai, ma
faatagaina ai i tatou e vaai i isi i le ala o loo silasila
mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou: o ni tagata sese
ma le le atoatoa o e o i ai le gafatia ma le agavaa e
sili atu ma lo tatou malosi e mafaufauina ai. Talu ai e
alofa tele le Atua ia i tatou, o lea e ao ai foi ona tatou
alolofa atu ma faamagalo atu le tasi i le isi.
OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO
E mafai faapefea ona ou
aoao ina ia onosai atili?
O le onosai o le malosiaga lea e tumau ai i mea e tuai ona oo mai, faafitauli,
mea faafeagai, po o puapuaga e aunoa ma le ita, le fiafia, po o le atuatuvale. E
mafai ona tatou atinaeina le onosai e ala i le saili atu e fai le finagalo o le Atua
ma taliaina Lana taimi, faatuatuaina o le a Ia faataunuuina Ana folafolaga uma
ia i tatou. Ao tatou aoao ia onosai i nai mea iti, ua tatou saunia i tatou lava e
fetaiai ma tofotofoga tetele atu ma le onosai.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni aafiaga ua aoaoina
ai oe e uiga i le onosai (e
aofia uma ai ni tofotofoga
tetele ma ni aafiaga laiti
ifo)? O le a se mea na
fesoasoani ia te oe e atiina
ae ai le onosai? Na faapefea ona faamanuia e le
onosai lou olaga?
O a ni faatosinaga o loo
feagai ma alii talavou i
malo i nei aso e ono taitai
atu ai i latou i le le onosai?
O le a se mea e manaomia
ona malamalama ai alii
talavou e faatatau i uiga o
le onosai? O le a faapefea
ona fesoasoani ia i latou i
lo latou lumanai?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua musuia ai oe e
faasoa atu i alii talavou?
Iopu 1; 19:25–26 (O le faataitaiga a
Iopu)
Salamo 37:7–9; Luka 21:19; Eperu
10:35–36; Mosaea 23:21–22; Alema
26:27; MF&F 24:8 (E oo mai faamanuiaga ia i latou e onosai)
Roma 5:3; Iakopo 1:3 (E faamalosia e
faafitauli le onosai)
Dieter F. Uchtdorf, “Faaauau i le Onosai,” Ensign po o le Liahona, Me 2010,
56–59; tagai foi i le vitio “Faaauau i le
Onosai”
Robert C. Oaks, “O Le Mana o le
Onosai,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2006, 15–17
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e
uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia
ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao
atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu
talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
289
• Fai atu i alii talavou taitasi e tusi i
luga o le laupapa se fuaiupu se tasi e
aotele ai mea na ia aoaoina i le lesona
o le vaiaso ua tea.
• Tusi le autu o le lesona lenei i luga
o le laupapa, ma faitau le palakalafa i
le amataga o le otootoga lenei. Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni tulaga
e mafai ona oo i ai i o latou olaga ia o
le a latou manaomia ai le onosai (e pei
o le aoga, faaipoipoga, po o galuega).
Faaali atu ni nai mea faitino e fai ma
faatusa o taimi i lou olaga na ao ai ona
e faaali atu le onosai (mo se faataitaiga, se tipiloma i le kolisi, se mama
faaipoipo, po o se pine faifeautalai).
Tuu atu ia i latou e mate mai po o le a
le faatatauga o mea faitino i le onosai, ona faasoa atu lea o aafiaga na e
mauaina.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai ona e faaalia o loo
e faalogo atu e ala lea i lou
faailoa atu o se foliga o le
naunau. E mafai ona e vaai
i le tagata o loo tautala nai
lo anomea o lau lesona po
o nisi mea o loo i totonu
o le potu. E mafai ona e
uunaia le tagata o loo tautala e faauma ona manatu e
aunoa ma le faalavelaveina.
E mafai ona e aloese mai le
faasalaveia o talanoaga ae
lei taitai i ni fautuaga po o
ni faaiuga” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 69).
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e malamalama ai i le
taua o le onosai. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili
atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Tusi i luga o le laupapa ia faaulutala “Onosai” ma le “Le Onosai.” Tuu
atu i alii talavou taitasi se tasi o mau
nei e uiga i le onosai ua fautuaina mai
i lenei otootoga. Valaaulia alii talavou
e faitau leotele auauai a latou mau,
talanoaina mea ua latou aoaoina, ma
tusi i luga o le laupapa ia faamanuiaga o le onosai po o taunuuga o le le
onosai. O a nisi faamanuiaga ma taunuuga e mafai ona latou faaopoopo
atu i a latou lisi? Valaaulia alii talavou
taitasi e tusi i luga o se fasi pepa se
tulaga o le a manaomia ai le onosai
(uunai i latou e faaaofia ai e le gata o
mea tiga tetele ae o le ita foi mai lea
aso i lea aso po o ni mea le talafeagai).
Tuu atu ia i latou e faafesuiai ia pepa
ma se isi alii talavou, tusi se tali o le
a faaalia ai le onosai, ona faasoa mai
lea i le korama po o a mea ua latou
tusiaina.
• Faasoa atu le tala o le onosai o se
tama mai le lauga a Elder Robert C.
Oaks “O Le Mana o le Onosai,” ma
valaaulia alii talavou e faasoa mai
soo se tala latou te iloaina e uiga i le
290
onosai. Tuu atu i alii talavou taitasi se
vaega o lenei lauga lea e te manatu e
ono aoga. Valaaulia o ia e faitau ma
aotele atu i le korama. O le a se mea
ua latou aoaoina mai lenei lauga ua
musuia ai i latou e faalagolago atu i le
Alii ma Lana taimi? O a nisi o mafuaaga tatou te le onosai ai? E mafai
faapefea ona tatou faatoilaloina lenei
uiga?
• Faaali atu i alii talavou ni pepa
lautele o i ai savali o le Mormonad
mai ni lomiga lata mai o le Liahona.
Vaevae le korama i ni vaega laiti, ma
valaaulia i latou e fatu a latou lava
Mormonad i le autu o le onosai. E
mafai ona latou amata i le sueina o se
mau e uiga i le onosai (e pei o mau na
e lisi atu i lenei otootoga) ma mafaufau i se ala fatufatua’i e faaali ai i luga
o se pepa lautele e i ai se savali. Fai
atu ia i latou e faasoa atu a latou pepa
lautele o i ai se savali i le korama ma
faamalamalama atu po o le a le uiga
o le onosai ia i latou. (I le avea ai ma
se vaega o lenei talanoaga, atonu e te
manao e faasoa atu i le korama le uiga
o le onosai o loo maua i le amataga o
lenei otootoga.)
• Faaali atu le vitio o le “Faaauau i le
Onosai,” ma valaaulia alii talavou e
talanoaina mea ua latou aoaoina mai
le faataitaiga o le marshmallow. O a
nisi o tulaga ia e oo ina le onosai ai alii
talavou? Valaaulia alii talavou taitasi
e faitau se vaega se tasi mai le lauga a
Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Faaauau i le Onosai,” ma fai atu ia te ia e
aotele atu mo le korama atoa se mea
ua ia aoaoina mai le vaega na ia faitauina. E mafai faapefea e le fautuaga
a Peresitene Uchtdorf ona fesoasoani i
alii talavou ia onosai atili?
• Valaaulia se tagata o le korama e
toe faamatala le tala ia Iopu (tagai
Iopu 1). Aisea e manatu ai alii talavou na mafai e Iopu ona fetaiai ma
ona tofotofoga ma le onosai tele? Na
faapefea e lona faatuatua i le Faaola
ona fesoasoani ia te ia (tagai Iopu
19:25–26)? Valaaulia le korama e
fautua mai ni mea patino e mafai ona
latou faia e faatoilalo ai lagona o le le
onosai—i taimi o faigata tetele, e pei o
mea na fetaiai ma Iopu, ma tofotofoga
laiti o aso uma.
• Faitau o se korama le palakalafa 9
e oo i le 17 o le lauga a Elder Robert
D. Hales “Faatalitali i le Alii: Ia Faia
Lou Finagalo,” e tagai ai mo ni tali i
le fesili “O le a le uiga o le faatalitali
i le Alii?” Mo nisi malamalamaaga,
valaaulia alii talavou e tagai i mau ua
sii mai e Elder Hales ma faasoa mai
soo se mea lava ua aoao ai i latou e
nei mau e uiga i le onosai. E mafai
faapefea e alii talavou ona faaaogaina
upu a Elder Hales po o nei mau e
fesoasoani ai i se tasi ua tauau ina leai
se faamoemoe?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na tuuina atu e le Faaola
ni fesili lea na mafua ai
ona mafaufau ma maua
ni lagona loloto o isi. Sa
Ia matua fiafia lava ma le
faamaoni i a latou tali ma
olioli i lo latou faailoaina
o le faatuatua. Sa Ia tuu
atu ni avanoa ia i latou e
fai mai ai ni a latou lava
fesili, ma sa Ia faafofoga i o
latou aafiaga. O a ni fesili e
mafai ona e fesiligia o le a
fesoasoani ai i alii talavou
ia loloto o latou lagona? E
mafai faapefea ona e faaalia lou fiafia i a latou tali i
le taimi o le lesona?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le onosai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a
latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoaina mai ona lagona e uiga
i le onosai ma valaaulia tagata o le
korama e faaali atu se onosai atili i o
latou aiga i le vaiaso a sau.
• Valaaulia isi tagata o le korama e
faaali mai se mau po o se faamatalaga
e uiga i le onosai (po o le Mormonad
na latou fatuina) i se nofoaga o le a
faamanatu mai ai ia i latou ia onosai.
291
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Robert D. Hales, “Faatalitali i le Alii: Ia
Faia Lou Finagalo,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2011, 71–74
O le a la, le uiga o le faatalitali i le Alii? I tusitusiga
paia, o le upu faatalitali o lona uiga ia faamoemoe, ia
tepa taulai, ma ia faalagolago. O le faamoemoe ma
le faalagolago i le Alii e manaomia ai le faatuatua,
onosai, lotomaualalo, agamalu, faapalepale, tausia o
poloaiga, ma le tumau seia oo i le iuga.
O le faatalitali i le Alii, o lona uiga o le totoina o le
fatu o le faatuatua ma tausia “ma le filiga tele, ma le
. . . onosai.” [Alema 32:41.]
O lona uiga o le tatalo e pei ona faia e le Faaola—i le
Atua, lo tatou Tama Faalelagi—na faapea atu ai: “Ia
oo mai Lou malo. Ia fai Lou finagalo.” [Mataio 6:10;
Luka 11:2.] O se tatalo tatou te tuuina atu ma o tatou
agaga atoa, i le suafa o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.
O le faatalitali i le Alii o lona uiga o le mafaufau
loloto i ai i o tatou loto ma “mauaina le Agaga Paia”
ina ia mafai ona tatou iloa “mea uma e tatau ona
tatou faia.” [2 Nifae 32:5.]
292
Pe a tatou mulimuli i uunaiga a le Agaga, tatou te
iloa ai o “puapuaga e tupu ai le onosai” [Roma 5:3]
ma tatou te aoao ai ia “faaauau pea i le onosai seia
faaatoatoaina tatou.”[Mataupu Faavae ma Feagaiga
67:13.]
O le faatalitali i le Alii o lona uiga o le “tutumau
mausali” [Alema 45:17] ma “fetaomi atu i luma” i le
faatuatua, “ma se susulu atoatoa o le faamoemoe.”
[2 Nifae 31:20.]
O lona uiga “ua na o galuega a Keriso . . . ua faalagolago i ai” [Moronae 6:4] ma “faatasi ai ma le
fesoasoani o Lona alofa tunoa ia te i tatou, e fai atu
ai: Ia faia lou finagalo, le Alii e, ae le o matou loto.”
[Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:44.]
A o tatou faatalitali i le Alii, ua tatou “le mafaagaeetia i le tausiga o poloaiga,” [Alema 1:25] ma le
iloaina o le a tatou “mapu mai i o tatou puapuaga
uma i se aso.” [Alema 34:41.]
Ma “aua le lafoai ai . . . lo tatou faamalosi” [Eperu
10:35] ma o “mea uma sa tatou puapuagatia ai o le a
galulue faatasi mo lo tatou lelei.” [Mataupu Faavae
ma Feagaiga 98:3.]
OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO
Aisea e taua ai ona loto faafetai?
E finagalo le Alii ia tatou maua se agaga o le loto faafetai i mea uma tatou te
faia ma tautatala ai. Pe a tatou loto faafetai, o le a tatou maua se fiafiaga sili atu
ma le faamalieina i o tatou olaga. O le a tatou iloaina le uunaiga ma faamanuiaga a le Alii.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagonaina o le a
fesoasoani i alii talavou e atiina ae ai se uiga o le loto faafetai?
O a nisi o mea ua matua
sili ona e loto faafetai ai?
Ua faapefea ona faateleina
e le loto faafetai lou fiafia?
O le a se mea e faia e
alii talavou e atiina ae ai
se uiga o le faafetai? E
faapefea e le mauaina o se
uiga o le loto faafetai ona
avea ma se faamanuiaga ia
i latou i le taimi nei ma le
lumanai?
Luka 17:11–19 (Ua faamalolo e Iesu
Keriso ia lepela e toasefulu, ae toatasi
na toe foi atu ma faafetai ia te Ia)
Mosaea 2:20–24 (Ua aoao i tatou e le
Tupu o Peniamina i le mafuaaga tatou
te manaomia ai ona vivii atu ma faafetai i le Alii)
MF&F 59:7, 15–21 (E tatau ona tatou
faafetai atu i mea uma)
Thomas S. Monson, “O Le Meaalofa
Faalelagi o le Loto Faafetai,” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2010, 87–90
Henry B. Eyring, “E! Ia Manatua,
Ia Manatua Lava,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2007, 66–69; tagai foi i le
vitio “Ia Manatua, Ia Manatua Lava,”
(e le o maua se faila e mafai ona sii
mai le initoneti)
Russell M. Nelson, “Ia Faafetaia le
Atua,” Ensign po o le Liahona, Me
2012, 77–79; tagai foi i le vitio “Tuu
Atu le Faafetai”
“Loto Faafetai,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 18
“Ua Sili Oe,” Viiga, nu. 46; “Faitau Ou
Manuia,” Viiga, nu. 151
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina
o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au
peresitene.
293
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i se alii talavou e tusi se ata
i luga o le laupapa e faamanatu atu ai
ia te ia se mea na ia aoaoina i le vaiaso
ua tea.
• Atofa atu i alii talavou taitasi se
mataitusi o le alafapeta, ma tuu atu ia
te ia se minute se tasi e lisi ai faamanuiaga uma e mafai ona ia mafaufau
i ai e amata i lena mataitusi. Aisea
tatou te le amanaia ai i nisi taimi ni
faamanuiaga e foliga itiiti ua tuuina
mai e le Alii ia i tatou? Fai atu i se uso
o le korama e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:32 po o le 59:21.
E mafai faapefea ona tatou faaali atili
atu le loto faafetai mo “soo se faamanuiaga ua faamanuiaina ai [tatou]”?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O se faiaoga atamai e le
mafaufau faapea, ‘O le a se
mea e tatau ona ou faia i le
vasega i le aso?’ ae fesili,
‘O le a se mea o le a fai e
tamaiti o la’u vasega i le
aso?’; e le o le, ‘O le a le
mea o le a ou aoao atu i le
aso?’ ae, ‘O le a faapefea
ona ou fesoasoani i tamaiti
o lau vasega ia iloa le mea
e moomia ona latou iloa?’ ”
(Virginia H. Pearce, i le O
Le Aoao Atu E Leai Se Isi
Valaauga E Sili Ai [1999],
64).
294
O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e malamalama ai i le
taua o le loto faafetai. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se
tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e faitau le
Luka 17:11–19 ma faasoa mai po o le a
se mafuaaga latou te manatu na ala ai
ona le faafetai atu lepela e toaiva o le
toasefulu i le Faaola. O a nisi o mea e
ono taofia i tatou mai le faailoa atu o
le loto faafetai? Valaaulia alii talavou
e mafaufau e uiga i se faamanuiaga
ua latou mauaina lea atonu latou te le
i faailoa atu ai se loto faafetai talafeagai. Aisea e taua ai le faailoa atu o le
faafetai? O le a se mea latou te faia e
faaalia ai le loto faafetai?
• Faamatala pe faitau atu le tala o
le i’a mai le lauga a Elder Russell M.
Nelson “Ia Faafetaia le Atua.” Fai atu
i alii talavou pe na latou fesoasoani
atu ea i nisi (e pei o le tausimea i lenei
tala) e aunoa ma le faafetaia. Vaevae
le vaega o totoe o le lauga i vaega
faaulutala, ma atofa atu i alii talavou
taitasi e faitau se vaega. Fai atu i alii
talavou e tusi i lalo se mea ua latou
aoaoina e uiga i le lotofaafetai ma se
mau e fesootai i le mea na latou aoaoina (fautua atu i ai e mafai ona latou
faaaogaina le Taiala i Tusitusiga Paia).
Faataga alii talavou e faasoa mai mea
na latou tusia ma faamatala mai se
taimi na latou lagonaina ai le loto faafetai mo se tasi o meaalofa a le Atua.
• Faitau pe faamatala le tala e uiga
i le aiga o Gordon Green i le lauga a
Peresitene Thomas S. Monson “O Le
Meaalofa Faalelagi o le Lotofaafetai.”
Fai atu i alii talavou e faalogo mo
ni mea na lagona ai e le aiga le loto
faafetai. Aisea na suia ai uiga o le aiga
i le faagasologa o le tala? Valaaulia
alii talavou e mafaufau loloto i fesili
e pei o fesili nei: “Pe na i ai se taimi
na tausalaina ai au i le i ai o se uiga
lē faafetai? “Pe o i ai ea ni o’u faamanuiaga ou te le o matauina?” “Aisea
o le a avea ai se uiga o le loto faafetai
ma se faamanuiaga ia te au?” Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai nisi o o
latou manatu.
• I le avea ai ma se korama, usu pe
faitau le viiga, “Faitau Ou Manuia,”
pe maimoa i le vitio “Ia Manatua, Ia
Manatua Lava.” Fai atu i alii talavou
e fai se lisi o faamanuiaga tatou te
mauaina pe a tatou iloaina mea ua
faia e le Atua mo i tatou. O anafea
na fesoasoani ai le mauaina o se loto
faafetai i alii talavou e faatoilalo se
tofotofoga?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
• I le avea ai ma se korama, faitau ia
fuaitau o mau ma usu ia viiga o le faamanu ma le faafetai, e pei o na viiga o
loo lisiina i lenei otootoga. Valaaulia
alii talavou e tagai mo fasifuaitau e
uiga i mea ia latou te lagona ai foi le
loto faafetai po o le faamanu. Valaaulia i latou e faasoa mai ni fasifuaitau
na latou filifilia, faamalamalama mai
pe aisea na latou filifilia ai, ma faailoa
mai o latou lagona o le loto faafetai.
Na valaaulia e le Faaola isi
e faatino le faatuatua ma
ola i upumoni na Ia aoao
atu i ai . Na Ia maua ni
avanoa mo i latou e aoao
ai e ala i aafiaga mamana.
O le a se mea e mafai ona
e faia e fesoasoani ai i alii
talavou ia vaaia le mana
o le loto faafetai i o latou
olaga?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le loto faafetai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni
a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu se mea ua ia loto faafetai
ai ma valaaulia alii talavou e faafetai
atu i le Tama Faalelagi mo se mea latou
te lei faafetai muamua ai lava ia te Ia.
• Uunai alii talavou e tusi i lalo ni
nai mea latou te loto faafetai ai i aso
taitasi.
295
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O Le Meaalofa
Faalelagi o le Lotofaafetai,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 87–90
O loo faamatala e Gordon na ola ae o ia i se faatoaga
i Kanata, lea e topetope ai o ia ma isi ona tei i le fale
pe a tuua le aoga, a o taaalo isi tamaiti ma o e feausi.
Peitai, o lo latou tama, sa i ai le tomai e fesoasoani
ai ia te i latou ia malamalama, e tua lelei la latou
galuega. Sa faapitoa le moni o lenei mea pe a maea
le taimi o le seleselega,pe a faamanatu e le aiga le
Aso Faafetai, aua o le aso lena e tuuina atu ai e lo
latou tama se meaalofa maoae ia i latou. Na te faia
se faitauga o a latou mea uma ua i ai.
I le taeao o le Aso Faafetai, na te aveina ai i latou i le
potu i lalo o loo i ai paelo apu, o pusa beets, o karoti
ua teu i le oneone, ma le faaputuga o taga pateta,
faapea foi pi, o sana, pi uumi, sieli, vine ma isi
fualaau tuufagu ua tutumu ai a latou fata. Na te faatonuina tamaiti e faitau faalelei mea uma lava. Ona
latou o lea i le pa manu ma faitau pe fia tone o vaomago, ma pe fia faaputuga o fusi saito i le falesaito.
Latou te faitauina povi, puaa, moa, pīpī ma kusi.
Fai mai lo latou tamā, sa manao e fia iloa po o le a le
tulaga ua oo i ai la latou tapenaga, ae sa latou iloaina na manao moni lava o ia ia latou iloaina, i lena
aso o le tausamaaga, le tamaoaiga ua faamanuiaina
ai i latou e le Atua, ma ua tauia itula uma o lo latou
galulue malosi. Ona iu ai lea, ina ua latou nonofo ifo
i lalo mo le taumafataga sa saunia e lo latou tina, o
faamanuiaga o le mea lea sa latou lagonaina.
Peitai, sa ta’ua e Gordon o le Aso Faafetai e sili ona
ia manatuaina ma le faafetai, o le tausaga lea na
foliga ai sa matua aunoa i latou ma se mea, e ao ona
latou maua ai le lotofaafetai.
Na amata lelei lava le tausaga: sa totoe vaomago,
tele fatu, e fa lapisi a puaa. . . .
. . . O le taimi lava na amata ai ona tatupu ae a latou
laau toto, na amata ai foi timuga. Ina ua maui atu le
296
vai, sa leai se laau na totoe. Sa latou toe amata ona
toto, ae na toe faatamaia uma foi e le timu. Sa pala a
latou pateta i le eleele. Sa latou faatauina atu nisi o
latou povi ma puaa uma ma isi manu o lafu sa latou
faamoemoe e tuu, i ni tau sa matua maualalo lava
aua o le mea lea sa faia e tagata uma. Na pau lava
la latou seleselega na maua i lena tausaga o se pupu
lakisi lea na sao mai le afa.
Ona toe oo mai foi lea o le Aso Faafetai. Fai mai lo
latou tina, “Atonu e sili ona faagalo i lenei tausaga.
Ua leai foi se kusi o totoe.”
Peitai, i le taeao o le Aso Faafetai, sa tu mai le tamā
o Gordon ma se lapiti po’a ma fai atu i lona toalua
e faavela. Sa amata ma le tomumu le galuega, e ta’u
atu ai o le a umi se taimi e faavela ai le la mea fefeu.
Ina ua tuu i luga o le laulau ma ni nai lakisi sa totoe,
sa lē fia aai ai tamaiti. Sa tagi le tina o Gordon, ona
faia ai lea e lona tamā se mea uiga ese. Sa alu o ia i le
taualuga o le fale, ma to mai se moli matagi, ma tuu
i luga o le laulau ma tutu. Sa ia faatonuina tamaiti e
tapē moli eletise. Ina ua totoe ai na o le moli matagi,
sa tau le talitonu i latou sa faapena le pogisa sa i ai
muamua. Sa latou le iloa pe na mafai faapefea ona
latou iloa se mea e aunoa ma le susulu malamalama
e maua i le eletise.
Sa faamanuia meaai, ona aai ai lea o tagata uma. Ina
ua uma le tausamiga, sa latou nonofo filemu uma.
Sa tusia e Gordon:
“I le muitiiti faatauvaa o le moli matagi tuai, sa
matuai toe manino ai la matou vaai. . . .
“O se taumafataga manaia. O le lapiti poa sa pei o le
tofo o se pipi, o lakisi foi sa sili ona manaia lona tofo
nai lo se isi taimi matou te manatua. . . .
“. . . O lo matou aiga, . . .i mea sa matou le maua, sa
matua ‘oa lava ia i matou.” [Sii mai ia H. Gordon
Green, “The Thanksgiving I Don’t Forget,” Reader’s
Digest, Nov. 1956, 69–71.
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Novema: Faalagolago o le Tagata ia te
Ia Lava Faaleagaga ma le Faaletino
“Aua ua i totonu ia te i latou le mana, lea ua latou pule ai ia te i latou lava” (MF&F 58:28).
O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii o loo umia le Perisitua Arona e malamalama ai i le taua o le ola tutoatasi faaleagaga ma le faaletino. E ui lava o loo talavou
i latou, o nei alii talavou ua faamanuiaina i le meaalofa o le saolotoga, ma o loo latou
aoao pe faapefea ona faatulagaina lo latou lava ala ma maua tali i fesili i o latou lava
faafitauli i le talalelei a Iesu Keriso. O le tele lava ona latou ola tutoatasi, o le tele foi
lea o le saolotoga o le a latou olioli ai. O le a sili atu le saunia o i latou e faalautele o
latou valaauga i le perisitua, faamalolosia o latou aiga, ma faataunuu o latou matafaioi i le lumanai o le avea ma ni tane ma ni tama.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
Aisea e taua ai le mauaina o se aoaoga ma atiina ae ni tomai? (Tiute i le Atua)
O le a le uiga o le ola tutoatasi?
Aisea e avea ai le galue ma se mataupu faavae taua o le talalelei?
Aisea e finagalo ai le Alii ina ia ou malosi ma maloloina?
O le a le ala a le Alii mo le tausiaina o e matitiva ma e le tagolima?
E mafai faapefea ona ou maua fofo i au luitau ma faafitauli?
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
“Aoaoga,” itulau 55–59
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
297
NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO
Tiute i le Atua
Aisea e taua ai le maua o se
aoaoga ma atiina ae tomai?
O le aoaoga o se vaega taua o le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi e fesoasoani
ia i tatou ia sili atu le avea faapei o Ia. O le mauaina o se aoaoga e saunia ai le
malamalama ma tomai o le a fesoasoani ia i tatou ia atiina ae le ola tutoatasi,
tausia o tatou aiga i le lumanai, ma sili atu ai le auaunaga i le Ekalesia ma le
lalolagi.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ua faapefea ona saunia oe
e lau aoaoga mo aafiaga o
lou olaga? O le a le malamalama, aoaoga, ma tomai
na sili ona aoga mo oe ma
lou aiga? O le a se mea o
loo e manao e aoao pea?
O a uiga faaalia o alii
talavou i le aoaoga ma le
aoaoina? O le a faapefea e
se aoaoga ona faamanuiaina i latou nei ma o latou
tiutetauave i le lumanai?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a fesoasoani i alii
talavou e malamalama ai i le taua o le aoaoga?
2 Nifae 9:29 (E lelei le aoaoina pe afai
latou te faalogologo i fautuaga a le
Atua.)
MF&F 88:76–80 (E tatau ona tatou
aoao e aoao atu mea faaleagaga ma
faaletino)
MF&F 88:118 (Aoao i le suesue ma le
faatuatua)
MF&F 90:15 (E tatau ona tatou faamasani i tusi lelei, gagana, tautala, ma
tagata)
MF&F 130:18–19 (Soo se mataupu
autu o le atamai tatou te maua i le
olaga lenei, o le a tu mai faatasi ma i
tatou i le toetutu.)
D. Todd Christofferson, “Uso e, O Loo
I Ai se Tatou Galuega e Fai,” Ensign
po o le Liahona, Nov. 2012, 47–50
“Aoaoga,” Faataunuuina o Lou Tiute i le
Atua (2010), 55–59
“Aoga,” Mo Le Malosi o le Autalavou
(2011), 22–24
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o
se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
299
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e faasoa mai
ni aafiaga na latou maua i le faaaogaina o mea na latou aoaoina i lesona
talu ai (mo se faataitaiga, e mafai ona
latou faasoa mai mea o loo latou faia e
faataunuu ai se fuafuaga na latou faia
i a latou tusi Tiute i le Atua).
• Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau faapea ua tau atu e se uo
ia i latou o le a le toe aoga o ia. O le
a mafai faapefea e alii talavou ona
fautuaina lea uo e faaauau le finau i le
aoga? Fai ia i latou e tusi a latou tali i
se fasi pepa. Ao mai pepa, ma faitau
ma talanoaina tali ma le vasega. I le
faaaiuga o le vasega, tuu atu i alii talavou se avanoa e faaopoopo ai a latou
tali e faatatau i mea ua latou aoaoina i
le taimi o le lesona.
Aoao faatasi
Fuafuaga o le Tiute i le
Atua
Tuu atu se taimi i le
faaiuga o le fonotaga a le
korama mo alii talavou e
fai ai ni fuafuaga i totonu
o a latou tusi Tiute i le Atua
pe o totonu o le lomiga i le
initoneti o le Tiute i le Atua.
O nei fuafuaga e patino,
ae e mafai e tagata o le
korama ona fesoasoani i le
tasi ma le isi e fatufatu ni
manatu mo a latou fuafuaga.
300
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou e fai fuafuaga ina ia
maua se aoaoga pe atiina ae ni tomai e saunia ai e tausia o latou aiga i le lumanai. I le
avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona amata ona fuafua se
galuega faatino i le vaega “Aoaoga” i a latou tusi Tiute i le Atua. A o lei amataina le
fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi Tiute i le Atua ma i
latou i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga
latou te maua a o latou faataunuuina a latou galuega faatino.
• Valaaulia alii talavou e suesue
le Mataupu Faavae ma Feagaiga
88:77–80, 118, ma “Aoaoga” i le Mo
LeMalosi o le Autalavou. Tuu atu ia i
latou e faailoa mai (a) po o a mea e
finagalo le Alii ia latou aoao, (e) pe
aisea e finagalo ai o Ia ia latou aoao,
ma (i) pe faapefea ona Ia finagalo ia i
latou e faatino le aoaoina (tagai Tiute
i le Atua, 55). Valaaulia alii talavou e
sue i itulau 55–57 i Tiute i le Atua ma
fatu se galuega faatino o le a fesoasoani ia i latou e faaaoga ai mea na
latou aoaoina e uiga i le mauaina o se
aoaoga. Fuafua faatasi o se korama,
ni gaoioiga a le Mutuale o le a mafai
ona fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le taua o le mauaina o se
aoaoga.
• Tofi uso taitotasi o le korama e
faitau se tasi o mau ua saunia i lenei
otootoga ma vaai mo mea ua aoao
mai e mau e uiga i le malamalama
ma le aoaoga. Valaaulia alii talavou
taitasi e faasoa atu mea na ia aoaoina
i se tasi uso o le korama. Fai atu i alii
talavou taitasi e tusi i le laupapa ni
matata atonu o loo latou mafaufauina
e galueaiina. O a mea na latou aoaoina mai nei mau e mafai ona fesoasoani ia i latou a o latou saunia mo nei
matata?
• Faitau faatasi, o se korama “O Le
Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,”
vaai mo upu po o fuaitau o loo faamatala mai ai matafaioi a tane ma tama
(o le folafolaga e mafai ona maua i le
itulau 108 o le Tiute i le Atua). Fai ia
i latou e tusi i le laupapa a latou tali
i fesili nei: (a) O le a le faia i le va o
le mauaina o se aoaoga ma le mafaia
ona faataunuu lau matafaioi o se tane
ma se tama? (e) E faapefea ona aafia
lau fuafuaga mo se galuega i lou
malamalama i nei matafaioi? (i) O a
mea e mafai ona e faia i le taimi nei e
saunia ai mo se galuega? Valaaulia alii
talavou e sue i Tiute i le Atua, itulau
56–58, ma fatu se galuega faatino o
le a fesoasoani ia i latou e amata ona
sailiili mo avanoa mo galuega i le
lumanai. Fuafua faatasi, o se korama
ni gaoioiga a le Mutuale o le a fesoasoani i alii talavou e sailiili ai avanoa
mo galuega.
• Faatasi ai ma le faatagaga mai le
epikopo, valaaulia ni tama o uso o le
korama e faasoa mai pe na faapefea
ona latou maua se aoaoga po o se
tomai e tausia ai o latou aiga. O a ni
osigataulaga na latou faia? O a mea
na latou faia ina ia faamanuiaina ai o
latou aafiaga? O le a se mea o latou
moomoo maimau pe ana ese se auala
na latou faia ai?
• Valaaulia alii talavou taitasi e faitau
se vaega e fiafia i ai mai le tusiga
a Peresitene Gordon B. Hinckley
“Saili le Aoaoina” pe faitau palakalafa 6–8 o le lauga a Elder D. Todd
Christofferson “Uso e, O Loo I Ai Se
Tatou Galuega e Fai.” Fai i alii talavou
e faasoa mai i le korama mea ua latou
aoaoina e uiga i le taua o le aoaoga.
O le a faapefea e filifiliga latou te faia
nei e uiga i le aoaoga ona aafia ai o
latou avanoa i le lumanai?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na silafia e le Faaola i
latou na Ia aoaoina. Na Ia
faaaogaina auala tulagaese
e fesoasoani ai ia i latou e
aoao ma faatupulaia. O a
ni auala tulagaese e mafai
ona e maua e fesoasoani
ai i alii talavou taitasi ia
malamalama i le taua o le
aoaoga?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama pe aisea e taua ai aoaoga? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia alii talavou e fai se lisi
o mea e mafai ona latou faia ina ia
sili atu le faamanuiaina i le aoga ma
amata ona faia na mea i le gasologa o
le vaiaso.
• Luitauina alii talavou e amata ona
teu se tupe mo a latou misiona ma
aoga i le lumanai.
• Valaaulia alii talavou e suesue mau
e uiga i aoaoga o loo lisiina i lenei otootoga i a latou suesuega faaletagata
lava ia o tusitusiga paia ma faasoa
mai mea ua latou aoaoina i se fonotaga faalekorama i le lumanai.
301
Punaoa Filifilia
“Aoga,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 9–10
O le aoga o se vaega taua i le fuafuaga a le Tama
Faalelagi e fesoasoani ai ia te oe ia avea ai e faapei
o Ia. E finagalo o Ia ia aoaoina lou mafaufau ma ia
atiae ou tomai ma taleni, lou malosi e faatino lelei
ai ou tiutetauave, ma lou gafatia e talisapaia ai le
olaga. O le aoga e te mauaina o le a taua tele ia te oe
i le olaga faaletino ma le olaga a sau.
O le aoga o le a saunia oe mo auaunaga sili atu i le
lalolagi ma le Ekalesia. O le a fesoasoani ia sili atu ai
lou saunia e tausia oe lava ia, o lou aiga, ma i latou e
manaomia le fesoasoani. O le a fesoasoani foi e avea
ai oe ma se fautua ma se soa atamai i lou toalua i le
lumanai faapea ai ma se faiaoga aoaoina ma mataalia o lau fanau i le lumanai.
O le aoga o se teugaoa e aumaia ai ni taui sili ma o le
a talaia ai faitotoa o avanoa ia na semanu e tapunia
302
ia te oe. Ia fuafua nei loa ia maua se aoga. Ia e naunau e galue ma le filiga ma faia ni osigataulaga pe a
manaomia. Faasoa atu au sini faaleaoaoga i lou aiga,
uo, ma taitai ina ia mafai ona latou lagolagoina ma
faamalosiau ia te oe.
Ia faatumauina lou naunautai e aoao i lou olaga
atoa. Ia maua le olioli i lou aoao pea lava pea ma
faalauteleina mea e te fiafia i ai. Ia filifili e matuai
auai i avanoa mo aoaoga o loo maua mo oe.
O lau aoga e tatau ona aofia ai aoaoga faaleagaga.
Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e
gata ai. Ia auai i seminare ma inisitituti. Ia faaauau
pea ona aoao i lou olaga atoa e uiga i le fuafuaga a
le Tama Faalelagi. O lenei aoaoga faaleagaga o le a
fesoasoani ia te oe e maua ai tali i luitau o le olaga
ma o le a valaaulia ai le mafutaga a le Agaga Paia.
NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO
O le a le uiga o le ola tutoatasi?
Afai tatou te ola tutoatasi, tatou te faaaogaina faamanuiaga ma malosiaga ua
tuuina mai e le Atua ia i tatou e tausia ai i tatou lava ma o tatou aiga ma saili
fofo i o tatou lava faafitauli. A o tatou ola tutoatasi, o le a sili atu foi ona lelei la
latou auauna atu ma tausia isi. E finagalo le Alii ia avea i tatou ma e ola tutoatasi faaleagaga faapea foi ma le faaletino.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a le uiga ia te oe o le
ola tutoatasi? Na faapefea
ona faamanuiaina oe ma
lou aiga i le ola tutoatasi?
Aisea e manaomia ai e alii
talavou ona aoao le ola
tutoatasi? O a ni faatosinaga e mafai ona taofia i
latou mai le avea ma e e
sili atu le ola tutoatasi? O
le a faapefea ona fesoasoani le ola tutoatasi ia i
latou e onosaia taimi faigata? O le a faapefea ona
faamanuiaina ai o latou
aiga i le lumanai?
A o e suesueina nei mau ma isi punaoa, saili le taitaiga mai le Agaga ia iloa ai pe faapefea ona aoao alii talavou e uiga i le taua o le ola tutoatasi.
Mataio 25:1–13 (O le faataoto i taupou
e toasefulu)
Luka 2:52 (Na tupu Iesu i le poto,
tino, ma na alofagia e le Atua ma
tagata)
1 Timoteo 5:8 (E tatau ona tausia e
tagata i latou lava)
MF&F 83:2, 4 (Ua i ai i fafine le aia i
luga o a latou tane; ua i ai i fanau le
aia i luga o o latou matua)
Henry B. Eyring, “ Sauniuniga Faaleagaga: Ia Vave Amata ma Ia Tumau Ai
,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005,
37–40
Robert D. Hales, “ Avea ma E Tuuina
Atu ma le Faautauta Mea e Manaomia
Faaletino ma le Faaleagaga ,” Ensign
po o le Liahona, Me 2009, 7–10; tagai
foi i le vitio “Avea Ma E Saunia Mea
Tatau Uma
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 129
“ Avea ma se Tagata Ola Faalagolago
ia te oe lava ,” Faamaoni i le Faatuatua
(2004), 196–97
“ Ola Faalagolago o le Tagata ia te
ia Lava ,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le
Ekalesia (2010), 6.1.1
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
303
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e faasoa mai,
aoao atu, ma molimau atu i aafiaga
na latou maua a o faaaogaina mea
na latou aoaoina i lesona o le vaiaso
ua tea.
• Tusi “ola tutoatasi” i le laupapa, ma
fesili i alii talavou pe o le a lo latou
manatu i le uiga o le ola tutoatasi. Tuu
atu ia i latou se taimi e mafaufau ma
tali mai ai. Faitau faatasi, o se korama
“ Avea ma se Tagata Ola Faalagolago
ia te oe lava ” itulau 196–97 o Faamaoni i le Faatuatua. O le a se mea e mafai
ona latou faaopoopo i la latou faamatalaina o le ola tutoatasi, e faatatau
i mea na latou faitau i ai? Fesili i alii
talavou pe o le a se mea e mafai ona
latou faia e saunia ai ia ola tutoatasi
pe afai o le a latou nonofo na o i latou
lava ma pe a avea foi ma ni tane ma
ni tama.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“O faiaoga lelei latou te
le aveina le faaamuia mo
le aoaoina ma le alualu i
luma o i latou o loo latou
aoaoina. E pei lava o
tagata fai togalaau o e toto
ma teuteu i laau, latou te
taumafai ina ia faatulagaina ni tulaga sili ona lelei
mo le aoaoga. Ona latou
tuu atu lea o le faafetai i
le Atua pe a latou vaaia le
alualu i luma o i latou o
loo latou aoaoina.” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64).
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e aoao ai e uiga i le ola tutoatasi. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona
aoga mo lau korama:
• Tusi i ni fasi pepa eseese autu nei
e faatatau i le ola tutoatasi: Soifua
Maloloina, Aoaoga, Galuega, Teuina o
Meaai a le Aiga,Tupe, ma Malosi Faaleagaga. Faataga alii talavou taitasi e
filifili se autu e fiafia i ai, ma valaaulia
o ia e faitau e uiga i le autu i se kopi
o le vaega 6.1.1 o Tusitaulima 2 (itulau 34–35). Fai i alii talavou taitasi e
faapuupuu le aoaoina atu o le vasega
i mea na ia aoaoina e uiga i lana autu,
pe faapefea ona fesootai ma le ola
tutoatasi, ma le mea e mafai ona ia
faia e saunia ai e ola tutoatasi i nei
vaega. E mafai faapefea e taumafaiga
a alii talavou i lo latou talavou ona
faamanuiaina o latou aiga pe a avea
ma ni tane ma tama?
• A o le’i amataina le fonotaga
faalekorama, valaaulia se tasi po o le
304
sili atu o uso o le korama e saunia e
aoao atu pe na faapefea e le Taitaiau
o Moronae ona saunia lana au e
fetaiai ma sa Lamana i le taua (tagai
Alema 46–49). O manatu e mafai ona
aofia ai le sauniuniga faaletino (tagai
Alema 43:18–21, 37–39; 48:8–9), ma le
sauniuniga faaleagaga (tagai Alema
­46:11–21, 48:7, 11–13). O le a le eseesega na faia e lenei sauniuniga a o
puipuia e sa Nifae o latou ola, saolotoga, ma aiga? O le a le mea ua aoao
mai e lenei faataitaiga i alii talavou e
uiga i le ola tutoatasi? O le a se mea e
mafai e alii talavou ona fai nei e saunia ai mo luitau atonu latou te feagai?
• Tusi le upu “Ola faalagolago” i le
itu tauagavale o le laupapa ma le upu
“Ola tutoatasi” i le itu taumatau. Fai
i alii talavou e faamatala mai uiga o
upu uma ia (afai latou te manaomia
se fesoasoani, faasino ia i latou itulau
196–97 o le Faamaoni i le Faatuatua).
Fai ia i latou e fai se lisi o auala o loo
latou faalagolago ai i isi ma auala o
loo latou ola tutoatasi ai. Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou ola tutoatasi?
Faaali le vitio “Avea ma E Saunia Mea
Tatau Uma” (pe valaaulia alii talavou
e faitau e uiga i lenei tala i le lauga
a Elder Robert D. Hales “Avea ma E
Tuuina Atu ma le Faautauta Mea e
Manaomia Faaletino ma le Faaleagaga
”). Fai i alii talavou e faailoa mai mea
ua aoao mai e Elder Hales ia i tatou
pe faapefea ona ola tutoatasi, ma lisi a
latou tali i le laupapa. Fesili i alii talavou po o a uiga masani ma mamanu
latou te manaomia ona faatuina nei
ina ia mafai ona tausia o latou aiga i
le lumanai. O a uiga e manaomia ona
latou aloese mai ai? E mafai ona e
valaaulia i latou e faitau le palakalafa
lona tolu o le lauga a Elder Hales e
avea o se vaega o lenei talanoaga.
• Vaevae alii talavou taitoalua po o
vaega laiti. Tofi vaega taitasi i se mau
e uiga i le ola tutoatasi, e pei o na o
loo i lenei otootoga. Valaaulia alii talavou e faitau a latou fuaitau o le mau
ona fatu lea o se Savali Faamamona
e uiga i le ola tutoatasi. Atonu e te
manao e faaali atu se faataitaiga o se
Savali Faamamona mai le New Era po
o le Liahona. Tuu atu i alii talavou le
avanoa e faasoa mai ai a latou Savali
Faamamona i le korama.
• Fesili i alii talavou pe o le a se mea
e mafai e i latou ma o latou aiga ona
fai e saunia ai mo se mala faanatura
(e pei o se mafuie po o se afa). Faitau
faatasi, o se vasega fuaiupu muamua
e tolu o le lauga a Peresitene Henry
B. Eyring “Sauniuniga Faaleagaga: Ia
Vave Amata ma Ia Tumau Ai .” O a ni
“mala faaleagaga” po o faigata atonu
tatou te feagai? O le a se mea e mafai
ona tatou faia e saunia ai faaleagaga
mo nei tofotofoga? Tuu atu i alii
talavou taitasi le vaega o totoe o le
lauga a Peresitene Eyring, ma fai atu
ia i latou e vaai mo ni tali i nei fesili.
Valaaulia i latou e faasoa atu mea ua
latou maua.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na faatuatuaina e le Faaola Ona soo, saunia i latou,
ma tuu atu ia i latou tiutetauave taua e aoao atu,
faamanuia, ma auauna atu
i isi. O Lona faamoemoega
o le fesoasoani ia i latou
ia liua ma faatupulaia e
ala atu i la latou auaunaga i isi. Fesoasoani i alii
talavou ia iloa o lo latou
usiusitai ma le auaunaga o
le a fesoasoani ia i latou e
saunia ai e ola tutoatasi.
Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga? Pe ua lava lo latou malamalama i le ola tutoatasi e mafai ai ona latou
faamatala atu i se tasi? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o
se isi taimi i lenei autu?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu i le korama lana molimau e uiga i le taua o le ola tutoatasi
ma mea ua uunaia ai o ia e fai o se
taunuuga o lenei lesona.
• Luitauina alii talavou i le korama e
faatino uunaiga ua latou maua i taimi
o fonotaga faalekorama ina ia sili atu
le ola tutoatasi.
305
Punaoa Filifilia
“Uelefea,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 195–97
O le matafaioi patino lava mo lou manuia lautele,
i lagona, faaleagaga, faaletino, ma le tamaoaiga
e muamua lava pau atu ia te oe, lona lua i luga o
lou aiga, ma lona tolu ai luga o le Ekalesia. I lalo o
musumusuga a le Alii ma ala mai i au lava galuega,
e tatau ona e saunia mea uma lava e manaomia mo
le manuia faaleagaga ma faaletino o oe ma lou aiga.
O le a sili atu ona lelei ona e tausia oe lava ma lou
aiga pe afai ua e ola faalagolago ia te oe lava. Ua e
saunia e feagai ma taimi o faafitauli e aunoa ma lou
faalagolago atu i isi.
E mafai ona e ola faalagolago ia te oe lava e ala lea i
lou (1) faaaogaina tatau o avanoa e aoga ai; (2) faaaogaina o mataupu faavae lelei o meataumafa ma
le soifua maloloina; (3) saunia ma le mauaina o
galuega talafeagai; (4) teuina o se sapalai o meaai
306
ma lavalava i le mea e faatagaina e le tulafono;
(5) puleaina lelei o au punaoa, e aofia ai le totogiina
o le sefuluai ma taulaga ma aloese mai le aitalafu;
ma (6) atinaeina le malosi i le faaleagaga, lagona, ma
mea e masani ai.
Ina ia mafai ona ola faalagolago ia te oe lava, e tatau
ona e naunau e galue. Ua poloai mai le Alii ia tatou
galulue (tagai i le Kenese 3:19; MF&F 42:42). O galuega faamamaluina o se sosia faavae lea o le fiafia,
taua o le tagata lava ia, ma le faamanuiaina.
Pe afai lava ua le mafai mo se taimi le tumau ona e
ausia ou manaoga e ala i au lava taumafaiga po o le
lagolago mai foi o lou aiga, e mafai e le Ekalesia ona
fesoasoani ia te oe. I lea tulaga, e masani ona saunia
e le Ekalesia ia punaoa e tausia ai le ola e fesoasoani
ia te oe ma lou aiga ina ia mafai ai ona e toe ola faalagolago ia te oe lava.
NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO
Aisea e avea ai le galue
ma se mataupu faavae
taua o le talalelei?
Ua poloaiina i tatou e le Alii ia aua le paie. O le atiina ae o le manao ma le
malosiaga e galue e fesoasoani ia i tatou e saofaga ai i le lalolagi o loo tatou
nonofo ai. Na te aumaia se lagona o le faateleina o le taua o le tagata lava ia. Na
te faamanuiaina i tatou ma o tatou aiga, i le taimi nei faapea ma le lumanai.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se mea na e galue
ia maua? Na faapefea e le
galue ona faamanuiaina oe
ma lou aiga, i le faaletino
faapea le faaleagaga?
O anafea na lagona ai e alii
talavou le faamalieina i le
galue malosi? E faapefea
ona e fesoasoani ia i latou
ia iloa le tele o faamanuiaga o le galue ma atiina ae
ai se manao e galue?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau nei ma isi punaoa. O le a le mea e uunaia oe ina ia
galue?
Kenese 3:19 (E tatau ona tatou galulue
ina ia tausia i tatou lava)
Mataio 25:14–30 (O le faataoto i
taleni)
Kalatia 6:3–5; 1 Tesalonia 4:11; Mosaea
10:4–5 (Ua poloaiina i tatou e galulue)
Alema 38:12; MF&F 58:27; 60:13;
75:29; 107:99–100 (Aua le paie po o le
le tumama)
Dieter F. Uchtdorf, “O Mataupu
Faavae e Lua mo Soo se Tamaoaiga,”
Ensign po o le Liahona, Nov. 2009,
55–58
H. David Burton, “O Le Faamanuiaga
o le Galue,” Liahona, Tes. 2009, 36–40
“Galue ma le Faalagolago o le Tagata
ia te Ia Lava,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 40–41
Vitio: “O Se Galuega o loo Faagasolo”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o
le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o
se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
307
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi fesili e lua i le laupapa mai le
lesona talu ai ma fai atu i alii talavou
e fautuaina mai ni tali.
• Fai atu i se alii talavou e talanoa
i se mea na ia galue malosi ia maua
pe faataunuuina. O a osigataulaga
na manaomia ona ia faia? O le a sona
lagona ina ua ia faataunuuina lana
sini? O le a le mea na ia aoao mai i
lona aafiaga?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ia tuuina atu ni fesili e
moomia ai ona sailia e
tagata o loo aoaoina ia ni
tali i totonu o tusitusiga
paia ma aoaoga a perofeta
o aso e gata ai” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga e
Sili Ai [1999], 64).
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le taua o le
galue. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili
ona aoga mo lau korama:
• Tusi le fesili “O le a le mea na ou
aoaoina?” “Aisea e taua ai?” “O le a se
mea e mafai ona ou faia?” i le laupapa. Tufa atu se kopi o Mo Le Malosi
o le Autalavou i alii talavou taitasi
ma tofi i latou taitasi e faitau se tasi
o palakalafa i le vaega “Galue ma le
Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava ”.
Valaaulia o ia e suesue lana palakalafa
ma ia saunia e aumai ni tali i fesili e
tolu i le laupapa. Faasoa atu se aafiaga
mai lou lava olaga na aoaoina oe i le
taua o le galue.
• Tofi alii talavou taitoatasi e faitau
se mau se tasi o loo fautuaina mai i
lenei otootoga. Fai ia te ia e sau i luma
o le potu ma faasoa mai (a) mea ua ia
aoao mai lana mau, (e) aisea e taua ai,
ma (i) faataitaiga na ia vaaia e faaalia
ai mea ua aoao mai e le mau.
• Faitau Mataio 25:14–30 faatasi o
se korama. Fautuaina alii talavou e
vase lalo o ni fuaitau e faatatau i le
308
galue ma taunuuga o le galue ma lio
soo se fuaitau e fesootai ma le paie
ma taunuuga o le le galue. Valaaulia
alii talavou e faasoa mai mea na latou
maua ma ni aafiaga na latou maua
a o galulue malosi i se mea. O a ni
taunuuga o a latou taumafaiga?
• Faitau le vaega “O Le Mataupu
Faavae Muamua: Galue” mai le lauga
a Dieter F. Uchtdorf “O Mataupu
Faavae e Lua mo Soo se Tamaoaiga.”
Fai i alii talavou e filifili se fuaitau
mai le lauga o le a lelei e manatua pe
faitau i aso uma e uunaia ai i latou i
a latou taumafaiga e galulue. Faaali
le vitio “[O Se Galuega o loo Faagasolo]” ma fai i alii talavou e sue
ni faataitaiga o mea na aoao mai e
Peresitene Uchtdorf. O a mea e mafai
ona latou aoao e uiga i le galue mai le
faataitaiga a Tyler? E mafai faapefea
ona latou faaaogaina le mea na ia faia
e faataunuu ai a latou lava sini?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po
o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama pe aisea e taua ai le galue? Pe o i ai ni a latou
fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa atu mea na ia lagona na
uunaia ai o ia e faatatau i mea na ia
aoaoina i le aso.
• Faasoa i le korama ni manaoga i
le uarota na faailoa mai e le epikopo
ma fai ni fuafuaga mo se gaoioiga
faalekorama e fesoasoani ai e foia na
manaoga.
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa faasoa atu e le Faaola
ni tala faigofie, faataoto,
ma ni faataitaiga moni i le
olaga sa malamalama i ai
Ona soo. Na Ia fesoasoani
ia latou iloa lesona o le
talalelei i o latou lava aafiaga. O a faataitaiga moni
o le olaga e uiga i le galue
e mafai ona e faasoaina
atu? O a mea ua aoao e alii
talavou e uiga i le galue?
309
Punaoa Filifilia
“Galue ma le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava,” Mo
le Malosi o le Autalavou (2011), 40–41
E faamamaluina le galue. O le atiina ae o le tomai
e galue ai o le a fesoasoani ia te oe e saofaga ai i le
lalolagi o loo e ola ai. O le a ia aumaia se lagona faateleina o le taua-faaletagata. O le a ia faamanuiaina
oe ma lou aiga, i le taimi nei ma le lumanai.
O le aoaoina o le galue e amata i le aiga. Fesoasoani
i lou aiga e ala i le naunau e auai i galuega e manaomia e tausia ai se aiga. Ia aoao o talavou e taulimaina au tupe ma le atamai ma ola i mea e te maua.
Mulimuli i aoaoga a perofeta e ala i le totogiina o
lau sefuluai, aloese mai aitalafu, ma teu se tupe mo
le lumanai.
Ia faatuina ni sini maualuluga mo oe lava ia, ma
naunau e galue malosi e ausia na sini. Ia atiae le
loto pulea, ma ia faatuatuaina. Ia fai le mea sili e te
mafaia i ou valaauga faale-Ekalesia, meaaoga, galuega, ma isi sailiga aoga. O alii talavou e tatau ona
naunau ia faia mea e manaomia ia saunia e auauna
ai i se misiona faamamaluina. Ua tuuina mai e le
Tama Faalelagi ia te oe ni meaalofa ma taleni ma e
silafia le mea e te gafatia ona ausia. Saili Lana fesoasoani ma le taitaiga a o e galue e ausia au sini.
310
Ua poloaiina i tatou e le Alii ia aua le paie. O le paie
e mafai ona taitai atu i amioga le talafeagai, faaleagaina o mafutaga, ma le agasala. O le tasi ituaiga o
paie o le maimauina lea o le tele o le taimi i gaoioiga
na e taofia oe mai galuega tupuolaola, e pei o le
faaaogaina o le Initoneti, taalo i taaloga vitio, ma le
matamata i le televise.
Aua le maimauina lou taimi ma tupe i taaloga fai
tupe. O taaloga fai tupe e sese ma e le tatau ona
faaaogaina o se ituaiga o faafiafiaga. O se vaisu
ma e mafai ona taitai atu i le maimauina o avanoa,
faaleagaina o olaga, ma aiga malepelepe. E sese le
talitonu faapea e mafai ona e mauaina fua se mea.
O se tasi o faamanuiaga o le galue o le atiina ae lea
o le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava ia. Pe a e
faalagolago ia te oe lava ia, ua e faaaogaina faamanuiaga ma tomai ua tuuina mai e le Atua ia te oe e
tausia ai oe lava ia ma lou aiga ma maua ai vaifofo
mo ou lava faafitauli. O le ola faalagolago ia te oe
lava ia e le faapea e tatau ona e faia na o oe mea
uma lava. Ina ia ola faalagolago moni ia te oe lava
ia, e tatau ona e aoao e galulue faatasi ma isi ma liliu
atu i le Alii mo Lana fesoasoani ma le malosi.
Ia manatua o loo i ai se galuega taua a le Atua mo
oe e fai. O le a Ia faamanuiaina oe i au taumafaiga e
faataunuu lena galuega.
NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO
Aisea e finagalo ai le Alii ina
ia ou malosi ma maloloina?
O le soifua maloloina lelei o se vaega taua o le ola tutoatasi. O le puipuia o lo
tatou ola maloloina o le a faatagaina i tatou e faataunuu lo tatou taunuuga paia
ma ia sili atu le lelei ona auauna atu i isi. O le ala tatou te tausia ai o tatou tino
e aafia ai lo tatou ola maloloina faaleagaga ma lo tatou mafaia ona maua le
taitaiga mai le Agaga Paia. Ina ia faasaoina lo tatou ola maloloina, e tatau ona
tatou usiusitai i le Upu o le Poto, taumafa meaai lelei, fai soo faamalosi tino, ma
ia lava le moe.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a le faia i le va o le soifua maloloina faaletino ma
le faalelagona ma lou soifua maloloina faaleagaga?
Na faapefea e le faatumauina o lou soifua maloloina
ona faatagaina oe ia sili
atu le auaunaga i le Alii?
O a nisi faamanuiaga ua e
maua a o e tauivi e ola i se
olaga soifua maloloina?
O a tofotofoga o loo feagai
ma alii talavou e mafai ona
faatamaia ai lo latou soifua
maloloina faaletino ma le
faalelagona? E faapefea
ona e fesoasoani ia i latou
ia iloa faamanuiaga o le
ola i tulafono a le Alii o
le soifua maloloina? O le
a faapefea e le ola i nei
tulafono ona aafia la latou
auaunaga faaleperisitua?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
A o e suesueina mau ma isi punaoa e uiga i le Upu o le Poto, vaai mo mea o le a fesoasoani i alii talavou e lagona ai le taua o le tausia lelei o o latou mafaufau ma tino ma le
mafuaaga e finagalo ai le Alii ia latou faia faapea.
Tanielu 1:3–20 (Ua faamanuiaina Tanielu ma ana uo i le usiusitai i tulafono
a Eperu e faatatau i meaai faapitoa)
MF&F 88:124 (Ua fautuaina i tatou e
le Alii i uiga masani o le galue ma
le moe)
MF&F 89 (Ua faaali mai e le Alii le
Upu o le Poto ma faamanuiaga mo le
usiusitai i ai)
Boyd K. Packer, “O Le Upu o le Poto:
O Mataupu Faavae ma Folafolaga,”
Ensign, Iulai 1996, 19–21
M. Russell Ballard, “E! O Le Togafiti
Poto a Le ua Leaga,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2010, 108–10; tagai foi
i le vitio “ O Le A Faasaolotoina Ai
Oe,” lds.orgyouthvideo
“Soifua Maloloina Faaletino ma Faalelagona,” Mo Le Malosi o le Autalavou
(2011), 25–27
“Upu o le Poto,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 86–88
Vitio: “ Na Tuu Atu e le Atua ia te i
Latou Le Poto”; tagai foi i le Feagaiga
Tuai Visual Resource DVD
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
311
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi i le laupapa le autu o le lesona
o le vaiaso ua tea, ma valaaulia alii
talavou e faasoa mai se mea o loo
latou manatua.
• Tusi i le laupapa, “Aisea e finagalo
ai le Alii ia tatou soifua maloloina?”
Valaaulia alii talavou e faasoa mai
ni tali talafeagai ma vaai mo ni tali
faaopoopo a o faia le lesona.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E tatau ona e faaeteete e
aua ne’i sili atu lau tautala
nai lo le mea e manaomia
pe faailoa soo atu foi ni ou
manatu. O nei uiga e mafai
ai ona faatupuina le le fiafia o tagata o loo aoaoina.
Mafaufau ia te oe lava ia
o se taiala i se faigamalaga o le aoaoga o le na te
tuuina atu ni faamatalaga
talafeagai e taofiofia ai pea
i latou o loo e aoaoina i le
ala sa’o” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 67).
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le tulafono a
le Alii o le soifua maloloina. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o
le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Valaaulia alii talavou e susue i itulau 31–32 i a latou tusi Tiute i le Atua
ma faatumu faatasi o se korama laasaga 1 ma le 2 . Fautuaina le korama e
fuafua se galuega faatino a le korama,
i le faaopoopo atu i a latou galuega
faatino taitoatasi, o le a fesoasoani ia
i latou e faatumauina lo latou soifua
maloloina faaletino. Valaaulia soo se
alii talavou ua maea ona faataunuu a
latou galuega faatino e faasoa mai pe
na faapefea i le ola ai i a latou fuafuaga ona aafia i latou. Tau atu i alii
talavou faapea mo nai isi vaiaso o le a
sosoo ai, o le a e fai atu ia i latou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua ao
faataunuuina fuafuaga na latou faia.
• Afai e mafai, aumai se maunu ia
po o lago i le fonotaga faalekorama,
faaali atu se ata o se tasi o na mea, pe
faaali le vitio “ O Le A Faasaolotoina
Ai Oe.” Tuu atu i alii talavou e faamatala mai pe faapefea ona faaaoga
312
maunu ia ma lago e faasese ai i’a. O a
nisi o auala e faasese ai pe faasee ai e
Satani alii talavou ina ia soli le Upu o
le Poto? Vaevae le korama i ni vaega
se lua. Tuu atu i le tasi vaega e faitau
Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:5–15
ma faailoa mai mea ua faasa mai e le
Alii pe finagalo ia tatou faaaogaina
ma le faautauta. Tuu atu i le isi vaega
e faitau ia fuaiupu 10–20 ma faailoa
mai mea ua faauuina e le Alii mo le
faaaogaina e tagata. Faamatala pe faamanino soo se upu po o fuaitau (tagai
“Upu o le Poto” i le Faamaoni i le Faatuatua, 199–01). Tuu atu i alii talavou
e faasoa mai le mea e mafai ona latou
faia e aloese ai mai tulaga e faaseseina
ai pe faaosoosoina ai i latou.
• Tusi autu e lua i le laupapa: “Faamanuiaga Faaleagaga” ma “Faamanuiaga Faaletino.” Valaaulia alii
talavou e faitau MF&F 89:18–21, vaai
mo faamanuiaga ona lisi lea i lalo o
le autu talafeagai i le laupapa. O le a
le malamalama o alii talavou e uiga i
nei faamanuiaga i o latou olaga? O fea
o faamanuiaga o loo lisiina ua uma
ona maua e alii talavou? (Afai latou
te manaomia le fesoasoani e malamalama ai i nei folafolaga, fautua atu
latou te vaai i le faamatalaga a Peresitene Boyd K. Packer i lana lauga “O
Le Upu o le Poto: O Mataupu Faavae
ma Folafolaga”).
• Faaali le vitio “ Na Foai atu e le
Atua ia i Latou le Poto,” ma fai i alii
talavou e faitau taitoatasi po o i se
vaega le Tanielu 1:3-20. Valaaulia alii
talavou e vaai mo auala na faamanuiaina ai Tanielu ma ana uo ona o le
usiusitai i la latou tulafono o le soifua
maloloina. (E mafai ona e filifili e
taofi le vitio ma talanoaina nei mea
pe a maua e alii talavou.) Fai atu fesili
faapenei: E faapefea ona faamanuiaina oe ona o le usiusitai i le Upu o le
Poto? O le a faapefea ona fesoasoani
ia te oe le usiusitai i le Upu o le Poto i
le faataunuuina o ou tiute faaleperisitua? O a nisi o luitau o loo feagai ma
le autalavou i nei aso a o latou tauivi
e ola i le Upu o le Poto? O le a se mea
e mafai ona latou faia e faatoilalo ai
na luitau? Faasoa atu lau molimau i
le taua o le usiusitai i le Upu o le Poto
ina ia faatumauina ai le Agaga i lou
olaga.
• Valaaulia alii talavou e faitau le
“Soifua Maloloina Faaletino ma
Faalelagona ” i le Mo Le Malosi o le
Autalavou. Fai i ni alii talavou e lisi i
le laupapa ni nai aitema o fautuaga
latou te maua, ae fai i isi e lisi faamanuiaga ua folafolaina ia i latou
e mulimuli i lenei fautuaga. Fai ia i
latou e talanoaina pe faapefea e le ala
latou te tausia ai o latou tino ona aafia
ai o latou agaga. E mafai faapefea
ona latou faaaoga le lisi i le laupapa e
faamatala ai o latou tulaga faatonuina
i a latou uo o isi lotu?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I Lana galuega talai i le
lalolagi, na valaaulia e
Iesu Keriso Ona soo e
faatino le faatuatua ma ola
i upumoni na Ia aoao atu.
O Ana aoaoga uma sa Ia
taulai atu ai i le fesoasoani
i e mulimuli ia te Ia e ola
i le talalelei ma o latou
loto atoa. Ina ia faataunuuina lenei mea, na Ia
saunia avanoa mo i latou
e aoao ai e ala atu i aafiaga
maoae. A o e aoaoina alii
talavou, valaaulia i latou
e faasoa mai ni aafiaga na
latou maua i le ola ai i le
Upu o le Poto.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama pe aisea e finagalo ai le Alii ia latou soifua
maloloina? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i
lenei autu?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia alii talavou e fai se lisi o
ni faamanuiaga latou te vaaia i lenei
vaiaso a o latou ola i le Upu o le Poto.
• Ia luitauina alii talavou e fatu se
galuega faatino i a latou tusi Tiute i le
Atua e fesoasoani ia i latou ia soifua
maloloina (tagai i itulau 31–34) ma
faasoa mai o latou aafiaga i le faatinoina o a latou galuega faatino.
313
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Boyd K. Packer, “O Le Upu o le Poto:
O Le Mataupu Faavae ma Folafolaga,” Liahona, Iulai
1996, 19–21
Ia faamamalu i le mataupu faavae o le Upu o le
Poto, ona e maua lea o faamanuiaga folafolaina.
“O le au paia uma,” o folafolaga a le faaaliga, “o e
manatua e tausi ma faia nei upu, ma savavali i le
usiusitai i poloaiga,” ua folafola atu i ai o le a latou
“maua le maloloina i o latou pute ma le su i o latou
ivi” ma o le a “taufetuli ae le vaivai, ma o le a savavali ae le matapogia” (MF&F 89:18, 20).
Ua le folafola mai e le Upu o le Poto ia te oe, se
soifua maloloina atoatoa, ae ua ia aoao mai le ala e
tausia ai le tino na fanau mai ma oe, i se tulaga sili,
ma lou mafaufau ia mataala i musumusuga faaleagaga. . . .
E i ai se isi faamanuiaga maoae ua folafola mai i le
Upu o le Poto. O i latou e usitai i ai, ua folafola mai
latou te “maua le poto ma oa silisili o le malamalama, o oa natia lava” (MF&F 89:19). O se faaaliga
patino lea e mafai ai ona e iloa korokotaila e le vaaia
po o maina natia foi, po o isi mea matautia. . . .
O loo i ai se folafolaga mulimuli i le faaaliga. I lona
toe fetalai e uiga i e tausia ma faia ma usiusitai i
nei poloaiga, na fetalai mai le Alii, “Ma o A’u . . .
Ou te tuu atu ia te i latou se folafolaga, e faapea o
le a laaloa le agelu o le faafanoga ia te i latou, e pei
o le fanauga a Isaraelu, ma le fasia i latou” (MF&F
89:21). O se folafolaga matagofie lena.
Ina ia malamalama i ai, e tatau ona tatou liliu atu i
le vaitaimi o Mose. E 400 tausaga o nofopologa le
fanauga a Isaraelu. Na sau Mose e avea ma o latou
laveai. Na ia aumaia ni mala i luga o Aikupito.
Sa ioe muamua Farao e faasaoloto le fanauga a
314
Isaraelu, a o taimi taitasi uma lava na te le tausia ai
lana folafolaga. Mulimuli ane, “ona fetalai mai lea o
Ieova ia Mose, E toe tasi le mala ou te faaooina atu i
luga o Farao, i luga foi i Aikupito, e mulimuli ane e
tuuina mai e ia o outou e o ese i lenei mea. . . . Ona
oti ai lea o ulumatua uma lava i le nuu o Aikupito”
(Es. 11:1, 5).
Na tau atu e Mose i le fanauga a Isaraelu ia “ave . . .
se tamai mamoe . . . ia sao ona lelei, o le poa, e tasi
lona tausaga. . . . Aua foi nei outou gagau sona ivi”
(Es. 12:3, 5, 46; tagai foi i le Ioane 19:33).
Na ao ona latou saunia se tamai mamoe o se taumafataga ma “ave foi ni toto, ma avatu i pou e lua o le
faitotoa . . . i o latou fale. . . . Aua o le po nanei, ou te
ui ane ai i le nuu o Aikupito, ma ou taia ulumatua
uma lava i le nuu . . . : ou te vaai i le toto, ona ou
sosopo ai lea ia te outou, e le oo foi ia te outou le
mala e fano ai. . . . E fai foi lenei aso ma faamanatuga . . . o le tulafono e faavavau” (Es. 12:7, 12–14).
“Pe a fai mai foi a outou fanau ia te outou, O le a
ea le uiga ia te outou o nei . . . ? . . . ona outou tali
atu ai lea, O le taulaga o le paseka lenei ia Ieova”
(Es. 12:19–27).
Ioe, tou te vaai i le faatusa faavaloaga i le Paseka.
O Keriso “o le tamai mamoe a le Atua” (Ioane 1:29,
36), o le ulumatua, o le tama tane, e leai sona ila. Na
fasia o ia e aunoa ma sona ivi na gau, e ui lava sa
auina atu fitafita e faia lena mea.
Ae e le o le oti faaletino lea e laveaiina ai i tatou i lea
paseka pe a tatou savavali i le usiusitai i nei poloaiga, aua e oti i tatou taitoatasi i se taimi. E i ai le oti
faaleagaga lea e le manaomia ona e mafatia ai. Afai
e te usitai, o le a laaloa le oti faaleagaga ia te oe aua,
o “Keriso la tatou paseka ua taulagaina mo i tatou,”
ua aoao mai ai le faaaliga (1 Kor. 5:7).
NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO
O le a le ala a le Alii mo le
tausiaina o e matitiva ma
e le tagolima?
Ina ua afio mai Iesu Keriso i le lalolagi, na Ia faaaluina le tele o Lana galuega
i le tausia o e matitiva ma e le tagolima. E ala atu i Lana Ekalesia, ua saunia
e le Alii se ala mo i tatou e tausia ai e le tagolima. Ua Ia finagalo ia tatou foai
atu ma le agaalofa e tusa ai ma mea ua tatou maua mai ia te Ia. “O le ala a le
Alii e tausia ai ē le tagolima e ese lava mai le ala a le lalolagi. Ua fetalai le Alii
‘[O le tausia o e matitiva] e tatau ona faia i la’u lava ala.’ [Mataupu Faavae ma
Feagaiga 104:16; tagai foi i le fuaiupu e 15.] E le gata ina gauai mai o Ia i o tatou
manaoga vave; ae o loo Ia popole foi mo lo tatou alualu i luma e faavavau. Mo
lenei mafuaaga, ua i ai pea i le ala a le Alii le ola faalagolago o le tagata ia te ia
lava ma o le auauna atu i o tatou tuaoi o se faaopoopoga lea i le tausia o e matitiva.” (Dieter F. Uchtdorf, “O Le Faia i le Ala a le Alii,” Ensign po o leLiahona,
Nov. 2011, 54).
Saunia oe lava ia faaleagaga
Na faapefea ona e saili e
mulimuli i le faataitaiga a
le Faaola i le tausia o isi? O
a ni aafiaga e mafai ona e
faasoa atu i alii talavou?
O a mataupu faavae o le
tausia i le ala a le Alii e
manaomia e alii talavou
ona malamalama ai? O le a
faapefea e le malamalama
i nei mataupu faavae ona
faatosinaina le auaunaga
latou te tuuina atu i le avea
ai ma e umia le perisitua?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O a mau ma isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama ai pe faapefea ona
tausia e le Alii e matitiva ma e le tagolima?
Isaia 58:6–11; Malaki 3:8–10; Mataio
25:35–40; MF&F 82:18–19 (Auala e
tausia ai e matitiva)
D. Todd Christofferson, “O Mai i
Siona,”Ensign po o le Liahona, Nov.
2008, 37–40
Iakopo 1:27; Mosaea 18:27–28; MF&F
42:29–30 (O le taua o le tausia o e
matitiva ma e le tagolima)
“Taumafaiga a Tagata o le Ekalesia e
Tausia e Matitiva ma e Le Tagolima
ma Tuuina atu le Auaunaga,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010),
6.1.2
Alema 34:27–28; Mamona 8:35–37:
MF&F 56:16–18; 70:14 (O lapataiga a
le Alii ia i latou e le tausia e matitiva)
MF&F 104:15–18 (Tausi e matitiva i le
ala a le Alii)
Vitio: “Faasoaina Atu le Malamalama
o Keriso,”
Henry B. Eyring, “O Avanoa e Fai Ai
Mea Lelei ,” Ensign po o le Liahona,
Me 2011, 22–26
315
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i alii talavou e faasoa mai
aafiaga na latou maua talu ai nei na
faamanatu ia i latou se mea na latou
aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea.
• Valaaulia le epikopo e susu mai i
fonotaga a le korama ma faamatala
atu i alii talavou le ala e faaaoga ai
tupe paia a le Ekalesia, e aofia ai
taulaga anapogi, saofaga mo galuega
alofa, foai mo Tupe Faaagaga mo
Aoga (tagai Tusitaulima 1: Peresitene o
Siteki ma Epikopo [2010], 14.4). Fai atu
i a te ia e faamatala mai pe faapefea
ona ia fesoasoani ia i latou e le tagolima ina ia sili atu le ola tutoatasi.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Afai e tuuina mai e se
tasi se fesili, mafaufau e
valaaulia isi e taliina nai
lo lou taliina e oe lava ia.
Mo se faataitaiga, e mafai
ona e faapea atu, “O se
fesili manaia tele lena. O le
a se manatu o le toatele o
outou? po o le “E mafai e
se tasi ona fesoasoani mai
i le fesili lenei?’ ” O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai (1999), 67.
316
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i alii talavou e aoao ai e uiga i le ala a le Alii e
tausia ai e matitiva ma e le tagolima. I le mulimuli ai i le Agaga, filifili se tasi pe sili
atu e aoga mo lau vasega:
• Valaaulia se uso o le korama e
suesue le vaega “Auauna atu i Isi”
i le tusi Tiute i le Atua (itulau 26–27,
50–51, po o le 74–75) ma sau saunia e
taitai se talanoaga e faatatau i gaoioiga faaleaoaoga i lenei vaega. Tuu
atu i alii talavou se taimi i le fonotaga faalekorama e fai ai se fuafuaga
faaletagata lava ia ma se fuafuaga
faalekorama e auauna atu i isi. I se
fonotaga faalekorama i le lumanai, fai
atu ia i latou e faasoa mai ni aafiaga
ua latou maua i le faataunuuina o a
latou fuafuaga.
• Vaevae ia alii talavou ia tofu paga.
Tofi se uso se toatasi o paga taitasi e
faitau mau e uiga i le taua o le tausia
o e matitiva ma e le tagolima, ae tofi
le isi e faitau mau o loo tuuina mai ai
lapataiga ia i latou e le tausia e matitiva ma e le tagolima (mo manatu,
tagai i mau o loo fautuaina atu i lenei
otootoga). Valaaulia alii talavou e suesue a latou fuaitau o mau ona faasoa
lea i a latou paga mea na latou aoaoina. Fesili ia i latou pe aisea e matua
taua ai le tausia o e matitiva ma e le
tagolima i le Tama Faalelagi. Valaaulia
alii talavou e talanoaina auala e mafai
ona latou fesoasoani ai ia i latou e le
tagolima i o latou aiga, uarota, ma
alalafaga.
• Faasoa i alii talavou se tala e uiga
i le tausia o e le tagolima mai ou lava
aafiaga, pe faasoa atu se tala mai se
tasi o lauga o loo fautuaina atu i lenei
otootoga. Tuu atu i uso o le korama
sina taimi e mafaufau ai i ni auala e
mafai ona latou tausia ai e matitiva
ma e le tagolima (e aofia ai ni faatinoga laiti o le agaalofa po o le faaleoina atu o le popolega mo isi). Ona
valaaulia lea o i latou e tusi o latou
manatu i le laupapa. Tofi alii talavou
taitasi e faitau se mau e uiga i auala
e tausia ai e matitiva (e pei o na o loo
fautuaina atu i lenei otootoga). Valaaulia taitasi i latou e faasoa mai i le
korama mea na ia aoaoina ma faaopoopo i le lisi i le laupapa. Valaaulia uso
o le korama e faasoa mai ni aafiaga
na latou maua a o tausia i latou e le
tagolima ma lagona na latou maua e
uiga i na aafiaga.
• Tusi fesili nei i le laupapa: O a
mataupu faavae o loo aoao mai e
Peresitene Eyring e mafai ona taialaina i tatou e fesoasoan atu ai i isi?
O a fautuaga ua ia tuuina mai mo le
fuafuaina o se galuega faatino auauna
atu? Faitau faatasi o se korama, le
lauga a Peresitene Henry B. Eyring “O
Avanoa e Fai Ai Mea Lelei,” amata i
le fuaitau “O ni nai mataupu faavae
nei sa taialaina ai a’u pe a ou manao
e fesoasoani i le ala a le Alii.” Fai i alii
talavou e vaai mo tali i fesili o loo i le
laupapa. A uma ona faitau le lauga,
talanoaina tali i fesili ma faaaoga
mataupu faavae ma fautuaga i le
lauga e fuafua ai se galuega faatino
auauna atu a le korama mo le uarota
po o le alalafaga.
• Faaali le vitio “Faasoa Atu le
Malamalama o Keriso” po o se tasi o
vitio a le Ekalesia o galuega alofa, ma
fai i alii talavou e faasoa mai mea na
faagaeetia ai i latou e uiga i nei faataitaiga. Valaaulia i latou e faasoa mai ni
aafiaga na latou maua a o fesoasoani
atu i isi ma mea e mafai ona latou faia
e fesoasoani ai i e le tagolima.
• Fai i uso o le korama e lisi ni manaoga faaletino ma faaleagaga atonu o
loo i ai i se tagata. Tusi i le laupapa,
“O le a le ala a le Alii mo le tausia o
e matitiva ma e le tagolima?” Faasoa
i alii talavou le fuaitau a Peresitene
Dieter F. Uchtdorf i le amataga o
lenei otootoga, ma fai i alii talavou
e faalogologo mo ni tali i le fesili i le
laupapa. Fai atu ia i latou e faasoa mai
ni mea na latou mauaina. E faapefea
ona tatou fesoasoani i e matitiva ma e
le tagolima ina ia ola tutoatasi?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona
po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama i le uiga o le tausia o e matitiva i le ala a le
Alii? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei
aoaoga faavae?
317
Aoao atu i le ala a le
Faaola
O le Faaola na avea ma
se faataitaiga ma se aoao.
Sa Ia aoaoina Ona soo i
le tatalo e ala i le tatalo
faatasi ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu
ma auauna atu e ala i le
auala sa Ia alofa atu ai ma
auauna atu ai ia i latou. Sa
Ia aoaoina i latou i le ala e
aoao atu ai Lana talalelei e
ala i le auala sa Ia aoao atu
ai. E faapefea ona e mulimuli i Lana faataitaiga?
318
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Fai atu lana molimau i lona tiute
faaleperisitua e auauna ma faagaeetia
fanau a le Atua.
• Valaaulia uso o le korama e talia
lenei valaaulia mai ia Peresitene
Thomas S. Monson: “Ia tatou tatalo
mo musumusuga ia iloa manaoga o i
latou o loo siomia ai i tatou, ona tatou
o atu lea ma tuuina atu le fesoasoani.”
(“Ia Mafuta le Atua ma Outou Seia
Tatou Toe Feiloai ,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2012, 110).
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “O Avanoa e Fai ai Mea
Lelei,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 22–26
O ni nai mataupu faavae nei sa taialaina ai a’u pe a
ou manao e fesoasoani i le ala a le Alii, ma pe a oo
ina fesoasoani mai isi ia te au.
Muamua, e sili atu le fiafia o tagata uma ma lagonaina lona faaaloalogia, pe a mafai ona latou tausia
i latou lava ma o latou aiga ona aapa atu ai lea e
tausia isi. Ou te faafetai lava mo i latou sa fesoasoani
e taulimaina ou manaoga. Ma sa sili atu ona ou
faafetai i le tele o tausaga mo i latou sa fesoasoani
ia te au, ina ia ou faalagolago ia te au lava ia. Ma sa
sili ona ou faafetai ia i latou sa faailoa maia ia te au
le ala e faaaogaina ai nisi o au faasiliga e fesoasoani
ai i isi. . . .
O se mataupu faavae lona lua o le talalelei sa avea
ma taiala ia te au i le galuega o le uelefea, o le mana
ma faamanuiaga o le lotogatasi. A tuu faatasi o
tatou lima e auauna atu ai i tagata e manaomia, e
soofaatasia e le Alii o tatou loto. Na saunoa mai
Peresitene J. Reuben Clark Jr. faapea “O lena tuuina
atu . . . sa aumaia ai se lagona sili o le usoga masani
ona sa galulue faatasi tamalii o ituaiga o aoaoga
eseese ma galuega i se faatoaga o le Uelefea po o isi
galuega faatino.”[J. Reuben Clark Jr., i le Conference
Report, Oke. 1943, 13.] . . .
E tau atu ai la i le mataupu faavae lona tolu o le
faatinoga o le galuega o le uelefea mo au: Faaaofia ai
lou aiga tou te galulue ina ia mafai ai ona latou iloa
ona tausia e le tasi le isi a o latou tausia foi isi. O ou
atalii ma afafine e galulue faatasi ma oe e auauna
atu i isi o loo manaomia, o le a mafai ona fesoasoani
le tasi i le isi pe a latou manaomia.
O le mataupu faavae taua lona fa o le Uelefea a le
Ekalesia sa ou aoaoina a o avea au o se epikopo. Na
maua mai i le mulimuli i le poloaiga faaletusi paia, e
saili atu i e matitiva. O le tiute o le epikopo le sailia
ma tuuina atu le fesoasoani ia i latou o loo manaomia pea le fesoasoani pe a uma mea latou te mafaia
ma o latou aiga. Sa ou mauaina, e auina mai e le
Alii le Agaga Paia e fai ina ia mafai ona “saili ona e
maua ai lea” [Tagai i le Mataio 7:7–8; Luka 11:9–10;
3 Nifae 14:7–8] mo le tausiga o e matitiva e faapei foi
ona Ia faia i le sailia o le upumoni. Ae sa ou aoaoina
foi e faaaofia ai le peresitene o le Aualofa i le sailiga.
Atonu e muamua ona ia mauaina le faaaliga nai
lo oe. . . .
O le a ou tuuina atu ni fautuaga se tolu a o outou
fuafuaina la outou galuega faatino.
Muamua, saunia oe lava faaleagaga. E na o loto lava
ua faamaluluina i le Togiola a le Faaola e mafai ai
ona e iloa manino le sini o le galuega faatino o se
faamanuiaga e le gata i le faaleagaga a o le faaletino
i olaga o fanau a le Tama Faalelagi.
O lau fautuaga lona lua o le filifili i latou e tuu atu
i ai la outou auaunaga i totonu o le talalelei po o le
nuu, o ni tagata o o latou manaoga o le a pai atu i
loto o i latou o le a tuuina atu le auaunaga. O tagata
latou te auauna atu i ai, o le a lagonaina lo outou
alofa. O le a tele atu ai ona latou lagonaina le fiafia,
e pei ona folafola mai e le pese, nai lo le taulimaina
o o latou manaoga faaletino.
O la’u fautuaga faaiu o le fuafua e faaaoga le mana
o noataga faaleaiga, korama, faalapotopotoga a
ausilali, ma tagata tou te iloa i o outou nuu. O le
a faateleina e le lagona o le lotogatasi aafiaga lelei
o le auaunaga tou te tuuina atu. Ma o na lagona o
le a faatupulaia ai le lotogatasi i aiga, i le Ekalesia,
ma nuu ma avea ai ma talatuu tumau pe a mae’a le
galuega faatino.
319
NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO
E mafai faapefea ona ou maua
fofo i au luitau ma faafitauli?
O le faalagolago o le tagata ia te ia lava e aofia ai le mafaia ona maua fofo i o
tatou lava faafitauli ma luitau. O le tele o nei fofo e maua i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. E silafia e lo tatou Tama Faalelagi luitau ua feagai ma i tatou.
E alofa o Ia ia i tatou ma e finagalo e fesoasoani ia i tatou. E tatau ona tatou
tatalo mo le taitaiga a o tatou saili tali i o tatou luitau i tusitusiga paia ma upu a
perofeta ma aposetolo.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Ua faapefea ona saunia e
le talalelei fofo ma faamafanafanaga i ou taimi
faigata?
O a ni faigata po o ni
luitau o loo feagai ma
alii talavou? O a ni luitau
atonu latou te feagai i le
lumanai? O fea mataupu
faavae o le talalelei o le a
fesoasoani ia i latou ina
ia lelei ona onosaia nei
luitau?
O a mau ma isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama ai pe faapefea ona
fesoasoani le talalelei i luitau o le olaga?
Faataoto 3:5–6; Mataio 11:28–30;
Mareko 4:36–39; Alema 7:11–13;
Alema 37:35–37; 38:5 (Saili le fesoasoani a le Alii i luitau ma faafitauli)
Jeffrey R. Holland, “Peiseai o se Ipu
ua Nutililii,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2013
Thomas S. Monson, “E Le Tuua Lava
Na o i Tatou,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2013
“Soifua Maloloina Faaletino ma le
Faalelagona,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2012), 25–27
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
320
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai i alii talavou e faasoa mai ni
aafiaga na latou maua i le vaiaso a o
latou taumafai e ola i mea na latou
aoaoina i lenei masina e uiga i le ola
tutoatasi.
• Valaaulia alii talavou e tau mai nisi
luitau po o faafitauli o loo feagai ma
talavou o la latou tupulaga, ma tusi a
latou tali i le laupapa. O a nisi o mea
e le soifua maloloina pe leaga foi e fai
i nisi taimi e alii talavou e foia ai nei
faafitauli? I le faagasologa o le lesona,
valaaulia alii talavou e vaai mo auala
e mafai ai ona fesoasoani upumoni o
le talalelei.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai pe faapefea ona
maua fofo i o latou lava luitau. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi po
o le sili atu o le a sili ona aoga i lau korama:
• Valaaulia alii talavou e mafaufau
i se luitau po o se faafitauli o loo
feagai ma tagata talavou i le aso. Fai
ia i latou e vaai i le faasino autu i le
tusiga talu ai nei a le konafesi aoao
o le Ensign po o le Liahona, ma vaai
mo autu e mafai ona fesoasoani i lena
faafitauli. Valaaulia i latou e suesue
se tasi o lauga e talafeagai ma na autu
ma faasoa i le korama se fuaitau e
mafai ona fesoasoani i se tasi e faatoilalo ai luitau. Fautuaina alii talavou
e faaaoga le faasino autu e sue ai le
fesoasoani mo o latou lava luitau.
• Valaaulia alii talavou e faitau
palakalafa mulimuli e lua o le “ Soifua
Maloloina Faaletino ma Faalelagona
” i le Mo Le Malosi o le Autalavou ma
vaai mo le fautuaga e mafai ona fesoasoani ia i latou po o isi tagata latou
te iloa. O a nisi o faataitaiga o “fofo
lelei” e tatau ona sailia pe a i ai ni a
tatou faafitauli? O a fofo ua ofoina
mai e le talalelei a Iesu Keriso? Faasoa
atu se aafiaga mai lou lava olaga na
saunia ai e le talalelei ni tali po o le
fesoasoani mo se faafitauli po o se
luitau faapitoa. Valaaulia alii talavou
e faasoa mai ni aafiaga faapea mai o
latou lava olaga.
• Faasoa atu le fuaitau lenei mai ia
Peresitene Thomas S. Monson: “E
maeu lava le faamanuiaina o i tatou,
o’u uso e ma tuafafine, i lo tatou
maua o le talalelei a Iesu Keriso i o
tatou olaga ma loto. E maua ai tali i
fesili aupito tetele o le olaga. E maua
ai le uiga ma le faamoemoe o o tatou
olaga. Ua tatou ola i taimi faigata. Ou
te faamautinoa atu ia te outou, o loo
silafia e lo tatou Tama Faalelagi luitau
o loo tatou feagai. E alofa o Ia ia i
tatou taitoatasi ma e finagalo ia faamanuiaina i tatou ma fesoasoani mai”
(“A o Tatou Tapunia Lenei Konafesi,”
Ensign po o leLiahona, Aperila 2012,
115). Fai i alii talavou taitasi e faitau
se tasi o mau mai lenei otootoga ma
faasoa mai pe mafai faapefea ona
fesoasoani lena mau i se tasi o loo
feagai ma se luitau po o se faafitauli o
loo taatele i le autalavou i le aso. O le
a le uiga o le talitonu i le Alii po o le
o mai ia Keriso pe a tatou manaomia
le fesoasoani? Pe i ai nisi mau e mafai
e alii talavou ona mafaufau e mafai
Motugaafa faafaiaoga
“Ia faaeteete ia aua le vave
momotuina ia talanoaga
i se taumafaiga e folasia
uma atu ai ia mea na e
sauniaina. E ui lava e
taua le aofia ai o uma na
saunia, ae sili atu ona taua
le fesoasoani i tagata o loo
aoaoina ina ia lagonaina le
uunaiga a le Agaga, foiaina ni a latou fesili, faateleina lo latou malamalama
i le talalelei, ma faamausaliina la latou tautinoga i
le tausia o poloaiga” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67).
321
Aoao atu i le ala a le
Faaola
ona fesoasoani i luitau po o faafitauli
faapitoa?
Sa aoao e le Faaola Ona
soo ia mafaufau i tusitusiga paia mo i latou lava
ma faaaoga e sue ai tali i a
latou lava fesili. E faapefea
ona e fesoasoani i alii talavou ia mananao e liliu atu
i tusitusiga paia ma upu a
perofeta a o latou sailia tali
i o latou luitau?
• Fai atu i alii talavou e mafaufau i
se tasi latou te iloa o loo tauivi ma ni
luitau faalemafaufau pe faalelagona.
Tuu atu ia tofu alii talavou ma se kopi
o le lauga a Elder Jeffrey R. Holland
“Peiseai o se Ipu ua Nutililii.” Fai atu
ia i latou e tagai mo tali i lana fesili “E
faapefea ona e tali atu i se tulaga silisili pe a e fetaiai ma ni luitau faalemafaufau pe faalelagona po o i latou foi e
te alofa i ai?” Valaaulia ia alii talavou
e faasoa mai mea sa latou aoaoina ma
talanoa pe faapefea ona fesoasoani nei
aoaoga i le tagata o e mafaufau i ai.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe faapefea ona maua fofo i luitau o le olaga i le talalelei a Iesu Keriso? O a ni
o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le
faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai pe na faapefea e le
malamalama ma le ola ai i le talalelei
ona fesoasoani ia te ia e faatoilalo
tofotofoga.
322
• Valaaulia uso o le korama e faaaoga
mea na latou aoaoina i le aso e fesoasoani pe uunaia ai se tasi o loo tauivi
ma luitau faalelagona.
VAAIGA AOAO I LE IUNITE
Tesema: Fausiaina o le Malo o le Atua i
Aso e Gata Ai
“O le mea lea, ia alu i luma le malo o le Atua, ina ia oo mai le malo o le lagi,” (MF&F 65:6).
O alii o loo umia le Perisitua Arona i lau korama na auina mai i le lalolagi i lenei taimi
faapitoa e fesoasoani i le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Ua ia i latou ni
meaalofa faapitoa ma taleni e finagalo le Alii ia i latou e faaaoga e fesoasoani ai i le
fausia o Lona malo ma faasoa atu Lana talalelei. O lesona i lenei iunite o le a fesoasoani ia i latou e atiina ae ai na meaalofa a o latou saunia e avea ma ni taitai ma faiaoga i le Ekalesia ma le malo o le Atua.
Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te
mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite.
Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei:
E mafai faapefea ona avea nei au ma faifeautalai? (Tiute i le Atua)
E mafai faapefea ona ou avea ma se faiaoga o aiga e sili atu ona lelei?
O faapefea ona finagalo le Tama Faalelagi ia te au e faaaoga au meaalofa faaleagaga?
E mafai faapefea ona ou saunia e faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso?
O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i tagata fou o le Ekalesia?
E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu i au uo ua le o toe toaaga mai ina ia toe foi mai i le lotu?
O le a le Siona?
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti.
323
Mutuale
Tiute i le Atua
O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei
iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale.
Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le
fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e
aoaoina e alii talavou i le Aso Sa.
O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i
lesona i le iunite lenei:
“Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20,
42–44, 66–68
Valaau Atu i Tagata Uma ia O Mai ia Keriso, itulau
28–29, 52–53, 76–77
324
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
Tiute i le Atua
E faapefea ona avea au ma se
faifeautalai i le taimi nei?
Ua tuuina mai e le Alii i uso taitoatasi ua umia le Perisitua Arona le tiute e
valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso (tagai MF&F 20:59). Ua valaaulia foi e
perofeta a le Alii alii talavou agavaa uma, ma malolosi i le Ekalesia e auauna
atu i se misiona faafaifeautalai. O le faataunuuina o la tatou tiute i le Perisitua
Arona o le valaauliaina lea o tagata uma ia o mai ia Keriso e fesoasoani ia i
tatou e saunia ai mo le auaunaga faafaifeautalai i le lumanai. I lenei auala, ua
tatou fesoasoani e fausia le malo o le Atua.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a ni aafiaga na e maua i
le faasoaina atu o le talalelei i isi? Na faapefea e isi
ona faasoa mai le talalelei
ia te oe? Afai na e auauna
atu faafaifeautalai, o le a
se mea na e faia e saunia
ai mo le misiona? I le toe
tepa i tua i le taimi nei, o
le a se isi mea semanu e te
faia e saunia ai?
O le a se taunuuga o le
faasoaina atu o le talalelei
mo alii talavou? E mafai
faapefea ona e fesoasoani
ia i latou e saunia mo le
galuega faafaifeautalai i le
taimi nei ma le lumanai?
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa
atu i alii talavou?
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 28–29, 52–53, 76–77
Alema 17:2–3 (Na saunia atalii o
Mosaea mo a latou misiona e ala i
le anapogi, tatalo, ma le suesueina o
tusitusiga paia ma le filiga)
Galuega 2, 16; Mosaea 18 (Na valaaulia e Peteru, Paulo, ma Alema isi e o
mai ia Keriso)
Thomas S. Monson, “O Mai Alo o
le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me
2013, 66–69
M. Russell Ballard, “Ia Outou Faalagolago i le Alii,” Ensign po o le
Liahona, Nov. 2013
DavidA. Bednar, “Avea ma se Faifeautalai,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2005, 44–47.
Vitio: “Faataunuuina o Lou
Tiute i le Atua,”“Missionary
Mindset,”“Priesthood Duty:
­Preaching the Gospel”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
325
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e faasoa mai,
aoao atu, ma molimau atu e uiga i
aafiaga na latou maua i le faaaogaina
o mea na latou aoaoina i le lesona o le
vaiaso ua tea.
• Fai atu i alii talavou e mafaufau ma
le agaga tatalo i uo, tagata o aiga, po
o uso o le korama e le toaaga mai e
mafai ona latou valaaulia e o mai ia
Keriso. Valaaulia i latou e tusi nei igoa
i a latou tusi o le Tiute i le Atua (tagai
itulau 28–29, 52–53, 76–77). Fautuaina alii talavou ina ia lagona uunaiga
atonu latou te maua i taimi o le lesona
e uiga i mea e mafai ona latou faia e
faasoa atu ai le talalelei i nei tagata.
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“Ia faaeteete ia aua le vave
momotuina ia talanoaga
i se taumafaiga e folasia
uma atu ai ia mea na e
sauniaina. E ui lava e taua
le aofia ai o mea uma na
saunia, ae sili atu ona taua
le fesoasoani i tagata o
loo aoaoina ina ia lagonaina le faatosinaga a le
Agaga, foiaina ni a latou
fesili, faateleina lo latou
malamalama i le talalelei,
ma faamausaliina la latou
tautinoga i le tausia o
poloaiga” (O Le Aoao Atu,
E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai [1999], 67).
326
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou e saunia mo se auaunaga i le olaga atoa o se faifeautalai. Tuu atu i alii talavou se taimi ao faia le fonotaga
a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua . Uunai i latou e faasoa
atu a latou fuafuaga i le tasi ma le isi, ma i fonotaga o lumanai a le korama, ia valaaulia
i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le saunia mo le galuega faafaifeautalai ma le valaauliaina o isi e o mai ia Keriso.
• Faaali atu i alii talavou se atopau,
ma valaaulia i latou e talanoaina po o
a mea o le a latou manaomia e ave ia
latou misiona (e pei o ofutino papae,
suti, seevae, ma isi). Valaaulia i latou e
fai se lisi o mea o le a latou manaomia
e ave ia latou misiona e le mafai ona
latou tuuina i se atopau. Valaaulia i
latou e faaopoopo na mea i la latou
lisi faatasi ai ma tali latou te maua i
Alema 17:2–3 ma Mataupu Faavae ma
Feagaiga 4. Fai atu i alii talavou po o
a mea e mafai ona latou faia e atiina
ae ai nei uiga a o latou saunia mo le
auaunaga faafaifeautalai.
• Vaevae alii talavou i ni vaega se
fa, ma tofi vaega taitasi i se vaega
se tasi o le “mamanu” a Peresitene
Thomas S. Monson mo le faamanuiaina o le sauniuniga mo se misiona
(i lana lauga “ O Mai Alo o le Atua
”). E mafai e vaega taitasi ona faitau
le latou vaega ma talanoaina auala
e mafai ona latou faatinoina ai mea
ua latou aoaoina. Mo se faataitaiga, e
mafai ona latou fai ni fuafuaga i vaega
o a latou tusi o le Tiute i le Atua e
talafeagai ma le fautuaga a Peresitene
Monson (e pei o le “Tatalo ma Suesue
i Tusitusiga Paia,” “Malamalama i
Aoaoga Faavae,” po o le “Auauna atu
I Isi”). Valaaulia alii talavou e faasoa
mai a latou fuafuaga.
• Valaaulia ia tamaitai talavou e faitau o se vasega le valaaulia a Elder M.
Russell Ballard i lana lauga “Ia Outou
Faalagolago i le Alii” (i parakalafa e
lua e amata i “O le ki lava o le musuia
o oe e le Atua”). Faasoa mai se aafiaga
sa e mauaina ao e taliaina lenei valaaulia, ma valaaulia ia alii talavou e
faasoa mai ni o latou aafiaga. Tuu atu
ia i latou se taimi e mafaufau ai e uiga
i se tasi e mafai ona latou aapa atu i ai
ma valaaulia e o mai ia Keriso.
• Tusi i le laupapa, “O le a se mea e
mafai ona ou faia ia sili ai ona saunia
e auauna atu faafaifeautalai?” Fai atu
i alii talavou e fautuaina mai ni tali
talafeagai. Valaaulia i latou e saili pe
na faapefea ona tali e Elder David A.
Bednar le fesili i lana lauga “Avea ma
se Faifeautalai.” Valaaulia i latou e
suesue le lauga, ma vaai mo auala e
mafai ai ona avea i latou ma faifeautalai a o le’i o atu i latou ia latou misiona. Faaali se tasi o vitio o fautuaina
atu i lenei otootoga, ma valaaulia
ia uso o le korama e faasoa mai pe
faapefea ona fesoasoani ia aafiaga
faapenei ia i latou e saunia ai mo le
auaunaga faafaifeautalai.
• A o le’i amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e o mai
saunia e faasoa mai se faataitaiga o le
galuega faafaifeautalai mai tusitusiga
paia (e pei o na o loo fautuaina mai i
lenei otootoga). A o latou faasoa mai
a latou tala, fesili atu ia i latou po o
a mea na latou aoao e uiga i le faasoaina atu o le talalelei. O a mea na
fai e tagata i nei tala e faasoa atu ai le
talalelei? Na faapefea ona aafia isi i a
latou aoaoga? O le a se mea ua lagona
e alii talavou ua uunaia ai i latou e fai
ina ia mulimuli ai i le faataitaiga a nei
faifeautalai?
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa valaaulia e le Faaola isi
e molimau atu i upumoni
sa latou aoaoina ina ia
mafai ona pai atu le Agaga
i o latou loto.“A o outou
pe se a la outou upu ia te
au po o ai?”Sa Ia fesili ai.
Na faamalosia le molimau
a Peteru a o ia tali atu, “O
Oe o le Keriso, le Alo o
le Atua soifua” (Mataio
16:15–16). E mafai faapefea
i le faasoa atu o le talalelei
ona faamalolosia molimau
a alii talavou o le korama?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le mea e mafai ona latou faia e saunia ai nei mo le auaunaga faafaifeautalai i
le lumanai? O a nisi o latou lagona po o ni uunaiga?Mata e aoga le faaaluina o se isi
taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia alii talavou taitasi e tusi i
lana tusi o le Tiute i le Atua se mea o
le a ia faia e valaaulia ai se tasi e sau
ia Keriso (tagai itulau 28–29, 52–53,
76–77), ona tuu atu lea i nai uso o le
korama e faasoa mai mea na latou
tusia.
• Faasoa atu mea ua ia fuafuaina e fai
e saunia ai mo le auaunaga faafaifeautalai i le lumanai.
327
Punaoa Filifilia
328
Fuaitau mai ia M. Russell Ballard, “Ia Outou Faalagolago i le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
ma tamaitai faifeautalai, o le a musuia, faaosofia, ma
faagaeetia.
O le ki lava o le musuia o oe e le Atua, ia e ole atu
ia te Ia mo le taitaiga, ona alu loa lea e fai e pei ona
uunaia ai oe e le Agaga. A manatu le au paia i le
galuega o le faaolataga o se tiutetauave e mo na o
i latou, e mafai ona avea ma se mea taufaamata’u.
Ae a latou manatu i ai o se valaaulia ia mulimuli i le
Alii i le aumaiga o agaga ia te Ia ina ia aoaoina e alii
Matou te le o talosagaina tagata uma ia fai mea uma.
Ua matou talosagaina ia tagata uma o le ekalesia ia
tatalo, ma le iloaina afai o le a aapa atu tagata uma
o le ekalesia, talavou ma matutua, i le tau lava o se
[tagata] se “toatasi” i le va o le taimi nei ma le Kerisimasi, o le a faapea ona lagona e le faitau miliona le
alofa o le Alii o Iesu Keriso. Ma o se meaalofa ina a
matagofie lena mo le Faaola.
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
E mafai faapefea ona ou avea ma
se faiaoga o aiga sili ona lelei?
I le avea ai ma tagata e umia le perisitua, ua poloaiina i tatou e “aoao [la tatou]
tiute” ma “galue … i le filiga atoa” (MF&F 107:99). O se tasi o tiute sili ona taua
mo e umia le Perisitua Arona o le valaaulia lea o tagata uma e o mai ia Keriso
(tagai MF&F 20:59). O ositaulaga ma aoao o loo i ai tiute faaopoopo e “asiasi
atu i fale o tagata taitoatasi o le ekalesia” ma “leoleo lea i luga o le ekalesia e lē
aunoa, ma faatasi ma faamalosia i latou” (MF&F 20:47, 53). O se tasi ala tatou
te faataunuu ai nei tiute o le auauna atu lea o ni faiaoga o aiga. E matua tele so
tatou aafiaga lelei o ni faiaoga o aiga pe a tatou alolofa, leoleo, ma faamalosia i
latou ua tofia i tatou e aoao.
O le a se mea ua e faia ia
avea ai ma se faiaoga o
aiga e sili atu ona lelei? Ua
faapefea ona faamanuiaina
lou olaga ma olaga o isi e
aoaoga i aiga? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa
atu i alii talavou?
O a lagona o alii talavou e
uiga i aoaoga i aiga? O a ni
aafiaga e mafai ona latou
faasoa e le tasi ma le isi?
Manatua: I le sauniaina
o lenei lesona, atonu e te
mafaufau e fai atu i uso o
le korama o loo auauna atu
o ni faiaoga o aiga e valaaulia a latou soa faafaiaoga
o aiga e faatasi mai i lenei
fonotaga faalekorama ma
auai i le talanoaga o le avea
ma faiaoga o aiga e sili atu
ona lelei.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
Saunia oe lava ia faaleagaga
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a le mea o le a uunaia ai alii talavou ia avea ma ni faiaoga o aiga sili atu ona lelei?
Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua
(2010), 28–29, 52–53, 76–77
Alema 18:12–40; 22:4–18 (Faataitaiga a
Amona ma Arona)
MF&F 20:46–59 (Ua i ai i e umia le
Perisitua Arona se tiute e valaaulia
tagata uma e o mai ia Keriso)
Thomas S. Monson, “O Leoleo
Mamoe Moni,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2013
“O Tiutetauave o Faiaoga o Aiga,”
Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia
(2010), 7.4.1
“O Le Vaega Faafaiaoga o Aoaoga
i Aiga,” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi
Valaauga E Sili Ai (1999), 153–54
Vitio: “Faiaoga o Aiga: Faamalosiauina o E Umia le Perisitua Arona”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
329
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Valaaulia alii talavou e lipoti mai
mea na latou faia e faataunuu ai soo
se tofiga na latou maua i le lesona o le
vaiaso ua tea.
• Valaaulia alii talavou e faasoa mai
ni aafiaga na latou maua i le avea ai
ma faiaoga o aiga po o le asiasia foi e
ni faiaoga o aiga. Aisea e poloai ai e le
Alii e o loo umia le perisitua e asiasi i
aiga o ni faiaoga o aiga?
Aoao faatasi
Motugaafa faafaiaoga
“E mafai ona e fesoasoani
ia i latou o loo e aoaoina
ina ia lagonaina atili le
toamalie e uiga i lo latou
mafaia ona auai i se talanoaga pe a e tali faalelei
atu i ai i soo se manatu
faamaoni e tuuina mai.
Mo se faataitaiga, e mafai
ona e faapea atu, ‘Faafetai
mo lau tali. O se manatu
manaia tele’ po o le … ‘O
se faataitaiga lelei tele lena’
po o le ‘Ou te talisapaia
mea uma na outou tautalagia i lenei aso’ ” (O Le Aoao
Atu, E Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 67).
330
O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi e fai se
fuafuaga ia avea ma se faiaoga o aiga sili atu ona lelei. Tuu atu i alii talavou se taimi i
le taimi o le fonotaga a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua .
Fautuaina i latou e faasoa mai a latou fuafuaga i le tasi ma le isi. I fonotaga a le korama
i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le auauna atu o
ni faiaoga o aiga.
• Faitau faatasi Mataupu Faavae
ma Feagaiga 20:53, ma valaaulia alii
talavou e fai se lisi (pe tusi se ata) o
ni auala e mafai ai e faiaoga o aiga
ona “leoleo i le ekalesia e lē aunoa,
ma faatasi ma faamalosi i latou.” E
mafai faapefea ona agai i luma alii
talavou i le avea ai o ni faiaoga o
aiga?Mafaufau e valaaulia le epikopo,
le taitai vaega o faitaulaga sili, po o
le peresitene o le korama a toeaina
e talanoa i le korama e uiga i le ala
e avea ai ma se faiaoga o aiga lelei.
(Tagai i le Tiute i le Atua, 52, 76.)Fuafua e fai atu i alii talavou e mafaufau
i ni fesili ao lumanai le fonotoaga e
mafai ona o latou fesili atu ai i nei
taitai e uiga i aoaoga o aiga. Fai i alii
talavou e su’e a latou tusi i le vaega
“Galue” o a latou Tiute i le Atua (itulau e 53 po o le 77) ma fai ni fuafuaga
e avea ai ma ni faiaoga o aiga sili ona
lelei.
• Fai atu i alii talavou taitasi e faitau
se tasi o tala mai le lauga a Peresitene
Thomas S. Monson “O Leoleo Mamoe
Moni.” Fai atu e o mai taitoatasi i
luma o le potu, toe faamatala le tala i
ana lava upu, ma faasoa mai se mea
ua aoao mai ai e uiga i le ala e avea ai
o ia ma se faiaoga o aiga sili ona lelei.
• Vaevae le korama i ni vaega se lua,
ma fai atu i vaega taitasi e fai se lisi o
auala e mafai ona latou faaleleia ai i
le avea ma ni faiaoga o aiga. A mavae
ni nai minute, valaaulia le vaega e
tasi e faaopoopo i la latou lisi e ala i
le faitauina “O Le Vaega Faafaiaoga
o Aoaoga i Aiga” i O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 153–54.
Valaaulia le isi vaega e faaopoopo i la
latou lisi e ala i le faitauina o le vaega
7.4.1 o Tusitaulima 2. Valaaulia vaega
e faasoa mai a latou lisi, ma fautuaina
alii talavou taitasi e filifili se mea mai
le lisi o le a ia galue ai ae le’i faia le
isi ana asiasiga faaleaoaoga o aiga.
Valaaulia uso o le korama e faatino se
asiasiga lelei faaleaoaoga o aiga.
• Faaali le vitio “Faiaoga o Aiga:
Faamalosiauina o E Umia le Perisitua
Arona” ma fai atu i alii talavou e vaai
mo auala e mafai ai e i latou e umia
le Perisitua Arona ona auai i aoaoga
o aiga. O a ni aafiaga e mafai e alii
talavou ona faasoa mai e tali tutusa ma
mea na latou vaai ai i le vitio? O a mea
ua aoao e alii talavou mai lenei vitio e
mafai ona fesoasoani ia i latou e faaleleia i le avea ai ma ni faiaoga o aiga?
• Fai atu i le afa o le korama e faitau
e uiga ia Amona i le Alema 18:12–40;
fai atu i le isi afa e faitau e uiga ia
Arona i leAlema 22:4–18. Valaaulia
i latou e vaai ma faasoa mai mea na
latou aoao mai ia Amona ma Arona
e mafai ona fesoasoani ia avea ai i
latou ma faiaoga o aiga e sili atu ona
lelei—mo se faataitaiga, o le ala na la
aoao atu ai i le Agaga, aoao atu ma le
alofa, fetuunai a la aoaoga ia talafeagai ma manaoga, faasoa atu molimau,
faaaoga tusitusiga paia, fai atu fesili,
ma isi. (O lenei gaoioiga na sii mai se
gaoioiga o le suesuega faaletagata i le
itulau 193 o Talai Lau Talalelei).
Aoao atu i le ala a le
Faaola
I soo se nofoaga, na avea le
Faaola ma faataitaiga ma
faaaoao sili ia i latou na Ia
aoaoina. E mafai faapefea
e alii talavou ona aoao
mai au faataitaiga —ma
faataitaiga a isi o loo umia
le Perisitua Mekisateko—a
o latou tauivi e faataunuu
o latou tiute o ni faiaoga o
aiga?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe faapefea ona avea ma faiaoga o aiga e sili atu ona lelei? O a ni o latou lagona po
o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi
i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Fesoasoani i le korama e saunia se
aoaoga puupuu e uiga i aoaoga o aiga
e faalagolago i mea ua latou aoaoina
i le aso. E mafai ona latou faasoa atu
i le korama a toeaina i se fonotaga i le
lumanai a le korama.
• Faamatala atu i le vaiaso a sau, o le
a valaaulia ai i latou e faasoa mai ni
aafiaga o loo latou maua.
331
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
O faapefea ona finagalo le Tama
Faalelagi ia te au e faaaoga au
meaalofa faaleagaga?
O meaalofa faaleagaga o ni faamanuiaga po o malosiaga ua tuuina mai e le
mana o le Agaga Paia. I le avea ai ma fanau a le Tama Faalelagi, ua ia i tatou
uma lava meaalofa faaleagaga. Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou nei meaalofa
ina ia tatou auauna atu i isi ma fesoasoani i le fausia o Lona malo. Ua Ia poloaiina i tatou ia saili atu ma atiina ae a tatou meaalofa faaleagaga.
Saunia oe lava ia faaleagaga
O a meaalofa faaleagaga
o loo ia te oe? Ua faapefea ona faamanuiaina oe
ma isi e na meaalofa, ae
maise lava i lau auaunaga
faaleperisitua? Ua faapefea ona faamanuiaina oe e
meaalofa faaleagaga a isi?
Na faapefea ona e iloaina
au meaalofa?
Aisea e taua ai i alii
talavou ona iloa a latou
meaalofa faaleagaga? E
mafai faapefea ona latou
faaaogaina na meaalofa a o
latou faataunuuina o latou
tiute faaleperisitua? O le
a faapefea ona fesoasoani
lenei mea e saunia ai i
latou mo a latou matafaioi, aiga, ma auaiga i le
lumanai?
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
332
A o e suesueina nei mau ma isi punaoa e uiga i meaalofa faaleagaga, vaai mo auala e
fesoasoani ai i alii talavou ia iloa nisi o a latou meaalofa ma faaaoga e faamanuia ai isi.
1 Korinito 12:3–27; Moronae 10:8–18;
MF&F 46:8–29 (Meaalofa a le Agaga)
“Meaalofa Faaleagaga,” Faamaoni i le
Faatuatua (2004), 109–11
David A. Bednar, “Ia Atamai,” Ensign,
Tes. 2006, 31–36; po o le Liahona, Tes.
2006, 14–20
“Meaalofa o le Agaga,” Mataupu Faavae o le Talalelei (2009), 109–11
Vitio: “Extraordinary Gift”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou taitasi e tusi
se fuaiupu se tasi e sili ona aotele ai
le lesona o le vaiaso ua tea ma faasoa
mai i le korama.
• Aumai i le vasega se atigipusa ua
afifi-faameaalofa ua tusia ai “Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8–9” i
se fasi pepa i totonu. Valaaulia alii
talavou e vaai faalemafaufau po o le
a le mea o loo i totonu o le atigipusa.
Fai atu ia i latou e tatala le atigipusa
ma faitau le mau. O a “meaalofa sili”?
O le a le mea e tatau ona tatou faia
ina ia maua ai? Fautuaina alii talavou
e mafaufau i nei fesili i le taimi o le
lesona.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e aoao ai e uiga i meaalofa a le
Agaga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili
ona aoga mo lau korama:
• Vaevae le korama i ni vaega, ma
tofi vaega taitasi i se tasi o mau ua
lisiina atu i lenei otootoga. Fai atu i
vaega taitasi e fai se lisi o meaalofa
faaleagaga o loo taua i la latou fuaitau
ma faailoa mai pe aisea e tuuina
mai ai e le Atua ia i tatou meaalofa
faaleagaga. Fai atu i se alii talavou se
toatasi mai vaega taitasi e faasoa mai
mea na maua e lana vaega. O fea o nei
meaalofa o loo maua e alii talavou?
(Afai na maua e ni alii talavou o latou
faamanuiaga faapeteriaka, fautua
atu e faitau i se taimi o i luma o latou
faamanuiaga e iloa ai po o a meaalofa
faaleagaga na tuuina atu ia i latou.) O
a meaalofa latou te mananao ia maua?
E mafai faapefea e nei meaalofa ona
fesoasoani ia i latou ia sili atu le lelei
i le faataunuu o o latou tiute faaleperisitua?
• Valaaulia alii talavou e faitau le lisi
o meaalofa faaleagaga i 1 Korinito
12:8–10; Moronae10:9–16; po o Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–25
ma sue se meaalofa latou te fiafia e
aoao atili i ai. Tuu atu se taimi ia i
latou e suesue ai le meaalofa ua latou
filifilia, i le faaaogaina o punaoa e pei
“O Meaalofa a le Agaga” i Mataupu
Faavae o le Talalelei (itulau 135–43),
“Meaalofa Faaleagaga” i Faamaoni i
le Faatuatua (itulau 109–11), po o le
Taiala i Tusitusiga Paia. Fai i ai e faasoa mai mea ua latou maua. E mafai
faapefea ona faaaoga nei meaalofa
e fesoasoani ai e fausia le malo o le
Atua?
• Fai atu i alii talavou e lisi tulaga
eseese i se taaloga e faiau (e pei o le
au soka po o se au peisipolo). E faapefea ona saofaga tagata taaalo taitoatasi
i le fesoasoani ia malo le au? Tuu atu
ia i latou e faitau 1 Korinito 12:12–21,
lea o loo faatusa ai e Paulo le Ekalesia
i se tino. O a mea ua aoao mai e nei
tala faatusa i alii talavou i le ala tatou
te faaaoga ai meaalofa faaleagaga e
fesoasoani i le fausia o le malo o le
Atua? Faasoa atu meaalofa faaleagaga
ua e vaaia i uso o le korama (mo se
faataitaiga, tagai i fuaiupu 8–10 po o
le lisi i le amataga o le lauga a Elder
David A. Bednar “Ia Atamai”). Valaaulia le peresitene o le korama e taitai
se talanoaga pe faapefea ona galulue
faatasi le korama i le faaaogaina o a
latou meaalofa e auauna atu ai i isi ma
fesoasoani e fausia le malo o le Atua.
Motugaafa faafaiaoga
“Aua lava ne’i e ulagiaina pe faitioina soo se
fesili po o se manatu, ae
ia faaali atu le amio solia
ma le alofa ao e taumafai
i le mea sili e tali atu i ai.
Afai e lagonaina e tagata
o loo faatauaina o latou
manatu, o le a faateleina
ona latou fetufaai mai mea
na latou oo i ai, o o latou
lagona, ma molimau ma le
saoloto” (O Le Aoao Atu, E
Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai
[1999], 68).
• Valaaulia alii talavou taitoasi e
iloilo le lisi o meaalofa faaleagaga i
itulau 109–11 o Faamaoni i le Faatuatua
333
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na silafia e le Faaola Ona
soo. Na Ia maua ni auala
tulagaese e fesoasoani ai ia
i latou e aoao ma tutupu
ae ai. Pe a latou tauivi,
Na te le’i fiu ia i latou ae
na faaauau ona alofa ma
auauna atu ia i latou (tagai
Mareko 9:24). Fesoasoani i
alii talavou ia malamalama
po o ai i latou ma meaalofa
o loo ia i latou. Fautuaina
i latou e vaai mo auala e
faaaoga ai na meaalofa e
auauna atu ai i isi.
ma filifili se tasi po o le sili atu o le a
ia manao e atiina ae. Fai atu ia te ia e
faamatala pe aisea ua ia filifilia ai na
meaalofa. E faapefea ona tatou atiina
ae meaalofa faaleagaga? Valaaulia alii
talavou e suesue Mataupu Faavae ma
Feagaiga 46:7–12 ma “E Mafai ona
Tatou Atiina ae a Tatou Meaalofa” i
Mataupu Faavae o le Talalelei, itulau
141–42. Fai i ai e faasoa mai mea ua
latou maua. O a mea ua aoao mai
Mataupu Faavae Ma Feagaiga 46:9 i
alii talavou po o ai e mafai ona agavaa
mo meaalofa faaleagaga?
• Faaali le vitio “Extraordinary
Gift,” ma valaaulia ia alii talavou e
mafaufau ma faasoa atu se taleni po o
se meaalofa latou te vaaia i uso taitasi
o le korama (ia mautinoa o fetufaai
atu ia uiga lelei o alii talavou taitasi).
Valaaulia ia alii talavou e faitau le
Mataio 25:14–30, pe valaaulia se uso o
le korama e toe faamatala le faataoto
i taleni. E faapefea ona faatatau lenei
faataoto i meaalofa na tuuina mai e le
Atua ia i tatou? E mafai faapefea e i
tatou o umia le perisitua ona faaaoga
a tatou taleni e auauna atu ai i isi ma
faataunuu o tatou tiute faaleperisitua?
Valaaulia ia alii talavou e tusi i lalo
ni o latou manatu, ma fai atu i nisi o i
latou e faasoa mai i le korama ni mea
sa latou tusiaina.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i meaalofa faaleagaga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a
latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia alii talavou e faaaoga se
tasi o a latou meaalofa faaleagaga i
lenei vaiaso e faamanuia ai se tasi
latou te iloa.
334
• Faasoa mai mea ua ia fuafuaina e
fai e atiina ae ai meaalofa faaleagaga,
ma valaaulia uso o le korama e fai ni a
latou lava fuafuaga.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia David A. Bednar, “Ia Atamai,” Liahona,
Tes. 2006, 14–20
Ia Oketopa o le 1987 na saunoa ai Elder Marvin J.
Ashton, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le konafesi aoao e uiga i meaalofa faaleagaga. Ou te manatuaina ma le fiafia le aafiaga o
lana savali ia te au i lena taimi, ma o mea sa ia aoao
mai i lena taimi o loo saga faatosinaina ai au e oo
mai i le aso. I lana savali, sa lisiina ai e Elder Ashton
ma faamatalaina se vaega o meaalofa faaleagaga e
tau le iloa—o uiga ma tulaga gafatia ia e toatele i
tatou e ono mafaufau i ai e le o ni meaalofa faaleagaga. Mo se faataitaiga, sa taua e Elder Ashton ia
meaalofa o le ole atu; o le faalogologo; o le faalogo
ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le mafai ona
tagi; o le aloese i finauga; o le loto gatasi; o le aloese
i le tautu i upu; o le saili o le mea sao; o le vaai i le
Atua mo le taitaiga; o le avea ma soo; o le manatu
alofa i isi; o le mafai ona mafaufau; o le tuuina atu o
se molimau malosi; ma le mauaina o le Agaga Paia
(tagai “E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19).
335
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
E mafai faapefea ona ou saunia e
faatulaga se aiga e totonugalemu
ia Keriso?
O le fausiaina o le malo o le Atua e amata i le fausiaina o se aiga ma se auaiga
amiotonu. O le aiga o se iunite sili lea ona taua o le Ekalesia. I le avea ai ma
tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou fausia se aiga o loo i ai le Agaga. O se
aiga e totonugalemu ia Keriso e ofoina mai ia i tatou se nofoaga o le puipuiga
mai le agasala, sulufaiga mai le lalolagi, ma se alofa atoatoa, ma mama. Pe
tele pe laitiiti lo tatou aiga, e mafai ona avea “o se fale tatalo lea, o se fale o le
anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, o se fale o le mamalu, o
se fale maopoopo, o se fale o le Atua” (MF&F 88:119).
Saunia oe lava ia faaleagaga
O le a se mea e te faia ia
avea ai lou aiga o se puipuiga mai le agasala ma se
sulufaiga mai le lalolagi?
O le a se mea e te faia e
aoao ai lau fanau ma le
aiga i le talalelei?
Mafaufau i aiga o loo
nonofo ai alii talavou. O a
ni aafiaga o loo latou maua
nei o le a fesoasoani ia i
latou e tausia ai ni o latou
lava aiga amiotonu?
O a mau ma lauga o le a fesoasoani i alii talavou e saunia ai e faatuina ni aiga e totonugalemu ia Keriso?
1 Nifae 1:1; Enosa 1:1–3; Mosaea27:14
(O le faatosinaga a tama amiotonu)
Salamo 127:3; Mosaea 4:14–15; MF&F
68:25–28; 88:119; 93:40 (Ua poloaiina
matua e aoao ma faafailele a latou
fanau)
“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le
Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2010, 129.
Henry B. Eyring, “I Fanau a La’u
Fanau,” Ensign po o le Liahona, Nov.
2013
Richard G. Scott, “Mo Le Filemu i le
Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013
David A. Bednar, “O Mana o le Lagi,”
Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48–51
“Aiga,” Mo Le Malosi o le Autalavou
(2011), 14–15
Vitio: “A Father Indeed,”“Parenting:
Touching the Hearts of Our Youth”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
336
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Tusi i le laupapa le fesili mai le autu
o le lesona o le vaiaso ua tea, ma fesili
atu i alii talavou pe o le a faapefea ona
latou taliina lenei fesili.
• Valaaulia alii talavou e faamatala
mai po o le a faapei se aiga pe afai e
fuafuaina e se tasi e fiafia i musika
(po o ata tifaga po o taaloga). O le a se
mea o le a vaaia e alii talavou iina? O
le a se lagona o le a latou maua iina?
Ona fesili atu lea pe o le a lo latou
manatu pe faape’i se aiga e totonugalemu ia Keriso. O le a faapefea
ona tulagaese? O le a le mea o le a
latou vaaia iina? O le a le mea o le a
latou lagonaina iina? Fai atu ia i latou
e fautuaina mai ni tali i le fesili “E
mafai faapefea ona ou fausia se aiga e
totonugalemu ia Keriso?”
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe
faapefea ona faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso. I le mulimuli ai i le uunaiga a
le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Faitau faatasi, o se korama Mosaea
4:14–15 ma fai se lisi i le laupapa o
mataupu faavae i nei fuaiupu o le a
fesoasoani i alii talavou e faatulaga
ai ni aiga e totonugalemu ia Keriso.
Faaali se vitio se tasi po o vitio uma o
loo fautuaina atu i le otootoga lenei.
Faatonu alii talavou e mafaufau ia i
latou lava o ni tama a o latou matamata. A maea vitio taitasi, fai atu i alii
talavou e talanoaina po o le a le savali
autu ma po o a mataupu faavae faaopoopo na latou aoaoina o le a fesoasoani ia i latou e faatulaga ai ni aiga e
totonugalemu ia Keriso. Mafaufau e
faaopoopo nei mataupu faavae i le lisi
i le laupapa. Valaaulia i latou e faasoa
mai faataitaiga o nei mataupu faavae
mai o latou lava aiga po o isi aiga.
• Fai atu i se alii talavou e faitau
leotele Mataupu Faavae ma Feagaiga
88:119 ma tusi i le laupapa mataupu
faavae e faatatau i se aiga amiotonu.
Valaaulia alii talavou e filifili se tasi
o nei mataupu faavae ma faasoa mai
auala latou te manatu e mafai ona
faaaoga ai lenei mataupu faavae i se
aiga amiotonu. Fautuaina i latou e
faasoa mai faataitaiga na latou vaaia.
O a mea e mafai e alii talavou ona
fai e faatulaga ai nei mataupu faavae
i o latou aiga o i ai nei ma i o latou
aiga i le lumanai? I le avea ai o se
vaega o lenei talanoaga, valaaulia alii
talavou e faitau le vaega ua faaautuina “Faamolemole Fesoasoani i Lo’u
Toalua ia Malamalama” mai le lauga
a Elder David A. Bednar “O Mana o le
Motugaafa faafaiaoga
“O talanoaga i vaega toalaiti e mafai ona vave aofia
ai i latou o e foliga mai ua
vave ona mou atu le fiafia
ma le naunautai” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 76).
337
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na tuuina atu e le Faaola
ia i latou na mulimuli ia
te Ia ni fesili lea na mafua
ai ona latou mafaufau ma
manatunatu loloto ai. Na
faatuatuaina e Ia i latou
ma saunia i latou. Mafaufau pe o le a faapefea ona e
fesoasoani i alii talavou ia
malamalama i le taua o le
tausia o se fanau amiotonu
ma saunia e fausia ni aiga
e totonugalemu ia Keriso.
Lagi”.” Fai atu i alii talavou pe o le a
lo latou manatu i le uiga o le avea ma
taitai perisitua i le aiga.
• Fai atu i alii talavou e mafaufau
i faataitaiga o ni tama lelei i le Tusi
a Mamona (mo se faataitaiga, tagai
i mau ua fautuaina atu i lenei otootoga). Valaaulia alii talavou e lisi ni
agavaa faaopoopoo o o latou tama
po o tama o isi latou te iloa latou te
mananao e faataitaia i ai. O le a le
matafaioi a tama i le fausiaina o le
malo o le Atua? O a mea a nei tama
na fai na maua ai le faatosinaga lelei
ia latou fanau? O a mea e mafai e alii
talavou ona fai e mulimuli ai ia latou
faataitaiga?
• Fai atu i alii talavou e lisi i le laupapa le latou fautuaga sili ona lelei
mo se ulugalii o le a faaipoipo. Vaevae
le lauga a Peresitene Henry B. Eyring
“I Fanau a La’u Fanau” i ni vaega,
ma tuu atu i alii talavou ni vaega o le
lauga e faitau. Fai atu ia i latou e faaopoopo ni mea i le lisi o i le laupapa
sa latou mauaina i le lauga a Peresitene Eyring ma talanoa i mea e mafai
ona latou faia i le taimi nei e saunia ai
e faatulaga se aiga e faaogatotonu ia
Keriso.
• Vaevae le korama i ni vaega, ma
vaevae le lauga a Elder Richard G.
Scott “Mo Le Filemu i le Aiga” i
vaega. Fai atu i vaega e suesue a latou
vaega o le lauga, ma vaai mo faamatalaga po o uiga o se aiga e totonugalemu ia Keriso. Valaaulia i latou e
faasoa mai mea ua latou maua e ala i
le tusiaina o ata o se aiga e foliga mai
e totonugalemu ia Keriso. O le a se
mea e mafai e alii talavou ona fai e
fesoasoani ai i o latou aiga ia avea nei
ma ni aiga e sili atu le totonugalemu
ia Keriso ? E mafai faapefea ona latou
saunia e faatulaga ni aiga e totonugalemu ia Keriso i le lumanai?
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe faapefea ona faatulagaina se aiga e totonugalemu ia Keriso? O a ni o latou
lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o
se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai se mea o loo ia faia e
saunia ai e fausia se aiga e totonugalemu ia Keriso.
338
• Valaaulia uso o le korama ia faia se
mea e faamalosia ai lo latou aiga.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “I Fanau a La’u
Fanau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013
“O na poloaiga e lua ua autu ai le tulafono uma ma
le au perofeta” [Mataio 22:35–40].
Ua faia e le Tama Faalelagi i tatou taitoatasi ia tulaga
ese. E leai ni tagata se toalua o i tatou e tutusa lelei aafiaga. E leai ni aiga se lua e tutusa lelei. E le o se mea
la e faateia ai le faapea, o fautuaga i auala e filifili ai le
fiafia i le olaga faaleaiga e faigata ona tuuina atu. Ae
ua faatulagaina e se Tama Faalelagi alofa le alāfua e
tasi e tau atu i le fiafia mo Ana fanau uma. Po o a lava
o tatou tulaga patino po o a foi o tatou aafiaga, ua na
o le tasi lava le fuafuaga o le fiafia. O lena fuafuaga o
le mulimuli lea i poloaiga uma a le Atua.
Mai lena faamatalaga faatauvaa e le faigata ai ona
aotele mea uma ua ou aoaoina, po o a filifiliga e
taitai atu ai i le fiafia i aiga. Ou te amata i le fesili, “O
a filifiliga ua taitaiina atu ai a’u i le alofa i le Alii ma
lo’u loto atoa ma lo’u agaga ma lo’u manatu atoa?”
Mo a’u, o le filifili lea e tuu au lava i le tulaga lea na
ou lagonaina ai le olioli i le faamagaloga e ala i le
Togiola a le Alii.
Mo i tatou uma, e aofia ai le fanau a la’u fanau o
loo mafaufau e faaipoipo, e i ai se poloaiga aoao e
tasi o le fesoasoani ia i tatou e faafetaiaia ai luitau
ma taitai atu ai i le fatu o se olaga fiafia faaleaiga. E
faatatau i mafutaga uma e tusa lava po o a tulaga.
Ua faafia ona ta’uina mai i tusitusiga paia ma i
aoaoga a perofeta o o tatou aso. O le faaupuina lenei
e le Tusi Paia o le fautuaga a le Alii ia i latou uma o
e mananao e nonofo faatasi e faavavau i le alofa ma
le fiafia:
“Ona fesili faatofotofo mai ai lea ia te ia o so latou, o
le aoao tulafono, ua faapea mai,
“Le Aoao e, o le fea poloaiga o i le tulafono ua sili?
“Ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia, E te alofa atu i
le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa,
ma lou manatu atoa.
“O le poloaiga muamua lena ma le sili.
“E faapena foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi
ia pei o oe lava ia te oe.
Fuaitau mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,”
Liahona, Nov. 2010, 129.)
O le aiga ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i
le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga
e faavavau. E tatau ona fanauina fanau i totonu o
feagaiga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tamā ma
se tina o ē ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa
feagaiga faaleulugalii. E maua le fiafia i le olaga
faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso.
O faaipoipoga ma aiga manuia, e faavae ma tumau
i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo,
faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma
gaoioiga faafiafia tuufaatasi. I le fuafuaga paia, e
tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le
alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea
e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou
aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea
o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tamā ma
tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa.
O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai,
e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi. E
tatau i aiga lautele ona tuuina atu le lagolago pe a
manaomia.
339
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
O le a se mea e mafai ona
ou faia e fesoasoani ai i
tagata fou o le Ekalesia?
Mo le tele o tagata, o le avea ma se tagata fou o le Ekalesia e mafai ona avea ma
se luitau. Atonu e aofia ai le tuueseina o faigauo ua leva ma tau faamasani i se
olaga e fou. O tagata fou taitoatasi o le Ekalesia e manaomia se uo, se tiutetauave, ma le faafaileleina i “le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4). E mafai ona
tatou fesoasoani i tagata fou e ala i le faauoina o i latou, auauna atu faatasi ma i
latou, ma faasoa atu a tatou molimau ia i latou.
Saunia oe lava faaleagaga
O le a se mea ua e faia e
fesoasoani ai e faamalosia
tagata fou? O a mea na fai
e isi e fesoasoani ai ia te oe
ina ua uma ona e papatiso?
Pe o i ai ni alii talavou i
lau korama o ni tagata fou
o le Ekalesia? O faapefea
ona latou faamasani i le
avea ai ma tagata fou o le
Ekalesia? Na faapefea ona
fesoasoani isi alii talavou
ia i latou?
Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa
atu i alii talavou?
Luka 22:32; Roma15:1–2; Moronae
6:4–5; MF&F 81:5; 108:7 (Faamalosia
le Au Paia)
“Fesoasoani i Tagata Fou ma Tagata
le Toaaga,” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi
Valaauga e Sili Ai (1999), 39
“Uo,” Mo Le Malosi o le Autalavou
(2011), 16–17
Vitio: Galuega Faafaifeautalai ma le
Puipuiga: Georgia Elias
Vitio: Fesoasoani i Tagata Fou e Ave se
Igoa i le Malumalu
Henry B. Eyring, “O Uo Moni,”
­Liahona, Iulai 2002, 29–32
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
340
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai paga alii talavou, ma tuu atu ia
i latou ni minute se lua e faasoa mai
ai mea latou te manatua mai le lesona
o le vaiaso ua tea. Fai atu i se paga se
tasi e faasoa mai i le korama mea la te
manatua.
• Valaaulia alii talavou e faamatala
mai ni lagona na oo mai faatasi ma ni
aafiaga fou, e pei o le aso muamua o
se vasega, auai atu i se kalapu po o
se au, po o le amataina o se galuega
fou. Fai atu ia i latou e talanoaina pe
faapefea ona ono tutusa nei lagona
ma lagona e oo i tagata fou o le Ekalesia. Valaaulia i latou e faasoa mai ni
aafiaga faapena na latou oo i ai, a le o
le avea o i latou lava ma ni tagata fou
po o le faatasi foi ma isi tagata fou.
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai pe faapefea ona
latou fesoasoani e faamalosia tagata fou. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili
se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Faitau leotele le fautuaga mai ia
Peresitene Gordon B. Hinckley i le
amataga o le “ Fesoasoani i Tagata
Fou ma Tagata le Toaaga ” i le O Le
Aoao, Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili
Ai (itulau 39), ma fai atu i alii talavou
e faailoa mai mea e tolu e manaomia e tagata fou taitoatasi. Vaevae le
korama i ni vaega se tolu. Tofi le tasi
vaega e fai se lisi o mea faapitoa e
mafai ona latou faia e faauo ai se uso
fou o le korama; tofi le isi vaega e fai
se lisi o tiutetauave e mafai ona latou
tuuina atu i se uso fou o le korama;
tofi le vaega lona tolu e fai se lisi o
auala e mafai ona latou faafaileleina
ai se uso fou i le afioga lelei a le Atua.
(Afai latou te manaomia le fesoasoani,
faasino ia i latou fautuaga o i le itulau
39 O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga
E Sili Ai.) Fai atu i vaega e faasoa mai
a latou lisi i le tasi ma le isi.
• Tusi i le laupapa mau fesootai (e
pei ona o loo lisiina i lenei otootoga)
e uiga i la tatou tiutetauave o le
faamalosia o tagata o le Au Paia. Fai
atu i alii talavou taitasi e faitau se
tasi o mau fesootai, ma mafaufau pe
faapefea ona faaaoga i tagata fou o
le Ekalesia. Fai atu ia te ia e tusi i le
laupapa se aotelega puupuu o lana
fuaitau ma faasoa mai se faataitaiga
o le mataupu faavae o loo aoao mai
ai. Fesili atu i alii talavou pe aisea e
taua ai le faamalosia o tagata fou o le
Ekalesia.
Motugaafa faafaiaoga
“Ao le’i amataina le lesona,
ia tofia se tagata se toatasi
pe toalua e faalogologo
lelei ma sauni e fesoasoani
e faia se aotelega o se
manatu taua o le lesona
po o le lesona atoa.” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 101).
• Valaaulia alii talavou e matamata i
le vitio “Galuega Faafaifeautalai ma le
Faatumauina: Georgia Elias” ma vaai
mo mea na fai e le uarota fou a Georgia e fesoasoani ai ia te ia ia faatumauaina le malosi i le talalelei ina ua
uma lona papatisoga. O le a se isi mea
ua latou aoao mai le aafiaga a Georgia
341
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na maua e le Faaola
avanoa mo Ona soo e aoao
ai mai aafiaga maoae. Ina
ua Ia faaali atu i sa Nifae,
na Ia valaaulia i latou e o
mai ia te Ia taitoatasi, ina
ia mafai ona latou vaai,
lagona, ma iloa o Ia mo i
latou lava. A o e aoaoina
alii talavou, valaaulia i
latou e saili auala e faauo
ai, auauna atu, ma faasoa
atu ai a latou molimau i
tagata fou o le Ekalesia.
e mafai ona fesoasoani ia i latou e
faamalosia ai tagata fou? Valaaulia alii
talavou e mafaufau i tagata fou i la
latou uarota. O a ni a latou fesili atonu
o i ai? E mafai faapefea e uso o le
korama ona fesoasoani ia i latou? I le
avea ai ma se vaega o lenei talanoaga,
atonu e te manao e faaali ma talanoaina le vitio “ Fesoasoani i Tagata Fou e
Ave se Igoa i le Malumalu.”
• Fai atu i alii talavou e lisi nisi o
luitau atonu o loo feagai ma se tagata
fou o le Ekalesia. Faatasi ai ma le
faatagaga a le epikopo, e mafai ona e
valaaulia se tagata fou e talanoa atu i
le vasega e uiga i ona aafiaga. Valaaulia alii talavou taitoasi e faitau se tasi
o auala e fa ua tau mai e Peresitene
Henry B. Eyring e mafai ona tatou
fesoasoani ai i se avega a se tagata fou
i lana lauga “O Uo Moni.” Fai atu i
alii talavou e faasoa mai mea ua latou
faitau i ai, ma valaaulia le tagata fou e
faasoa mai ni aafiaga na fesoasoani ai
se tagata o le Ekalesia ia te ia i se tasi
o nei auala. Valaaulia le peresitene o
le korama e taitai se talanoaga i mea e
mafai ona fai e le korama ina ia avea
ai ma ni uo moni i tagata fou i la latou
uarota.
• Valaaulia alii talavou e faitau “Uo”
i le Mo Le Malosi o le Autalavou ma
vaai mo tali i le fesili “O le a le uiga
o le avea ma uo moni?” Fai atu ia i
latou e faasoa mai mea ua latou maua
ma faasoa mai se aafiaga i se taimi
na avea ai se tasi ma se uo moni ia
i latou. Aisea e matua taua ai tele
mo i tatou le avea ma ni uo lelei i
tagata fou o le Ekalesia? Valaaulia alii
talavou e fai se lisi o tagata fou latou
te iloa ma talanoaina pe faapefea ona
latou faaaogaina le fautuaga i le Mo
Le Malosi o le Autalavou e faauo ai ma
i latou.
• Valaaulia le korama e faataunuu
se tasi o gaoioiga nei e suesue ai mai
Tala’i La’u Talalelei,itulau 241: gaoioiga
lona lua “Suesuega Faaletagata Lava
Ia” po o le gaoioiga lona tolu “Suesuega Faalesoa”.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama
pe faapefea ona fesoasoani e faamalosia tagata fou? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei
aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Faasoa mai lana molimau e faatatau i le taua o le faauoina o tagata fou.
• Valaaulia alii talavou e faatu se sini
patino i a latou tusi Tiute i le Atua ia
342
faauo i tagata fou (tagai “Valaaulia
tagata uma e o mai ia Keriso,” itulau
28–29, 52–53, po o76–77).
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “O Uo Moni,” Ensign,
Me 2002, 26–29, po o le Liahona, Iulai 2002, 29–32
o le upu ua fai mai, o le a ia ave i ona luga tiga ma
ma’i o ona tagata.
E i ai auala taua mo oe e te lua fefaasoaai ai ma le
uso fou lana avega, ina ia mama ai. E mafai ona e
alofa, faalogo, faaali atu, ma molimau atu i ai.
“Ma o le a ia ave i ona luga le oti, ina ia mafai ona ia
tatalaina fusi o le oti ia ua noatia ai ona tagata; ma
o le a ia ave i ona luga o latou vaivaiga, ina ia mafai
ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, e
tusa ai ma la le tino, ina ia mafai ona ia silafia e tusa
ai ma la le tino, le ala e fesoasoani ai i ona tagata, e
tusa ma o latou vaivaiga.”[Alema 7:11–12.]
Muamua, e tatau ona tatou alolofa ia i latou. O le
mea lena e fai e le Faaola. E mafai ona tatou faia faatasi ma Ia ma mo Ia foi. Sa Ia faaalia ia i tatou le ala
i Lana auaunaga i la le tino. Na ia aoao mai i mataupu faavae ma faataitaiga, e tatau ona tatou alolofa i
Ona soo. . . .
E silasila le Faaola i se uso o tautevateva, o se uo. Na
Ia tuuina mai Lona soifua mo i tatou uma. E alofa o
Ia ia i latou, ma o le a Ia tuuina mai ia te i tatou, pe
afai tatou te faamaoni, le meaalofa o le lagonaina
o se vaega o Lona alofa mo i latou. E i ai taimi ua
faamanuiaina ai au e le Agaga Paia, ou te lagona ai
le alofa o le Faaola mo se uso fou o tautevateva. Ou
te iloa mo au lava ia, e mafai.
Lona lua, e tatau ona tatou faalogo atu ma le malamalama ma le alofa i se uso fou. E manaomia ai foi
i lena tulaga ia meaalofa faaleagaga, talu ai e seasea
ona tutusa o tatou aafiaga ma i latou. O le a le lava
ona faapea, “Ou te malamalama i ou lagona,” sei
vagana ua tatou malamalama i ai. Ae e malamalama
le Faaola. Ua saunia foi o Ia e fesoasoani ia avea oe
o se uo e malamalama, e oo lava ia i latou faatoa e
feiloai i ai, pe afai e te ole atu i le faatuatua. A o lei
soifua ma o Ia, sa silafia e perofeta mea na Te faia
ina ia mafai ai ona fesoasoaoni ia avea oe o se uo
ia te Ia:
“Ma o le a afio atu o ia, ma mafatia i tiga ma puapuaga ma faaosoosoga o ituaiga eseese uma; ma o le
a oo ia te ia nei mea, ina ia mafai ona faataunuuina
Lona tolu, e tatau ona avea i tatou, ma se faataitaiga i le uso fou. E mafai ona tatou fiafia i le afioga
a le Atua. E mafai ona tatou ole atu ma ola ai mo le
mafutaga a le Agaga Paia. E mafai ona tatou usiusitai ona o le faatuatua ia Iesu Keriso. Ma e i ai le
taimi e mafai ai ona avea i tatou ma se faataitaiga o
se soo, o le ua toe fanauina e ala i le Togiola. Atonu
e faifai malie. E ono mafai foi ona faigata ia i tatou
ona iloatino i tatou lava. Peitai, e moni lava. Ma o
le a aumaia ai le faamoemoe i se uso fou ma i latou
uma tatou te faauo i ai i le ala agai i le ola e faavavau.
Lona fa, e tatau ona tatou molimau atu i le moni i o
tatou uso fou. E tatau ona faamaoni, ma e aupito sili
pe a faigofie. E sili foi ona fesoasoani pe afai e faatatau i le moni o le misiona a le Faaola, o le alofa o lo
tatou Tama Falelagai, ma meaalofa ma le mafutaga
a le Agaga Paia. Ma e taua e le aunoa ona molimau
atu, na faaali mai le Tama ma le Alo i le taulelea o
Iosefa Samita, ma ua toefuataiina mai le atoatoaga o
le talalelei ma le Ekalesia moni e avefeau faalelagi.
O le a faamaonia e le Agaga Paia na tautinoga faigofie o upumoni.
O le a manaomia pea lava pea e le uso fou lena
faamautinoaga, tusa lava pe e te le i ai iina e molimauina.
343
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
E mafai faapefea ona ou
fesoasoani atu i au uo ua
le o toe toaaga mai ina ia
toe foi mai i le lotu?
O se vaega o la tatou tiute o e umia le perisitua o le aapa atu lea i uso o le
korama ma uo ua le o mai i le lotu. E masani ona uunaia i tatou e Peresitene
Monson ina ia “alu atu e laveai mai” (“ Ia Laveaiina,” Ensign po o le Liahona,
Iulai 2001, 57). E mafai ona tatou fesoasoani ia tatou uo ua le toaaga mai e ala
i le mautinoa lea ua latou lagonaina lo tatou alofa moni ma le popole, faasoaina atu o a tatou molimau e ala i upu ma amioga, ma faaaofia i latou ia tatou
gaoioiga.
Saunia oe lava faaleagaga
O a aafiaga na e maua i le
fesoasoani atu ia i latou ua
le toaaga mai? O a mea ua
e aoao mai nei aafiaga e
mafai ona fesoasoani i alii
talavou i a latou taumafaiga e aapa atu i a latou
uo ua le toaaga mai?
O ai uso o le korama ua
le auai mai soo? O a mea
ua iloa e uso o le korama
e uiga ia i latou? E mafai
faapefea ona e uunaia uso
o le korama e aapa atu ia i
latou?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e
faasoa atu i alii talavou?
Luka 15 (Faataoto i le mamoe na se,
tupe na leiloa, ma le uii faamaumau oa)
Alema 31:34–35MF&F 18:10, 14–16
(Ua tele lava le taua o agaga)
MF&F 20:46–47, 53–55 (Tiute o le
Perisitua Arona)
Thomas S. Monson, “Vaai atu i Isi e
Mafai ona Avea ai i Latou,” Ensign po
o le Liahona, Nov. 2012, 68–71
Dieter F. Uchtdorf, “Sau, Auai Faatasi
ma i Matou,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2013
Henry B. Eyring, “Ua Lavea le Fitafita!” Ensign po o le Liahona, Me 2009,
63–66
Vitio: “E Leai se Isi e Mafai ona
Faia—Laveaiina o Cole” (le mafai ona
pueina); “O Le Usoga i Tatou”; “Fesoasoani i Isi e Toe Foi Mai le Lotu”
Tuu atu i alii talavou e taitai
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
344
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le
ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai
faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai
tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i
le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le
korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se
fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i alii talavou e lipoti mai
mea na latou faia e faataunuu ai soo
se tofiga na latou maua i le lesona o le
vaiaso ua tea.
• Faaali se tasi o vitio ua fautuaina i
lenei otootoga, pe faasoa se aafiaga sa
e maua ao e fesoasoani atu i se uo po
o se tagata o le aiga ua le o toe toaga
mai e toe foi mai i le lotu. Valaaulia
alii talavou e faitau Alema 31:34–35
ma MF&F 18:10, 14–16. O a mea ua
aoao mai e nei mau ma nei tala e uiga
i lagona o le Tama Faalelagi i Ana
fanau?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai pe faapefea ona
latou fesoasoani e faamalosia a latou uo ua le toaaga mai. I le mulimuli ai i le uunaiga a
le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama:
• Fai atu i alii talavou e mafaufau
i se taimi na latou leiloa ai se mea e
matuai taua lava. O le a se mea na
latou faia ina ia taumafai ai e sue? Tofi
uso taitasi o le korama e faitau se tasi
o faataoto e tolu i Luka 15. Fai atu ia
te ia e toe faamatala mai le faataoto i
ana lava upu ma faasoa mai se fuaitau
mai le faataoto e aotele ai le mea na
aoao mai e le Faaola. O a mea ua aoao
mai e alii talavou mai faatinoga a le
leoleo mamoe, le fafine, ma le tama
i nei faataoto? E mafai faapefea e alii
talavou ona mulimuli ia latou faataitaiga a o latou taumafai e fesoasoani
ia i latou ua “leiloloa” mai la latou
korama? Fai atu i alii talavou e faasoa
mai soo se aafiaga o uo po o tagata o
le aiga ua toe foi mai i le lotu ina ua
tuanai le le toaga mai.
• Valaaulia alii talavou e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10–13, ma
fai atu ia i latou e faasoa mai ni auala
o le a latou faauma ai lenei fuaiupu:
“O le taua o agaga e tele aua …”
Fai atu i alii talavou e sue Mataupu
Faavae ma Feagaiga 20:46–47, 53–55,
ma fai atu ia i latou e lisi i le laupapa
upu po o fuaitau na e faamatala mai
ai o latou tiute faaleperisitua. O fea o
nei upu ua faamatala mai ai auala e
mafai ona tatou fesoasoani ai i uso o
le korama ua le toaaga mai? Valaaulia
le peresitene o le korama e taitai se
talanoaga e uiga i mea e mafai e alii
talavou ona fai e aapa atu ai i se uso o
le korama ua le toaga mai.
Motugaafa faafaiaoga
“O le faalogo o se faailoga
lea o le alofa. E masani ona
manaomia ai le ositaulagaina. Pe a tatou faalogo
moni atu lava i isi, e
masani ona tatou tuuese
mea tatou te mananao e
fofogaina atu ina ia mafai
ona faaalia mai o latou
lava lagona.” (O Le Aoao
Atu, e Leai Se Isi Valaauga E
Sili Ai [1999], 69).
• Valaaulia alii talavou e faitau le tala
e uiga i fitafita o loo puipuia uso fitafita manunua i le lauga a Peresitene
Henry B. Eyring “Ua Lavea le Fitafita!” O a mea ua aoao mai e faatinoga
ma uiga a nei fitafita ia i tatou e uiga
i le ala e tatau ona tatou faatino ai la
tatou tiutetauave i uso o le korama ua
le toaaga mai? Valaaulia alii talavou e
faitau le vaega o totoe o le lauga, ma
mafaufau i se tasi latou te iloa atonu o
345
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Na alofa le Faaola i Ona
soo, tatalo mo i latou,
ma faaauau ona auauna
atu ia i latou. O ai uso i
lau korama e sili atu ona
manaomia le amanaia,
alofa, ma le tatalo? O le a
se mea e mafai ona outou
faia e aapa atu ai ia i latou?
loo manaomia e “laveaiina.” O le a se
mea ua latou aoao mai le fautuaga a
Peresitene Eyring e mafai ona fesoasoani ia i latou e aapa atu ai i le tagata
o loo latou mafaufau i ai?
• Tusi i le laupapa nisi o mafuaaga
e tuuina mai e tagata e le o mai ai i le
lotu, e pei o le “E i ai ou masalosaloga
e uiga i aoaoga o le Ekalesia,” “Ou
te le fetaui ma tagata i le Ekalesia,”
“Masalo e le mafai ona ou ola i tulaga
faatonuina o le Ekalesia,” “Ou te iloa
se tagata o le Ekalesia o se tagata
pepelo,” ma isi mea faapena. Valaaulia ia alii talavou e vaavaai mo tali a
Peresitene Dieter F. Uchtdorf i nei atugaluga i lana lauga “Sau, Auai Faatasi
ma i Matou.” Tuu atu i alii talavou
se avanoa e faatino ai i se tala le ala o
latou tali atu ai i se uo pe a faailoa mai
se tasi o nei popolega.
• Valaaulia alii talavou taitoatasi e
faitau se tasi o tala i le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “ Vaai atu
i Isi i Tagata e Mafai ona Avea ai i
Latou ,” ma fai atu ia te ia e faasoa
mai ni mea ua aoao mai e le tala ia
te ia e uiga i le ala e fesoasoani ai ia
tatou uo ua le toaaga mai ia toe foi
mai i le lotu. Valaaulia le korama e
talanoaina auala e mafai ona latou
faaaogaina ai le fautuaga a Peresitene
Monson.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le auala e fesoasoani ai e faamalosia a latou uo ua le toaaga mai? O a ni o latou
lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o
se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Fefautuaai ma le korama e uiga i
auala faapitoa e valaaulia ai uso e le
toaaga i le lotu ma Mutuale.
346
• Luitauina alii talavou ia aapa atu i
se uso e le toaga mai ma lipoti mai i le
isi vaiaso o sosoo ai.
Punaoa Filifilia
Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “‘Ua Lavea le Fitafita!’” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 63–66
Toetoe lava o i tatou uma lava ua vaai i se tafa o
taua na faaalia i se tifaga pe faitau foi i ai i se tala. I
le taalili o le papa o meatau ma le feei o fitafita, e oo
mai ai se alaga, “Ua lavea le fitafita!”
A lagonaina loa le alaga lena, ona o atu lea o fitafita
faamaoni i le mea na sau ai le valaau. O le a le amanaia e se isi fitafita po o se tagata e faia togafitiga
faatopetope mea matauia ae alu atu i le uso a fitafita
ua manua. Ma e iloa lava e le fitafita ua lavea, o le
a oo mai se fesoasoani. Po o a lava tulaga matautia,
e i ai lava se tagata o le a tolotolo atu ina ia oo atu
iina i le taimi e puipui ma tuuina atu le fesoasoani. E
moni lava foi lena i soo se vaega o alii e auai faatasi i se misiona faigata ma le matautia, lea latou te
naunau e faataunuu i soo se osigataulaga. O talaaga
o vaega faapena ua tumu i tala o na alii tuuto o e na
naunau ia leai se tagata e tuulafoaiina.
O se tasi lenei o mea na tupu mai se lipoti faamaoniaina. [Tagai i le The U.S. Army Leadership
Field Manual (2004), 28–29.] A o tau ai i Somalia ia
Oketopa 1993, na vaai ifo ni fitafita se toalua o le
Vaegaau a le Iunaite Setete mo osofaiga faafuasei
mai le la helikopa a o faagasolo le taua, na la iloa
atu ai nisi helikopa se lua na latalata atu ia i laua, o
fetoai ma pauu ifo ai i le eleele. O le leitio na iloa ai e
fitafita e toalua, o e na saogalemu pea i luga o le ea,
na leai se vaegaau i le eleele na avanoa e laveai se
tasi o fitafita o vaalele tau na pauu. Na toatele le fili
na latalata ane i le nofoaga na pauu ai helikopa.
Na ofo ane nei alii e toalua na tilotilo ifo mai luga e
o ifo i lalo (o upu na la faaaogaina i luga o le leitio o
le a “ia i ai lena tulaga”) ia puipuia o la uso a fitafita
na manunua tigaina. Na le taliaina le la talosaga aua
na matua matautia tele lea tulaga. Sa la talosaga atu
mo le taimi lona lua. Sa le faatagaina lava i laua. Ae
o le la talosaga faatolu na o ifo ai loa i laua i le eleele.
Na o a laua auupega patino lava na faaaupegaina ai
i laua, sa faapea loa ona la taumafai atu i helikopa
lavevea ma fitafita manunua. Sa la gaoioi i le malosi
o a la auupega laiti na tafana atu a o sisio mai le fili
i le nofoaga na pauu ai helikopa. Sa la tosoina ese ia
fitafita manunua mai helikopa lavevea. Sa la tuua
i laua lava i se tulaga e puipui ai fitafita manunua,
ma tuu ai i laua i ni tulaga na sili ona matautia. Sa la
puipuia a la uo seia oo ina uma a laua pulufana, ma
sa manunua leaga foi i laua. O lo la totoa ma le ositaulaga na faasaoina ai le ola o se pailate na semanu
e maumau.
Sa tauaaoina mo i laua ina ua tuanai o la maliu, le
Pine o le Faamamaluga, o le taui aupito maualuga
a lo latou atunuu mo le totoa i le feagai ai ma le fili
faaauupegaina. Fai mai le faamatalaga o le mea na
laua faia na “maualuga ma sili atu i le mea e gata ai
o laua tiute.”
Ae ou te mafaufau lava pe o le itu lena na la vaai i
ai, ao la agai atu i fitafita o le ea na lavevea. O le faamaoni na la lagonaina ai se tiute ia tutufaatasi ma o
laua uso a fitafita, po o le a lava le iuga. O le lototele
e faatino ma la laua auaunaga e le manatu faapito
na oo mai ona o le lagona ua ia te i laua le tiutetauave mo ola, o le fiafia, ma le saogalemu o uo.
O lena lagona o le tiutetauave mo isi, o loo i le fatu
o le auaunaga faamaoni a le au perisitua. Ua manunua a tatou uo i le taua faaleagaga o loo siomia ai i
tatou. E faapena foi i tagata ua valaauina i tatou e
tautuaina ma puipuia mai faalavelave.
347
TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI
O le a le Siona?
Ua poloaiina i tatou e le Alii ia “saili e aumai i luma ma faatu le faamoemoe o
Siona.” (MF&F 6:6). O Siona e faatatau i le nuu o le Alii o e tasi le loto ma tasi le
mafaufau ma nonofo faatasi i le amiotonu. E mafai ona tatou faatuina Siona e
ala i le fausia o le lotogatasi ma le malosi faaleagaga i o tatou aiga, uarota po o
paranesi, ma alalafaga.
Ia saunia oe lava faaleagaga
E faapefea ona e tauivi
ia ola i mataupu faavae
o Siona i lou olaga ma le
aiga? O anafea na e lagona
ai se agaga o le lotogatasi
i se uarota po o totonu o
lou aiga?
Pe o lotogatasi alii talavou
i lau korama? O le a se
mea e mafai ona latou faia
e faatulagaina ai Siona? O
a ni papupuni atonu latou
te feagai?
Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a uunaia alii talavou e fausia Siona?
Mosaea 18:21; MF&F 38:27 (E tatau
ona tatou sailia le lotogatasi)
4 Nifae 1:1–18 (Ua nonofo faatasi
sa Nifae ma sa Lamana i se tulaga
faaSiona)
MF&F 6:6; 11:6; 12:6; 14:6 (Saili e faatu
le faamoemoe o Siona)
MF&F 97:21; Mose 7:18 (O le a le
Siona?)
Henry B. Eyring, “E Fusia o Tatou
Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona,
Nov. 2008, 68–71.
D. Todd Christofferson, “O Mai i
Siona,”Ensign po o le Liahona, Nov.
2008, 37–40.
“Siona,” Faamaoni i le Faatuatua (2004),
158–59
Vitio: “O Vae o Dayton,”“ Faasoaina
atu o le Malamalama o Keriso”
Tuu atu i alii talavou e taitai
O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi
e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga
paia ma le tusi Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o se isi uso o le korama e
aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga
faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene.
Amata le aafiaga faaleaoaoga
Tagai i le faaopoopoga mo
nisi manatu e aoao atu ai
ma aoao mai.
348
Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso
ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso:
• Fai atu i uso taitasi o le korama e
faauma le fuaiupu lenei: “O mea na
matou aoaoina i le vaiaso ua tea na
taua ia te au aua….”
• Tusi Siona i le laupapa, ma fai atu
i alii talavou e lisi upu e oo mai i le
mafaufau pe a latou mafaufau i Siona.
Valaaulia i latou e faitau itulau 158–59
o Faamaoni i le Faatuatua e faaopoopo i
le latou lisi. O le a la tatou matafaioi o
ni uso e umia le perisitua i le fausiaina o Siona?
Aoao faatasi
O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai e uiga i Siona.
I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga
mo lau korama:
• Faitau faatasi Mose 7:18–19, ma
vaai mo se isi igoa mo Siona. Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau
pe o le a faapei le “Aai Paia”. O le a
faapefea ona ese mai le lalolagi o loo
tatou nonofo ai nei? Valaaulia i latou e
lisi i le laupapa mea o le a le maua i se
Aai Paia ma mea o le a maua i se Aai
Paia. Fautuaina i latou e faitau 4 Nifae
1:1–18 e sue mea e mafai ona latou
faaopoopo i a latou lisi. O a ni mea
e tatau ona suia ia i tatou o ni tagata
taitoatasi ina ia fausia ai Siona? O a
ni mea e mafai e alii talavou ona fai e
fausia ai Siona i o latou aiga? i la latou
korama?
• Faitau faatasi, o se korama parakalafa muamua e lima o le lauga a Elder
D. Todd Christofferson “O Mai i
Siona,” ma vaai mo tali i le fesili “O le
a le uiga o le sosola ese mai Papelonia
ae o mai i Siona?” Vaevae le korama i
ni vaega se tolu, ma tofi vaega taitasi
e faitau le vaega “Lotogatasi,” “Paia,”
po o “Tausia o e matitiva” o le lauga.
Valaaulia i latou e talanoaina i a latou
vaega mea e mafai ona latou faia e
faaaoga ai nei mataupu faavae e fausia ai Siona i a latou korama ma aiga.
Fai atu ia i latou e faasoa mai mea
na latou talanoaina i le isi vaega o le
korama.
• Fai atu i alii talavou e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:6; 11:6;
12:6; ma 14:6 ma sue se fuaitau o loo
tutusa ai uma. O le a le manatu o alii
talavou i le uiga o le faatuina o le
faamoemoe o Siona? Faaali se tasi o
vitio ua fautuaina atu i lenei otootoga,
ma fai atu i uso o le korama e vaai mo
auala o loo sailia e alii talavou i vitio e
aumaia ai i luma ma faatu le faamoemoe o Siona. O le a se mea ua uunaia
ai i latou i uiga ma manao o nei alii
talavou? E mafai faapefea ona latou
mulimuli i faataitaiga a alii talavou e
fesoasoani i le faatuina o Siona?
• Vaevae le korama i ni vaega se
lua. Fai atu i le tasi vaega e faitau ma
talanoaina Mosaea 18:21 ma Mataupu
Faavae ma Feagaiga 38:27, ae fai atu
i le isi vaega e faitau ma talanoaina
Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21
ma Mose 7:18. Valaaulia vaega e
fuafua se lesona faatino e mafai ona
latou faaaogaina e aoao ai le isi vaega
o le vasega i mea na latou aoaoina
mai a latou mau (afai latou te manaomia le fesoasoani, faasoa atu ia i latou
“Faatusatusaga ma Lesona Faatino” i
itulau 172–73 o O Le Aoao Atu, E Leai
Se Isi Valaauga E Sili Ai). Fai atu ia i
Motugaafa faafaiaoga
“E le tatau ona tatou
faauigaina ia faamatalaga i
taitai o le Ekalesia e aunoa
ma le faamautuina o le
faapogai o faamatalaga.
Afai tatou te sii maia mau,
e tatau ona tatou mautinoa
o lo tatou faaaogaina o na
mau e ogatasi lea ma la
latou matalalaga” (O Le
Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai[1999], 55).
349
Aoao atu i le ala a le
Faaola
Sa saunia e le Faaola o Ia
lava e aoao atu e ala i le
faaaluina o le taimi na o Ia
i le tatalo ma le anapogi.
Sa Ia sailia le taitaiga a
Lona Tama Faalelagi. O le
a faapefea ona e mulimuli
i le faataitaiga a le Faaola i le saunia e aoao alii
talavou e uiga i le faatuina o Siona i o latou aiga,
korama, ma alalafaga?
latou e faasoa mai o latou manatu i
le tasi ma le isi. O a faamanuiaga o le
lotogatasi o se aiga, se korama, ma se
uarota po o se paranesi?
• Faitau faatasi, o se korama MF&F
38:27. Aisea e finagalo ai le Alii ia tasi
i tatou? Vaevae vaega o le lauga a
Peresitene Henry B. Eyring “E Fusia o
Tatou Loto Ia Tasi” i alii talavou, ma
fai atu ia i latou e sue mataupu faavae
ua aoao mai e Peresitene Eyring e
mafai ona fesoasoani ia i tatou e maua
ai le faateleina o le lotogatasi i o tatou
aiga ma korama. Valaaulia alii talavou
e tusi mataupu faavae latou te maua
i le laupapa. O a ni pa pupuni o loo
taofia alii talavou mai le mauaina o le
lotogatasi? E mafai faapefea ona faatoilalo nei pa pupuni? Fautuaina alii
talavou e faatutu ni sini patino ina ia
faaaoga se tasi o nei mataupu faavae
e faateleina ai le lotogatasi i o latou
aiga. Galulue faatasi e faatu se sini ina
ia sili atu le lotogatasi i le avea ai ma
se korama.
Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama po o le a le Siona? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili
faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae?
Valaaulia e faatino
O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia:
• Valaaulia le korama e aapa atu i se
tasi e le o lagonaina o ia o se tasi o la
latou korama po o le latou vaega o uo.
350
• Faasoa atu ona lagona e uiga i
Siona ma le taua o le lotogatasi i le
korama.
FAAOPOOPOGA
Manatu mo le Aoao Mai ma le Aoao Atu
Na faaaoga e le Faaola ia tusitusiga paia e aoao atu ai ma molimau atu ai e uiga i Lana
misiona. Na Ia aoao tagata e mafaufau loloto i tusitusiga paia ma faaaoga e fesoasoani
ai i le taliina o fesili. Na Ia fesoasoani ia i latou ina ia maua lesona o le talalelei i ni o
latou lava aafiaga ma i le lalolagi o loo siomia ai i latou e ala i le faaaogaina o ni faataitaiga e mafai ona latou fesootai i ai. Na Ia valaauliaina i latou ina ia avea ma molimau
o Ana aoaoga e ala i le aoao atu ma molimau atu i isi ma o lenei auala ua faateleina ai
lo latou malamalama e uiga i le aoaoga faavae.
O se vaega o lou tiutetauave o se faiaoga o le autalavou o le saunia lea o gaoioiga mo
le aoaoina lea e mulimuli ai i mataupu faavae na faataitaiina mai e le Faaola. Faaaoga
ia manatu o i lenei faaopoopoga po o nisi metotia faafaiaoga e te manatu o le a fesoasoani i le autalavou e sailiili ai i upu a perofeta, tagai i faataitaiga o mataupu faavae o
loo latou aoaoina, ma faasoa atu le talalelei i isi. E mafai ona e fetuunaia nei manatu i
soo se autu o le lesona.
Ao e fuafuaina ni gaoioiga, ia manatua o se tasi o au sini faamoemoeina autu i le
aoaoina o le autalavou o le fautuaina lea ia i latou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina. Ao faailoa mai e talavou ni upumoni o le talalelei, e faamaonia mai nei upumoni
i o latou loto ma mafaufau e ala i le mana o le Agaga Paia. O le faasoaina atu i isi o le
talalelei o le a faatagaina ai foi talavou e fefaamalosiau atu le tasi i le isi—o le faalogo
atu i se upumoni o le talalelei mai se uo talavou e sili atu le malosi i nisi taimi nai lo le
faalogo i ai mai se taitai po o se faiaoga.
Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i nei manatu i le initoneti.
351
O Gaoioiga e Folasia atu ai le Aoaoga Faavae
E mafai e gaoioiga nei ona:
• Fesoasoani i le autalavou e toe faamanatu le aoaoga faavae sa latou aoaoina i se lesona ua tea ma faamautinoa ai o loo sa’o lo latou malamalamaaga.
• Folasia atu le aoaoga faavae o le a aoaoina e le autalavou i le vasega po o le fonotaga a le korama.
E mafai e le autalavou ona auai taitoatasi i nei gaoioiga, i ni vaega toalaiti, pe o se vasega po o le korama. Ia
manatua o le a e maua ni manatu sili on lelei pe a e mafaufau i manaoga o le autalavou o loo e aoaoina.
Fesoasoani e toe faamanatu i le autalavou le aoaoga faavae, ma faamautinoa ai o
loo sa’o lo latou malamalamaaga
Faasoa mai mea o loo e manatuaina
Faasoa atu le faaaogaaga
Tuu atu i le autalavou e faasoa mai se mea sa latou
manatuaina pe na faalogo i ai mai le lesona o le
vaiaso ua tea.
Faasoa atu se mea sa e faia e faaaoga ai mea sa
aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. Valaaulia le
autalavou e faasoa mai ni mea sa latou faia.
Tusi se faamatalaga i luga o le laupapa
Fai ni fesili
Fai i le autalavou e tusi i luga o le laupapa se faamatalaga o le aotelega o mea sa latou aoaoina.
Fai i le autalavou e tali ia fesili ia na talanoaina i le
lesona o le vaiaso ua tea.
Tusi se ata o se mea sa e aoaoina
Faasoa atu ni mau
Fai i le autalavou e tusi se ata o mea sa latou aoaoina.
Fai i le autalavou e faasoa mai se mau latou te
manatuaina mai le lesona o le vaiaso ua tea.
O le a se mea na faagaeetia ai oe?
Fai i nisi o le autalavou e faasoa mai se mea na
faagaeetia ai i latou e uiga i le lesona.
Aotele mai i se upu se tasi po o se fuaiupu
Fai i le autalavou e aotele mai i se upu se tasi po o
se fuaiupu se tasi mea sa latou aoaoina.
Faatusatusa i se mea faitino po o se ata
Faaali i le autalavou se mea faitino po o se ata, ma
fesili i ai pe faapefea ona fesootai i le lesona ua tea.
Aoao atu mea e te iloa
Fai i le autalavou e aoao atu i se isi tagata o le
vasega po o le korama se mea latou te manatuaina
e uiga i le aoaoga faavae lea na aoaoina i le vaiaso
ua tea.
Faamalamalama atu se fuaitau
Tusi i luga o le laupapa se fuaitau mai le lesona o le
vaiaso ua tea, ma fai atu i le autalavou e faamalamalama mai.
Folasia atu le aoaoga faavae o le a aoaoina e le autalavou i le vasega po o le
fonotaga a le korama
352
Saili le aoaoga faavae i totonu o tusitusiga paia
Usu se pese
Fai i le autalavou e tagai i tusitusiga paia mo se
mau o loo aoao maia le aoaoga faavae o le lesona.
Fai i le autalavou e usu se pese e faatatau i le aoaoga faavae.
Fai se fesili
Tali le fesili o loo i le ulutala o le lesona
Fai i le autalavou e tali i se fesili e uiga i le aoaoga
faavae.
Tusi i luga o le laupapa le fesili o loo i le ulutala o
le lesona, ma fai i le autalavou e mafaufau loloto pe
faapefea ona latou taliina.
Tala-faatino
Saili ma faasoa atu ni mau
Fai i le autalavou e faatino se faataitaiga o se mea
na tupu lea na fesiligia ai i latou e se tasi e uiga i le
aoaoga faavae. E faapefea ona latou tali mai?
Fai i le autalavou e saili se mau o le a fesoasoani i le
taliina o le fesili o loo i le ulutala o le lesona.
Faamalamalama atu mea e te iloa
Fai i tagata o le vasega e faamalamalama mai mea
latou te iloa e uiga i le aoaoga faavae.
Fai i le autalavou e fai se aotelega i ni nai upu po o
fuaitau o mea latou te iloa pe na aafia ai e uiga i le
aoaoga faavae.
Vaevae le aoaoga faavae i ni vaega
Suesuega e le ta’ua
Vaevae le aoaoga faavae i ni vaega, ma tofi talavou
eseese e faamatala mai po o a uiga o vaega taitasi.
Tuu atu i le autalavou se sailiiliga puupuu e le ta’ua
lea o loo fesiligia ai e uiga i o latou lagona po o ni
aafiaga e faatatau i le aoaoga faavae.
Faamatala mai se ata po o se mea faitino
Faaali atu i le autalavou se ata po o se mea faitino
e faatatau i le lesona o lenei vaiaso, ma tuu atu i ai
latou te faamalamalamaina mai.
Tusi se ata
Fai i le autalavou e tusi se ata e suitulaga i mea
latou te malamalama i ai e uiga i le aoaoga faavae o
le a outou talanoaina.
Fai se aotelega o mea e te iloa
Suega puupuu
Tuu atu i le autalavou se suega puupuu e saili ai
po o le a se mea ua uma ona latou iloa e uiga i le
aoaoga faavae.
Fai se lisi o upu
Fai i le autalavou e mafaufau i ni upu e faatatau i
le aoaoga faavae o le a latou talanoaina. O a i ai ni
upu po o ni fuaitau o i ai ni a latou fesili e uiga i ai?
O Gaoioiga mo le Aoaoina Faatasi
O le a fesoasoani ia gaoioiga nei i le autalavou:
• Saili ia tusitusiga paia ma upu a perofeta ma mafaufau i o latou uiga.
• Tagai i faataitaiga o le aoaoga faavae o loo outou talanoaina.
• Faasoa mai i isi o latou manatu ma lagona e uiga i le aoaoga faavae.
E mafai e le autalavou ona auai i nei gaoioiga taitoatasi, i vaega toalaiti, pe o se vasega po o le korama. Ia
manatua o le a e maua ni manatu e sili ona lelei pe a e mafaufau i manaoga o le autalavou o loo e aoaoina.
Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta ma mafaufau i o latou uiga
Vaavaai mo tali i fesili
Fai se lisi
Valaaulia le autalavou e saili ni tali o au fesili po o
ni a latou fesili o i ai e uiga i le aoaoga faavae ma
talanoa i mea na latou maua.
Fai i le autalavou e fai se lisi o ni manatu autu sa
latou aoaoina e uiga i le aoaoga faavae mai mau po
o upu a perofeta. Valaaulia i latou e faasoa mai ni
mea na latou maua.
Tagai mo ni upu ma fasifuaitau
Valaaulia le autalavou e saili ni upu, fasifuaitau, ma
ni faataitaiga o le a mafai ona fesoasoani ia i latou
ina ia malamalama ai i le aoaoga faavae.
Fai se aotelega i ni nai upu
Fai i talavou e fai se aotelega o se mau po o se
savali mai se perofeta i ni nai upu.
Fuaiupu faafetaui
Tuu atu i le autalavou ni mau faasino ma ni faamatalaga pupuu o loo aotele mai ai mea na aoao mai e
fuaitau o mau taitasi. Fai atu i ai e faitau mai ia mau
taitasi ma faatusatusa i lona faamatalaga aotele.
353
Faafetaui i se ata
Tusi se ata.
Fai atu i le autalavou e faafetaui ia ata i fuaitau o
mau. Valaaulia i latou e faasoa mai ni o latou malamalamaaga na maua mai fuaitau ma ata.
Valaaulia le autalavou e tusi se ata o mea sa latou
faitauina i mau ma upu a perofeta.
Faatumu ia avanoa
Valaaulia le autalavou e saili se fuaitau mai se mau
e uiga i le aoaoga faavae ma faasoa mai lona uiga.
Tusi se faamatalaga o loo i ai ni upu o loo misi i
luga o le laupapa. Valaaulia le autalavou e vaavaai
mo ni upu po o ni fasifuaitau mai mau e mafai ona
faamaea ai le faamatalaga.
Faafetaui ia faataitaiga
Valaaulia le autalavou e faitau ni tala po o ni fuaitau se lua po o le sili atu foi mai mau ma faafetaui i
mea sa latou aoaoina e uiga i le aoaoga faavae.
Saili se mau
Fesootaia o mau e faatatau i ai
Fesoasoani i le autalavou e fai se lisi o mau o loo
faatatau i le aoaoga faavae, faitau i ai, ma tusi ni
faamatalaga e faasino i ai i avanoa i autafa o a latou
mau.
Saili ma usu ni viiga
Valaaulia le autalavou e saili ni pese e uiga i le
aoaoga faavae ma usuina faatasi.
Tagai i faataitaiga o aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo e aoao atua.
Fai se faatalanoaga o nisi
Vaai faalemafaufau
Fai atu i le autalavou e fai se faatalanoaga o nisi e
uiga i o latou aafiaga i le aoaoga faavae.
Fai i le autalavou e vaai faalemafaufau i se tagata o
loo ola i le aoaoga faavae.
Tagai i faataitaiga i totonu o tusitusiga paia
Faataitai ona faatino
Valaaulia le autalavou e faitau pe faalogo foi e
uiga i tagata o loo i tusitusiga paia o e na ola ai i le
aoaoga faavae.
Valaaulia le autalavou e faataitai ona faatino pe
mafaufau i se mea na tupu o loo faailoa mai ai le
aoaoga faavae.
Tagai i faataitaiga a nisi tagata o le Au Paia o Aso
e Gata Ai
Matamata i se ata
Valaaulia le autalavou e faitau pe faalogo foi i nisi
o Au Paia o Aso e Gata Ai o e na ola ai i le aoaoga
faavae.
Faasoa mai ni faataitaiga
Faasoa atu ni au lava faataitaiga o tagata o e na ola
i le aoaoga faavae, ma fai atu i le autalavou e faasoa
mai ni a latou lava faataitaiga.
Talanoaina se tala
Valaaulia le autalavou e faamatala mai le auala na
faataitaia ai e se tala (mai tusitusiga paia po o upu a
perofeta) le aoaoga faavae.
Valaaulia le autalavou e matamata i se ata na gaosia
e le Ekalesia (e pei o se DVD po o se kilipi mai se
ata vitio mai le LDS.org).
Faalogo i se felafolafoaiga
Valaaulia ni malo faaaloalogia ua faamaonia mai e
tali ni fesili pe talanoaina ma le autalavou se autu.
Faalogo i se failauga
Valaaulia se failauga ua faamaonia e talanoa i le
aoaoga faavae.
Faasoa i isi o latou manatu ma lagona e uiga i aoaoga faavae.
354
Saunia se lauga
Aoao atu le lesona
Fai i talavou e sauni e tuuina atu se lauga e uiga i le
aoaoga faavae.
Valaaulia se tagata o le vasega po o le korama e
aoao atu se vaega o le lesona.
Faiaoga i se isi vasega
Talanoaina fesili
Fai i le autalavou e saunia se lesona puupuu e uiga
i le aoaoga faavae ma aoao atu i se isi vasega (pe a
faamaonia mai e le epikopo).
Fai i le autalavou e talanoa i ni fesili e faatatau i le
uiga ma le taua o le aoaoga faavae.
Aoao atu se tasi
Fai atu i le autalavou e mafaufau i le aoaoga faavae
ma fai ni fesili e uiga i ai. Tali faatasi.
Fesoasoani i le autalavou e mafaufau i ni auala e
mafai ai ona latou aoao atu le aoaoga faavae i se isi
tagata.
Molimau atu i le aoaoga faavae
Valaaulia ni tagata o le vasega po o le korama e
faasoa mai ni a latou molimau e uiga i le aoaoga
faavae.
Tusi e uiga i le aoaoga faavae
Fai i tagata o le vasega e tusi ni mea sa latou aoaoina po o ni o latou manatu ma lagona e uiga i le
aoaoga faavae.
Faamatala mai po o le a le uiga
Fesili i le autalavou po o le a uiga o le aoaoga faavae ia i latou.
Fai ni fesili
Faamatala mai se ata po o se mea faitino
Fai i le autalavou e faamatala mai le auala na faapupula mai ai e le ata po o se mea faitino le aoaoga
faavae.
Tusi se ata
Fai i le autalavou e tusi se ata po o se kata pe fatu
se ata o loo i ai se savali o loo faapupula mai ai le
aoaoga faavae.
Faasoa mai se aafiaga o le Alualu i Luma o le
Tagata Lava Ia po o le Tiute i le Atua
Valaaulia le autalavou e faasoa mai pe aoao mai se
mea sa latou faia i le Tiute i le Atua ma le Alualu
i Luma o le Tagata Lava Ia e faatatau i le aoaoga
faavae.
O Gaoioiga e Valaaulia le Autalavou e Faatino
O le a fesoasoani ia gaoioiga nei i le autalavou e iloa ai le auala o loo faatatau ai le talalelei i o latou olaga. I
se tulaga lautele, e tatau ona faamalosiau atu i le autalavou e faia ni a latou lava fuafuaga e faatino mea ua
latou aoaoina. O le a fesoasoani ia gaoioiga nei e tuuina atu ia i latou ni manatu.
E mafai e le autalavou ona auai taitoatasi i nei gaoioiga, i ni vaega toalaiti, pe o se vasega. Ia manatua o le a
e maua ni manatu sili ona lelei pe a e mafaufau i manaoga o le autalavou o loo e aoaoina.
Fai ni fuafuaga e ola ai i le aoaoga faavae
Mafaufau loloto i mea e fai
Faasoa atu ni lagona ma se molimau
Fai i le autalavou e mafaufau loloto i mea e mafai
ona latou faia e faaaoga ai le aoaoga faavae.
Fai i le autalavou e faasoa mai ni o latou lagona ma
se molimau e uiga i le aoaoga faavae ma faamatala
mai pe aisea e taua ai ia i latou.
Tusi ni mea e fai
Fai i le autalavou e tusi i lalo ni mea o le a latou faia
e faaaoga ai le aoaoga faavae.
Fefautuaai faatasi ma le vasega po o le korama
Fai i le autalavou e fefautuaai faatasi o se vasega po
o le korama e uiga i le auala e faaaoga ai le aoaoga
faavae.
Fatu se otootoga faafaiaoga
Valaaulia le autalavou e fatu se otootoga e aoao atu
ai isi e uiga i le aoaoga faavae.
Talanoa i le taua o le aoaoga faavae.
Fai i le autalavou e talatalanoa i le taua o le aoaoga
faavae i o latou olaga.
355
Tusi faamaumau se molimau
Foia se luitau po o se faafitauli
Fai i le autalavou e tusi faamaumau a latou molimau e uiga i le aoaoga faavae.
Fai i le autalavou e faasoa mai se luitau po o se
fesili o i ai ma faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani se aoaoga faavae po o se mau ia i latou.
Fai se faatalanoaga o isi
Valaaulia le autalavou e fai se faatalanoaga o isi e
iloa ai o latou aafiaga ma manatu e uiga i le aoaoga
faavae.
Faatatau i ai
Fai se lisi
Fai ni gaoioiga mai le Tiute i le Atua po o le
Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia
Fai i le autalavou e fai se lisi o faamanuiaga sa latou
mauaina mai le faaaogaina o le aoaoga faavae.
356
Fai i le autalavou e faaaoga se mea mai tusitusiga
paia po o upu a perofeta soifua i o latou olaga.
Fai i le autalavou e fai se gaoioiga mai tusi o le Tiute
i le Atua po o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia .