Sau, Mulimuli Mai ia te Au
Transcript
Sau, Mulimuli Mai ia te Au
Sau, Mulimuli Mai ia te Au Perisitua Arona 2014 Punaoa e Aoao Ai mo le Autalavou aoao atu ma le aoao mai mo le liuaina Perisitua Arona 2014 Lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai © 2013 Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma Faamaonia le faa-Peretania: 9/13 Faamaonia le faaliliuga: 9/13 Faaliliuga o le Come, Follow Me: Learning Resources for Youth, Aaronic Priesthood 2014 Samoan 12323 890 E Faatatau i le Tusi Lesona Lenei O lesona i lenei tusi lesona ua faatulagaina i iunite e faatatau i aoaoga faavae autu o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O lesona taitasi e taulai atu i fesili atonu o loo i ai i le autalavou ma mataupu faaleaoaoga faavae autu lea e mafai ona fesoasoani ia i latou e maua ai tali. Ua fuafuaina lesona e fesoasoani ia te oe ia saunia faaleagaga e ala i le aoaoina o aoaoga faavae e oe lava ia ona fuafua lea o auala ia faaaafia ai alii talavou i ni aafiaga maoae e aoao ai. Otootoga mo le aoaoina Mo autu faaleaoaoga faavae taitasi o loo lisi atu i le anotusi, e tele atu ia otootoga e aoao ai nai lo le mea e mafai ona e aoao atu i le gasologa o le masina. Ia taialaina oe e musumusuga a le Agaga ma fesili ma mea e fiafia i ai alii talavou, a o e filifili po o le a le mea e faamamafa i lenei iunite ma pe o le a le umi e faaalu i se autu. O nei otootoga e le o faamoemoeina e faatulagaina ai le tala o le a e fai atu ma le mea e te faia i le vasega. Ua fuafuaina e fesoasoani ia te oe e aoao ai le aoaoga faavae mo oe lava ia ma saunia aafiaga e aoao ai e tusa ai ma manaoga o alii talavou o loo e aoaoina. Saunia oe lava ia faaleagaga Ina ia fesoasoani i alii talavou ia aoao mataupu faavae i nei otootoga e aoao ai, e tatau ona e malamalama i ai ma ola ai oe lava ia. Suesue mau ma isi punaoa ua saunia i otootoga, ma vaai mo fuaitau, tala, po o faataitaiga atonu e faapitoa lava le talafeagai pe musuia mo alii talavou o loo e aoaoina. Ona faaaoga lea o otootoga e aoao ai e fuafua ai auala e fesoasoani ai i alii talavou ia iloa nei upumoni mo i latou lava, maua se molimau i ai, ma ola ai i mea ua latou aoaoina. Fefautuaai faatasi Fefautuaai ma le au peresitene o le korama ma isi faiaoga ma taitai e uiga i alii talavou i la outou korama. O a ni fesili ma manaoga o i ai ia i latou? O a mea o latou aoaoina i isi nofoaga—i le aiga, i le seminare, i le Aoga Sa? E faapefea ona uunaia e lena mea lau tapenapenaga?(Afai e i ai ni faamatalaga maaleale e faasoa i nei talanoaga, faamolemole ia tausisia le le faalauaiteleina.) Faaopoopoga o loo maua i le initoneti E mafai ona e maua ia punaoa faaopoopo ma manatu faafaiaoga mo nei lesona taitasi i le lds.org/youth/ learn. O lesona o loo maua i luga o le initoneti e aofia ai: • • • Sootaga i aoaoga sili ona lata mai mai perofeta soifua, aposetolo, ma isi taitai o le Ekalesia. O nei sootaga o loo faafouina i taimi uma, o lea ia tagai soo i ai. O sootaga i vitio, ata, ma isi ala o faasalalauga e mafai ona e faaaogaina i lau lava sauniuniga faleagaga ma aoao atu ai ia talavou. O vitio o loo faataitai mai ai aoaoga mataalia e faalautele ai lou tomai e fesoasoani ai i le autalavou ina ia liua. 3 Anotusi 11 Ianuari: O Le Aiga Atua 13 E mafai faapefea ona ou iloa lo’u Tama Faalelagi? 17 O le a se mea tatou te iloa e uiga i le natura o le Aiga Atua? 21 Aisea e taua ai Iesu Keriso i lo’u olaga? 25 O a ni matafaioi a le Agaga Paia? 29 O ai au, ma o ai e mafai ona avea ai au? 33 Fepuari: O Le Ata o le Faaolataga 35 O le a lo’u tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi? 38 O le a le ata o le faaolataga? 42 O le a le mea na tupu i le muai olaga? 45 O le a le faamoemoega o le olaga? 49 Aisea e afaina ai filifiliga ou te faia? 53 Aisea e oo mai ai tofotofoga ia i tatou? 57 E mafai faapefea ona ou maua le mafanafana pe a maliu se tasi ou te alofa i ai? 61 Aisea e tatau ai ona ou tausia lo’u tino e pei o se malumalu? 65 Mati: O Le Togiola a Iesu Keriso 67 E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola? 71 O le a le Togiola a Iesu Keriso? 74 O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso? 78 O le a le uiga ina ia salamo? 82 O le a le alofatunoa? 86 Aisea e manaomia ai ona ou faamagalo atu i isi? 89 O le a le toetu? 92 E mafai faapefea ona fesoasoani le Togiola ia te au i taimi o ou tofotofoga? 5 95 97 E mafai faapefea ona ou valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso? 100 Aisea na alagatatau ai se toefuataiga? 104 Na faapefea ona toefuatai mai le perisitua? 108 O le a le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga? 112 Aisea e taua ai le Uluai Faaaliga? 115 Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona? 119 Me: Perofeta ma Faaaliga 121 Aisea e taua ai le suesue i tusitusiga paia? 125 Aisea e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua? 129 E mafai faapefea ona ou maua faaaliga faaletagata lava ia? 133 E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u tatalo? 137 E mafai faapefea ona ou faamalosia la’u molimau? 141 O le a se mea na aoaoina ai e Peresitene Monson i latou e umia le Perisitua Arona? 146 E mafai faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au? 151 Iuni: Perisitua ma Ki o le Perisitua 153 E faapefea e le agavaa ona aafia ai le mana o le perisitua? 158 O le a le perisitua? 162 O a ki o le perisitua? 166 O a o’u tiute i le avea ai ma se tasi e umia le Perisitua Arona? 170 Aisea e tatau ai ona ou auauna atu i se misiona? 175 6 Aperila: O Le Liliuese ma le Toefuataiga Iulai: Sauniga ma Feagaiga 177 E mafai faapefea ona ou faia ia sili atu le taua o le faamanatuga i isi? 181 Aisea e taua ai sauniga i lo’u olaga? 185 Aisea e taua ai feagaiga i lou olaga? 189 O a feagaiga na ou osia i le papatisoga? 194 E faapefea ona ou maua le meaalofa o le Agaga Paia? 198 Aisea e taua ai sauniga o le malumalu? 202 O le a le tautoga ma le feagaiga o le perisitua? 206 O le a le uiga o le ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso? 211 Aokuso: Faaipoipoga ma le Aiga 213 E mafai faapefea ona ou faamalosia lo’u aiga? 217 Aisea e taua ai le ola mama? 222 Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu? 226 Aisea e taua ai le aiga? 230 O a tulaga faatonuina a le Ekalesia e faatatau i tafaoga faamasani? 233 E mafai faapefea ona ou saunia nei e avea ma se tane ma se tamā amiotonu? 237 E faapefea ona faaatoatoa e matafaioi a alii ma tamaitai ia le tasi ma le isi i totonu o aiga? 241 Setema: Poloaiga 243 E mafai faapefea ona ou i ai i le lalolagi ae le ni o o le lalolagi? 248 E faapefea e mea ou te tautala ai ona aafia ai au ma i latou o loo siomia au? 252 E mafai faapefea ona ou teteeina ponokalafi? 258 Aisea tatou te anapopogi ai? 261 Aisea ua poloaiina ai i tatou e tausia le paia o le aso Sapati? 266 Aisea tatou te totogi ai sefuluai? 271 Aisea e taua ai ona faamaoni? 275 Oketopa: Avea Atili e Faapei o Keriso 277 E mafai faapefea ona ou auauna atu i isi? 281 E mafai faapefea ona ou avea atili e faapei o Keriso? 285 E mafai faapefea ona ou atiaeina le alofa faa-Keriso? 289 E mafai faapefea ona ou aoao ina ia onosai atili? 293 Aisea e taua ai ona loto faafetai? 7 297 Novema: Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava Faaleagaga ma le Faaletino 299 Aisea e taua ai le maua o se aoaoga ma atiina ae tomai? 303 O le a le uiga o le ola tutoatasi? 307 Aisea e avea ai le galue ma se mataupu faavae taua o le talalelei? 311 Aisea e finagalo ai le Alii ina ia ou malosi ma maloloina? 315 O le a le ala a le Alii mo le tausiaina o e matitiva ma e le tagolima? 320 E mafai faapefea ona ou maua fofo i au luitau ma faafitauli? 323 Tesema: Fausiaina o le Malo o le Atua i Aso e Gata Ai 325 E faapefea ona avea au ma se faifeautalai i le taimi nei? 329 E mafai faapefea ona ou avea ma se faiaoga o aiga sili ona lelei? 332 O faapefea ona finagalo le Tama Faalelagi ia te au e faaaoga au meaalofa faaleagaga? 336 E mafai faapefea ona ou saunia e faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso? 340 O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i tagata fou o le Ekalesia? 344 E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu i au uo ua le o toe toaaga mai ina ia toe foi mai i le lotu? 348 O le a le Siona? 351FAAOPOOPOGA 8 Mataupu o le Fonotaga a le Korama Pulefaamalumalu Aso Taitai (uso o le au peresitene o le korama) Nofoia le Aufono uso o le au peresitene o le korama Faatautaia le pisinisi (Gaoioiga, mea e tutupu, galuega fai, avanoa e talai ai) Aoao atu tiute (Faamalamalama ma fefautuaai faatasi pe faapefea ona faataunuu ia tiute o le perisitua) Valaaulia le faasoa atu (O a aafiaga o maua e uso o le korama? O a mataupu faavae o le talalelei na latou matauina ma aoaoina? O a mea o latou aoaoina ao faataunuuina lo latou Tiute i le Atua? O a aafiaga sa latou mauaina ao auauna atu i isi?) Aoao Faatasi faufautua o le korama po o se uso o le korama O le talanoaga faaletalalelei i lenei vaiaso: Aoao: Tautino e Faatino uso o le au peresitene o le korama • Molimau atu i mea sa aoaoina. • Valaaulia uso o le korama e ola i mataupu faavae sa latou aoaoina faatasi ma sauniuni mo le fonotaga i le vaiaso e sosoo ai. • Ao taitai le Agaga: • Faasoa atu au uunaiga e uiga i mataupu faavae na talanoaina. • Faasoa atu le mea o e fuafua e fai e faatatau lea i le mea sa e aoaoina, ma valaaulia uso o le korama e faasoa mai mea sa latou fuafua e fai. • Valaaulia ia uso o le korama e saunia mo le talanoaga o le vaiaso a sau. Tatalo faaiu: 9 VAAIGA AOAO I LE IUNITE Ianuari: O Le Aiga Atua “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1). O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le natura moni o sui o le Aiga Atua ma o latou matafaioi taitoatasi i le faataunuuina o le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. O lenei malamalama o le a fesoasoani i alii talavou ia iloa atili ai o latou lava faasinomaga paia ma le faamoemoega o le avea ai ma ni atalii o le Atua. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: Pe mafai faapefea ona ou iloaina lou Tama Faalelagi?(Tiute i le Atua) O le a se mea tatou te iloa e uiga i le natura o le Aiga Atua? Aisea e taua ai Iesu Keriso i lou olaga? O a ni matafaioi o le Agaga Paia? O ai au, ma o ai e mafai ona avea ai au? Faaaliga i le faiaoga Mutuale I le faagasologa o lenei iunite, atonu e te manao e toe faamanatu atu i alii talavou faapea o suafa o le Atua e paia (tagai MF&F 63:61). Uunaia i latou e faaaoga ma le migao ma le faaaloalo nei suafa. O le tele o autu o lesona ma gaoioiga faaleaoaoga i lenei iunite e aoga tele e fai ma ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue faatasi ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e toe faamautu ai mea sa aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 11 Tiute i le Atua E fesootai ia vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua i lesona o lenei iunite: “Tatalo ma Suesue i Tusitusiga Paia,” itulau 14–15, 38–39, 62–63 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 12 IANUARI: O LE AIGA ATUA Tiute i le Atua E mafai faapefea ona ou iloa lo’u Tama Faalelagi? E alofa le Tama Faalelagi ia i tatou ma e finagalo ia tatou faalatalata atu ia te Ia. Ua Ia tuuina mai ia i tatou le avanoa e tatalo atu ai ia te Ia ma ua folafola mai e faafofoga ma tali mai ia tatou tatalo. E mafai foi ona tatou iloaina o Ia pe a tatou suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai ma pe a tatou taumafai e avea atili e faapei o Ia e ala i le mulimuli i Lona finagalo. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i la oulua sootaga ma lou Tama i le Lagi. O le a se taimi na sili ona e lagona ai lou latalata ia te Ia? O le a se mea na e faia sa mafai ai ona e lagonaina lou latalata atili ia te Ia? O a nisi o mea e mafai ona faia e alii talavou e latalata atili ai i le Atua? O le a le lelei o loo latou faia ai nei mea? O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai ia i latou ia faateleina lo latou faatuatua ma le molimau i le Atua? A o e suesue i tusitusiga paia ma isi punaoa e uiga i le iloaina o le Tama Faalelagi, tagai mo mea ia o le a fesoasoani i alii talavou ia lagonaina e alofa lo latou Tama Faalelagi ia i latou ma finagalo ia latou faalatalata atu ia te Ia. Ioane 17:3 (O le iloaina o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e taitai atu ai i le ola e faavavau) Mosaea 5:13 (O le auauna atu i le Atua e fesoasoani tatou te iloa atili ai o Ia) 1 Ioane 2:3–5 (Tatou te iloaina le Atua pe afai tatou te tausia Ana poloaiga) Alema 30:44 (Ua faailoa i mea uma o loo i ai se Atua) 1 Ioane 4:7–8 (O le alofa atu i isi e fesoasoani tatou te iloa ai le Atua) MF&F 88:63 (A tatou faalatalata atu i le Atua, o le a Ia faalatalata mai foi ia i tatou) 2 Nifae 32:9; Enosa 1:1–7; Alema 34:17–28; 37:37 (O le tatalo e mafai ona fesoasoani tatou te latalata atili ai i le Tama Faalelagi) Mosaea 4:9–12 (Ua faamatalaina e le Tupu o Peniamina le auala e faatupulaia ai lo tatou iloa o le Atua) M. Russell Ballard, “Tama ma Atalii: O Se Mafutaga Tulaga Ese,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 47–50 Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 14–15, 38–39, 62–63 Vitio: “Nate Silafia A'u,” “Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou 13 tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai manatu nei pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i alii talavou taitasi ia tofu sao mai i se upu se tasi e fatu ai se fuaiupu e aotele ai le lesona o le vaiaso ua tea. Tusi la latou fuaiupu i luga o le laupapa. • Faatasi ai ma le faatagaga mai le epikopo, ia valaaulia se tamā o se tasi o uso o le korama e faasoa mai ona lagona e uiga i le avea ai ma se tamā. E mafai ona ia talanoa e uiga i ona lagona e faatatau i lona atalii, o mea o loo ia faamoemoe e ausia e lona atalii i lona olaga, ma le auala na te faamoemoe e fesoasoani ai ia te ia ina ia faamanuiaina. Fai i alii talavou e faatusatusa mea sa fai atu ai lenei tamā ma lagona o lo latou Tama o i le Lagi e uiga ia i latou. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga O le uunaiaina o alii talavou e faavae se mausa o le tatalo soo ma suesuega o tusitusiga paia e mafai ona avea ma ala aupito sili ona aoga e fesoasoani ai ia i latou e faamalolosia ai a latou sootaga ma le Tama Faalelagi. 14 O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi ia faavaeina se mamanu o le tatalo patino ma le suesuega o tusitusiga paia. Tuu atu se taimi i alii talavou i taimi o fonotaga faalekorama e tusitusi ai ni fuafuaga i totonu o a latou tusi o le Tiute i le Atua. Uunaia i latou e fefaasoaai a latou fuafuaga i le tasi ma le isi, ma i fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai po o a ni auala o loo faamalolosia ai e le tatalo patino ma suesuega o tusitusiga paia a latou sootaga ma le Atua. • I le avea ai ma se vaega o a latou fuafuaga o le Tiute i le Atua, atonu sa fatu ai e alii talavou ni fuafuaga mo suesuega patino o tusitusiga paia. E mafai ona avea lenei lesona ma se taimi lelei e faasoa mai ai e alii talavou mea sa latou faia mo a latou fuafuaga ma mea o loo latou aoaoina mai a latou suesuega o tusitusiga paia (tagai i le Tiute i le Atua,13–14, 37–39, 61–62). E mafai foi ona toe fetuunai a latou fuafuaga pe a manaomia. Fai i alii talavou e faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani o latou mausa o le tatalo ma suesuega o tusitusiga paia e faaleleia ai lo latou sootaga ma lo latou Tama Faalelagi. • Valaaulia ia alii talavou e mafaufau e uiga i se tagata latou te iloaina lelei. O a mea na latou faia ina ia latou iloa lelei ai lena tagata? Fesili i ai pe o le a so latou manatu i le eseesega i le va o le iloaina o le Tama Faalelagi ma le iloaina e uiga ia te Ia. Tusi ia mau faasino nei i luga o le laupapa, ma fai atu i alii talavou e sue ma faailoa mai pe mafai faapefea ona tatou iloaina lelei le Tama Faalelagi: 1 Ioane 2:3–5; 4:7–8; Mosaea 4:9–12; 5:13; Alema 30:44. Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina ma pe na faapefea ona latou lagonaina le latalata atili i le Tama Faalelagi e ala i le mulimuli i fautuaga o loo i nei mau. • Faaali le vitio o le “Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua,” ma tuu atu i alii talavou e vaavaai mo auala o loo faaali mai ai i le vitio ia aafiaga sa fesoasoani i alii talavou ma isi ia iloaina atili le Tama Faalelagi. Fai i alii talavou e faasoa mai o latou manatu e uiga i le auala e fesoasoani ai le faataunuuina o lo latou tiute i le Atua i le faamalolosia o a latou sootaga ma Ia. • Valaaulia ia alii talavou e faitau ia fautuaga e tolu a Elder M. Russell Ballard mo ona atalii i lana lauga “Tamā ma Atalii: O Se Mafutaga Tulaga Ese” (pe faaali le vitio “Tamā ma Atalii”). Pe na fesoasoani le faia o nei mea latou te lagona ai le latalata atili i o latou tamā? Fai atu ia i latou e fefaasoaai ni auala latou te faaaoga ai le fautuaga a Elder Ballard i lo latou sootaga ma lo latou Tama Faalelagi. • Talanoa ni auala o loo fesootai ai ia alii talavou i isi i aso nei. E faapefea ona tatou fesootai atu i le Tama Faalelagi? E faapefea ona Ia fesootai mai ia i tatou? O le a se mea e mafai ona tatou faia e faaleleia ai la tatou fesootaiga ma Ia? Valaaulia alii talavou taitasi e faitau se tasi o mau nei e uiga i le tatalo: 2 Nifae 32:9; Enosa 1:1–7; Alema 34:17–28; 37:37. Fai atu i uso o le korama e faasoa mai mea ua latou aoaoina. O le a le fesootaiga i le va o le tatalo ma le iloaina o le Tama Faalelagi? Valaaulia alii talavou e tatala a latou tusi o le Tiute i le Atua i le itulau 14 (tiakono), 38 (aoao), po o le 62 (ositaulaga) ma faia ni fuafuaga e faaleleia ai a latou tatalo i aso taitasi. Aoao atu i le ala a le Faaola Sa alofa le Faaola i Ona soo ma tatalo mo i latou ma faaauau ona auauna atu ia i latou. Sa Ia maua ni avanoa e faatasi ai ma i latou ma faailoa atu i ai Lona alofa. Sa Ia silafia mea na latou fiafia i ai, o faamoemoega, ma manaoga ma mea sa tutupu i o latou olaga. Saili ni auala e faailoa atu ai lou alofa i alii talavou ma fesoasoani ia i latou ia lagona ma iloaina le alofa tele o le Tama o i le Lagi ia i latou. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe o latou malamalama i le auala e mafai ona latou iloaina ai le Tama Faalelagi? Pe o i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le faaalu o se isi taimi sili atu i lenei autu? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ana fuafuaga e faaleleia ai ana tatalo patino. • Uunaia ia alii talavou e faataunuu ia fuafuaga na latou faia i le asō ma ia saunia e faasoa atu i se fonotaga faalekorama i le lumanai pe na faapefea ona faaleleia ai la latou sootaga ma le Tama Faalelagi. 15 Punaoa Filifilia Vaega mai se saunoaga a M. Russell Ballard, “Tama ma Atalii: O Se Mafutaga Tulaga Ese,” Ensign po o le Liahona Nov. 2009, 47–50 Ia te outou o loo umia le Perisitua Arona, ou te talitonu o le faia o nei mea faigofie e tolu e mafai ai ona faaleleia atili a outou sootaga ma o outou tama nai lo le mea o i ai i le taimi nei. Muamua, ia e faatuatuaina lou tamā. E le atoatoa o ia, a e e alofa ia te oe ma na te le faia lava se mea na te iloa e te le fiafia ai. O lea, talanoa i ai. Faasoa i ai ou manatu ma lagona, o au miti ma ou popolega. O le tele o lona silafia o mea o loo tutupu i lou olaga, o le lelei foi lena o lona malamalama ma tuuina atu fautuaga lelei ia te oe. A e faatuatuaina lou tamā, o le a ia lagonaina le mamafa o lena faatuatuaga ma taumafai malosi atili ai nai lo se isi lava taimi ia malamalama ma fesoasoani atu. I le avea ai ma ou tama, ua agavaa ai o ia i musumusuga e fai ma ou sui. O ana fautuaga ia te oe o ni manatu mai le loto o se tasi e iloa ma alofa ia te oe. E manao lou tama ia e maua le fiafia ma ia e manuia nai lo se isi lava mea, aisea la o le a e le manao ai e faatuatuaina se tagata faapena? Alii, ia outou faatuatuaina o outou tama.. Lona lua, ia e fiafia i le soifuaga o lou tamā. Fesili e uiga i lana galuega, mea e fiafia i ai, o ana sini. Na faapefea ona filifili o ia e fai le galuega o loo ia faia? Na faapei o ia a o matua e pei o oe? Na faapefea ona 16 fetaui i lou tina? Ma a o e aoao e uiga ia te ia, atonu o le a e iloa ai o ona aafiaga o le a fesoasoani e te malamalama lelei ai i le mafuaaga e tali atu ai e pei ona ia faia. Mataitu lou tamā. Mataitu le ala na te taulima ai lou tina. Mataitu le ala na te faatinoina ai ona valaauga faale-Ekalesia. Mataitu ana fegalegaleaiga ma isi tagata. O le a e te’i i mea e te iloa e uiga ia te ia i le na o lou mataituina o ia ma faalogo ia te ia. Mafaufau i mea e te le o iloa e uiga ia te ia ma taumafai ia e iloa. O le a faateleina lou alofa, faamemelo, ma le malamalama i mea e te aoaoina. Alii, ia outou fiafia i soifuaga o o outou tama. ma le lona tolu, fesili i lou tamā mo se fautuaga. Ia tatou faamaoni: atonu o le a ia tuuina atu ia te oe lana fautuaga e tusa lava pe na e fesili i ai pe leai, ae e sili atu le lelei pe a e fesili i ai! Fesili mo lana fautuaga i gaoioiga faale-Lotu, vasega, i uo, i a’oga, i tafaoga faamasani, i taaloga po o isi mea e fiafia e fai. Fesili mo lana fautuaga i ou tofiga faalelotu, i tapenapenaga mo lau misiona, i faaiuga po o filifiliga e tatau ona e faia. E leai se mea e sili atu ona faaalia ai le faaaloalo mo le isi tagata nai lo le fesili atu mo lana fautuaga, aua o le mea tonu o loo e tauina atu pe a e fesili mo se fautuaga o le “Ou te faafetai i mea o loo e silafiaina ma aafiaga na e oo i ai, ma ou te faatauaina ou manatu ma fautuaga.” O mea matuai mananaia na e fia faalogo i ai se tamā mai sona atalii. IANUARI: O LE AIGA ATUA O le a se mea tatou te iloa e uiga i le natura o le Aiga Atua? O loo aofia i le Aiga Atua le Atua le Tama Faavavau, le Faaola o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia. E ui o le Aiga Atua o ni tagata mavaevae ma e tofu ma matafaioi, ae e tasi lo Latou faamoemoe. Ua atoatoa a’ia’i lo latou lotogatasi ina ia faataunuuina le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Saunia oe lava ia faaleagaga E faapefea ona fesoasoani lou malamalama i le Aiga Atua i lou iloaina po o ai oe? E faapefea ona ese lo tatou malamalamaaga e uiga i le Aiga Atua ma talitonuga o isi lotu? E faapefea ona fesoasoani le iloaina o le natura o le Aiga Atua i alii talavou? Suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se lagona o musuia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Kenese 1:26–27 (Ua foafoaina i tatou i le faatusa o le Atua) Mataio 3:13–17 (Na faailoa mai sui taitasi o le Aiga Atua i le taimi o le papatisoga o Keriso) Ioane 17:21; MF&F 20:28 (O le Aiga Atua ua tasi i latou) Galuega 7:55–56; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–17 (Na vaai Setefano ma Iosefa Samita i le Tama ma le Alo o ni tagata e mavaevae) MF&F 130:22–23 (Ua i ai i le Tama ma le Alo ni tino faaletino; o le Agaga Paia e leai se tino faaletino) Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1 (Matou te talitonu i sui e toatolu o le Aiga Atua) Jeffrey R. Holland, “O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 40–42 “Le Atua le Tama,” “Agaga Paia,” “Iesu Keriso,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 85–87, 7–9, 81–83 Vitio: “O le Toefuataiga”; tagai foi Doctrine and Covenants Visual Resources DVD Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 17 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia se tagata o le korama e sau saunia i le fonotaga a le korama e tuuina atu se aotelega e lua minute e uiga i mea sa ia aoaoina i le lesona ua tea. • Valaaulia ia alii talavou e faatino se tala i le auala latou te aoao atu ai se tagata e le auai i lo tatou faatuatuaga e uiga i sui eseese e toatolu o le Aiga Atua. O a ni mau o le a latou faaaogaina? Aisea latou te lagona ai e taua tele lenei malamalama? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga E mafai ona e faaaogaina ni gaoioiga faaleaoaoga i lenei vaega e fuafua ai po o a ni mea ua uma ona iloa e alii talavou e uiga i le aoaoga faavae ma po o a foi ni mea o loo manaomia pea ona latou aoaoina. Ia saunia e fetuunai au fuafuaga o lesona e taulima ai o latou manaoga pe a manaomia. 18 O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le natura o le Aiga Atua. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau vasega: • Valaaulia se tasi o le korama e aoao atu se vaega o le lesona lenei. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu e uiga i le Aiga Atua (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Faitau i le vasega le faamatalaga a Elder Jeffrey R. Holland e faatatau i isi talitonuga faaKerisiano i le Aiga Atua (mai lana lauga “O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea”). Faaali i alii talavou le vaaiga o le Uluai Faaaliga i le vitio “O le Toefuataiga” pe faaali se ata o le Uluai Faaaliga (tagai Tusi Ata a le Talalelei, 90). O le a se mea na aoao e Iosefa e uiga i le Aiga Atua? O le a se mea na ese mai ai mea sa ia aoaoina mai mea e talitonu i ai isi tagata Kerisiano? Aisea e taua ai mea sa ia aoaoina? O a ni manatu o alii talavou faapea o lenei aafiaga na suia ai mea na talitonu i ai Iosefa e uiga ia te ia lava? • Valaaulia ia alii talavou e saili se tasi o mau i lenei otootoga ma faailoa mai mea sa latou aoaoina e uiga i le Aiga Atua. Valaaulia i latou e faasoa mai ni mea na aoaoina ai i latou e nei mau e uiga i lo latou amio atua. Na faapefea ona aafia a latou filifiliga fai i aso taitasi ona o lenei malamalama? • Tusi ia ulutala e tolu i luga o le laupapa: “E toatolu sui o le Aiga Atua,” “O le Aiga Atua ua tasi i latou,” ma le “Ua i ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ni tino faaletino.” Tusi ni mau faasino e uiga i le Aiga Atua (e pei o mau na o loo lisiina i lenei otootoga) i luga o ni tamai kata. Valaaulia ia tamaitai talavou e auauai i le pikiina o se kata, faitauina leotele o le mau, ma tusi ia mau faasino i lalo o ulutala talafeagai i luga o le laupapa (atonu o nisi o mau e sili atu ma le tasi ni ulutala e lavea ai). E mafai faapefea i le iloaina o nei upumoni e uiga i le Aiga Atua ona faamanuiaina ia alii talavou? Uunaia ia alii talavou e tausi se lisi o nei mau faasino i a latou tusitusiga paia ina ia mafai ona latou faaaogaina e aoao ai isi e uiga i le Aiga Atua. • Vaevae le korama i ni vaega se tolu, ma atofa i vaega taitasi e aoao e uiga i se tasi o le Aiga Atua e ala i le faitau e uiga ia te Ia i le Faamaoni i le Faatuatua (tagai i itulau e 85–87, 7–9, ma le 81–83) ma filifili se mau se tasi pe lua foi e faatatau i lenei sui o le Aiga Atua. Ia lava se taimi e tuu i vaega e sauni ai e aoao atu le korama atoa i uiga ma matafaioi a lo latou sui o le Aiga Atua. Tuu atu i vaega taitasi e aoao atu le korama atoa. • Vaevae le tasi po o le lua o lauga o le Konafesi o lo o fautuaina atu i lenei faasologa i ni vaega laiti. Tuuina atu vaega taitasi i tagata taitasi o le korama (pe o vaega, e fuafua i le toatele o le korama). Tusi i luga o le laupapa “O le a se mea tatou te iloa e uiga i le Aiga Atua?” Tuu atu i alii talavou e saili ona faasoa mai lea o a latou tali. Aisea e taua ai le iloa o le natura moni o le Aiga Atua? (tagai Ioane 17:3). Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O a ni lagona po o ni uunaiga sa latou mauaina? Pe o latou malamalama i le natura o le Aiga Atua? Pe o i ai nisi a latou fesili? Pe e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei autu? Aoao atu i le ala a le Faaola Na tuuina atu e le Faaola ni fesili lea na mafua ai ona mafaufau ma maua ni lagona loloto o isi. Sa Ia matua fiafia lava ma le faamaoni i a latou tali ma olioli i le faaaliga o le faatuatua. Sa Ia tuuina atu ni avanoa ia i latou e fai mai ai ni a latou lava fesili, ma sa Ia faafofoga i o latou aafiaga. O a ni fesili e mafai ona e fesiligia o le a fesoasoani ai i alii talavou ia loloto lo latou lagona e uiga i le Aiga Atua? E faapefea ona e faaalia lou naunau ia latou tali i le taimi o le lesona? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuuina atu lana molimau e uiga i sui o le Aiga Atua ma lona agaga faafetai mo le upumoni e uiga ia i Latou na toefuatai e ala mai ia Iosefa Samita. • Valaaulia ia sui o le korama e faasoa atu i se tagata ni upumoni sa latou aoaoina i le fonotaga a le korama i le aso. 19 Punaoa Filifilia Vaega mai se saunoaga a Jeffrey R. Holland, “O Le Atua Moni e Toatasi atoa ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le Liahona Nov. 2007, 40–42 Soo se faitioga la faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le talitonu i le talitonuga faa-Kerisiano i ona po nei i le Atua, Iesu, ma le Agaga Paia e le o se faamatalaga o faatatau i la tatou tautinoga ia Keriso ae o se faalauiloaga (e sa’o, atonu e mafai ona ou faaopoopo i ai) e faapea o lo tatou talitonuga i le Aiga Atua e ese mai le talafaasolopito faa-Kerisiano ina ua mavae le– Feagaiga Fou ma e toe foi i le aoaoga faavae sa aoaoina e Iesu lava Ia. O lea, atonu e aoga se faamatalaga e uiga i lena talafaasolopito ina ua mavae le– Feagaiga Fou. I le tausaga T.A. 325 sa taloina ai e le Kaisa Roma o Konesetatino le Aufono i Nisaea e talanoaina ai — faatasi ma nisi o mea —le faatupulaia o le mataupu e faapea o le Atua o le “tolutasi.” O mea na aliae mai le vevela o feteenaiga o tagata lotu, tagata atamamai, ma taitai faalelotu lea na lauiloa (ina ua mavae le isi 125 tausaga ma isi fono tetele e tolu) [Konesetatino, T.A. 381; Efeso, T.A. 431; Chalcedon, T.A. 451] o le faamatalaga aloaia i Nisaea, ma nisi toe teuteuga e pei o le Faamatalaga Aloaia i Atenaisana. O nei mea eseese na tutupu ma toe teuteuga o faamatalaga aloaia —faapea ma isi faamatalaga aloaia na fatuina i le tele o seneturi —sa faailoa ai o le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia e le tino mai faaletino, e silisiliese 20 le mana nai lo mea uma, e tutoatasi mai le taimi ma le vanimonimo, e i ai i soo se mea, e mafai ona i ai ni faaaliga eseese, e faavavau uma, ma silisili atu le malamalama, e leai se tino, vaega, po o ni lagona ma e nonofo i fafo atu o le vanimonimo ma le vateatea. I faamatalaga aloaia faapea, o sui uma e toatolu o ni peresona mavaevae, ae o se tagata e toatasi, lea e masani ona ta’ua o le mealilo o le tolutasi.” O i latou o ni peresona tumaoti e toatolu, ae peitai e le toatolu ni Atua ae toatasi. O peresona uma e toatolu e le mafai ona malamalama i ai, ae e toatasi le Atua e le mafai ona malamalama i ai. O le manatu lena tatou te taufai ioe i ai ma le au faitio—e faapea o se manatu faapena mo lē paia e moni e le mafai ona malamalama i ai. O le i ai o se faauigaga fenumiai e uiga i le Atua ua tuuina mai i luga o le ekalesia, e le o se mea e ofo ai i le tagitui a se failotu o le seneturi lona fa, “Auoi lo’u mafatia e! Ua latou aveese lo’u Atua mai ia te au, . . . ma ua ou le iloa po o ai ou te tapuai pe tatalo i ai.” [Sii mai i le Owen Chadwick, Western Asceticism (1958), 235.] E faapefea la ona tatou faatuatuaina, alolofa, tapuai i ai, e aunoa ma le mafaufau pe faapefea ona tauivi ia faapei o le Tagata e lē o malamalama i ai ma lē iloaina? Ae faapefea le tatalo a Iesu i Lona Tama o i le Lagi e faapea, “o le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma lē ua e auina mai, o Iesu Keriso lea”? [Ioane 17:3; faaopoopo le faamamafa. IANUARI: O LE AIGA ATUA Aisea e taua ai Iesu Keriso i lo’u olaga? Na filifilia Iesu Keriso e avea ma o tatou Faaola. O Lana Togiola ua mafai ai ona tatou toetutu ma salamo ma faamagaloina ina ia mafai ona tatou toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi. E le gata i le laveaiina o i tatou mai a tatou agasala, ae ua ofoina mai e le Faaola ia i tatou le filemu ma le malosi i taimi o tofotofoga. Ua Ia faatulagaina se faataitaiga atoatoa mo i tatou, ma o Ana aoaoga ua avea ma faavae mo le fiafia i lenei olaga ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau. Saunia oe lava ia faaleagaga Aisea e taua ai Iesu Keriso ia te oe? Na faapefea ona Ia uunaia lou olaga? Aisea e taua ai mo alii talavou le malamalama i matafaioi a Iesu Keriso? E mafai faapefea ona e fesoasoani ina ia latou iloa Lona taua i o latou olaga? Suesue ma le agaga tatalo nei mau ma punaoa. O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao atu ai ia malamalama i le mafuaaga e taua ai Iesu Keriso i alii talavou? Mataio 10:1 (Na tuuina atu e Iesu Keriso le pule o le perisitua i Ana aposetolo) Ioane 6:38 (Na afio mai Iesu Keriso e fai le finagalo o Lona Tama) Ioane 8:12; 3 Nifae 11:11 (O Iesu Keriso o le malamalama ma le ola o le lalolagi) Ioane 14:6 (O Iesu Keriso o le ala, le upumoni, ma le ola) 2 Nifae 2:3–9; 9:5–12 (Na molimau Liae ma Iakopo e uiga i le Togiola a Iesu Keriso) 3 Nifae 27:27 (O Iesu Keriso o lo tatou faataitaiga) “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” Liahona, Ape. 2000, 2–3 (tagai foi Faamaoni i le Faatuatua, 81–83; po o le Tiute i le Atua, 107) Dallin H. Oaks, “O Aoaoga a Iesu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 90–93 Jeffrey R. Holland, “O Le Poloaiga Muamua ma le Sili,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 Vitio: “Toe Maua Mai” 3 Nifae 27:14–16 (Na laveaiina i tatou e Iesu Keriso mai le agasala ma le oti e ala i Lana Togiola) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou 21 tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi i luga o le laupapa se fesili se tasi po o le sili atu foi e fesoasoani ai i alii talavou e toe iloilo mea sa latou aoaoina i le vaiaso ua tea. • Valaaulia ia alii talavou e sue ia “Iesu Keriso” i le O Le Taiala i Tusitusiga Paia ma toe iloilo le lisi o faamatalaga i lalo o le ulutala. Fai atu ia i latou e saili ia upu ma fasifuaitau ia e faamatalaina ia matafaioi ma le misiona a Keriso. O le a se mea sa latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso i le toe iloiloina o lenei lisi? O a ni o latou lagona e uiga ia te Ia ina ua uma ona toe iloiloina mea sa Ia faia mo i tatou? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E tatau ona e faaeteete e aua ne’i sili atu lau tautala nai lo le mea e manaomia pe faailoa soo atu foi ni ou manatu. O nei uiga e mafai ai ona faatupuina le le fiafia o tagata o loo aoaoina. Mafaufau ia te oe lava ia o se taiala i se faigamalaga o le aoaoga o le na te tuuina atu ni faamatalaga talafeagai e taofiofia ai pea i latou o loo e aoaoina i le ala sa’o” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). 22 O le a fesoasoani ia gaoioiga taitasi nei i sui o le korama e malamalama ai i le mafuaaga e taua ai Iesu Keriso i o latou olaga. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau vasega: • Valaaulia se tasi o le korama e aoao atu se vaega o le lesona lenei. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Faitau le palakalafa i lalo o le ulutala “O Le Mea Sa Ia Faia mo i Matou” mai le lauga a Elder Dallin H. Oaks “O Aoaoga a Iesu.” Faamata o le a se tali mai a alii talavou i le fesili a le fafine “O le a Lana mea sa fai mo au?” Tusi i luga o le laupapa ulutala e iva na e sosoo ai mai le lauga (mai le “Ola i le Lalolagi” i le “O Le Togiola”). Valaaulia ia tamaitai talavou e filifili se tasi po o le sili atu foi o nei ulutala ma saunia se fuaiupu se tasi pe lua foi e mafai ona latou faaaogaina e aoao atu ai i le fafine mea sa faia e Iesu Keriso mo ia. E mafai ona latou faaaogaina le lauga a Elder Oaks, mau e faatatau i ai (e pei o mau ia o loo fautuaina mai i le otootoga lenei), ma o latou lava aafiaga ma molimau. Valaaulia i latou e faasoa mai le mea sa latou sauniaina. • Fai i nisi o alii talavou e sue le 2 Nifae 2:3–9 e saili ai ni mea sa faia e Iesu Keriso mo i tatou, ma fai atu i isi e sue le 2 Nifae 9:6–10 e saili po o a ni taunuuga o le a oo i ai pe ana faapea Na te lei faataunuuina Lana misiona. Faamata o le a se mea semanu e ese ai le lalolagi? Faasoa atu lou alofa mo le Faaola, ma valaaulia ia alii talavou e faia lea lava mea e tasi. • Faaali atu ni ata o le Faaola o loo fesoasoani atu i nisi (tagai Tusi Ata o le Talalelei, 36–60). Tuu atu ni nai minute i alii talavou e mafaufau ai ma faasoa mai ni auala eseese na fesoasoani ai le Faaola ia i latou, o latou aiga, ma nisi latou te iloaina. Valaaulia i latou e faasoa mai ni o latou lagona e uiga i le Faaola. Fai atu i alii talavou e faitau ia palakalafa mulimuli e fa o le lauga a Elder Jeffrey R. Holland “O Le Poloaiga Muamua ma le Sili” ao latou manatunatu i le fesili “O le a se mea e mafai ona ou faia e faaalia ai le taua o Iesu Keriso i lou olaga?” Valaaulia i latou e tusi o latou manatu i lalo, ma tuu atu i ai e faasoa mai ni mea sa latou tusia pe afai latou te lagona le fia faasoa mai. • Faaali le ata vitio “Toe Maua Mai.” O le a se mea na aoao mai e alii talavou mai le ata vitio e uiga i le mea e mafai ona faia e Iesu Keriso mo i latou? E mafai faapefea ona latou faaaogaina le savali mai lenei vitio e fesoasoani ai i tagata o loo faafaigata ona latou faamagaloina i latou lava pe ua lagona ua latou le mauaina le fesoasoani a le Faaola? O a ni mau latou te faaaogaina? (tagai, mo se faataitaiga, Isaia 1:18; Alema 36:3, 27; Eteru 12:27; MF&F 58:42–43). • Faaali atu se ata o le Faaola, ma tusi fesili nei i luga o le laupapa: “O ai Iesu Keriso?” “O le a se mea sa Ia faia mo i tatou?” “E faapefea ona tatou iloa o loo soifua o Ia i le aso?” Valaaulia ia alii talavou e suesue i le “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” e sailia ai tali o fesili nei. Fai atu i ai e faasoa mai ni mea na latou mauaina. Pe o faapefea ona aafia o latou olaga i aso taitasi ona o a latou molimau ia Iesu Keriso? Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola isi e galulue i le faatuatua ma ola i upumoni sa Ia aoaoina. Na Ia maua ni avanoa mo i latou e aoao ai e ala atu i ni aafiaga mamana. O le a se mea e mafai ona e fesoasoani atu ai i alii talavou ia iloa le taua o le avea o Iesu Keriso ma vaega o o latou olaga? • Valaaulia ia alii talavou e vaai i le tusipese mo se pese o loo aoao mai ai ni mea sa faia e Iesu Keriso mo i latou. Fai atu i ai e faasoa mai ni fuaiupu o le pese na latou filifilia. Mafaufau e usu faatasi ma le korama se tasi o pese. Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O a ni lagona po o ni uunaiga sa latou mauaina? Pe o latou malamalama i le mafuaaga e taua ai Iesu Keriso i o latou olaga? Pe o i ai nisi a latou fesili? Pe e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuuina atu lana molimau e uiga i le Faaola. • Valaaulia ia sui o le korama e manatunatu pe mafai faapefea e a latou molimau i le Faaola ona faamanuiaina se tagata latou te iloa ma uunaia i latou e faasoa mai a latou molimau. 23 Punaoa Filifilia O LE KERISO SOIFUA A O L E M OLIMAU A LE AU A POSETOLO O L E E KALESIA A I ESU K ERISO O LE A U PAIA O A SO E G ATA A I o tatou faamanatuina le soifua mai o Iesu Keriso i le lua afe tausaga talu ai, matou te tuuina atu la matou molimau i le moni o Lona soifua lå mafaatusalia ma le aoga e lå gata mai o Lana taulaga togiola sili. E leai lava se isi ua i ai se aafiaga matua loloto na’uã o i latou uma na soifua ma o le a soifua ai i luga o le fogaeleele. O Ia o le Ieova Silisili o le Feagaiga Tuai, o le Mesia o le Feagaiga Fou. O Ia o lå na foafoaina le lalolagi, i lalo o le taitaiga a Lona Tama. “Na ia faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e le i faia e ia” (Ioane 1:3). E ui ina leai se agasala, ae na papatisoina o Ia ina ia faataunuu ai le amiotonu uma. Sa “femaliuai o ia ma agalelei” (Galuega 10:38), ae na lå amanaiaina o ia. O Lana talalelei o se savali o le filemu ma le agalelei. Na ia augani mai i tagata uma ina ia mulimuli atu i Lana faataitaiga. Na ia femaliuai i auala o Palesitina, e faamalolo i e mama’i, faapupula i e tauaso, ma faatutu mai e na oti. Na ia aoao atu upumoni o le faavavau, o le tulaga moni sa tatou i ai i le muai olaga, o le faamoemoega o lo tatou ola ai i le fogaeleele, ma le tulaga e mafai ona ausia e atalii ma afafine o le Atua i le olaga a sau. Na Ia faatuina le faamanatuga e avea ma faamanatu o Lana taulaga togiola sili. Na pue faapagotaina o Ia ma faasalaina i ni tuua’iga sese, na ta’usalaina ina ia faamalie ai le motu o tagata, ma faasalaina i le oti i luga o le satauro i Kalevario. Na Ia tuuina atu Lona soifua e togiola ai agasala a tagata uma. O Lana [taulaga] o se meaalofa sili foaifua mo i latou uma e soifua mai i luga o le fogaeleele. Matou te ta’utino atu i upu ma le faamaoni a’ia’i, o Lona soifua, lea e totonugalemu i le talafaasolopito o tagata uma, e le’i amataina mai i Peteleema pe faaiuina foi i luga o Kalevario. O Ia o le Ulumatua a le Tama, o le Alo Pele e Toatasi i la le tino, o le Faaola ia o le lalolagi. Na toe tu mai o Ia mai le tuugamau e “avea ma faapolopolo o e ua momoe” (1 Korinito 15:20). I Lona tulaga o se Alii Toetu, na Ia asiasi atu ai ia i latou na alofagia e ia i le olaga nei. Na ia asiasi atu foi i isi o Ana “mamoe” (Ioane 10:16) i Amerika anamua. I le lalolagi i nei ona po, na faaali atu ai o Ia O LE AU PERESITENE SILI 1 Ianuari, 2000 24 ma Lona Tama i le taulealea o Iosefa Samita, i le amataga o le oo mai o le “sauniga i le faaatoaga o tausaga” (Efeso 1:10). Na tusia e le Perofeta o Iosefa e faatatau i le Keriso Soifua, “O ona fofoga e pei o le afi mumu; o lauao o lona ao e sinasina e pei o le kiona mama; a e sili le pupula o ona fofoga i lo le pupula o le la; ma o lona siufofoga e pei o le taalili o vai tetele, o le siufofoga lava o Ieova, ua faapea mai: “O a’u lå muamua ma lå mulimuli; o a’u o lå o loo ola, o a’u o lå na fasiotia; o a’u o lo outou fautua i le Tama. MFF 110:3–4.” Na folafola mai foi e le Perofeta e uiga ia te Ia: “O lenei, ina ua uma ona faia molimau e tele e uiga ia te ia, o le molimau tupito mulimuli lenei i mau uma lava, mã te faia ia te ia: O loo soifua o ia! “Aua na mã vaaia o ia, i le itu taumatau lava o le Atua; na mã faalogoina foi le siufofoga o molimau mai o ia lava lea o lå Toatasi na Fanaua e le Tama. “E mai ia te ia, ma ui mai ia te ia, ma o ia, na foafoaina ai lalolagi uma, o å nonofo ai foi o atalii ma afafine na fanaua e le Atua.” (MFF 76:22–24). Matou te folafola atu i upu ma le faamaoni a’ia’i, ua toefuataiina mai i le fogaeleele Lana perisitua ma Lana Ekalesia— “ua atina’e i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maa tulimanu o Iesu Keriso lava lea” (Efeso 2:20). Matou te ta’utino atu o le a i ai se aso e toe afio mai ai o Ia i le lalolagi. “Ona faaalia mai ai lea o le pupula o Ieova, e vaaia lava e tagata uma faatasi” (Isaia 40:5). O le a pule o Ia o le Tupu o Tupu ma nofotupu foi o le Alii o Alii, ma o le a tootutuli tulivae uma ma tapua’i laulaufaiva uma ia te Ia. O le a tatou tutu atu taitoatasi ina ia faamasinoina e Ia e tusa ma a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto. Matou te molimau atu, i le avea ai ma Ana Aposetolo ua faauuina i le ala e tatau ai—o Iesu o le Keriso Soifua, o le Alo tino ola pea o le Atua. O Ia o le Tupu silisili o Emanuelu, o loo afio i le taimi nei i le itu taumatau o Lona Tama. O Ia o le malamalama, o le ola, ma le faamoemoega o le lalolagi. Ia faafetaia le Atua mo le meaalofa lå mafaatusalia o Lona Alo paia lea. O LE KORAMA A LE TOASEFULULUA IANUARI: O LE AIGA ATUA O a ni matafaioi a le Agaga Paia? E molimau le Agaga Paia i le upumoni. O Ia o le puna o se molimau patino ma faaaliga. E mafai ona ia taialaina i tatou i a tatou filifiliga ma puipuia i tatou mai le matautia faaletino ma faaleagaga. O Ia o Le Faamafanafana, ma Na te faatoafilemuina o tatou popolega ma faatumulia i tatou i le faamoemoe. O Lona mana, ua faamamaina ai i tatou pe a tatou salamo, maua sauniga faaola, ma tausia a tatou feagaiga. Ina ia tatou auauna atu ma le faamaoni o e umia le perisitua, e taua lo tatou faalagolago atu e faalogo ma mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni aafiaga patino e mafai ona e faasoa atu i alii talavou o le a mafai ai ona aoaoina i latou e uiga i matafaioi a le Agaga Paia? Aisea e taua ai mo alii talavou le aoao ia iloa ma mulimuli i musumusuga a le Agaga? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ina ia agavaa mo Lana mafutaga ma sailia? Ao e suesue i nei mau ma isi punaoa e uiga i le Agaga Paia, saili mo Lana taitaiga ia iloa ai po o le a se mea e aoao atu i alii talavou e uiga i le taua o le Agaga Paia Ioane 14:26–27 (E aoao mai i tatou e Le Faamafanafana ma aumaia mea uma i lo tatou manatua) Ioane 15:26; MF&F 42:17; Mose 1:24 (O le Agaga Paia e molimau e uiga i le Tama ma le Atalii) Kalatia 5:22–23 (Faamatalaina e Paulo le fua o le Agaga) 2 Nifae 32:5 (O le a faaali mai e le Agaga Paia ia i tatou mea e ao ona tatou faia) 3 Nifae 27:20 (O le taliaina o le Agaga Paia e faapaiaina ai i tatou) Moronae 8:26 (O le a faatumuina i tatou e le Agaga Paia i le faamoemoe ma le alofa) Moronae 10:5 (Ua aoaoina i tatou e le Agaga Paia i le upumoni) Craig C. Christensen, “O Se Meaalofa Le Mafaamatalaina mai le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 Vitio: “Leo o le Agaga”, “Teritori a le Fili” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 25 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e toe iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tuu atu i alii talavou se taimi e mafaufau ai ma faasoa atu se mea se tasi latou te manatuaina mai le lesona o le vaiaso ua tea. Mafaufau pe faapefea ona e faafesootaia a latou tali i le lesona o lenei aso. • Valaaulia ia alii talavou e tusi se mea e uiga i se taimi na latou lagonaina ai le uunaiga a le Agaga Paia. O le a se mea na latou faia e talia ai Lana uunaiga? O le a se eseesega na faia e Lana uunaiga? Afai e talafeagai, tuu atu i nisi o i latou e faasoa mai ni o latou aafiaga. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ao e sauni ma le agaga tatalo e aoao atu, …e mafai ona taitaiina oe e faamamafa atu ni mataupu patino. E mafai ona e maua se malamalama i le auala sili e tuu atu ai ni manatu faapitoa. E mafai ona e maua ni faataitaiga, lesona faatino, ma ni tala musuia i gaoioiga faigofie o le olaga. Atonu e te lagonaina le faagaeetia ina ia valaaulia se tagata faapitoa e fesoasoani i le lesona. Atonu o le a toe faamanatu atu ia te oe se mea na e oo i ai lea e mafai ona e fetufaai atu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 49, 50). 26 O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i tagata o le korama ina ia malamalama i matafaioi a le Agaga Paia. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se tasi o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu ai e uiga i le Agaga Paia (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Valaaulia ia alii talavou e sailiili i mau nei, faailoa mai le matafaioi a le Agaga Paia i mau taitasi, ma faasoa atu pe faapefea ona faamanuiaina i latou e Lana uunaiga: Ioane 14:26; 15:26; Kalatia 5:22–23; 2 Nifae 32:5; 3 Nifae 27:20. Valaaulia i latou e lisi ni taimi i o latou olaga o le a latou manaomia ai le uunaiga a le Agaga Paia. O afea o le a taua ai le faailoa atu e le Agaga Paia ia i latou mea e ao ona latou faia? Faamata o a taimi e manaomia ai e alii talavou le lagonaina o le uunaiga faamafanafana a le Agaga Paia? Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino lea na e mauaina ai le fesoasoaniga a le Agaga Paia. • Faaali atu se tasi o vitio o loo lisiina i lenei otootoga, ma fai atu i alii talavou e faalogo po o le a se mea o loo aoao atu e le vitio ia i latou e uiga i le mauaina o le taitaiga e ala atu i le Agaga Paia. Fai atu i alii talavou taitasi e faasoa atu se mea sa ia aoaoina. Ona tusi lea o le faamatalaga lenei mai ia Julie B. Beck i luga o le laupapa: “O le agavaa e maua ai ma galue i faaaliga patino o se tomai e tasi e sili ona taua lea e mafai ona tatou maua i lenei olaga. O le i ai o lena tulaga o le a le mafai ai ona tatou toilalo; a aunoa ma lena, o le a le mafai ona tatou manumalo” (“ ‘Ou te Liligi Ifo foi lo’u Agaga i Auauna Fafine i La Ona Aso,’ ” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 11). Valaaulia i latou e mafaufau e uiga i ai ma tusi i lalo pe faapei ni o latou lagona e uiga i lenei upusii faapea ma le taua o le ola agavaa mo le ma mulimuli i le Agaga. Uunaia i latou e manatunatu i mea e mafai ona latou faia ina ia saili atili ai ma le atoatoa i le mafutaga a le Agaga Paia. • Valaaulia ia alii talavou taitasi e suesue i le vaega o loo faaautuina: “O Le A le Misiona a le Agaga Paia?” mai le saunoaga a Elder Craig C. Christensen “O Se Meaalofa Le Mafaamatalaina mai le Atua” ma saunia e faasoa atu i le korama se mea sa ia aoaoina e uiga i le Agaga Paia. Valaaulia o ia e faasoa mai ni aafiaga na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te ia e pei o auala ia na faamatala mai e Elder Christensen. • Valaaulia ia alii talavou e tagai i le tusipese i le faasinoupu “Autu” i lalo o le “Agaga Paia” e saili ai se viiga o loo aoao atua le auala o fesoasoani ai le Agaga Paia ia i tatou. Fai i ai e faasoa mai ni fuaiupu o le pese na latou filifilia. Mafaufau e usu faatasi o se korama se tasi o pese. Fai i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O a ni lagona po o ni uunaiga sa latou mauaina? Pe ua latou malamalama i matafaioi o le Agaga Paia? Pe o i ai nisi a latou fesili? Pe e aoga le faaaluina atili o le taimi i lenei autu? Aoao atu i le ala a le Faaola Na faasoa atu e le Faaola ni tala faigofie, faataoto, ma ni faataitaiga moni o le olaga e aoao atu ai i se auala na malamalama lelei ai Ona soo. O le a se aafiaga patino e mafai ona e faasoa atu i alii talavou e fesoasoani atu ai ia i latou ia malamalama i matafaioi a le Agaga Paia ma lagona se naunautaiga e sailia ma ia agavaa ai mo ia ituaiga aafiaga? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Pe a talafeagai ai, faasoa atu se aafiaga na ia lagonaina ai le uunaiga a le Agaga Paia i se tasi o auala na talanoaina i le fonotaga a le korama. • Valaaulia ia alii talavou i le korama ina ia agavaa mo le mafutaga a le Agaga Paia ma sailia. 27 Punaoa Filifilia Vaega mai le saunoaga a Craig C. Christensen, “O Se Meaalofa Le Mafaamatalaina mai le Atua,” Ensign po o le Liahona Nov, 2012 O Le A Le Misiona a le Agaga Paia? E galue le Agaga Paia i se lotogatasi atoatoa ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, i le faataunuuina o matafaioi taua ma tiutetauave tulaga ese. O le faamoemoega autu lava o le Agaga Paia o le molimau mai lea i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, [Tagai 2 Nifae 31:18; 3 Nifae 28:11; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:27] ma aoao mai ia i tatou le moni o mea uma. [Tagai Moronae 10:5.] O se molimau mautinoa mai le Agaga Paia e moliooina se talitonuga sili atu nai lo se molimau mai soo se isi lava puna. Sa aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea “o le fetalai atu o le Agaga o le Atua i le agaga o le tagata e i ai le mana e fesootai atu ai le upumoni i se aafiaga sili atu ma le malamalama nai lo le upumoni e mafai ona fesootai mai e se fesootaiga faaletagata e oo lava i tagata faalelagi.” Iosefa Filitia Samita Aoaoga Faavae o le Faaolataga comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:47–48.] Ua iloa foi le Agaga Paia o Lē Faamafanafana. [Tagai Ioane 14:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:19.] I taimi o faafitauli po o le faanoanoa pe na ona tau ina manaomia ina ia iloa ai o loo latalata mai le Atua, e mafai e le Agaga Paia ona siitia o tatou agaga, aumai ia i tatou le faamoemoe, ma aoao mai ia i tatou “mea filemu o le malo [Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2] ma fesoasoani ia i tatou ia lagonaina “le manuia mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai.” Filipi 4:7.] I ni nai tausaga talu ai a o faapotopoto lo matou aiga lautele mo se aiga i le afiafi o se aso malolo, sa amata ona taaalo lo’u tama ma le toatele o fanau a lana fanau. Sa faafuasei ma e aunoa ma se lapataiga, sa pa’u i lalo o ia ma vave ona maliu ai. O lenei mea na tupu e lei faamoemoeina semanu e lofituina, aemaise lava mo fanau a lana fanau, e fai mai ni fesili 28 e faigata ona taliina. Peitai, a o matou faapotopotoina a matou fanau, a o matou tatalo ma faitau upu a perofeta o le Tusi a Mamona e uiga i le faamoemoega o le olaga, sa faamafanafanaina patino i matou taitoatasi e le Agaga Paia. I ni auala e faigata e upu ona faamatalaina, sa oo mai ai ni tali manino na matou sailia i o matou loto. Sa matou lagonaina se filemu i lena aso lea sa le mafai ona oo i ai lo matou malamalama, ae o le molimau mai le Agaga Paia sa mautinoa, le mafaafitia, ma moni. O le Agaga Paia o se faiaoga ma se talifaaaliga. [Tagai Luka 12:12; 1 Korinito 2:13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–22; Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 132–33.] Pe a tatou suesue, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i upumoni o le talalelei, e faamalamalamaina o tatou mafaufau e le Agaga Paia ma faatelevaveina lo tatou malamalama. [Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:13. Na te faia upumoni ina ia tusia tumau i o tatou agaga ma mafai ai ona faia se suiga tele ia tupu i o tatou loto. Pe a tatou faasoa atu nei upumoni i o tatou aiga, i uso a tagata o le Ekalesia, ma a tatou uo ma tuaoi i o tatou nuu, o le a avea foi le Agaga Paia ma o latou faiaoga, aua Na te moliooina le savali o le talalelei “i loto o le fanauga a tagata.” [2 Nifae 33:1.] E musuia e le Agaga Paia i tatou ia aapa atu i isi i auaunaga. Mo au lava ia, o faataitaiga aupito sili ona manatuaina o le usitaia o uunaiga a le Agaga Paia i auaunaga i isi e sau mai le soifuaga ma galuega a Peresitene Thomas S. Monson, lea na saunoa mai:” O le faataunuuina o o tatou tiutetauave, ua ou aoaoina ai, a tatou faalogo i se uunaiga mai le agaga, ma faia loa lava e aunoa ma le toe faatali, o le a taialaina e lo tatou Tama Faalelagi o tatou ala ma faamanuiaina ai o tatou olaga faapea olaga o isi. Ou te le iloa se isi aafiaga e sili atu ona faagauloto po o lagona e sili atu ona taua nai lo le gauai atu i se uunaiga, ma iloa ai ua tali mai le Alii i se tatalo a se isi tagata ae auala mai ia te oe.” [Thomas S. Monson, “Faalologo Ia, Ina Malu Ia,” Liahona ma Ensign Nov, 55] IANUARI: O LE AIGA ATUA O ai au, ma o ai e mafai ona avea ai au? O i tatou o ni atalii o le Tama Faalelagi, foafoaina i Lona faatusa, ma le faamoemoega ia avea faapei o Ia. E ala i le mamanu paia, ua tatou maua ai ni meaalofa ma ni taleni uiga ese lea o le a fesoasoani ia i tatou i le faataunuuina o o tatou tiute o e umia le perisitua. O le iloaina po o ai i tatou ua maua ai se faamoemoega i o tatou olaga ma ua fesoasoani lea ia i tatou e faia ni filifiliga sao. Saunia oe lava ia faaleagaga Pe o faapefea i le iloaina o oe o se atalii o le Atua ona aafia ai ou manatu ma faatinoga? O a nisi o meaalofa ma taleni na tuu atu e le Atua ia te oe? E faapefea ona e faaaogaina na meaalofa ma taleni e faamanuia ai ia alii talavou o loo e aoaoina? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia iloa lo latou faamoemoega paia? E mafai faapefea e lenei malamalamaaga ona fesoasoani ia i latou e fai ni filifiliga sao? O a nisi meaalofa ma taleni uiga ese o i ai i alii talavou o loo e aoaoina? E mafai faapefea ona e uunaia i latou e faaaoga nei meaalofa ma taleni ina ia faamanuiaina ai isi? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Salamo 82:6; Galuega 17:28–29; Eperu 12:9; MF&F 76:24 (O i tatou o fanau a le Atua) Dieter F. Uchtdorf, “O Faalagiga e Fa,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 58–61 Mataio 25:14–30 (O le faataoto i taleni) Dieter F. Uchtdorf, “Lou Tulaga Gafatia, Lou Avanoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 58–61; tagai foi i le vitio“Lou Tulaga Gafatia, Lou Avanoa” Luka 15:4–6, 11–32; Ioane 3:16; MF&F 18:10–15 (Ua tele lava le taua o se agaga) Mose 1:4–22 (Ua iloa e Mose o ia o se atalii o le Atua) Dieter F. Uchtdorf, “E Mafai Ona E Faia Nei Lava!” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012). “O Le Atua Lo’u Tama,”Viiga, nu. 184 Vitio: “O Au o se Atalii o le Atua” (e le o maua ni ata e sii mai); tagai foi Old Testament Visual Resource DVD Vitio: “O Lo Tatou Faasinomaga Moni” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 29 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia se vaega o alii talavou e faasoa mai se mea e sili ona taua sa latou aoaoina mai le lesona o le vaiaso ua tea ma le auala o latou faaaogaina ai i o latou olaga. • Tusi fesili nei i luga o le laupapa: “O le a se mea ou te iloa e uiga i le Tama Faalelagi?” “O le a se mea o aoao mai e lena mea e uiga i lou tagata ma le tulaga e mafai ona avea ai au?” “O faapefea ona aafia i lenei malamalama ou manatu ma faatinoga?” Tuu atu i alii talavou se taimi e manatunatu ai i nei fesili, ona valaaulia lea o i latou e o mai i le laupapa ma tusi a latou tali. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O le tele o anomea e te faaaogaina, e le taua atu nai lo a latou uunaiga i olaga o i latou o loo e aoaoina. Talu ai ona e tele naua ia manatu i le taimi e tasi e mafai ona fenumiai ai tagata o loo aoaoina, e sili atu ai ona taulai atu i se mataupu faavae se tasi po o se lua” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 106). O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i sui o le korama ina ia malamalama ai i lo latou faasinomaga ma le faamoemoega paia. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi po o le sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia ia alii talavou e sailiili i le Mose 1:4–7 ma faailoa mai po o a ni mea sa aoaoina e Mose e uiga ia te ia lava. Valaaulia i latou e sailiili i le fuaiupu 12 e iloa ai po o le a se mea na faia e Satani e tetee ai i le mea sa aoaoina e Mose. Faitau faatasi ia fuaiupu 13–22. Fai atu i alii talavou e faasoa mai se mea sa latou aoaoina mai lenei tala e uiga ia i latou lava, Tama Faalelagi ma le Faaola, faapea ma le tiapolo. O a ni faafitauli o feagai ma alii talavou lea e ono aoga ai lenei malamalama? Mafaufau e faaali le vitio “O Au o se Atalii o le Atua” o se vaega o lenei talanoaga. • Fai atu i alii talavou e lisi mai nisi o a latou faalagiga po o ni faalagiga o le a faalagi ai i latou i le faagasologa o o latou olaga. O le a se mea o tau mai e nei faalagiga e uiga ia i latou? Valaaulia i latou e filifili se faalagiga se tasi pe lua foi e sili ona taua ia i 30 latou. Vaevae le korama i ni vaega se fa, ma atofa atu i vaega taitasi e faitau e uiga i se tasi o faalagiga i le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O Faalagiga e Fa.” Talosaga atu i vaega taitasi e faasoa atu i le korama po o fea o faalagiga sa atofa atu ia i latou, o le a se mea sa latou aoaoina mai ia Peresitene Uchtdorf e uiga i lena faalagiga, ma pe faapefea ona faatatau i o latou olaga. • Valaaulia ia sui o le korama e matamata le vitio “O Lo Tatou Faasinomaga Moni” (pe faitau nisi o mau nei: 1 Ioane 3:1–3; MF&F 84:37–38; 88:107; 132:20) ma tusi i lalo se faamatalaga latou te iloa e aoga. Fai atu ia i latou e faasoa mai se mea sa latou tusia ma faamatala mai pe aisea na latou tusia ai. O le a se mea na latou aoaoina mai lenei vitio po o nei mau e uiga po o ai i latou ma po o le a le tulaga e mafai ona avea ai i latou? E mafai faapefea ona aafia i lenei malamalama ia filifiliga latou te faia? I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le faamoemoe atoa o le talalelei o le taitai atu lea o i tatou i luma ma luga ae i taunuuga maoae, seia oo lava i le avea ma atua” (“Aua Ne’i Pau le Polo,” Ensign po o le Liahona, Ian. 1995, 57). • Faitau faatasi le tala pe matamata i le vitio e uiga i le alii sa i ai i se vaa folau mai le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Lou Tulaga Gafatia, Lou Avanoa.” Fesili atu i alii talavou pe faapefea ona faatatau lenei tala ia i tatou o e umia le perisitua. E faapefea ona faatatau ia i tatou o ni atalii o le Atua? Tofi alii talavou taitasi e faitau se tasi o fautuaga e tolu a Peresitene Uchtdorf mo le ola ai i lou tulaga gafatia. Faatulaga le korama i ni vaega lea e aofia ai tagata o e na faitauina ni vaega eseese o le lauga, ma fai atu ia i latou e faasoa mai i le tasi ma le isi mea sa latou aoaoina e uiga i le ola ai i o latou tulaga gafatia. • Tusi i le laupapa ia fesili nei: “O ai au?” “O ai e mafai ona ou avea ai?” Tuu atu ia tofu alii talavou ma se vaega o le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “E Mafai Ona E Faia Nei Lava!” ma fai atu i ai e mafaufau i fesili nei ao ia faitauina ma tusi i lalo ni uunaiga na oo mai ia te ia e uiga po o ai ia ma po o ai e mafai ona ia avea ai. Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai mea sa latou tusia i le korama. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o malamalama o ai i latou ma o ai e mafai ona avea ai i latou? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Aoao atu i le ala a le Faaola Na silafia e le Faaola i latou sa Ia aoaoina, ma sa Ia silafia tulaga e mafai ona avea ai i latou. Sa Ia maua ni auala uiga ese e fesoasoani ai ia i latou ia iloa ma tuputupu ae. Pe a latou tauivi, e lei fiu o Ia ia i latou ae sa faaauau pea ona Ia alofa atu ma auauna atu ia i latou. Ao e aoao atu ia alii talavou, mafaufau i le po o ai i latou ma le tulaga e mafai ona latou avea ai, ma saili ni auala e fesoasoani atu ai i lo latou faataunuuina o lo latou faamoemoega paia. Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau o i tatou o fanau a le Atua ma faamatala atu pe na faapefea ona taitaia e lenei molimau ana faatinoga. • Valaaulia ia alii talavou e mafaufau i se auala se tasi latou te faaaogaina ai a latou meaalofa ma taleni e faamanuiaina ai fanau a le Tama Faalelagi. 31 Punaoa Filifilia Vaega mai se saunoaga a Dieter F. Uchtdorf, “Lou Tulaga Gafatia, Lou Avanoa,” Ensign po o le Liahona Me 2011, 58–61 Sa i ai se alii na i ai sana miti i le olaga atoa e fia oo i se vaa folau ma folau ai i le Sami Meititerane. Na ia moemiti o loo savali i le alatele o Roma, Atenai, ma Istanbul. Sa ia faasaoina tupe uma sa mafai ona ia maua seia oo ina lava mo lana malaga. Talu ai ona sa lei lava sana tupe, sa aveina ai se isi atopau ua faatumuina i apa pi, pusa masi, ma taga tipolo ua faapautaina, ma o mea na sa ola ai o ia i aso uma. Sa ono mafai ona ia fiafia e auai i le tele o gaoioiga na ofoina mai i luga o le vaa— toleni i le fale siisii, taalo i tagapolo laiti, ma auau i le vaitaele. Na losilosivale o ia i e na ō i tifaga, o faaaliga, ma faatinoga faaleaganuu. Sa faananau tau lava ina tofo i meaai mananaia na ia vaaia i luga o le vaa—o taumafataga uma na foliga mai o se ‘aiga tele! Ae na manao lava 32 le alii lea e faaalu na o sina tupe itiiti ma o lea na le auai ai o ia i soo se mea o nei mea. Na mafai ona ia vaai i taulaga ua leva ona ia fia asiasi i ai ae mo le tele o le vaega o le malaga, sa ia nofo ai i totonu o lona tamai potu ma ‘ai nai ana meaai faatauvaa. O le aso mulimuli o le malaga, na fesili ai se tasi o le auvaa ia te ia pe o fea o pati faamavae e fia auai. Ma o iina na iloa ai e le alii lea e le gata o le pati faamavae ae e toetoe lava o mea uma o i luga o le vaa—o meaai, o faafiafiaga, o gaoioiga uma, sa aofia uma i le tau o lana pepa malaga. Ua tuai ona iloa e le alii lea sa matua maualalo le mea na ola ai o ia mai ona avanoa. O le fesili ua tulai mai i lenei faataoto: Pe o tatou ola ea e maualalo atu i o tatou avanoa o e umia le perisitua pe a oo mai i le mana paia, meaalofa, ma faamanuiaga o o tatou avanoa ma aia o e tauaveina le perisitua a le Atua? VAAIGA AOAO I LE IUNITE Fepuari: O Le Ata o le Faaolataga “Aua, faauta, o la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39). O le malamalama i le ata o le faaolataga e taua lea i le aoaoina faaleagaga. O mea uma e aoaoina e se alii talavou e uiga i le talalelei—ma mea na te aoaoina e uiga i mea faalelalolagi—e tatau ona tuuina i le anotusi o le ata o le faaolataga ina ia mafai ona ia iloatino le va o mea e faavavau le taua ma mea e le faavavau le taua. A malamalama lelei se alii talavou i le ata o le faaolataga, e ola o ia ma se faamoemoe sili atu. Na te vaaia ona tofotofoga ma faigata o ni avanoa e tuputupu ae ai. Na te faia filifiliga e faavae i o latou taunuuga e faavavau nai lo le sailia o le faamalieina i le taimi lava lea. O le a mafai ona ia maua le fiafia ma le olioli. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: O le a lo’u tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?(Tiute i le Atua) O le a le ata o le faaolataga? O le a le mea na tupu i le muai olaga? O le a le faamoemoega o le olaga? Aisea e afaina ai filifiliga ou te faia? Aisea tatou te oo ai i faigata? E mafai faapefea ona ou maua le mafanafana pe a maliu se tasi ou te alofa i ai? Aisea e tatau ai ona ou faia lo’u tino e pei o se malumalu? Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 33 Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Tiute o le Perisitua” itulau 23, 46–47, 70–71 Valaau Atu i Tagata Uma ia O Mai ia Keriso, itulau 28–29, 52–53, 76–77 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 34 FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA Tiute i le Atua O le a lo’u tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi? Na fetalai le Tama Faalelagi o Lana galuega ma [Lona] mamalu o le “ia aumaia le tino ola pea ma le ola e faavavau o le tagata” (Mose 1:39). I le avea ai ma e umia le perisitua, e i ai so tatou tiute i le fuafuaga a le Tama Faalelagi a o tatou tausia i tatou lava ia agavaa ma faatino o tatou tiute faaleperisitua. O nei tiute e aofia ai le faatinoina o sauniga o le perisitua, auauna atu i isi, ma le valaauliaina o tagata uma e o mai ia Keriso. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i aafiaga sa e maua i le faataunuuina o ou tiute faaleperisitua. O a ni taunuuga o au taumafaiga? Pe ua e fesoasoani i le Tama Faalelagi e ausia Lana fuafuaga? O anafea sa e vaaia ai alii talavou o faamanuiaina isi e ala i la latou auaunaga faaleperisitua? A o e suesue i nei punaoa, faalogo i le Agaga Paia. Mafaufau loloto i mea e mafai ona fai e alii talavou e iloa ai auala latou te fesoasoani ai i le Atua a o latou faataunuuina o latou tiute i le Atua. Mose 1:39 (O le galuega ma le mamalu o le Atua o le faaeaina o ana fanau) MF&F 20:46–60, 75–79; 84:111; 107:68 (Tiute o le Perisitua Arona) MF&F 38:42 (E ao i e umia le perisitua ona mama ma agavaa) Vitio: “Valaau Atu i Tagata Uma e O Mai ia Keriso” Vitio: “Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua” Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua,23 (tiute o tiakono), 46–47 (tiute o aoao), 70–71 (tiute o ositaulaga) Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 35 • Valaaulia alii talavou e mafaufau i se upu se tasi e tauaofai ai mea sa latou aoaoina i le vaiaso ua tuanai. Ia talanoa i upu latou te filifilia. • Faaali atu se ata o Ioane le Papatiso (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, 35), ma fesili atu po o le a le mea sa ia faia e saunia ai le ala mo le Faaola (tagai i le Mataio 3). Fai atu i tagata o le korama pe o faapefea ona latou saunia le ala mo le toe afio mai o le Faaola pe a latou faatinoina o latou tiute faaleperisitua. Aoao faatasi Fuafuaga o le Tiute i le Atua Tuu atu se taimi i le faaiuga o le fonotaga a le korama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga i totonu o a latou tusi Tiute i le Atua . O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o lau korama e malamalama ai pe mafai faapefea ona fesoasoani le faatinoina o o latou tiute faaleperisitua i le Tama Faalelagi ina ia ausia ai Lana fuafuaga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Ia valaaulia ia alii talavou taitoatasi e suesue i le vaega “Tiute o le Perisitua” o le tusi Tiute i le Atua (itulau 23, 46–47, po o le 70–71) ma vase lalo o upu ma fuaitau galue [pe faatino]. Fai atu i alii talavou e faamalamalama pe faapefea ona fesoasoani ia tiute taitasi e faataunuu le fuafuaga a le Tama Faalelagi. O faapefea ona faamanuiaina alii talavou i auaunaga faaleperisitua a isi? O a ni faataitaiga ua latou vaaia o le faamanuiaina o isi i auaunaga faaleperisitua? • I le avea ai o se korama, toe talanoa e uiga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:46–60. Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu ni aafiaga sa latou maua i le faataunuuina o o latou tiute o le valaaulia o isi e o mai ia Keriso—e aofia ai tagata o aiga ma uo. O faapefea ona latou fesoasoani e faataunuu le fuafuaga a le Atua? Valaaulia i latou e faataitai le faatinoina o ni tulaga e ono oo i ai lea e mafai ai ona latou maua ni avanoa e faasoa atu ai le talalelei. Mo se faataitaiga: “Ua 36 fesili atu lau uo ia te oe pe aisea e te le taalo lakapi ai i le Aso Sa pe inu kofe po o le lauti.” E faapefea ona latou tali atu i fesili a a latou uo pe afai o la latou sini o le faasoa atu o le talalelei? Ia valaaulia i latou e sue i le itulau e 29, 51, po o le 73 o a latou tusi Tiute i le Atua ma fai ni fuafuaga e faavae i mea ua latou aoaoina. • Ia faaali atu se tasi po o vitio uma o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. Fai atu i alii talavou e faailoa atu po o a tiute o le perisitua o loo faaalia i vitio ma pe faapefea ona fesoasoani nei tiute faaleperisitua i le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua (mo se otootoga o tiute faaleperisitua, tagai Tiute i le Atua itulau 23, 46–47, po o le 70–71). O a ni aafiaga ua latou maua i le faataunuuina o nei tiute? Aisea e taua ai le malamalama o le faataunuuina o o tatou tiute e fesoasoani i le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua? E mafai faapefea e lenei malamalamaaga ona aafia ai le auala latou te faataunuuina ai o latou tiute? Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i lo latou tiute i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona: • Ia faasoa atu ni faataitaiga sa ia vaaia e uiga i isi tagata o le korama o fesoasoani e faataunuu le fuafuaga a le Atua e ala i a latou auaunaga faaleperisitua. • Ia fefautuaai ma tagata o le korama e uiga i mea e mafai ona latou faia o se korama ina ia lelei atili ai le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua. Aoao atu i le ala a le Faaola Sa tatalo le Faaola mo Ona soo ma sa faaauau pea ona ia auauna atu ia i latou. Sa Ia maua avanoa e faatasi ai ma i latou ma faaali atu Lona alofa. O le a e maua le tele o avanoa e tuuina atu ai auaunaga faaleperisitua a o i ai faatasi i ou autafa ma sē o umia le Perisitua Arona. I nei taimi, ia faasoa atu pe mafai faapefea e mea o loo e faia ona fesoasoani i le faataunuuina o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi. 37 FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA O le a le ata o le faaolataga? Ua saunia e le Tama Faalelagi se fuafuaga e mafai ai ona tatou avea faapei o Ia. O le ata o le faaolataga e aofia ai le Foafoaga, o le Pau, le Togiola a Iesu Keriso, ma tulafono uma, o sauniga, ma aoaoga faavae o le talalelei. O lenei fuafuaga e mafai ai ona faaatoatoaina i tatou e ala i le Togiola, maua se atoaga o le olioli, ma ola e faavavau i le afioaga o le Atua. Saunia oe lava ia faaleagaga E faapefea ona aafia au filifiliga ma lau vaaiga e uiga i le olaga ona o lou iloa o le fuafuaga a le Tama Faalelagi? O a ni itu o le ata o le faaolataga e te manao e aoao atili i ai? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama ai i le ata o le faaolataga? E mafai faapefea ona fesoasoani le malamalama i le ata o le faaolataga i tagata o le korama ina ia lelei atili atu le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua? Faaaliga 20:12–13; 2 Nifae 9:10–11; Alema 5:15–21 (O le a toetutu tagata uma ma tutu i luma o le Atua ina ia faamasinoina) 1 Korinitio 15:20–22 (O le a oti tagata uma) MF&F 76:30–113 (Faamatalaga o malo o le mamalu) Eperu 12:9 (O le Atua o le Tama o o tatou agaga) Thomas S. Monson, “O le Tausinioga o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 90–93 2 Nifae 2:22–25 (O Le Pau o Atamu na oo mai ai le ola faaletino) Alema 34:32–33 (O le olaga lenei o le taimi lea e salamo ai) “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–17 Vitio: “O Loto o Alii o le a Toilalo ai i Latou” Vitio: “O Le Ata o le Faaolataga”; tagai foi i le DVD Punaoa Vaaia o le Mataupu Faavae ma Feagaiga Alema 40:11–14 (O le tulaga o tagata pe a maliliu) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 38 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Ia valaaulia alii talavou e tusi i lalo se upu po o se fuaitau se tasi latou te manatua mai le lesona o le vaiaso ua tuanai ma faasoa atu la latou upu po o le fuaitau i le korama. • Aumai ni ata po o ni mea faitino se tolu e faatusa i le Foafoaga, o le Pau, ma le Togiola (mo se faataitaiga, kelei mo le Foafoaga, ma se apu mo le Pau, ma se ipu o le faamanatuga mo le Togiola). Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea latou te iloa e uiga i nei mea na tutupu ma le pogai ua taua ai. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le ata o le faaolataga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Ia valaaulia se tasi o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua, e aoaoina ma aoao atu e uiga i le ata o le faaolataga (tagai i le “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau e 18, 42, po o le 66). • O ni nai aso o muamua atu, ia fai atu i nisi o le korama e o mai saunia e aoao atu i le korama e uiga i se vaega o le ata o le faaolataga (e pei o le muai olaga, olaga i le tino, lalolagi o agaga, ma isi lava) e faaaoga ai le Talai La’u Talalelei po o le Faamaoni i le Faatuatua. Tusi se ata faafaatusa o le ata o le faaolataga i luga o le laupapa (mo se faataitaiga, tagai i le Talai La’u Talalelei,54), ma ia valaaulia ia alii talavou taitoatasi e aoao atu lana autu atofaina. Fai atu i alii talavou po o le a se eseesega ua faia i o latou olaga ina ia iloa ai e uiga i le ata o le faaolataga. • Tofi atu i alii talavou taitoatasi se fuaitau se tasi pe sili atu o mau o loo i lenei otootoga. Fai atu i ai e faitau lana vaega e iloa ai po o le a le vaega o le ata o le faaolataga o loo aoao mai e le fuaitau. Ia valaaulia o ia e faasoa atu se mea ua ia aoaoina mai lana fuaitau. E faapefea ona aafia le ala tatou te vaai ai ia i tatou lava ona o lo tatou iloa e uiga i le ata o le faaolataga? Le lalolagi o loo siomia ai i tatou? Motugaafa faafaiaoga “O lau lava sauniuniga faaleagaga e tele sona sao i le atemosifia mo le aoaoina. Afai e te saunia faaleagaga, e te aumaia se agaga o le filemu, alofa, ma le faaaloalo. O i latou e te aoaoina o le a sili atu ona lagonaina le malupuipuia i le mafaufau loloto ma le talanoaina o mea e faavavau le aoga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se isi Valaauga E Sili Ai [1999], 85). • Faitau faatasi o se korama le Alema 12:30 ma le Alema 42:13–15. Ia valaaulia alii talavou e vaavaai mo ni fuaitau o loo faaaoga e faamatala ai le ata o le faaolataga. O le a se mea o aoao mai e nei fuaitau e uiga i le fuafuaga? Faaali le vitio “O Loto o Alii o le a Toilalo ai i Latou,”; ma fai atu i alii talavou e vaavaai pe na faapefea ona faamanuiaina Elder Russell M. Nelson ona o le malamalama i le ata o le faaolataga. Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu 39 Aoao atu i le ala a le Faaola ni auala ua faamanuiaina ai i latou i lenei malamalama. Sa faia e le Faaola ni fesili sa faaosofia ai i latou sa Ia aoaoina ina ia mafaufau loloto i ai. Sa Ia fiailoa moni a latou tali. E mafai faapefea ona e faaaogaina fesili e fesoasoani atu ai i alii talavou ia mafaufau loloto e uiga i upumoni o le talalelei? • Ia mautinoa ua tofu tagata o le korama ma se kopi o le Faamaoni i le Faatuatua, ma ia atofa atu i alii talavou taitoatasi se numera mai le va o le 1 ma le 3. Ia fai atu ia i latou na tofia i le numera 1 ia aoao mea uma e mafai ona latou aoaoina mai le Faamaoni i le Faatuatua e uiga i le muai olaga (itulau e 115–16); fai atu ia i latou o le numera 2 e aoao e uiga i le olaga i le tino (itulau e 116); ma fai atu ia i latou o le numera 3 e aoao e uiga i le olaga pe a mavae le oti (itulau e 116–17). Tuu atu ia i latou e galulue i vaega o a latou numera e tapena se otootoga puupuu o mea latou te aoaoina, ma tuu atu e faailoa atu i le korama atoa. Ia valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau pe ono faapeī o latou olaga pe ana faapea latou te le maua lenei malamalama e uiga i le ata o le faaolataga. • Fai atu i alii talavou e faaaoga le saunoaga a Peresitene Thomas S. Monson “O Le Tausinioga o le Olaga” ma tusitusiga paia e saunia ai se tali i se tasi o fesili nei: O fea na ou sau ai? Aisea ua tatou i ai iinei? O fea tatou te o i ai pe a tatou tuua lenei olaga? Ia valaaulia i latou e faasoa atu a latou tali e pei o loo latou talanoa atu i se uo o se isi tapuaiga. Aisea e taua ai le iloa o tali i nei fesili? Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le ata o le faaolataga? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Taitai se talanoaga e uiga i le ala e musuia ai i tatou e le malamalama i le ata o le faaolataga ina ia avea ma ni tagata lelei atu ua umia le perisitua. 40 • Fai atu i tagata o le korama e faasoa mai lo latou agaga faafetai mo le ata o le faaolataga. Punaoa Filifilia Vaega mai le “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–17 Muai Olaga Ae e te lei fanau mai i luga o le fogaeleele, sa e nofo ai i le afioaga o lou Tama Faalelagi o se tasi o Ana fanau agaga. I lenei muai olaga, sa e auai i se fono sili faatasi ma nisi o fanau agaga a le Tama Faalelagi. I lena fono sili, sa faailoa atu ai e le Tama Faalelagi Lana fuafuaga sili o le fiafia (tagai Aperaamo 3:22–26). Ina ia ogatasi ma le fuafuaga o le fiafia, o lea na osifeagaiga ai Iesu Keriso, le Uluai Atalii o le Tama i le agaga, e avea ma Faaola (tagai Mose 4:2; Aperaamo 3:27). O e na mulimuli i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso na faataga e o mai i le lalolagi ia latou maua le poto masani i le olaga faitino ma alualu ai i luma e agai atu i le ola e faavavau. Na fouvale Lusifelo, se tasi atalii agaga o le Atua, i le fuafuaga ma “sa saili e faaumatia le faitalia o le tagata” (Mose 4:3) Sa avea o ia ma Satani, ma tuliesea faatasi ma e na mulimuli ia te ia mai le lagi ma taofia ai faamanuiaga o le mauaina o se tino faaletino ma le poto masani i le olaga faitino (tagai Mose 4:4; Aperaamo 3:27–28). I le gasologa o lou i ai i le muai olaga, sa atiina ae ai lou faasinomaga ma faateleina ai lou malosi faaleagaga. I le faamanuiaina la i le meaalofa o le faitalia, na tatou faia ai ni faaiuga taua, e pei o le faaiuga e mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi (tagai 2 Nifae 2:27). O nei filifiliga e i ai sona aafiaga i lou olaga i na taimi ma le taimi nei. Sa e tupu ae i le malamalama ma e aoao e te alofa ma fiafia i le upumoni, ma sa e saunia ai e te sau i le fogaeleele, lea e mafai ai ona faaauau pea ona e agai i luma. Olaga Faaletino Ua e maua nei aafiaga o le olaga faitino. E tuufaatasi o tatou agaga ma o tatou tino faaletino, e maua ai e i tatou avanoa e tuputupu ae ai ma atiina ae i auala ia na lē mafai ona maua i lo tatou muai olaga. O lenei vaega o lou olaga o se taimi o le aoaoina lea e mafai ai ona e faamaoniaina oe lava, filifili ai e sau ia Keriso, ma saunia ai ina ia agavaa mo le olaga e faavavau. O se taimi foi e mafai ai ona e fesoasoani atu i isi ina ia latou mauaina upumoni ma mauaina se molimau i le ata o le faaolataga. Olaga pe a mavae le Oti Pe a e oti, o le a alu atu lou agaga i le lalolagi o agaga ma faatali ai le toetu. I le taimi o le toetu, o le a tuufaatasia lou agaga ma lou tino, ma o le a faamasinoina oe ma tuuina atu ai i se malo o le mamalu. O le mamalu o le a e ulu atu i ai, o le a faalagolago lea i le loloto o lou liua ma lou usiusitai i poloaiga a le Alii. E faalagolago i le ala na e “talia ai le mau ia Iesu” (MF&F 76:51; tagai foi i fuaiupu e 74, 79, 101). 41 FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA O le a le mea na tupu i le muai olaga? Ae tatou te lei fananau mai, sa tatou mau faatasi ma le Tama Faalelagi o ni Ana fanau faaleagaga. I le Fono i le Lagi, sa faailoa mai ai e le Tama ia i tatou ia Lana ata o le faaolataga, ma o Iesu Keriso sa filifilia e avea ma o tatou Faaola. Sa taumafai Satani e sui le fuafuaga, i le aveese o lo tatou faitalia, ma sa faapea ona tuliesea ai o ia ma e na mulimuli ia te ia. Sa tatou taliaina le fuafuaga a le tatou Tama ma filifili e mulimuli ia Iesu Keriso. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i filifiliga ua e faia i le olaga. O a ni aafiaga o lou malamalama i le muai olaga i na filifiliga? O le a faapefea ona aafia lou faasinomaga e faavavau i au filifiliga? O a ni filifiliga o loo faia e alii talavou i le taimi nei o le a faamanuiaina ai o latou olaga i le faavavau? O a ni filifiliga e mafai ona faia ni aafiaga le lelei i o latou faasinomaga e faavavau? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua e lagona le faaosofia o oe e faasoa atu i le korama? Ieremia 1:5; Alema 13:3 (Sa valaauina ma filifilia e ua umia le Perisitua a o le’i amataina le lalolagi) Aperaamo 3:22–26 (O a tatou filifiliga i le muai olaga ua mafai ai ona tatou o mai i le lalolagi) Faaaliga 12:9–11; Mose 4:1–4 (O loo taumafai Satani e faatamaia le faitalia o le tagata ma ua tulia ai i fafo) “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–16 Vitio: “O Le Ata o le Faaolataga”; tagai foi i le DVD Punaoa Vaaia o le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 42 Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu se mau latou te manatua mai le fonotaga a le korama i le vaiaso ua tuanai. Fai atu ia i latou e talanoa e uiga i se mea sa latou aoaoina mai ai. • Fai atu i alii talavou e mafaufau e uiga, ma faasoa atu soo se filifiliga amiotonu sa latou faia i le taimi ua tuanai, ma pe o faapefea ona faamanuiaina o latou olaga ona o na filifiliga. Ona fai atu lea i ai e ta’u mai se filifiliga sa latou faia ae latou te le’i fananau mai. O le a se aafiaga o lenei filifiliga i o latou olaga? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le muai olaga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou taitoatasi e faitau se tasi o mau nei: Ieremia 1:5; Alema 13:3; Aperaamo 3:22–23. Valaaulia alii talavou e vaavaai mo upumoni latou te aoaoina mai nei mau e uiga i le muai olaga. E faapefea ona faia e nei upumoni e uiga i le muai olaga se aafiaga i le ala tatou te vaai ai i o tatou olaga i le tino? • Fai atu i alii talavou e fai se lisi o nisi o luitau e feagai ma tagata i le gasologa o le olaga nei. Ia valaaulia i latou e faitau e uiga i le muai olaga i le Faamaoni i le Faatuatua (itulau 115– 16), ma vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ai i tagata e mafaufau i se tasi o ono manaomia ona iloa nei upumoni, ma uunaia i latou e mafaufau i ni auala e mafai ona latou faasoa atu ai a latou molimau e uiga i le ata o le faaolataga. • Fai atu i alii talavou e faitau le Mose 4:1–2 ma vaavaai mo mea latou te aoaoina e uiga i le Faaola ma Satani i le Fono i le Lagi. O a ni mea ua tatou iloa e uiga i taunuuga o gaoioiga a Satani mai le fuaiupu e 3–4? O faapefea ona faaauau lenei feteenaiga i le lalolagi i aso nei? O le a le tiute o le Faaola i lenei feteenaiga? O le a lo tatou tiute? Ia valaaulia alii talavou e faailoa atu o latou lagona e uiga i le Faaola ma Lona naunau e mulimuli i le fuafuaga a Lona Tama. Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le muai olaga? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia tagata o le korama e faasoa atu ni manatu po o lagona sa latou maua i le taimi o le lesona. O a ni mea ua musuia i latou e fai o le a faamanuiaina ai o latou aiga po o le korama? • Faasoa atu lana molimau e uiga i mea sa aoaoina atu. Motugaafa faafaiaoga “Ia faaeteete ina ia aua ne’i tuuina atu ni fesili e faatupu ai ni finauga po o ni mataupu ma’aleale. Aua le tuuina atu fesili e faatupuina ai le masalosalo pe oo atu ai i ni talanoaga e le mafai ona faamalamalamaina. Ia mautinoa o au fesili e taitaiina atu ai tagata o loo aoaoina i se lotogatasi i le faatuatua ma le alofa” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). Aoao atu i le ala a le Faaola Sa faasoa mai e le Faaola ni tala faigofie, faataoto, ma ni faataitaiga moni o le olaga sa malamalama i ai Ona au soo. O le lesona lenei e tuuina atu ai se avanoa sili mo oe e faasoa atu ai faataitaiga o filifiliga sa e faia ua faapea ona suia ai lou olaga. O a ni aafiaga e mafai ona faasoa mai e alii talavou? 43 Punaoa Filifilia Vaega mai le “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–17 Muai Olaga Ae e te lei fanau mai i luga o le fogaeleele, sa e nofo ai i le afioaga o lou Tama Faalelagi o se tasi o Ana fanau agaga. I lenei muai olaga, sa e auai i se fono sili faatasi ma nisi o fanau agaga a le Tama Faalelagi. I lena fono sili, sa faailoa atu ai e le Tama Faalelagi Lana fuafuaga sili o le fiafia (tagai Aperaamo 3:22–26). Ina ia ogatasi ma le fuafuaga o le fiafia, o lea na osifeagaiga ai Iesu Keriso, le Uluai Atalii o le Tama i le agaga, e avea ma Faaola (tagai Mose 4:2; Aperaamo 3:27). O e na mulimuli i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso na faataga e o mai i le lalolagi ia latou maua le poto masani i le olaga faitino ma alualu ai i luma e agai atu i le ola e faavavau. Na fouvale Lusifelo, se 44 tasi atalii agaga o le Atua, i le fuafuaga ma “sa saili e faaumatia le faitalia o le tagata” (Mose 4:3) Sa avea o ia ma Satani, ma tuliesea faatasi ma e na mulimuli ia te ia mai le lagi ma taofia ai faamanuiaga o le mauaina o se tino faaletino ma le poto masani i le olaga faitino (tagai Mose 4:4; Aperaamo 3:27–28). I le gasologa o lou i ai i le muai olaga, sa atiina ae ai lou faasinomaga ma faateleina ai lou malosi faaleagaga. I le faamanuiaina la i le meaalofa o le faitalia, na tatou faia ai ni faaiuga taua, e pei o le faaiuga e mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi (tagai 2 Nifae 2:27). O nei filifiliga e i ai sona aafiaga i lou olaga i na taimi ma le taimi nei. Sa e tupu ae i le malamalama ma e aoao e te alofa ma fiafia i le upumoni, ma sa e saunia ai e te sau i le fogaeleele, lea e mafai ai ona faaauau pea ona e agai i luma. FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA O le a le faamoemoega o le olaga? I le olaga lenei ua tatou maua ai ni tino faaletino ma tofotofoina ina ia iloa ai pe o le a tatou usitai i poloaiga a le Atua. O o tatou aafiaga i le aluga o le olaga nei ua fuafuaina e fesoasoani ia i tatou ia avea atili e pei o lo tatou Tama Faalelagi. Saunia oe lava ia faaleagaga O faapefea ona e maua le olioli i lenei olaga? O a ni aafiaga ua fesoasoani e te tuputupu ae ai faaleagaga? O a ni mea o fai e alii talavou e avea atili ai e pei o le Tama Faalelagi? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua e lagona ua musuia oe e faasoa atu i le korama? 2 Nifae 2:25 (Ua faia i tatou ia tatou maua le olioli) Alema 12:25; 34:32; 42:4 (O le olaga lenei o se taimi lea e tofotofoina ai ma saunia ai e fetaiai ma le Atua) 3 Nifae 12:3–12 (Sa ta’u mai e le Faaola nisi o uiga auaumama faaleatua) 3 Nifae 12:48 (E finagalo le Tama Faalelagi ia tatou atoatoa e pei ona atoatoa o Ia) “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,”Ensign ma le Liahona, Nov. 2010, 129. Thomas S. Monson, “O le Tausinioga o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 90–93 Dieter F. Uchtdorf, “E uiga i Faanoanoaga ma Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 “Ata o le Faaolataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 115–16 Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 45 • Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea sa latou aoaoina i le lesona o le vaiaso talu ai. Ua faapefea ona aafia o latou olaga i le lesona? O le a se mea ua ese lo latou faia ona o mea ua latou aoaoina? O a ni faamanuiaga ua ala mai i a latou faatinoga? • Faaali atu se manoa e i ai ni faapona e nonoa i le ogatotonu. Faamalamalama atu le auala e mafai ona faatusa ai le faapona i lenei olaga, ae o isi mea uma o loo i le isi itu o le faapona ua faatusa i le olaga i le tino ma mea uma o loo i le isi itu e faatusa i le olaga pe a mavae le olaga nei. E mafai ona avea lenei mea o se fesoasoani vaaia e faatatau atu i ai i le aluga o le fonotaga a le korama. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ia avea le faataupupula atu i mata o i latou o loo aoaoina e avea ma auala e faatosina mai ai i latou i lesona. Afai e te aoao atu i le faaaogaina o le faataupupula atu i o latou mata, o loo taulai atu lou naunautai ia i latou o loo e aoaoina nai lo mea o loo faaaoga i le lesona. O le pupula sa’o atu i mata a o e faalogo atu ia latou faamatalaga ma fesili e fesoasoani latou te iloa ai o loo e naunau i mea o loo latou fai mai ai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 75). O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani ai i tagata o le korama e aoao e uiga i le faamoemoega o le olaga. O le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, ia filifili se vaega se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Ia valaaulia alii talavou e suesue i mau o loo i lenei otootoga ma faasoa atu mea ua latou aoaoina e uiga i le faamoemoega o le olaga lenei (e mafai foi ona latou suesue i le Faamaoni i le Faatuatua, itulau 115–16). E faapefea ona aafia filifiliga tatou te faia i lo tatou iloaina o lenei faamoemoega? • Ia valaaulia alii talavou e faitau le Faaamuia o loo i le 3 Nifae 12:3–12 ma vaavaai mo uiga auaumama e finagalo le Tama Faaleleagi ia tatou atiina ae i o tatou olaga i le tino. Fai atu ia i latou e mafaufau i tagata o loo i tusitusiga paia po o o latou lava olaga o e faataitaia nei uiga lelei. E faapefea ona fesoasoani aoaoga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 12 ia tatou malamalama ai i lo tatou faamoemoega o ni atalii o le Atua? • Tuu atu i tagata taitoatasi o le korama se kopi o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” fai atu i ai e faitau atu ma faailoga upu ma fuaitau o loo aoao atu ia te ia e uiga i ona faamoemoega o se atalii o le Atua. Valaaulia alii talavou e faasoa atu mea na latou faailogaina ma faamatala atu pe aisea e aoga ai ia i latou. • Tofi alii talavou taitoatasi e faitau e uiga i se mea na salamo ai o loo taua i le saunoaga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “E uiga i Faanoanoaga ma Filifiliga,” a o vaavaai mo mea na te aoaoina e uiga i le faamoemoega o le olaga. Fai atu ia te ia e sue se tagata o le korama sa faitau i se isi mea e ese mai na salamo ai. Valaaulia i latou e faasoa i le tasi ma le isi mea ua latou aoaoina, ma fesili atu i ni isi o alii talavou e faasoa atu i le korama atoa. Valaaulia i latou e mafaufau i mea e manaomia ona latou faia e aloese ai mai le oo i nei mea e salamo ai i o latou lava olaga. Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le faamoemoega o le olaga? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata o le a aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? 46 Aoao atu i le ala a le Faaola Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau e uiga i mea sa aoaoina. • Ia uunaia tagata o le korama e faatino soo se uunaiga latou te maua i le taimi o le fonotaga a le korama. Sa valaaulia e le Faaola ia Ona soo e molimau atu. Mo se faataitaiga, sa Ia fesili atu i Ona soo, “Pe se a la outou upu ia te a’u?” Mataio 16:15. A e tuuina atu ni fesili musuia i alii talavou, o a latou tali e mafai ona avea o ni avanoa e molimau atu ai. 47 Punaoa Filifilia O LE AIGA O SE FOLAFOLAGA I LE LALOLAGI O O LE AU PERESITENE SILI MA LE AUFONO A APOSETOLO E TOASEFULULUA O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI I MATOU, O LE AU PERESITENE SILI ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, matou te ta’utino atu ma le faamaoni, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau. O TAGATA UMA —tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai ma se natura paia ma se taunuuga. O le tulaga tane po o le fafine [o le tagata] o se vaega taua lea o le mua’i olaga, olaga faitino, ma le faasinomaga e faavavau ma le faamoemoega. I LE MUAI OLAGA, sa iloa ma tapua’i atalii ma afafine agaga i le Atua o lo latou Tama e Faavavau ma sa [latou] talia Lana fuafuaga e mafai ai e Lana fanau ona maua se tino faaletino ma maua le tomai faalelalolagi latou te maua ai le atoatoaga ma iloa tino ai lo latou taunuuga paia o ni suli o le ola e faavavau. O le fuafuaga paia o le fiafia, ua mafai ai ona faaauau fegalegaleaiga faaleaiga i tala atu o le tuugamau. Ua mafai i sauniga paia ma feagaiga ua maua i malumalu paia ona toe foi atu ai tagata taitoatasi i le afioaga o le Atua ma toe faatasia ai aiga e faavavau. O LE ULUAI POLOAIGA na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva, e faatatau i lo la agavaa mo le tulaga faamātua, o se tane ma se ava. Matou te ta’utino atu o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina. Matou te toe ta’utino atu foi ua poloai mai le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le ava, e tatau ona faaaogaina ai. MATOU TE TA’UTINO ATU o le ala ua foafoaina ai le ola faitino, ua faatuina i le finagalo paia. Matou te faamaonia le paia o le ola ma lona taua i le fuafuaga e faavavau a le Atua. O LE TANE MA LE AVA ua i ai se tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi ma a la fanau. “O fanau o le tofi lea mai le Alii” (Salamo 127:3). Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia faaletino ma le faaleagaga, ma ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaa’i, ia tausia poloaiga a le Atua ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea latou te nonofo ai. O tane ma ava—tina ma tamā—o le a latou tali atu i le Atua mo le faataunuuina o nei mea e ao ona faia. O LE AIGA ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau. E tatau ona fanauina fanau i totonu o feagaiga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tamā ma se tina o ē ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa feagaiga faaleulugalii. E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia, e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi. I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa. O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai, e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi. E tatau i aiga lautele ona tuuina atu le lagolago pe a manaomia. MATOU TE LAPATA’I ATU o tagata taitoatasi o ē ua solia feagaiga o le ola mama, o ē faasaunoa i taitoalua po o fanau, o ē ua faatalalē i le faataunuuina o tiutetauave faaleaiga, o le a i ai se aso tou te tutū atu ai e tali atu i luma o le Atua. E le gata i lea, matou te lapata’i atu foi, o le faamalepeina o le aiga o le a aumai ai i tagata taitoatasi, alaalafaga, ma malo, faafanoga ia na ulua’i ta’u mai e perofeta anamua ma aso nei. MATOU TE VALAAU ATU i tamalii ma failauga ma taitai o malo i soo se mea ina ia faalauiloa atu na fua faatatau ua fuafuaina ina ia faatumauina ma faamalosia le aiga o se iunite faavae o malo. Sa fofogaina lenei folafolaga e le Susuga a Peresitene Gordon B. Hinckley, o se vaega o lana savali i le Sauniga Aoao a le Aualofa sa faia i le aso 23 o Setema, 1995 i le Aai o Sate Leki, Iuta. 48 FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA Aisea e afaina ai filifiliga ou te faia? Ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le faitalia tatau, le tomai e filifili ai ma faatino mo i tatou lava. E ui ina tatou saoloto e fai a tatou lava filifiliga, ae e le mafai ona tatou filifilia taunuuga o na filifiliga. O filifiliga lelei e oo atu ai i le fiafia tumau ma le ola e faavavau. Afai tatou te ole atu ia te Ia, o le a fesoasoani mai le Tama Faalelagi ia tatou faia filifiliga poto. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau loloto i faaiuga taua sa e faia i lou olaga. Na faapefea ona faia e nei faaiuga se aafiaga ia te oe ma isi? O a ni mea ua e aoaoina mai ai? A o e tatalo mo alii talavou taitoatasi, ia mafaufau loloto i faaiuga o loo ia faia. O le a faapefea ona aafia o ia i le taimi nei ma i le lumanai i nei faaiuga? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le taua o le faia o filifiliga poto? Iosua 24:15 (E mafai ona tatou filifili e auauna i le Alii) Ioane 14:15 (O a tatou filifiliga lelei e faaali atu ai lo tatou alolofa i le Tama Faalelagi ma lo latou naunau e fai Lona finagalo) 2 Nifae 2:16, 27; Helamana 14:30–31 (Ua tatou saoloto e filifili ma faatino mo i tatou lava) Moronae 7:14–15 (Ua tuuina mai ia i tatou e faamasino i le va o le lelei ma le leaga) Russell M. Nelson, “O Filifiliga mo le Faavavau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Quentin L. Cook, “O Auega a Ieremia: Faaeteete i le Nofopologa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “Saolotoga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 150–51 “Faitalia ma le Tali Atu mo A’u Lava,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 2–3 Vitio: “Tumau i Totonu o Laina”; “Aua le Atuatuvale” Thomas S. Monson, “O R e Tolu o Filifiliga,” Ensign ma le Liahona, Nov. 2010, 67–70. Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 49 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Faaali atu se mea faitino e faatusa i ai se mea sa aoaoina e alii talavou i le vaiaso ua te’a, ma valaaulia i latou e faasoa atu po o le a le faiā a le mea faitino i se mea sa latou aoaoina. • Faaigoa se tasi tulimanu o se fasilaau i le “Filifiliga” ae o le isi i le “Taunuuga,” ma ia faaaoga e faaali ai o filifiliga uma tatou te faia ua pipii ai foi ma sona taunuuga (o nisi e lelei, o nisi taimi e le lelei). Ia valaaulia se alii talavou e uu le fasilaau a o e faamalamalamaina se filifiliga e ono feagai ma ia. E mafai e le alii talavou ona faamatala le taunuuga o lena filifiliga. Ia talanoaina le auala e aafia ai o tatou olaga, aiga, ma auaunaga faaleperisitua ona o a tatou filifiliga. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Aua e te popole pe afai e fifilemu mo ni nai sekone ia tagata o loo e aoaoina pe a uma ona e tuuina atu le fesili. Aua e te taliina lau lava fesili; tuu atu se taimi mo tagata o loo aoaoina e mafaufau ai i ni tali. Ae peitai, o le faaumiumi o le leai o se pisa e faailoa mai ai latou te le o malamalama i le fesili ma e manaomia ai lou toe faaupuina atu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 72). 50 O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le aoaoga faavae o le faitalia. O le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se tagata o le korama e aoao atu se vaega o le lesona lenei. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le faitalia (tagai i le itulau “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Valaaulia alii talavou taitoatasi e faitau filemu le “Filifiliga Saoloto ma le Tali Atu mo A’u Lava” i le Mo Le Malosi o le Autalavou ma faasoa mai mea e faagaeetia ai o ia. Ona filifili lea e tagata o le korama se isi tulaga faatauaina i le tusi ma faasoa atu nisi o filifiliga sa latou faia e faatatau i lena tulaga faatauaina ma faamanuiaga na oo mai i na filifiliga. Mo se faataitaiga, e te ono talanoaina o se korama ia faamanuiaga sa latou mauaina mai le mulimuli i le fautuaga e aloese mai mausa o [vailaau faasaina] (tagai i le itulau e 27). • Tuu atu ia tofu alii talavou ma se vaega o le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “O R e Tolu o Filifiliga” po o le lauga a Elder Quentin L. Cook “O Auega a Ieremia: Faaeteete i le Nofopologa” e faitau na o ia. Ona valaaulia lea o alii talavou e faasoa mai ni mea na faagaeetia ai i latou. E mafai ona latou faia lenei mea i ni vaega toalaiti pe ma le korama atoa. Valaaulia i latou e talanoa pe na faapefea ona fesoasoani le fautuaga sa latou suesueina latou te faia ai ni filifiliga sili ona lelei. • Faaaoga se mea faapipii po o se manoa e fai ai se “V” i luga o le fola o le potuaoga. Valaaulia se alii talavou e amata i le mea o loo fetaui ai le mea faapipii po o le manoa ma savali agai i lalo o le “V” ma ia tumau ai pea le vae e tasi i itu taitasi E iu lava ona ia manaomia le filifili e savali i le tasi itu o le mea faapipii. Valaaulia ia alii talavou e faamatala mai se mea sa latou aoaoina e uiga i filifiliga mai lenei aafiaga. Valaaulia ia alii talavou e faitau le parakalafa muamua o le lauga a Elder Russell M. Nelson “O Filifiliga mo le Faavavau” ma faailoa mai ia fuaitau latou te mananao e manatua. Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai po o le a so latou manatu i le fuaitau “o filifiliga e fuafua ai taunuuga” po o taunuuga o isi fuaitau mai le lauga a Elder Nelson. • Ia valaaulia ia alii talavou taitoatasi e sue se faataitaiga o se tagata o faia se filifiliga i tusitusiga paia (mo se faataitaiga, e mafai ona latou faatusatusaina filifiliga sa fai e Nifae ma filifiliga sa fai e Lamana ma Lemuelu o loo i le 1 Nifae 3:1–8 ma isi vaega i le 1 Nifae). O a taunuuga o nei filifiliga? Na aafia faapefea isi i ia filifiliga? • Faaali atu se tasi o vitio ua fautuaina i lenei otootoga. Ia valaaulia tagata o le korama e vaavaai mo taunuuga o filifiliga sa fai e alii talavou o loo i le vitio. Fai atu ia i latou e faasoa atu mea ua latou maua. Valaaulia i latou e faasoa atu aafiaga ia na latou faia ai se filifiliga sa matuai loloto lava ona taunuuga. Valaaulia alii talavou taitoatasi e faitau se mau se tasi o loo i lenei otootoga ma faasoa atu pe mafai faapefea ona fesoasoani ia te ia e fai ai filifiliga sa’o i le lumanai. Aoao atu i le ala a le Faaola Sa faasoa mai e le Faaola ni tala faigofie, faataoto, ma ni faataitaiga moni o le olaga sa malamalama i ai Ona soo. O le lesona lenei e tuuina atu ai se avanoa sili mo oe e faasoa atu ai faataitaiga o filifiliga sa e faia ua faapea ona suia ai lou olaga. O a ni aafiaga e mafai ona faasoa mai e alii talavou? Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama lelei i le aoaoga faavae o le faitalia? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Ia faasoa atu ni faataitaiga o filifiliga lelei sa ia faia ma faamatala pe na faapefea ona aafia lona olaga ma olaga o isi, e aofia ai lona aiga, i na filifiliga. E mafai foi ona ia valaaulia isi tagata o le korama e faasoa atu. • Ia valaaulia tagata o le korama e iloilo e le tagata lava ia ia filifiliga o loo latou faia e aafia ai lo latou mafai ona avea o ni tagata faamaoni e umia le perisitua. E mafai ona ia uunaia i latou e fuafua ni auala e faaleleia atili ai. 51 Punaoa Filifilia Faitalia ma le Tali Atu mo Oe Lava Ia Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 2–3 Ua tuuina atu e lou Tama Faalelagi ia te oe le faitalia, o le tomai e filifili ai le sao mai le sese, ma galue ai mo oe lava ia. E sosoo atu ma le tuuina atu o le ola lava ia, o le aia tatau e taitaia ai lou olaga o se tasi lea o meaalofa silisili a le Atua ia te oe. A o e i ai i lenei lalolagi, o le a tofotofoina oe ina ia iloa ai pe o le a e faaaogaina lou faitalia e faaali atu ai lou alofa i le Atua e ala i le tausia o Ana poloaiga. E mafai ona taialaina oe e le Agaga Paia i le faaaogaina ma le amiotonu o lou faitalia. O lau matafaioi le faia o au filifiliga. E manatu tele mai le Atua ia te oe ma o le a fesoasoani ia te oe i le faia o filifiliga lelei, e tusa lava pe faaaoga e lou aiga po o uo o latou faitalia i auala e le sa’o. Ia i ai lou lototoa a’ia’i e tu mausali ai e usiusitai i le finagalo o le Atua, e tusa lava pe e te tu na o oe. A o e faia lenei mea, ua e faia se faataitaiga mo isi e mulimuli ai. E ui ina e saoloto e filifili lau lava ala o taga fai, e te le saoloto e filifili taunuuga. Pe lelei pe leaga, o le a mulimuli mai taunuuga o se iuga masani lava o filifiliga e te faia. O nisi amioga e agasala ai, e ono oo mai ai le fiafia faalelalolagi mo se taimi, ae o na filifiliga e faatuai ai lou alualu i luma ma oo atu ai i 52 le lotolotoi o le lototiga ma le faanoanoa. O filifiliga amiotonu e taitai atu ai i le fiafia tumau ma le ola faavavau. Ia manatua, o le saolotoga moni e oo mai i le faaaogaina o lou faitalia e filifili ai le usiusitai; o le aveesea o le saolotoga e oo mai i le filifilia o le le usiusitai. O lau matafaioi foi le atiina ae o tomai ma taleni ua tuuina atu e le Tama Faalelagi ia te oe. E te tali atu ia te Ia pe o a mea o e faia i au taleni ma pe o faapefea foi ona e faaaogaina ou taimi. Filifili e fai mea lelei e tele i lou lava loto malie. Fuaitau mai ia Russell M. Nelson, “O Filifiliga mo le Faavavau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 O’u uso e ma tuafafine pele, o aso taitasi o se aso o faiga filifiliga. Ua aoao mai e Peresitene Thomas S. Monson e faapea “o filifiliga e fuafua ai taunuuga.” O le faaaogaina ma le poto o lou saolotoga e fai ai a oe lava filifiliga, e taua i lou tuputupu ae faaleagaga, i le taimi nei ma mo le faavavau. Ua e laitiiti tele e aoao, pe ua e matua tele mo se suiga. O lou naunautaiga ina ia aoaoina ma suia e sau mai se taumafaiga e musuia faalelagi mo le alualu i luma e faavavau. O aso taitasi e aumai ai se avanoa mo filifiliga mo le faavavau. FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA Aisea e oo mai ai tofotofoga ia i tatou? O se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi, le ao ona tatou oo i faigata i le olaga nei. I nisi o tulaga, o faigata e oo mai o le taunuuga o a tatou lava filifiliga le lelei po o filifiliga a isi. O isi tofotofoga o se vaega masani lava o lo tatou aafiaga i le tino. E ui ina faigata, ae o o tatou luitau e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tuputupu ae ai faaleagaga ma avea atili ai e pei o Iesu Keriso. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i tofotofoga sa e oo i ai i lou olaga. Na faapefea ona faamalosia oe e le Faaola i le gasologa o nei taimi faigata? O nisi o alii talavou e te aoaoina atonu ua uma ona feagai ma ni tofotofoga ogaoga. O i latou uma lava o le a manaomia ona faalagolago i le alofa mutimutivale o le Faaola e maua ai le fesoasoani i le taimi o tofotofoga i o latou olaga atoa Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a ni lagona e te maua a o e suesue? 2 Nifae 2:11 (E ao lava ona i ai le faafeagai i mea uma) Mosaea 23:21 (E tuuina mai e le Atua ia i tatou ia faigata e tofotofo ai lo tatou faatuatua) Eteru 12:27 (E aumai e le Atua ia i tatou vaivaiga ina ia tatou lotomaualalo ai) MF&F 101:1–9 (O nisi o faigata e oo mai ona o a tatou lava filifiliga le lelei) MF&F 121:7–8; 122:4–9 (O tofotofoga tatou te maua ai le potomasani ma e mo lo tatou lava lelei) Thomas S. Monson, “Ou Te Le Tuua Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia te Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Henry B. Eyring, “Mauga e Aea,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 23–26 Neil L. Andersen, “Tofotofoga o Lou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 “Faigata,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 6–10 Vitio: “O le a Siitia e le Atua i Tatou i Luga,”“E Mafai e le Perisitua ona Faamalosia o Tatou Aiga i Tofotofoga,”“Toe Atinaeina o Olaga” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 53 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e mafaufau ma tusi i lalo se mea se tasi sa latou aoaoina i le vaiaso talu ai ma faasoa mai i le korama. Faaaoga lenei mea o se vaega e amata ai mo le faailoaina atu o le lesona o le vaiaso lenei. • Tusi fesili nei i luga o le laupapa, ona talanoaina lea o se korama: Aisea e oo mai ai ia i tatou faigata? O a ni pogai o o tatou tofotofoga? E faapefea ona tatou aoao mai o tatou tofotofoga? Tusi i luga o le laupapa se ata o se fasi koale ma se taimane. Fesili atu i alii talavou pe faapefea ona gaosi mai ia taimane mai i le koale (e ala i le matuai tu’iina ma le tunuina mo se taimi umi lava). O le a se mea ua aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i faigata? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ia faatulaga nofoa i totonu o le potu ina ia mafai ai ona e vaai atu i mata o tagata taitoatasi ma ia mafai e tagata taitoatasi ona vaai mai i ou foliga” (O Le Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 75). O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le faamoemoega o faigata. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi i lalo se tofotofoga o loo i ai ia te ia po o i ai i se tasi o lona aiga. Valaaulia alii talavou e suesue i mau o loo i lenei otootoga po o isi mau latou te iloa e maua ai se mea o aoao mai ai le mafuaaga e oo mai ai faigata ia i tatou. Valaaulia i latou e faasoa atu mea latou te maua. E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mau e foia le tofotofoga na latou tusia • Faitau faatasi ia parakalafa muamua e lua o le “Faigata” i le Faamaoni i le Faatuatua. O le a le matafaioi o faigata i le fuafuaga a le Tama Faalelagi? Tuu atu i tagata taitoatasi o le korama se vaega se tasi o vaega e tolu o loo totoe e uiga i faigata i le Faamaoni i le Faatuatua, ma fai atu i le alii talavou e sauni e aoao atu i tagata uma o le korama le mea ua latou aoao mai a 54 latou vaega. Uunaia i latou e faasoa atu se ala po o se aafiaga patino e faatatau i mea sa latou faitauina. • Tusi se laina e alu i lalo o le ogatotonu o le laupapa, ma tusi ai “Aisea e oo mai ai tofotofoga ia i tatou?” i le pito i luga o se tasi koluma ma le “E mafai faapefea ona tatou fetaiai ma luitau i o tatou olaga?” i luga o le isi koluma. Vaevae le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “Ou Te Le Tuua Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia te Oe” i ni vaega, ma tuu atu ia tofu alii talavou ma se vaega e faitau. Fai i alii talavou e tagai mo tali i nei fesili ma tusi a latou tali i le laupapa i le koluma talafeagai. O a ni malamalamaaga o le a maua e alii talavou mai le lauga a Peresitene Monson? • Valaaulia alii talavou e faitau i le aafiaga o Peresitene Henry B. Eyring i le fausiaina o faavae mo fale (e pei ona faamatalaina i lana saunoaga “Mauga e Aea”). O le a se mea latou te aoao mai ia Peresitene Eyring e uiga i le saunia faaleagaga e fetaiai ma faigata? O a ni mea o loo fai e alii talavou i le taimi nei e saunia ai mo faigata latou te ono feagai i le lumanai? • Faatasi ai ma se faatagaga mai le epikopo, ia valaaulia tamā o alii talavou e faasoa atu i le korama auala ua fesoasoani ai Iesu Keriso ia i latou e manumalo ai i tofotofoga. O a ni mea sa latou aoao mai o latou aafiaga i faigata? Fai atu i tamā e faasoa atu se mau o se vaega o le talanoaga. • Fai i alii talavou e faitau ia parakalafa e fa mai le lauga a Elder Neil L. Andersen “Tofotofoina o Lo Outou Faatuatua,” e amata i le “O nei tofotofoga faigata ua mamanuina e faamalolosia atili ai oe,” pe faaali se tasi o vitio o fautuaina mai i lenei otootoga. Valaaulia ia alii talavou e mafaufau loloto i le fesili “Aisea e oo mai ai tofotofoga ia i tatou?” ao latou faitau pe matamata. O le a se mea o latou aoao mai lenei lauga po o vitio e mafai ona fesoasoani ia i latou ia iloa le mea e fai pe a oo mai faigata po o tofotofoga? Aoao atu i le ala a le Faaola Sa faaaoga e le Faaola ia tusitusiga paia e aoao ma molimau mai ai e uiga i Lana misiona. O le lesona lenei o loo i ai le tele o mau mamana o loo aoao mai ai le ala o le a faamalosia ai e le Faaola i tatou i taimi o o tatou tofotofoga. A o suesue ma talanoa alii talavou i nei mau, o le a molimau mai le Agaga Paia i lo latou moni. Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le aso. Pe latou te malamalama i le pogai e oo mai ai faigata ia i tatou? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? O i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata o le a aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Taitaia se talanoaga e uiga i auala e mafai ai e le korama ona faataunuu lo latou tiute faaleperisitua o le fesoasoani atu i isi i o latou tofotofoga. E mafai ona latou tusia ni fuafuaga e fesoasoani ai ia i latou i le vaega “Auauna Atu i Isi” i a latou tusi Tiute i le Atua. • Faasoa atu lana molimau i le ala na faamalosia ai e le Faaola o ia i taimi o tofotofoga. 55 Punaoa Filifilia Vaega mai le “Puapuaga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 6–10 O se vaega o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi, lou fetaiai ma puapuaga i le taimi o le olaga faaletino. O tofotofoga, o mea e le fiafia ai, faanoanoaga, ma’i, ma le loto tiga, o ni vaega faigata o le olaga, ae peitai e mafai ona latou taitaiina atu ai i le tuputupu a’e faaleagaga, faaleleia atili, ma le alualu i luma a o e liliu atu i le Alii. O puapuaga e eseese mafuaaga e oo mai ai. E ono mafai ona lua fetaiai ma tofotofoga, o se taunuuga lea o lou faamaualuga ma le le usiusitai. O nei tofotofoga e mafai ona aloese mai ai e ala i le ola amiotonu. O isi tofotofoga o ni vaega faanatura o le olaga ma e ono oo mai i taimi o loo e ola amiotonu ai. Mo se faataitaiga, e mafai ona tupu ia te oe tofotofoga i taimi o ma’i, po o le le mautonu, po o le oti foi o e pele. E oo mai puapuaga i nisi o taimi ona o filifiliga le lelei ma upu ma gaoioiga faatiga a isi. Vaega mai se saunoaga a Henry B. Eyring, “O Mauga e A’ea,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 23–26 I le avea ai o se alii talavou, sa ou faigaluega i se konekarate i le fausiaina o fusi faavae ma faavae o fale fou. I le vevela o le taumafanafana, o se galuega faigata le saunia o le eleele mo taiala e sasaa i ai le 56 sima mo le fusi faavae. Sa leai ni masini. Sa matou faaaogaina se piki ma se suo. O le fausiaina o faavae mausali mo fale, o se galuega faigata i na aso. E manaomia ai foi le onosai. Ina ua uma ona sasaa le sima o le fusi faavae, sa matou faatalitali sei mago. Po o le a lo matou mananao e faagasolo le galuega, ae sa matou faatalitali foi ina ua uma ona sasaa le faavae a’o lei talaia taiala. Sa sili foi ona faagaeetia loto i se tufuga fou le mea sa foliga mai o se faagasologa e le malie ma alu ai le taimi, e tuu ai ma le faaeteete u’amea i totonu o taiala e faamalosi ai le faavae ua mae’a. I se auala foi faapena, e tatau ona saunia ma le faaeteete le eleele mo faavae o o tatou faatuatua ina ia tatalia ai afā o le a oo mai i olaga taitasi. O lena amataga mausali o se faavae o le faatuatua, o le amiosa’o o le tagata lava ia. O lo tatou filifilia o le sa’o e le aunoa, i soo se taimi e tuu mai ai i o tatou luma se filifiliga, e fatuina ai le eleele mautu i lalo o lo tatou faatuatua. E mafai ona amata i le taimi o laitiiti talu ai o agaga uma lava ua fananau mai ma le meaalofa foaifua o le Agaga o Keriso. O lena Agaga e mafai ai ona tatou iloa pe a tatou faia le mea sa’o i luma o le Atua ma pe a tatou faia se mea sese i Lana silafaga. FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA E mafai faapefea ona ou maua le mafanafana pe a maliu se tasi ou te alofa i ai? O le oti o se vaega taua o le ata o le faaolataga. Ina ia avea faapei o lo tatou Tama Faalelagi, e ao ona tatou oo i le oti ma maua ni tino toetutu, atoatoa. A tatou malamalama o le oti o se vaega o le fuafuaga o le Tama Faalelagi, ma na faatoilalo e Iesu Keriso le oti e ala i Lana Togiola, e mafai ona tatou maua le faamoemoe ma le toafilemu pe a maliu se tasi e pele [ia te oe]. Saunia oe lava ia faaleagaga Pe ua e maua pe na maua foi e isi e te iloaina le faamoemoe pe a maliliu ni isi e pele ia te i latou? O a ni mau po o ni mataupu faavae sa fesoasoani atu? Atonu ua uma ona feagai nisi o alii talavou ma se maliu o se tasi e pele [ia te i latou]. O le a oo uma i ai i latou i se aso. O le a se mea e te manao ia latou iloa o le a fesoasoani ai ia i latou? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a ni lagona e te maua a o e suesue? Mosaea 16:7–8 (O Le Toetu o Iesu Keriso ua aveese ai le tui o le oti) Mosaea 18:8–10; MF&F 81:5 (E tatau ona tatou faamafanafana atu ia i latou o e manaomia le faamafanafanaga) Alema 11:42–45 (Ona o le Toetu o le Faaola, o le a tatou toe maua ai o tatou tino) Alema 28:12; MF&F 42:45–46 (Tatou te faavauvau mo e ua maliliu, ae o le oti e suamalie ia i latou o e oti o i le Alii) Alema 40:11–14 (O le a ola pea o tatou agaga pe a tatou oti) MF&F 137:5–10 (Ua vaai Iosefa Samita i lona uso o Alavini, tamaiti laiti, ma isi o i le malo selesitila) MF&F 138 (Faaaliga a Peresitene Iosefa F. Samita e uiga i le lalolagi o agaga) Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—e Faaauau Pea le Tala,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 21–24; tagai foi i le vitio “Seia Tatou Toe Feiloai” Russell M. Nelson, “Faitotoa o le Oti,” Ensign, Iulai 1992, 90–93 Shayne M. Bowen, “ ‘Talu ai o loo Ola A’u, O le a Ola foi Outou,’ ” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 15–17 Vitio: “O Loo Avea Pea i Tatou o se Aiga,”“O le a Ia Fesoasoani ia te Oe” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou 57 tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • O a ni mea ua valaaulia alii talavou e fai o se taunuuga o mea sa latou aoaoina? Valaaulia i latou e faasoa mai pe faapefea ona avea le faatinoina o mea ua latou aoaoina ma aafiaga i o latou olaga ma olaga o o latou aiga ma uo. • Faasoa atu sou lava aafiaga, po o se aafiaga mai se isi tagata, e uiga i le mauaina o le toafilemu i le mavae ai o le maliu o se tasi e pele. Valaaulia alii talavou e faasoa atu o latou aafiaga. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O fesili e tusia i luga o le laupapa ae lei amataina le vasega o le a fesoasoani i tagata o loo aoaoina e amata ona mafaufau e uiga i autu ao lei amataina le lesona” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 100). O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le olaga pe a mavae le oti. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Ia valaaulia alii talavou e tusi i lalo a latou fesili, manatu, po o popolega e uiga i le oti, ona tuu atu lea latou te sue mo tali i mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga pe mai le saunoaga a Elder Russell M. Nelson “Faitotoa o le Oti.” Ia uunaia i latou e tusi i lalo ni mau faapitoa po o faamatalaga o loo ta’ua ai le tiute o le Faaola i le fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le oti. Fai atu ia i latou e faasoa atu mea ua latou maua. Valaaulia i latou e faasoa atu o latou lagona e uiga i mea ua faia e le Faaola mo i tatou. • Faaali le vitio “O le a Ia Tuuina atu ia te Oe le Fesoasoani,” ma valaaulia alii talavou e faasoa atu se mea sa faagaeetia ai i latou. A uma le vitio, talanoa pe o le a se eseesega e i ai le lalolagi pe ana faapea e iloa uma e 58 tagata le mea ua iloa e le alii talavou i le vitio. • Faasoa atu le tala e uiga ia Mrs. Patton mai le saunoaga a Peresitene Thomas S. Monson “Mrs. Patton—e Faaauau Pea le Tala,” pe faaali atu le vitio “Seia Tatou Toe Feiloai.” Fesili atu i alii talavou pe o le a sa latou tali atu i le fesili sa fesili ai Mrs. Patton ia Thomas Monson talavou. Ia faitau faatasi o se korama le Mosaea 18:8–10 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5. Ia talanoa i le tiutetauave o loo i ai i e umia le perisitua e tuuina atu le faamafanafanaga, lagolagosua, ma isi auaunaga faaleperisitua i aiga o e maliliu nisi e pele ia i latou. E mafai ona e valaaulia se sui o le au epikopo e auai i le talanoaga lenei. • Valaaulia le afa o le korama e faitau le tala e uiga ia Sister Ramirez o loo i le saunoaga a Elder Shayne M. Bowen “ ‘Ona o lo o Ou Ola, O le a Ola Foi Outou,’ ” ae valaaulia le isi afa e faitau le tala e uiga i le atalii o Elder Bowen o Tyson. Fai atu ia i latou e faasoa atu ni mea latou te aoao ai e uiga i auala e maua ai le mafanafana pe afai e maliu se tasi e pele ia i latou ma pe faapefea foi ona faamafanafana atu i isi. Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu soo se aafiaga sa latou oo i ai ina ua maliu se tasi e pele ia i latou. Na faapefea ona fesoasoani lo latou malamalama e uiga i le Togiola ma le ata o le faaolataga latou te maua ai le faamafanafanaga? Afai e talafeagai, faasoa atu sou lava aafiaga. • Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Fai atu i se tasi o vaega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:5– 10 ma le isi vaega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:57–58. Fai atu i alii talavou e talanoaina ia latou vaega ni mea o aoao mai e nei mau e uiga i mea o le a tutupu pe a mavae le oti. Ona talanoa lea faatasi o se korama, le auala e mafai ai e lenei malamalama ona fesoasoani i se tasi ua maliu se e pele ia te ia. E faapefea ona fesootai lenei malamalama ma lo tatou tiutetauave o le faia o le galuega o le talafaasolopito o aiga ma le malumalu? Aoao atu i le ala a le Faaola Sa fesili le Faaola i ni fesili sa mafua ai ona mafaufau ma [i ai] lagona loloto o ni isi o tagata. E mafai faapefea ona e valaaulia alii talavou e mafaufau loloto ma saili mo musumusuga? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia latou lagona le saogalemu i le faasoaina atu o o latou lagona patino? Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea sa latou aoaoina nei. Pe ua latou malamalama i le ala e maua ai le mafanafana pe a maliu se tasi latou te alolofa i ai? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia taitaia se talanoaga e uiga i mea e mafai ona fai e tagata o le korama e tuuina atu ai le auaunaga mo se tasi e le’i mamao atu se taimi sa maliu ai se tasi e pele ia te ia. O i ai ni tina ua maliliu a latou tane po o isi o le uarota po o le alalafaga e ono manaomia se fesoasoani? 59 Punaoa Filifilia Vaega mai se saunoaga a Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—ua Toe Faaauau le Tala,” Ensign po o le Liahona Nov. 2007, 21–24 Muamua, ou te fia tauina atu ia te outou e uiga ia Afa. E enaena migimigi lona lauulu, ma e laumata fiafia. E umī ai lava o ia i soo se tamaitiiti i le vasega. Ou te matea o le auala lenei, i le 1940, a o tele fevesiaiga lea na iu ina avea ma Taua Lona II o le Lalolagi, lea sa aveina ai le tele o vaega o Europa, sa mafai ai e Afa ona faavalea ia taitai sa taliaina fitafita ma tusia ai lona igoa i le neivi i le na o le 15 o ona tausaga. Ia Afa ma le toatele o tamaiti, o le taua o se suesuega maoae lea. Ou te manatuaina lona aulelei i lana toniga a le neivi. Sa matou moomoo maimau e pe ana matou matutua pe uumi teisi atu, ina ia mafai foi ona tusia o matou igoa. O le talavou o se taimi faapitoa lea o le olaga. E pei ona tusia ai e Longfellow: E maeu le matagofie o le talavou!e maeu lona susulu Faatasi ai ma ona moomooga, manaoga, ma miti! O le Tusi o Amataga, o le Tala e le Uma, O tamaitai uma o ni toa manumanu, ae o alii uma o se uo! [“Morituri Salutamus,”i le The Complete Poetical Works of Henry Wadsworth Longfellow (1883), 259.] Sa mimita tele le tina o Afa i le fetu lanumoana sa teuteu ai le faamalama o lona potu malolo. E faailoa atu ai i soo se tasi e sopoia luma o lona fale e faapea o lana tama o loo i le militeli a lona malo, ma o loo tautua lelei ai. Afai ou te sopoia luma o le fale, e masani ona ia tatalaina mai le faitotoa ma valaaulia atu au i totonu ina ia faitau le tusi sili ona lata mai na aumai ia Afa. E faatumulia ona mata i loimata; ona talosagaina lea o au e faitau leotele. E matuai taua lava Afa i lenei tina ua oti lana tane. 60 O loo mafai lava ona ou manatuaina Mrs. Patton ma ona lima talatala o tuuina faalelei le tusi i totonu o lona teutusi. O lima galulue malosi; o Mrs. Patton o se tamaitai teufale mo se tasi o ofisa i le taulaga. O aso uma lava o lona olaga sei vagana ai Aso Sa e mafai ai ona vaaia o ia o savali atu i le auala, o le paelo ma le pulumu i lona lima, o lona lauulu sinasina ua faapatu lelei i luga, o ona tauau ua vaivai mai le galuega ma ua faanounou ona o lona matua. Ia Mati o le 1944, a o vevela lena o le taua, sa toe siitia atu ai Afa mai le USS Dorsey, O se vaatau, agai i le USS White Plains, O se vaa e feaveai ai vaalele tau. A o latou i ai i Saipani i le Pasefika i Saute, sa osofaia ai le vaa. O Afa le isi sa i ai i luga o le vaa na fano ai i le vasa. Sa aveeseina le fetu lanumoana mai lona nofoaga mamalu i luma o le faamalama o le fale o le aiga o Patton. Sa suia i le lanu auro, e faailoa ai o le sa fai ma sui o le fetu lanumoana ua maliufasia i le taua. Na mou atu se malamalama mai le olaga o Mrs. Patton. Sa lofituina o ia i le faanoanoa ma le lotovaivai. Faatasi ai ma se tatalo i lo’u loto, sa ou oo atu ai i le auala savali masani i le aiga o Patton, ma tau mafaufau po o a ni upu faamafanafana e mafai ona sau mai laugutu o se tamaitiiti. Sa matala le faitotoa, ma fusi atu au e Mrs. Patton e pei lava o sana tama. Na avea le fale ma se falesa a o tootutuli ai se tina loto mafatia ma se tamaitiiti faatauvaa i le tatalo. Ina ua ma toe tulai a’e i luga, sa faatausisila mai Mrs. Patton i o’u mata ma fai mai: “Tommy, ou te le auai i se ekalesia, a o oe e te auai. Ta’u mai ia te au, e toe ola ea Afa?” I le malosi sili sa ia te au, sa ou molimau atu ai ia te ia, e moni o le a toe ola ia Afa. FEPUARI: O LE ATA O LE FAAOLATAGA Aisea e tatau ai ona ou tausia lo’u tino e pei o se malumalu? O o tatou tino sa foafoaina i le faatusa o le Atua. O ni meaalofa mai le Tama Faalelagi e mafai ai ona tatou oo i le olaga i le tino ma faaauau atu ai ia avea atili e pei o Ia. O lenei malamalama e aafia ai le ala tatou te tausia ai o tatou tino ma o tatou lagona e uiga i le Tama Faalelagi ma i tatou lava. A tatou tausia o tatou tino o ni malumalu o le Atua, tatou te maua faamanuiaga faaletino, faalelagona ma faaleagaga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni faamanuiaga ua e maua a o e taulimaina lou tino e pei o se malumalu o le Atua? O a auala ua tuputupu ae ai lou malamalamaaga i le paia o lou tino a o e maua ni aafiaga i le olaga ma vaavaai i olaga o isi? O a ni luitau o loo feagai ma alii talavou a o latou taumafai e taulima o latou tino o ni meaalofa paia mai le Atua? E faapefea ona fesootai le ala o loo latou taulima ai o latou tino i le mana o le perisitua? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua musuia oe e le Agaga e faasoa atu i alii talavou? Kenese 39:1–21; Tanielu 1:3–21 (Sa faaalia e Iosefa ma Tanielu le faaaloalo mo o laua tino) MF&F 130:22; Mose 6:9 (Ua faia i tatou i le faatusa o le Atua) 1 Korinito 6:19–20; MF&F 93:33–35 (O i tatou o malumalu o le Atua) Gordon B. Hinckley, “Great Shall Be the Peace of Thy Children,” Ensign, Nov. 2000, 50–53 MF&F 88:15–16 (O le agaga ma le tino o le auga atoa lea o le tagata) Vitio: “O le Mustang Mamona,”“Ola Mama: O Fea e Tuaoi Ai?” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 61 • Faamanatu i alii talavou mea sa latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua te’a. E i ai ni a latou fesili po o manatu e uiga i mea sa latou talanoaina? • Faaali atu se ata o se malumalu, ma valaaulia alii talavou e tusi i lalo ni upu e oo atu i o latou mafaufau a o latou mafaufau e uiga i le malumalu. O a ni upu faafeagai o na upu? Fai atu i alii talavou e faasoa atu ia mea sa talosagaina i latou e fai e fai ai o latou tino faaletino e pei o ni malumalu o le Atua. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Aloese mai le taumafai e aoao atu mea uma lava e mafai ona tautalagia i se mataupu e tasi. O i latou o loo e aoaoina atonu ua i ai so latou malamalama i le mataupu. Ia manatua o lau lesona e le na o le pau lea o le taimi o le a latou aoao ai e uiga i le mataupu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 106). O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama ai o o latou tino e paia. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Ia tuu atu i alii talavou taitoatasi se mau o loo i lenei otootoga. Ia valaaulia alii talavou e suesue ia fuaitau ma otooto i se fuaiupu mea ua latou aoaoina i le mafuaaga e paia ai o latou tino. Fai atu ia i latou e faasoa atu mea e mafai ona latou faia e tausisia ai le mama o o latou tino ma mafaufau. • Ia valaaulia alii talavou taitoatasi e faitau se vaega o se tasi o lauga o loo fautuaina atu i lenei otootoga. Ona tuu atu lea i alii talavou ni nai minute e saunia ai se lesona puupuu e uiga i le paia o le tino. Ia uunaia i latou e faaaoga se upusii mai le lauga faatasi ai ma o latou lava aafiaga ma molimau patino. • Faitau faatasi o se korama le 1 Korinito 6:19–20 ma le MF&F 93:33–35. Fai atu i alii talavou e fai se lisi o auala ua pei ai o tatou tino o se malumalu o le Atua. Ia valaaulia i latou e talanoa nisi o luitau e feagai ma le autalavou i le tausia o o latou tino ia pei o se malumalu. O a ni mea e mafai ona latou faia e foia ai nei luitau? • Vaevae le korama i ni vaega taitoalua. Tofi se tagata se toatasi o vaega taitasi e faitau le Kenese 39:1–21 ae o 62 le isi e faitau le Tanielu 1:3–21 (mo ata o nei tala, tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, 11, 23). Fai atu ia i latou e vaavaai mo ni auala sa faaalia ai e Iosefa ma Tanielu le faaaloalo mo o laua tino, ona faasoa atu lea i le tasi ma le isi mea latou te maua. E mafai faapefea ona latou mulimuli i faataitaiga a Iosefa ma Tanielu? • Ia valaaulia alii talavou e tagai i le faasino mataupu o le Mo Le Malosi o le Autalavou ma faailoa po o fea o tulaga faatauaina e faatatau i le tausisia o o tatou mafaufau ma tino ia mama. Vaevae le korama i ni vaega, ae tuu atu ia i latou e suesue nei vaega ma sue tali i le fesili “Aisea e tatau ai ona ou faia lo’u tino e pei o se malumalu?” Valaaulia i latou e faasoa atu ni mea e mafai ona latou faia e ola ai i nei tulaga faatulagaina. • Ia faaali atu se tasi o vitio o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. Ia valaaulia alii talavou e faailoa ma talanoaina ia tala faatatau o loo faaaogaina i le vitio e faamalamalama ai le taua o le tausisia o o tatou tino mama. O le a se mea e mafai ona latou faia e uunaia ai e le tasi le isi ia ola i tulaga faatulagaina o loo aoao mai i le vitio? • Fai atu i alii talavou e faaaoga le vaega “Laei ma Foliga Vaaia” i le Mo le Malosi o le Autalavou e tali ai fesili e pei o le “O a tulaga faatonuina o le Alii e faatatau i le tauagafau?” “Aisea e taua ai le mulimuli i nei tulaga faatauaina?” ma le “E faapefea ona faaalia i lo tatou tauagafau le faaaloalo mo le paia o o tatou tino?” Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea sa latou aoaoina nei. Pe ua latou malamalama lelei i le paia o o latou tino? O a ni o latou lagona po o ni manatu o i ai? E i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuu atu lana molimau e uiga i faamanuiaga e oo mai i le taulimaina ma le faaaloalo o o tatou tino. • Fuafua ma tagata o le korama e galulue faatasi e faataunuu le vaega “Soifua Maloloina Faaletino” o le Tiute i le Atua (itulau e 31–35). Aoao atu i le ala a le Faaola Sa alofa le Faaola ia i latou sa Ia aoaoina. Sa Ia silafia i latou ma tagata e mafai ona avea ai i latou. Sa Ia sailia ni auala tulaga ese ia latou tuputupu ae ai—auala sa faapitoa lava mo na o i latou. Pe a latou oo i ni tauiviga, e le liliuese o Ia mai ia i latou ae faaauau pea ona alofa ma auauna atu ia i latou. O le a se mea e mafai ona e faia e alofa ma auauna atu ai i alii talavou e pei ona faia e le Faaola? 63 Punaoa Filifilia Ofu ma Foliga Vaaia Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 6–8 E paia lou tino. Ia faaaloalo i ai ma aua le faaleagaina i soo se auala. O ou ofu ma foliga vaaia, e mafai ona e faaalia ai le taua tele o lou tino. E mafai ona e faaali atu o oe o se soo o Iesu Keriso ma e te alofa ia te Ia. Ua fautua mai e le aunoa ia perofeta a le Atua i Ana fanau ina ia faia ofu e talafeagai. A fai faalelei au teuga ma ofu e talafeagai, ua e valaaulia le mafutaga a le Agaga ma e mafai ona avea oe ma uunaiga lelei i isi. O ou ofu ma au teuga e uunaia ai le ala tou te amio ai ma isi. Ia aua lava nei e tuumaualaloina ou tulaga faatonuina o ofu. Aua nei faaaogaina se faatasiga faapitoa e fai ma ‘alofaga e ofu ai i ni ofu e le talafeagai. Pe a e ofu i ni ofu e le talafeagai, ua e auina atu se savali e feteenai ma lou faasinomaga o se atalii po o se afafine o le Atua. Ua e auina atu foi se savali o loo e faaaogaina lou tino e faatosina mai ai tagata ma taliaina. O lavalava e le talafeagai o lona uiga o soo se lavalava lava e fufusi, valavala, pe faaalia ai itutino i soo se itu. E tatau i tamaitai talavou ona aloese mai ofuvae pupuu tele ma sakete puupuu tele, mitiafu ma ofutino e aliali ai le manava, ma lavalava e aliali ai tauau pe maualalo tele ua aliali ai le fatafata po o 64 le papatua. E tatau i alii talavou ona tausisia le tauagafau i o latou foi foliga vaaia. E tatau ona matalelei ma tumama alii ma tamaitai talavou ma aloese mai le soonafai po o le manatu faasamasamanoa i le faiga o ofu, sitaili o lauulu, ma amioga. E tatau ona latou filifili ma le tatau ai ia ofu e talafeagai pe a auai i taaloga. O tifiga a le lalolagi e fesuisuia’i, ae o tulaga faatonuina a le Alii o le a le suia lava. Aua nei faaleagaina lou tino i le taina ai o pe’a po o le faapūpūina. Tamaitai talavou, afai tou te mananao e tatui o outou taliga, ia fai na o se pea tautaliga se tasi. Ia faaalia le faaaloalo i le Alii ma oe lava ia e ala i le faia o ofu talafeagai i sauniga ma gaoioiga faaleEkalesia. E matua taua lava lenei mea aemaise pe a auai i sauniga faamanatuga. E tatau i alii talavou ona faia ofu e mamalu ai, pe a faatinoina le sauniga o le faamanatuga. Afai e te le o mautinoa pe o le a le ofu talafeagai e fai, suesue i upu a perofeta, tatalo mo le taitaiga, ma fesili i ou matua po o taitai mo se fesoasoani. O ou ofu ma foliga vaaia i le taimi nei o le a fesoasoani e saunia oe mo le taimi pe a e alu i le malumalu e osia feagaiga paia ma le Atua. Ia fesili ifo ia te oe lava, “Faamata ou te maua le lagona toafimalie lelei i o’u foliga vaaia pe a na fai o loo ou i ai i le afioaga o le Alii?” VAAIGA AOAO I LE IUNITE Mati: O Le Togiola a Iesu Keriso “Faauta ou te fai atu ia te outou, tou te faamoemoe, e ala i le togiola a Keriso” (Moronae 7:41). O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou ia “o mai ia Keriso … ma taumamafa i lana olataga, ma le mana o lana togiola” (Ominae 1:26). I le iunite lenei e mafai ona e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama pe faapefea, e ala i le salamo ma le Togiola, e mafai ai ona latou tumau i le mama ma le agavaa e faataunuu o latou tiute faaleperisitua. E mafai foi ona e fesoasoani ia i latou ia iloa, o le avea ai ma e umiaina le Perisitua Arona, ua ia i latou se matafaioi paia e fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola a o latou faatautaia sauniga o le faamanatuga ma le papatisoga. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola?(Tiute i le Atua) O le a le Togiola a Iesu Keriso? O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso? O le a le uiga ina ia salamo? O le a le alofa tunoa? Aisea e manaomia ai ona ou faamagalo atu i isi? O le a le toetu? E mafai faapefea ona fesoasoani le Togiola ia te au i taimi o ou tofotofoga? Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 65 Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,” itulau 24–25, 48–49, 72–73 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 66 MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO Tiute i le Atua E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola? A o saunia ma faatautaia e e umiaina le Perisitua Arona le faamanatuga, latou te fesoasoani i tagata o le Ekalesia e faafou le mana faamama o le Togiola i o latou olaga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni ou lagona a o e saunia, faatautaia, pe taumafa foi i le faamanatuga? Aisea e taua ai le faamanatuga ia te oe? O le a se manatu o alii talavou i le sauniga o le faamanatuga? O le a se mea e mafai ona latou faia e saunia lelei atili ai e faatautaia le faamanatuga? O le a se mea e te fia manao ia latou malamalama i ai e uiga i le tiutetauave o loo ia i latou?O a nisi auala e mafai ai e e o umia le Perisitua Arona ona fesoasoani i isi ina ia maua faamanuiaga o le Togiola? O a ni mau ma ni lauga e mafai ona fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le matafaioi o loo ia i latou e fesoasoani ai i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola? Luka 22:19–20; 3 Nifae 18:1–11 (Na faavaeina e Iesu Keriso le faamanatuga) Boyd K. Packer, “O Le Togiola,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 75–78 MF&F 20:76–79 (E faatautaia e e umia le Perisitua Arona le faamanatuga) “Faamanatuga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 45–47 MF&F 38:42 (E tatau ona agavaa e umia le perisitua e faatino ai sauniga) “O Le Avea ma Faaola i Luga o Mauga o Siona,” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita: Iosefa Samita [2007], 499). Opetaia 1:21 (E tatau ona avea i tatou ma faaola i le mauga o Siona). Vitio: “O le Perisitua Maoae,”“Faapaiaina Outou Lava” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 67 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i alii talavou e faasoa mai se mea latou te manatua mai le lesona o le vaiaso ua tea. O a ni fesili o i ai pea? O faapefea ona latou ola ai i mea ua latou aoaoina? • Valaaulia uso o le korama e lisi i luga o le laupapa a latou tali i le fesili “E faapefea ona ou fesoasoani i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola?” Aoao faatasi Fuafuaga o le Tiute i le Atua Faataga se taimi i le faaiuga o le fonotaga faalekorama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga ia latou tusi o le Tiute i le Atua . O nei fuafuaga e patino lava, ae e mafai e uso o le korama ona fesoasoani i le tasi ma le isi e fatu ni manatu mo a latou fuafuaga. O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitasi ia malamalama pe faapefea ona faataunuu ona tiute faaleperisitua e fesoasoani ai i isi ia maua faamanuiaga o le Togiola. I le avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona faia ni fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua e faatautaia ai sauniga faaleperisitua i le faaaloalo. A o lei faia se fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi o le Tiute i le Atua i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai ni o latou aafiaga o loo latou mauaina a o latou faataunuuina a latou fuafuaga. • Valaaulia se uso o le korama e faaali mai se ata o le Faaola o loo faatautaia le faamanatuga (tagai Tusi Ata o le Talalelei,54). Fai atu ia te ia e faamalamalama mai le nofoaga na tupu ai lea mea, po o le a le mea o tupu i le ata, ma le auala e avea ai ē umiaina le Perisitua Arona ma sui o Iesu Keriso a o latou faatautaia le faamanatuga i le asō. Fai atu i alii talavou pe o a ni o latou lagona a o latou saunia ma faatautaia le faamanatuga. • Valaaulia alii talavou e faitau taitoalua le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:76–79, Luka 22:19–20, ma le 3 Nifae 18:1–11. Fai atu ia i latou e talanoaina po o le a le mea o faatusa i ai le falaoa ma le vai ma po o ai foi o fai ai e umiaina le perisitua ma sui a o latou saunia ma faatautaia le faamanatuga (tagai i le Tiute i le Atua,24). 68 Valaaulia alii talavou e sue i le vaega o le “Galue” o a latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 25, 49, po o le 73) ma fai ni fuafuaga e faavae i mea na latou talanoaina. Uunai i latou e fai atu i o latou matua po o se taitai ia fesili nei: O le a le uiga o le sauniga o le faamanatuga ia te oe? O le a se mea e mafai ona ou faia o sē umia le Perisitua Arona e fesoasoani ai ia te oe ia maua se aafiaga anoa i le faamanatuga? I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia uso o le korama e faasoa mai ni tali i nei fesili ma soo se aafiaga ua latou mauaina a o latou faataunuuina a latou fuafuaga. • Ia faitau o se korama le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:42 ma talanoaina pe faapefea ona faatatau lenei fuaiupu ia i latou o loo tauaaoina “ipu” o loo i ai faatusa o le Togiola (tagai Tiute i le Atua,48). Faaali se tasi o ata o loo fautua mai i lenei otootoga, ma fai atu i alii talavou e tagai mo ni mafuaaga e manaomia ai ona latou mama ina ia mafai ai ona faaaoga le perisitua. Valaaulia i latou e sue i le vaega o le “Galue” ia latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 25, 49, po o le 73) ma faia ni fuafuaga e faavae i mea ua latou aoaoina. • Valaaulia alii talavou e faitau ia tatalo o le faamanatuga, faailoa feagaiga o i ai i nei tatalo, ma faamalamalama mai o latou uiga. O a ni upu e tulagaese ia i latou? (tagai i le Tiute i le Atua,72). E faapefea e uiga ma amioga a i latou e faatautaia le faamanatuga ona aafia ai le aafiaga o tagata o le faapotopotoga? Valaaulia alii talavou e sue i le vaega o le “Galue” ia latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 25, 49, po o le 73) ma faia ni fuafuaga e faavae i mea ua latou aoaoina. • Aumai i le fonotaga a le korama se mea e suitulaga i le malamalama (e pei o se matauila po o se moliuila). Valaaulia alii talavou e mafaufau po o le a le uiga o le avea ma se malamalama i isi a o e faasoa atu ia i latou le tala i le amataga o le lauga a Peresitene Boyd K. Packer “O Le Togiola.” Fai atu i alii talavou e faasoa mai o latou manatu e uiga i le auala e mafai ona avea ai i tatou ma ni “malamalama pito i lalo” i se tagata o mafatia. E faapefea ona avea i tatou ma ni malamalama pito i lalo pe a tatou faatino o tatou tiute faaleperisitua? Aoao atu i le ala a le Faaola I faatulagaga uma lava, sa avea ai lava le Faaola ma faataitaiga ma faiaoga mo Ona soo. Na Ia aoao i latou e tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Na Ia aoao i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i [Lona] alofa ma auauna atu ia i latou. E mafai faapefea ona avea oe ma se faataitaiga o mataupu faavae o loo e aoao atua? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama i le auala latou te fesoasoani atu ai i isi, i le avea ai ma ni e umiaina le perisitua, ina ia maua faamanuiaga o le Togiola? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai le fuafuaga sa ia tusia i lana tusi o le Tiute i le Atua ma lana tautinoga e faataunuu. i latou atonu e le mafai ona auai mai i le lotu (pei ona faatonuina ai e le epikopo). • Talanoaina pe faapefea e uso o le korama ona avatu le faamanatuga ia 69 Punaoa Filifilia Vaega mai le “Faamanatuga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 45–47 I le po a o lumanai ai Lona Faasatauroga, na faapotopoto ai Iesu ma Ana Aposetolo ma faia le faamanatuga. “ona tago ai lea o Ia i le areto, ua faafetai, ua tofitofi, ma avatu ia te i latou, ua faapea atu. O lo’u tino lenei, ua foaiina atu mo outou; tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au. Sa faapea foi ona tago i le ipu, ina ua uma ona talisua, ua faapea atu, O lenei ipu o le feagaiga fou lea i lo’u toto, ua faamaligiina mo outou” (Luka 22:19–20). Ina ua mavae Lona Toetu mai, sa Ia faia foi le faamanatuga i tagata o Sa Nifae (tagai 3 3 Nifae 18:1–11). O aso nei ua tatou aai i le areto [falaoa] ma feinu i le vai e fai ma faamanatuga o le taulaga togiola a Iesu Keriso. O lenei sauniga o se vaega taua o la tatou tapuaiga ma lo tatou atiinaega faaleagaga. O le faateleina ona tatou manatunatu loloto i ai i lona taua, o le faateleina foi lena ona avea o se mea e paia ia i tatou. Faamanatuina o le Faaola ma Lana Togiola O le faamanatuga e maua ai se avanoa mo oe e manatua ai ma le agaga faafetai le soifua, auaunaga, ma le Togiola a le Alo o le Atua. O le areto po o le falaoa ua tofitofi, e te manatua ai Lona tino. E mafai ona e mafaufau i ai i Ona tiga faaletino—aemaise ai Lona mafatiaga i luga o le satauro. E mafai ona e manatua ai, ona o Lona alofa mutimutivale ma lona alofa tunoa, o le a toe tutu mai ai tagata uma ma maua ai le avanoa mo le ola e faavavau faatasi ma le Atua. Faatasi ai ma sina ipu itiiti o le vai, e mafai ona e manatuaina ai sa faamaligiina e le Alii Lona toto i le tiga ma puapuaga matuia faaleagaga, e amata mai 70 i le Faatoaga o Ketesemane. O iina na ia fetalai ai, “Ua matua tiga lo’u loto e oo i le oti” (Mataio 26:38). I le tuuina atu o Ia i le finagalo o le Tama, na matua tigaina ai o Ia e sili i mea e mafai ona tatou manatu i ai: “[Na] sau le toto ai pu afu uma, e faapea ona tele lona puapuaga ona o le amioleaga ma mea inosia a lona nuu” (Mosaea 3:7). E mafai ona e manatua ona o le faamaligiina o Lona toto, ua faasaoina ai oe ma isi tagata uma e Iesu Keriso mai le mea ua taua i tusitusiga paia o le “uluai sala” o le solitulafono a Atamu (Mose 6:54). E mafai foi ona e manatua na puapuagatia o Ia i agasala, faanoanoaga, ma tiga a fanau uma lava a le Tama Faalelagi, lea ua maua ai le faamagaloina o agasala mo i latou o e salamo ma ola i le talalelei (tagai 2 Nifae 9:21–23). Faafouina o Feagaiga ma Faamanuiaga Folafolaina A o e taumafa i le faamanatuga, ua e molimau atu i le Atua o le a faateleina lou manatuaina o Lona Alo e sili atu i lo o le taimi puupuu o lena sauniga paia. Ua e folafola atu o le a e manatua pea o Ia. Ua e molimau atu ua e lotomalie e ave i ou luga le suafa o Iesu Keriso ma o le a e tausia Ana poloaiga. O le aai ma le feinu i le faamanatuga ma faia nei tautinoga, ua faafouina ai au feagaiga o le papatisoga (tagai Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37). O le a e mauaina na faamanuiaga silisili pe a e tausia feagaiga o le papatisoga. A o e faafouina na feagaiga, o le a faafouina foi e le Alii folafolaga o le faamagaloina o au agasala. O le mama mai agasala, o le a mafai ai ona e “maua pea lona Agaga e faatasi ma [oe]” (MF&F 20:77). O le mafutaga faifai pea ma le Agaga o se tasi lea o meaalofa silisili e mafai ona e mauaina i le olaga faaletino. O le a taitaiina oe e le Agaga i ala o le amiotonu ma le filemu, e taitaiina atu ai oe i le ola e faavavau faatasi ma lou Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso. MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO O le a le Togiola a Iesu Keriso? O le Togiola o le taulaga a Iesu Keriso sa faia e fesoasoani ai ia i tatou e faatoilalo le agasala, faigata, ma le oti. O le taulaga togiola a Iesu sa tupu i le Faatoaga o Ketesemane ma luga o le satauro i Kalevario. Na Ia totogiina le tau mo a tatou agasala, tauave i Ona lava luga le oti, ma sa toetu mai. O le Togiola o le faailoaga silisili lea o le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Saunia oe lava ia faaleagaga Pe ua e maua se molimau o le Togiola? Faapefea ona avea le Togiola ma se faamanuiaga i lou olaga? O le a se mea ua malamalama i ai alii talavou e uiga i le Togiola? O le a se mea e mafai ona latou maua i tusitusiga paia, a o le a foi se mea e mafai ona latou aoao atu i le tasi ma le isi e uiga i le Togiola? E mafai faapefea ona latou lagonaina ma faaalia le lotofaafetai mo le Togiola? O a punaoa o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le Togiola ma lona taua i o latou olaga? Mataio 26–27 (I Ketesemane ma luga o le satauro, na totogi ai e Iesu Keriso le tau mo a tatou agasala ma tauaveina ai i Ona lava luga o tatou tiga) Mataio 28:1–10 (Na faatoilalo e Iesu Keriso le oti e ala i Lona Toetu) 2 Nifae 9:6–16 (Na faatoilalo e Iesu Keriso le agasala ma le oti e ala i Lana Togiola) Alema 7:11–13 (Na tauaveina e Iesu Keriso lava Ia o tatou tiga, ma’i, faaletonu, ma agasala) Thomas S. Monson, “Ua Toetu o Ia!” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 87–90 Linda K. Burton, “Pe Ua Tusia i o Tatou Loto le Faatuatua i le Togiola a Iesu Keriso?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 “O Le Togiola a Iesu Keriso,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 14–21 Vitio: Vitio faatusi paia o loo faaalia ai le Togiola Vitio: “An Apostle’s Easter Thoughts on Christ” (e le o mafai ona sii mai) Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 71 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae o le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi le fesili mai le lesona o le vaiaso ua tea (le autu o le lesona) i luga o le laupapa. Fesili atu i uso o le korama po o a mea na latou aoaoina i le vaiaso ua tea ua fesoasoani ai ia i latou e tali lenei fesili. O le a se mea na latou faia sa latou ola ai i se mea na latou aoaoina? • Faaali atu ni ata o loo faaalia ai mea na tutupu i le Togiola (e pei o puapuaga o le Faaola i le Faatoaga o Ketesemane, Lona Faasatauroga, po o Lona Toetu; tagai Tusi Ata o le Talalelei, 56–59), ma fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea ua latou iloaina e uiga i nei mea na tutupu. Valaaulia alii talavou taitasi e tusi i lalo sana fesili e uiga i le Togiola. Ao mai fesili, ma faitau atu leotele pe a talafeagai ai. Uunai alii talavou taitasi e faaauau pea ona mafaufau i lana fesili i le taimi atoa o le lesona. I le faaiuga o le lesona, fai atu i le korama e faasoa mai soo se tali na latou maua ia latou fesili. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga E sili atu ona auai ma le anoa tagata o le vasega pe a fai atu ia i latou ni fesili anoa ma tuu atu i ai se taimi e mafaufau loloto ai ae latou te lei tali mai. Ina ia tuu atu i uso o le korama lea taimi, mafaufau e tusi ia fesili i luga o le laupapa pe fai atu i uso o le korama e tusi a latou tali i se pepa (tagai O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 71−73). 72 O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le Togiola a Iesu Keriso. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). E mafai ona e fautua atu ia ona faitauina le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “Ua Toetu o Ia!” a o ia saunia. • Fai atu i se alii talavou e faatusatusa se mea na tupu i toe itula o le soifuaga o le Faaola ma ni mau faasino i le Mataio 26–28 (e pei o puapuaga i Ketesemane, le faalataina, o tofotofoga o Keriso, le Faasatauroga, ma le Toetu; mo ni ata o nei mea na tutupu, alu i le biblevideos.lds.org po o le Tusiata o le Talalelei). O a ni mea ua aoaoina e alii talavou e uiga i le Faaola ma Lana Togiola mai nei mea na tutupu? Valaaulia ni nai uso o le korama e faasoa mai o latou lagona e uiga i le mea sa faia e le Faaola mo i latou. • Valaaulia alii talavou taitasi e faitau se tasi o mataupu faavae o le Togiola mai le lauga a Linda K. Burton “Pe Ua Tusia ea i o Tatou Loto le Faatuatua i le Togiola a Iesu Keriso?” Fai atu ia te ia e sue se tasi i le korama na faitau i le mataupu faavae lava lea e tasi, ma valaaulia i latou e talanoaina mea na latou aoaoina ma faasoa mai se faataitaiga mai i o latou lava olaga po o olaga o tagata latou te iloaina o loo atagia mai ai le mataupu faavae. Fai atu i se tasi mai paga taitasi e faasoa mai i le korama atoa ni mea na latou talanoaina. • Valaaulia alii talavou e faitau le 2 Nifae 9:6–16 ma vaavaai mo ni fuaiupu ua aoao atu ai ia i latou le manaomia o le Togiola. Tuu atu se taimi i ni alii talavou e faasoa mai ai ni fuaiupu na latou filifilia ma ni mea latou te aoao atu. Uunai i latou e tusi se tusi i se tasi e le talitonu i le Atua ma faaaoga nei fuaiupu e faamalamalama ai pe aisea e taua ai le Togiola ma pe aisea tatou te manaomia ai se Faaola. Fai atu ia i latou e fefaasoaai a latou tusi i le tasi ma le isi. • Valaaulia nisi o alii talavou e faitau le Alema 7:11–13, ma valaaulia isi e faitau e uiga i le alofatunoa i le Taiala i Tusitusiga Paia. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i le auala e faamanuiaina ai e le Togiola o latou olaga. E mafai faapefea e le mana o le Togiola ona fesoasoani ia i tatou, e faaopoopo atu i le totogiina o le tau mo a tatou agasala? Fai atu i alii talavou e faasoa mai se faataitaiga mai tusitusiga paia pe mai i o latou lava olaga lea na maua ai e se tagata le malosi e ala mai i le Togiola. • Matamata i se tasi pe sili atu o vitio ua lisiina i lenei otootoga, ma valaaulia alii talavou e tusi i lalo o latou lagona pe a uma ona latou matamata. Fai atu ia i latou e faasoa mai pe aisea latou te faafetai ai mo le Togiola a Iesu Keriso. Aoao atu i le ala a le Faaola Na faaaoga e le Faaola ia tusitusiga paia e aoao mai ai e uiga i Lana misiona. Na Ia aoao atu i tagata ia mafaufau mo i latou lava e uiga i tusitusiga paia. O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i alii talavou e faaaoga tusitusiga paia ia malamalama ai i le Togiola a Iesu Keriso? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama atili i le Togiola? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia uso o le korama e tusi i lalo ma faasoa mai mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai i o latou aiga ma uo ia maua faamanuiaga o le Togiola. • Valaaulia alii talavou e tusi faamaumau o latou lagona e uiga i le Togiola i a latou api talaaga. 73 MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso? Ina ia mafai ona taitai atu lo tatou faatuatua i le faaolataga, e tatau ona faaogatotonuina i le Alii o Iesu Keriso. Ina ia faatuatua ia Iesu Keriso o lona uiga o le faalagolago ia te Ia ma usiusitai i Ana poloaiga. O le faatuatua e sili atu nai lo le na ona talitonu. Tatou te faailoa atu lo tatou faatuatua e ala i faatinoga—e ala i le auala tatou te ola ai. Saunia oe lava ia faaleagaga O faapefea ona e faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i alii talavou e mafai ai ona musuia i latou e faatino i le faatuatua? O faapefea ona faatino e e o umiaina le Perisitua Arona o loo e aoaoina lo latou faatuatua ia Iesu Keriso? O le a se mea o latou faia e faamalosia ai lo latou faatuatua? A o e suesue i tusitusiga paia ma isi punaoa e aoao ai e uiga i le faatuatua, vaavaai mo mea o le a mafai ona fesoasoani i alii talavou e faamalosia ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso. Eperu 11:4–9, 17–29; Eteru 12:11–22 (O faataitaiga o tagata na faaalia le faatuatua) Iakopo 1:5–6; 2:14–20 (O le faatuatua o le talitonuga ma le faatinoga) Alema 32:21, 26–43 (O le faatuatua o le faamoemoe lea i mea e moni ae le vaaia) Moronae 7:33–39 (E tutupu vavega e ala i le faatuatua) Marcus B. Nash, “O Le Faatuatua e Faataunuu ai Mea Uma,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 “Faatuatua,” Faamaoni i le Faatuatua, 63–66 Vitio: “Faatuatua Mama ma le Faigofie” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 74 Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae mai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou taitasi e faaalu pe tusa e 30 sekone e tusi ai i lalo le tele o mea e mafai ona ia manatuaina mai le lesona o le vaiaso ua tea. Valaaulia alii talavou e faasoa mai a latou lisi. E mafai faapefea ona e faaaogaina a latou lisi e faalauiloa atu ai le autu o le faatuatua? • Tusi se ata faigofie o se paopao, ma tusi ai le “Faatuatua.” Faaopoopo i ai se foe ua tusi ai le “Talitonuga” ma se isi foe ua tusi ai le “Faatinoga.” Fai atu i le korama po o le a le mea e tupu i lenei vaa pe afai e na o le tasi le foe. O le a le mea o le a tupu i lo tatou faatuatua pe afai tatou te le faatinoina mea ua tatou talitonu i ai? Faaaoga tusitusiga paia po o le Faamaoni i le Faatuatua (itulau 54–56) e fesoasoani ai i uso o le korama e malamalama ai po o le a le faatuatua ma pe faapefea ona fesootai lenei atatusi ma le faatuatua. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i uso o le korama ia malamalama i le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso. Mulimuli i musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaauia se uso o le korama e faiaoga i se vaega o le lesona lenei. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua ma aoao atu ai e uiga i le faatuatua (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Valaaulia alii talavou e faitau le Iakopo 2:14–20 ma faailoa mai faataitaiga na faaaoga e Iakopo e aoao atu ai le sootaga i le va o le faatuatua ma galuega. Fai i nisi o i latou e otooto mai i a latou lava upu mea na aoao atu e Iakopo e uiga i le faatuatua. Tuu i alii talavou se taimi e mafaufau ai ma faasoa mai faataitaiga po o ni talafaatusa e mafai ona latou faaaogaina e aoao atu ai lenei mea i isi. • Fai i alii talavou taitasi e sue se tala mai tusitusiga paia sa faatino ai e se tasi lona talitonuga ia Iesu Keriso (tagai, mo se faataitaiga, Esoto 14:19–28; Mataio 8:5–13; Eperu 11:4–9, 17–29; Eteru 12:11–22; 1 Nifae 4). Valaaulia alii talavou e tusi foi se aafiaga na latou faaaoga ai pe faaaoga foi e se tasi latou te iloaina le faatuatua ia Iesu Keriso. Fai i alii talavou taitasi e faasoa mai le tala na latou mauaina mai tusitusiga paia ma le aafiaga lea na ia tusia. E mafai ona latou faia lenei mea i ni vaega toalaiti po o se korama. Motugaafa faafaiaoga “A e aoao mai tusitusiga paia, e tele lava ina fesoasoani i le au aoao le vaavaai mo se mea patino” ( O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 55). • O le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso? E faapefea ona ou ola i le faatuatua? Tofi ia tofu uso o le korama ma se vaega se tasi o vaega o loo i lalo o le faaulutala “Faatuatua” i le Faamaoni i le Faatuatua. Valaaulia alii talavou e faitau a latou vaega, e aofia ai mau faasino, ma vaavaai mo tali i se tasi o fesili o i luga o le laupapa. Ia tusi a latou tali i luga o le laupapa ma faasoa mai nisi mea na latou aoaoina i le korama. • Fai i alii talavou e faitau ia parakalafa muamua e tolu o le lauga a Elder 75 Aoao atu i le ala a le Faaola Na fetalai le Faaola, “O la’u mataupu, e le o sa’u lava, a o lana na auina mai au” (Ioane 7:16). Na Ia aoao atu le aoaoga faavae na Ia aoao maia i Lona Tama. E mafai faapefea ona e mautinoa o loo e aoaoina atu le aoaoga faavae moni? (Tagai O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 54–55.) Marcus B. Nash “O Le Faatuatua e Faataunuu ai Mea Uma,” ma valaaulia alii talavou taitasi e tusi se faauigaga e tasi le fuaiupu o le faatuatua, e faavae i mea sa latou faitauina. Fai i ai e faitau le tala e uiga ia Ann Rowley mai le lauga a Elder Nash, ma faailoa mai po o le a le mea na talitonu ai Sister Rowley ma pe na faapefea ona ia faatinoina lona talitonuga. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou mauaina ma nisi aafiaga na latou oo i ai e faaalia ai le mana o le faatuatua. • Valaaulia alii talavou e faitau le Mataio 17:20, ma fesili i ai po o le a so latou manatu, o le a le uiga o le tuleia o mauga i lo tatou faatuatua. Faasoa atu le saunoaga lea mai ia Epikopo Richard C. Edgley: “Ou te lei vaaitino lava i le aveesea o se mauga moni. Ae ona o le faatuatua, ua ou vaai ai i se mauga o le masalosalo ma le faasiasia o aveesea ae suia i le faamoemoe ma le talitonu. Ona o le faatuatua ua ou molimauina ai lava e a’u se mauga o le tiga ua suia i le filemu, faamoemoe, ma le lotofaafetai. Ioe, ua ou vaai i mauga o aveesea” (“Faatuatua—o Lau Lava Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 33). Faaali le vitio “Faatuatua Mama ma le Faigofie,” ma fai i alii talavou e vaavaai mo mauga na aveesea e ala i le faatuatua (pe faasoa foi sou lava aafiaga). Fai i alii talavou e faasoa mai mea sa latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe e aoga pe a toe faaalu se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona po o le a le uiga o le faatuatua ia Iesu Keriso ma po o le a sana fuafuaga o loo faia e faatino ai lenei faatuatua. 76 • Talanoa ma le korama pe o faapefea ona faaalia lo latou faatuatua ia latou auaunaga faaleperisitua. Punaoa Filifilia Vaega mai le “Faatuatua,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 63–65 Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso Ina ia mafai e lou faatuatua ona taitai atu oe i le faaolataga, e tatau ona taulai atu i le Alii o Iesu Keriso (tagai Galuega 4:10–12; Mosaea 3:17; Moronae 7:24–26; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4). E mafai ona e faaaogaina le faatuatua ia Keriso pe a maua le faamautinoaga o loo i ai o Ia, o se manatu sa’o o Lona uiga, ma se malamalamaaga o loo e taumafai e ola e tusa ai ma Lona finagalo. O le i ai o le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola o lona uiga o le faalagolago atoa atu lea ia te Ia—faatuatua i Lona mana e le i’u, atamai, ma le alofa. E aofia ai le talitonu i Ana aoaoga. O lona uiga o le talitonu e ui lava e te le malamalama i mea uma Na te silafia. Ia manatua ona sa Ia tauaveina ou tiga uma, puapuaga, ma vaivaiga, Na te silafia le ala e fesoasoani ai ia te oe ina ia e manumalo mai ou faafitauli i aso taitasi (tagai Alema 7:11–12; MF&F 122:8). Ia “manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33) ma saunia le ala mo oe e maua ai le ola faavavau. E saunia o Ia i soo se taimi e fesoasoani mai ia te oe e pei ona e manatuaina lana olega: “Ia faalagolago ia te au i manatunatuga uma; aua le masalosalo, aua le fefe” (MF&F 6:36). Ola i le Faatuatua O le faatuatua e sili atu nai lo le na o se talitonuga e aunoa ma galuega. E te faaalia lou faatuatua e ala i au faatinoga—i le ala e te soifua ai. Ua folafola mai e le Faaola, “Afai tou te faatuatua ia te au, e ia te outou le mana e fai mea uma e tatau ia te au” (Moronae 7:33). O le faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ona faaosofiaina ai oe e te mulimuli atu i Ana faataitaiga atoatoa (tagai Ioane 14:12). O lou faatuatua e mafai ona taitaiina atu ai oe i le faia o galuega lelei, usiusitai i poloaiga, ma salamo mai au agasala (tagai Iakopo 2:18; 1 Nifae 3:7; Alema 34:17). O lou faatuatua e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatoilaloina tofotofoga. Na apoapoai atu Alema i lona atalii o Helamana, “Ia aoao atu ia te i latou e tetee atu i tofotofoga uma a le tiapolo, i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso” (Alema 37:33). O le a galueaiina e le Alii ni vavega tetele i lou olaga e tusa ai ma lou faatuatua (tagai 2 Nifae 26:13). O le faatuatua ia Iesu Keriso e fesoasoani ia te oe ia maua faamalologa faaleagaga ma le faaletino e ala i Lana Togiola (tagai 3 Nifae 9:13–14). Pe a oo mai taimi o tofotofoga, e mafai e le faatuatua ona tuuina atu ia te oe le malosi e fetaomi ai i luma ma faafetaiaia ma le lototoa ou faigata. E tusa lava pe foliga nenefu mai le lumanai, o lou faatuatua i le Faaola e mafai ona tuuina atu ia te oe le filemu (tagai Roma 5:1; Helamana 5:47). Faateleina Lou Faatuatua O le faatuatua o se meaalofa mai le Atua, ae e tatau ona faafaileleina lou faatuatua ina ia faamalosia ai pea. O le faatuatua e faatusaina i le musele o lou lima. Afai e faaaoga pe faia foi faamalositino, o le a tupu le malosi. Afai e asoa pe sisi lou lima, o le a vaivai. E mafai ona e faafaileleina le meaalofa o le faatuatua e ala i le tatalo i le Tama Faalelagi i le suafa o Iesu Keriso. A o e faaali atu lou agaga faafetai i lou Tama, ma a o e aioi atu ia te Ia mo faamanuiaga oloo e manaomia ma manaomia foi e isi, o le a e latalata atu ia te Ia. O le a e latalata atu i le Faaola, o Lana Togiola ua mafai ai ona e aioi atu mo le alofa tunoa (tagai Alema 33:11). O le a e talisapaia foi le taitaiga filemu a le Agaga Paia. E mafai ona e faamalosia lou faatuatua e ala i le tausia o poloaiga. E pei lava o faamanuiaga uma mai le Atua, o le faatuatua e maua mai ma faateleina e ala i le usiusitai patino ma galuega amiotonu. Afai e te manao e faatamaoaigaina lou faatuatua i le tulaga e aupito sili ona maualuga, e tatau ona e tausia feagaiga ua e osia. 77 MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO O le a le uiga ina ia salamo? Na puapuagatia Iesu Keriso i le sala mo a tatou agasala ina ia mafai ai ona tatou salamo. O le salamo o se suiga o le loto ma le mafaufau lea e aumai faalatalata ai i tatou i le Atua. E aofia ai le fulitua i le agasala ma liliu atu i le Atua mo le faamagaloga. E faaosofia e ala i le alofa mo le Atua ma le naunau faamaoni e usitai i Ana poloaiga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni mea na e oo i ai i le salamo? E aunoa ma le talanoaina o agasala patino, e mafai faapefea ona e faasoa atu pe na faapefea ona fesoasoani le salamo ia te oe e latalatala atu ai i le Tama Faalelagi? Suesue ma le agaga tatalo nei mau ma punaoa. O le a se mea na musuia ai oe ia salamo? O nisi alii talavou atonu o loo tauivi ma le le agavaa? O lenei mea o le a aafia ai lo latou gafatia e auauna atu o ni e umia ma le faamaoni le perisitua. E mafai faapefea ona e nofouta ia i latou ma valaaulia le Agaga e fesoasoani ia i latou ia mananao e salamo? Isaia 1:18 (E ala i le salamo, e mafai ai ona faamamaina i tatou mai ia tatou agasala) MF&F 58:42–43 (Ina ia salamo, e tatau ona tautau atu ma lafoai a tatou agasala) Roma 3:23; 1 Ioane 1:8 (Ua tatou agasala uma) “Salamo,” Mo Le Malosi o le Autalavou, 28–29 Alema 19:33 (E aumai e le salamo se suiga o le loto) Dieter F. Uchtdorf, “Vaega Tonu o le Toe Foi Saogalemu,”Ensign po o le Liahona, Me 2007, 99–101. Alema 36:6–24 (Ua salamo Alema ma mauaina le faamagaloga e ala i le alofatunoa o le Faaola) Alema 39:8 (E le mafai ona nana a tatou agasala mai le Atua) D. Todd Christofferson, “O Le Meaalofa Paia o le Salamo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 38–40 Vitio: “I Totonu o Tuaoi” Vitio: “E le o se Mea-mo na o se Taimi e Tasi” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 78 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i alii talavou e tusi ni ata e faamanatu atu ai ia te i latou se mea sa latou aoaoina i le vaiaso ua tea, ona talanoaina faatasi lea o mea sa latou tusia. • Vaai se alii talavou e faaloloa ona lima ma ia tofu le lima ma se mea mamafa e uuina, a o talanoaina e le korama pe faapefea ona avea le agasala ma se avega mamafa. I le taimi o le talanoaga, toe faaopoopo nisi mea mamafa i luga o lima o le alii talavou. Aveese na mea, ae valaaulia le alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le agasala ma le salamo mai lenei lesona faatino. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le uiga o le salamo. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: Motugaafa faafaiaoga • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le salamo (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). e taulai uma mea i le faiaoga, ma avea o ia ma tama autu o le ata, e na te avea le taimi uma o le talanoaga, pe na te faia foi na o ia le gaoioiga, e toetoe lava a mautinoa lona aia fua i le aoaoina o tagata o le vasega” (Asahel D. Woodruff, i le O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 63). • Fai atu i se tasi o alii talavou e nana se meafaitino a o vaavaai atu isi uso o le korama. Fai atu i se isi uso o le korama e taumafai e sue le meafaitino. O le a se mea o loo aoao atu e lenei faataitaiga e uiga i le taumafai e nana ni agasala mai le Atua? (tagai Alema 39:8). O a ni tala faatusi paia e mafai ona faasoa mai e alii talavou ua aoao ai i tatou e le mafai ona nana a tatou agasala mai le Atua? (tagai, mo se faataitaiga, Iona 1–2; 2 Samuelu 11–12; Galuega 5:1–11). Valaaulia alii talavou e talanoaina fesili nei i ni vaega toalaiti: O a nisi o auala o loo taumafai ai tagata e nana a latou agasala? O le a sau tala e fai atu e fesoasoani ai i se tasi ia malamalama e le mafai ona tatou nanaina a tatou agasala? • Valaaulia se alii talavou e uu i luga se ata o Alema ma atalii o Mosaea (tagai Tusi Ata o le Talalelei, 77) ma aotele le tala o lo latou salamo (tagai Alema 36:6–24). Fai atu i alii talavou e faitau e le tagata lava ia le Alema 36:13, 17–20, 23–24, faailoa mataupu faavae o le salamo i nei fuaiupu, ma faasoa mai i ni vaega laiti mea na latou aoaoina. Valaaulia alii talavou e mafaufau ma tusi i lalo se mea e mafai ona latou faia e faaaoga ai mataupu faavae o le salamo i o latou lava olaga. “O le tamaitiiti aoga e ao ona faatinoina. Afai • Valaaulia alii talavou taitasi e suesue le vaega o le “Salamo” o loo i le Mo Le Malosi o le Autalavou po o ni vaega filifilia o lauga ua fautuaina atu lenei otootoga. Tuu atu i alii talavou 79 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa valaaulia e le Faaola isi e galulue i le faatuatua ma ola i upumoni na Ia aoao atu. Na Ia maua ni avanoa mo i latou e aoao ai e ala i aafiaga mamana. O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i alii talavou ia vaaia le mana o le salamo i aso taitasi i o latou olaga? e faailoga ma faasoa mai soo se mea e tulagaese ia i latou. Valaaulia i latou e tusi i lalo soo sa latou fesili e le faalauaiteleina e uiga i le salamo. Valaaulia le epikopo e tali nei fesili ma faasoa atu pe faapefea ona noatia le salamo i le mana o le perisitua. • Faaali le vitio “I Totonu o Tuaoi.” Valaaulia le afa o uso o le korama e vaavaai mo ni mea latou te aoaoina mai lenei vitio e faatatau i le uiga o le salamo, ma valaaulia le isi afa e tagai mo le matafaioi a le epikopo e fesoasoani ai ia i tatou e salamo. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea latou te aoaoina. O le a sa latou tala e fai atu i uo atonu e fefefe e talanoa i le epikopo e uiga i mea sese na latou faia? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama i le uiga o le salamo? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona pe fai atu i uso o le korama e faasoa mai ni o latou lagona e uiga i le Faaola ma le uiga o le salamo. 80 • Valaaulia alii talavou e suesue o latou olaga ma fuafua mea latou te manaomia e sui. Punaoa Filifilia “Salamo,” Mo Le Malosi o le Autalavou 28–29 O le mea lenei e mafai ai ona outou iloa pe afai ua salamo se tagata i ana agasala—faauta, e ta’uta’u atu e ia ma lafoaia. Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:43 Na puapuagatia le Faaola mo a tatou agasala ma tuuina mai Lona soifua mo i tatou. Ua taua lenei taulaga maoae o le Togiola. E ala mai i le Togiola, e mafai ai ona e maua le faamagaloga ma le faamamaina mai au agasala pe a e salamo. O le salamo e sili atu nai lo le na o le faailoaina o mea sese. O se suiga o le mafaufau ma le loto. E aofia ai le fulitua i le agasala ma liliu atu i le Atua mo le faamagaloga. E faaosofia e ala i le alofa mo le Atua ma le naunau faamaoni e usitai i Ana poloaiga. E manao Satani ia e manatu e le mafai ona e salamo, ae e matua le moni lena tulaga. Ua folafola mai e le Faaola ia te oe le faamagaloga pe afai e te faamaualaloina oe lava ma faia se taumafaiga ua manaomia mo le salamo. Afai ua e agasala, o le vave ona e salamo, o le vave foi lena ona e amata maua lou auala e toe foi mai ai ma maua le filemu ma le olioli lena e o mai faatasi ma le faamagaloga. Afai e faatuai ona e salamo, e te ono le maua faamanuiaga, avanoa, ma le taitaiga faaleagaga. E te ono oo atu foi i le loloto o le saisaitia i amioga agasala, ma faigata atili ai ona maua lou auala e toe foi mai ai. O nisi tagata e solia lava ma le iloa poloaiga a le Atua, ma fuafuaina e salamo mulimuli, e pei a o lei o atu i le malumalu pe a auauna atu i se misiona. O na agasala fuafuaina ua ulagia ai le Togiola a le Faaola. Ina ia salamo, e manaomia ona e tautau atu au agasala i le Alii. Ona saili atu lea mo le faamagaloga mai e na e sese i ai, ma toe faaleleia i le mea e gata ai lou mafai ia mea na faaleagaina i au amioga. A o e tauivi e salamo, saili atu i fesoasoaniga ma fautuaga mai ou matua. O agasala matuia, e pei o le agasala tau feusuaiga po o le faaaogaina o ponokalafi, e manaomia le tautau atu i lou epikopo. Ia matua faamaoni lava ia te ia. O le a ia fesoasoani atu ia e salamo. Afai o i ai sau fesili e uiga i mea e tatau ona talanoaina ma le epikopo, talanoa i ou matua po o ia foi. A e faia le mea e manaomia ina ia salamo ma maua ai le faamagaloga, o le a e iloa mo oe lava ia le mana o le Togiola ma le alofa o le Atua mo oe. O le a e lagonaina le filemu o le Alii o Iesu Keriso, lena o le a aumaia ia te oe le malosi maoae, ma avea atili ai oe e faapei o Ia. 81 MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO O le a le alofatunoa? O le alofatunoa o le fesoasoaniga faalelagi lea tatou te maua e ala i le Togiola a Iesu Keriso. E ala mai i le alofatunoa, e faaolaina ai i tatou mai le agasala ma le oti. Ma le isi, o le alofatunoa o se mana lea e mafai ai ona faamalosia i tatou mai lea aso i lea aso ma fesoasoani ia i tatou ia tumau ai e oo i le iuga. E manaomia se taumafaiga i la tatou vaega ina ia maua ai le atoaga o le alofatunoa o le Alii. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a le uiga o le alofatunoa ia te oe? O faapefea ona e lagonaina le mana o Iesu Keriso e fesoasoani ai ia suia lou olaga? O le a se mea o iloa e alii talavou e uiga i le alofatunoa? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia malamalama i le mana o le alofatunoa i o latou olaga? E mafai faapefea e le alofatunoa ona fesoasoani i alii talavou a o latou taumafai e faataunuu o latou tiute faaleperisitua? O a ni mau ma nisi punaoa ua fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le alofatunoa? O le a se mea ua uunaia oe e faasoa atu i alii talavou ina ia mafai ai ona latou malamalama i le alofatunoa? Efeso 2:8–9; 2 Nifae 25:23 (E faaolaina i tatou e ala i le alofatunoa) Filipi 4:13; Iakopo 4:6–7 (O le alofatunoa o Iesu Keriso tatou te maua ai le malosi) Moronae 10:32–33 (E mafai e le alofatunoa ona faaatoatoaina i tatou ia Keriso) Taiala i Tusitusiga Paia, “Alofatunoa” David A. Bednar, “I Le Malosiaga o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 76–78 “Alofa Tunoa,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 18–20 Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae mai le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 82 • Aumai se meafaitino po o se ata, ma fai atu i alii talavou pe faapefea ona fesootai i mea na latou aoaoina i le vaiaso ua tea. O le a se mea na latou faia i le vaiaso ua tea ona o se taunuuga o mea na latou aoaoina? • Fai atu i alii talavou po o le a se mea ua latou iloa e uiga i le alofatunoa. O le a so latou manatu i le uiga o le alofatunoa? O faapefea ona latou vaaia le alofatunoa i o latou lava olaga? ia latou auaunaga faaleperisitua? Pe latou te talitonu e faaolaina i latou e ala i le alofatunoa? O a ni a latou fesili e uiga i le alofatunoa? Ia o se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e faasoa atu le uiga o le alofatunoa i le amataga o lenei otootoga. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le aoaoga faavae o le alofatunoa. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Tusi ni aotelega pupuu o mau mai le otootoga lenei, ma tuu se aotelega se tasi i luga o puipui taitasi o le potu. Tofi alii talavou taitasi e faitau se tasi o mau ona sue lea ma tāmau i le aotelega e tutusa ma lana mau. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina mai ia latou mau e uiga i le alofatunoa. O le a se faamaoniga o le alofatunoa o loo latou vaaia i o latou olaga? O a ni faataitaiga e mafai ona latou mafaufau i ai mai tusitusiga paia? • Valaaulia tagata taitasi o le korama e fai se lisi o mea ua ia aoaoina a o ia faitau e uiga i le alofatunoa i le Taiala i Tusitusiga Paia ma le Faamaoni i le Faatuatua. Fai atu i alii talavou e faasoa mai se mea mai ia latou lisi ma faamalamalama mai pe aisea e anoa ai ia i latou. Valaaulia i latou e sue ni ata (i le Tusi Ata o le Talalelei po o se mekasini a le Ekalesia) o loo faaalia ai tagata na mauaina le alofatunoa po o se fesoasoani mai le Atua, ma fai i ai e faasoa mai taitoalua po o ni vaega laiti se mea ua latou aoaoina e uiga i nei tagata. O a ni aafiaga talitutusa e mafai ona latou faasoa maia mai i o latou lava olaga? • Aumai se lala mai se laau i le fonotaga a le korama, ma valaaulia alii talavou e saili pe na faapefea ona faaaoga e le Faaola ia lala e aoao atu ai e uiga i le alofatunoa i le Ioane 15:1– 10. O a ni malamalamaaga ua latou maua e uiga i le alofatunoa mai nei fuaiupu? Valaaulia se uso o le korama e faaaoga le lala na e aumaia e aotele ai mea na ia aoaoina i le vaega o totoe o le korama e uiga i le alofatunoa. Motugaafa faafaiaoga “Atonu … e i ai taimi e te le iloa ai le tali i se fesili. Afai e tupu mai lena mea, e faigofie lava ona e faapea atu e te le iloa. Atonu e te manao e te fai atu o le a e taumafai e sailia le tali i fesili. Pe e te manao foi e valaaulia tagata o loo aoaoina e sailia le tali, ma tuuina atu ia i latou se taimi i le isi lesona e lipoti mai ai po o le a se mea ua latou aoaoina” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 67). • Tusi fesili nei i luga o le laupapa: O le a le alofatunoa? Na faapefea ona fesoasoani le alofatunoa ia Elder Bednar? E mafai faapefea ona fesoasoani le alofatunoa ia te oe? Valaaulia alii talavou e faitau le saunoaga a Elder David A. Bednar “I Le Malosiaga o le Alii,” e vaavaai ai mo ni tali i nei fesili, ma fai i ai e faasoa mai mea latou te maua. 83 Aoao atu i le ala a le Faaola Na aoao atu e le Faaola Ona soo e ala i le fesoasoani ia i latou e vaai i faataitaiga o Ana aoaoga i o latou olaga i aso uma. Na Ia faaaogaina ni tala faigofie, faataoto, ma faataitaiga moni o le olaga na talafeagai ia i latou. E mafai faapefea ona e faaaogaina ni faataitaiga e aoao atu ai alii talavou e uiga i le alofatunoa ma le auala e aoga ai le alofatunoa i o latou olaga? 84 Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama i le aoaoga faavae o le alofatunoa? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuu atu lana molimau i le mana o le alofatunoa. • Taitaia se talanoaga i le auala e mafai ai e le alofatunoa o le Faaola ona fesoasoani i uso o le korama e faataunuu o latou tiute faaleperisitua ma le mataalia sili atu. Punaoa Filifilia Vaega mai le “Alofa Tunoa,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 18–19 O le upu alofa tunoa e pei ona faaaogaina i totonu o tusitusiga paia e faasino tonu lava i le fesoasoani faalelagi ma le malosi tatou te maua e ala i le Togiola a le Alii o Iesu Keriso. Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e ao ona tatou “tuputupu i le alofa tunoa ma le poto i lo tatou Alii o lo tatou Faaola lea o Iesu Keriso” (2 Peteru 3:18). Faaolataga e ala i le Alofa Tunoa Ona o le Pau, o tagata uma lava o le a oo i ai le oti faaletino. O le alofa tunoa, e ala i le taulaga togiola a le Faaola, o le a toetutu ai tagata uma ma maua le tino ola pea (tagai 2 Nifae 9:6–13). Ae peitai a na o le toetu lava ia, e le mafai ona faaagavaa ai i tatou mo le ola faavavau i le afioaga o le Atua. O a tatou agasala ua le mama ai i tatou ma le mafai ai ona tatou mau i le afioaga o le Atua, ma e tatou te manaomia Lona alofa tunoa e faamama ma faaatoatoa ai i tatou “pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia” (2 Nifae 25:23). O le fasi fuaitau o “mea uma tatou te mafaia” o loo aoao mai ai, e manaomia i la tatou vaega le taumafai, ina ia maua ai le atoatoaga o le alofa tunoa o le Alii ma maua ai le agavaa e mau faatasi ma ia. Na poloai mai le Alii ia i tatou e usiusitai i Lana talalelei, e aofia ai le faatuatua ia te Ia, salamo i a tatou agasala, papatiso, mauaina o le meaalofa a le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga (tagai Ioane 3:3–5; 3 Nifae 27:16–20; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3–4). Na tusia e le perofeta o Moronae e uiga i le alofa tunoa tatou te mauaina pe a tatou o mai i le Faaola ma usitai i Ana aoaoga: “O mai ia ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, ma faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma afai tou te faafiti outou lava mai mea e le faaleatua uma, ma alolofa i le Atua ma o outou manatu atoa, mafaufau, ma le malosi atoa, ona lava lea o lona alofa tunoa mo outou, ma o lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso; ma afai tou te atoatoa ia Keriso e ala i le alofa tunoa o le Atua, e leai se ala e mafai ai ona outou faafitia le mana o le Atua. “Ma ou te toe fai atu, afai tou te atoatoa ia Keriso e ala i le alofa tunoa o le Atua, ma lē faafitia lona mana, ona faapaiaina lea o outou ia Keriso i le alofa tunoa o le Atua, e ala i le faamaligiiina o le toto o Keriso, lea ua i ai i le feagaiga a le Tama mo le faamagaloina o a outou agasala, ina ia outou paia, ua aunoa ma se ila (Moronae 10:32–33). Mauaina o le Alofa Tunoa i Lou Olaga Atoa E faaopoopo atu i le manaomia o le alofa tunoa mo lou faaolataga tupito, e te manaomia foi lenei mana faaola i aso uma o lou olaga. A e faalatalata atili atu i lou Tama Faalelagi i le maelega, faamaualalo, ma le agamalu, o le a Ia faagaeetia ma faamalosia oe e ala i Lona alofa tunoa (tagai Faataoto 3:34; 1 Peteru 5:5; MF&F 88:78; 106:7–8). O le faalagolago i Lona alofa tunoa e faatagaina ai oe e te alualu i luma ma tuputupu ae i le amiotonu. O Iesu Lava Ia “sa lei maua e ia le atoatoaga i le amataga, ae sa alualu pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga” (MF&F 93:13). O le alofa tunoa e mafai ai e oe ona e fesoasoani i le atiina ae o le malo o le Atua, o se auaunaga e le mafai ona e tuuina atu e ala i lou malosi po o isi gaoioiga e aunoa ma le alofa tunoa (tagai Ioane 15:5; Filipi 4:13; Eperu 12:28; Iakopo 4:6–7). 85 MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO Aisea e manaomia ai ona ou faamagalo atu i isi? Ina ia mafai ona maua le faamagaloga mo a tatou agasala, e manaomia ona tatou faamagalo atu i isi. O le faamagaloina o isi e faataga ai i tatou e faatoilaloina lagona o le ita, le fiafia, po o le taui ma sui. E mafai e le faamagaloga ona faamaloloina manuaga faaleagaga ma aumaia le filemu ma le alofa lea e na o le Atua e mafai ona foai maia. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se mea ua e aoaoina i lou faamagalo atu i isi? E mafai ona e mafaufau i se taimi na fesoasoani ai lou faamagaloina o se tasi, e te maua ai le filemu ma le alofa? O a aafiaga o i ai o alii talavou e manaomia ai ona faamagalo atu i isi? O le a se mea e tatau ona latou aoaoina e uiga i le faamagalo ia i latou lava? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou e faamagalo atu ina ia mafai ai ona latou maua le filemu? Manatua: Afai e i ai ni fesili a alii talavou e uiga i le faamagalo atu i tulaga o le sauaina, fautuaina e saili se fautuaga mai lo latou epikopo po o le peresitene o le paranesi. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 86 O a mau o le a fesoasoani i le alii talavou e iloa ai faamanuiaga o le a oo mai i o latou olaga pe a latou faamagalo atu i isi? Mataio 5:44; MF&F 64:9–11 (Ua poloaiina i tatou e faamagalo atu i tagata uma) Gordon B. Hinckley, “Faamagaloga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 81–84 Mataio 6:14–15; 18:21–35 po o le vitio “Forgive 70 Times 7” (Ina ia maua le faamagaloga, e tatau ona tatou faamagalo atu i isi) Dieter F. Uchtdorf, “O Le e Alofa Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 70–76 Luka 23:34 (Na faamagalo e Iesu Keriso i latou sa faasatauroina o Ia) Vitio: “Toe Maua Mai” Vitio: “Faamagalo Atu: Ua Mama ai Lau Avega” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • O a mea o manatua e alii talavou mai le lesona talu ai? O mea sa valaaulia i latou e fai? O a ni o latou aafiaga ina ua latou faaaogaina mea sa latou aoaoina? • Fai i alii talavou e mafaufau i se taimi na latou faamagalo ai se tagata. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou oo i ai, pe a le afaina ia i latou. O le a le taunuuga? Mata o le a se eseesega pe ana latou le faamagalo atu? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le taua o le faamagalo atu i isi. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: • Vaevae le korama i ni vaega, ma valaaulia vaega taitasi e faitau ni filifiliga mai lauga ua tuuina atu i lenei otootoga po o se isi lauga e te filifilia. Fai atu i alii talavou e faailoga vaega o le lauga ua faagaeetia ai i latou. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou faailogaina ma faamalamalama mai pe aisea e taua ai ia i latou. • Faitau faatasi le faataoto o le auauna le alofa o i le Mataio 18:23–35 (pe faaali le vitio “Forgive 70 Times 7”), ma fesoasoani i alii talavou e faaopoopo ma faatusatusa ia aitalafu a le auauna ma lana uo auauna (tagai “Weights and Measures” i le Lolomifefiloi a le Tusi Paia. O le a se mea na aoao e alii talavou mai lenei faataoto e faatatau i le faamagalo atu? Valaaulia ia alii talavou e sue ma faasoa mai nisi mau o loo aoao mai i le taua o le faamagalo atu o isi (e pei o mau o loo fautuaina mai i lenei otootoga). • Fai atu i alii talavou e faatusatusa faataitaiga o le faamagalo atu i isi o loo maua i tusitusiga paia. E mafai ona e iloiloina faataitaiga a Iosefa i Aikupito (tagai Kenese 45:1–7), O Nifae ma ona uso (tagai 1 Nifae 7:21), O Iesu Keriso i luga o le satauro (tagai Luka 23:34), po o isi. Aisea e taua ai le faamagalo atu i isi?Faaali le vitio o le “Faamagalo Atu: Ua Mama ai Lau Avega,” ma fai atu i alii talavou e faasoa mai ni i o latou lagona. O a nisi faataitaiga o le faamagalo atu e mafai ona latou faasoa maia? Motugaafa faafaiaoga “O faiaoga o e tautatala atu i le tele o le taimi pe taliina ia fesili uma e i latou lava ua latou faamoemoe e faalotovaivaia ia tagata o loo aoaoina mai le auai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 67). • Fai atu i alii talavou e sue se mea o i tusitusiga paia lea na aoao atu ai le Faaola e uiga i le faamagalo atu i isi ma faasoa mai mea latou te mauaina i le vasega (mo ni faataitaiga, tagai Mataio 5:44; 6:14–15; 18:22–23). Fai atu ia i latou e faasoa mai ni aafiaga o le filemu lea e sau mai le faamagalo atu i isi. Aisea e taua ai le aoao ia faamagalo i tatou lava? I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, e mafai ona matamata alii talavou i le vitio “Toe Maua Mai” ma faasoa mai mea latou te aoaoina mai le vitio e uiga i le faamagaloina o i latou lava. • Tusi ia fesili nei i ni fasi pepa eseese, ma tuu atu se tasi i tagata taitasi o le korama: Aisea e manaomia ai ona tatou faamagalo atu i tagata uma? Aisea ua na o le Alii ai lava Lē e mafai ona filifili po o ai e tatau ona faamagaloina? Aisea ua avea ai le le faamagalo atu ma se agasala tele atu? 87 Aoao atu i le ala a le Faaola I faatulagaga uma lava, sa avea ai lava le Faaola ma faataitaiga ma faiaoga mo Ona soo. Na Ia aoao i latou e tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Na Ia aoao i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i [Lona] alofa ma auauna atu ia i latou. Na Ia aoao atu ia i latou ia faamagalo atu i isi e ala i le faamagaloina o i latou. E mafai faapefea ona avea oe ma se faataitaiga o mataupu faavae o loo e aoao atua? 88 Valaaulia alii talavou taitasi e mafaufau loloto i lana fesili a o ia faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:9–11. Ona valaaulia lea o alii talavou e faasoa mai o latou manatu ma malamalamaaga. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama i le taua o le faamagalo atu i isi? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Uunai uso o le korama e mafaufau i se tasi e manaomia ona latou faamagaloina ma faia se tautinoga e faamagalo atu i lena tagata. • Valaaulia uso o le korama e faasoa mai mea na latou aoaoina faatasi ma o latou aiga. MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO O le a le toetu? E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a toetutu tagata uma. O le a toe faatasia o tatou tino ma o tatou agaga i se tulaga atoatoa ma tino ola pea. O se malamalama ma se molimau e uiga i le toetu e mafai ai ona tatou maua le faamoemoe ma se vaaiga a o tatou oo i luitau ma faamanuiaga o le olaga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni mau po o nisi punaoa e mafai ona e faaaogaina e fesoasoani ai e aoao alii talavou e uiga i le toetu? O le a se mea ua musuia oe e faasoa atu? O le a se mea e te iloaina e uiga i le toetu? O a ni malamalamaaga ua tatou maua e uiga i le toetu mai tusitusiga paia o aso nei? O le a se malamalama o alii talavou e uiga i le toetu? E mafai faapefea e se malamalama sili atu o le toetu ona aafia ai o latou lagona e uiga i o latou tino faitino? Luka 24 (O Le Toetu o Iesu Keriso) 1 Korinito 15 (Ona sa faatoilaloina e le Faaola le oti, o lea o le a tatou toetutu uma ai) Alema 11:41–45 (Pe a tatou toetutu, o le a toe faatasia o tatou agaga ma tino, ma faamasinoina i tatou) Alema 40–41 (Ua faamalamalama atu e Alema le toetu i lona atalii o Korianetona) Thomas S. Monson, “Ua Toetu o Ia!” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 87–90 Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—ua Toe Faaauau le Tala,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 21–24 Dallin H. Oaks, “O Le Toetu,” Ensign, Me 2000, 14–16; Liahona, Iulai 2000, 16–19 Vitio: “Ua Toetu o Ia” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae mai le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 89 • Valaaulia alii talavou e sue i se mau na latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. Uunai nisi e faasoa mai a latou mau, ni mea na latou aoaoina, ma po o a ni mea o loo latou faia ina ia ola ai i ona aoaoga? • Fai atu i alii talavou po o le a se mea latou te faamanatuina i le Eseta. O a nisi o faatusa o le Eseta? E faapefea ona aoao i latou e nei faatusa e uiga i le toetu? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Afai e te faaaogaina ni gaoioiga eseese e aoao ai, o le a sili atu foi ona malamalama tagata o loo aoaoina i mataupu faavae o le talalelei ma tele ni mea latou te taofimauina. O se auala e filifilia ma le faaeteete e mafai ona faamanino atili ai se mataupu faavae, o le a sili atu ona lelei, ma faagalo gata” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e E Sili Ai [1999], 96). O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le toetu. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: • Filifili nisi o fuaitau mai le 1 Korinito 15 e uiga i le toetu. Valaaulia alii talavou e faitau ia fuaitau, i ni vaega laiti pe taitoatasi, ma fatu se faamatalaga o le aotelega o mea latou te aoaoina e uiga i le toetu (mo se faataitaiga, e mafai ona aoteleina le fuaiupu 1–8 e faapea “O loo i ai molimau o le toetu”). Aisea e lagona ai e alii talavou e taua mo i latou ona iloa nei upumoni e uiga i le toetu? • Fai atu i alii talavou ia mafaufau i se uo e le o se tagata o le Ekalesia ua maliu sē pele ia te ia. Valaaulia le afa o alii talavou e faitau le Alema 40 ma le isi afa e faitau le Alema 41. Fai ia i latou e fai se lisi o aoaoga e uiga i le toetu o loo i nei mataupu e mafai ona latou faasoa atu i a latou uo. Ona tuu atu lea ia i latou e faasoa mai a latou lisi i le vasega atoa. • Valaaulia alii talavou e tusi i lalo nisi o a latou fesili e uiga i le toetu (pe saunia e oe lava nisi o fesili). Tuu atu i alii talavou taitasi se vaega o le lauga a Elder Dallin H. Oaks “Toetu,” ma fai atu ia te ia e vaavaai mo ni tali i nei fesili. Valaaulia i latou e faasoa mai ni mea ua latou aoaoina, ma fai atu i ai pe o faapefea ona faamanuiaina o latou olaga ona ua latou iloaina nei mea e uiga i le toetu. • Tufa atu nisi o tusi o Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia (pe fai ni kopi o mataupu filifilia), ma valaaulia alii talavou e sue ni aoaoga mai perofeta o aso e gata ai e uiga i le toetu. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea latou te maua. • Valaaulia alii talavou e sue ni viiga e faatatau i le toetu (tagai i le faasino autu i le pito i tua o le tusipese mo ni manatu). Ia usu e le vasega nisi o nei viiga. Tagai i mau o loo i vaefaamatalaga o le viiga, ma talanoaina ni mea latou te aoao atu. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama atili i le toetu? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? 90 Aoao atu i le ala a le Faaola Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuu atu lana molimau i le toetu. • Valaaulia uso o le korama e aoao atili e uiga i le toetu i a latou suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia ma faasoa mai mea latou te aoaoina i le korama. Sa Ia faaaogaina ia tusitusiga paia e aoao atu ai e uiga i Lana misiona. Sa Ia aoao atu Ona soo e mafaufau e uiga i tusitusiga paia mo i latou lava ma faaaoga e tali ai a latou lava fesili. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia liliu atu i tusitusiga paia ia malamalama ai i le fuafuaga a le Atua ma faamanuiaga o loo faatalitali mo i latou? 91 MATI: O LE TOGIOLA A IESU KERISO E mafai faapefea ona fesoasoani le Togiola ia te au i taimi o ou tofotofoga? I le avea ai ma se vaega o Lana taulaga togiola, na tauave ai e le Faaola i Ona lava luga o tatou tiga ma ma’i. Ona sa Ia oo i o tatou tofotofoga, ua Ia silafia ai le auala e fesoasoani mai ai ia i tatou. Pe a tatou faatino le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a Ia tuu mai ia i tatou le malosi ma faamama a tatou avega. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i tofotofoga o loo oulua fetaiai. O faapefea ona e mauaina le malosi e ala i le Togiola? Mafaufau i alii talavou i le korama. O a tofotofoga o loo latou fetaiai? O a ni aafiaga faaleagaga, ni mau, ma ni upusii e te fia manao e faasoa atu ia i latou? O i ai ni aafiaga faaletagata lava ia e mafai ona fefaasoaai e alii talavou i le tasi ma le isi? A o e sauni, ia suesue ma le agaga tatalo nei punaoa ma isi na fesoasoani ia te oe e liliu atu i le Faaola i taimi o faigata. Mataio 11:28–30; Filipi 4:13; 1 Nifae 17:3; Helamana 5:12; MF&F 68:6 (E mafai ona tuu mai e Iesu Keriso le malosi ia i tatou ma faamama a tatou avega) Mosaea 23:12–16; 24:8–17 (O loo faamalosia e le Alii le nuu o Alema e fesoasoani ai ia i latou e tauave a latou avega) Alema 7:11–13 (E malamalama Iesu Keriso i o tatou mafatiaga ona sa Ia oo foi i ai) Quentin L. Cook, “Filemu o le Amiotonu,”Ensign po o le Liahona, Me. 2013, 32-36 D. Todd Christofferson, “Togiola”Ensign po o le Liahona, Me 2013, 109-12 Shayne M. Bowen, “ ‘Ou te Ola Au, O Le Mea Lea e Ola ai Outou,’ ” Ensign po o le Liahona, Me, 2013 “Puapuaga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 142–145 Vitio: “O le a Siitia e le Atua i Tatou i Luga” Tagata Lava Ia: O le Taui lea o le Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 92 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le aoaoga faavae o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e talanoa e uiga i nisi o mea na latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. Tuu atu ia i latou e faasoa mai soo se aafiaga na latou maua ina ua latou faatinoina mea na latou aoaoina. • Tuu atu i tagata taitasi o le korama se fasi pepa ma fai i ai e tusi i lalo se tofotofoga o loo la fetaiai. Fai atu i alii talavou e mafaufau loloto pe mafai faapefea e Iesu Keriso ona tuu atu ia i latou le malosi i taimi o o latou tofotofoga. Uunai i latou e tusi i lalo ni manatu po o ni uunaiga ua latou maua e uiga i le auala e faatoilalo ai lea tofotofoga a o latou aoao e uiga i le aoaoga faavae o le Togiola. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama ia malamalama ai i le auala e mafai ai ona fesoasoani le Togiola ia i latou i taimi o tofotofoga. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu o mea nei o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le Togiola (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Vaevae le korama i ni vaega. Tuu atu i vaega taitasi e faitau se tasi o mau pe sili atu i lenei otootoga ma aotele mea latou te faitauina i le korama. Valaaulia alii talavou e tusi i lalo pe mafai faapefea e mea latou te aoaoina mai nei mau ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo o latou tofotofoga. Uunai i latou e faasoa mai mea na latou tusia, pe a latou mananao e fai. Mafaufau e faasoa atu ni ou lava aafiaga. • Ia faitau e le vasega le Mosaea 24:8–17. Valaaulia alii talavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina mai le aafiaga o Alema ma lona nuu. Faatasi ai ma se faatagaga mai le epikopo, valaaulia nisi o o latou tamā e o mai i le vasega ma faasoa mai pe na faapefea ona faamalosia i latou e le Faaola i o latou tofotofoga. Motugaafa faafaiaoga “O talanoaga i vaega toalaiti e mafai ona vave faaaofia ai i latou o e foliga mai ua vave ona mou atu le fiafia ma le naunautai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 76). • Faaali atu le vitio “O le a Siitia e le Atua i Tatou i Luga.” O le a faapefea ona tali e alii talavou le fesili na tuu mai e Elder Robert D. Hales i le amataga o le vitio? O le a le mea na faia e Brittany e sue ai le malosi e faatoilalo ai lona tofotofoga? Valaaulia alii talavou e mafaufau loloto ma tusi i lalo ni auala e mafai ona latou mulimuli ai i le faataitaiga a Brittany a o latou fetaiai ma o latou lava tofotofoga. • Valaaulia le autalavou e toe faamanatu ia tala e uiga ia Jean Valjean ma Sara i le lauga a Elder Christofferson “Togiola.” O le a le se mea na latou 93 Aoao atu i le ala a le Faaola Na faaaoga e le Faaola tusitusiga paia e aoao atu ai ma molimau atu ai e uiga i Lana misiona. O loo i ai i lenei lesona le tele o mau mamana o loo aoao atu ai le auala o le a faamalosia ai e le Faaola i tatou i taimi o tofotofoga. A o suesue ma talanoaina e alii talavou nei mau, o le a molimau atu le Agaga Paia i lo latou moni. aoao e uiga i le Togiola mai nei tala? E faapefea ona latou faaaogaina e aoao ai isi e uiga i le Togiola? O a ni aafiaga talitutusa mai o laua lava olaga e mafai ona la faaaogaina e aoao ai isi e uiga i le Togiola? Quentin L. Cook, “Filemu o le Tagata Lava Ia: O le Taui Lea o le Amiotonu, Ensign po o le Liahona, Me 2013, 32-36 • Valaaulia le autalavou e lisi nisi o mala na tutupu i le lalolagi po o se tagata latou te iloa (mo nisi o faataitaiga o mala, tagai i parakalafa muamua e fitu o le lauga a Elder Quentin L. Cook ”Filemu o le Tagata Lava Ia: O le Taui Lea o le Amiotonu“). E faapefea ona latou fesoasoani i se uo o lo o aafia i ni pagatia patino? Tuu atu ia tofu talavou taitasi ma se fuaitau mai le lauga a Elder Cook, ma fai atu ia i latou e faasoa mai ni malamalamaaga sa latou maua e mafai ai ona fesoasoani i se uo o lo o i lenei tulaga. • Valaaulia alii talavou e faitau pe matamata i le tala e uiga i le auala na onosaia ai e Elder Shayne M. Bowen le maliu o lona atalii (i le lauga “ ‘Ou te Ola Au, O Le Mea Lea e Ola ai Outou’ ”). Fai atu ia i latou e mafaufau i le fesili lenei a o latou faitaua pe matamata: Na faapefea ona fesoasoani le Togiola ia Elder Bowen i le taimi o ona tofotofoga? Valaaulia i latou e faasoa mai o latou manatu. Fai atu i alii talavou e mafaufau i se tofotofoga o loo latou oo i ai i le taimi nei. E mafai faapefea ona latou maua le malosi mai le Togiola? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le asō. Pe o latou malamalama i le auala e mafai ai e le Togiola ona fesoasoani ia i latou i taimi o o latou tofotofoga? O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe i ai nisi a latou fesili? Pe aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu se aafiaga sa fesoasoani ai le Faaola ia te ia e faafetaiaia se tofotofoga ma lui uso o le korama e faalagolago i le Faaola e faafetaiaia ai o latou tofotofoga. 94 • Taitai se talanoaga i le auala e mafai ona faaaoga ai e uso o le korama mea na latou aoaoina i le aso e uunaia ai se tasi o loo manaomia le fesoasoani a le Faaola. VAAIGA AOAO I LE IUNITE Aperila: O Le Liliuese ma le Toefuataiga “Ua ou auina atu le atoatoa o la’u talalelei e ala i le lima o la’u auauna o Iosefa” (MF&F 35:17). O aotelega i le iunite lenei o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le Liliuese Tele ma le auala na toefuataiina mai ai e Iesu Keriso Lana Ekalesia ma le atoatoaga o Lana talalelei e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. I le iunite lenei e mafai ai e alii talavou ona aoao e uiga i mea autu na tutupu o le Toefuataiga ma iloa ai le taua o nei mea na tutupu i o latou olaga. Ua i ai i e umia le Perisitua Arona se tiute faaleperisitua e faasoa atu le talalelei ma valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso. O aafiaga latou te maua i lenei iunite e mafai ona fesoasoani ia i latou e folafola atu ai le savali o le Toefuataiga i le manino ma le mana, i le taimi nei i le avea ai ma ni isi ua umia le Perisitua Arona ma i le lumanai i le avea ai ma ni faifeautalai faamisiona. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E mafai faapefea ona ou valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso? (Tiute i le Atua) Aisea na alagatatau ai se toefuataiga? Na faapefea ona toefuatai mai le perisitua? O le a le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga? Aisea ua taua ai le Uluai Faaaliga? Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona? Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 95 Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Valaau Atu i Tagata Uma ia O Mai ia Keriso,” itulau 28–29, 52–53, 76–77 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 96 APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA Tiute i le Atua E mafai faapefea ona ou valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso? I le aso sa faatulagaina ai le Ekalesia toefuataiina, sa tuuina mai ai e le Alii i e umia le Perisitua Arona le tiute o le valaaulia o tagata uma e o mai ia Keriso (tagai i le MF&F 20:59). A faataunuu e i latou e umia le Perisitua Arona lenei tiute, latou te aumaia faamanuiaga o le talalelei toefuataiina i fanau a le Tama Faalelagi. Latou te faamalolosia foi a latou molimau ma saunia i latou lava mo se auaunaga faafaifeautalai i le olaga atoa. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni aafiaga sa e maua i le valaauliaina o isi e aoao e uiga i le talalelei? Na faapefea ona fesoasoani isi ia te oe e te sau ia Keriso? O le toatele o alii talavou latou te le iloa i le avea ai ma Perisitua Arona ua ia i latou se tiute faaleperisitua e valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso. O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ia i latou ia malamalama ma faataunuu ai lenei tiute paia? O le a se mea e musuia ai i latou e faasoa atu le talalelei ia latou uo ma aiga? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a ni lagona e te maua a o e suesue? Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 28–29, 52–53, 76–77 1 Timoteo 4:12 (Fai ma faaa’oa’o i e ua faatuatua) Alema 17:2–3 (Sa saunia e atalii o Mosaea i latou lava e faasoa atu le talalelei) Moronae 10:32–33 (O le valaaulia a Moronae e o mai ia Keriso) MF&F 4 (O uiga faaalia e agavaa ai i tatou mo le auauna atu i le Alii) MF&F 20:46–59 (Ua i ai i e umia le Perisitua Arona se tiute e valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso) MF&F 42:6 (Tala’i atu le talalelei e ala i le mana o le Agaga) “O Le A Lo’u Faamoemoega o se Faifeautalai?” Talai La’u Talalelei (2004), 1–16. Vitio: “Valaau Atu i Tagata Uma e O Mai ia Keriso” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 97 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i alii talavou e faasoa atu se mea latou te manatua mai le talanoaga i le vaiaso ua te’a. Aisea latou te manatuaina ai pea lenei mea? • Valaaulia alii talavou e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:59 ma faailoa mai tiute o le perisitua o loo ta’ua iina. Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa atu se aafiaga sa latou maua i le faasoaina atu o le talalelei i se tagata o le aiga, uo e le toaga i le lotu, po o se uo i se isi tapuaiga. O le a le taunuuga? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Faalogo atu ma le faamaoni i manatu o tagata o loo aoao. O lau faataitaiga o le a uunaia ai i latou e faalogo lelei i isi. Afai e te le malamalama i le manatu o se tasi, ia tuu atu se fesili. E mafai ona e faapea atu, ‘Ou te le o mautinoa pe ua ou malamalama. E mafai ona e toe faamalamalamaina mai le mea lena?’ po o le ‘E mafai ona e tuuina mai se faataitaiga o le mea lena e te fai mai ai?’ ” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi e fai se fuafuaga e faataunuu ai lona tiute faaleperisitua e faasoa atu i se isi tagata le talalelei a Iesu Keriso. Tuu atu i alii talavou se taimi i le taimi o le fonotaga a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua. Uunai i latou e faasoa atu a latou fuafuaga i le tasi ma le isi, ma i fonotaga o lumanai a le korama, ia valaaulia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le valaauliaina o isi e o mai ia Keriso. • Fai i alii talavou e sue mau o loo faaaogaina fuaitau e pei o le “o mai ia Keriso” po o le “o mai ia te a’u” (tagai i le Mataio 11:28; Moronae 10:32; MF&F 20:59). O le a le uiga o le “o mai ia Keriso”? O a ni mea latou te aoaoina mai nei fuaitau e musuia ai i latou e valaaulia isi e o mai ia Keriso? (Tagai i le Tiute i le Atua,28.) Fai i alii talavou e su’e i le vaega “Galue” o a latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 29, 53, po o le 77) ma fai ni fuafuaga e valaaulia ai se tagata e sau ia Keriso. • Faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:53, ma fai se lisi o auala e mafai ai e faiaoga o aiga ona “leoleo i luga o le ekalesia e le aunoa, ma faatasi ma faamalosi i latou.” E mafai faapefea ona agai i luma alii talavou i le avea ai o ni faiaoga o aiga? Fuafua e valaaulia le peresitene o le korama a le au toeaina e talanoa i le 98 korama pe faapefea ona avea ma se faiaoga lelei o aiga. (Tagai i le Tiute i le Atua,52, 76.) Fai i alii talavou e su’e a latou tusi i le vaega “Galue” o a latou Tiute i le Atua (itulau e 53 po o le 77) ma fai ni fuafuaga e avea ai ma ni faiaoga lelei atu o aiga. • Faaali atu se ata o Amona, ma fai atu i le korama e fai se aotelega o le tala ia Amona o loo aoaoina sa Lamana (tagai i le Alema 17–19). Ia faatusatusa le tala lenei i le mea na oo i ai Korianetona (tagai i le Alema 39:1–11). E aafia faapefea o tatou tomai e aoao atu ai le talalelei i isi ona o a tatou faataitaiga? (Tagai i le Tiute i le Atua,28.) Fai i alii talavou e su’e i le itulau e 29 o o latou tusi Tiute i le Atua ma fai fuafuaga e faasoa atu ai le talalelei e ala i le avea ma se faataitaiga lelei. • Aumai ni aitema po o ni ata e faatusa i ai uiga mama, uiga faaalia, ma meaalofa e mafai ona fesoasoani ai i tagata o le korama ia avea ma ni faifeautalai lelei i le taimi nei, e pei o mea o loo lisiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 4 ma le Alema 17:2–3, 9 (mo se faataitaiga, e mafai ona e aumaia se fatu e faatusa i le faatuatua po o ni totigilima faigaluega e faatusa i le maelega). Fai i alii talavou e faafetaui ia aitema i upu ma fuaitau latou te maua i nei fuaiupu. Aoao atu i le ala a le Faaola • Faaali le vitio “Valaau Atu i Tagata Uma e o Mai Ia Keriso,” ma fai atu i tagata o le korama e vaavaai mo mea sa fai e i latou e umia le Perisitua Arona i totonu o le vitio e fesoasoani ai i le latou korama ia tuputupu ae. Talanoa ni mea e mafai ona latou faia ina ia maua ai ni aafiaga faapena i a latou korama. Sa valaaulia e le Faaola isi e molimau atu i upumoni sa latou aoaoina ina ia mafai ona pai atu le Agaga i o latou loto. “A o outou pe se a la outou upu ia te au po o ai?” Sa Ia fesili ai. A o tali atu Peteru, sa faamalosia ai lana molimau: “O Oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua” (Mataio 16:15–16). E mafai faapefea i le faasoa atu o le talalelei ona faamalolosia molimau a alii talavou o le korama? Fai i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. Po o latou malamalama i lo latou tiute faaleperisitua o le valaaulia o tagata uma e o mai ia Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Fai atu i alii talavou e tusi ni fuafuaga i le vaega “Galue” o a latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 29, 53, po o le 77). • Ia fefautuaai ma le korama i auala e mafai ona latou faamalosiau atu ai i se tagata le toaga ina ia auai i le korama ma ia toe foi mai i le lotu. 99 APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA Aisea na alagatatau ai se toefuataiga? I le taimi o Lana auaunaga i le olaga nei, sa faatuina ai e Iesu Keriso Lana Ekalesia i le pule o le perisitua. Sa taitaia e perofeta ma aposetolo o e sa aoaoina atu aoaoga faavae moni ma maua mai faaaliga ia sa tusifaamaumauina o ni tusitusiga paia. Ina ua maliliu aposetolo, sa aveeseina le pule o le perisitua mai le lalolagi, sa le toe i ai ni faaaliga, ma sa leiloloa aoaoga faavae taua pe ua faafenumia’ia. O le Ekalesia sa faatuina e Iesu Keriso sa toefuataiina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. Saunia oe lava ia faaleagaga O a aafiaga o le Liliuese ua e vaaia i le lalolagi? Ua faapefea ona faamanuiaina oe e le Toefuataiga o le talalelei? O le a se mea e tatau ona iloa e alii talavou e uiga i le Liliuese ma le Toefuataiga? E mafai faapefea e le malamalama i le Liliuese ma le Toefuataiga ona fesoasoani ia i latou? Ia suesue ma le agaga tatalo i mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le pogai na manaomia ai se toefuataiga? Efeso 4:11–14; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6 (O le Ekalesia i aso nei ua tutusa lava le faatulagaga ma le Ekalesia i aso o le Faaola) Robert D. Hales, “Sauniuniga mo le Toefuataiga ma le Afio Mai Faalua: “E i Ou Luga Ai Pea Lo’u Lima,’ ” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 88–92 Isaia 29:13–14; Amosa 8:11–12; 2 Tesalonia 2:3; 1 Nifae 13:24–29 (Sa aveesea le Ekalesia ona o le liliuese) “Liliuese,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 92–93 MF&F 1:17–23, 30 (Sa toefuatai mai e Iesu Keriso ia Lana Ekalesia e ala ia Iosefa Samita) Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:6–20 (Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita) “Toefuataiga o le Talalelei,” Faamaoni i le Faatuatua, 175–78 Talai La’u Talalelei (2004), 35–38, 45 Vitio: “O Se Sailiga mo le Upumoni” (e le o mafai ona sii mai) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 100 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i se alii talavou e faasoa atu pe na faapefea ona uunaia o ia i se mea sa ia aoaoina i le vaiaso ua te’a i le aiga, i le aoga, po o uo. • Faaaoga se mea faitino e aoao ai alii talavou i le manaomia o le Toefuataiga (e pei o se mea ua gau ma e le mafai ona toe lipeaina ae e manaomia lava ona i ai se mea e sui ai). O a isi mea faitino e mafai ona mafaufau i ai alii talavou e faaaoga i le aoaoina o isi e uiga i le manaomia o le Toefuataiga? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama ai i le mafuaaga ua alagatatau ai le Toefuataiga o le talalelei. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se tasi o le korama e aoao atu se vaega o le lesona lenei. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua ia aoaoina ma aoao atu e uiga i le Liliuese ma le Toefuataiga (tagai i le “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Faaali atu le vitio “O Se Sailiga mo le Upumoni,” ma tuu atu i alii talavou e ta’u mai le mea sa sue e Uilifoti Uitilafi i le Ekalesia moni. Aisea e taua ai le i ai o nei mea? Na faapefea ona faamanuiaina alii talavou ona o le toefuataiga mai o nei mea? Fai atu ia i latou e faasoa atu nisi mea ua faagaeetia ai i latou e uiga i le sailiga a Uilifoti Uitilafi mo le upumoni. • Vaelua le korama, ma fai atu i le tasi vaega e aoao atu i le korama e uiga i le ala na faatuina ai e Iesu Keriso ia Lana Ekalesia ma le auala na leiloa ai ona o le Liliuese. Fai atu i le isi vaega e aoao atu e uiga i le Toefuataiga. Tuu atu ia i latou se taimi e sauniuni ai e faaaoga ai le Talai La’u Talalelei (itulau e 35–37 ma le 41), Faamaoni i le Faatuatua (itulau e 92–93 ma le 175–79), ma mau o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. Atonu e te manao e fai ni tofiga i nai aso a o le’i faia le fonotaga a le korama. • Tuu atu i alii talavou taitoatasi se mau e uiga i le Liliuese po o le Toefuataiga (e pei o mau o loo fautuaina atu i le otootoga lenei). Fai atu i alii talavou e tusi se ata e faatusa i se mea sa latou aoaoina mai a latou mau, ma tuu atu latou te faasoa atu i le korama. Ia talanoa o se korama ia faamanuiaga ua tatou maua ona o le toefuataiga o le talalelei. Motugaafa faafaiaoga “E mafai ona e faataitaia o loo e faalogo atu e ala lea i lou faaaliina atu o se uiga o le naunau. E mafai ona e vaai i le tagata o loo tautala nai lo anomea o le lesona po o nisi mea o loo i totonu o le potu. E mafai ona e uunaia le tagata o loo tautala e faauma ona manatu e aunoa ma le faalavelaveina. E mafai ona e aloese mai le faasalaveia o talanoaga ae le’i taitai i ni fautuaga po o ni faaiuga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). • Tuu atu i alii talavou taitoatasi se igoa o se tagata o loo ta’ua i le saunoaga a Elder Robert D. Hales “Sauniuniga mo le Toefuataiga ma le 101 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa faaaoga e le Faaola tusitusiga paia e aoao atu ai ma molimau atu e uiga i Lana misiona. Sa ia aoaoina tagata e mafaufau e uiga i tusitusiga paia mo i latou lava ma faaaoga e su’e ai tali i a latou lava fesili. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou e faaaoga tusitusiga paia e tali ai a latou fesili? Afio Mai Faalua: ‘E i Ou Luga Ai Pea Lo’u Lima’ ” (pei o Viliamu Tinitale, Johannes Gutenberg, po o Matini Luteru). Fai atu i alii talavou e faitau pe matamata i le lauga ma sue po o le Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama i le manaomia o le Toefuataiga o le talalelei? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Ta’u atu le mafuaaga na manaomia ai le Toefuataiga ma le mafuaaga ua taua ai ia te ia. 102 a le mea sa fai e lena tagata e saunia ai le lalolagi mo le Toefuataiga. Valaaulia i latou e faasoa atu mea ua latou maua. • Valaaulia isi tagata o le korama e faasoa atu o latou manatu e uiga i mea ua latou aoaoina. Punaoa Filifilia Sii mai le “Liliuese,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 13–14 Pe a fulitua ni tagata po o se vaega o tagata mai mataupu faavae o le talalelei, ua latou i ai i se tulaga o le liliuese. O vaitaimi o le liliuese lautele na tutupu lava i le gasologa o le talafaasolopito o le lalolagi. A mavae taimi o le amiotonu, e masani ona liliu atu tagata i le amioleaga. O se tasi o faataitaiga o le Liliuese Tele, lea na tupu ina ua mavae ona faatuina e le Faaola Lana Ekalesia. Ina ua mavae le maliliu o Aposetolo a le Faaola, na faaleagaina ai e tagata ia mataupu faavae o le talalelei ma faia ai suiga e le’i faatagaina i le faatulagaga a le Ekalesia ma sauniga o le perisitua. Ona ua salalau tele lenei amioleaga, o lea sa aveesea ai e le Alii le pule ma ki o le perisitua mai le lalolagi. I le taimi o le Liliuese Tele, sa leai se taitaiga faalelagi mai perofeta soifua mo tagata. E tele ekalesia na faatutuina, ae sa le ia i latou le mana o le perisitua e taitai ai tagata i le malamalama moni o le Atua le Tama ma Iesu Keriso. Sa i ai vaega o tusitusiga paia na faaseseina pe leiloloa, ma sa leai se tasi na i ai le pule e faaee ai le meaalofa o le Agaga Paia pe faatino ai isi sauniga o le perisitua. Sa i ai pea lenei liliuese seia oo i le taimi na faaali mai ai le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele ia Iosefa Samita ma na amataina ai le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei. Ua tatou ola nei i se taimi ua toefuatai mai ai le talalelei a Iesu Keriso. Ae peitai e le faapei o le Ekalesia i taimi ua tuanai. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le a le toe faatailaloina i se liliuese lautele. Ua aoao mai tusitusiga paia o le a le mafai lava ona toe faatoilaloina le Ekalesia (tagai MF&F 138:44; tagai foi Tanielu 2:44). Vaega mai le “Toefuataiina o le Talalelei,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 135–39 Ao i ai Iesu Keriso i le lalolagi, na Ia faatuina ai Lana Ekalesia i e na mulimuli atu ia te Ia. Ina ua mavae Lona Faasatauroga ma le fasiotia o Ana Aposetolo, na aveesea ai le atoatoa o le talalelei mai le fogaeleele ona o le faateleina o le liliuese. E toatele alii ma tamaitai na sailia le atoatoa o le upumoni i le taimi o le seneturi o le Liliuese Tele, peitai sa le mafai ona latou mauaina. E ui lava sa toatele e na tali atu ma le faamaoni e uiga i le Faaola ma Ana aoaoga, ae leai se isi na i ai le atoatoaga o le upumoni po o le pule o le perisitua mai le Atua. O le Liliuese Tele o se taimi o le pogisa faaleagaga, ao lenei ua tatou ola ai i se taimi ua mafai ai ona tatou mauaina “le malamalama o le talalelei i le mamalu o Keriso” (2Korinito 4:4; tagai foi MF&F 45:28). O le atoatoaga o le talalelei ua toefuataiina mai, ma o le Ekalesia moni a Iesu Keriso ua toe i ai nei i luga o le fogaeleele. E leai se isi faalapotopotoga e mafai ona faatusatusa i ai. E le o se taunuuga o le toefaatulagaina, lea e i ai alii ma tamaitai na i ai ni uiga lelei ma taumafaiga e fai mea uma i lo latou malosi e faaoo mai ai suiga. O le Toefuataiina o le Ekalesia na faavaeina e Iesu Keriso. O le galuega a le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele. I le avea ai ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e mafai ona e mauaina faamanuiaga sa le i ai i le fogaeleele mo le latalata atu i le 2,000 tausaga. E ala mai i le sauniga o le papatisoga ma le faamauga, e mafai ai ona e maua le faamagaloga o au agasala ma maua ai le olioli ma le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. E mafai ona e ola i le talalelei i lona atoatoa ma lona manino. E mafai ona e mauaina se malamalamaaga o le natura o le Aiga Atua, o le Togiola a Iesu Keriso, o le faamoemoega o le olaga i luga o le fogaeleele, ma le moni o le olaga pe a mavae le oti. Ua e maua le avanoa e taialaina ai e se perofeta soifua, o le o loo aoaoina mai le finagalo o le Atua i o tatou aso. O sauniga o le malumalu ua mafai ai ona e mauaina le taitaiga ma le filemu, saunia ai mo le ola e faavavau, faamau atu ai i lou aiga mo le faavavau, ma faia sauniga faaola mo ou tuaa ua maliliu. 103 APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA Na faapefea ona toefuatai mai le perisitua? Sa toefuatai mai le perisitua ia Iosefa Samita e ala i le faaee mai o lima o i latou o e sa umiaina i aso anamua. Ia Me 1829, sa toefuatai mai ai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona, ma i se taimi e le’i mamao mai ai, sa toefuatai mai ai le Perisitua Meksisateko e Peteru, Iakopo, ma Ioane, o le toatolu o uluai Aposetolo a le Faaola. I le aso 3 o Aperila, 1836, sa toefuatai mai ai e Elia, ma Elaia ki faaopoopo o le perisitua. Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona e maua se molimau i le toefuataiga o le perisitua? Ua faapefea ona faia e lenei molimau se eseesega i lau auaunaga faaleperisitua? O a ni mea ua iloa e alii talavou e uiga i le toefuataiga o le perisitua? O a ni aafiaga na latou maua sa faapea ona fesoasoani e fausia ai a latou molimau i le pule o le perisitua? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e musuia ai oe e uiga i le toefuataiga o le perisitua? Eperu 5:4; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5 (E ao ona valaauina se tagata e le Atua ia maua le perisitua) MF&F 110 (Sa toefuatai mai ki faaopoopo o le perisitua e Mose, Elia, ma Elaia) MF&F 1:20 (Sa toefuatai mai le talalelei ina ia mafai ona tautatala tagata uma i le suafa o le Alii) David A. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48–51 (tagai foi i le vitio “Pule ma le Mana o le Perisitua”) MF&F 13; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72 (O Ioane le Papatiso sa toefuataia mai le Perisitua Arona) MF&F 27:12–13 (O Peteru, Iakopo, ma Ioane sa toefuataia mai le Perisitua Mekisateko) Jeffrey R. Holland, “Our Most Distinguishing Feature,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 43–45. Vitio: “Toefuataiga o le Perisitua” Vitio: “Elder Perry O le Perisitua, Vaega 4: O le Toefuataiga o le Perisitua” (e le o mafai ona sii mai [le vitio]) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 104 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i ni nai alii talavou e tusi se fuaiupu se tasi i luga o le laupapa e otooto ai le taua o le upumoni sa latou aoaoina i le vaiaso ua te’a. • Afai e mafai, ia faasoa atu lou laina o le faasologa o le pule o le perisitua i le korama ma faamatala atu po o le a lea mea (pe valaaulia se alii talavou e faasoa atu lana laina o le perisitua). O le a se mea o loo aoao mai i le laina o le pule [o le perisitua] i alii talavou e uiga i le toefuataiga mai o le perisitua? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le toefuataiga mai o le perisitua. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Ia valaaulia se tagata o le korama e aoao atu se vaega o le lesona lenei. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le toefuataiga o le perisitua (tagai i le “Malamalama i Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Ia faaali atu ni ata e faaalia ai mea na tutupu i le toefuataiga o le perisitua (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, 93–95), pe matamata le vitio “Toefuataiga o le Perisitua.” Tuu atu i alii talavou e faailoa atu tagata autu sa auai i nei mea na tutupu (e pei o Iosefa Samita, Ioane le Papatiso, Elia, ma isi). Faitau mau e uiga i mea na tutupu (e pei o na o loo fautuaina atu i le otootoga lenei), ma fai atu i alii talavou po o a ni a latou fesili o i ai. Fai atu i alii talavou taitoatasi e faasoa atu se auala se tasi ua faamanuiaina ai o ia i le perisitua. • Tuu atu i alii talavou ia fesili sa tali e Elder L. Tom Perry i le “Elder Perry O le Perisitua, Vaega 4: O le Toefuataiga o le Perisitua.” Tuu atu i alii talavou e tusi a latou tali i fesili ae latou te le’i matamataina le vitio; ona faaali lea o le vitio ma valaaulia i latou e faasoa atu soo se manatu faaopoopo latou te maua mai tali a Elder Perry. Fai atu ia i latou e faasoa atu po o a ni o latou lagona i le taimi na latou mauaina ai le perisitua. Motugaafa faafaiaoga “Afai e toatele ni tagata e i ai ni o latou manatu e uiga i se mataupu, atonu e te manao e tuuina atu se faamatalaga faapenei, ‘O le a tatou faalogo muamua atu i ou manatu, ona sosoo ai lea ma oe.’ Ona nonofo lelei ai lea o i latou o loo e aoaoina aua ua latou iloa o le a latou maua se avanoa e tautatala ai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 72). • Vaevae le lauga a Elder Jeffrey R. Holland “O Le Mea ua Sili Ona Tulaga Ese ai i Tatou” i alii talavou. Fai atu i alii talavou e su’e a latou vaega o le lauga, vaavaai mo tali i fesili “E faapefea ona faaee mai le perisitua?” ma le “Aisea e tuuina mai ai le perisitua i le faiga lenei?” O se vaega o lenei talanoaga, ia fai atu i alii talavou e faitau le Eperu 5:4 ma le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5. Aisea e taua ai i e umia le Perisitua 105 106 Aoao atu i le ala a le Faaola Arona ona iloa e uiga i le toefuataiga mai o le perisitua? Sa silafia e le Faaola mea e gafatia e Ona soo ma maua ni auala tulaga ese e fesoasoani ai ia i latou e aoao ma tutupu ae ai—auala e sili ona lelei mo i latou. Ua ia te oe se avanoa tulaga ese e fesoasoani ai i alii talavou taitoatasi ia maua se molimau i le toefuataiga o le perisitua. O lenei molimau e mafai ona faamanuiaina ai e faavavau o ia, lona aiga, ma isi. • Faaali atu le vitio “Pule ma le Mana o le Perisitua,” ma talanoa o se korama ia fesili sa fesili ai le tamā o Elder David A. Bednar (pe fai atu i le alii talavou e faitau lenei aafiaga i le lauga “O Mana o le Lagi”). O a ni auala e tatau ona ese ai i tatou mai isi alii i le lalolagi ona ua tatou umia le perisitua? Fai i alii talavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama lelei i le toefuataiga mai o le perisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i le toefuataiga o le perisitua pe valaaulia isi e faia le mea lava lena e tasi. • Valaaulia tagata o le korama e fatufatu se otootoga e aoao atu ai isi e uiga i le toefuataiga o le perisitua (tagai i le Tiute i le Atua,18, 42, po o le 66). Punaoa Filifilia Sii mai ia DavidA. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 48–51 Sa ou ola ae i se aiga e i ai se tina faamaoni ma se tama ofoofogia. O lo’u tina e tupuga mai i paionia o e sa ositaulagaina mea uma mo le Ekalesia ma le malo o le Atua. O lo’u tama e le o se tagata o la tatou Ekalesia, ma a o talavou o ia, sa manao o ia e avea ma se patele o le Lotu Katoliko. . . . A o ou laitiiti, sa tele taimi ou te fesili ai i lo’u tama i vaiaso taitasi po o afea e papatiso ai. Sa tali mai o ia ma le alofa ae mausali i taimi uma ou te faasoesa ai ia te ia: “David, o le a ou le auai lava i le Ekalesia ona o lou tina, po o oe, po o se isi lava tagata. O le a ou auai i le Ekalesia pe a ou iloa o le mea sa’o lea e fai.” Ou te talitonu o le sefulu ma ona tupu o o’u tausaga na fai ai la ma’ua talanoaga lea ma lo’u tama. Faatoa o matou foi mai lava i le fale sa matou auai faatasi i la matou lotu i le Aso Sa, ma sa ou fesili ai i lo’u tama po o afea e papatiso ai. Sa ataata o ia ma fai mai, “O oe lava lea e fesili pea lava pea i lo’u papatisoga. O le aso, e i ai la’u fesili mo oe.” Sa vave ma sa ou sagisagi fiafia ma la’u faaiuga faapea, o lea ua agaigai i luma! Sa faaauau le tala a lo’u tama, “David, e aoao e la outou ekalesia faapea na aveesea le perisitua mai le lalolagi anamua, ma sa toefuatai mai e avefeau faaleagi i le Perofeta o Iosefa Samita, e sa’o?” Sa ou tali atu e sa’o lana tala. Ona ia fai mai lea, “O la’u fesili la lea. O vaiaso taitasi i sauniga a le au perisitua, ou te faalogo ai i le epikopo ma isi taitai perisitua o faamanatu, tauanau, ma aioi atu i alii e fai a a latou asiasiga i aiga ma faataunuu o latou tiute faaleperisitua. Afai la e i ai moni i la outou ekalesia le perisitua toefuataiina a le Atua, aisea ua matuai toatele ai alii i la outou lotu e leai se eseesega i le faia o o latou tiute faalelotu nai lo tamaloloa o la’u lotu?” Na vave ona leai se mea i lo’u mafaufau i lena taimi. Sa leai sa’u tali talafeagai mo lo’u tama. Ou te talitonu sa sese lo’u tama i le faamasinoina o le moni o le aia tatau a la tatou Ekalesia i le pule paia ona o faaletonu o tagata o loo mafuta i ai o ia i la matou uarota. Ae sa i ai i lana fesili se mate sa’o e faapea, o alii o loo tauaveina le perisitua paia a le Atua e tatau ona ese mai isi tagata. O alii e umia le perisitua, e le faapea e ola mai i latou e ese nai lo isi alii, ae e tatau ona ese a latou amioga. O alii e umia le perisitua e le gata e tatau ona umia le pule o le perisitua, ae ia agavaa foi e avea ma meafaigaluega o le mana o le Atua. “Ia mama outou o e tauaaoina ipu a le Alii” (MF&F 38:42). E le galo lava ia te au ia lesona e uiga i le pule ma le mana o le perisitua sa ou aoaoina mai i lo’u tama, o se alii lelei e le auai i lo tatou faatuatuaga, ae sa tele mea na ia faamoemoeina mai alii fai mai o loo latou tauaveina le perisitua a le Atua. O lena talanoaga i le aoauli o le Aso Sa ma lo’u tama i le tele o tausaga ua mavae, na fua mai ai ia te a’u se naunautaiga ia avea o se “tama lelei.” Sa ou le manao e avea ma faataitaiga leaga ma se maagao i le alualu i luma o lo’u tama i le aoaoina o le talalelei toefuataiina. Sa na ona ou manao lava ia avea o se tamaitiiti lelei. E manaomia e le Alii i tatou uma o nisi e tauaveina Lana pule o ni alii e faamamalu, amiomama, ma lelei i taimi uma ma i nofoaga uma. 107 APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA O le a le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga? I le mavae ai o seneturi o le liliuese, na toefuatai mai ai e le Alii Lana Ekalesia ma le atoatoaga o le talalelei e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. O lenei Toefuataiga sa amata i le Uluai Faaaliga ia Iosefa, lea sa faaali mai ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. E ala mai i le Perofeta o Iosefa, na aumai ai e le Alii le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia, toefuatai mai le pule o le perisitua, ma faatuina Lana Ekalesia. Saunia oe lava ia faaleagaga Ua faapefea ona uunaia lou olaga i le soifuaga ma le misiona a Iosefa Samita? Na faapefea ona maua lau molimau ia Iosefa Samita? O i ai ni molimau a alii talavou e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e faamalolosia [a latou molimau]? A o e suesue ma le agaga tatalo i mau ma punaoa nei, o le a se lagona o musuia ai oe e faasoa atu i alii talavou? 2 Nifae 3:3–25 (Sa muai silafia e perofeta anamua le misiona a Iosefa Samita o se perofeta ma se talifaaaliga) MF&F 35:17–18 (O le Perofeta o Iosefa Samita, na toefuatai mai ai e le Alii le atoatoaga o le talalelei) MF&F 76:22–24 (Molimau a Iosefa Samita e uiga ia Iesu Keriso) MF&F 135:3 (O le Perofeta o Iosefa Samita, na tuuina mai ai e le Alii ia tusitusiga paia faaopoopo) Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–25 (Sa faaali mai le Atua le Tama ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita) Henry B. Eyring, “O Se Molimau Malosi i le Misiona a le Perofeta o Iosefa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 89–92 Tad R. Callister, “Iosefa Samita—Perofeta o le Toefuataiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 35–37 “Iosefa Samita,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 83–84 Vitio: “Iosefa Samita: O le Perofeta o le Toefuataiga” (e le o maua ni ata e sii mai) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 108 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i se alii talavou e tusi se ata i luga o le laupapa e faatusa i mea sa aoaoina e le korama i le vaiaso na te’a, ae tuu atu i isi alii talavou e mate le mea sa ia tusia. • A o le’i amataina le fonotaga a le korama, fai i ni alii talavou e o mai saunia e faamatala i le korama e uiga i se mea na toefuatai mai e le Atua e ala mai ia Iosefa Samita ma ia faasoa atu lana molimau e uiga i le misiona a Iosefa Samita i le avea ai ma se perofeta. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama ai i le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga. O le mulimuli ai i le taiala a le Agaga, ia filifili se mea se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga i lau korama: • Fai atu i tagata o le korama e fai se lisi o mea sa tuuina mai e le Alii ia i tatou e ala mai ia Iosefa Samita, ona faitau lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3 ma faaopoopo i le lisi pe a manaomia ai. O le a le mea ua ese ai o tatou olaga ona o le galuega sa fai e le Alii e ala mai ia Iosefa Samita? • Faaali le vitio “Iosefa Samita: O Le Perofeta o le Toefuataiga”, ma fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea ua latou aoaoina po o se mea ua faagaeetia ai i latou e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita. Mafaufau e faamatala le auala na maua ai lau molimau o Iosefa Samita o se perofeta. • Fai i alii talavou e faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:7–20, ma vaavaai mo upumoni sa aoaoina e Iosefa Samita e ala mai i le Uluai Faaaliga. O le a le mea sa iloa e Iosefa e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? e uiga ia te ia lava? e uiga i le fili? Aisea e taua ai ia i tatou ona tatou malamalama i nei upumoni i aso nei? • Fai i alii talavou e faitau itulau e 83– 84 i le Faamaoni i le Faatuatua po o le lauga a Elder Tad E. Callister “Iosefa Samita—Perofeta o le Toefuataiga.” Fai atu ia i latou e filifili ni nai fuaiupu o le a latou faaaogaina pe afai e talosagaina i latou e faamatala atu pe aisea e taua ai Iosefa Samita. Fai i ni nisi o alii talavou e ta’u atu po o a fuaiupu ua latou filifilia ma pe aisea foi. Motugaafa faafaiaoga “Faaaoga ia lomiga lata mai nei o tusitusiga faavae ma mea e faaaogaina i lesona na faasalalauina e le Ekalesia. Fuafua ia auala o loo fautuaina atu i le tusi lesona a o le’i mafaufau i isi punaoa mo ni manatu. Soo se mea lava e faaaogaina po o ni manatu e te faaaogaina e le o maua i totonu o le tusi lesona, e tatau ona faamamafa atu ai le upumoni ma le lelei” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 98). Fai i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua latou malamalama i le matafaioi a Iosefa Samita i le Toefuataiga o le talalelei? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? 109 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa valaaulia e le Faaola isi e galulue i le faatuatua ma ola i upumoni sa Ia aoaoina atu. O Ana aoaoga uma sa Ia taulai atu ai i le fesoasoani i e mulimuli ia te Ia e ola i le talalelei ma o latou loto atoa. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia iloa pe faapefea ona atagia i o latou olaga i aso uma a latou molimau e uiga ia Iosefa Samita. 110 Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona i le pogai ua taua ai Iosefa Samita i lona olaga ma valaaulia isi tagata o le korama e fai le mea lava lea e tasi. • Ia talanoa ma le korama lo tatou tiute faaleperisitua o le aoao atu o isi e uiga i le misiona a Iosefa Samita. Punaoa Filifilia Iosefa Samita Faamaoni i le Faatuatua (2004), 89–90 I le tautotogo o le 1820, sa suesue ai Iosefa Samita e 14-tausaga le matua mo le Ekalesia moni a Iesu Keriso ina ua ia faitau i se mau i totonu o le Tusi Paia: “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o lē foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’ut’aua; ona foaiina mai ai lea ia te ia” (Iakopo 1:5; tagai foi Iosefa Samita—Talafaasolopito 1: 11–12). I se faatuatua le maluelue ma le faigofie, na mulimuli ai Iosefa talavou i le fautuaga a le mau. Na ia alu atu na o ia i le togalaau, lea na ia tatalo atu ai ina ia iloa po o fea le Ekalesia e ao ona auai. O le tali mai i lana tatalo, na faaali mai ai le Atua le Tama ma Iesu Keriso ia te ia. O se tasi nei o mea, sa faatonuina ai e i La’ua o ia, e aua nei auai i se tasi o Ekalesia na i ai i lena taimi. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:13–20. Ina ua faamaonia le agavaa o Iosefa Samita, sa tuuina atu loa ia te ia lana misiona paia o se perofeta a le Atua. Na ala mai ia te ia ona faataunuuina e le Alii se galuega sili ma le ofoofogia e alofa i le aumaia o le Tusi a Mamona, toefuataiina mai o le perisitua, faaalia mai o upumoni taua o le talalelei, faatulagaina o le Ekalesia moni a Iesu Keriso, ma le faatulagaina o galuega faalemalumalu. I le aso 27 o Iuni, 1844, na fasiotia ai Iosefa ma lona uso o Ailama i se osofaiga a ni tagata faaauupegaina. Sa faamaufaailogaina ai a la’ua molimau i o la’ua toto. Ina ia atoatoa lau molimau o le talalelei Toefuataiina, e tatau ona aofia ai se molimau i le misiona paia a Iosefa Samita. O le moni o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faalagolago lea i le moni o le Uluai Faaaliga ma isi faaaliga na tuuina atu e le Alii i le perofeta o Iosefa. Sa tusia e Peresitene Ioane Teila, le Peresitene lona tolu o le Ekalesia, “O Iosefa Samita, le Perofeta ma le Tagatavaai a le Alii, e tele atu ana mea na faia, vagana ai lava Iesu, mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi, nai lo soo se isi lava tagata na ola ai” (MF&F 135:3). 111 APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA Aisea e taua ai le Uluai Faaaliga? I le tautotogo o le 1820, sa faaali mai ai le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, i le Perofeta o Iosefa Samita. O lenei faaaliga, lea na faailogaina ai le amataga o le Toefuataiga o le talalelei, o le mea aupito sili lea ona taua ua tupu talu mai le Toetu o Iesu Keriso. O le tatalo faamaualalo a Iosefa Samita sa oo ai i le toefuataiga mai o upumoni o le talalelei, pule o le perisitua, ma sauniga faaola. “O le faaaliga e tasi ua tali ai [fesili] uma e uiga i le Atua ma lona uiga faalelagi. … O Lona manatu mai i tagata e ala i le pule ua faasafua mai i le tagata ua manino lea. Ua mautinoa lava le lumanai o le galuega. O nei upumoni ma isi upumoni matagofie ua faamanino mai i lena uluai faaaliga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei [2003], 93). Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona e maua se molimau e faapea sa vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso? Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga ona o lenei molimau? O le a le taua o le Uluai Faaaliga ia te oe? E mafai faapefea e le suesue i le Uluai Faaaliga ona faalolotoina molimau a alii talavou taitoatasi o lau korama? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le taua o lenei mea maoae na tupu? A o e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei ma isi mea e te filifilia. O le a se mea e te lagona o le a sili atu le anoa i alii talavou e te aoaoina? Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–19, 24–25 Vitio: “O Le Toefuataiga” Dieter F. Uchtdorf, “O Fua o le Uluai Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 36–38 Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 112 • Tuu atu i tagata taitoatasi o le korama se avanoa e ta’u atu ai se mea se tasi na te manatua mai le lesona o le vaiaso talu ai. • Ia usu faatasi o se korama le viiga “O Le Talosaga Muamua a Iosefa Samita” (Viiga, nu. 14) Ia valaaulia alii talavou e faasoa atu o latou lagona e uiga ia Iosefa Samita ma le mea na oo i ai ina ua ia vaai ma talanoa atu i le Atua le Tama ma Iesu Keriso. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai e uiga i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita. O le mulimuli ai i le taiala a le Agaga, ia filifili se mea se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga i lau korama: • Fai i alii talavou e tusi i lalo nisi o faamanuiaga ua latou maua ona o le Uluai Faaaliga. Fai atu ia i latou e vaavaai mo isi faamanuiaga o le Uluai Faaaliga a o latou faitauina parakalafa mulimuli e 10 o le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O Fua o le Uluai Faaaliga.” Fai atu ia i latou e faasoa atu mea ua latou maua ma o latou lagona i le taua o le Uluai Faaaliga. • Ia faitau faatasi o se korama e uiga i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:7–20. Fai atu i alii talavou e vaavaai mo upumoni e mafai ona tatou aoao mai le aafiaga a Iosefa (mo se faataitaiga, o le Tama ma le Alo e moni, o ni tagata eseese; o Satani ma lona mana e moni, ae e sili atu le malosi o le mana o le Atua; e faafofoga ma tali mai le Atua i tatalo; ma e le’i muta faaaliga). Fai atu i se alii talavou e tusi upumoni i luga o le laupapa. E faapefea ona ese mai nei upumoni mai mea e talitonu i ai isi tapuaiga? O le a se eseesega o o tatou olaga pe ana tatou le iloa nei mea? • Fai atu i alii talavou e faitau filemu ma mafaufau loloto i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita ma lana molimau o loo i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–19, 24–25 (pe matamata i le vitio “O Le Toefuataiga”). Fai atu ia i latou e mafaufau pe aisea ua taua ai le Uluai Faaaliga i le talafaasolopito o le lalolagi. Aisea e taua ai ia i tatou o ni tagata taitoatasi? Faasoa atu lau molimau e uiga i le taua o le Uluai Faaaliga, ma fai atu i alii talavou e faasoa atu o latou manatu ma molimau. Motugaafa faafaiaoga “Fesili atu ia i latou na e aoaoina po o le a sa latou tala e fai pe afai ua manao se tasi e fia iloa po o a mea na latou aoaoina mai le lesona” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 101). • Fai atu i alii talavou e toe faamanatu tala faatusi paia o le faaalia mai e le Atua le Tama ma Iesu Keriso o i Laua lava i tagata i luga o le fogaeleele (e pei o le Mataio 3:13–17; Galuega 7:54–60; 3 Nifae 11:3–10). E mafai foi ona e faaali atu ni ata o nei mea na tutupu (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei,35, 63, ma le 82). Fai atu ia i latou e otooto ia tala taitasi. Ona fai atu lea i ai e faitau le Iosefa Samita Talafaasolopito 1:17 (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei,90). Na faapefea ona tutusa le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita ma isi faaaliga [mai a le Atua le Tama ma Iesu Keriso]? O le a le mea sa tulaga ese ai? Fai atu i alii talavou e faasoa atu pe aisea e taua ai ia i latou le Uluai Faaaliga. 113 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa valaaulia e le Faaola tagata e mulimuli ia te Ia e molimau atu i isi i le moni o Ana aoaoga. A o latou faia, sa pai atu le Agaga i o latou loto. E mafai faapefea ona e uunaia alii talavou e faasoa atu a latou molimau i le tasi ma le isi? 114 Fai atu i alii talavou e faasoa atu se mea ua latou aoaoina i le asō. Pe ua tele atu so latou malamalama i le Uluai Faaaliga ia Iosefa Samita? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le toe faaalu o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i le taua o le Uluai Faaaliga. • Valaaulia tagata o le korama e faasoa atu mea na latou aoaoina nei i se uo po o se tagata o le aiga. APERILA: O LE LILIUESE MA LE TOEFUATAIGA Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona? O le Tusi a Mamona na tusia mo o tatou aso. E molimau ia Iesu Keriso, o loo i ai le atoaga o Lana talalelei, ma ua toefuatai mai ai upumoni na leiloloa ona o le Liliuese. Na aoao mai Iosefa Samita e faapea, o le Tusi a Mamona “o le maa’au’au foi lea o la tatou tapuaiga, e sili foi ona latalata atili atu o le tagata i le Atua i lona ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi (faatomuaga i le Tus a Mamona). Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i aafiaga sa e oo i ai i le suesueina o le Tusi a Mamona. Aisea e taua ai ia te oe le Tusi a Mamona? O faapefea ona uunaia e le Tusi a Mamona olaga o alii talavou? O a ni mea e mafai ona fai e alii talavou e faamalolosia ai a latou molimau i le Tusi a Mamona? E mafai faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i latou e faailoa ai luitau o ona po nei? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia lagona le mana o le Tusi a Mamona? 1 Nifae 13:40; 2 Nifae 3:12 (O le Tusi a Mamona ua toefuatai mai ai upumoni ma faafememea’i ai mataupu sese) 2 Nifae 25:23, 26; 33:10–11 (Ua molimau mai tusitala o le Tusi a Mamona ia Iesu Keriso) 2 Nifae 29:7–11 (O le Tusi a Mamona ua faailoa mai ai e fetalai mai le Atua i Lana fanau i le tele o atunuu) MF&F 20:8–16; 42:12 (O le Tusi a Mamona o loo i ai le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso) Tusi a Mamona itulau autu ma le faatomuaga Jeffrey R. Holland, “Saogalemu mo le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 88–90 Tad R. Callister, “O Le Tusi a Mamona—o se Tusi mai le Atua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 74–76 Vitio: “Faatomuaga o le Tusi a Mamona” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 115 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Ia valaaulia ni isi o alii talavou e faasoa atu mea na sili ona uunaia ai i latou mai le lesona o le vaiaso ua te’a. • Ia fau faatasi o se korama se maa’au’au faaofuofu (tagai i le Talai La’u Talalelei, 109). Fai i alii talavou e faamatala atu pe aisea na saunoa ai Iosefa Samita o le Tusi a Mamona o le maa’au’au o la tatou tapuaiga (tagai i le faatomuaga o le Tusi a Mamona). Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Afai e faitau leotele se tagata e toatasi, e tatau ona e uunaia ia isi ina ia mulimuli ia latou tusitusiga paia. Ia valaaulia i latou e faalogo ma vaavaai mo mataupu faavae po o ni manatu patino. Ia tuu atu se taimi mo i latou e sue ai fuaiupu taitasi a o le’i faitauina. Afai o se fuaiupu o loo aofia ai ni upu po o ni fuaitau faigata pe le masani ai foi, ia faamalamalama nei fuaiupu a o le’i faitauina. Afai e i ai se tasi o le vasega e faigata ona faitau, fesili mo nisi e ofo mai nai lo le faitau feauaua’i” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 58). 116 O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le taua o le Tusi a Mamona. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou taitoatasi e faitau se mau se tasi o loo lisiina i lenei otootoga po o le itulau autu o le Tusi a Mamona, ma vaavaai mo tali i le fesili, Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona? Fai atu i alii talavou e tusi a latou tali i luga o le laupapa. Fai atu ia i latou e filifili se tasi o tali o i luga o le laupapa latou te mananao e aoao atili e uiga i ai ma faasoa atu mea na latou filifilia. • Fai atu i alii talavou e mafaufau i fesili e ono i ai i a latou uo e uiga i le Tusi a Mamona. Mata e faapefea ona latou taliina? O le a se mea e mafai ona latou faasoa atu mai le lauga a Elder Tad R. Callister “O Le Tusi a Mamona—o se Tusi mai le Atua”? Fai atu i tagata o le korama e faataitai-le faatinoga pe faapefea ona latou valaaulia se uo e faitau le Tusi a Mamona. E faapefea ona latou faamatalaina po o le a le Tusi a Mamona ma aisea foi tatou te manaomia ai? O a ni fuaiupu latou te faasoaina atu mai le Tusi a Mamona? E faapefea ona latou faamatala atu o le Tusi a Mamona o se isi molimau lea ia Iesu Keriso? Mafaufau e valaaulia alii talavou e susue a latou tusi o le Tiute i le Atua i itulau 29, 53, po o le 77 ma tusi le igoa o se tasi e mafai ona latou valaaulia e faitau le Tusi a Mamona. • Fai atu i alii talavou taitoatasi e sue se mau i le Tusi a Mamona e taua ia te ia pe sa i ai se uunaiga i lona olaga. Vaevae le korama i vaega laiti taitoalua pe taitoatolu, ma fai atu i alii talavou taitoatasi e faasoa atu lana mau filifilia, pe aisea ua taua ai ia te ia, ma soo se aafiaga sa ia maua i lena fuaitau. Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa atu i le korama atoa. O a ni mea ua aoao mai e nei aafiaga ia i tatou e uiga i le taua o le Tusi a Mamona? • Faaali le vitio “Faatomuaga o le Tusi a Mamona,” ma fai atu i tagata o le korama e tusi i lalo tali i le fesili “Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona?” a o latou matamata. Tuu atu latou te faasoa mai mea latou te tusia. Mata e ese faapefea o latou olaga pe a na fai latou te lei mauaina le Tusi a Mamona? Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea sa latou aoaoina nei. Pe ua latou malamalama i le mafuaaga e taua ai le Tusi a Mamona? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Ia tofi ni nai alii talavou e faasoa atu a latou molimau pe aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona ma faamatala pe na faapefea ona latou iloa e moni. • Tufa atu kopi o le Tusi a Mamona, pe afai e mafai, ma valaaulia tagata taitoatasi o le korama e tusi lana molimau i le pito i luma ma tuu atu le tusi i se tasi. Aoao atu i le ala a le Faaola Sa valaaulia e le Faaola isi e galulue i le faatuatua e aoao upumoni o le talalelei. Sa Ia aoao mai i tatou, “Ina ole atu ia, ona outou maua ai lea” (Ioane 16:24). E mafai faapefea ona e uunaia alii talavou ia mulimuli i lenei mamanu a o latou saili ia maua pe faamalolosia a latou molimau i le Tusi a Mamona? (tagai Moronae 10:3–5). 117 Punaoa Filifilia Sii mai ia TadR. Callister, “O Le Tusi a Mamona—o se Tusi mai le Atua,” Ensign po o le Liahona Nov. 2011, 74–76 Ae aisea lava e matuai taua ai le Tusi a Mamona pe afai ua tatou maua le Tusi Paia tatou te aoao ai e uiga ia Iesu Keriso? Pe na e tuufesili pe aisea ua tele ai ekalesia Kerisiano i le lalolagi i aso nei, pe afai e maua mai a latou aoaoga faavae mai lea Tusi Paia lava e tasi? Ona e eseese a latou faauigaga o le Tusi Paia. Ana faapea e tutusa a latou faauigaga, semanu e tutusa lava le ekalesia. E le o se tulaga lenei e finagalo ai le Alii, aua na tautino mai e le Aposetolo o Paulo e faapea, e “tasi le Alii, tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga” (Efeso 4:5). Ina ia fesoasoani ia oo mai lenei tusi, ua faatulagaina ai e le Alii se tulafono faalelagi o molimau. Na aoao mai Paulo, “E mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu” (2 Korinito 13:1). O le Tusi Paia o se tasi o molimau ia Iesu Keriso; o le Tusi a Mamona o le isi lea molimau. Aisea e matuai taua ai lenei molimau lona lua? Atonu o le a fesoasoani le faataitaiga vaaia lenei: E fia ni laina sasao e mafai ona e tusia e ui atu i se vaega se tasi i luga o se fasipepa? O le tali e le mafaitaulia. A faapea la mo se taimi, o lena vaega e tasi ua faatusa i le Tusi Paia, ma o le faitau selau o na laina sasao e tusia e ui atu i lena vaega e faatusa i faauigaga eseese o le Tusi Paia, ma o na faauigaga taitasi foi e faatusa i ekalesia eseese. 118 Ae peitai, o le a se mea e tupu, pe fai e i ai se vaega lona lua i luga o lena fasipepa, e faatusa i le Tusi a Mamona? E fia ni laina sasao e mafai ona e tusia i le va o nei vaega e lua: le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona? E na o le tasi lava. E na o le tasi le faauigaga o aoaoga faavae a Keriso e mafai ona i ai ona o le molimau a nei molimau e lua. Ma ua faafia ona fai le Tusi a Mamona ma se molimau faamaonia, faamanino, ma autasi o aoaoga na aoaoina i le Tusi Paia, o lea la e na o le “tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga.” Mo se faataitaiga, o loo fenumiai nisi tagata pe alagatatau le papatisoga mo le faaolataga e ui ina sa fetalai atu le Faaola ia Nikotemo, “Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua” (Ioane 3:5). Ae peitai, ua aveese e le Tusi a Mamona na faanunumi uma e uiga i lena mataupu: “Ma ua ia poloaiina tagata uma e ao ina latou salamo, ma papatiso i lona suafa. . . . po o le a le mafai ona faaolaina i latou i le malo o le Atua” (2 Nifae 9:23). O loo i ai ni faiga eseese o le papatisoga i le lalolagi i aso nei e ui ua ta’u mai e le Tusi Paia le ala na papatisoina ai le Faaola, lo tatou Faataitaiga sili: “Ona maliu ae loa lea o [Ia] nai le vai” (Mataio 3:16). E mafai faapefea ona Ia maliu ae nai le vai seiloga na alu ifo muamua o Ia i totonu o le vai? Ina nei i ai se feteenaiga i le mataupu lenei, ua aveese e le Tusi a Mamona i le faamatalaga tuusao lenei o le aoaoga faavae i le faiga sao o le papatisoga: “Ma ona outou faatofu lea o i latou i totonu o le vai” (3 Nifae 11:26). VAAIGA AOAO I LE IUNITE Me: Perofeta ma Faaaliga “Matou te talitonu i mea uma ua faaali mai e le Atua, mea uma ua ia faaali mai nei, ma matou te talitonu foi o le a ia faaali mai le tele o mea silisili ma le taua tau i le Malo o le Atua i le lumanai” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9). O otootoga o i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou taitasi e aoao ia iloa le siufofoga o le Alii a o Ia fetalai mai ia te ia e ala mai i tusitusiga paia, perofeta ma aposetolo soifua, ma faaaliga patino e ala mai le Agaga Paia i lona loto ma le mafaufau. O tusitusiga paia e aofia ai poloaiga mo e umia le perisitua ina ia “gauai ma le filiga i upu o le ola e faavavau” ma ia “ola i afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua” (MF&F 84:43–44). I le iunite lenei, e mafai ona e fesoasoani i uso o lau korama e usitai i lenei fautuaga e ala i le totoina ia i latou, o se fiafia i le afioga a le Atua. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: Aisea e taua ai le suesue i tusitusiga paia?(Tiute i le Atua) Aisea e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua E faapefea ona ou maua faaaliga faaletagata lava ia? E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u tatalo? E mafai faapefea ona ou faamalosia la’u molimau? O le a se mea na aoaoina ai e Peresitene Monson i latou e umia le Perisitua Arona? E mafai faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au? Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 119 Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Tatalo ma Suesue i Tusitusiga Paia,” itulau 14–15, 38–39, 62–63 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 120 ME: PEROFETA MA FAAALIGA Tiute i le Atua Aisea e taua ai le suesue i tusitusiga paia? O tusitusiga paia o afioga ia a le Atua. Ua fautuaina i tatou e perofeta o Aso e Gata Ai e suesue i tusitusiga paia i aso uma, e le gata i le tagata lava ia ae ia faapea foi ma o tatou aiga. O le suesue i tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, maua ai le mana e tetee atu ai i faaosoosoga, ma faamalolosia i tatou i o tatou luitau. Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona avea le suesueina o tusitusiga paia ma faamanuiaga i lou olaga? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? O a fuaiupu o mau e te manatu e mafai ona anoa i alii talavou o le korama? O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i alii talavou ina ia atili anoa ma lelei a latou suesuega o tusitusiga paia? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama ai i le taua o le suesue i tusitusiga paia? Iosua 1:8; 2 Timoteo 3:16–17; 1 Nifae 15:24; 2 Nifae 32:3; Alema 17:2–3; Helamana 3:29–30; MF&F 18:33–36; 21:4–6; 84:85 (O faamanuiaga o le suesue i tusitusiga paia) Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 14–15, 38–39, 62–63 Boyd K. Packer, “ O Le Ki i le Puipuiga Faaleagaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Richard G. Scott, “O Le Mana o Tusitusiga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 6–8 D. Todd Christofferson, “O Le Faamanuiaga o Tusitusiga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 32–35 “Tusitusiga Paia,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 190–95 Vitio : “Faataunuuina o lou Tiute I le Atua,”“Tusi Mamona: Savali mai le Lagi,”“Meaai o le Aso: Mamanu” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 121 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia ia alii talavou e mafaufau i se mea faitino e mafai ona suitulaga i mea sa latou aoaoina ma faasoa atu i le talanoaga o le vaiaso ua tea. Fai i ai e faamatala mai po o le a le faiā o le mea faitino i mea sa latou aoaoina. • Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai se mau se tasi latou te fiafia i ai i ni paga po o le korama atoa. Uunai foi i latou e faasoa mai se aafiaga sa latou mauaina na taua ai le mau ia i latou. O le a se mea na aoaoina e alii talavou e uiga i le taua o tusitusiga paia mai nei aafiaga? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E tatau ona i ai le Agaga mo se savali o le talalelei ina ia molioo atu ai i loto o i latou o loo e aoaoina (tagai 2 Nifae 33:1; MF&F 42:14). O lea la, e tatau ona e faaaogaina ia auala o le a maua ai le agaga tonu mo le lesona ma valaaulia ai le Agaga” (tagai O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 98). O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitasi i le faia o se fuafuaga e faatulaga ai pe faamalosia ai se mausa o le suesue soo i tusitusiga paia. Tuu atu i alii talavou se taimi i le taimi o le fonotaga a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua . Uunai i latou e faasoa atu a latou fuafuaga i le tasi ma le isi, ma i fonotaga o lumanai a le korama, ia valaaulia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o a latou fuafuaga. • Valaaulia ia alii talavou e tatala a latou tusi o le Tiute i le Atua i le itulau 14 po o le 38. Tuu atu i tagata o le korama se mau faasino se tasi mai itulau nei (tagai foi i mau o loo lisi atu i le otootoga lenei). Fai atu i tagata o le korama e vaavaai mo ma faasoa atu ia upu e faamatala ai le auala e tatau ona tatou tulimatai atu ai i le suesueina o tusitusiga paia ma faamanuiaga o le a oo mai pe a tatou suesue i tusitusiga paia. Valaaulia i latou e fai ni fuafuaga e amata ai pe faamalosia ai se mausa o le suesue soo i tusitusiga paia (tagai i le Tiute i le Atua,itulau 15, 39, po o le 63). • Fai atu i alii talavou taitasi e mafaufau i se tasi o fesili nei: E aafia faapefea lo’u gafatia e tausi poloaiga ona o lo’u suesue i tusitusiga paia?E aafia faapefea la matou sootaga faaleaiga 122 ona o le suesue i tusitusiga paia? E aafia faapefea la ma sootaga ma le Atua ona o le suesue i tusitusiga paia? Fai i alii talavou e faasoa mai i le korama o latou manatu. (Tagai i le Tiute i le Atua,62.) Valaaulia i latou e sue i le itulau 15, 39, po o le 63 o a latou tusi o le Tiute i le Atua ma tusi i lalo a latou fuafuaga e faaleleia ai a latou suesuega patino o tusitusiga paia. • Valaaulia ia uso o le korama e faitau ni vaega o se tasi o lauga na fautuaina mai i le otootoga lenei. Fai atu i ai e faasoa mai mea sa latou aoaoina e uiga i tusitusiga paia ma faamanuiaga o le suesue i tusitusiga paia. O anafea na latou vaaia ai le mana o le suesue i tusitusiga paia i o latou lava olaga? • Valaaulia alii talavou e matamata se vitio se tasi na fautuaina mai i lenei otootoga pe faitau le “Taua o le Suesue i Tusitusiga Paia i Aso Taitasi” mai le Faamaoni i le Faatuatua (itulau 191–92). Fai atu ia i latou e saili ni tali i le fesili “Aisea e taua ai lo’u suesue i tusitusiga paia?” Fai atu ia i latou e faasoa mai ni mea na latou mauaina. Fai atu i nai alii talavou e faasoa mai le auala na latou suesue ai i tusitusiga paia. Pe a faatagaina e le epikopo, mafaufau e valaaulia se tamā po o se isi tagata o le uarota e faasoa puupuu mai le auala na ia suesue ai i tusitusiga paia. • Valaaulia alii talavou e filifili se tasi o gaoioiga mo suesuega o loo i itulau 147–48 o le Talai La’u Talalelei ma galulue ai taitoalua pe taitoatasi foi. Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. O latou malamalama i le mafuaaga e taua ai le suesue i tusitusiga paia? O a ni o latou lagona po o ni manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Aoao atu i le ala a le Faaola Na faaaoga e le Faaola ia tusitusiga paia e aoao atu ai ma molimau atu ai e uiga i Lana misiona. Na ia aoaoina tagata e mafaufau i tusitusiga paia mo i latou lava ma faaaoga [tusitusiga paia] e saili ai tali o a latou lava fesili. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou e faaaoga tusitusiga paia e saili ai tali o a latou fesili? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu i le korama lana fuafuaga mo le suesueina o tusitusiga paia. • Faamalamalama atu o le fonotaga a le korama mo nai vaiaso a sau, o le a valaauliaina ai tagata o le korama e faasoa mai se mau sa latou faitauina i le aluga o le vaiaso ma faamatala mai pe aisea e taua ai ia i latou. 123 Punaoa Filifilia Sii mai “Tusitusiga Paia,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 155–59 Taua o le Suesue i Tusitusiga Paia i Aso Taitasi O le faamoemoega autu lava o tusitusiga paia o le molimau lea ia Iesu Keriso, fesoasoani ia i tatou e o atu ia te ia ma maua le ola e faavavau (tagai Ioane 5:39; 20:31; 1Nifae 6:4; Mosaea 13:33–35). Na molimau mai le perofeta o Mamona: “Soo se tasi e manao i ai ona piimau i luga i le afioga a le Atua, lea ua vave ma mamana, lea o le a veteina ai le poto leaga ma mailei ma fuafuaga uma a le tiapolo, ma taitai atu ai le tagata o Keriso i le ala lauitiiti ma vaapiapi, i luga atu o le vanu pagatia tumau-faavavau lea ua saunia e tofatumoanaina ai e e amioleaga — “Ma faatulaueleele o latou agaga, ioe, o latou agaga ola pea, i le aao taumatau o le Atua i le malo o le lagi, e nonofo i lalo faatasi ma Aperaamo, ma Isaako, ma faatasi ma Iakopo, ma faatasi ma o tatou tama paia uma, e le toe o atu i fafo” (Helamana 3:29–30). “Ua fautuaina i tatou e perofeta o Aso e Gata Ai e suesue i tusitusiga paia i aso uma, e le gata i le tagata lava ia ae ia faapea foi ma o tatou aiga. (tagai 1Nifae 19:23–24). Latou te mananao ia tatou “saili i tusitusiga paia” (Ioane 5:39) ma “taumamafa fiafia i afioga a Keriso”2 Nifae 32:3 124 O le a matua sili ona faamanuiaina oe pe a e mulimuli i lenei fautuaga. O le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi e fesoasoani e saunia ai oe e maua musumusuga a le Agaga Paia. E fausia ai lou faatuatua, faamalosia ai oe e tetee atu i faaosoosoga, ma fesoasoani e te latalata atu ai i lou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele. Ia faia se fuafuaga mo au suesuega patino o tusitusiga paia. Mafaufau e faaavanoaina se taimi i aso taitasi e suesue ai tusitusiga paia. I lena taimi, faitau ma le faaeteete, ma ia faalogo atu i musumusuga a le Agaga. Ole atu i lou Tama Faalelagi e fesoasoani mai ina ia e iloa le mea o loo Ia finagalo e te aoaoina ma faia. Ia faaauau pea le faitauina o tusitusiga paia, ae maise lava le Tusi a Mamona, i le gasologa o lou olaga. O le a e toe mauaina pea lava pea ia oa taua o tusitusiga paia, mauaina isi uiga fou ma ona faatatauga o loo i ai ao e suesueina i vaega eseese o le olaga. Afai ua e faaipoipo, faataatia ese se taimi i aso taitasi e faitau faatasi ai o se aiga ia tusitusiga paia. Atonu e faigata lea taumafaiga, ae o le a maua mai ai taunuuga matagofie, e faavavau. I lalo o le taitaiga a le Agaga, fuafua ia faitauga tusitusiga paia e fetaui ma manaoga o lou aiga. Aua le fefe e faitau ia tusitusiga paia i fanau laiti. Ua i ai i le gagana a na faamaumauga paia le mana e pa’i atu ai e oo lava i tamaiti laiti. ME: PEROFETA MA FAAALIGA Aisea e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua? Tatou te lagolagoina uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo a le Toasefululua o perofeta, tagatavaai ma talifaaaliga. O a latou aoaoga e atagia mai ai le finagalo o le Alii. Latou te tuuina mai faatonuga, lapataiga, ma fautuaga mai le Alii mo o tatou aso. Ua faamanuiaina i tatou i le saogalemu, filemu, ma le malosi faaleagaga pe a tatou faalogo ma usitai i a latou fautuaga. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se fautuaga na tuuina mai e perofeta soi- Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se lagona ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? fua ua e faaaogaina i lou olaga? Ua faamanuiaina faapefea oe i le mulimuli ai i lena fautuaga? Amosa 3:7; MF&F 1:4, 37–38; Mose 6:26–38 (O loo fetalai mai le Alii ia i tatou e ala mai i Ana perofeta) Henry B. Eyring, “Faalagolago i le Atua, Ona e Alu Ai Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 70–73 MF&F 21:1, 4–7 (O loo folafola mai e le Alii ia faamanuiaga silisili ia i latou o e mulimuli i le perofeta) Claudio R. M. Costa, “Usitai i Perofeta,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 11–13 D. Todd Christofferson, “O Le Mataupu Faavae a Keriso,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 86–90 Vitio: “Tagata Leoleo i Luga o le Olo” Aisea e taua ai i alii talavou i la outou korama le i ai o se molimau e uiga i perofeta soifua? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ina ia iloa o se faamanuiaga le i ai o ni perofeta soifua e taialaina i latou i le taimi nei? Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 125 • Filifili se upu autu mai le lesona o le vaiaso ua tea, ma valaaulia se uso o le korama e tusi se ata e faatatau i ai ao mate mai e isi tagata o le korama le upu. Fai atu i le korama e faamalamalama mai pe aisea na taua ai lena upu i le lesona o le vaiaso ua tea. • Faaali atu ata o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (e pei o ata ia o loo i le lomiga o le konafesi i le Ensign po o le Liahona). Molimau atu o nei tamalii uma o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. O a ni savali na manatuaina e alii talavou mai se sui o le Au Peresitene Sili po o le Korama a le Toasefululua? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E tatau ona tatou suesueina maeaea ia tusitusiga paia, o aoaoga a perofeta o aso e gata ai, ma mea mo lesona ina ia mautinoa ai ua tatou malamalama sa’o i le mataupu ae tatou te le’i aoaoina atu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 54). O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e malamalama ai i le taua o le mulimuli i perofeta soifua. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tuu atu i alii talavou taitasi se mau se tasi o loo fautuaina mai le otootoga lenei ma fai atu ia te ia e vaavaai mo ni mafuaaga tatou te manaomia ai se perofeta ma ni faamanuiaga e maua mai i le mulimuli i le perofeta. Valaaulia o ia e faasoa mai ona manatu. • Tuu atu ina ia tofu alii talavou ma se kopi o le lauga a Elder Claudio R. M. Costa “Usitai i Perofeta,” ma fai atu i ai e filifili mai se mataupu faavae se tasi pe sili atu foi mai mataupu faavae e 14 lea na faamatalaina e Elder Costa ma faitau i ai. Fai i ai e lipoti mai i le korama le mataupu faavae lea sa na filifilia ma po o le a se mea na aoaoina ai o ia e uiga i le mulimuli i perofeta soifua. Aisea e lagona ai e alii talavou le taua o nei mataupu faavae mo i tatou i le avea ai ma e umia le perisitua? • Valaaulia uso o le korama e mafaufau faapea sa fesiligia i latou e se uo mai se isi tapuaiga, “Aisea e i ai ai so outou perofeta?” “E faape’ī lo outou perofeta?” po o le “O le a se mea na fai atu ai lo outou perofeta ia te outou?” O le a se tali a alii talavou? • Faaali le vitio “Tagata Leoleo i Luga o le Olo.” Fai i alii talavou e faasoa mai se mea sa latou aoaoina e uiga i le taua o le mulimuli i le perofeta. Toe faamanatu atu ia i latou ia autu o saunoaga a Peresitene Thomas S. Monson i le konafesi aoao lea na mavae atu nei ma talanoaina po o le a se mea o loo lapataia ai i tatou e uiga i lenei vaitaimi. Fai i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Mata o latou malamalama i le mafuaaga e taua ai le faalogo ma mulimuli i perofeta soifua? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? 126 Aoao atu i le ala a le Faaola Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i le avanoa e iloa ai ma mulimuli i perofeta soifua. • Fai atu i uso o le korama e faasoa mai se aafiaga na latou mulimuli ai i le perofeta ma le auala na uunaia ai o latou olaga. Na tuuina atu e le Faaola ni fesili ia i latou sa Ia aoaoina ma tuuina atu ni avanoa ia i latou e fai mai ai ni a latou lava fesili. O a ni fesili e mafai ona e fesili atu ai o le a fesoasoani ai i alii talavou e mafaufau ma loloto ai o latou lagona e uiga i perofeta soifua? E mafai faapefea ona faaalia lou fiafia ia latou tali? 127 Punaoa Filifilia Sii mai ia ClaudioRM. Costa, “Usiusitai i Perofeta,” Ensign po o le Liahona Nov. 2010, 11–13 saunoa atu ai i soo se mataupu pe faatino ai soo se mea i soo se taimi” (“Fourteen Fundamentals,” 27). . . . I le 1980, ao avea Peresitene Ezra Taft Benson ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia tuuina atu ai se savali mamana e uiga i le usiusitai i perofeta, i se faigalotu a le BYU i le Nofoaga Autu a Marriott . O lana lauga maoae, na faaautuina “E Sefulufa Vaega Taua e Mulimuli ai i le Perofeta,” lea na ootia ai lou loto. Sa ou mauaina se lagona lelei i lou faia o se filifiliga ina ia mulimuli i perofeta mo le vaega o totoe o lou olaga i le taimi na ou talia ai e papatiso i le Ekalesia moni a le Alii. “Lona ono: E le tau faapea mai le perofeta, “Ua faapea ona fetalai mai o le Alii ina ia tuuina mai ai ia i tatou ni tusitusiga paia. . . . Ou te fia faasoaina atu ia te outou nisi o mataupu faavae sa aoao mai e Peresitene Benson: “Lona iva: E mafai ona maua e le perofeta ia faaaliga e faatatau i soo se mataupu—faaletino pe faaleagaga. . . . Muamua O le perofeta e na o le pau lea o le tamalii e talanoa ma le Alii i mea uma lava” (1980 Devotional Speeches of the Year [1981], 26). . . . “Lona sefulu: E mafai ona aofia ai le perofeta i mataupu faalelotoifale. . . . Vaega faavae lona lua: “O le perofeta soifua e sili atu le taua ia i tatou nai lo tusitusiga faavae” (“Fourteen Fundamentals,” 26). . . . Vaega faavae lona tolu: “E sili atu le taua o le perofeta soifua ia i tatou nai lo se perofeta ua maliu” (“Fourteen Fundamentals,” 27). . . . Vaega faavae lona fa: “O le a le taitaieseina lava le Ekalesia e le perofeta” (“Fourteen Fundamentals,” 27). . . . Vaega faavae lona lima: “E le manaomia e le perofeta soo se aoaoga faapitoa faalelalolagi po o ni faailoga e 128 “Lona fitu: E ta’u mai e le perofeta mea e tatau ona tatou iloa, ae le faapea o taimi uma e ta’u mai ai mea tatou te mananao e iloa” (“Fourteen Fundamentals,” 27, 28). . . . Mataupu faavae lona valu: “E le faapea e vaivai le perofeta ona o manatu o tagata.” . . . “Lona sefulutasi: O vaega e lua e sili ona faigata ona mulimuli i le perofeta o e faamaualuluga ona ua atamamai, ma e faamaualuluga ona o le tamaoaiga. . . . “Lona sefululua: O le a le lauiloa tele le perofeta i le lalolagi po o mea faalelalolagi.. . . “Sefulutolu: O le perofeta ma ona fesoasoani o le Au Peresitene Sili—ma o le korama aupito maualuga lea i le Ekalesia. . . . “Sefulufa: O le perofeta ma le au peresitene—o le perofeta soifua ma le Au Peresitene Sili—a tatou mulimuli ia i latou, o le a tatou manuia, a tatou teena i latou o le a tatou puapuagatia” (“Fourteen Fundamentals,” 29). ME: PEROFETA MA FAAALIGA E mafai faapefea ona ou maua faaaliga faaletagata lava ia? E tofu aia i tatou i faaaliga patino e taialaina ai o tatou olaga. Ina ia maua faaaliga patino, e tatau ona tatou saunia e ala i le ola agavaa ma suesue ma mafaufau loloto i tusitusiga paia. Afai tatou te saili ma ole atu, o le a faaali mai e le Atua Lona finagalo e ala i le Agaga Paia. Saunia oe lava ia faaleagaga E faapefea ona e iloa ua e mauaina se faaaliga patino? Na faapefea ona faamanuiaina lou olaga i le aoao ia iloa ia faaaliga patino? Aisea e taua ai mo alii talavou le malamalama i le auala e maua ai se faaaliga patino? E mafai faapefea ona fesoasoani se faaaliga patino i le au Perisitua Arona i le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua? Faamata e faapefea ona e fesoasoani ia i latou i le iloaina o se faaaliga patino? Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se lagona o musuia ai oe e faasoa atu i alii talavou? 1 Tupu 19:9–12; Helamana 5:30; MF&F 6:14–16, 23; 8:2–3; 11:12–14 (O auala e talanoa mai ai le Agaga ia i tatou) Ioane 14:26–27 (O le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i tatou i le manatuaina o mea ma lagona le filemu) Eteru 2–3; MF&F 9:7–9 (O faaaliga patino e tatau ona o faatasi ma o tatou lava manatu ma suesuega) Henry B. Eyring, “O Fea le Faapaologa?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 mo Lou Olaga Patino,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 45–47 David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 87–90 “Aoao ia Iloa Musumusuga a le Agaga,” Talai La’u Talalelei (1999), 101–02 “Faaaliga,” Faamaoni i le Faatuatua (2003), 32–37 Vitio: “Mamanu o le Malamalama: O le Agaga o Faaaliga,” “Lagonaina o Lona Siufofoga” Richard G. Scott, “E Faapefea ona Maua ia Faaaliga ma Musumusuga Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 129 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Na faapefea ona faaaafia e le lesona o le vaiaso ua tea ia olaga o alii talavou? O le a se mea ua ese ona latou faia ona o mea sa latou aoaoina? O a ni faamanuiaga na oo mai ona o mea na latou faatinoina? • Tusi i luga o le laupapa “Ou te iloa ua ou mauaina se faaaliga patino pe a __________.” Fai i alii talavou pe faapefea ona latou faaumaina le fuaiupu lenei. Valaaulia i latou e mafaufau loloto pea i lenei faamatalaga i le taimi o le lesona ma vaavaai mo ni tali faaopoopo. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Atonu o le faaosoosoga pito sili lea i se faiaoga o le taumafai lea e faagauai mai manatu o [se] vasega i le faaaogaina o tala maoae. O loo i ai le tele o nei tala o loo faailoga fesili po o ai na pogai mai ai, o loo faaauau pea i le Ekalesia atoa. … O nei mea e le o ni auupega e aoao atu ai: e leai se tulaga mautu po o se molimau e mafai ona faavaeina pe tausia mai foi i se tala faapea” (Joseph F. McConkie, in O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 55). 130 O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le auala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Fesili atu i alii talavou pe latou te iloa po o le a le faapaologa ma po o le a foi sona faamoemoega. Valaaulia ia alii talavou e faitau le MF&F 121:1–4, lea na faamatala ai e Iosefa Samita le lagona o le aveesea mai le Atua e ala i se “faapaologa” po o se ufi (fautuaina i latou e faitau le ulutala o le vaega ina ia maua ai le talaaga faasolopito). I nei fuaiupu, o le a le mea o suitulaga ai le faapaologa? Valaaulia ia alii talavou e faitau ia tala a Peresitene Henry B. Eyring e uiga i le mauaina o faaaliga e faatatau i lana galuega (i lana lauga “O Fea le Faapaologa?”), ma fai atu ia i latou e lisi ni mea e ono fausia ai se faapaologa i le va o i tatou ma le Atua ma auala e mafai ona tatou aveesea ai lena faapaologa. E i ai nisi mea e mafai ona latou mafaufau i ai e faaopoopo i la latou lisi? Valaaulia i latou e mafaufau i mea o le a latou faia e faaleleia ai a latou fesootaiga ma le Tama Faalelagi. • Tusi i luga o le laupapa ia mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga. Tuu atu i alii talavou taitoatasi se mau se tasi ma fai atu ia te ia e faailoa mai po o le a se mea na aoaoina mai e uiga i le auala e fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou. Fai atu i alii talavou e tusi i luga o le laupapa se mea sa latou mauaina i autafa o mau faasino taitasi. Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai soo se aafiaga sa latou mauaina lea na talanoa mai ai le Agaga Paia ia i latou i se tasi o auala nei. Pe na latou sailia pe mauaina se faaaliga patino e taialaina ai i latou i le faataunuuina o o latou tiute faaleperisitua? E mafai foi ona e faasoa mai se aafiaga sa e mauaina. • Fai se kopi o le kata o loo i itulau e 101–02 o le Talai La’u Talalelei mo alii talavou taitasi. Valaaulia ia alii talavou e toe iloilo le kata ma ona faamatalaga i le auala na fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou. Fai atu ia i latou e tusi e uiga i se taimi na latou maua ai soo se lagona, manatu, po o ni uunaiga na faamatalaina i le kata. Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa mai se mea sa latou tusia, i le vaega atoa o le korama. • Valaaulia ia alii talavou e faitau le vaega o loo faaulutalaina “Mamanu o Faaaliga” mai le saunoaga a Elder David A. Bednar “O le Agaga o Faaaliga” pe matamata i le vitio “Mamanu o le Malamalama: O le Agaga o Faaaliga.” Fai atu ia i latou e faailoa mai fasifuaitau po o fuaiupu o loo faamatala mai ai le auala e fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou. Aisea e taua ai i e umia le Perisitua Arona ona malamalama i le auala o loo fesootai mai ai le Agaga Paia? E mafai faapefea ona Ia fesoasoani mai i filifiliga taua e tatau ona tatou faia? Valaaulia ia alii talavou e lisi nisi o filifiliga taua e manaomia ona latou faia i nisi o tausaga o i le lumanai. Pe a faatagaina e le epikopo, valaaulia ni perisitua o faataitaiga lelei mai le uarota e faasoa mai le auala na latou sailia ai se faaaliga faaletagata lava ia e faia ai ni filifiliga faapena. • Faaali le vitio “Lagonaina o Lona Siufofoga,” ma fai i alii talavou e vaavaai mo mea na faia e talavou i le vitio lea, e saunia ai i latou lava ia maua faaaliga patino. O a nisi auala e mafai ona tatou saunia ai i tatou lava? (tagai 3 Nifae 17:2–3; MF&F 9:7–8). Fautuaina tagata o le korama e talia le lui na taliaina e talavou i le vitio lea, ma valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga i se fonotaga a le korama i le lumanai. Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola i latou o e na mulimuli atu ia te Ia e galue i le faatuatua ma ola i upumoni sa Ia aoaoina. Na Ia taulai atu e fesoasoani i e na mulimuli ia te Ia e ola i le talalelei ma o latou loto atoa e ala i le tuuina atu ia i latou o ni aafiaga faaleaoaoga mamana. E mafai faapefea ona e aoao atu ia alii talavou e galulue i le faatuatua ma ola ai i upumoni sa latou aoaoina? Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu ona latou malamalama i le auala e maua ai faaaliga patino? O a ni o latou lagona po o ni manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ni aafiaga sa ia maua i le sailia ma le mauaina o se faaaliga faaletagata lava ia. • Fai atu i tagata o le korama e vaavaai mo ni auala e mafai ai ona faaleleia a latou auaunaga faaleperisitua e ala i le sailia o se faaaliga faaletagata lava ia. 131 Punaoa Filifilia Sii mai ia DavidA. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona Me 2011, 87–90 E tauave mai faaaliga i ni auala eseese, e aofia ai mo se faataitaiga miti, vaaiga, talanoaga ma avefeau faalelagi, ma musumusuga. O nisi faaaliga e maua vave ma e malolosi; o nisi e faifai malie mai ma e tau le iloa. O aafiaga e lua i le malamalama lea sa ou faamatalaina, e fesoasoani tatou te malamalama atili ai i mamanu faavae e lua o faaaliga. O se malamalama e ki i se potu pogisa, e faapei o le mauaina vave i le taimi e tasi o se feau atoa mai le Atua. E toatele i tatou ua silafia lenei mamanu o faaaliga a o tuuina mai ia i tatou ia tali i tatalo ma le loto faamaoni, po o le tuuina mai foi o faatonuga ma le puipuiga tatou te manaomia, e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Atua. O faamatalaga o faaaliga e vave ona maua ma malolosi o loo maua i tusitusiga paia, o loo toe faamatalaina i le talafaasolopito o le Ekalesia, ma molimauina i o tatou lava olaga. E moni, e tutupu nei vavega ofoofogia. Peitai, o lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e tau le maua ma e le taatele. O le faatelena faifai malie o le susulu o le malamalama mai le oso a’e o le la, e pei lava o le mauaina o se feau mai le Atua i lea “upu ma lea upu, o le fuaiupu ma le fuaiupu” (2Nifae 28:30). O le tele lava o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti mo sina taimi, ma e tuuina mai e tusa ai ma o tatou manaoga, agavaa, ma tapenapenaga. O na fesootaiga mai le Tama Faalelagi e faasolosolo malie mai 132 ma le le gaoia ma “toto ifo [i o tatou agaga], e pei o le sau mai le lagi” (MF&F 121:45). O lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e taatele nai lo le seasea tupu, ma o loo molimauina i aafiaga o Nifae a o ia taumafaia ni faiga eseese a o lei faamanuiaina o ia i le aumaia o papatusi apamemea mai ia Lapana (tagai 1Nifae 3–4). O le iuga lava, na taitaia o ia e le Agaga i Ierusalema, “na te lei muai iloa mea [na te] faia” (1Nifae 4:6). Na te lei aoaoina foi pe faapefea ona fau se vaa mata’ina i le taimi e tasi; ae na faaalia ia te ia e le Atua “i lea aso ma lea aso le ala [na] te fai ai laau o le vaa” (1Nifae 18:1). Ua faatumulia le talafaasolopito o le Ekalesia ma o tatou olaga patino i faataitaiga o mamanu a le Alii mo le mauaina o faaaliga “o lea upu ma lea upu, o lea fuaiupu ma lea fuaiupu.” Mo se faataitaiga, o upumoni faavae o le talalelei toefuataina e lei auina atu uma i le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi e tasi i le Vao paia. Na faaalia nei ‘oa anagata ina ua talafeagai ma tulaga ma ua sa’o foi le taimi.. . . O i tatou o tagata o le Ekalesia e foliga e faamamafaina tele faaaliga faaleagaga ofoofogia ma le matautia, tatou te ono le patipatia ai ma oo ai lava ina le amanaiaina le mamanu masani e faataunuuina ai e le Agaga Paia Lana galuega. O le “faatauvaa o le ala” (1Nifae 17:41) o le mauaina o uunaiga laiti auauai, lea e mavae se taimi ma i lona aotelega e maua ai se tali sa mananao ai po o le taitaiga tatou te manaomia, e ono afua ai ona tatou “vaavaai i ona tala atu o le faailoga” (Iakopo 4:14). ME: PEROFETA MA FAAALIGA E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u tatalo? E alofa le Tama Faalelagi ia i tatou ma e finagalo tatou te fesootai atu ia te ia e ala i le tatalo. A tatou tatalo, e tatau ona tatou ta’u atu i le Tama Faalelagi lagona o o tatou loto. E le tatau ona tautu i upu ma fuaitau e leai se uiga. O le tatalo faamaoni, mai le loto, e mafai ai ona tatou latalata atu i lo tatou Tama Faalelagi. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni ou aafiaga anoa i le tatalo? O a ni mea na aoaoina ai oe i nei aafiaga e uiga i le fesootai atu i le Tama Faalelagi? O le a se mea sa e faia ina ia anoa atili ai au tatalo? O anafea na e faalogo ai o tatalo ia alii talavou o lau korama? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ina ia atili anoa a latou tatalo? E mafai faapefea ona avea le malamalama i le auala e fesootai ai ma le Tama Faalelagi e fesoasoani ai ia i latou i le taimi nei ma le lumanai? Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te manao ia iloa e alii talavou e uiga i le tatalo? Luka 22:41–42; Helamana 10:5; MF&F 46:30–31 (E ao ona tatou sailia le finagalo o le Atua pe a tatou tatalo) David A. Bednar, “Ole Atu ma le Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 94–97 3 Nifae 14:7; MF&F 9:7–8 (E tatau ona o faatasi le tatalo ma le taumafaiga faamaoni) David A. Bednar, “Tatalo e le Aunoa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 41–44 3 Nifae 17–19 (Na tatalo faatasi Iesu Keriso ma sa Nifae ma aoao atu le tatalo) Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 38 Moronae 10:3–5 (Tatalo atu ma le faatuatua, se loto faamaoni, ma le manatu moni i ai) “Tatalo,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 167–72 Vitio: “Daily Bread: Experience” Taiala i Tusitusiga Paia, “Tatalo,” 177–78 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 133 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e tusi se ata e suitulaga i se mea sa latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea, ma fai atu ia i latou e faasoa mai a latou ata. O le a se mea ua latou faia e faaaoga ai mea sa latou aoaoina? Faamata e i ai ni a latou fesili po o ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i mea sa latou aoaoina? • Fai atu i alii talavou e fai se lisi o auala e mafai ona tatou fesootai atu ai i isi. E tali foliga tutusa faapefea nei metotia o fesootaiga ma le tatalo i le Tama Faalelagi? E eseese faapefea? O a ni fesili o i ai a alii talavou e uiga i le tatalo? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “A maea ona tuuina mai e le tasi tagata le tali i se fesili pe tuuina mai sona malamalamaaga, ona valaaulia lea o isi e faaopoopo atu i ai i le manatu faaalia pe faailoa mai foi se isi manatu e ese mai ai. Afai e tuuina atu e se tasi se fesili, ia toe tuusao atu i isi nai lo le taliina e oe lava. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fesili atu, ‘Pe i ai se tasi e manao na te taliina lena fesili?’ ” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 70). 134 O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e malamalama ai i le auala o le a atili anoa ai a latou tatalo. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e sueina i tusitusiga paia se faataitaiga o le tatalo lea latou te iloa e maua ai le uunaiga (pe ā talafeagai, fautuaina ia latou faitauina mau o loo lisiina i totonu o le aotelega lea), pe faaali le vitio “Meaai o le Aso: Aafiaga.”Fai i ai e faasoa mai mea latou te maua ma mea ua latou aoaoina e uiga i le tatalo mai le faataitaiga. • Valaaulia ia alii talavou e faitau se mau e uiga i le tatalo (e pei o mau o loo fautuaina atu i le otootoga lenei). Fai atu ia i latou e tusi i lalo se mataupu faavae e uiga i le tatalo sa latou aoaoina mai le mau ma se faataitaiga o lena mataupu faavae mai o latou olaga po o olaga o isi. Fai atu i ai e faasoa mai se mea sa latou tusia i se isi uso o le korama. O le a se mea na aoaoina e alii talavou mai isi lea e mafai ona fesoasoani ia i latou ina ia atili anoa ai a latou tatalo? • Ia tofu sui taitasi o le korama ma se vaega mai se tasi o lauga a Elder David A. Bednar o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. Fai atu i ai e vase lalo o se fautuaga aoga o loo tuuina mai e Elder Bednar o le a fesoasoani ia i tatou ina ia atili anoa ai a tatou tatalo. Fai atu i ai e faasoa mai ni mea na latou mauaina. Ona valaaulia lea o i latou e vaai faalemafaufau faapea o loo latou aoaoina atu se tasi i le tatalo. O le a se mea o le a latou aoao atu, ma e faapefea ona latou aoaoina atu? Mafaufau e faatino se tala o se tulaga faafaiaoga talafeagai. • Vaevae ia mataupu e 17, 18, ma le 19 o le 3 Nifae i alii talavou. Ona fai atu lea i alii talavou e faitau a latou vaega na atofa atu ma faasoa mai se mea sa latou aoaoina e uiga i le tatalo mai le faataitaiga ma aoaoga a Iesu Keriso ma mai faataitaiga a Ona soo. • Fai atu i alii talavou taitasi e suesue se mataupu faavae se tasi e uiga i le tatalo o loo talanoaina i le Faamaoni i le Faatuatua,itulau e 167–72, po o le faamatalaga e uiga i le tatalo i le Taiala i Tusitusiga Paia. Valaaulia o ia e aoao atu i le korama mea sa ia aoaoina. Uunaia ia alii talavou e faasoa atu ni faataitaiga faaletagata lava ia pe a latou aoao atu. Aoao atu i le ala a le Faaola • Galulue faatasi o se korama i le gaoioiga muamua faafaiaoga o loo i le itulau e 38 o le tusi Tiute i le Atua. Tuu atu i alii talavou se taimi i le taimi o le fonotaga a le korama po o le toe suia o a latou fuafuaga e faatulaga se mausa o le tatalo masani (tagai itulau 15, 39, po o le 63). Sa alofa le Faaola ma tatalo mo i latou sa Ia aoaoina. A tatou iloa ma alolofa ia i latou tatou te faiaoga ai, tatou te tatalo mo i latou i o latou igoa ma mo luitau patino ma avanoa atonu latou te feagai. Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Faamata o latou malamalama i le auala e faaanoa atili ai a latou tatalo? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai lana fuafuaga e faavae se mausa o le tatalo soo. • Faasoa mai ni aafiaga patino lea na aoaoina ai o ia i le mana o le tatalo. 135 Punaoa Filifilia Sii mai ia Elder DavidA. Bednar, “Tatalo e le Aunoa,” Ensign po o le Liahona Nov. 2008, 41–44 O lena tatalo o se vaega autu lea o le sauniuniga faaleagaga mo lo tatou aso. I se faaupuga faigofie, o le tatalo o se fesootaiga i le Tama Faalelagi mai Ona atalii ma afafine i le fogaeleele. “O le taimi lava tatou te iloa ai le sootaga moni ma le Atua (e pei o le Atua o lo tatou Tama, ma o i tatou o lana fanau), ona avea loa lea o le tatalo o se natura ia i tatou” (Bible Dictionary, “Prayer,” 752). Ua poloaiina i tatou e tatalo e le aunoa i le Tama i le suafa o le Alo (tagai 3Nifae 18:19–20). Ua folafola mai ia i tatou afai tatou te tatalo ma le faamaoni mo le mea e sa’o ma lelei ma e tusa ai ma le finagalo o le Atua, e mafai ona faamanuiaina i tatou, puipuia, ma tomatauina (tagai 3Nifae 18:20; MF&F 19:38). . . . I le gasologa o le aso, tatou te teuina pea se tatalo i o tatou loto mo se fesoasoani ma se tomatauga faifai pea—e pei ona fautuaina mai e Alema: “Ia liliu atu ou manatu uma i le Atua” (Alema 37:36). Atonu o loo i ai ni mea i o tatou uiga faaalia, i a tatou amioga, pe faatatau i lo tatou tuputupu ae faaleagaga lea e manaomia ai ona tatou talanoa ma le Tama Faalelagi i le tatalo i le taeao. A uma ona faailoa atu se faafetai e tatau ai mo faamanuiaga ua maua, ona tatou ole atu lea mo le malamalama, taitaiga, ma le fesoasoani e faia ai mea e le mafai ona tatou faia na o i tatou i lo tatou lava malosi. Mo se faataitaiga, a tatou tatalo, atonu tatou te: Mafaufau i taimi ia tatou te tautatala atu ai ma le le alolofa pe le talafeagai foi ia i latou e sili ona tatou alolofa i ai. Faailoa atu ua sili atu mea ua tatou iloa, ae tatou te le o faatinoina i taimi uma e tusa ai ma mea ua tatou iloa. Faailoa atu lo tatou salamo i o tatou vaivaiga ma le le tuueseina ma le naunautai atili o le tagata natura. Fuafua e mamanu atoatoa atili o tatou olaga i le Faaola. Aioi atu mo se malosi sili atu e faia ai ma ia atili ai ona lelei. 136 Tatou te matauina i le aso tonu lava lea e i ai taimi semanu tatou te soona tautala ai ona ua masani ai, ae e lei tupu; pe atonu na tauau ai tatou te feitai, ae e lei tupu foi. Tatou te iloatino lava le fesoasoani faalelagi ma le malosi, ma tatou iloaina ma le lotomaualalo ia tali i a tatou tatalo. E oo lava i lena taimi ua iloaina ai, tatou te ofo atu ai lava se tatalo le leoa o le agaga faafetai. I le faaiuga o le aso, tatou te toe tootutuli ai foi ma toe lipoti atu i lo tatou Tama. Tatou te toe iloiloina mea na tutupu o le aso ma faailoa atu le faafetai mai le taele o o tatou loto mo faamanuiaga atoa ai ma fesoasoaniga na tatou maua. Tatou te salamo ma, faatasi ai ma le fesoasoaniga a le Agaga o le Alii, iloa auala e mafai ai ona tatou faia ma lelei atili ai taeao. O lea, ua fausia ai a tatou tatalo o le afiafi i luga o a tatou tatalo o le taeao, ma o se faaauauga lena. Ma o a tatou tatalo o le afiafi o se sauniuniga foi lea mo tatalo anoa o le taeao. O tatalo i le taeao ma le afiafi—ma tatalo uma i le va—e le o ni mea tumaoti, pe le feāiāa’i; ae e fesootai faatasi i aso taitasi ma aso uma, vaiaso, masina, ma tausaga. O se vaega lea tatou te faataunuuina ai le apoapoaiga faaletusi paia “ia tatalo e le aunoa” (Luka 21:36; 3Nifae 18:15, 18; MF&F 31:12). O na tatalo anoa o ni vaega taua ia e maua mai ai faamanuiaga aupito maualuluga o loo taofia e le Atua mo Lana fanau faamaoni. ME: PEROFETA MA FAAALIGA E mafai faapefea ona ou faamalosia la’u molimau? O se molimau o se molimau faaleagaga o le upumoni e tuuina mai e le Agaga Paia. I le avea ai o tagata o le Ekalesia, ua ia i tatou le tiute paia ma le avanoa e maua ai a tatou lava molimau. Afai tatou te sailia se molimau e ala i le suesue, tatalo, ma le ola ai i le talalelei, o le a fesoasoani le Agaga Paia tatou te iloa ai mo i tatou lava e moni le talalelei. Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona e mauaina lau lava molimau? Na faapefea ona uunaia e lau molimau lou olaga i le avea ai ma se tane, tama, perisitua, ma se soo o Keriso? O le a sou iloa e uiga i molimau a alii talavou i lau korama? E faapefea ona uunaia o latou olaga i le taimi nei ma le lumanai i le mauaina o se molimau malosi? O le a sau mea e fai e faamalosiau atu ai i tagata o le korama ina ia malolosi a latou molimau? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea na e iloaina o le a musuia ai ia alii talavou e maua se molimau? Ioane 7:16–17 (Afai tatou te faia le finagalo o le Alii, o le a tatou maua se molimau) 1 Korinito 2:9–13; Alema 5:45–46; MF&F 8:2–3 (O le Agaga Paia e molimau mai i le upumoni) Iakopo 1:5; 1 Nifae 10:17–19; 15:11; 3 Nifae 18:20; Moronae 10:3–5 (O le mauaina o se molimau, e tatau ona tatou ole atu ma saili mo se tasi [molimau]) Mosaea 26:3; Alema 12:11 (O faafitauli i le mauaina o se molimau) Dieter F. Uchtdorf, “Faatalitali i le Auala i Tamaseko,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 70–77 (tagai foi i le vitio “Faatalitali i lo Tatou Auala i Tamaseko”) Quentin L. Cook, “E Mafai Ea ona Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 “O Se Molimau o le Upumoni,” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei (2003), 181–82 “Molimau,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 113–16 MF&F 9:7–9 (E ao ona tatou suesue mo i tatou lava ae tatou te lei ole atu) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 137 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai soo se aafiaga na latou mauaina i le faaaogaina o se mataupu faavae mai le lesona o le vaiaso ua tea. Atonu e te manao e faasoa mai sou lava aafiaga se tasi e fesoasoani e amatalia ai le talanoaga. • Tuu atu i alii talavou taitasi se pepa, ma fai atu ia te ia e fai se lisi o mea e uiga i le talalelei na te iloa e moni. Tuu atu i alii talavou ni nai minute e tusi ai a latou tali. Valaaulia i latou e faasoa mai ni mea sa latou tusia ma faasoa mai se auala na latou iloa ai nei mea. Mafaufau e faasoa mai le tala o le auala na maua ai e Peresitene Tavita O. MaKei lana molimau (tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei, 181–82). O le a se mea na aoaoina e alii talavou mai lenei tala e uiga i le mauaina po o le faamalolosia o a latou lava molimau? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E masani lava ona tele atu ia mea e faaaogaina i le lesona nai lo le taimi ua tuuina atu ia te oe. I tulaga faapea, e tatau ona e filifilia na o mea e sili atu ona fesoasoani i tagata o loo e aoaoina” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 106). O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e iloa ai le ala e maua ai ni a latou lava molimau. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se tasi o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu e uiga i le tatalo ma le faaaliga patino (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Fai atu i nisi o alii talavou e faitau le 1 Nifae 10:17–19, ma fai atu i isi e faitau le Alema 5:45–47. O le a se mea na faia e Nifae ma Alema e maua ai ni a laua lava molimau? O a nisi mea e mafai ona aoaoina e alii talavou mai nei faataitaiga? O a nisi faataitaiga e mafai ona latou mauaina i tusitusiga paia? Valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga sa latou mauaina lea na faamalolosia ai a latou molimau. O le 138 a se mea e mafai ona latou faia e saili atili ai ni aafiaga faapenei? • Tuu atu i alii talavou taitasi e suesue se tasi o vaega autu o le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Faatalitali i le Auala i Tamaseko” (pe faaali le vitio “Faatalitali i lo Tatou Auala i Tamaseko”). Valaaulia ia alii talavou e vaavaai po o le a se mea na aoao mai e Peresitene Uchtdorf e uiga i le mauaina o se molimau, ma fai i ai e faasoa mai ni mea sa latou mauaina. Tusi i luga o le laupapa, “O le mauaina o se molimau e pei__________.” Valaaulia ni nai alii talavou e o mai i le laupapa ma faasoa mai pe faapefea ona latou faatumuina le faamatalaga lenei. • Fai atu i alii talavou taitasi e faitau mai se tasi o mau o loo i lenei otootoga ma saili ni auala e maua ai ma faamalosia ai se molimau po o ni mea o le a taofiaina i tatou mai le mauaina o se molimau. A uma ona latou faasoa maia ni manatu, fai atu i ai e mafaufau i ni auala e mafai ai ona latou fesoasoani atu i nisi uso o le korama i le faamalolosia o a latou molimau. E mafai faapefea ona latou fesoasoani atu i tagata o le aiga? uo i le aoga? • Valaaulia ia alii talavou taitasi e fai se lisi o mea e ono faavaivaia ai lana molimau ma ni auala e mafai ona ia faamalosia ai pea a o ia faitauina ia parakalafa lona 9 ma le lona 10 o le lauga a Elder Quentin L. Cook “E Mafai Ea Ona Outou Lagonaina Nei?” Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni faataitaiga sa latou vaaia na faaalia mai ai se mea mai le latou lisi. Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Faamata o latou malamalama i le auala e maua ai ni a latou lava molimau? O a ni o latou lagona po o ni manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola Ona soo e molimau atu i le upumoni, ma ao latou faia, na pai atu le Agaga i o latou loto. Mafaufau i alii talavou i lau vasega ma o latou aafiaga o le olaga. Ao e aoao atu, vaavaai mo ni avanoa e mafai ona faasoa atu ai e alii talavou a latou molimau e uiga i upumoni o le talalelei—i auala aloaia ma le faasamasamanoa. Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau i le taua o le mauaina e tagata taitasi o sana lava molimau e uiga i le talalelei. • Valaaulia sui o le korama e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e faamalolosia ai a latou molimau. • Valaaulia isi sui o le korama e faasoa mai a latou molimau. 139 Punaoa Filifilia Sii mai ia DieterF. Uchtdorf, “Faatalitali i le Auala i Tamaseko,” Ensign po o le Liahona Me 2011, 70–77 O Le Talitonu e Oo Mai i le Laa e Tasi i le Taimi Sa avea se tasi o tuafafine pele ma se tagata faamaoni o le Ekalesia i lona olaga atoa. Peitai sa ia tauaveina se faanoanoaga patino. O tausaga na muamua atu, sa maliu ai lana tama teine i se gasegase sa le’i leva ona maua ai, ma o manu’a mai lenei faalavelave sa aafia ai pea lava o ia. Sa pagatia o ia i fesili loloto ia e o mai faatasi ma se faalavelave e pei o lenei. Sa ia tautino faamaoni mai, sa le toe pei lana molimau o le mea sa masani ona i ai. Sa ia manatu, a le matala le lagi mo ia, o le a le toe mafai lava ona ia toe talitonu. O lea sa na ona faatalitali ai o ia. E toatele lava isi, ona o mafuaaga eseese, ua latou faatalitali ai i le ala i Tamaseko. E faatuai ona latou galulue atoatoa a o avea ai ma ni soo. Latou te faamoemoe e maua le perisitua ae mumusu e ola agavaa mo lena avanoa. Latou te mananao e ulu atu i le malumalu ae latou te tolopoina le gaoioiga mulimuli e agavaa ai. O loo latou faatalitali lava mo le tuuina atu o le Keriso ia i latou e pei o le atavali matagofie a Carl Bloch—ina ia aveese atoa ai o latou masalosaloga ma atugaluga. O le mea moni, o i latou o e saili ma le filiga ia iloa Keriso, e iu lava ina latou iloa o Ia. O le a latou mauaina patino lava se ata paia o le Matai, e ui e tele taimi e oo mai ai i se foliga o se paso —o le taimi ma le fasimea. O ia vaega taitasi atonu e le faigofie ona iloaina; atonu e le manino foi pe o le a lona faiā i le ata atoa. O fasimea taitasi e fesoasoani e manino atili ai la tatou vaai i le ata tele. Mulimuli ane, afai e lava ia fasimea e tuufaatasi, ona tatou iloa ai lea o le matagofie naua o le ata atoa. Ma, o le toe tepa i o 140 tatou aafiaga, tatou te iloa ai, e moni lava sa faatasi mai le Faaola ma i tatou —e le’i faapea o le taimi lava lena, ae i se auala filemu, malu, ma na toetoe lava a le iloaina. E mafai ona avea lenei mea ma o tatou aafiaga pe afai tatou te agai i luma ma le faatuatua ae aua le faatalitali umi i le ala i Tamaseko. Sii mai ia QuentinL. Cook, “E Mafai Ea Ona Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o le Liahona Nov. 2012, 67 O le toatele o loo i ai i se matelaina faaleagaga ma ua leai se tuuto, e le faapea ua aafia i ni agasala po o ni soligatulafono matuia, ae ua latou faia ni filifiliga e lē atamai. O nisi e le o manatu mamafa i le tausiga o a latou feagaiga paia. O isi ua tele atu o latou taimi e faaalu i mea e itiiti le taua. O nisi ua faatagaina ia manatu faaleaganuu ma faaupufai e faavaivaia ai lo latou faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso. O nisi ua faaaafia i latou lava i mea faainitoneti ua soona fai, pe faamamafa ai, ma, i nisi tulaga, ua faatupu ai ni tala o ni mea sese a uluai taitai o le Ekalesia. Ona latou faia lea o ni faaiuga le sa’o lea e mafai ona aafia ai le molimau. O soo se tasi sa faia nei filifiliga e mafai ona salamo ma toe faafouina faaleagaga. O le faatofuina i tusitusiga paia e taua lea mo le faafaileleina faaleagaga. [Tagai Ioane 5:39; Amosa 8:11; tagai foi JamesE. Faust, “O Se Sootaga Patino ma le Faaola,” Ensign Nov. 1976, 58–59.] O le afioga a le Atua e musuia ai le tuuto ma avea ai o se pulupasama mo lagona tiga, ita, po o le le mautonu. [Tagai Alema 31:5.] A oo ina faaitiitia lo tatou tuuto ona o soo se mafuaaga, o se vaega o le vaifofo o le salamo. [Tagai Alema 36:23–26.] O le tuuto ma le salamo e fefautuaa’i lava. ME: PEROFETA MA FAAALIGA O le a se mea na aoaoina ai e Peresitene Monson i latou e umia le Perisitua Arona? O le vaega o la tatou tautoga ma feagaiga i le avea ai ma e umia le perisitua o le taliaina lea o auauna a le Alii, e aofia ai le perofeta soifua, ma ola e tusa ai ma upu na sau mai le fofoga o le Atua (tagai MF&F 84:36, 44). Na aoaoina e Peresitene Thomas S. Monson i latou e umia le Perisitua Arona ina ia naunautai ma agavaa i le faataunuuina o o latou tiute. Ua ia fautuaina i tatou e tutu atu mo mataupu faavae amiotonu, e tusa lava pe tatou te tutu na o i tatou. E finagalo o Ia ina ia tatou malamalama i le auala e faaaoga ai le perisitua ina ia faamanuiaina ai ma auauna atu ia i latou o loo siomia ai i tatou. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se mea na e aoaoina mai ia Peresitene Monson e uiga i le auaunaga faaleperisitua? Na faapefea ona e faaaogaina ana aoaoga ma faataitaiga? Pe o iloa e alii talavou i lau korama ia mea sa saunoa atu ai Peresitene Monson ia i latou o e umia le perisitua i konafesi talu ai nei? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ina ia iloa le auala o loo faatatau ai ia savali a Peresitene Monson i o latou olaga? Ia suesue ma le agaga tatalo ia saunoaga lata mai a Peresitene Monson i e umia le perisitua: “Leoleo Mamoe Moni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “Naunau ma Agavaa e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 66–69 “O Mai, Outou o Atalii o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 66–69 “Ia Lototele e Tu Na o Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 60–67 “Vaai Atu i Isi i Tagata e Mafai ona Avea ai i Latou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 Vitio: “Galuega Faamisiona: O se Tiute Faaperisitua,”“Lototele e Tu Na o Oe” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 141 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Vaevae ia alii talavou ia tofu paga. Fai i ai e fefaasoaai le tasi ma le isi i se mea sa latou manatuaina mai le lesona o le vaiaso ua te’a. • Iloilo faatasi o se korama le vaega o le “Tiute o le Perisitua” i le tusi Tiute i le Atua, ma tusi ia tiute i luga o le laupapa (tagai itulau 22 –23, 46–47, po o le 70–71). O le a se mea na aoao mai e Peresitene Monson e uiga i nei tiute? I le taimi o le lesona, tuu atu i alii talavou e faaopoopo i luga o le laupapa soo se mea na latou mauaina lea na aoao mai e Peresitene Monson e uiga i o latou tiute o le perisitua. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Aloese mai le taumafai e aoao atu mea uma lava e mafai ona tautalagia i se mataupu e tasi. O i latou o loo e aoaoina atonu ua i ai so latou malamalama i le mataupu. Ia manatua o lau lesona e le na o le pau lea o le taimi o le a latou aoao ai e uiga i le mataupu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 106). O le a fesoasoani gaoioiga taitasi nei i tagata o le korama e suesue ai i savali talu ai nei a Peresitene Thomas S. Monson i e umia le perisitua. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o se tasi o saunoaga lata mai a Peresitene Monson i e umia le perisitua (tagai i lauga o loo lisiina atu i lenei otootoga). Valaaulia ia alii talavou e saili se tala i le lauga, toe faamatala atu i le korama i a latou lava upu, ma faasoa atu se mea sa aoaoina mai e uiga i le auaunaga faaleperisitua. • Valaaulia ia alii talavou e faitau se tasi o lauga lata mai a Peresitene Monson ma saili se faamatalaga latou te mananao e manatuaina. Ia tofu alii talavou ma se tamai kata, ma fai atu i ai e tusi se faamatalaga i luga o le kata. Fai atu i uso o le korama e faasoa mai a latou faamatalaga ma faamatala mai pe aisea na latou filifilia ai na faamatalaga. • Faaali se vitio se tasi po o le lua foi o loo fautuaina mai i lenei otootoga, ma tuu atu i alii talavou se taimi e tusi ai se aotelega puupuu o ona manatu 142 ma uunaiga. Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai i le korama se mea sa latou tusiaina. E mafai faapefea i le mulimuli i le fautuaga a Peresitene Monson i nei vitio ona fesoasoani ia i tatou ia avea ma auauna perisitua sili atu ona lelei? • Fai i alii talavou e saili mau na faaaogaina e Peresitene Monson e aoao mai ai e uiga i le auaunaga faaleperisitua. Valaaulia i latou e fefaasoaai ma isi mea sa latou aoaoina mai nei mau. Uunai i latou e faaaoga ia vaefaamatalaga e saili ai nisi mau o loo aoao mai e uiga i le perisitua. E faapefea ona latou faaaogaina mea sa latou mauaina ao faataunuuina o latou tiute faaleperisitua? • Valaaulia le afa o le korama e saili se tasi o lauga a Peresitene Monson ma tagai mo ni mea na ia talosagaina le au perisitua e fai. Fai atu i le isi afa e saili i le lauga lava lea e tasi ma vaai po o a ni faamanuiaga na ia folafola mai. Fai atu i uso o le korama e faasoa mai ni mea sa latou mauaina. E faapefea ona latou faaaogaina lana fautuaga i la latou auaunaga faaleperisitua? Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama ea i le savali a Peresitene Monson ia i latou? O a ni o latou lagona po o ni manatu? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga ia Peresitene Monson. • Valaaulia isi uso o le korama e faasoa mai ni mea na uunaia ai i latou e uiga i mea sa latou aoaoina. • Valaaulia ia uso o le korama e faia pe faaleleia a latou fuafuaga i le vaega o le “Tiute o le Perisitua” i le tusi o le Tiute i le Atua e tusa ai ma mea sa latou aoaoina i le aso. Aoao atu i le ala a le Faaola I soo se tulaga lava, o le Faaola o loo avea ma se faataitaiga ma se faiaoga. Sa Ia aoaoina Ona soo i le tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i le auala sa Ia alofa atu ai ma auauna atu ai. Sa Ia aoaoina i latou i le ala e aoao atu ai Lana talalelei e ala i le auala sa Ia aoao atu ai. E mafai faapefea e oe, i le avea ai ma se umia le perisitua, ona avea ma se faataitaiga ma se faiaoga i alii talavou i lau korama? 143 Punaoa Filifilia Sii mai ia ThomasS. Monson, “Naunau ma Agavaa e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 66–69 A tatou faatinoina o tatou tiute ma faaaoga lo tatou perisitua, o le a tatou maua le olioli moni. O le a tatou maua le lotomalie i le faamae’aina o a tatou galuega. Sa aoaoina i tatou i tiute patino o le perisitua o loo tatou umia, pe o le Perisitua Arona po o le Mekisateko. Ou te uunaia oe e mafaufau lelei i na tiute ona fai lea o mea uma i lou malosi e faataunuu ai. Ina ia mafai ona faia, e tatau i tagata taitoatasi ona agavaa. Ia i ai ni o tatou lima e sauniuni, lima mama, ma lima e naunautai ina ia tatou auai i le tuuina atu o mea e finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia maua e isi mai ia te Ia. Afai tatou te le agavaa, e mafai ona tatou le mauaina le mana o le perisitua; ma afai tatou te le mauaina, ua tatou le maua le ute o le faaeaga. Ia tatou agavaa e auauna atu. Na saunoa Peresitene Harold B. Lee, o se tasi o faiaoga maoae i le Ekalesia: “A avea se tasi ma se e umia le perisitua, ona avea lea o ia ma se sui o le Alii. E tatau ona ia mafaufau i lona valaauga e faapei o la e i ai i le feau a le Alii.” . . . [Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia: Lauga Filifilia ma Tusiga a Peresitene HaroldB. Lee (1976), 255.] E tutupu vavega i soo se mea pe a malamalama i le perisitua, faamamaluina ma faaaoga lelei lona mana, ma i ai le faatuatua. A suia e le faatuatua le masalosalo, a aveesea e le auauna atu ma le le manatu faapito ia taumafaiga faapito’au, ona faataunuu lea e le Atua Ona faamoemoega. E mafai ona oo mai ma le filemu le valaau o le tiute pe afai tatou te faia tiute ua tatou maua o le perisitua ua tatou umia. Na saunoa mai Peresitene Siaosi Alapati Samita, lena taitai mataalia ma le tauagafau 144 ma o le Peresitene lona valu o le Ekalesia, “O lou tiute muamua lava o le iloa lea o le mea e fingalo ai le Alii ona faalauteleina lea o lou valaauga i le mana ma le malosi o Lana Perisitua Paia i luma o ou uso a tagata ma o le a fiafia ai i latou e mulimuli ia te oe” . . . [George Albert Smith, i le Conference Report, Apr. 1942, 14.] Uso e, ua manaomia e le lalolagi la outou fesoasoani. Pe o tatou faia ea mea uma e tatau ona tatou faia? Pe o tatou manatua ea upu a Peresitene Ioane Teila: “Afai tou te le faalauteleina o outou valaauga, o le a faamasinoina outou e le Atua mo i latou semanu tou te laveaiina pe ana faapea na fai o outou tiute”?Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila (2001), 164.] O loo i ai vae e faatutumau, o lima e uumau, o mafaufau ia faamalosiauina, o loto ia musuiaina, ma agaga ia laveaiina. O loo faatalitali mai faamanuiaga o le faavavau mo outou. Ua outou maua le avanoa e lē ina ia avea ai ma tagata matamata, ae ia avea ma tagata e galulue i le faatinoina o le auaunaga faaleperisitua. Ina tatou faalogo atu ia ma usitai i le faamanatu maua’i o loo maua i le Tusi a Iakopo: “Ia avea outou ma e anaana i le upu, ae aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou e outou.” [Iakopo 1:22.] Ia tatou aoao ma mafaufau loloto i o tatou tiute. Ia tatou naunau ma agavaa e auauna atu. Ia tatou mulimuli i tulagaaao o le Matai i le faatinoina o o tatou tiute. A e savali ma ou savali i le ala na savalia e Iesu, o le a tatou iloa ai e sili atu Ia nai lo na o se pepe meamea i Peteleema, sili atu nai lo le na o se atalii o se kamuta, sili atu nai lo se faiaoga aupito silisili e ola ai. O le a tatou iloaina o Ia o le Alo o le Atua, o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. Ina ua oo mai le valaau o le tiute ia te Ia, sa Ia tali atu, “Lo’u Tama e, ia faia lou finagalo, ma ia ia te oe le mamalu e faavavau.” [Mose 4:2.] Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O Leoleo Mamoe Moni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Uso e, o le a avea ma o tatou faamanuiaga i le gasologa o tausaga le asiasi atu ma aoao le toatele o tagata—i latou o e e le toaaga mai faapea ai foi ma i latou ua tuuto atoatoa. Afai tatou te magafagafa totoa i la tatou valaauga, o le a tatou maua le tele o avanoa e faamanuiaina ai ia olaga. O a tatou asiasiga ia i latou o e ua faataumamao i latou lava mai le toaaga i le Lotu e mafai ona avea ma ki lea o le a mulimuli ane matala ai le faitotoa mo lo latou toe foi mai. Faatasi ai ma le manatuaina o lenei mea, sei o tatou aapa atu ia ia i latou ia e nafa ma i tatou ma aumai i latou i le la’oai o le Alii ina ia taumamafa i Lana afioga ma olioli i le mafutaga a Lona Agaga, ma ia “le toe [avea ai ma] tagata ese po o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua” [Efeso 2:19]. Afai o i ai nisi o outou ua faaleano ma le mamafa ia te outou ia asiasiga a faiaoga o aiga, ou te faapea atu, e leai se isi taimi e pei o le taimi lenei e toe tuuto atu ai oe lava ia e faataunuu ou tiute o se faiaoga o aiga. Ia filifili nei e faia soo se taumafaiga talafeagai e aapa atu ai ia i latou ua tuu atu le tiutetauave ia te oe e vaai. E i ai taimi atonu e manaomia ai foi sina uunai teisi faaopoopo, e fesoasoani ai i lau soa o faiaoga o aiga ia maua se taimi lua te o faatasi ai, ae afai o loo e naunautai, o le a faamanuiaina oe. Uso e, o a tatou taumafaiga o faiaoga o aiga e faifai pea. O le a le muta lava le galuega seiloga e fetalai lo tatou Alii ma le Matai, “Ua lava.” O loo i ai ni olaga e fia faaleleia. O loo i ai ni loto e fia pã’ia. O loo i ai ni agaga e fia laveai mai. O lo tatou avanoa paia lenei e faaleleia, ia pa’i atu, ma ia laveai mai i latou o agaga faapelepele ua faatuatuaina i tatou e vaai. E tatau ona tatou faia ma le faamaoni faatasi ai ma loto e faatumulia i le fiafia. I le faaiuga, ou te liliu atu ai i se faataitaiga patino e faamatala ai le ituaiga o faiaoga o aiga e tatau ona avea ai i tatou. O loo i ai se Faiaoga e silisili Lona soifua nai lo tagata uma. Sa Ia aoao mai le ola ma le oti, le tiute ma le taunuuga. Sa Ia soifua ina ia le tautuaina ae ia auauna atu, ia le maua mai ae ia foai atu, ia le faasaoina Lona ola ae ia ositaulagaina mo isi. Sa ia faamatalaina se alofa e sili atu ona matagofie nai lo le tuinanau, se mativa e mauoa atu i lo oa. Sa faamatalaina lenei Faiaoga e faapea na Ia aoao atu ma le pule ae le pei ona faia e le au tusiupu [tagai Mataio 7:28–29]. O Ana tulafono sa lei vaneina i luga o maa ae o luga o loto o tagata. Ou te talanoa atu e uiga i le Faiaoga Sili, o Iesu Keriso, le Alo o le Atua, le Faaola ma le Togiola o tagata uma. O tala faatusi paia e uiga ia te Ia, o Ia “sa femaliuai ma agalelei” [Galuega 10:38]. Ia te Ia i le avea ai ma o tatou taiala lemafaatoilaloina ma faataitaiga, o le a tatou agavaa ai mo Lana fesoasoani paia i a tatou asiasiga a faiaoga o aiga. O le a faamanuiaina ia olaga. O le a faamafanafanaina ia loto. O le a laveaiina ia agaga. O le a avea i tatou ma ni leoleo mamoe moni. Tau ina ia tatou faia faapea, ou te tatalo ai i le suafa o lena Leoleo Mamoe Sili, o Iesu Keriso, amene. 145 ME: PEROFETA MA FAAALIGA E mafai faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au? O se faamanuiaga faapeteriaka o se faaaliga patino mo o tatou olaga. E fesoasoani tatou te malamalama ai i o tatou agavaa ma faamanuiaga e mafai ona tatou maua pe afai tatou te faamaoni. E mafai ona i ai folafolaga, aoaiga, po o lapataiga e taiala ai o tatou olaga. E fesoasoani ai foi tatou te iloa ai e silafia i tatou e le Tama ma e amanaia i tatou taitoatasi. Saunia oe lava ia faaleagaga Afai ua maua sou faamanuiaga faapeteriaka, o faapefea ona taialaina ai lou olaga? O faapefea ona fesoasoani ia te oe i taimi o faigata? O faapefea ona uunaia ai oe? O a ni auala e mafai ai ona avea se faamanuiaga faapeteriaka ma se taiala i olaga o alii talavou o loo e aoaoina? Aisea e taua ai lo latou iloaina o lo latou tupuaga i le aiga o Isaraelu? E mafai faapefea ona e fesoasoani i a latou sauniuniga mo le mauaina o se faamanuiaga faapeteriaka? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 146 Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea na e iloaina o le a sili ona aoga i alii talavou o loo e aoaoina? Alema 16:16–17; 3 Nifae 17:2–3 (E tatau ona saunia o tatou loto e talia faatonuga mai le Alii) Boyd K. Packer, “Fautuaga i le Autalavou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 3 Nifae 20:25–27 (O le aiga o Isaraelu e faamanuiaina ai aiga i le lalolagi) “E Uiga i Faamanuiaga Faapeteriaka,” New Era, Mat. 2004, 32–35; po o le Liahona, Mat. 2004, 18–21 MF&F 82:10; 130:20–21 (O faamanuiaga e fuafua lea i le usiusitai) Henry B. Eyring, “Fesoasoani ia i Latou e Faatutu ni Sini Maualuluga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 2011, 16–19 “Faamanuiaga Faapeteriaka,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 47–49 Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Faaali atu se mea faitino po o se ata e faamanatu ai i alii talavou le lesona o le vaiaso ua tea. O a ni aafiaga sa latou mauaina i le faaaogaina o mea sa latou aoaoina? Fai atu ia i latou pe i ai nisi a latou fesili po o ni manatu faaalia e uiga i le autu o lena lesona. • Tusi i luga o le laupapa, “E mafai faapefea ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia te au?” Fai atu i alii talavou e fautua mai ni tali i lenei fesili. Toe foi i tua i le fesili lenei i le aluga o le lesona. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia aoao e uiga i faamanuiaga faapeteriaka. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se [gaoioiga] se tasi pe sili atu o le a sili atu ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se tasi po o le sili atu foi o alii talavou e faasoa mai ni o latou aafiaga i le mauaina o se faamanuiaga faapeteriaka (pe faasoa mai sou lava aafiaga). Na faapefea ona fesoasoani o latou faamanuiaga faapeteriaka ia i latou? (Faamanatu i le korama o anotusi faapitoa o faamanuiaga faapeteriaka e paia ma e le tatau ona faasoaina atu.) Otioti se kopi o le tusiga “E Uiga i Faamanuiaga Faapeteriaka”, e tofu ma le fesili ma le tali. Valaaulia se tagata o le korama e filifili se fasi pepa se tasi o le tusiga ma faasoa atu le fesili ma le tali i le korama. O a nisi fesili o i ai a alii talavou? • Pe a faatagaina e le epikopo, valaaulia le peteriaka o le siteki e saunoa atu i le korama e uiga i faamanuiaga faapeteriaka. Uunaia ia alii talavou e fai mai ni a latou fesili. faapeteriaka. I le avea ai ma korama, tagai mo ni tali i le Faamaoni i le Faatuatua,itulau 47–49. • Faitau faatasi o se korama ia manatu faaalia o Peresitene Boyd K. Packer e uiga i lona faamanuiaga faapeteriaka i le “Counsel to Youth” po o le tala a Peresitene Henry B Eyring e uiga i le mauaina o lona faamanuiaga i le “Fesoasoani ia i Latou e Faatutu ni sini Maualuluga.” Fai atu i alii talavou e faailoa mai ni auala e mafai ai ona fesoasoani se faamanuiaga faapeteriaka ia i latou ma faasoa mai se mea na latou mauaina. Motugaafa faafaiaoga “Afai e tuuina mai e se tasi se fesili, mafaufau e valaaulia isi e taliina nai lo lou taliina e oe lava ia. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faapea atu, “O se fesili manaia tele lena. O le a se manatu o le toatele o outou? Po o le “E mafai e se tasi ona fesoasoani mai i le fesili lenei?’ ” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai (1999), 4. • Valaaulia ia alii talavou e faitau ia mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga ma faasoa mai ni mea o latou lagonaina o aoao mai e mau taitasi ia i latou e uiga i faamanuiaga faapeteriaka. • Fai atu i alii talavou e tusi i lalo ni a latou fesili e uiga i faamanuiaga 147 Aoao atu i le ala a le Faaola E silafia e le Faaola ia alii talavou i la outou korama, ma e Na te silafia ituaiga tagata o le a avea ai i latou. E i ai Sana galuega mo i latou taitoatasi e fai, ma e Na te fia fesoasoani ia i latou i le faataunuuina o lena galuega. E faapefea ona e aoaoina ia alii talavou e uiga i le alofa o le Faaola mo i latou ao e talanoa e uiga i faamanuiaga faapeteriaka? 148 Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu so latou malamalama i faamanuiaga faapeteriaka? O a ni o latou lagona po o manatu o i ai? E i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia ia tagata o le korama e lei mauaina o latou faamanuiaga faapeteriaka ina ia faia se mea patino e saunia ai. • Valaaulia ia tagata o le korama ua maua o latou faamanuiaga faapeteriaka e suesue i ai e le aunoa. Punaoa Filifilia Sii mai le “E Uiga i Faamanuiaga Faa-Peteriaka,” New Era, Mat. 2004, 32–35; po o le Liahona Mat. 2004, 18–21 O le a le faamanuiaga faapeteriaka? O se faamanuiaga faa-peteriaka e lua ona faamoemoega autu. Muamua, o le a musuia le peteriaka e ta’u atu lou gafa —le ituaiga o Isaraelu e te sau ai. Lona lua, a o taialaina e le agaga o valoaga, o le a fofoga atu e le peteriaka ia faamanuiaga ma e mafai foi ona tuuina atu folafolaga, lapataiga, po o apoapoaiga e faatatau patino lava ia te oe. O lou faamanuiaga faapeteriaka e mafai ona faasino atu ia te oe ni mea patino e mafai ona e ausia ma faamanuiaga e mafai ona e mauaina, pe afai e te faaaogaina le faatuatua ma ola amiotonu. Aisea e taua ai gafa? E tofu tagata uma o le Ekalesia ma se ituaiga o Isaraelu e sau ai. O i latou e le o ni suli totino, e “vaetamaina” i le aiga o Isaraelu e ala i le papatisoga. O le iloa o lou gafa, e mafai ona avea o se taiala aoga i lou olaga, aua o le avea ai ma se tasi o ituaiga e sefululua e maua mai ai faamanuiaga ma misiona e patino i ituaiga taitasi. O faamanuiaga na tuuina atu e Iakopo i ona atalii (o ulu o ituaiga taitasi) e mafai ona maua i le Kenese e 49. O e mafai ona maua se faamanuiaga faapeteriaka? O tagata agavaa uma o le Ekalesia ua i ai le aia tatau ma e tatau ona maua se faamanuiaga faapeteriaka tusa lava po o le a le umi na avea ai ma tagata o le au paia. O le a le matua e tatau ai ona fai so’u faamanuiaga? E leai se tausaga faatulagaina, ae e tatau ona lava lou matua e te talisapaia ai le natura paia o le faamanuiaga. E faapefea ona tuuina mai le faamanuiaga? O le a tuu atu e le peteriaka ona lima i luga o lou ulu ma tuuina atu le faamanuiaga e ala i musumusuga. O se tomatauga e faaalia mai mo oe. Ona taina lea o le faamanuiaga ina ia mafai ai ona e maua se kopi tusia e te suesue i ai i lou olaga atoa. O le a teuina foi e le Ekalesia se kopi o lou faamanuiaga ne’i leiloa lau kopi. E faapefea ona ou maua se faamanuiaga faapeteriaka? Faatulaga se taimi mo sau faatalanoaga ma lou epikopo. O le a ia fuafuaina lou saunia ma lou agavaa ma atonu foi na te tuuina atu se pepa faataga po o se fesoasoani e te saunia ai mo le mauaina. A maua lou pepa faataga, e mafai ona e faafesoota’ia le peteriaka e faatulaga ai se taimi ma ia. Fesili i lou epikopo po o le peteriaka po o ai e mafai ona oulua o i lou faamanuiaga, pei o ou matua. Ma ave lou pepa faataga i le taimi ua faatulagaina e fai ai. E faapefea ona ou iloa ua ou saunia? O le manao ia maua se faamanuiaga faapeteriaka, e tatau ona maua mai i se manao ia iloa ma ola i le finagalo o le Atua mo oe. O le fiailoa po o le uuna’i mai e isi, e le o se mafuaaga tonu lea e fai ai se faamanuiaga. O le a fesoasoani le epikopo e fuafua pe ua e saunia mo le faamanuiaga. E mafai faapefea ona ou saunia? E tatau ona e faia mea uma e tatau ai e te faalatalata atili atu ai i le Alii. O le tatalo, anapogi, suesue i tusitusiga paia, manatunatu loloto, ma le salamo e mafai ona fesoasoani. O le popole i mea o le lalolagi, e tatau ona faataatia ese mo lena taimi paia. 149 Punaoa Filifilia O afea o le a faataunuuina ai folafolaga o lo’u faamanuiaga? E i ai nisi taimi e faaalia mai ai i faamanuiaga faapeteriaka mea mai o tatou muai olaga. Ae o le tele lava o ni taiala mo le taimi nei ma le lumanai. Talu ai o faamanuiaga e faavavau le natura, o lea e mafai ona aofia ai mea e tutupu i talaatu o le olaga nei. 150 VAAIGA AOAO I LE IUNITE Iuni: Perisitua ma Ki o le Perisitua “O ki o le malo o le Atua ua tuu atu i tagata i luga o le lalolagi” (MF&F 65:2). O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou taitasi “e aoao lona tiute, ma galue i le tofi ua tofi i ai o ia, i le filiga atoa.” (MF&F 107:99). I lenei iunite, e mafai ona e fesoasoani i uso o lau korama e vaai pe faapefea ona latou fesoasoani i fanau a le Tama Faalelagi e ala atu i lo latou faaaogaina ma le agavaa o le perisitua. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E faapefea e le agavaa ona aafia ai le mana o le perisitua?(Tiute i le Atua) O le a le perisitua? O a ki o le perisitua? O a o’u tiute i le avea ai ma se tasi e umia le Perisitua Arona? Aisea e tatau ai ona ou auauna atu i se misiona? Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Ola Agavaa,” itulau 16–17, 40–41, 64–65 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 “Tiute o le Perisitua,” itulau 22–29, 46–53, 70–77 Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 151 IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA Tiute i le Atua E faapefea e le agavaa ona aafia ai le mana o le perisitua? O le pule o le perisitua e maua mai le faauuina, ae o le mana o le perisitua e manaomia ai le amiotonu patino, faatuatua, usiusitai, ma le filiga. E tusa lava pe tatou te maua le pule o le perisitua e ala mai le faaeeina o lima, o le a tatou le maua le mana o le perisitua pe afai tatou te le usiusitai, le agavaa, pe le naunau foi e auauna atu. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a le eseesega i le va o le pule o le perisitua ma le mana o le perisitua?Aisea e muai manaomia ai le agavaa mo le mauaina o le mana o le perisitua? E mafai faapefea ona e fesoasoani i e o umia le Perisitua Arona ia malamalama i le va o le agavaa ma le mana o le perisitua? O a nisi o faaosoosoga o loo feagai ma alii talavou e ono le mafai ai ona latou maua le mana o le perisitua? A o e sauniuni, suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? MF&F 38:42 (Ua poloaiina e umia le perisitua ina ia mama) David A. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48–51 MF&F 121:34–46 (O le mana o le perisitua e faalagolago i le amiotonu o le tagata) Ola Agavaa,” Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua (2010), 16–17 (tiakono), 40–41 (aoao), 64–65 (ositaulaga) Neil L. Andersen, “Mana o le Perisitua,” Ensign or Liahona, Nov. 2013 Vitio : “Faapaiaina Outou”; “Mana o le Perisitua ma le Pule o le Perisitua” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o se isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 153 • I le gasologa o le vaiaso, valaaulia ni nai alii talavou e o mai i le fonotaga faalekorama ua saunia e faasoa mai ni aafiaga na latou maua e fesootai ma le lesona o le vaiaso ua tea. • Tuu atu i se alii talavou e tape moli i le potuaoga. O le a le aoga o se matauila e aunoa ma le malosiaga faaeletise? E faapefea ona fesootai lenei mea i se tasi o umia le perisitua? Faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:36–37, ma fai atu i alii talavou e talanoaina pe faapefea e le amiotonu ona aafia ai le mana o le perisitua. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “A e aoao mai tusitusiga paia, e tele lava ina fesoasoani i le au aoao le vaavaai mo se mea patino” ( O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 57). O le faamoemoega o lenei lesona ina ia fesoasoani i alii talavou taitasi ia malamalama pe faapefea ona aafia e lona agavaa lo latou mana faaleperisitua. O se vaega o lenei lesona, e tatau i tagata o le korama ona faia ni fuafuaga i totonu o a latou tusi o le Tiute i le Atua e suesueina ai ma ola i tulaga faatonuina o loo i le Mo le Malosi o le Autalavou. Ao lei faia le fonotaga a le korama, valaaulia alii talavou e o mai ma aumai a latou tusi Tiute i le Atua i le lotu. I fonotaga a le korama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai a latou aafiaga ao faataunuuina a latou fuafuaga. • Valaaulia alii talavou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:42; 121:34–46 ma tali fesili nei: E faapefea e le agasala ona aafia le mana o le perisitua? O a mataupu faavae o faatautaia le faaaogaina o le perisitua ? Valaaulia alii talavou e saunoa e uiga i e umia le perisitua latou te iloa o loo faailoa mai ai mataupu faavae o taialaina mana o le perisitua. Tagai Tiute i le Atua, 40.)Fai atu ia i latou e sue i le vaega o le “Galue” ia latou tusi Tiute i le Atua (itulau 17, 41, po o le 65) ma fai ni fuafuaga ia ola ia sili atu le agavaa mo le perisitua e ala i le suesue ma le mulimuli i tulaga faatonuina i le Mo Le Malosi o le Autalavou. • Valaaulia se tagata o le korama e faamatala le tala i le teteeina e Iosefa o le ava a Potifara (tagai Kenese 39, 41) ma leisi ia faamatalaina le tala i le tuuina atu o Tavita i faaosoosoga (tagai 2 Samuelu 11–12). O se korama , talanoa po o a mea o aoao mai e nei tala e uiga i le fesootaiga i le va o le 154 mana o le perisitua ma le agavaa o le tagata patino. Na faapefea ona faamanuiaina Iosefa i lona faamaoni? O le a se mea na ono faia e Tavita e aloese ai mai lona faanoanoaga? (Tagai Tiute i le Atua , 64.) Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” ia latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 17, 41, po o le 65) ma faia fuafuaga ia sili atu le ola agavaa mo le perisitua. • Fai atu i alii talavou e faitau le Mosaea 4:30 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:16 ma faailoa mai taunuuga o le i ai o manatu le mama. Tuu atu ia i latou e faatusatusa nei lapataiga ma faamanuiaga o le tuuina atu o le “amiomama e teuteuina ai o [tatou] mafaufauga e le aunoa” (MF&F 121:45). (Tagai Tiute i le Atua, 40.) Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” ia latou tusi Tiute i le Atua (itulau 17, 41, po o 65) ma fai ni fuafuaga ia ola ia sili atu le agavaa mo le perisitua. • Tusi i le laupapa, “E faapefea e le agavaa ona aafia ai le mana o le perisitua?” ma valaaulia tagata o le korama e faasoa mai a latou tali i le fesili lea. Valaaulia i latou e mafaufau i lenei fesili ao latou faitauina ia parakalafa e fitu mai le lauga a Elder Neil L. Andersen “Mana o le Perisitua” e amata mai le fuaitau “Ua tatou iloa o le mana o le perisitua paia.” O a ni lagona faaopoopo ua i alii talavou e uiga i aafiaga o le agavaa patino o le tagata i le mana o le perisitua? O a nisi mea e mafai ona faatapulaaina lo tatou mana o le perisitua? O a ni mea e mafai ona tatou faia e mauaina ai le mana sili atu o le perisitua? • Valaaulia alii talavou e saili le lauga ā Elder David A. Bednar “O Mana o le Lagi” pe matamata le vitio “O le Mana o le Perisitua ma le Pule o le Perisitua,” vaai mo faamatalaga o loo aoao ai i latou e uiga i le agavaa ma le mana o le perisitua. Ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai i le korama mea latou te maua. Aoao atu i le ala a le Faaola Na aoao mai le Faaola e ala i le upu ma faataitaiga ma valaaulia i tatou e mulimuli atu ia te Ia. A o e saili e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma ola agavaa mo le perisitua o loo e umia, o le a mafai ona e aoao atu i le mana ma le pule. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faamaoni? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia alii talavou e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia faasoa maia i le korama fuafuaga ua ia faia e suesue ma faaaoga tulaga faatonuina i Mo Le Malosi o le Autalavou. E mafai foi ona ia faamatalaina faapea mo vaiaso o sosoo ai, o le a fesiligia uso o le korama e faasoa mai pe na faapefea e le faataunuuina o a latou fuafuaga ona fesoasoani ia i latou e ola agavaa e faaaoga lo latou perisitua. 155 Punaoa Filifilia Sii mai ia DavidA. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 48–51 O le perisitua o le pule a le Atua ua faamatuu mai i alii i le fogaeleele e galulue ai i mea uma mo le faaolataga o tagata (tagai Spencer W. Kimball, “O Le Faataitaiga a Aperaamo,” Ensign, Iuni 1975, 3). O le Perisitua o le auala lea e galue ai le Alii e ala i tama tane e laveai agaga. O se tasi o mata iloga o le Ekalesia a Iesu Keriso, e le gata i aso anamua ae faapea foi i ona po nei, o Lana pule. E le mafai lava ona i ai se Ekalesia moni e aunoa ma le pule paia. Ua tuuina atu i alii e le taualoa le pule o le perisitua. O le agavaa ma le naunautai —e le o le poto masani, tomai, po o le a’oga—o agavaa ia e faauu ai i le perisitua. O le mamanu mo le mauaina o le pule o le perisitua o loo faamatala mai i le mataupu faavae lona lima o le faatuatua: “Matou te talitonu e ao ina valaauina se tagata e le Atua, e ala i le valoaga, ma ala i le faaeega o lima o i latou o e o i ai le pule, e tala’i atu ai le Talalelei ma faia sauniga o i ai.” O lea, e mauaina e se tama [boy] po o se alii le pule o le perisitua ma ua faauuina i se tofi patino e se tasi ua umia le perisitua ma ua faatagaina e se taitai e i ai ki e tatau ai o le perisitua. E faamoemoe i se tasi e umia le perisitua, na te faaaogaina lenei pule paia e tusa ai ma le mafaufau, finagalo, ma faamoemoega o le Atua. E leai se mea o faatatau faapea e faapito’au le perisitua. O le perisitua e faaaogaina i taimi uma e auauna atu ai, faamanuia, ma faamalolosia ai isi tagata. . . . A tatou faia le mea sili tatou te mafaia e faataunuu ai o tatou tiute o le perisitua, e mafai ona faamanuiaina i tatou i le mana o le perisitua. O le mana o le perisitua, o le mana lea o le Atua e faagaoioi ai e ala i alii ma tama [boys] e faapei o i tatou ma e manaomia ai 156 le amiotonu o le tagata lava ia, faamaoni, usiusitai, ma le maelega. E mafai e se tama po o se alii ona maua le pule o le perisitua e ala i le faaeeina atu o lima, ae o le a leai se mana o le perisitua pe afai e le usiusitai; e le agavaa, pe le naunau e tautua. “O aia a le perisitua ua fesootai e le mavavaeeseina ma mana o le lagi, ma . . . o mana o le lagi e le mafai ona pulea pe faaaogaina tau lava i mataupu autu o le amiotonu. “Atonu e mafai ona faaee mai i latou i luga o i tatou, e moni; ae a tatou taumafai e ufiufi a tatou agasala, pe faamalie lo tatou faamaualuga, lo tatou fialauiloa lē aoga, pe faaaoga ai le pule po o le puleaga po o le faamalosi i luga o agaga o le fanauga a tagata, i soo se tikeri o le amioletonu, faauta, e aveese e le lagi i latou lava; e faanoanoa le Agaga o le Alii; ma a aveesea, Amene i le perisitua po o le pule a lena tagata” (MF&F 121:36–37; faaopoopo le faamamafa). Uso e, mo se tama po o se alii ia mauaina le pule o le perisitua ae faatamala i le le faia o mea e tatau ai ina ia agavaa ai mo le mana o le perisitua, e le taliaina e le Alii. O i latou e umia le perisitua o e talavou ma e matutua e manaomia le pule ma le mana —le faatagaga e tatau ai ma le malosi faaleagaga e avea ai ma sui o le Atua i le galuega o le faaolataga. Fuaitau mai ia Neil L. Andersen, “Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Ua tatou iloa o le mana o le perisitua paia e lē galue e aunoa ma le faatuatua, le Agaga Paia, ma meaalofa faaleagaga. Ua lapatai mai tusitusiga paia: “Ia outou le faafitia meaalofa a le Atua, ona e tele i latou. . . . Ma e eseese ala e faatino ai ia meaalofa; ae o le Atua e tasi o le na te galueaiina i soo se mea ma i mea uma” [Moronae 10:8]. Punaoa Filifilia Agavaa Ua tatou iloa o le taua o le tagata lava ia o le a faatotonugalemu ai pea le faataunuuina ma le mauaina o sauniga o le perisitua. Fai mai Sister Linda K. Burton, o le peresitene aoao o le Aualofa, “O le amiotonu o se mea e manaomia . . . e valaauliaina le mana o le perisitua i o tatou olaga” [Linda K. Burton, “Perisitua: ‘A Sacred Trust to Be Used for the Benefit of Men, Women, and Children’ ” (Brigham Young University Women’s Conference address, Me 3, 2013)]. Mo se faataitaiga, mafaufau i le mala o ponokalafi ua salalau solo i le lalolagi atoa. E le faatagaina e tulaga faatonuina o le agavaa a le Alii ona matamata i ponokalafi i latou o e faafoeina ia sauniga o le perisitua. Na fetalai mai le Faaola: “O le lamepa o le tino, o mata ia. . . . Afai e leaga ou mata, e pouliuli uma ai lou tino” [Mataio 6:22–23]. “[Aua] ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto” [Mataio 5:28; tagai foi Alema 39:9]. O le faatautaiina ma le le agavaa po o le tufaina [ma le le agavaa] o le faamanatuga, faamanuiaina o e mamai, po o le auai i le faatinoga o isi sauniga o le perisitua, o le ta’u fua lea o le suafa o le Atua, e pei ona saunoa i ai Elder David A. Bednar [tagai David A. Bednar,Act in Doctrine (2012), 53]. Afai e le agavaa se tasi, e tatau ona ia tuumuli ese atu mai le faatinoina o sauniga o le perisitua ma ia agai atu ma le agaga tatalo i lona epikopo e avea ma se laasaga muamua i le salamo ma le toe foi atu e tausi ia poloaiga. “Salamo mai i a outou . . . mea inosia faalilolilo” [3 Nifae 30:2]. 157 IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA O le a le perisitua? O le perisitua o le mana faavavau ma le pule a lo tatou Tama Faalelagi. Na foafoaina e le Atua ma pulea le lagi ma le lalolagi, e ala i le mana o le perisitua. O le mana lenei ua Ia faaolaina ma faaeaina ai Lana fanau. Ua to atu e le Atua le faaaogaina o Lana perisitua i alii agavaa ina ia faamanuia ma auauna ai i Ana fanau. O alii e faamamaluina le perisitua e mafai ona faatagaina e talai le talalelei, faatinoina sauniga o le faaolataga, ma taitaia le Ekalesia. Saunia oe lava ia faaleagaga O a auala ua faamanuiaina ai lou olaga e le perisitua? O a nisi o aafiaga taua ua e maua i le perisitua e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? O le a se mea e mafai ona e faia ao lei amataina le fonotaga faalekorama ia iloa ai po o a mea e iloa e alii talavou taitasi e uiga i le perisitua? O a ni aafiaga na latou maua i le faaaogaina o le perisitua? E faapefea ona uunaia ai oe i mea o le a e filifilia e aoao atu? A o e sauniuni, suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O a mea ua uunaia oe e faasoa atu i le korama? Mataio 3:1–6; 28:19; Ioane 15:16 (O e umia le perisitua e talai le talalelei) Galuega 3:1–8; Iakopo 5:14–15 (O e umia le perisitua e tuuina atu faamanuiaga e faamalolo ai e mamai ma mafatia) Eperu 5:4 (O e umia le perisitua ua valaauina e le Atua) 3 Nifae 11:12; 18:1–5; MF&F 107:20 (O e umia le perisitua e faatinoina sauniga) MF&F 121:34–41 (O le pule o le perisitua e faaaogaina tau lava i mataupu faavae o le amiotonu) Thomas S. Monson, “Naunau ma Agavaa e Auauna atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 66–69 Dieter F. Uchtdorf, “O Le Olioli i le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012 “Perisitua,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 133–40 MF&F 20:38–67 (Tiute o e umia le perisitua) Vitio: “Faamanuiaga o le Perisitua e Maua e Tagata Uma” MF&F 65:2; 124:123 (O e umia le perisitua e fesoasoani e pulea le Ekalesia) Vitio: “Mana o le Atua” Vitio: “Faamanuiaga o le Perisitua” (e le mafai ona sii mai) Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 158 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i se alii talavou ia sau i le fonotaga a le korama ua saunia e faasoa mai mea na ia aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. Fautuaina o ia e faasoa mai ona lagona ma lana molimau. • Valaaulia alii talavou e faatino se talanoaga o loo fesili mai ai se uo o se isi lotu, “O le a le perisitua?” E faapefea ona latou faamatalaina le perisitua? O a aafiaga e mafai ona latou faasoa mai? Faasoa i alii talavou le uiga o le perisitua o loo tuuina mai i le amataga o lenei otootoga po o le vitio “Faamanuiaga o le Perisitua e Maua e Tagata Uma” ma fesili ia i latou poo a ni upumoni faaopoopo ua latou aoaoina e uiga i le perisitua. Aoao faatasi O gaoioiga nei taitasi o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le perisitua. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ai ma aoao atu e uiga i le perisitua ma ki o le perisitua (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o 66). • Tuu atu i alii talavou ni kopi o le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “Naunau ma Agavaa e Auauna atu.” Fai atu i alii talavou taitasi e faitau parakalafa muamua e fitu ma sue mai upu po o fuaitau o loo faaaoga e Peresitene Monson e faamatala ai po o le a le perisitua, ma tuu atu ia te ia e tusi ni upu po o fuaitau i le laupapa (o nisi faataitaiga e ono aofia ai auala fesootai, mana o le Atua, ma o se avanoa e faamanuiaina ai). O a uiga o nei upu? O a nisi mea na latou aoaoina e uiga i le perisitua? O a aafiaga na latou maua na faamalolosia ai a latou molimau i le perisitua? • Vaevae le korama i ni vaega laiti. Atofa ia tofu vaega taitasi ma se mau se tasi pe sili atu ua fautuaina mai i lenei otootoga, ma fai atu ia i latou e vaavaai i na mau mo tiute o i latou o umia le perisitua. Valaaulia i latou e sue i le Tusi Ata o le Talalelei ia maua ai ni ata o tagata taitasi o loo faia tiute o le perisitua, ma fai atu ia i latou e faamatala mai pe ua faapefea ona faamanuiaina isi e ala atu i lenei auaunaga. Valaaulia alii talavou e faasoa mai o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute o le perisitua ma faamatala mai pe na faapefea ona aafia isi ia latou auaunaga. Motugaafa faafaiaoga “Molimau atu i soo se taimi lava e uunaia ai oe e le Agaga, ae le na o le faaiuga o le lesona. Saunia avanoa mo i latou o loo e aoaoina e fai ai a latou molimau” (O Le Aoao Atu, e Leai se Valaauga e Sili Ai [1999], 47). • Tusi i le laupapa “O a faamanuiaga ua oo mai i lou olaga ona o le perisitua?” Valaaulia alii talavou e 159 Aoao atu i le ala a le Faaola Na faatuatuaina e le Faaola Ona soo, saunia i latou, ma tuu atu ia i latou tiutetauave taua e aoao atu, faamanuia, ma auauna atu i isi. E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia liua i aoaoga faavae o le perisitua ina ia avea le auauna atu i isi o se vaega o o latou olaga? mafaufau loloto i lenei fesili ma faasoa mai a latou tali. Faaali atu se tasi o vitio o loo lisi atu i lenei otootoga, ma valaaulia alii talavou e vaavaai mo tali i fesili e pei o “O le a le perisitua?” ma “E faapefea ona faamanuiaina i tatou e le perisitua?” • Valaaulia alii talavou e sue faataitaiga i mau o tagata na faamanuiaina e le perisitua (mo nisi manatu, e mafai ona latou vaai i mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga. Fai i ai e faasoa mai faataitaiga ua latou maua ma o latou lava aafiaga i le molimauina o le mana o le perisitua. Faitau faatasi o se korama, parakalafa muamua e fa o le vaega mulimuli o le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O Le Olioli i le Perisitua.” O a lagona o Peresitene Uchtdorf e uiga i le perisitua? Valaaulia alii talavou e faasoa mai o latou lava lagona i le uiga o le umiaina o le perisitua. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i le perisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitaia le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai ona lagona e uiga i le perisitua ma lona taua i lona olaga. 160 • Lu’i uso o le korama e faasoa i se tagata o le aiga po o se uo mea na latou aoaoina ma lagonaina e uiga i le perisitua i le vasega i le aso. Punaoa Filifilia Sii mai ia ThomasS. Monson, “Naunau ma Agavaa e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 66–69 A tatou faatinoina o tatou tiute ma faaaoga lo tatou perisitua, o le a tatou maua le olioli moni. O le a tatou maua le lotomalie i le faamae’aina o a tatou galuega. Sa aoaoina i tatou i tiute patino o le perisitua o loo tatou umia, pe o le Perisitua Arona po o le Mekisateko. Ou te uunaia oe e mafaufau lelei i na tiute ona fai lea o mea uma i lou malosi e faataunuu ai. Ina ia mafai ona faia, e tatau i tagata taitoatasi ona agavaa. Ia i ai ni o tatou lima e sauniuni, lima mama, ma lima e naunautai ina ia tatou auai i le tuuina atu o mea e finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia maua e isi mai ia te Ia. Afai tatou te le agavaa, e mafai ona tatou le mauaina le mana o le perisitua; ma afai tatou te le mauaina, ua tatou le maua le ute o le faaeaga. Ia tatou agavaa e auauna atu. Na saunoa Peresitene Harold B. Lee, o se tasi o faiaoga maoae i le Ekalesia: “A avea se tasi ma se e umia le perisitua, ona avea lea o ia ma se sui o le Alii. E tatau ona ia mafaufau i lona valaauga e faapei o la e i ai i le feau a le Alii.” . . . [Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia: Lauga Filifilia ma Tusiga a Peresitene HaroldB. Lee (1976), 255.] E tutupu vavega i soo se mea pe a malamalama i le perisitua, faamamaluina ma faaaoga lelei lona mana, ma i ai le faatuatua. A suia e le faatuatua le masalosalo, a aveesea e le auauna atu ma le le manatu faapito ia taumafaiga faapito’au, ona faataunuu lea e le Atua Ona faamoemoega. E mafai ona oo mai ma le filemu le valaau o le tiute pe afai tatou te faia tiute ua tatou maua o le perisitua ua tatou umia. Na saunoa mai Peresitene Siaosi Alapati Samita, lena taitai mataalia ma le tauagafau ma o le Peresitene lona valu o le Ekalesia, “O lou tiute muamua lava o le iloa lea o le mea e fingalo ai le Alii ona faalauteleina lea o lou valaauga i le mana ma le malosi o Lana Perisitua Paia i luma o ou uso a tagata ma o le a fiafia ai i latou e mulimuli ia te oe” . . . [George Albert Smith, i le Conference Report, Apr. 1942, 14.] Uso e, ua manaomia e le lalolagi la outou fesoasoani. Pe o tatou faia ea mea uma e tatau ona tatou faia? Pe o tatou manatua ea upu a Peresitene Ioane Teila: “Afai tou te le faalauteleina o outou valaauga, o le a faamasinoina outou e le Atua mo i latou semanu tou te laveaiina pe ana faapea na fai o outou tiute”?Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila (2001), 164.] O loo i ai vae e faatutumau, o lima e uumau, o mafaufau ia faamalosiauina, o loto ia musuiaina, ma agaga ia laveaiina. O loo faatalitali mai faamanuiaga o le faavavau mo outou. Ua outou maua le avanoa e lē ina ia avea ai ma tagata matamata, ae ia avea ma tagata e galulue i le faatinoina o le auaunaga faaleperisitua. Ina tatou faalogo atu ia ma usitai i le faamanatu maua’i o loo maua i le Tusi a Iakopo: “Ia avea outou ma e anaana i le upu, ae aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou e outou.” [Iakopo 1:22.] Ia tatou aoao ma mafaufau loloto i o tatou tiute. Ia tatou naunau ma agavaa e auauna atu. Ia tatou mulimuli i tulagaaao o le Matai i le faatinoina o o tatou tiute. A e savali ma ou savali i le ala na savalia e Iesu, o le a tatou iloa ai e sili atu Ia nai lo na o se pepe meamea i Peteleema, sili atu nai lo le na o se atalii o se kamuta, sili atu nai lo se faiaoga aupito silisili e ola ai. O le a tatou iloaina o Ia o le Alo o le Atua, o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. Ina ua oo mai le valaau o le tiute ia te Ia, sa Ia tali atu, “Lo’u Tama e, ia faia lou finagalo, ma ia ia te oe le mamalu e faavavau.” [Mose 4:2.] 161 IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA O a ki o le perisitua? O ki o le perisitua o le pule ua tuuina atu e le Tama Faalelagi i taitai perisitua e taitai ai le faaaogaina o Lana perisitua i le lalolagi. Ua tuuina atu e Iesu Keriso i uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ki uma lava e taitai ai le Ekalesia. Ua tuuina atu foi ki o le perisitua i peresitene o siteki, epikopo, ma peresitene o korama—e aofia ai peresitene o korama a le Perisitua Arona. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i taitai perisitua i lou olaga. Aisea e taua ai ia te oe le lagolagoina o i latou o loo umia ki o le perisitua? O a aafiaga na e maua ao lagolagoina taitai o le Ekalesia e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O a mea o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i ki o le perisitua? O le a se mea e mafai ona e fai e fesoasoani ai i alii talavou ia malamalama i le taua o ki o le perisitua i le Ekalesia? E faapefea ona e fesoasoani i le peresitene o le korama e faaaoga ana ki o le perisitua e faamanuia ai olaga o uso o le korama? MF&F 132:7 (Ua na o le Peresitene o le Ekalesia le tagata i le lalolagi ua faata- Mataio 16:18–19 (Ua folafola atu ia Peteru ki o le malo o le Atua) MF&F 124:123, 142–43 (O peresitene e umia ki o le perisitua e pulea ai le galuega o le talaiga) gaina e faaaoga uma ki o le perisitua) Mosaea 25:19 (Na faatagaina Alema e Mosaea e faatu le Ekalesia i ki o le perisitua) MF&F 65:2 (E manaomia ki o le perisitua mo le talalelei ina ia agai ai i luma) Henry B. Eyring, “Valaauina e le Atua ae Lagolagoina e Tagata ,” Ensign, Iuni 2012, 4–5 Russell M. Nelson, “Ki o le Perisitua,” Liahona, Ian. 1988, 36–38 “Ki o le Perisitua,” Faamaoni i le Faatuatua (2004) 136–38 Vitio: “O Ki o le Pule a le Atua” Vitio: “O le Toefuataiina o Ki o le Perisitua” Vitio: “O le Perisitua, o se Avanoa e Auauna Atu Ai” Vitio: “Aoao Lou Tiute” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 162 E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia ni alii talavou se toalua e faasoa mai se mea na la manatuaina mai le lesona o le vaiaso ua tea ma pe na faapefea ona aafia ai a la amioga i le vaiaso. • Valaaulia alii talavou e fetufaa'i i le faataitaiga lenei: Afai o loo e fai aso malolo mamao mai le ekalesia, pe mafai ona e faatinoina le faamanatuga i lou aiga? E fai ma se vaega o lenei fetufaa'iga, valaaulia ia latou mafaufau loloto ma tali fesili e pei o nei: O a ki o le perisitua? O ai e umia ki o le perisitua i le Ekalesia? Fautuaina i latou e saili mo tali ao latou faitau i le “Ki o le Perisitua,” i itulau 126-127 o le Faamaoni i le Faatuatua, pe matamata le vitio “O le Toefuataiina o Ki o le Perisitua”. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i ki o le perisitua. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • I le saunia ai mo le fono a le korama, valaaulia le peresitene o le korama e faaali le vitio “O le Perisitua, o se Avanoa e Auauna Atu Ai.” Fai atu ia te ia e faasoa mai le taimi o le fono a le korama mea sa ia aoaoina e tusa ai ma le uiga o le iai o ki o le perisitua. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lona Tiute i le Atua e aoao mai ai ma aoao atu e uiga i le perisitua ma ki o le perisitua (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae” itulau 18, 42, po o le 66). • I lana lauga “Ki o le Perisitua,” o loo faaaoga ai e Elder Russell M. Nelson se faataitaiga mai lana galuega i le avea ai o se fomai e faamatala ai ki o le perisitua. Faitau faatasi o se korama lana faataitaiga. O le a le mea i lenei talafaatusa o loo suitulaga i le perisitua? ki o le perisitua? taitai perisitua o loo umia ki? Valaaulia alii talavou e mafaufau i ni a latou lava lesona faatino e mafai ona latou faaaogaina e faamatala ai ki o le perisitua. • Tusi mau fesootai nei i le laupapa: Mataio 16:18–19; MF&F 124:123, 142–43; MF&F 132:7. Valaaulia uso o le korama e faitau mau taitasi ma tusi se aotelega e tasi le fuaiupu o mea na latou aoaoina e uiga i ki o le perisitua mai fuaiupu. Tuu atu i alii talavou taitasi e faitau leotele se tasi o ana aotelega, ma fai atu i alii talavou e faailoa mai po o le a le mau o loo ia aoteleina. Fesili atu i uso o le korama pe aisea e taua ai ia i latou le i ai o ki o le perisitua i le lalolagi i le taimi nei. Motugaafa faafaiaoga “Ia tuuina atu ni fesili e moomia ai ona sailia e tagata o loo aoaoina ia ni tali i totonu o tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta o aso e gata ai” (Aoao Atu, E Leai Se Valaauga e Sili Ai [1999], 64). • Valaaulia alii talavou e faitau le tusiga a Peresitene Henry B. Eyring“Valaauina e le Atua ae 163 Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaauina ma vaetofia e le Faaola taitai e taitaia ma pulea Lana Ekalesia (tagai Mataio 10:1–5). E faapefea ona e fesoasoani i uso o le korama ia lagona le loto faafetai mo e ua valaauina e auauna atu ma fesoasoani ia i latou? Lagolagoina e Tagata,” ma vaavaai mo faataitaiga o auala tatou te lagolagoina ai o tatou taitai perisitua. Aumai ni kopi o mekasini a le Ekalesia, ma fai atu i alii talavou e sue ma faasoa mai ni ata i mekasini o suitulaga i auala e lagolagoina ai taitai perisitua. O a mea e fai e alii talavou e lagolago ai o latou taitai? O le a se mea latou te ono fai atu pe a latou faalogo o faitioina e se tasi se taitai perisitua? • Faaali le vitio “Aoao Lou Tiute.” O le a le mea o loo valaaulia e Brother Gibson au peresitene o korama e fai? O a mea o loo ia valaaulia uso o korama ma faufautua e fai? O le a se mea o le a tatou faia e faatino ai ana valaaulia? Mafaufau e valaaulia le peresitene o le korama e taitaia lenei talanoaga. • Valaaulia nisi o alii talavou e sue se faataitaiga o tagata i mau o e na teena o latou taitai perisitua, e pei o Saulo (tagai 1 Samuelu 15:1–28), Lamana and Lemuelu (tagai 1 Nifae 18:9–14), ma le aiga o Isaraelu (tagai MF&F 84:23–25). Fai atu i le isi vaega o alii talavou e sue faataitaiga o tagata o e na mulimuli i taitai perisitua, e pei o le fafine Sarefata ua oti lana tane (tagai 1 Tupu 17:8–16), Naamanu (2 Tupu 5:8–14), ma sa Nifae (tagai 3 Nifae 9:10–15). Fai atu ia i latou e faasoa mai a latou tala ma faamatala mai po o a mea o aoao mai e nei tala e uiga i taunuuga o le teenaina po o le faamamaluina o taitai perisitua. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua ua latou malamalama atili i ki o le perisitua? O a ni o latou lagona ma ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le uso o le au peresitene o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i taitai o le perisitua ua valaauina e pulefaamalumalu i lenei taimi. 164 • Taitai se talanoaga puupuu e uiga i mea e mafai e uso o le korama ona fai ina ia sili atu ona atoatoa le lagolagoina o o latou taitai perisitua. Punaoa Filifilia Sii mai ia RusselM. Nelson, “Ki o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona Nov. 1987, 36–39 Ua outou iloa uma lava le taua o ki. E tele, pe afai e le o le toatele o i tatou o loo tauaveina ni ki i a tatou taga i le taimi lenei. Peitai o ki o le a ou tautala atu ai e sili atu le taua. E taua, e mamana, ma e le mavaaia! O nisi e mafai ona lokaina ma tatala i le lagi faapea foi i lalo nei. Ou te talanoa atu e uiga i ki o le perisitua. Outou tama laiti, ua outou umia le mea e faasino i ai i nisi taimi o le perisitua sauniuni. O sauniuniga, auaunaga faaleperisitua, ma ki e feāiāa’i, ae e eseese. Soo se ituaiga o auaunaga e manaomia ai lava sauniuniga. Peitai, o le pule tonu e avatu ai lena auaunaga e manaomia ai ki. Pe mafai ona ou faapupulaina atu? A o lei valaauina au i le Toasefululua, sa ou galue o se fomai ma o se fomai tipitipi foi. E lua o’u faailoga faafomai. Na faamaonia au e ni aufono faatonu se lua. O lena sauniuniga umi na alu ai le tele o tausaga, ae sa lei i ai se faatagaga aloaia faaletulafono. Sa manaomia ia ki. Sa umia e taitai o le malo ma maota gasegase ia sa ou manao ou te faigaluega ai. O le taimi lava na faaaoga ai e i latou na i ai le pule tonu, ia na ki e ala i le tuuina mai ia te au o se laisene ma le faatagaga, na mafai ai ona ou faatinoina taotoga. O tua atu, sa tatau ia te au ona ou usitai i le tulafono, ia ou lotonuu, ma ia ou malamalama ma ia ou lē faatautalaina le faaaogaina o le mana o le naifi a le fomai tipitipi. O sitepu taua o sauniuniga, faatagaga, ma le matafaioi e faatatau foi i isi galuega. Aisea e sili ai ona taua le mana e galue ai i le suafa o le Atua? Aua e faavavau lona taua. E tatau ona tatou malamalama i se pogai o la tatou pule ma se mea e uiga i ki o loo faatautaia ai lona mana. E mafai ona aoga i alii uma, o tamaitai, ma tamaiti uma o loo ola nei, na ola ai, ma o le a ola ai i luga o le fogaeleele. 165 IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA O a o’u tiute i le avea ai ma se tasi e umia le Perisitua Arona? Na fetalai mai le Alii o alii uma lava ua faauuina i le perisitua e tatau ona “aoao lona tiute” ma “galue … i le filiga atoa”(MF&F 107:99). I le avea ai ma e umia le Perisitua Arona, tatou te faia sauniga o le perisitua, auauna atu i isi, ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i ou lagona i le taimi muamua na e maua ai le Perisitua Arona. O le a le uiga ia te oe o le mauaina o lenei pule?Na faapefea e le mauaina o le perisitua ona aafia ou manatu ma amioga? O le tele lava o e umia le Perisitua Arona ua iloa lo latou tiute o le faatinoina o le faamanatuga ae atonu e le o iloa lo latou tiute o le auauna atu i isi ma valaaulia isi e o mai ia Keriso. O le a se mea e mafai ona e fai e fesoasoani ai i alii talavou ia latou iloa ma faataunuu o latou tiute faaleperisitua? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 166 Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea e mafai ona e faasoa atu i alii talavou e fesoasoani ai ia latou malamalama i o latou tiute? MF&F 20:46–59; 84:111 (O e umia le Perisitua Arona e faatinoina sauniga ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso) MF&F 84:33–34; 107:99 (O e umia le Perisitua Arona e tatau ona aoao o latou tiute ma ia faatuatua i lo latou faataunuuina. MF&F 107:68 (O e umia le Perisitua Arona e auauna atu i isi ao latou fesoasoani i le epikopo i le vaaia o mea faaletino) Thomas S. Monson, “Naunau ma Agavaa e Auauna atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 66–69 David L. Beck, “O Lou Tiute Paia e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2013 Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 22, 46–47, 70–71 Vitio: “Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua,”“Faatuatua i le Perisitua” Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e faasoa mai se mea o latou manatua mai le lesona o le vaiaso ua tea. O a ni a latou fesili o loo i ai pea? Na faapefea ona latou ola i mea na latou aoaoina i le vaiaso ua tea? • Tusi i le laupapa vaega e tolu o tiute o le perisitua o loo fautuaina mai i Tiute i le Atua: “Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,” “Auauna atu i isi,” ma le “Valaau Atu I Tagata Uma Ia O Mai Ia Keriso.” Fai atu i alii talavou e tusi i le laupapa le tele o o latou tiute faaleperisitua latou te maua i vaega taitasi. Ia toe tagai i tua i lenei lisi i le lesona atoa, ma faaopoopo i ai a o maua e alii talavou isi tiute. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i o latou tiute i le avea ai ma e umia le Perisitua Arona. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • O isi uso o le korama e mafai ona galulue i le “Tiute o le Perisitua” (tagai Tiute i le Atua, itulau 22–23, 46–47, 70–71). Valaaulia se tasi po o le sili atu e faasoa mai o latou aafiaga. • Valaaulia alii talavou e faitau e uiga i o latou tiute faaleperisitua i le MF&F 20:46–59 ma Tiute i le Atua (itulau 23, 46–47, po o 70–71). Fai i ai e faailoa mai tiute o le perisitua ma lisi i le laupapa. Fesili atu i alii talavou pe o a tiute na latou aoaoina latou te lei iloaina o loo ia i latou. O le a le mea e mafai ona latou faia e faataunuu ai nei tiute? • Valaaulia alii talavou e suesue i mau ma faailoa mai faataitaiga o tagata taitoatasi na faataunuuina o latou tiute faaleperisitua (mo se faataitaiga, Mataio 3:1–6, 13–17; Iakopo 1:18–19; Alema 15:16–18; 3 Nifae 18:1–5). Fai atu ia i latou e faasoa mai a latou faataitaiga ma faailoa mai po o a vaega mai le Tiute i le Atua e i ai faataitaiga taitasi (“Faatinoina o Sauniga o le Perisitua,” “Auauna Atu i Isi,” po o le “Valaau Atu i Tagata Uma Ia O Mai Ia Keriso”). Na faapefea ona faamanuiaina tagata i nei mau e ala i le auaunaga faaleperisitua? • Fai atu i alii talavou e faitau vaega o le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “Naunau ma Agavaa e Auauna Atu” (pe matamata le vitio “Faatuatua i le Perisitua”) ma faasoa poo ā mea e uunaia i latou e faataunuuina o latou tiute faaleperisitua. Valaaulia alii talavou e tusi se aafiaga na latou maua ina ua latou faaaogaina lo latou perisitua po o se mea na latou aoao mai se faataitaiga a se tasi e umia le perisitua. E faapefea ona avea le umiaina o le perisitua o se faamanuiaga i alii talavou ma o latou aiga? • Faitau faatasi, o se vasega le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:111, ma fai atu i alii talavou i le uiga o le auauna atu. Valaaulia se tasi o le korama e sau i le vasega saunia e faasoa atu i ana lava upu le tala ia Chy i le lauga a Brother David L. Beck “O Lou Tiute Paia o le Auauna Atu.” O ā mea na aoaoina mai e tagata o le korama i le tala i le uiga o le auauna atu? Tuu atu i alii talavou ni kopi o le lauga a Brother Beck, ma valaaulia i latou e Motugaafa faafaiaoga “Ao e sauni ma le agaga tatalo e aoao atu, e mafai ona taitaiina oe e faamamafa atu ni mataupu patino. E mafai ona e maua se malamalama i le auala sili e tuu atu ai ni manatu faapitoa. E mafai ona e maua ni faataitaiga, lesona faatino, ma ni tala musuia i gaoioiga faigofie o le olaga. Atonu e te lagonaina le faagaeetia ina ia valaaulia se tagata faapitoa e fesoasoani i le lesona. Atonu o le a toe faamanatu atu ia te oe se mea na e oo i ai lea e mafai ona e fetufaai atu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 49, 50). 167 Aoao atu i le ala a le Faaola I nofoaga uma lava, na avea le Faaola ma se faataitaiga ma se aoao i Ona soo. Na Ia aoaoina i latou ia tatalo i le tatalo faatasi lea ma i latou. Na Ia aoaoina i latou ia alolofa ma auauna atu i le ala na Ia alofa ma auauna atu ai. Na ia aoaoina i latou pe faapefea ona aoao atu Lana talalelei i le ala na Ia aoao atu ai. Fesoasoani i alii talavou e faataunuu o latou tiute e ala i le aoao atu o le talalelei e pei ona aoao atu e le Faaola. 168 sailiili iai ma faailoa auala e mafai ona auauna ai i le aiga, I le latou korama , ma i taimi uma. Valaaulia alii talavou e faasoa o latou aafiaga i ni taimi na latou auauna atu ai i isi pe na auauna mai ai foi nisi ia i latou. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu ea lo latou malamalama i o latou tiute faaleperisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia alii talavou e fai ni fuafuaga i se tasi o vaega o “Tiute o le Perisitua” o la latou tusi Tiute i le Atua ma faasoa e le tasi i le isi mea ua latou fuafua e fai. • Lu’i uso o le korama e faasoa i se tasi o le aiga se mea na ia aoaoina e uiga i o latou tiute o le perisitua. Punaoa Filifilia Sii mai ia ThomasS. Monson, “Naunau ma Agavaa e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona Me 2012, 66–69 O’u uso pele, se mea ina a lelei o lo tatou toe mafuta ai. Soo se taimi lava ou te auai ai i se sauniga aoao a le au perisitua, ou te mafaufau ai lava i aoaoga a nisi o taitai iloga a le Atua sa tulei saunoa i sauniga aoao a le au perisitua o le Ekalesia. O le toatele ua fai i lagi folauga, ae sa latou tuuina mai ia i tatou se taitaiga musuia mai la latou utaga poto, mai le taele o o latou agaga, ma mai le mafanafana o o latou loto. Ou te faasoa atu ia te outou i le po nei nisi o a latou aoaoga e faatatau i le perisitua. Mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O le Perisitua o se mataupu faavae faavavau, ma sa i ai faatasi ma le Atua mai le vavau, ma o le a oo atu i le faavavau, e aunoa ma se amataga o aso po o se iuga o tausaga.” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 104.] Mai i upu a Peresitene Wilford Woodruff, ua tatou aoao mai ai: “O le Perisitua Paia o le auala lea e talanoa ma fesootai ai le Atua ma tagata i luga o le fogaeleele; ma o avefeau o le lagi o e ua asiasi mai i le lalolagi e fesootai ma tagata, ma o alii sa latou umiaina ma faamamaluina le perisitua a o i ai i latou i la le tino; ma o mea uma na faia e le Atua e mo le faaolataga o le tagata, e amata mai le oo mai o le tagata i le lalolagi seia oo i le togiolaina o le lalolagi,na auala mai ma ala mai i le pule a le perisitua e faavavau.” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 38.] O Peresitene IosefaF. Samita na toe faamaninoina atili: “O le perisitua . . . o le . . . mana o le Atua ua faamatuu mai i le tama tane ina ia mafai ai e le tama tane ona galue i le fogaeleele mo le faaolataga o le aiga o tagata, i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia, ma galue aloaia ma le tatau ai; e le na ona faafoliga o i ai lena pule, pe o nono mai augatupulaga ua maliliu ma mavae atu, ae o le pule lava ua tuuina mai i nei aso ua tatou ola ai e ala i le auaunaga a agelu ma agaga mai luga, e tuusao mai le afioga o le Atua Silisiliese.” [Iosefa F. Samita, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 139–40; faaopoopo le faamamafa.] Ma le mea mulimuli mai ia Peresitene Ioane Teila: “O le a le perisitua? . . . O le malo o le Atua, pe i le lalolagi po o le lagi, aua o le mana ma le pule o le perisitua o loo pulea ai mea uma lava i le lalolagi ma le lagi, ma o le mana foi lena o loo taofia ai ma tausia mea uma. E pulea ai mea uma —e taitaia ai mea uma—e lagolago ai mea uma—ma e i ai lana faiā i mea uma na faia e le Atua atoa ma upumoni.” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila (2001), 119.] Se manuia ina a tele i lo tatou i ai iinei i nei aso e gata ai, i le taimi ua i ai le perisitua a le Atua i le fogaeleele. Oka se faamanuiaina o i tatou i le tauaveina o lena perisitua. O le perisitua ua le o se meaalofa ae o se poloaiga e galulue, o se faamanuiaga e si’i a’e ai, ma o se avanoa foi e faamanuiaina ai olaga o isi. Faatasi ai ma nei avanoa e oo mai ai tiutetauave ma matafaioi. Ou te fiafia lava ma faapelepele i le upu tiute ma mea uma e faatatau i ai. 169 IUNI: PERISITUA MA KI O LE PERISITUA Aisea e tatau ai ona ou auauna atu i se misiona? Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “o alii talavou agavaa uma lava, ma gafatia e tatau ona saunia e auauna atu i se misiona. O le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua—o se matafaioi ua faamoemoe le Alii mai ia i tatou ua tele naua mea ua tuuina mai i ai. Alii talavou, ou te apoapoai atu ia te outou, ia saunia mo le galuega faafaifeautalai”(“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 5–6). Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i le olioli na e maua po o se isi e te masani ai i le auauna atu i se misiona talai. O a faamanuiaga ua oo mai i lou olaga ona o le galuega faafaifeautalai? O a aafiaga ua maua e alii talavou i le faasoaina atu o le talalelei i isi? O le a se mea e mafai ona e fai e fesoasoani ai i e o umia le Perisitua Arona e Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a sou lagona i le mea o le a musuia ai alii talavou ia saunia mo le auaunaga faafaifeautalai? Mataio 28:19–20; MF&F 50:13–14; 88:81 (O loo i ai so tatou tiute e faasoa atu le talalelei) Ensign po o le Liahona, Me 2011, 49–52; tagai foi i le vitio “O Lou Aso mo se Misiona” MF&F 4 (Uiga tatou te agavaa ai e auauna atu i le Alii) W. Christopher Waddell, “O Le Avanoa i le Olaga” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 50–52 MF&F 18:9–16 (Ua tele lava le taua o agaga i le silafaga a le Atua) Neil L. Andersen, “Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Vitio: “Galuega Faafaifeautalai: O se Tiute Faaleperisitua” faateleina lo latou manao e auauna atu i se misiona? Tuu atu i alii talavou e taitai E taitai e se uso o le au peresitene o le korama le fonotaga faalekorama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i mataupu faalekorama, aoao atu i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 170 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou taitasi e faaalu se minute e tusi ai i lalo le tele o mea e mafai ona ia manatua mai le lesona o le vaiaso ua tea. Valaaulia alii talavou e faasoa mai a latou lisi. • Vaevae alii talavou I ni vaega, ma valaaulia i latou e talanoaina ni tali talafeagai i le fesili “Pe aisea e tatau ai ona ou auauna atu faamisiona talai?” Valaaulia se tasi o alii talavou mai vaega taitasi e tusi ni nai a latou tali i le laupapa. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea e tatau ai ona latou auauna atu i se misiona. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:9–16 taitoatasi ma vaavaai mo tali i le fesili “Aisea ua tuuina ai e le Alii i e umia le perisitua le tiute e faasoa atu le talalelei? Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai a latou tali i le korama. Aisea e taua tele ai le agaga i le silafaga a le Atua? O a aafiaga na maua e alii talavou i le faasoaina atu o le talalelei e mafai ona latou faasoa atu i le korama? • Faaali le vitio “Galuega Faafaifeautalai: O se Tiute Faaleperisitua.”Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa mai o latou lagona e uiga i upu a Peresitene Monson. Fautuaina alii talavou e tusi i lalo pe aisea latou te mananao ai e auauna atu faamisiona talai, ma valaaulia i latou e faaali i luga mea na latou tusia i se nofoaga e mafai ai ona faamanatu mai ia i latou lo latou manao e auauna atu. • Faitau faatasi se tasi po o le sili atu o mau ua fautuaina mai i lenei otootoga, ona fai atu lea i alii talavou pe o le a so latou manatu pe o le a faapefea ona ese le lalolagi pe ana faapea e iloa uma e tagata le talalelei ma ola ai. O a faigata po o luitau i le lalolagi i le taimi nei e foia pe afai tatou te ola i le talalelei? Ua faapefea ona ese lou olaga ona o le talalelei? • Faaali le vitio “O Lou Aso mo se Misiona” (pe faitau faatasi o se korama le aafiaga o Sid Going i le lauga a Elder Neil L. Andersen Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua”). Fai atu i uso o le korama e lisi nisi o mea e ono taofia ai alii talavou mai le o i se misiona. Fesoasoani ia i latou e faatusatusa lenei lisi i faamanuiaga maoae e maua mai le auaunaga faafaifeautalai. Motugaafa faafaiaoga “O se faiaoga tomai e le mafaufau faapea, ‘o le a se mea e tatau ona ou faia i le vasega i le aso?’ ae fesili, ‘O le a se mea o le a fai e tamaiti o la’u vasega i le aso?’; e le o le, ‘O le a le mea o le a ou aoao atu i le aso?’ ae, ‘O le a faapefea ona ou fesoasoani i tamaiti o lau vasega ia iloa le mea e moomia ona latou iloa?’ ” (Virginia H. Pearce, i O Le Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64). • Tusi le fesili mai le autu o lenei otootoga i le laupapa. Valaaulia uso o le korama e vaavaai mo tali i lenei fesili a o latou faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2–4 po o le saunoaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson: O le faaiuga e auauna atu i se misiona o le a faafuaitino ai le taunuuga faaleagaga o le faifeautalai, o lona toalua, ma a laua fanau mo tupulaga a sau. O se manao e auauna atu o se fua faalenatura lea o le liua, agavaa, ma le sauniuniga a se tagata” (“Fesili i Faifeautalai! E Mafai Ona Latou Fesoasoani Ia Te Oe!” Ensign or Liahona, Nov. 2012). Pe a faatagaina 171 Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola Ona soo ina ia faatino le faatuatua ma ola i mea moni na Ia aoaoina atu. Na ia maua avanoa mo i latou e aoao ai e ala i aafiaga (tagai Luka 5:1–11). O a mea e mafai e alii talavou ona fai nei o le a musuia ai i latou i se manao e auauna atu i se misiona talai? e le epikopo, valaaulia se faifeautalai ua maea le misiona e faasoa mai i le korama pe na faapefea e lana Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe aisea e tatau ai ona latou auauna atu faamisiona talai. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino E faaiuina e le uso o le au peresitene o le korama lea o loo taitai le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai mea o loo ia faia nei e saunia ai e auauna atu faamisiona talai. • Valaaulia le korama e fai se sini e tauloto le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 4 i isi masina o lumanai. 172 auaunaga faamisiona ona faamanuiaina lona olaga. • Valaaulia uso o le korama e faataunuu se tasi o gaoioiga mo le saunia e auauna atu faamisiona talai i le tusi Tiute i le Atua itulau ( 87–88). Punaoa Filifilia Sii mai ia NeilL. Andersen, “Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona Me 2011, 49–52 O i latou e mulimulitaia le taaloga o le lakapi, latou te iloa o le Olopeleki a Niu Sila, o se igoa na maua ona o le lanu o la latou toniga, o le au lakapi lea e sili ona lauiloa. [Tagai stats.allblacks.com.] Ina ia filifilia mo le “All Blacks” i Niu Sila o le a faatusatusa lea i le taalo ai mo se au lakapi o le Superbowl po o se au soka i le Ipu o le Lalolagi. I le 1961, i le 18 o tausaga ma a o umia foi le Perisitua Arona, na avea ai Sidney Going, ma se tagata lakapi lauiloa i Niu Sila. Ona o ona tomai maoae, sa toatele lava tagata na manatu o le a filifilia o ia i le tausaga e sosoo ai i le au lakapi a le atunuu o le Olopeleki. I le 19 o ona tausaga, i lenei taimi sili ona taua o le manu a’e o lana matata faalakapi, na tautino atu ai e Sid o le a ia lafoaia le lakapi ae auauna atu i se misiona. Na fai mai nisi o ia ua faavasivasi. O isi na fai mai o ia o le vale. [Tagai Bob Howitt, Super Sid: O Le Tala o se Olopeleki Maoae (1978), 27.] Na latou tetee fai mai o le a le toe oo mai lava lona avanoa i le lakapi. Mo Sid e le o le mea na—ae o le avanoa ma tiutetauave o i luma atu. Na i ai sona tiute faaleperisitua e ofoina atu le lua tausaga o lona soifua e tautino atu ai le moni o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina. E leai se mea —e oo foi i se avanoa e taalo ai i le au a le atunuu faatasi ai ma le lauiloa o le a maua ai—o le a taofia o ia mai lena tiute. [Talanoaga i le telefoni ma Peresitene Maxwell Horsford, Siteki a Kaikohe Niu Sila, Mati 2011.] Na valaauina o ia e se perofeta a le Atua e auauna atu i le Misiona a Kanata i Sisifo. Ua fasefuluvalu tausaga talu ai i lenei masina, na tuua ai e le alii e 19-tausaga o Elder Sidney Going ia Niu Sila e avea o se faifeautalai mo le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na faamatala mai e Sid ia te au se aafiaga na ia maua i lana misiona. Ua afiafi ma ua toe lava o le la foi atu ma lana soa i lo la fale. Na la filifili e toe tasi lava se aiga e asiasi i ai. Na talia i laua e le tamā. Sa molimau atu Elder Going ma lana soa i le Faaola. Na talia e le aiga se Tusi a Mamona. Na faitauina e le tamā i le po atoa. I le isi vaiaso ma le afa na sosoo ai na uma ai ona ia faitaua atoa le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. I nai vaiaso muimuli ane na papatiso ai loa le aiga. [Talanoaga i le telefoni ma Elder Sidney Going, Mati 2011.] E a la le faia o se misiona nai lo se tulaga i le au a le Olopeleki a Niu Sila? “O le faamanuiaga o le [aumaia o isi] i le talalelei e sili mamao atu lona taua nai lo soo se mea o le a [e] ositaulagaina.” [Fesootaiga i le i-meli ma Elder Sidney Going, Mati 2011.] Atonu o loo outou taumanatunatu pe o le a le mea na tupu ia Sid ina ua uma lana misiona. O le mea e sili ona taua: o se faaipoipoga e faavavau ma lana manamea, o Coleen: e lima fanau tautupu, ma se tupulaga o fanau a fanau. O loo ia soifua i lona olaga e faalagolago i lona Tama i le Lagi, tausia o poloaiga, ma le auauna atu i isi. Ma le lakapi? Ina ua maea lana misiona, na avea Sid Going ma se tasi o afa silisili i le talafaasolopito o le Olopeleki, na taalo mo vaitau e 11 ma mo le tele o tausaga sa avea ma kapeteni o le au. [Tagai stats. allblacks.com/asp/profile.asp?ABID=324.] O le a la se lelei o Sid Going? Na matuai lelei lava o ia lea na suia uma ai taimi o toleniga ma taaloga ona sa ia le taalo i le Aso Sa. [Talanoaga i le telefoni ma Peresitene Maxwell Horsford, Siteki a Kaikohe Niu Sila, Mati 2011.] Na matuai lelei lava Sid lea na aloaia 173 Punaoa Filifilia ai e le Tupu Tamaitai o Egelani lona sao i le lakapi. [Na tauaaoina atu ia Sid Going se taui o le MBE (Member of the Order of the British Empire) i le 1978 mo lona sao i le taaloga o le lakapi (tagai Howitt, Super Sid, 265).] O lona lelei tele na tusia ai se tusi e faatatau ia te ia lea na faaigoaina o le Super Sid. Ae faapefea pe a na le oo mai na mamalu ia Sid ina ua maea lana misiona? O se tasi o vavega maoae o 174 le galuega faafaifeautalai i lenei Ekalesia lea e lei fesiligia lava e Sid Going ma le faitau afe e pei o ia, “O le a se mea o le a ou maua mai la’u misiona?” ae, “O le a se mea e mafai ona ou tuuina atu?” O a outou misiona o le a avea ma se avanoa paia e aumai ai isi ia Keriso ma fesoasoani ai e saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. VAAIGA AOAO I LE IUNITE Iulai: Sauniga ma Feagaiga “O ona sauniga, ua faaalia ai le mana o le faale-atua”(MF&F 84:20). O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i sauniga ma feagaiga o le perisitua. O aafiaga ua latou maua i lenei iunite e mafai ona fesoasoani ia i latou e faafetaia ma faamamaluina feagaiga ua latou osia ma tulimatai atu i sauniga o le a latou maua i le lumanai, e aofia ai le faauuga i le Perisitua Mekisateko ma sauniga o le malumalu. E faaopoopo atu i ai, o e o loo umia le Perisitua Arona o loo i ai se manaoga faapitoa ia malamalama i sauniga o le talalelei, aua ua valaaulia i latou e faatautaia sauniga o le faamanatuga, papatisoga, ma le faauuina o isi i tofi i le Perisitua Arona. Otootoga e filifili ai mai lenei masina: E mafai faapefea ona ou faia ia sili atu le taua o le faamanatuga i isi? (Tiute i le Atua) Aisea e taua ai sauniga i lo’u olaga? Aisea e taua ai feagaiga i lo’u olaga? O a feagaiga na ou osia i le papatisoga? E faapefea ona ou maua le meaalofa o le Agaga Paia? Aisea e taua ai sauniga o le malumalu? O le a le tautoga ma le feagaiga o le perisitua? O le a le uiga o le ave i o tatou luga o le suafa o Iesu Keriso? Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,” itulau 24–25, 48–49, 72–73 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 175 IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA Tiute i le Atua E mafai faapefea ona ou faia ia sili atu le taua o le faamanatuga i isi? Pe a tatou faatautaia le faamanatuga, e le tatau ona tatou faia soo se mea e tosina ese ai mai le paia o le sauniga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a mea ua e vaai i isi o fai pe a faamanuia le faamanatuga e faaalia ai le faaaloalo mo le sauniga? O a mea ua e vaai i alii talavou i le korama o fai pe a faamanuia le faamanatuga e valaaulia ai se lagona o le paia? Pe o fai e alii talavou se mea e ono faatosina ese ai isi mai le paia o le faamanatuga? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a mea e mafai e alii talavou ona fai ina ia sili atu ai le taua o le faamanatuga i isi? Luka 22:19–20; 3 Nifae 18:1–11 (Na faatautaia e Iesu Keriso le faamanatuga) DallinH. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga ,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 17–20. MF&F 20:76–79 (E faatautaia e e umia le Perisitua Arona le faamanatuga) “Faatautaia o Sauniga o le Perisitua,” Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua (2010), 24–25, 48–49, 72–73 MF&F 38:42 (E tatau ona agavaa tagata e umia le perisitua e faatino ai sauniga) Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 177 • Valaaulia uso o le korama e faasoa mai se ata po o se tala latou te manatua mai le lesona talu ai. Na faapefea ona latou faaaogaina mea na latou aoaoina? • Faitau pe faaali atu le saunoaga lenei mai le lauga “Sauniga o le Faamanatuga ma le Faamanatuga” saunia e Elder Dallin H. Oaks: “O le sauniga o le faamanatuga e avea ai le lotu faamanatuga ma sauniga aupito sili ona paia ma taua i le Ekalesia.” Fai atu i alii talavou e talanoaina pe aisea e moni ai lenei saunoaga. E faapefea ona saofaga i latou o loo umia le Perisitua Arona i le faapaiaina o lenei sauniga? Aoao faatasi Fuafuaga o le Tiute i le Atua Tuu atu se taimi i le faaiuga o le fonotaga a le korama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga i totonu o o latou tusi Tiute i le Atua pe o totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O nei fuafuaga e patino, ae e mafai e tagata o le korama ona fesoasoani i le tasi ma le isi e fatufatu ni manatu mo a latou fuafuaga. 178 O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou ia malamalama pe faapefea e i latou, i le avea ai ma e umia le Perisitua Arona, ona mafai ona fesoasoani ia avea le faamanatuga o se aafiaga taua mo tagata o le faapotopotoga. I le avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona faia ni fuafuaga ia latou tusi Tiute i le Atua e faatatau i le auala latou te faatautaia ai le faamanatuga. A o lei amataina le sauniga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi Tiute i le Atua ma i latou i le lotu. I sauniga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a o latou faataunuuina a latou fuafuaga. • Valaaulia alii talavou e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:76–79, Luka 22:19–20, ma 3 Nifae 18:1–11 taitoalua. Fai atu ia i latou e talanoaina po o le a le mea o loo suitulaga ai le falaoa ma le vai o le faamanatuga ma po o ai o loo suitulaga ai i latou o loo umia le perisitua a o saunia ma faamanuia le faamanatuga. Faatasi ai ma le faatagaga mai le epikopo, valaaulia ni nai tamaitai talavou e asiasi mai i le sauniga a le korama, ma faatagaina alii talavou e fesili atu i tamaitai talavou ni fesili faapenei: O le a le uiga ia te oe o le sauniga o le faamanatuga? O le a se mea e mafai ona ou faia i le avea ai ma se tasi o loo umia le Perisitua Arona e fesoasoani ai ia te oe ina ia maua se aafiaga sili atu le taua o le faamanatuga? Fautuaina alii talavou e fai atu nei lava fesili i o latou matua ma faasoa mai a latou tali i le isi sauniga a le korama (tagai Tiute i le Atua, 24). Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” ia latou tusi Tiute i le Atua (itulau 27, 49, po o 73) ma fai ni fuafuaga e faaautu i mea na latou talanoaina. • Faitau faatasi, o se korama Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:42, ma talanoaina pe faapefea ona faaaoga lenei fuaiupu ia i latou o loo taulimaina “ipu” o loo i ai faatusa o le Togiola (tagai Tiute i le Atua, 48). Aisea e taua ai lo tatou agavaa ina ia faamanuia le faamanatuga? O a taunuuga mo i tatou pe afai tatou te faatautaia se sauniga ma le le agavaa? (tagai MF&F 121:36–37). Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” i a latou tusi Tiute i le Atua (itulau 27, 49, po o 73) ma fai fuafuaga e faaautu i mea na latou talanoaina. • Valaaulia alii talavou e faitau tatalo o le faamanatuga, faailoa mai feagaiga i nei tatalo, ma faamatala mai o latou uiga. O a upu ua sili ona uunaia ai i latou, ma aisea? (Tagai Tiute i le Atua, 73.) O a mea e mafai e ositaulaga ona fai a o latou faia tatalo o le faamanatuga ina ia avea ai le faamanatuga o se aafiaga sili atu ona taua mo tagata o le faapotopotoga? Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” i a latou tusi Tiute i le Atua (itulau 27, 49, po o 73) ma fai fuafuaga e faaautu i mea na latou talanoaina. • Faitau faatasi o se korama, le vaega V mai le lauga a Elder Dallin H. Oaks “Sauniga o le Faamanatuga ma le Faamanatuga.” Fai atu i alii talavou e faailoa mai mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai ia sili atu le taua o le aafiaga o le famanatuga mo tagata o le uarota. Valaaulia alii talavou e sue i le vaega “Galue” i a latou tusi Tiute i le Atua (itulau 27, 49, po o 73) ma fai fuafuaga e faaautu i mea na latou talanoaina. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama ea pe faapefea ona latou, i le avea ai ma e umia le perisitua, ona mafai ona fesoasoani ia avea le faamanatuga o se aafiaga sili atu ona taua mo isi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Aoao atu i le ala a le Faaola Na tuu atu e le Faaola i Ona soo avanoa e fai ai fesili ma faasoa manatu, ma na Ia tali atu ia latou fesili ma faalogo i o latou aafiaga. O le a faapefea ona e valaaulia ma tali atu i fesili a alii talavou e uiga i la latou matafaioi i le faatautaia o le faamanatuga i isi? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai le mea ua ia fuafua e fai e fesoasoani ai ina ia sili atu le taua o le faamanatuga i tagata o le faapotopotoga. • Fai lana molimau e uiga i le avanoa paia o le faatautaia o le faamanatuga. 179 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Dallin H. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 17–20 Sei ou talanoa faapitoa atu ia i latou o loo umia le perisitua o e galulue i le faamanatuga. O le sauniga lenei e tatau lava ona faataunuuina i taimi uma i le migao ma le paia. O ositaulaga o e fofogaina tatalo e fai ma sui o le au paia, e tatau ona ta’u faalemu ia upu ma ia manino, ma faailoa atu le faaupuina o feagaiga ma faamanuiaga folafolaina. O se galuega lenei e sili ona paia. O aoao o e tapenaina ma le au tiakono o e tufaina atu faatusa o le faamanatuga, latou te faatinoina foi se galuega sili ona paia. Ou te fiafia lava i le tala a Peresitene Thomas S. Monson i le auala, a o avea o ia ma se tiakono e 12 tausaga, na talosagaina ai o ia e le epikopo e ave atu le faamanatuga i se uso na faataotolia i le fale, o le na moomoo mo lenei faamanuiaga. “O lona agaga faafetai na lofituina ai au,” na saunoa mai ai Peresitene Monson. “Na oo mai i ou luga le Agaga o le Alii. Na ou tu i se eleele paia” (Inspiring Experiences That Build Faith [1994], 188). O i latou uma o e galulue i lenei sauniga paia ua tutu i eleele paia. O alii talavou o e galulue i le sauniga o le faamanatuga e tatau ona agavaa. Ua fetalai mai le Alii: “Ia mama outou o e e tauaaoina ipu a le Alii” (MF&F 38:42). O le lapataiga mai tusitusiga paia e uiga i le aai ma feinu ma le faaletatau i le faamanatuga (tagai 1 Korinito 11:29; 3 Nifae 18:29) e faatatau tonu foi ia i latou o e galulue i lena sauniga. I le tuuina atu o le aoaiga i tagata o le Ekalesia o e faia ni agasala 180 mamafa, e mafai ai e se epikopo ona aveese mai le avanoa o le ai ma inu i le faamanatuga. O lena lava foi pule e maua foi e aveese mai ai le avanoa e galulue ai i lena sauniga paia. O le mea na ou ta’ua muamua e uiga i le taua o le faia faalelei o laei mo i latou o e taliaina le sauniga o le faamanatuga, e faatatau tonu foi, ma faatasi ai ma se faamamafaga faapitoa i alii talavou o le Perisitua Arona o e galulue i soo se vaega o lena sauniga paia. E tatau ia i latou uma ona teuteu lelei foliga ma ia tauagafau i laei. E le tatau ona i ai se mea e uiga i o latou foliga patino po o amioga e uai atu ai se faatosinaga faapitoa ia te i latou lava pe faalavelave ai i soo se tagata auai i le gauai atoatoa atu i le tapuaiga ma le osia o feagaiga, o faamoemoega ia o lenei sauniga paia. Na tuuina mai e Elder Jeffrey R. Holland se aoaoga taua lava i lenei mataupu i le konafesi aoao i le 13 tausaga talu ai. Ona o le tele o a tatou tiakono e lei fananau mai i le taimi mulimuli na faia ai ia upu iinei, ou te toe fai atu nei upu mo lo latou manuia faapea foi o latou matua ma faiaoga: “Ou te fia fautua atu, soo se mea lava e mafai ai, ia ofuina se ofutino paepae e tiakono, aoao, ma ositaulaga, o e e taulimaina le faamanatuga. Mo sauniga paia i le Ekalesia, e masani ona tatou faaaogaina lavalava o sauniga, ma o se ofutino paepae e mafai ona vaaia e pei o se faamanatu filemu o laei papae tou te faaaogaina i le vai papatisoga, ma se faanaunauga i le ofutino toeitiiti outou faaaogaina i le malumalu ma a outou misiona” (Tou te Faia le Mea Nei ma Faamanatuga ia te Au,” Liahona, Ian. 1996, 80). IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA Aisea e taua ai sauniga i lo’u olaga? O se sauniga o se faatinoga aloaia paia lea, e i ai se uiga faaleagaga. O sauniga e faia i le pule o le perisitua ma i lalo o le taitaiga a i latou o e umia ki o le perisitua. E fesoasoani sauniga ia i tatou e manatua ai po o ai i tatou ma faamanatu mai ia i tatou lo tatou tiute i le Atua. Latou te fesoasoani ia i tatou e o mai ia Keriso ma maua le ola faavavau. Saunia oe lava ia faaleagaga O a sauniga o le talalelei ua e mauaina? Ua faape- Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O a mea ua musuia ai oe e faasoa atu i alii talavou e fesoasoani ai ia i latou e malamalama ai i le taua o sauniga? fea ona faamanuiaina lou olaga e nei sauniga? Aisea e taua ai ia te oe? Mataio 3:13–17 (Papatisoga o Iesu Keriso) O a sauniga ua maua e alii talavou? O a sauniga o loo latou saunia e maua? Aisea latou te manaomia ai le malamalama i le taua o sauniga o le talalelei? Galuega 19:1–6 (Ua toe papatiso e Paulo tagata na le sao ona papatisoina) 3 Nifae 11:21–26 (Ua tuu atu e Iesu Keriso le pule e papatiso ai ma faatonu atu le auala sao e fai ai) Moronae 8:10–12 (Ua aoao atu Mamona e uiga i le papatisoga) MF&F 84:19–21 (O le mana faaleatua o loo faaalia e ala mai sauniga o le perisitua) Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3–5 (E manaomia sauniga mo le faaolataga) Robert D. Hales, “O Le Manatuaina Pe o Ai i Tatou: O le Faamanatuga, le Malumalu, ma le Ositaulaga e Ala i le Auauna Atu,” Ensign po o Liahona, Me 2012, 34–36 Dennis B. Neuenschwander, “O Sauniga ma Feagaiga,” Liahona, Nov. 2001, 16–23 “Faauuga ma Faamanuiaga o le Perisitua,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 20.1 “Sauniga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 154–155 Vitio: “Faith in the Power of the Priesthood” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 181 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Faaali i le autalavou se ata po o se mea fai tino e fesootai ma le lesona o le vaiaso ua tea, ma fai atu i alii talavou e faamatala mai pe faapefea ona fesootai ma lena lesona. Na faapefea ona latou faaaogaina mea na latou aoaoina? • Fai atu i alii talavou e lisi i lalo le tele o sauniga o le talalelei e mafai ona latou mafaufau i ai. Ona fesoasoani lea ia i latou e faailoa mai sauniga i le lisi e manaomia mo le faaeaga (afai latou te manaomia le fesoasoani, e mafai ona latou faitau “Sauniga” i Faamaoni i le Faatuatua). Aisea na tuuina mai ai e Tama Faalelagi nei sauniga ia i tatou? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ao e sauniuni e aoao atu, ia mautinoa o loo e faaaogaina ni auala eseese mai lea lesona i lea lesona. O lona uiga o lenei faiga e faaaoga i ai se mea faigofie e pei o se pepa lautele felanulanuai po o se siata i le puipui i le tasi lesona ae o se lisi o fesili i luga o le laupapa i le isi lesona” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 96). O gaoioiga nei taitasi o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea e taua ai sauniga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia ia alii talavou e faitau le vaega o faaulutalaina “O Se faaeega o le Mana Paia” mai le saunoaga a Elder Dennis B. Neuenschwander “O Sauniga ma Feagaiga” pe matamata le vitio “Faith in the Power of the Priesthood.” Fai atu ia i latou e lisi i le laupapa ia sauniga o loo ta’ua faapea foi ma faamanuiaga o tatou mauaina mai le auai i sauniga taitasi. Valaaulia ia talavou e faasoa mai ni aafiaga sa latou mauaina pe na molimauina se tasi o nei sauniga (po o nisi foi sauniga, e pei o se faamanuiaga faatama po o se faamanuiaga o se faamalologa). Na faapefea ona faamanuiaina ma faamalolosia i latou e nei aafiaga? • Iloilo faatasi o se korama le lisi o tulaga manaomia e fa mo le faia o sauniga i vaega 20.1 o Tusitaulima 2. Valaaulia alii talavou e faitau 3 Nifae 11:21–26 ma faailoa mai pe faapefea 182 ona faataunuuina nei tulaga manaomia i le faamatalaina e le Faaola o le papatisoga. E faapefea e la latou taulimaina o le faamanatuga ona faataunuuina nei tulaga manaomia e fa? O le a le mea e tupu pe afai e fai se sauniga e aunoa ma le faia o nei tulaga manaomia? Fesili i alii talavou pe aisea e taua ai le iloa e uiga i nei tulaga manaomia a o latou saunia e aoao isi e uiga i sauniga. • Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau o loo latou aoaoina se tagata o se isi lotu e uiga i le papatisoga, ma ua ia faapea mai, “Ua uma ona papatisoina au i lau lotu.” O le a faapefea ona fesoasoani atu alii talavou i lenei tagata ia malamalama, i se auala alofa, pe aisea e tatau ai ona toe papatisoina o ia? O a mau po o aafiaga o le a latou faasoa atu? E mafai ona e faasino ia i latou le lisi o tulaga manaomia i vaega 20.1 o Tusitaulima 2; Mataio 3:13–17; Galuega 19:1–6; 3 Nifae 11:21–26; po o Moronae 8:10–12. Afai e mafai, valaaulia ni faifeautalai e auai i le vasega ma faasoa mai pe faapefea ona la faamatala atu ia laua tagata suesue le taua o sauniga (ia maua mai muamua se faatagaga mai le epikopo). • Faasoa atu i le korama le saunoaga lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball: “O sauniga e aoga e avea ma faamanatuga. O le faamoemoega moni lena o le faamanatuga, e taofia i tatou mai le faagaloina, e fesoasoani ia i tatou ia manatua” (Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 112). Fai atu i alii talavou e lisi sauniga o le talalelei (e pei o na e i itulau 109–10 o Faamaoni i le Faatuatua) ma talanoaina po o a mea e fesoasoani mai nei sauniga taitasi ia i tatou e manatua. Aoao atu i le ala a le Faaola Na alofa le Faaola ma tatalo mo i latou na Ia aoaoina (tagai Ioane 17). E faapefea ona e faaalia lou alofa ma le lagolago mo alii talavou i lau korama? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o sauniga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i sauniga o le talalelei. • Taitaia se talanoaga puupuu e uiga i le ala e tatau ona latou saunia ai faaleagaga e faatautaia sauniga paia. 183 Punaoa Filifilia Fuaitau mai “Faatonuga Lautele,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 20.1 20.1 Faatonuga Lautele O se sauniga o se gaoioiga paia, e pei o le papatisoga, lea e faatinoina i le pule o le perisitua. O sauniga o le papatisoga, faamauga, faauuga i le Perisitua Mekisateko (mo alii), ma le faaeega paia o le malumalu, ma le faamauga e moomia mo le faaeaga mo tagata uma ua mafai ona faamasinoina. Ua taua ia sauniga o sauniga faaola. O se vaega o sauniga taitasi, e osi feagaiga ai le tagata e mauaina [le sauniga] ma le Atua. O le faatinoina o se sauniga faaola e manaomia ai le faatagaga mai se taitai perisitua o loo umiaina ki talafeagai, po o sē foi o galue i lalo o le taitaiga a se tagata o loo umia na ki. O lena faatagaga o loo manaomia foi mo le faaigoaina ma le faamanuiaina o se tamaitiiti, faapaiaina o se tuugamau, tuuina atu o se faamanuiaga faapeteriaka, ma le sauniaina, faamanuiaina, ma le tufatufaina o le faamanatuga. E mafai e i latou e umia le Perisitua Mekisateko ona faapaiaina le suauu, auauna atu i e mama’i, tuuina atu faamanuiaga faatamā, ma tuuina atu isi faamanuiaga o le faamafanafanaga ma fautuaga e aunoa ma le tau sailia muamua o se faatagaga mai se taitai perisitua. 184 O uso e faatinoina ia sauniga ma faamanuiaga, e tatau ona saunia i latou lava e ala i le ola agavaa ma taumafai ina ia taialaina e le Agaga Paia. E tatau ona latou faatinoina ia sauniga ma faamanuiaga taitasi i se tulaga mamalu, ia mautinoa e ogatasi ma tulaga manaomia nei: 1. E ao ona faatinoina i le suafa o Iesu Keriso. 2. E ao ona faatinoina i le pule o le perisitua. 3. E ao ona faatinoina i soo se faasologa e tatau ai, e pei o le faaaogaina o upu patino po o le faaaogaina o le suauu paia. 4. E ao ona faatagaina e le taitai pulefaamalumalu o le o loo umia ia ki e tatau ai (e masani lava o le epikopo po o le peresitene o le siteki), pe afai e tatau ai e tusa ma faatonuga i le vaega lenei. O se taitai perisitua o loo vaaia se sauniga po o se faamanuiaga, e faamautinoaina o le tagata o loo faatinoina o loo i ai le pule e tatau ai o le perisitua, o loo agavaa, ma iloa ma mulimuli i faiga e tatau ai. E saili foi taitai ina ia faia le sauniga po o le faamanuiaga ma se aafiaga migao ma le faaleagaga. IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA Aisea e taua ai feagaiga i lou olaga? Tatou te osia feagaiga pe a tatou maua sauniga e pei o le papatisoga, faauuga i le perisitua, ma sauniga o le malumalu. O se feagaiga o se maliega paia lea e faia i le va o le Atua ma Ana fanau. E faatulaga e le Atua ni aiaiga faapitoa, ma ua Ia folafola mai e faamanuia i tatou pe a tatou usiusitai i nei aiaiga. O le osia ma le tausia o feagaiga e faaagavaaina i tatou e maua faamanuiaga ua folafola mai e le Atua. Pe afai tatou te filifili e le tausia feagaiga, e le mafai ona tatou maua faamanuiaga. O a tatou feagaiga e taitaia filifiliga tatou te faia ma fesoasoani ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga. Saunia oe lava ia faaleagaga Ua faapefea ona faamanuiaina oe ona o le osia ma le tausia o feagaiga? Pe mafai ona e mafaufau i se aafiaga na taitaia ai e au feagaiga se filifiliga na e faia? E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou e malamalama i feagaiga na latou osia ma o le a osia i le lumanai? O le a faapefea e le malamalama i le natura ma le taua o feagaiga ona uunaia alii talavou ia sili atu le ola amiotonu? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia mananao e osia ma tausia feagaiga? Esoto 19:5; MF&F 35:24; 90:24 (E oo mai faamanuiaga pe a tatou tausia feagaiga) Mosaea 5; Alema 46:10–37 (O faataitaiga i le Tusi a Mamona o tagata na osia ma tausia feagaiga) MF&F 82:10 (E noatia le Alii pe a tatou usiusitai) Russell M. Nelson, “Feagaiga,” Ensign po o Liahona, Nov. 2011, 86–89 Jeffrey R. Holland, “Tausia o Feagaiga: O Se Savali mo i Latou o le a Auauna Atu i se Misiona,” New Era, Ian. 2012, 2–5; po o le Liahona, Ian. 2012, 48–51 D. Todd Christofferson, “O Le Mana o Feagaiga,” Ensign po o Liahona, Me 2009, 19–23. “Feagaiga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 67 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 185 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e mafaufau i le lesona talu ai ma feauauai i le faasoaina mai o se fuaiupu se tasi e aotele ai mea na latou aoaoina mai lena lesona. Na faapefea ona latou faaaogaina mea na latou aoaoina? • Valaaulia se alii talavou e sau i luma o le potu. Faaali atu po o le a le feagaiga i le faia lea o se folafolaga faigofie ia te ia pe a ia faia se faatinoga faigofie o lana vaega (mo se faataitaiga, folafola ia te ia se taui laitiiti pe afai o le a ia tauloto maia se mataupu faavae o le faatuatua). Faataga le alii talavou e faauma le faatinoga pe a ia filifili e fai, ma faataunuu foi lau folafolaga. Fesoasoani i alii talavou e faamatala le uiga feagaiga (tagai i le parakalafa lona tolu o le lauga a Elder Russell M. Nelson “Feagaiga”), ma fai atu ia i latou e faamatala mai pe faapefea ona tutusa pe eseese lenei faataitaiga mai feagaiga tatou te osia ma le Atua. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E mafai ona e faaalia o loo e faalogo atu e ala lea i lou faailoa atu o se foliga o le naunau. E mafai ona e vaai i le tagata o loo tautala nai lo anomea o lau lesona po o nisi mea o loo i totonu o le potu. E mafai ona e uunaia le tagata o loo tautala e faauma ona manatu e aunoa ma le faalavelaveina. E mafai ona e aloese mai le faasalaveia o talanoaga ae lei taitai i ni fautuaga po o ni faaiuga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). 186 O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea tatou te osi ai feagaiga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu e uiga i feagaiga ma sauniga (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau o loo latou taumafai e fesoasoani i se uo o se isi lotu ia malamalama i feagaiga. Valaaulia i latou e suesue “Feagaiga” i Faamaoni i le Faatuatua po o mau o loo lisiina i lenei otootoga ma saunia auala e faamatala ai feagaiga i la latou uo. Valaaulia i latou e faatino le aoaoina e le tasi o le isi. Fai atu ia i latou e faaaofia i la latou faamatalaga mafuaaga e taua ai a latou feagaiga ia i latou. • Valaaulia alii talavou e suesue taitoatasi Mosaea 5, ma faailoga upu po o fuaitau e uunaia i latou e uiga i le osia ma le tausia o feagaiga. Ona fai atu lea ia i latou e tusi i le laupapa mea ua latou maua. Tusi, i le laupapa, “O le tausia o au feagaiga e taua ia te au aua ________.” Valaaulia alii talavou taitasi e faauma le fuaiupu. • Faaali atu se ata o Moronae le Taitaiau o loo sisiina ae le fua o le saolotoga (tagai Tusi Ata o le Talalelei,79). Fai atu i alii talavou e faailoa mai nisi o auiliiliga i le ata ma faamatala faapuupuu mai le tala o loo faamatala mai ai (tagai Alema 46:10–37). O a feagaiga na osi e sa Nifae (tagai fuaiupu 20–22)? Aisea na filifili ai le nuu e osi nei feagaiga e ui lava i puapuaga na latou feagai? Na faapefea e a latou feagaiga ona uunaia le taunuuga o le taua? Fai atu i alii talavou e lisi feagaiga ua latou osia. E faapefea e nei feagaiga ona fesoasoani ia i tatou e manumalo i luitau ma faaosoosoga? • Faitau faatasi, o se korama, matamata, pe faalogo i le tala i le amataga o le lauga a Elder D. Todd Christofferson “O Le Mana o Feagaiga.” Na faapefea ona fesoasoani feagaiga a Pamela ia te ia e onosai i le puapuaga na ia feagai? Tofi alii talavou taitasi e faitau se tasi o vaega o totoe o le lauga, ma vaai mo tali i le fesili “E mafai faapefea ona faamalosia ma puipuia au e au feagaiga?” Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea latou te maua. Valaaulia i latou e talanoaina ni tulaga faapitoa e mafai ona latou feagai i le vaiaso a sau ae mafai ai ona latou maua le malosi po o le puipuiga ia latou feagaiga. • Tusi i le laupapa ia upu “Feagaiga” ma “Galuega Faafaifeautalai”. Valaaulia ia alii talavou ia taitasi ma faitau se vaega o le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland “Tausia o Feagaiga: O Se Savali mo i Latou o le a Auauna Atu i se Misiona.” Fai atu ia i latou e tagai mo le sootaga i le va o feagaiga ma le galuega faafaifeautalai. Valaaulia ia alii talavou e fefaasoaai ma le tasi ma le isi mea sa latou aoaoina mai le savali a Elder Holland. O faapefea ona aafia e lenei fautuaga mea o le a latou faia ao latou saunia e auauna atu faafaifeautalai faamisiona? Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola Ona soo e faaaoga le faatuatua e faatino ai upumoni na Ia aoao atu (tagai Luka 18:18-25). E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia maua se manao ia auai i sauniga ma feagaiga ma faamamalu a latou feagaiga e ala i faatinoga amiotonu? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i feagaiga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu po o le a le uiga ia te ia o le osia o feagaiga. • Fautuaina isi uso o le korama e faasoa mai o latou lagona e uiga i mea na latou aoaoina faatasi ma se tasi o le aiga. 187 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia D. Todd Christofferson, “O Le Mana o Feagaiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 19–23 I le aso 15 o Aokuso, 2007, sa mafatia ai Peru i se mafuie matautia na toetoe a faatafunaina ai nuu uma i le talafatai o Pisco and Chincha. E faapei foi o le toatele o taitai ma tagata o le Ekalesia, sa vave ona agai atu Wenceslao Conde, le peresitene o le Paranesi a Balconcito o le Ekalesia i Chincha, e fesoasoani ia i latou sa faatamaia o latou fale. E fa aso talu ona mavae le mafuie, ae taunuu Elder Marcus B. Nash o le Fitugafulu i Chincha e fesoasoani i le faamaopoopoina o taumafaiga fesoasoani a le Ekalesia iina ma sa feiloai ai ma Peresitene Conde. A o talanoa i laua e uiga i le faatafunaga na tupu ma mea ua faia e fesoasoani ai i e na aafia, sa alu ane Pamela, le faletua o Peresitene Conde, ma aveane se tasi o lana fanau laiti. Sa fesili Elder Nash ia Sister Conde pe o a mai lana fanau. Sa soisoi o ia ma tali atu, ona o le agalelei o le Atua o loo saogalemu uma ai ma manuia. Sa fesili Elder Nash pe o faapefea mai le maota o Conde. “Ua leai se mea,” o lana tala lea. “Ae faapefea a outou meatotino?” na ia fesili atu ai. “Sa tanumia mea uma lava i le faatafunaga o lo matou fale,” o le tali lea a Sister Conde. “Ae,” sa matauina e Elder Nash, “o lena lava e te ataata a o ta talanoa.” “Ioe,” sa ia fai mai ai, “Sa ou tatalo ma ua ou maua le filemu. Ua i ai mea matou te manaomia. O lea e i ai le tasi mo le isi, o loo i ai le ma fanau, ua uma ona faamauina i matou i le malumalu, ua matou maua lenei Ekalesia ofoofogia, ma o loo ‘au ma le Alii. E mafai ona toe fau se isi fale i le fesoasoani mai o le Alii.” 188 “Feagaiga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 67 O se feagaiga o se maliliega paia i le va o le Atua ma se tagata po o se vaega o tagata. E faatulaga e le Atua ni aiaiga faapitoa, ma ua Ia folafola mai e faamanuia i tatou pe a tatou usiusitai i nei aiaiga. Pe a tatou filifili e le tausia ia feagaiga, e le mafai ona tatou maua faamanuiaga, ma o nisi taimi tatou te puapuagatia ai i se faasalaga e tusa ai o se taunuuga o lo tatou le usiusitai. O sauniga faaola uma o le perisitua e o faatasi ma ni feagaiga. Mo se faataitaiga, e te osia se feagaiga pe a papatiso, ma e te faafouina lena feagaiga i taimi taitasi uma e te taumafa ai i le faamanatuga (tagai Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37, 77, 79). Afai ua e mauaina le Perisitua Mekisateko, ua e ulu atu i le tautoga ma le feagaiga o le Perisitua (tagai MF&F 84:33–44). O faaeega paia ma sauniga o le faamauga e aofia ai foi feagaiga paia. Ia manatua pea ma faamamalu feagaiga ua osia ma le Alii. Ona le manaomia lea ona poloaiina oe i mea uma e te faia (tagai MF&F 58:26–28). O le a musuia oe e le Agaga Paia, ma o le a avea uiga faaKeriso ma vaega o lou natura. E pei ona folafola mai e le Alii, o le a e “maua lea faaaliga ma lea faaaliga, o lea poto ma lea poto ina ia e iloa mea lilo atoa ma mataupu tau le filemu—e aumaia le olioli, e aumaia foi le ola faavavau“ (MF&F 42:61). E tatau ona avea ma ou faamoemoega silisili le olioli i le faapaiaga e sau mai le taitaiga faalelagi; a o lou popolega silisili o le le mauaina lea o ia faamanuiaga. Mau faaopoopo: Ieremia 31:31–34; Mosaea 5; Moronae 10:33; MF&F 82:10; 97:8; 98:13–15 IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA O a feagaiga na ou osia i le papatisoga? Ina ua tatou papatiso, na tatou osia se feagaiga ma le Atua. Sa tatou folafola atu e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, tausi Ana poloaiga, ma auauna atu ia te Ia seia oo i le iuga. Na folafola mai e Tama Faalelagi se faamagaloina o agasala ma, e ala mai le sauniga o le faamauga, le meaalofa o le Agaga Paia. Tatou te faafouina lenei feagaiga i taimi uma tatou te fetagofi atu ai i le faamanatuga. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se mea o e manatua i lou papatisoga? Na faapefea ona uunaia lou olaga e au feagaiga o le papatisoga? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama atili ia latou feagaiga o le papatisoga? E faapefea ona e fesoasoani ia i latou e faamalosia lo latou naunau e tausia nei feagaiga? O a mau po o isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou e manatua ai ma tausia a latou feagaiga o le papatisoga? Ioane 3:5; 2 Nifae 31:4–13, 17 (E manaomia le papatisoga mo le ola faavavau) Carole M. Stephens, “E iai se Mafuaaga Sili mo i Tatou e Olioli Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37 (O feagaiga tatou te osia pe a tatou papatiso) “O Lau Feagaiga o le Papatisoga,” “O Faamanuiaga Folafolaina o le Papatisoga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 125–28 Robert D. Hales, “ O Le Feagaiga o le Papatisoga: O le i ai i le Malo ma ni o le Malo” Liahona, Ian. 2001, 6–9 Vitio: “O le Ofu Taalo e Tasi” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 189 • Tuu atu i uso taitasi o le korama e faauma le fuaiupu lenei: O le mea na ou aoaoina i le lesona talu ai na taua ia te au aua ________. Na faapefea ona latou faaaogaina mea na latou aoaoina? • Faaali atu se ata o se papatisoga (e pei Tusi Ata o le Talalelei, 103–4). Faasoa atu ni mea e te manatua i le aso na e papatiso ai, e aofia ai le lagona na e maua. Valaaulia alii talavou e faasoa mai aafiaga na latou maua i le auai po o le molimauina o se papatisoga. Fai atu ia i latou e lisi i le laupapa feagaiga na latou osia ina ua latou papatiso. Valaaulia i latou e faaopoopo i le lisi i le taimi o le lesona a o latou aoao atili e uiga ia latou feagaiga o le papatisoga. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O faiaoga lelei latou te le aveina le faaamuia mo le aoaoina ma le alualu i luma o i latou o loo latou aoaoina. E pei lava o tagata fai togalaau o e toto ma teuteu i laau, latou te taumafai ina ia faatulagaina ni tulaga sili ona lelei mo le aoaoga. Ona latou tuu atu lea o le faafetai i le Atua pe a latou vaaia le alualu i luma o i latou o loo latou aoaoina.” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64). O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i feagaiga na latou osia i le papatisoga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu e uiga i feagaiga ma sauniga (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 12, 18, po o le 31). • Valaaulia alii talavou e suesue mau ua fautuaina atu i lenei otootoga. Fai atu ia i latou e faailoga folafolaga tatou te osia i le papatisoga ma tusi mea ua latou maua i le laupapa. E faapefea ona tatou tausia nei folafolaga? Fai atu i alii talavou e faasoa mai faataitaiga o ni tagata ua avea ma faataitaiga o folafolaga o loo tusia i le laupapa (e aofia ai tagata i mau). Ua faapefea e le tausia o nei folafolaga ona faamanuiaina alii talavou? • Valaaulia alii talavou e faitau “Au Feagaiga o le Papatisoga” I le Faamaoni I le Faatuatua ma faailoa folafolaga na tatou faia ina ua papatisoina. Valaaulia alii talavou e matamata le vitio “O le Ofu Taalo e Tasi” pe o le faitauina o le tala o loo i le amataga o le lauga ā Carole M. Stephens “E iai se 190 Mafuaaga Sili mo i Tatou e Olioli Ai.” Fai atu iai e vaavaai mo faataitaiga o tagata o loo faamamaluina ā latou feagaiga o le papatisoina . Tuu atu le avanoa i tagata o le korama e faasoa ai mea ua latou aoaoina. Ia valaaulia le peresitene o le korama e taitaiina se talanoaga e uiga i le pe faapefea ona sili atu ona latou tausia i le atoatoa ā latou feagaiga o le papatisoga i taimi uma ma nofoaga uma. • Faaali atu se ata o le papatisoga o le Faaola (tagai Tusi Ata o le Talalelei, 35), ma fai atu i se uso o le korama e faitau 2 Nifae 31:4–10. Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni faataitaiga o loo i mau e faaalia ai le ala na tausia ai e Iesu Keriso Ana feagaiga ma le Tama (e mafai ona latou vaai i ata i Tusi Ata o le Talalelei, 36–48, mo manatu). Fai atu ia i latou e faasoa mai aafiaga na latou taumafai ai e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola. • Valaaulia alii talavou e faitau parakalafa e tolu o le lauga a Elder Robert D. Hales “O Le Feagaiga o le Papatisoga: O le i ai i le Malo ma ni o le Malo,” e amata i “I le papatisoga tatou te osia ai se feagaiga ma lo tatou Tama Faalelagi.” Fai atu ia i latou e vaai mo feagaiga tatou te osia pe a tatou papatiso, ma valaaulia i latou e tusi mea ua latou maua i le laupapa. O a auala e tatau ai ona suia o tatou olaga pe a papatiso? Na faapefea ona ia suia olaga o alii talavou? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea ia latou feagaiga o le papatisoga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino Aoao atu i le ala a le Faaola Sa saunia o Ia lava e aoao atu e ala i le faaaluina o le taimi e tatalo ma anapogi ai na o Ia lava. I taimi paganoa, na Ia saili atu i le taitaiga a Lona Tama (tagai 3 Nifae 19:19–23). E faapefea ona ou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le saunia e aoao atu alii talavou? O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona pe faapefea e le tausia o lana feagaiga o le papatisoga ona fesoasoani ia te ia e faamamalu le perisitua. • Valaaulia uso o le korama e iloilo o latou olaga e iloa ai pe o i ai se mea latou te manaomia ona taofia le faia po o le amata ona faia ina ia sili atu ai le faamaoni ia latou feagaiga o le papatisoga. 191 Punaoa Filifilia “Papatisoga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 123–29 Ina ua papatisoina oe, na e osia se feagaiga ma le Atua. Na e folafola atu e te tauaveina i ou luga le suafa o Iesu Keriso, tausi i Ana poloaiga, ma auauna ia te Ia e oo i le iuga (tagai Mosaea 18:8–10; MF&F 20:37). E te faafouina lenei feagaiga i taimi uma e te taumafa ai i le faamanatuga (tagai MF&F 20:77, 79). Tauave i ou luga le Suafa o Iesu Keriso. Pe a e tauave i ou luga le suafa o Iesu Keriso, e te vaai ia te oe o Sona. E te tuuina faamuamua o Ia ma Lana galuega i lou olaga. E te sailia mea Na te finagalo ai nai lo mea e te manao ai po o mea o loo aoaoina oe e le lalolagi e te manao i ai. agavaa e ulu atu ai i le malumalu. “Ua leai se isi lava suafa ua tuuina mai e mafai ona oo mai ai le olataga; o lea, ou te manao ai ia outou ave i o outou luga le suafa o Keriso, outou uma ua ulu atu i le feagaiga ma le Atua o le a outou usiusitai e oo i le iuga o o outou ola. Auauna atu i le Alii. O le poloaiga e tuuese oe lava mai mea o le lalolagi e le faapea o lona uiga ia e faaesea oe lava mai isi. O se vaega o le feagaiga o le papatisoga o le auauna atu i le Alii, ma o lau auaunaga sili ia te Ia o lou auauna atu lea i ou uso a tagata. Ina ua aoao mai Alema e uiga i le feagaiga o le papatisoga, na ia faapea mai e ao ona tatou “loto ina fesui i a outou avega e ave ina ia mama ai” ma “loto ina faanoanoa faatasi ma e faanoanoa . . . ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga” (Mosaea 18:8–9). Ia agalelei ma faaaloalo i tagata uma, e ala i le mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso i le ala tatou te fegalegaleai ai ma isi. “Ma o le a oo mai, soo se tasi e faia lenei mea o le a maua o ia i le aao taumatau o le Atua, ona o le a iloa e ia le suafa o le a valaau ai o ia; ona o le a valaau o ia i le suafa o Keriso. Fuaitau mai ia Carole M. Stephens, “E I Ai se Mafuaaga Sili mo i Tatou e Olioli Ai,” Ensign po o leLiahona, Nov. 2013 I totonu o le Tusi a Mamona, ua faamatala ai e le Tupu o Peniamina pe aisea e taua ai le tauave i o tatou luga le suafa o le Faaola: “Ma o lenei foi o le a oo mai, soo se tasi e lē avea i ona luga le suafa o Keriso o le a valaauina i se isi igoa; o lea, o le a maua e ia o ia lava i le aao tauagavale o le Atua.” (Mosaea 5:8–10). Tausia Poloaiga. O lau feagaiga o le papatisoga o se tautinoga e te sau i le malo o le Atua, e tavavaeese ai oe mai le lalolagi ma tu atu o se molimau a le Atua “i aso uma, ma mea uma atoa ma nuu uma“ (Mosaea 18:9). O au taumafaiga e tu atu o se molimau a le Atua e aofia ai mea uma e te faia ma tautala ai. Taumafai e le aunoa e manatua ma 192 tausia poloaiga a le Alii. Ia tausia ou mafaufauga, lau gagana, ma au gaoioiga ia mama. Pe a e saili atu mo faafiafiaga e pei o tifaga, televise, ma initoneti, musika, tusi, mekasini, ma nusipepa, ia faaeteete e matamata, faalogologo, ma faitau na o mea e faageetia ai. Fai laei talafeagai. Filifili uo e faamalolosia oe e ausia au sini e faavavau. Aloese mai le ola le mama, tusi ma ata mataga, taaloga fai tupe, tapaa, mea inu oona, ma fualaau faasaina. Ia tausisia lou Ina ua maliu lou tama faaletulafono, na potopoto faatasi lo matou aiga ma faafeiloai atu i isi o e na o mai e faaalia lo latou faaaloalo. I le afiafi atoa ao matou faatasi ai ma aiga ma uo, sa tele ina ou matauina le atalii a le ma tama teine e 10 tausaga, o Porter, o tu i autafa o lo’u tina faaletulafono—lona “tina matua.” O nisi taimi na te tu ai i ona tua, ma vaaia o ia. I se tasi taimi sa ou vaaia ai o uuina le lima o tina matua. Sa ou vaai atu o ia milimiliina ona lima, opo mai o ia, ma tu i ona autafa. Punaoa Filifilia Ina ua mavae lena aafiaga mo le tele o aso, sa le mafai ona aveese lena vaaiga mai lou mafaufau. Sa uunaia au e auina atu ia Porter se tamai tusi, e tau atu ia te ia le mea sa ou matauina. Sa ou imeli atu ia te ia ma tau i ai le mea sa ou vaaia ma lagonaina. Sa ou faamanatu atu ia Porter ia feagaiga sa ia osia ina ua papatiso, ma sii atu upu a Alema i le Mosaea mataupu e18: “Ma o lenei, ona ua outou mananao e o mai i le lafu a le Atua, ma ta’ua o ona tagata, ma outou loto e tauave avega a le tasi, ina ia mama; “Ioe, ma outou loto e faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga, ma tutu o ni molimau a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma atonu tou te i ai, seia oo lava i le oti, . . . ina ia mafai ona outou maua le ola e faavavau— “. . . Afai o le manao lea o o outou loto, se a se mea tou te tetee ai i le papatisoina i le suafa o le Alii, o se molimau i ona luma ua outou ulu atu i se feagaiga faatasi ma ia, o le a outou auauna atu ia te ia ma tausi ana poloaiga, ina ia mafai ona liligi atili tele mai e ia lona Agaga i luga o outou?” [Mosaea 18:8–10]. Sa ou faamalamalamaina ia Porter na aoao mai Alema o i latou o e mananao e papatiso e manaomia le naunau e auauna atu i le Alii e ala i le auauna atu i isi—mo lou olaga atoa! Sa ou fai atu: “Ou te le iloa pe ua e iloaina, ae o le ala sa e faaalia ai le alofa ma le popole mo Tina matua, o le tausiga lea o au feagaiga. Tatou te tausia a tatou feagaiga i aso uma pe a tatou agalelei atu, faaalia le alofa, ma fetausiai le tasi ma le isi. Ou te fia manao ia e iloa ua ou mitamita lava ia te oe i le avea ma se e tausi feagaiga! Ma a e tausia feagaiga na e osia ina ua e papatiso, o le a e saunia ina ia faauuina i le perisitua. O nei feagaiga faaopoopo o le a atili tuuina atu ai ia te oe ni avanoa e faamanuia ai ma auauna atu ai i isi ma fesoasoani ia te oe e saunia mo feagaiga o le a e osia i le malumalu. Faafetai tele lava mo le avea ma se faataitaiga lelei ia te au! Faafetai mo le faaalia mai ia te au o foliga o se tagata e tausi feagaiga!” Sa toe tali mai Porter: “Tina matua, faafetai mo le savali. O taimi uma ou te fusiina ai Tina matua, ou te leiloa o loo ou tausi ni feagaiga, ae sa ou lagona le mafanafana i lou loto ma sa matuai lelei lava le faalogona. Ou te iloa o le Agaga Paia lea sa i lou loto.” Sa ou lagonaina foi le mafanafana i lou loto ina ua ou iloa ua malamalama Porter i le tausiga o ana feagaiga faatasi ai ma le folafolaga ina ia “maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77]—o se folafolaga na maua mai e ala i le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia. 193 IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA E faapefea ona ou maua le meaalofa o le Agaga Paia? A uma ona tatou papatiso, ona tatou maua lea o le sauniga o le faamauga. I le avea ai o se vaega o lenei sauniga, ua tau mai ia i tatou e “talia le Agaga Paia.” O lona uiga e mafai ona avea le Agaga Paia ma a tatou soa tumau pe afai tatou te manaomia ma valaaulia Lana mafutaga i o tatou olaga ma tausia faamaoni poloaiga. Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona faamafanafanaina pe fesoasoani le meaalofa o le Agaga Paia ia te oe lava ia? O anafea na e lagona ai le latalata i le Agaga? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? Pe na maua e alii talavou ni aafiaga o le meaalofa o le Agaga Paia? Pe ua latou malamalama i mea e tatau ona latou faia ia agavaa ai mo le mafutaga a le Agaga Paia? O a mau ma lauga o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le ala e fesoasoani ai le meaalofa o le Agaga Paia ia i latou ma faamanuiaina i latou i o latou olaga atoa? Galuega 8:14–17; MF&F 33:15; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4 (E tuuina atu le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee o lima) 1 Nifae 2:9–20 (O le faataitaiga a Nifae o le faalogo i le Agaga Paia) 1 Nifae 15:1–11 (O le le usitaia o poloaiga e taofia ai i tatou mai le mauaina o le Agaga Paia) 1 Nifae 16:14–29; 18:8–22; Alema 37:38–46 (Faataitaiga o le Liahona) MF&F 20:77 (E ala atu i le tagofia o le faamanatuga, tatou te faafouina ai a tatou feagaiga ma o le a mafai ai pea ona tatou maua le Agaga e faatasi ma i tatou) MF&F 121:45–46 (Afai tatou te amio mama ma alofa mama, o le a avea pea le Agaga Paia ma a tatou soa tumau) David A. Bednar, “Ia Maua le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 94–97. David A. Bednar, “Ina Ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi Ma i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 28–29. “O le Meaalofa a le Agaga Paia,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 8,9 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 194 O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e faasoa mai aafiaga mai le vaiaso talu ai e fesootai ma le lesona o le vaiaso ua tea. • Fai atu i alii talavou e mafaufau i le taimi mulimuli na latou vaaia ai se tasi o loo faamauina o se tasi o le Ekalesia. O a upu na faia e avea o se vaega o lenei sauniga? O le a le uiga o le ia “talia le Agaga Paia?“ Valaaulia alii talavou e faaauau ona mafaufau e uiga i lenei fesili i le taimi atoa o lenei lesona. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama ia malamalama ai i le auala e maua ai le Agaga Paia. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou e faitau 1 Nifae 2:9–19 ma 1 Nifae 15:1–11 taitoatasi. Valaaulia le afa o le korama e sue ma talanoaina le mea na fai e Nifae ina ia maua le Agaga Paia. Valaaulia le isi afa e sue ma talanoaina le mea na fai e Lamana ma Lemuelu na taofia ai i laua mai le mauaina o le Agaga Paia. Fai atu ia i latou e tusi i le laupapa mea ua latou maua. O a mea ua aoaoina e alii talavou mai nei faataitaiga o le a fesoasoani ia i latou e maua le Agaga Paia i o latou olaga? • Ia mautinoa ua tofu alii talavou taitoatasi ma se kopi o Mo le Malosi o le Autalavou. Valaaulia alii talavou taitasi e filifili se tasi o vaega i Mo le Malosi o le Autalavou, faitau, ma faailoga mea e tatau ona latou faia ma mea e le tatau ona faia ina ia maua ai le Agaga Paia. Valaaulia i latou e faasoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i le Agaga Paia mai mea na latou faitauina. E faapefea e lenei mea ona fesoasoani ia i latou e maua le Agaga Paia i o latou olaga? • Faitau faatasi o se korama, parakalafa mulimuli e tolu o le vaega ua faaautuina “O le Meaalofa o le Agaga Paia” i le lauga a Elder David A. Bednar “Ia Maua le Agaga Paia.” Fai atu i se uso o le korama e aotele le manatu autu a Elder Bednar. Tofi alii talavou taitasi e faitau se tasi o vaega e tolu o loo sosoo ai o le lauga, ma vaai mo tali i fesili faapenei: E faapefea ona tatou agavaa ina ia maua le mafutaga a le Agaga Paia? O a mea e mafai ona taofia i tatou mai le mauaina o le Agaga Paia? Fai atu ia i latou e faasoa mai mea ua latou maua ma mea ua latou fuafuaina e faatino ai le fautuaga a Elder Bednar. Motugaafa faafaiaoga “E mafai e le Agaga Paia ona musuia se toatasi po o le sili atu foi o i latou o loo e aoaoina ina ia tuu atu o latou tomai o loo moomia ona faalogo i ai isi. Ia malamalama i uunaiga e te maua ina ia valaauina ni tagata faapitoa. E te lagona foi lava le faagaeetia e talosagaina se tagata e lei ofo mai e faaali mai ona manatu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 66). • Faaali atu se ata o Liae ma le Liahona (tagai Tusi Ata o le Talalelei, 68), ma fai atu i alii talavou e faasoa mai mea ua latou iloa e uiga i le Liahona. Valaaulia le afa o le korama 195 Aoao atu i le ala a le Faaola Na folafola atu e le Faaola i Ona Aposetolo anamua: “Ou te le tuua outou o matuaoti” (Ioane 14:18). E mafai e le Agaga Paia ona aoao atu, taitai, ma faamafanafana oe i lou valaauga. O le a se mea e mafai ona e faia e saili ai Lana uunaiga i lou olaga? e faitau 1 Nifae 16:14–29, ae valaaulia le isi afa e faitau 1 Nifae 18:8–22. Fai atu ia i latou e vaai mo tali i le fesili lenei: “E faapefea ona pei le Liahona o le Agaga Paia?” Valaaulia i latou e faasoa mai o latou manatu. O a mea ua aoaoina e alii talavou mai aafiaga o le aiga o Liae e mafai ona fesoasoani ia i latou e maua ai le Agaga Paia? I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, faitau faatasi Alema 37:38–46. • Valaaulia alii talavou e faitau le vaega ua faaautu “Aveeseina mai o i Tatou Lava mai le Agaga o le Alii” mai le lauga a Elder David A. Bednar “Ina Ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou.” Fai atu ia i latou e vaai mo faamatalaga e fesoasoani ia i latou e malamalama ai i le ala e mafai ai ona maua atili ai pea le mafutaga a le Agaga Paia. Fautuaina i latou e mafaufau i mea latou te “mafaufau, vaai, faalogo, pe faia” i se aso masani ma iloilo pe na valaaulia e na mea le Agaga Paia po o le faataumamaoina o i latou mai ia te Ia. Fai atu ia i latou e manatunatu loloto i ni suiga latou te manaomia e fai i o latou olaga. Valaaulia i latou e faasoa mai nisi o o latou manatu pe afai latou te lagonaina le fia faia. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le maua o le Agaga Paia? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia uso o le korama e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45– 46 ia latou suesuega patino ona faasoa atu lea i se sauniga i le lumanai a le korama mea ua latou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le mauaina o le Agaga Paia. 196 • Tuu atu se lui i uso o le korama e mafaufau i se mea se tasi o le a latou faia i le vaiaso lenei ina ia sili atu ai lo latou agavaa mo le mafutaga a le Agaga Paia. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia David A. Bednar, “Ina ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 19–23 O ese ai i Tatou Lava mai le Agaga o le Alii I a tatou suesuega patino ma aoaoga i potuaoga, tatou te faamamafaina lava e le aunoa le taua o le iloaina o musumusuga ma le uunaiga tatou te maua mai le Agaga o le Alii. Ma ua sao ma aoga lena auala. E tatau ona tatou saili ma le filiga ia iloa ma tali atu i uunaiga a o latou oo mai ia i tatou. Ae ui i lea, o se tulaga taua o le papatisoga i le Agaga e masani ona ono le amanaiaina i la tatou atinaega faaleagaga. E tatau ona tatou taumafai e iloa pe a tatou ‘aveese [i tatou lava] mai le Agaga o le Alii, ina ia leai sona nofoaga i totonu ia [i tatou] e taitai ai [i tatou] i ala o le poto ina ia mafai ai ona [tatou] manuia ai, ma uluola, ma faasaoina.” (Mosaea 2:36). E patino lava talu ai o le faamanuiaga folafolaina o le ina ia tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou, e tatau ona tatou gauai atu ma aoao mai filifiliga ma ta’a’iga ia e tuueseeseina ai i tatou mai le Agaga Paia. E manino lava le tulaga faatonuina. Afai o se mea tatou te mafaufau i ai, vaai i ai, faalogoina, pe faia foi e faataumamao ai i tatou mai le Agaga Paia, o lona uiga ua tatau loa lava ona taofia loa le mafaufau i ai, vaai i ai, faalogologo i ai, po o le faia o lena mea. Mo se faataitaiga, afai o le mea o loo faamoemoe e faafiafia ai, e tavavae ese mai ai i tatou mai le Agaga Paia, ua manino mai ai o na ituaiga o faafiafiaga e le mo i tatou. Talu ai e le mafai ona mafuta le Agaga ma mea faatufanua, o mea paaa, pe le tausaafia foi, o lona uiga e manino lava e le mo i tatou foi na mea. Aua tatou te tuleiesea ai le Agaga o le Alii pe a tatou auai i gaoioiga ua tatou iloa e tatau ona tatou lafoa’ia, o lona uiga e le mo i tatou na ituaiga o mea. Ou te iloa o i tatou o alii ma tamaitai pauu o loo ola i se lalolagi faitino, ma atonu tatou te le mafuta ma le Agaga Paia i sekone taitasi o minute taitasi o itula taitasi. Peitai, e mafai ona tele sa tatou mafutaga ma le Agaga Paia, a leai o le tele o taimi—ma e moni lava e mafai ona tele atu le mafuta mai o le Agaga nai lo le tatou mafuta atu i ai. A o tatou saga faalofiaina i tatou i le Agaga o le Alii, e tatau ona tatou taumafai ia iloa uunaiga pe a oo mai, ma ta’a’iga po o mea e afua ai ona tatou aveeseina mai i tatou lava mai le Agaga Paia. O le avea “o le Agaga Paia mo o [tatou] taiala’ (MF&F 45:57) e mafai ma e taua mo lo tatou tuputupu ae faaleagaga ma lo tatou ola ai i se lalolagi ua faateteleina le amioleaga.”O nisi taimi i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te talanoa ma fai amioga e peiseai, o le iloaina o le faatosinaga a le Agaga Paia i o tatou olaga, o se mea e fou ma e le masani ai. Ae peitai, e ao ina tatou manatua, o le folafolaga o le feagaiga e faapea ina ia tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. O lenei faamanuiaga maoae, e faatatau lea i tagata taitoatasi uma o le Ekalesia ua papatiso, faamauina, ma poloaiina ina ia “talia le Agaga Paia.” 197 IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA Aisea e taua ai sauniga o le malumalu? O sauniga o le malumalu e taitai atu i faamanuiaga silisili ua avanoa mo fanau a le Tama Faalelagi. O nei sauniga e saunia ai i tatou e ola faavavau ma le Tama Faalelagi ma o tatou aiga pe a mavae atu lenei olaga. Latou te faamanuiaina i tatou i le mana faaleagaga ma le taitaiga i lenei lalolagi. I le malumalu, e mafai foi ona tatou maua sauniga e manaomia e fai ma sui o tuaa o e na maliliu e aunoa ma le avanoa e maua ai nei sauniga mo i latou lava. Saunia oe lava ia faaleagaga Ua faapefea ona taitaia ma faamanuiaina lou olaga e sauniga o le malumalu? Ua faapefea ona e latalata atili i le Tama Faalelagi i le auai i nei sauniga? O a ni aafiaga o sauniga o le malumalu na maua e uso o le korama? E faapefea ona latou fesoasoani le tasi i le isi e aoao e uiga i le mauaina o se molimau o sauniga o le malumalu? Ao e sauniuni, ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a le mea o le a uunaia ai alii talavou ia agavaa ma auai i sauniga o le malumalu? MF&F 84:19–22 (O le mana faaleatua o loo faaalia e ala mai sauniga o le perisitua) MF&F 131:1–4 (O le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga) Richard G. Scott, “O Le Olioli i le Faaolaina o e Ua Maliliu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 93–95 Richard G. Scott, “Tapuaiga i le Malumalu: O Le Punavai o le Malosi ma le Mana i Taimi o Faigata,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 43–45. Thomas S. Monson, “O Le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 90–94; tagai foi i le vitio “O Malumalu o se Sulu Taiala” “Malumalu,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 105–09 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 198 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Aumai se mea faitino po o se ata i le vasega ma fesili atu pe faapefea ona fesootai i le lesona o le vaiaso ua tea. Iloilo faatasi le aoaoga faavae na aoaoina i le vaiaso ua tea. • Valaaulia se alii talavou e uu i luga se ata o le malumalu ma faamatala mai pe aisea e taua ai sauniga o le malumalu ia te ia. Aoao faatasi O gaoioiga nei taitasi o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe aisea e taua ai sauniga o le malumalu. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Faaali atu se ata o se ulugalii faaipoipo i luma o le malumalu (tagai Tusi Ata o le Talalelei, 120). Valaaulia le korama e faitau faatasi Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4 ma vaai mo faamanuiaga ua folafolaina ia i latou o e osia le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. O a faamanuiaga o le a taofia mai ia i latou o e le osia lenei feagaiga? E faapefea ona ese le silasila a le Alii i le faaipoipoga mai le vaaiga a le lalolagi? Faasoa atu lau molimau i alii talavou e uiga i faamanuiaga o loo avanoa ia i latou ma o latou aiga i le lumanai a o latou auai i sauniga o le malumalu. • Valaaulia alii talavou e faitau parakalafa e 10 mulimuli o le lauga a Elder Richard G. Scott “Tapuaiga i le Malumalu: O le Punavai o le Malosi ma le Mana i Taimi o Faigata.” Valaaulia i latou e faasoa mai o latou lagona pe faapefea ona faaalia mai e aafiaga a Elder Scott le taua o sauniga o le malumalu. Faasoa atu aafiaga mai lou lava olaga, ma valaaulia alii talavou ia fai foi e i latou. • Faaali le vitio “O Malumalu o se Sulu Taiala” (pe faasoa atu le tala i le aiga o Mou Tham mai le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “O le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi ”) ma fesili atu i alii talavou pe o le a so latou manatu pe aisea na naunau ai le aiga o Mou Tham ia faia na osigataulaga maoae ina ia o i le malumalu. O a osigataulaga na latou faia pe na vaaia o fai e isi ina ia auai i le malumalu ma maua ona faamanuiaga? Motugaafa faafaiaoga “Pe a tatou feiloai faatasi e aoaoina mataupu o le talalelei, e tatau ona faia i se agaga o le migao. ... O le le migao e fetaui lelei lava ma faamoemoega o le tiapolo e ala lea i le taofiofia o auala o faaaliga e le gata i le mafaufau ae faapea foi i le agaga” (Boyd K. Packer, i le O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 89). • Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o le lauga a Elder Richard G. Scott “Tapuaiga i le Malumalu: O le Punavai o le Malosi ma le Mana i Taimi o Faigata,” ma fai atu i le vasega e sue fautuaga a Elder Scott i le ala e faamanuiaina ai i le auai i le malumalu. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea latou te maua. O le fea o nei fautuaga latou te lagonaina e sili ona aoga ia i latou o alii talavou? Valaaulia i latou e filifili se tasi po o le sili atu o le a latou mulimuli ai i le isi taimi latou te auai i le malumalu. Fai atu i alii talavou 199 Aoao atu i le ala a le Faaola Na masani ona maua atu le Faaola o loo aoao i le malumalu. Na Ia aoao atu foi e ala mai i Ana perofeta o ona po nei faapea o sauniga o le malumalu e taitaia i tatou i faamanuiaga silisili e maua mai le Togiola. A o faasolo ina e malamalama i le taua o sauniga o le malumalu, e mafai ona sili atu lou mafaia ona fautuaina alii talavou e saunia e maua sauniga o le malumalu mo i latou lava. e faasoa mai se aafiaga talu ai nei na latou maua i le auai i le malumalu. O a faamanuiaga na latou maua? • Vaelua le vasega, ma fai atu i le tasi afa e vaai faalemafaufau o i latou o tuaa ua maliliu o alii talavou o loo i le isi afa. Valaaulia i latou e vaai faalemafaufau na latou feoti e aunoa ma le papatisoina ae ua latou taliaina le talalelei i le lalolagi o agaga. Fai atu ia i latou e tusi se savali i o latou tupuaga o loo feola ma tuu atu i se tasi o alii talavou i le isi afa o le korama. Fai atu i uso o le korama e faitau leotele le savali. Tusi i le laupapa le autu o lenei lesona, ma valaaulia alii talavou e mafaufau i lenei fesili a o latou faitauina parakalafa muamua e fa o le lauga a Elder Richard G. Scott “O Le Olioli i le Faaolaina o e ua Maliliu.” Fai atu ia i latou e faasoa mai o latou manatu. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o sauniga o le malumalu? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Taitai le korama i le fuafuaina o se malaga i le malumalu e faia papatisoga mo e ua maliliu, ma aveina igoa o o latou lava aiga pe afai e mafai. E mafai foi ona ia valaaulia uso o le korama e faaaoga mea na latou aoaoina i le aso e fautuaina ai isi uso o le 200 korama ia saunia e auai i le malumalu faatasi ma i latou. • Fesili atu i uso o le korama pe o le a so latou manatu i le mea e tatau ona latou faia ona o mea na latou aoaoina i le aso. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 90–94 le isi lua tausaga e totogi ai le pasese o le afafine e toatasi lea sa lei mafai ona latou o—o se afafine ua faaipoipo ma lana tama ma lona toalua. Sei ou faasoa atu ia te outou le tala ia Tihi ma Tararaina Mou Tham ma le la fanau e toa 10. Sa auai le aiga atoa i le Ekalesia, vagana ai le afafine e toatasi, i le amataga o le 1960 ina ua o atu faifeautalai i lo latou motu, pe tusa ma le 100 maila (160 km) i saute o Tahiti. E lei leva ae o latou mananao mo faamanuiaga o se aiga e faavavau ua faamauina i le malumalu. I tausaga mulimuli ane, na mananao ai Uso ma Tuafafine Mou Tham e faamisiona i le malumalu. E oo atu i le taimi lena, ua fausia ma faapaiaina le Malumalu o Papeete Tahiti, ma e fa misiona na la faia ai iina. [Tagai C. Jay Larson, “Temple Moments: Impossible Desire,” Church News, Mat. 16, 1996, 16.] O le taimi lena, o le malumalu aupito latalata ane i le aiga o Mou Tham, o le Malumalu o Hamilton i Niu Sila, e silia ma le 2,500 maila (4,000 km) i saute sisifo, ma e na o le malaga taugata i vaalele e mafai ona oo ai i ai. Sa leai se tupe a le aiga toatele o Mou Tham e pasese ai i le vaalele, aua o lea sa ola taufaasoasoa mai mea uma sa faigata ona latou maua mai se tamai faatoaga, ma sa leai foi se avanoa e faigaluega ai i lo latou motu i le Pasefika. O lea sa faia ai e uso Mou Tham ma lona atalii o Gerard se faaiuga faigata, e o e faigaluega i Niu Kaletonia, e 3,000 miles (4,800 km) i le mea o loo faigaluega ai le isi atalii. Sa faigaluega alii nei e toatolu o le au Mou Tham mo tausaga e fa. Sa na o Uso Mou Tham na faa-tasi ona foi i le aiga talu mai lena taimi mo le faaipoipoga a sona afafine. Ina ua mavae tausaga e fa, sa lava se tupe na teuina e Uso Mou Tham ma ona atalii e ave ai le aiga i le malumalu i Niu Sila. Sa o uma i latou, sei vagana ai le afafine e toatasi, sa maitaga. Sa faamauina i latou mo le olaga nei ma le faavavau, o se aafiaga e le mafaamatalaina ma le fiafia. Na toe taliu sa’o mai lava Uso Mou Tham mai le malumalu i Niu Kaletonia, lea sa ia faigaluega ai mo Fuaitau mai ia Richard G. Scott, “O le Olioli i le Faaolaina o e ua Maliliu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 93–95 Ou te molimau atu ua pai atu le Agaga o Elia i loto o le toatele o le fanau a le Tama i le lalolagi atoa, ua mafua ai ona faatelevaveina le galuega mo e ua maliliu i se saoasaoa tulaga ese. Ae faapefea oe?Pe ua e tatalo mo galuega a ou lava augatama?Ia faataatiaese na mea o lou olaga e le taua tele. Ia filifili nei e fai se mea o le a i ai ni taunuuga e faavavau. Atonu na musuia oe e sue ou augatama ae ua e faapea e le o oe o se tagata sue gafa. O e iloaina e le faapea seiloga o oe o se tagata sue gafa?E amata uma lava i le alofa ma se naunautai faamaoni e fesoasoani ia i latou ua i ai i lena itu o le veli o e ua le mafai ona fesoasoani ia i latou lava. Tilotilo solo. O le a i ai se tasi i lo outou eria e mafai ona fesoasoani atu ia manuia au taumafaiga. O le galuega lenei o se galuega faaleagaga, o se taumafaiga tele o le galulue faatasi o itu uma e lua o le veli lea e tuuina atu ai le fesoasoani i itu uma e lua. Soo se mea lava o e i ai i le lalolagi, o le tatalo, faatuatua, naunautai, maelega, ma se ositaulaga, e mafai ai ona e faia se saofaga mamana. Ia amata nei. Ou te folafola atu ia te oe o le a fesoasoani atu le Alii ia e maua se auala. Ma o le a e lagona ai le fiafia tele. 201 IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA O le a le tautoga ma le feagaiga o le perisitua? Tatou te maua le perisitua paia e ala i se “tautoga ma se feagaiga.” O lona uiga e tuu mai e le Tama Faalelagi ia i tatou Lana tautoga e mafai ona tatou maua le mana ma le faamanuiaga o le perisitua pe afai tatou te osi feagaiga ma Ia ina ia faalautele o tatou valaauga, ia faamaoni i le tausiga o poloaiga, ma ola i afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i taimi na e faalauteleina ai lou valaauga i le avea ai ma se tasi o loo umia le perisitua. O a faamanuiaga na e maua a o e faia lenei mea? O le a le mea e uunaia oe ia faalau- A o e suesue i mau ma isi punaoa e uiga i feagaiga o le perisitua, vaai mo mea na o le a fesoasoani i alii talavou e faalautele o latou valaauga ma tiutetauave i le avea ai ma e umia le perisitua. tele lou valaauga? MF&F 121:34–40 (Aisea e toatele ai e valaaulia ae toaitiiti e filifilia) Anthony D. Perkins, “Faaeteete mo Outou Lava,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 54–56 MF&F 121:41–46 (O le perisitua e tatau ona faatoa faaaoga i le amiotonu) “Saunia mo le Mauaina o le Perisitua Mekisateko,” Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua (2010), 84–87 HenryB. Eyring, “Faatuatua ma le Tautoga ma le Feagaiga o le Vitio: “Faapaiaina Outou Lava” O a nisi mea e ono taofia ai alii talavou mai le tausia o le feagaiga na latou osia ina ua latou maua le perisitua? O anafea na e vaaia ai alii talavou o faalautele pe faaaoga lo latou perisitua? MF&F 84:33–44 (E maua e alii le ola faavavau e ala atu i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua) Perisitua,”Ensign po o le Liahona, Me 2008, 61–64. Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 202 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi se ata e faatatau i se mea na latou aoaoina mai le lesona o le vaiaso ua tea ma faasoa mai lena mea i le korama. Na faapefea ona latou faaaogaina mea na latou aoaoina? • Aumai se lomifefiloi i le sauniga a le korama, ma valaaulia alii talavou e sue uiga o tautoga ma feagaiga. Fai atu i se tasi o i latou e aotele faapuupuu na uiga i le laupapa. Aisea e manatu ai alii talavou o nei upu e fesootai ma le mauaina o le perisitua? (tagai MF&F 84:40–41). Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • O nisi o uso o lau korama atonu ua faamaeaina le gaoioiga i le saunia mo le Perisitua Mekisateko i Tiute i le Atua (tagai itulau 84–86). Afai o lea, mafaufau e valaaulia i latou e aoao atu i isi uso o le korama mea na latou aoaoina e uiga i le perisitua. • Tusi i le laupapa “O le Tautoga ma le Feagaiga o le Perisitua.” Tusi i lalo ifo “Ua folafola atu e le tagata” ma “Ua folafola mai e le Atua.” Faamatala atu e i ai se feagaiga e osia e le tagata ma le Atua pe a ia mauaina le perisitua. Fai atu i uso o le korama e sue Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:33–44 ma faailoga le mea ua folafola atu e i latou e mauaina le perisitua ma le mea ua folafola mai e le Atua o se taui. Fai atu ia i latou e tusi mea ua latou maua i le laupapa i lalo o le autu talafeagai. Faasoa atu aafiaga patino na e maua o le a fesoasoani i uso o le korama ia iloa ai faamanuiaga e oo mai pe a tatou faalautele lo tatou perisitua. • Faaali le vitio “Faapaiaina Outou Lava” ma fai atu i alii talavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i le taua o le faatuatua i le faalauteleina o le perisitua. Faatasi ai ma le faatagaga mai le epikopo, valaaulia ni nai tuafafine (e pei o tina o alii talavou) e asiasi mai i le sauniga a le korama ma faasoa mai i alii talavou pe na faapefea ona uunaia o latou olaga ma aiga e ni perisitua faamaoni. Motugaafa faafaiaoga “Ia tali atu ma le faaaloalo ma le migao i tali sese. Ia mautinoa o loo lagona pea e le tagata le fiafia e auai. E mafai ona e filifili e te tauaveina le tiutetauave i lou tuuina atu o se faamatalaga faapea, “Ou te faamalie atu. Ou te manatu e le’i manino lo’u tuuina atu o lena fesili. Se’i ou toe taumafai atu’ ” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 72). • Tuu atu i alii talavou taitoatasi se kopi o le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “Faatuatua ma le Tautoga ma le Feagaiga o le Perisitua,” ma valaaulia le korama e faailoa mai faamanuiaga uma ua saunoa mai Peresitene Eyring e maua e tagata e umia le perisitua a o latou faalautele o latou valaauga i le faatuatua. Fai atu i uso o le korama e faasoa mai ni mea ua 203 Aoao atu i le ala a le Faaola I le taimi o Lana galuega talai i le lalolagi, na valaaulia e le Faaola Ona soo e galulue i le faatuatua ma ola i upumoni sa Ia aoaoina atu. I Ana aoaoga uma, sa Ia taulai atu ai i le fesoasoani i e mulimuli ia te Ia e ola i le talalelei ma o latou loto atoa. Taumafai e mafaufau i ni auala e fesoasoani ai i alii talavou e malamalama ma ola i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua ma o latou loto atoa. latou mauaina. O le a le faamanuiaga o loo taua e Peresitene Eyring o le a sili atu lo latou mananao e maua, ma aisea? • Faasoa atu i alii talavou le vaega ua faaautuina “Tautoga ma le Feagaiga o le Perisitua” mai le lauga a Elder Anthony D. Perkins “Faaeteete mo Outou Lava.” Valaaulia se tasi o alii talavou e tusi i le laupapa le “auala faaselesitila” ua faamatalaina e Elder Perkins. Ona valaaulia lea o alii talavou taitasi e faaopoopo i le auala se faailoilo lapatai o se tulaga matautia faaleagaga e tatau ona aloese mai ai i latou o loo umia le perisitua. O le a se mea e mafai ona tatou faia i le avea ai ma e umia le perisitua e aloese ai mai nei tulaga matautia? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Tau atu i le korama le mea ua ia fuafuaina e fai ina ia faalautele ai lona valaauga ma tiutetauave i le perisitua ma valaaulia uso o le korama e fai a latou lava fuafuaga. 204 • Tuu atu se luitau i uso o le korama e vaai mo auala ua faamanuiaina ai i latou e le Tama Faalelagi pe a latou faataunuuina o latou tiute faaperisitua. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “Faatuatua ma le Tautoga ma le Feagaiga o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 61–64 Sei ou faamatalaina atu nisi o faamanuiaga o le a e mauaina a o e agai i luma i le faatuatua. Muamua, o le mea moni lava faapea ua ofoina atu ia te oe le tautoga ma le feagaiga o se faamaoniga lea ua filifilia oe e le Atua i le iloaina lea o lou mana ma le malosi. Na Ia silafiaina oe talu ona oulua mafuta ma Ia i le lalolagi o agaga. O Lona muai silafiaina o lou malosi ua Ia faatagaina ai oe ina ia e sailia le Ekalesia moni a Iesu Keriso ma ofoina atu i ai le perisitua. E mafai ona e lagonaina le mautinoa aua ua ia te oe le faamaoniga o Lona mautinoaina o oe. Lona lua, a o e taumafai e tausia au feagaiga ua folafola mai e le Faaola Lana lava fesoasoani. Ua Ia fetalai mai faapea a o e agai i luma i le faamamaluina o le perisitua: “ O iina o le a Ou i ai foi, ona o le a Ou alu muamua atu i o outou luma. O le a Ou i ai i lo outou lima taumatau ma lo outou agavale, ma o le a i ai loʼu Agaga i o outou loto, ma siʼo faataamilo outou e aʼu agelu, e sapasapai outou i luga.” (MF&F 84:88). E i ai taimi e te moomia ai le faamautinoaga, e pei o au, ina ia e maua le malosi e faafetaiaia ai au matafaioi i lenei perisitua paia. Na muai silafia e le Alii lou moomia o le faamautinoaga. Na Ia fetalai, “Aua ʼai se tasi e faamaoni i le mauaina o ia perisitua e lua ua Ou tautala atu ai, ma le faalauteleina o o latou valaauga, e faapaiaina e le Agaga i le faafouina o o latou tino.”[MF&F 84:33.] . . . Ua folafola atu foi ia te oe faapea o le a tuuina atu ia te oe le mana e molimau atu ai ma i lena faagasologa o le a faamamaina ai oe ma faamalosia ai oe mo le ola faavavau lea na folafola atu ia te oe. . . . O loo i ai se isi faamanuiaga matagofie lea o le a faamalosiauina ai oe a o e tausia au feagaiga o le perisitua. O le auaunaga i le perisitua o le a saunia ai outou mo le nonofo ai i aiga e faavavau. O le a suia ai outou lagona i le uiga o le avea ma se tane po o se tama po o se atalii po o se uso. O lena suiga i lou loto o le a oo mai a o e lagonaina le faatupulaia o lou faatuatua ma avea ai folafolaga o le ola faavavau e ala i le perisitua Mekisateko ma mea moni ia te oe . . . O au o se molimau tino o le auaunaga faaleperisitua e faia i le faatuatua e i ai ona aafiaga e suia ai o tatou loto ma lagona. O se alii talavou o lagona mai a’u upu i le asō e mafai ona ia mautinoa e faapea o le faamamaluina o lona perisitua o le a puipuia ai o ia mai faaosoosoga o le agasala o le feusuai lea ua taatele i le lalolagi o loo tatou nonofo ai. O le a mafaia e le perisitua Arona o loo faalogo mai ia te au i le afiafi nei, a o ia faatupuina lona faatuatua i le taui mautinoa o le ola faavavau e ala i le perisitua faavavau, ona ia maua le mana e vaai atu ai i afafine o le Atua i lo latou taua moni ma le folafolaga o ni fanau e avea ma se mafuaaga o le a ia tumau ai i le mama. 205 IULAI: SAUNIGA MA FEAGAIGA O le a le uiga o le ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso? Pe a papatisoina i tatou, tatou te osi feagaiga e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. Tatou te faafouina lenei feagaiga pe a tatou fetagofi atu i le faamanatuga (tagai MF&F 20:77). Tatou te faataunuuina lenei feagaiga i le faamuamuaina lea o le Alii i o tatou olaga, i le taumafai lea e mafaufau ma amio e pei o le a Ia faia, ma le tutu “o ni molimau a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma” (Mosaea 18:9). Saunia oe lava ia faaleagaga O le a sou manatu i le uiga o le tauave i ou luga le suafa o Keriso? O le a se mea e te faia ina ia tausia ai lenei feagaiga? O a luitau ma faamanuiaga e oo mai pe a ave e alii talavou i o latou luga le suafa o Keriso? E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia faamuamua le Atua i o latou olaga? O a mau ma punaoa o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le feagaiga na latou osia e ave i o latou luga le suafa o Keriso? Mosaea 5 (Aisea e taua ai le ave i o latou luga le suafa o Keriso) 3 Nifae 27:27 (E tatau ona tatou taumafai ia faapei o Iesu Keriso) MF&F 20:37, 77 (O le aveina i o tatou luga o le suafa o Keriso o se vaega o la tatou feagaiga o le papatisoga ma le sauniga o le faamanatuga) Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano Moni Faapei o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 90–92 Mervyn B. Arnold, “O le a se Mea ua e Faia i Lou Igoa?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 105–7 Vitio: “Lototele e Tu Na o Oe” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunaia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faatatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 206 Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e faasoa mai soo se aafiaga talu ai nei na latou maua na faamanatuina ia i latou pe na faamalosia ai se mea na latou aoaoina e uiga i fonotaga a le korama po o isi vasega i le Lotu. • Valaaulia se uso o le korama e tauloto le tatalo o le falaoa o le faamanatuga i (pe faitau mai MF&F 20:77. O le a lo latou talitonuga i le uiga o le “ave i o latou luga le suafa o lou Alo o Iesu Keriso”? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le uiga o le ave o le suafa o Iesu Keriso i o latou luga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Faaali le vitio “Lototele e Tu Na o Oe.” O le a le lagona o alii talavou i le autu o le savali a Peresitene Monson i lenei vitio? Na faapefea ona faaalia e le autalavou i le vitio ua latou aveina i o latou luga le suafa o le Faaola? Valaaulia alii talavou e faasoa mai o latou lava aafiaga faapea. pei “O le a le uiga o le ave i o tatou luga le suafa o Keriso?” ma “Aisea e taua ai le ave i o tatou luga le suafa o Keriso?” Fai atu ia i latou e faasoa mai mea na latou maua ma lisi ni mea faapitoa e mafai ona latou faaalia ai ua latou aveina i o latou luga le suafa o le Faaola. • Faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring: “Ua tatou folafola atu e ave i o tatou luga Lona suafa. O lona uiga e ao ona tatou vaai ia i tatou lava o ni Ona Soo. O le a tatou faamuamua o Ia i o tatou olaga. O le a tatou mananao i mea e finagalo ai o Ia nai lo mea tatou te mananao ai po o mea ua aoao mai le lalolagi ia tatou mananao i ai” (“Ina ia Tasi i Tatou,” Ensign po o Liahona, Iulai 1998). Vaevae le vasega ini vaega se tolu, fai atu i vaega taitasi e talanoaina se tasi o fesili nei: O le a le uiga o le vaai ia i tatou lava oni fanau a Keriso? E faapefea ona tatou faamuamua le Faaola i o tatou olaga? O le a le uiga o le manao faapei ona manao ai le Faaola? Fai atu i se tagata se toatasi mai vaega taitasi e faasoa mai i le vasega le mea na talanoaina e lana vaega. • Fesili i alii talavou pe ua latou iloa pe aisea na filifili ai e o latou matua o latou igoa. E faapefea ona uunaia e o latou igoa po o ai i latou ma le ala o loo latou taumafai e ola ai? Valaaulia nisi o alii talavou e faitau Helamana 5:6–8, ma valaaulia isi e faitau parakalafa muamua e tolu o le lauga a Elder Mervyn B. Arnold “O Le a le Mea ua E Faia i Lou Igoa?” Fai atu ia i latou e aotele e le tasi ma le isi mea na latou faitauina. Na faapefea e igoa o Nifae, Liae, ma Siaosi Alapati Samita ona uunaia nei tagata ia ola amiotonu? E faapefea e la tatou feagaiga ia ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ona musuia i tatou? Faitau faatasi o se korama parakalafa mulimuli e lua o le lauga, ma valaaulia alii talavou e talanoaina le ala o le a latou faaaogaina ai le luitau a Elder Arnold. • Valaaulia alii talavou e faitau Mosaea 5, ma vaai mo tali i fesili e • Faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Elder Robert D. Hales: “O le upu Motugaafa faafaiaoga “Fai atu i le au aoao e toe fai le mataupu faavae ia latou lava upu. O le a fesoasoani lenei mea ia te oe ia iloa i le amataga o le lesona pe latou te malamalama ini upu po o manatu faapitoa. Afai latou te le malamalama, e mafai ona e ofoina atu ni faamatalaga o le a sili atu ai le taua o le vaega o totoe o le lesona ia i latou” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 26). 207 Aoao atu i le ala a le Faaola Na silafia e le Faaola i latou na Ia aoaoina, ma na Ia silafia ituaiga tagata o le a avea ai i latou. Ina ua latou tauivi, Na te lei fiu ia i latou, ae na faaauau pea ona alofa ma auauna atu ia i latou. E faapefea ona e faaalia lou alofa ma le lagolago i alii talavou o loo e aoaoina? Kerisiano o lona uiga o le tauaveina i o tatou luga o le suafa o Keriso.” Vaevae le lauga a Elder Hales “ Avea o se Kerisiano Moni e Faapei o Keriso ” i alii talavou. Fai atu i alii talavou taitasi e faitau lana vaega, ma vaai mo tali i le fesili “O le a le uiga o le avea o se Kerisiano?” Fai atu ia te ia e faasoa mai mea ua ia maua ma tuuina mai ni faataitaiga o tagata ua ia taua oni Kerisiano moni. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le ave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai ona lagona i le uiga o le aveina i ona luga o le suafa o le Faaola. 208 • Valaaulia isi uso o le korama e mafaufau pe o i ai ni suiga latou te manaomia e fai i o latou olaga ona o mea na latou aoaoina i le aso. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano Moni e Faapei o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 90–92 Ou te molimau atu o Lona alofa e le i’u ma Lona alofa tunoa, e mafai ai ona tatou avea ma Kerisiano e faapei o Keriso. Mafaufau i uiga auaumama nei faa-Keriso. O faapefea ona tatou faamalolosia i tatou lava? Alofa faa-Kerisiano. E taua i le Faaola tagata uma. E agalelei ma agaalofa i tagata uma, na Ia tuua le ivasefulu ma le iva ae saili le tasi,[Tagai Mataio 18:12–14] aua “o lauulu o [o tatou] ulu ua . . . faitaulia uma” [Luka 12:7] ia te Ia. Faatuatua faa-Kerisiano. E ui i tofotofoga, faigata, ma sauaga, ae sa faatuatuaina lava e le Faaola lo tatou Tama Faalelagi ma sa filifili ai e faatuatua ma usiusitai i Ana poloaiga. Ositaulaga faa-Kerisiano. I Lona soifuaga atoa, sa tuuina atu ai e le Faaola Lona taimi, Lona malosi, ma i’u ai e ala i le Togiola, na Ia ofoina atu ai Ia lava ina ia mafai ona toetutu fanau uma a le Atua ma maua le avanoa e fai ai mo latou tofi le ola e faavavau. Tausiga faa-Kerisiano. Faapei o le Samaria agalelei, sa faapena foi ona aapa atu e le aunoa le Faaola e laveai, alofa, ma faafailele tagata sa vagaia o Ia, tusa lava po o a a latou aganuu, talitonuga, po o tulaga na i ai. Auaunaga faa-Kerisiano. Pe o le asuvai mai i se vaieli, kukaina o i’a mo se tausamiga, po o le mulumuluina o vae pefupefua, sa faaalu lava e le Faaola Ona aso e auauna atu ai i isi—si’i a’e e ua le lavavā ma faamalolosia e ua vaivai. Onosai faa-Kerisiano. I Ona lava faanoanoaga ma mafatiaga, sa faatalitali atu le Faaola i Lona Tama. Faatasi ai ma le onosai mo i tatou, o loo faatalitali mai ma le onosai o Ia ia tatou iloa le mea tonu, ma tatou toe foi atu ia te Ia i le aiga. Filemu faa-Kerisiano. I Lana auaunaga atoa, sa Ia uunaia ai le malamalama ma faalauiloa le filemu. Aemaise lava i Ona soo, sa Ia aoao atu ai e le mafai e Kerisiano ona femisaa’i ma isi Kerisiano, tusa lava po o a o latou eseesega. Faamagaloga faa-Kerisiano. Sa Ia aoao mai i tatou e faamanuia atu ia i latou e fetuu mai ia i tatou. Sa Ia faaali mai ia i tatou le auala e ala i le tatalo atu ia faamagalo i latou sa faasatauroina o Ia. Liua faa-Kerisiano. E faapei foi o Peteru ma Aneterea, e toatele sa iloa le moni o le talalelei i le taimi lava na latou faalogo ai i ai. Na liua ai lava i lena taimi. O isi, e umi atu se taimi. I se faaaliga na tuuina mai ia Iosefa Samita, sa aoao mai ai e le Faaola, “O le mea e mai i le Atua o le malamalama lea; ma o ia o le e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu ma malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai,” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24] le aso atoatoa o lo tatou liua. O Iesu Keriso o “le malamalama ma le Togiola o le lalolagi; o le Agaga o le upumoni.”[Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:9.] Tumau faa-Kerisiano e oo i le iuga. I Lona soifuaga atoa lava, e lei fiu lava le Faaola i le faia o le finagalo o Lona Tama, ae sa faaauau pea i le amiotonu, agalelei, alofa mutimutivale, ma le upumoni e oo i le iuga o Lona soifua i la le tino. 209 VAAIGA AOAO I LE IUNITE Aokuso: Faaipoipoga ma le Aiga “O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai, ua faauuina e le Atua.… O le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Le Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau” (“O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). O otootoga o loo i lenei iunite o le a fesoasoani i e ua umia le Perisitua Arona ia malamalama i le taua o le aiga i o latou lava olaga ma i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo Lana fanau. O upumoni latou te maua i lenei iunite o le a fesoasoani ia i latou e puipui ai faaipoipoga ma le aiga mai osofaiga ma taufaasese a le fili. O nei upumoni o le a fesoasoani foi ia i latou e faataunuu ai o latou tiute o le perisitua ia faamalosi o latou aiga i le taimi nei ma tapena ai e tausia ni aiga amiotonu i le avea ai ma ni tane ma ni tamā agavaa i Siona. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E mafai faapefea ona ou faamalosia lo’u aiga? (Tiute i le Atua) Aisea e taua ai le ola mama? Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu? Aisea e taua ai le aiga? O a tulaga faatonuina a le Ekalesia e faatatau i tafaoga faamasani? E mafai faapefea ona ou saunia nei e avea ma se tane ma se tamā amiotonu? E faapefea ona faaatoatoa e matafaioi o alii ma tamaitai ia le tasi ma le isi i totonu o aiga? Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 211 Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Auauna Atu i Isi,” itulau 26–27, 50–51, 74–75 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 “Aiga ma Uo,” itulau 79–83 212 AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA Tiute i le Atua E mafai faapefea ona ou faamalosia lo’u aiga? “E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O aiga … manuia e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). A o tatou fesoasoani atu i o tatou matua i le ausiaina o nei sini, e mafai ona tatou fesoasoani i o tatou aiga ia maua le fiafia lea e finagalo i ai le Tama Faalelagi mo i tatou. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni isi o aafiaga sa outou maua ma lou aiga ua faapea ona aumai ai ia te oe le fiafia? O a ni faamanuiaga ua e vaaia i lou aiga a o e mulimuli i aoaoga a le Faaola? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a fesoasoani i alii talavou e faamalosia ai o latou aiga? O le a se mea ua e iloa e uiga i le olaga faaleaiga o alii talavou o loo e aoao- 2 Nifae 25:26 (Tatou te aoao a tatou fanau e uiga ia Keriso) ina? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama e sili atu le fiafia o aiga pe a latou taumafai e mulimuli i aoaoga a le Faaola? 1 Nifae 8:12 (Sa manao Liae i lona aiga ia aai i le fua o le laau o le ola) 1 Nifae 16:14–32 (Ua faamalosi Nifae i lona aiga) “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129. M. Russell Ballard, “Tamā ma Atalii: O Se Mafutaga Tulaga Ese,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 47–50; tagai foi i le vitio “Tamā ma Atalii,” lds. orgyouthvideo. Mary N. Cook, “Faamalosi le Aiga ma le Auaiga,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 11–13. Vitio: “E Lua Uso e Va A'i,”“E Ala i Mea Faatauvaa” Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 27, 51, 75, 82 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 213 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • A o le’i amata le vasega, valaaulia se tasi o le au peresitene o le korama e filifili se viiga e faatatau i le lesona o le vaiaso ua te’a. Tuu atu ia te ia e faitau fuaitau mai le viiga ma faasoa atu i tagata o le korama auala e faatatau ai lenei viiga i le lesona o le vaiaso ua te’a. • Fai atu i se tagata o le korama e faaali atu se ata o se aiga mai tusitusiga paia ma faasoa atu pe na faapefea ona aumaia le fiafia po o le faanoanoa i le aiga ona o amioga a tagata eseese o le aiga (o aiga e talanoaina e mafai ona aofia ai Liae, Iakopo, Atamu, po o isi). Aoao faatasi Fuafuaga o le Tiute i le Atua Tuu atu se taimi i le faaiuga o le fonotaga a le korama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga i totonu o o latou tusi Tiute i le Atua pe o totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O nei fuafuaga e patino, ae e mafai e tagata o le korama ona fesoasoani i le tasi ma le isi e fatufatu ni manatu mo a latou fuafuaga. O le faamoemoega o le lesona lenei o le, ia uunaia alii talavou taitoatasi e faataunuu lona tiute faaleperisitua o le faamalosia o lona aiga. O se vaega o lenei lesona, e tatau i tagata o le korama ona fai ni fuafuaga i a latou tusi Tiute i le Atua e auauna atu i tagata o aiga pe amata ona galulue i a latou galuega faatino “Aiga ma Uo”. A o lei amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi Tiute i le Atua ma i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a o latou faataunuuina a latou fuafuaga. • Mafaufau e valaaulia nisi o le korama e aoao atu vaega o le lesona lenei. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou faasoa atu mea e fai e o latou aiga e aumai ai le fiafia, pe e mafai ona latou faaaogaina se tasi o gaoioiga o loo i lalo. Atonu ua uma ona fai e nisi o ositaulaga le gaoioiga o le “Aiga” i le Tiute i le Atua (itulau 80–82) ma e mafai ona faasoa atu o latou aafiaga. • Fai atu i alii talavou e tusi i lalo ni faafitauli e taofia ai nisi o aiga mai le fiafia. Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (tagai Tiute i le Atua, 107). Tuu atu i tagata o le korama ni nai minute e faitau ai le parakalafa lona fitu ma vase lalo o mataupu 214 faavae lea e taitai atu ai i le fiafia i le olaga faaleaiga. Fai atu i alii talavou taitasi e faitau le 1 Nifae 16:14–32 ma faasoa mai ni auala sa faaaoga ai e le aiga o Liae ia nei mataupu faavae. Fai atu ia i latou e faasoa atu ni aafiaga na latou maua na aoaoina ai i latou i le taua o nei mataupu faavae i le olaga faaleaiga. • Valaaulia tagata o le korama e matamata i se tasi o vitio o loo fautuaina atu i le otootoga lenei ma vaavaai mo mea na fai e tagata o le aiga e faaleleia ai a latou mafutaga. Fai atu i alii talavou e faasoa atu e uiga i se taimi na latou faamalosia ai o latou lava sootaga faaleaiga ma o a foi ni o latou lagona na maua ai. • Tufa atu vaega o le lauga “Faamalolosia o le Aiga ma le Auaiga” i alii talavou ma fai atu ia i latou e vaavaai mo auala e mafai ona latou faamalosia ai o latou aiga i le taimi nei. Fai atu ia i latou e faatutu ni sini e faavae i mea na latou faitauina (e mafai ona latou tusia i totonu o o latou tusi Tiute i le Atua i le itulau 82). Ia tulitatao i le aluga o ni nai vaiaso o lumanai e vaai pe o a ni auala ua faia ai se eseesega e le mulimuli i a latou fuafuaga. • Valaaulia alii talavou e faitau le “Aiga” i le Mo le Malosi o le Autalavou ma faailoa ma faasoa atu mea e mafai ona latou faia e faamalosia ai o latou aiga. Fai atu i alii talavou taitoatasi e susue lana tusi Tiute i le Atua i le vaega “auauna atu i isi” (tiakono, 27; aoao, 51; ositaulaga, 75) ma tusi mea e mafai ona ia faia e faamalosia ai lona aiga e ala i le auauna atu ia i latou (tagai “My personal plan to give service”). Fai atu i nai alii talavou e faasoa atu a latou fuafuaga i le korama. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le auala e mafai ai e i latou, o e e umia le perisitua, ona faamalosia o latou aiga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Aoao atu i le ala a le Faaola Sa alofa le Faaola i Ona soo, tatalo mo i latou, ma faaauau pea ona auauna atu ia i latou. Sa Ia maua ni avanoa e faatasi ai ma i latou ma ia faaali atu ai Lona alofa. Sa Ia silafia mea latou te fiafia i ai, faamoemoega, ma manaoga ma mea sa tutupu i o latou olaga. Fai atu i alii talavou e sue ni auala e faasoa atu ai lo latou alolofa ma auauna atu i isi tagata o o latou aiga. Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Fai atu i alii talavou e tusi i a latou tusi Tiute i le Atua mea e mafai ona latou faia e faamalolosia ai o latou mafutaga ma tagata o o latou aiga (pe afai latou te le’i faia; tagai itulau 82). • Tuu atu lana molimau e uiga i le tiutetauave taua ua i ai i alii talavou taitoatasi e fesoasoani ai i lona aiga ia fiafia atili. • Fai atu i tagata o le korama e faasoa atu ni auala sa latou fesoasoani ai i o latou aiga ia fiafia atili. 215 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Mary N. Cook, “Faamalosi le Aiga ma le Auaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 11–13 E faamanatu mai e le Mo Le Malosi o le Autalavou ia i tatou “o le avea ai ma se vaega o le aiga o se faamanuiaga sili. . . . E le tutusa uma aiga, ae taua aiga taitasi i le fuafuaga a le Tama Faalelagi” (tamaitusi, 2001, 10). E manaomia e aiga uma le faamalolosia, pe o se aiga e lelei po o se aiga foi e sili ona faaletonu. O lena faamalolosia e mafai ona maua mai ia te oe. O le mea moni, i nisi o aiga, atonu e na o oe lava le puna o le malosi faaleagaga. O loo faalagolago le Alii ia te oe ina ia aumaia faamanuiaga o le talalelei i lou aiga. E taua le atiina ae o mamanu o le amiotonu i lou lava olaga, lea o le a mafai ai ona e faia se faataitaiga lelei mo lou aiga, tusa lava po o le a le ituaiga aiga e i ai lou aiga. O le faataitaiga o lou ola amiotonu o le a faamalosi ai lou aiga. Na tuuina atu e Peresitene Hinckley i tamaitai talavou “se polokalama valafa faigofie” i le sauniga aoao a Tamaitai Talavou i le tautotogo na te’a nei, lea e le gata ina “faamautinoa ai lou fiafia” ae o le a faamanuiaina ai foi lou aiga. Sa ia fautuaina i tatou taitoatasi ina ia “(1) tatalo, (2) suesue, (3) totogi lau sefuluai, ma (4) auai i au sauniga,” Liahona ma le Ensign, Me 2007, 115). O le sailia o le fesoasoani a le Alii i aso taitasi e ala i le tatalo o le a aumaia ai faamanuiaga e tele i lou aiga. Fesili ifo ia te oe lava: “O ai o lo’u aiga e mafai ona manuia i a’u tatalo patino?” “O le a se mea e mafai ona ou faia e lagolago ai ma uunaia tatalo faaleaiga?” A o e suesue patino i tusitusiga paia, o le a e iloa ai le Faaola ma Ana aoaoga. O le a e iloa mai Lana faataitaiga, le auala e te alofa atu ai, auauna atu, 216 ma faamagalo tagata o lou aiga. Mafaufau pe mafai faapefea ona e faasoa atu i lou aiga lou malamalama i tusitusiga paia. Ua tele taimi, e apoapoai mai ai Peresitene Hinckley ia i tatou e “a’oga i le mea e gata ai lou mafai” (Liahona ma le Ensign, Me 2007, 116). O lau aoga o le a manuia ai lou aiga i le taimi nei ma o le a manuia moni ai lava lou aiga i le lumanai. O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e fuafua ai ma sauniuni ia lelei lau a’oga? Sa aoao mai i tatou e Peresitene Hinckley “E ui o le sefuluai e totogi i tupe, ae o le mea e sili atu ona taua o le totogiina lea i le faatuatua” (Liahona ma le Ensign, Me 2007, 117). Pe ua e iloaina ea faamanuiaga o le totogi o le sefuluai—i le faatuatua? A e usitai i lenei poloaiga, o le a “toina mai [e le Alii] pupuni o le lagi” (Malaki 3:10) e faamanuia ai oe ma lou aiga. E mafai faapefea i le auai i au fonotaga—aemaise lava o le sauniga Faamanatuga—ona faamanuia ai oe ma lou aiga? O le ‘ai ma inu e le aunoa i le faamanatuga o le a fesoasoani ia te oe i le tausiga o au feagaiga o le Papatisoga. A e ola agavaa ma faafou lena feagaiga i vaiaso taitasi, o le a e agavaa mo le taitaiga a le Agaga. O le a taiala oe e le Agaga Paia ma o le a aoaoina oe i le mea e tatau ona e faia e faamanuia ai lou aiga. A e tautino atu e fai nei mamanu o le amiotonu, o le a faamanuiaina oe i lou olaga atoa, ma o le a atiina ae ai le faavae faaleagaga lea e mafai ona e faamalosi ai lou aiga e ala i faataitaiga. I le 1 Timoteo, o loo aoao mai ai i tatou e Paulo e uiga i faataitaiga: “Aua ne’i inoino se tasi i lou taulealea, a ia fai oe ma faaaoao i e ua faatuatua, i le upu, ma le amio, ma le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le gaoia” (1 Timoteo 4:12). AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA Aisea e taua ai le ola mama? O le legavia o le mama mai feusuaiga ma e aofia ai le ola mama i mafaufauga, upu, ma amioga. O uiga feusuai militino ua faauuina e le Atua mo le foafoaina o fanau ma mo le faaali o le alofa i le va o le tane ma le ava. Ua poloai mai le Atua e faapea, ia faapolopolo uiga feusuai mo le faaipoipoga. Afai tatou te mama mai feusuaiga, tatou te agavaa mo le Agaga Paia, e puipuia mai faatamaiga faalelagona ma faaleagaga i agasala o feusuaiga, ma agavaa e tauave le perisitua a le Atua. Saunia oe lava ia faaleagaga Ua faapefea ona faamanuiaina oe i le ola i le tulafono o le legavia? O a ni aoaoga faavae o le a sili atu ona fesoasoani i alii talavou e lagona ai le taua o le legavia? O a ni aoaoga sese o latou vaaia e faapea ona faaitiitia ai le taua o le legavia? Ia suesue ma le agaga tatalo i punaoa nei. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama ma lagona le taua o le legavia? Kenese 39:7–21 (Sa sola ese Iosefa mai agasala o feusuaiga) Jeffrey R. Holland, “O Le Mama o le Tagata Lava Ia” 1 Nifae 10:21 (E tatau ona tatou mama ina ia mafuta ai ma le Atua) Jeffrey R. Holland, “Fesoasoani ia i Latou o Loo Tauivi ma le Tosina Atu i Itupa Tutusa,” Liahona, Oke. 2007, 40–43 Alema 39:1–13 (O agasala o feusuaiga e sili ona inosia) Moronae 9:9 (O le legavia e pele ma taua) MF&F 46:33 (Faia e le aunoa le amiomama ma le paia i luma o le Alii) David A. Bednar, “Matou te Talitonu i le Nofomama,” Ensign po o le Liahona, Me 2013 “Ofu ma Foliga Vaaia,” “Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai,” Mo le Malosi o le Autalavou (2011), 6–8, 35–37 “Legavia,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 87–92 Vitio: “Ua Ou Filiflili Ia Mama,”“Talitonuga Moni,”“Ola Mama: O A Tapulaa?” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 217 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • O se taimi a o le’i amataina le vasega, fai atu i se tagata o le korama e saunia se otootoga e lua minute o mea na ia aoaoina i le fonotaga ua te’a a le korama. Faataga le alii talavou e faasoa atu i le amataga o le lesona. • Fai atu i se alii talavou e uu i luga se ata o Iosefa o loo tetee atu i le toalua o Potifara (tagai i le Gospel Art Book, 11) ma otooto le tala i ana lava upu. O le a le mea na iu ina tupu o se taunuuga o le faamaoni o Iosefa? O le a se mea na semanu e tupu pe ana ia solia le tulafono o le legavia? Aisea e taua ai le tumau i le nofomama? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O fesili e tusi i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega, o le a fesoasoani i le au a’oa’o e amata ai ona mafaufau i autu a o le’i amataina le lesona” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 93). O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le tulafono o le legavia. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoaoina ma aoao atu e uiga i le tulafono o le legavia (tagai i le “Malamalama i Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Fai atu i nisi o alii talavou e faitau mau e uiga i le legavia (e pei o na o loo fautuaina i lenei otootoga); fai atu i isi e faitau le “Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai” i le Mo le Malosi o le Autalavou; ae valaaulia le vaega o totoe e faitau le “Legavia” i le Faamaoni i le Faatuatua. Fai atu ia i latou e vaavaai mo tali i le fesili “Aisea e taua ai i le Alii le ola mama?” ma faasoa mai mea latou te maua. O le a le eseesega o mataupu faavae o loo i nei mau ma punaoa mai mea o loo aoao mai e le lalolagi e uiga i le legavia? O a ni mea ua aoao mai e alii talavou mai nei punaoa e mafai ona 218 fesoasoani ia i latou e iloagofie ai le sese o manatu o le lalolagi? • Faaali atu le vitio “Ola Mama: O A Tapulaa?” A uma le vitio fai atu i alii talavou e faamatala mai po o a ni mea ua aoao atu e talafaafaatusa (e pei o le afu, vaalele, ma le kolokotaila) e uiga i le tulafono o le legavia. O le a se isi mea ua latou aoao mai i lenei vitio? Valaaulia i latou e mafaufau ma faasoa mai ni isi talafaafaatusa e aoao mai ai le taua o le legavia. • Vaevae ia alii talavou i ni vaega se tolu. Tuu atu i vaega taitasi se tasi o vaega o le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland “O Le Mama o le Tagata Lava Ia” po o le saunoaga a Elder David A. Bednar “Matou te Talitonu i le Nofomama.” Fai atu i vaega taitasi e suesue a latou vaega ma tali le fesili “Aisea e taua ai le mama mai feusuaiga?” Valaaulia i latou e faasoa mai ni faamatalaga po o ni upu moni sa latou iloaina e anoa pe taua foi. E mafai faapefea ona latou faaaogaina mea sa latou aoaoina e fesoasoani ai i a latou uo ina ia malamalama i le mafuaaga e taua ai ia i latou le ola mama? • Fai atu i alii talavou e faaaoga le vaega “Ofu ma Foliga Vaaia” i le Mo le Malosi o le Autalavou e tali ai fesili e pei o le “O a tulaga faatonuina a le Alii e faatatau i le tauagafau?” “Aisea e taua ai ia te oe le mulimuli i nei tulaga faatonuina?” ma le “E mafai faapefea e le tauagafau ona atagia pe faatosina ai o tatou uiga faaalia agai i le tulafono o le legavia?” Fai atu ia i latou e faasoa atu a latou tali ma mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e ola atoatoa ai i nei tulaga faatonuina. • Fesili atu i alii talavou pe faapefea ona latou fesoasoani atu i se uo o loo tauivi ma le tosina atu i le itupa tutusa. Valaaulia i latou e vaavaai mo ni manatu i le tusiga a Elder Jeffrey R. Holland “Fesoasoani ia i Latou o lo o Tauivi ma le Tosina Atu i Itupa Tutusa.” Uunaia i latou e tusi se tusi e mafai ona fesoasoani ai i la latou uo. O a nisi mea ua latou aoao mai le tusiga a Elder Holland? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua sili atu ona latou malamalama i le tulafono o le legavia? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Aoao atu i le ala a le Faaola I soo se tulaga lava, o le Faaola o loo avea ma se faataitaiga ma se faiaoga. Sa Ia aoaoina Ona soo i le tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i le auala sa Ia alofa atu ai ma auauna atu ai. Sa Ia aoaoina i latou i le ala e aoao atu ai Lana talalelei e ala i le auala sa Ia aoao atu ai. E faapefea ona avea oe ma faataitaiga o le legavia ma le ola mama i au alii talavou? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i le taua o le legavia ma ni mea o le a ia faia e tumau ai i le ola mama. • Ia luiina isi tagata o le korama ina ia mama i o latou mafaufauga, talanoaga, ma amioga. 219 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Jeffrey R. Holland, “Personal Purity,” youth.lds.org Pe mafai ona ou ofoina atu ni mafuaaga se tolu pe aisea e avea ai le [mama o le tagata lava ia] ma se mataupu ma se taunuuga taua i le talalelei a Iesu Keriso. Ua i ai le agaga i se tulaga matautia Muamua o le aoaoga faavae ua faaalia, ma toefuataiina o le agaga o le tagata. O se tasi o upumoni “manino ma faigofie” ua toefuatai mai i lenei tisipenisione e faapea “o le agaga ma le tino o le tagata lea.”(MF&F 88:15) ma afai e tuueseese le agaga ma le tino, o alii ma tamaitai “e lē mafai e le tagata ona maua se atoatoaga o le olioli.” (MF&F 93:34). O le mafuaaga lena e taua ai le mauaina o se tino i le tulaga muamua, le mafuaaga e avea ai le agasala o soo se ituaiga o se mataupu ogaoga (ae maise lava o le agasala e oo mai ai oti uma e lua faaletino ma le faaleagaga), ma le mafuaaga e matua faapitoa ai le toetu o le tino i le manumalo maoae o le Togiola a Keriso. . . . Faamolemole, aua lava nei faapea: “O ai e tiga ai? Aisea e le na o se saolotoga itiiti ai? E mafai lava ona ou solitulafono nei ma salamo mulimuli.” Faamolemole aua lava nei faavalevalea ma agaleaga naua faapea. Aisea? Ia, mo le tasi mafuaaga ona o le puapuaga le mafuatiaina i le tino ma le agaga na oo i ai le Faaola o le lalolagi ina ia tatou mafai ona saoloto (tagai MF&F 19:15–20). Ua tatou nofoaitalafu ia te Ia mo lena mea. O le mea moni, ua tatou nofoaitalafu ia te Ia i mea uma lava ona o lena mea. I le solitulafono taufeusuaiga ua afaina le tagata—le tino ma le agaga. O le faatusa tupito Lona lua, o lagona vavalalata faaletagata e tatau ona faapitoa mo se ulugalii ua faaipoipo aua o le faatusa 220 tupito lena o le faatasia atoatoa, o se atoatoaga ma se faatasiga ua faauuina ma fuafuaina e le Atua. Mai lava i le Faatoaga o Etena, o le faaipoipoga na fuafuaina faapea o le tuufaatasia atoatoa o se alii ma se tamaitai, —o la loto, faamoemoega, olaga, alofa, aiga, lumanai, mea uma. . . . I mataupu tau lagona vavalalata faaletagata, e tatau ona e faatali! E tatau ona e faatali seia mafai ona e tuuina atu mea uma, ma e le mafai ona e tuuina atu mea uma vagana ua e faaipoipo aloaia ma faaletulafono. Afai e te faaauau ona sailia le faafiafiaina faaletino e aunoa ma le faatagaga faalelagi, ua e i ai i se tulaga matautia o lena faatafunaga faaleagaga, faalelagi e mafai ai ona e faaleaogaina ai uma lou lagona vavalalata faaletino ma lou mafaia ona tuuina atu atoatoa le talitonuga i se alofa mulimuli ane, ma e sili atu le moni. Atonu e mafai ona e iloaina ma le inoino faapea o le mea na tatau ona e teuina ua uma ona e faaaogaina, ma ua na o le alofa tunoa lava o le Atua e mafai ai ona toe faaleleia le mama aiai na e tuueseina atu ma le le manatu i ai. I le aso o lau faaipoipoga o le meaalofa silisili e mafai ona e tuuina atu i lau soa faavavau o lou lava tagata e matua silisili—mama ma le le pona ma agavaa mo lena ituaiga mama o se taui. O se meaalofa faaleatua Lona tolu, pe mafai ona ou faapea atu o le lagona vavalalata faaletagata e le gata o se faatusa o le faatasiga o se tane ma se ava—o le tuufaatasiga moni lava o o la agaga—ae o le faatusa foi o le latou faia tuu faatasi i le va o i laua ma lo la Tama o i le Lagi. E faavavau o Ia ma atoatoa. E faaletino i tatou ma e le atoatoa. Ae ui i lea, tatou te saili auala e oo lava i le olaga faaletino ina ia mafai ai ona tatou faatasia ma Ia faaleagaga. O na taimi faapitoa e aofia ai le tootutuli i se fatafaitaulaga o le faaipoipoga i le maota o le Alii, faamanuiaina o se pepe fou, papatisoga ma le faamauga o se tagata fou i le Ekalesia, Punaoa Filifilia tagofia o faatusa o le Talisuaga Mulimuli a le Alii, ma isi foi. O ituaiga taimi nei tatou te tuu faatasia moni ai lava o tatou loto ma le finagalo o le Atua, o tatou agaga ma Lona agaga. I na ituaiga taimi, ua le gata ua tatou faalauiloaina Lona faalelagi ae ua tatou aumaia moni lava se vaega o lena faalelagi ia i tatou lava. . . . mai suafa uma lava ua filifilia e le Atua mo Ia lava, Tama e sili ona fiafia o Ia i ai, ma o le foafoaga o Lana upu taua lea —ae maise lava le tagata Foafoaga, foafoaina i Lona faatusa. Ua tuuina mai ia te oe ma au se vaega o lena faaleatua, ae i lalo o se tuutuuga sili ona taua ma le paia. E pau lava le puleaga ua tuuina mai ia i tatou o le loto-pulea.—o le loto-pulea e maua mai le faaaloalo mo le mana faalelagi ua suitulaga i lenei meaalofa. 221 AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu? I le fuafuaga o le fiafia a lo tatou Tama Faalelagi, e mafai ai e se alii ma se tamaitai ona faamauina i le tasi ma le isi mo le olaga nei ma le faavavau atoa. O i latou o e ua faamauina i le malumalu ua i ai le faamautinoaga e faapea o a latou faaipoipoga o le a faaauauina e faavavau pe afai latou te faamaoni i a latou feagaiga. Latou te iloa e leai se mea, e oo lava i le oti, e mafai ona vavaeeseina tumau i latou. Saunia oe lava ia faaleagaga Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu ia te oe? O a ni faamanuiaga e tuuina mai e lenei sauniga mo oe ma lou aiga? O a ni faataitaiga amiotonu o faaipoipoga faalemalumalu o loo i ai i alii talavou? E mafai faapefea ona e fesoasoani e toto ia i latou se naunau sili atu e faaipoipo i totonu o le malumalu? A o e suesue i nei mau ma isi punaoa e uiga i le faaipoipoga faalemalumalu, vaai mo ni mea e ono fesoasoani ai i alii talavou ia lagona le taua o le faaipoipo i le malumalu o le Alii. MF&F 49:16–17 (O le faaipoipoga e fesoasoani e faataunuu ai le faamoemoega o le Foafoaga) MF&F 131:1–4; 132:15–21 (E manaomia le faaipoipoga faaselesitila mo le faaeaga) “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129. Russell M. Nelson, “O Faitotoa o le Oti,” Liahona, Iulai 1992, 90–93 David A. Bednar, “E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau,” Liahona, Iuni 2006, 50–55. Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 94–97 “Faaipoipoga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 38–42 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 222 O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou taitoatasi e mafaufau i se fesili na taliina i le lesona o le vaiaso ua te’a, ona valaaulia lea o alii talavou taitasi e fai atu lana fesili i isi sui o le korama. Faaalu ni nai minute e tali ai fesili. • Tuu atu i alii talavou e fai se lisi o filifiliga taua o le olaga. Tuu atu ia i latou e ta’u mai ia filifiliga latou te manatu atonu o le a tele atu sona aafiaga i lo latou faasinomaga e faavavau ma faamatala pe aisea na latou faia ai na filifiliga. Afai e mafai, faaali atu se lua ata ma lou toalua o le aso na oulua faamau ai i le malumalu. Faasoa atu ou lagona e uiga i lou toalua ma le taua e faavavau o lau faamauga i le malumalu. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le taua o le faaipoipoga i le malumalu. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se uso o le korama e aoao atu se vaega o lenei lesona. E mafai ona ia faia o se vaega o lana fuafuaga o le Tiute i le Atua e aoao mai ma aoao atu e uiga i aiga e faavavau (tagai “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18, 42, po o le 66). • Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau e faapea, ua latou iloa ane o le a latou feoti i le aso lena. O le a se mea o le a latou manatu pe mafaufau i ai? O le a se mea latou te manatu o se latou ausiga aupito taua lea? Fai atu i se alii talavou e faitau le tala a Elder Russell M. Nelson e uiga i lona aafiaga lea na toeitiiti lava a maliu ai i luga o se vaalele (mai lana tautalaga “O Faitotoa o le Oti,” Liahona, Iulai 1992, 90–93). Aisea na le fefe ai o ia e oti? O le a le mea sa ia manatu i ai o lana ausiga aupito sili ona taua? Aisea? O le a se mea ua aoao mai e alii talavou e uiga i le aafiaga a Elder Nelson i le taua o le faaipoipoga faalemalumalu? • O le saunoaga a Elder David A. Bednar “ E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau” o loo faamatala mai ai ni mafuaaga se lua e taua ai le faaipoipoga ma ni mataupu faavae taiala se tolu e uiga i le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau. Tofi ia tagata taitoatasi o le korama e faitau se mafuaaga e tasi po o mataupu faavae ona aoao lea o se isi tagata o le korama i mea ua ia aoaoina e uiga i le faaipoipoga mai mea sa ia faitauina. O a ni aafiaga e mafai ona latou faasoa atu e faamaonia ai le taua o le mea ua aoao mai e Elder Bednar? Motugaafa faafaiaoga “O tala e mafai ona fafaguina ai le fiafia o i latou o loo aoaoina. E masani ona sili atu ona tatou aoaoina atu se mataupu faavae ma le aoga pe a tatou faamatala atu muamua se tala e faamalamalama ai. E fesoasoani foi lea i tagata o loo aoaoina ia malamalama i le mataupu faavae i le tulaga o mea e tutupu i aso uma” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 100). • Ia faitau faatasi o se korama le MF&F 131:1–4 ma le “O Le Feagaiga Fou ma le Faavavau o le Faaipoipoga” 223 Aoao atu i le ala a le Faaola I Lana auaunaga i le lalolagi, sa fesiligia ai e le Faaola ni fesili na faaosofia ai Ona soo ia mafaufau ma manatunatu loloto. Sa Ona fiailoa moni a latou tali ma olioli i lo latou faaalia o le faatuatua. Taumafai e mafaufau i nisi o fesili o le a faaoso ai alii talavou e mafaufau ma manatunatu loloto e uiga i sauniga o le malumalu ae maise lava o le faaipoipoga faalemalumalu. Faalogo ma le toto’a ia latou tali ma tali atu ma le alofa e pei ona uunaia ai e le Agaga. i le Faamaoni i le Faatuatua (itulau 39), e vaai ai mo tali i le fesili “Aisea e taua ai le faaipoipoga faalemalumalu?” Afai e manaomia, fesoasoani i alii talavou e faamatala soo se upu po o ni fuaitau e le masani ai. Fai atu i tagata o le korama e lisi i lalo ia nisi o mea e ono taofia ai alii talavou mai le faaipoipo i le malumalu. O a ni mea e mafai ona latou faia i le taimi nei ina ia mautinoa ai latou te faaipoipo i le malumalu? • Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o le saunoaga a Elder Richard G. Scott “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga.” O a ni lagona o Elder Scott e uiga i lana soa e faavavau? O a ni mea na faagaeetia ai alii talavou e uiga i le la mafutaga ma lona faletua? Fai atu ia i latou e mafaufau loloto po o a ni mea e manaomia e maua ai se mafutaga e pei o le mafutaga a Elder ma Sister Scott. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faaipoipoga faalemalumalu? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuu atu lana molimau e uiga i le taua o le faaipoipoga i le malumalu ma lona manao ia faaipoipo i le malumalu. 224 • Ia lui tagata o le korama ia tautino ia faaipoipo i le malumalu i se aso. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 94–97 I le aso 14 o Iulai, 1953 sa ma tootutuli ai ma la’u pele o Jeanene o se ulugalii talavou i le fatafaitaulaga o le Malumalu o Manti i Iuta. Sa faaaoga ai e Peresitene Lewis R. Anderson le pule faamau ma ta’u ai i ma’ua o le tane ma le ava ua faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa. E leai so’u malosi e faamatala ai le filemu ma le toafimalie e maua mai i le mautinoa, a tumau pea ona ou ola ia ou agavaa, o le a ma mafaia ma la’u Jeanene faapelepele ma a ma fanau ona faatasi e faavavau, ona o lena sauniga paia na faia i le pule tonu o le perisitua i le maota o le Alii. Ua fusia le ma fanau e toafitu ia i ma’ua e na sauniga paia o le malumalu. Ua maliliu si o’u toalua pele o Jeanene ma le toalua o le ma fanau. Ua latou tuuina mai se uunaiga mamana i tagata taitasi o totoe o lo matou aiga e ola ai, lea o le a maua ai e i matou uma faamanuiaga uma e faavavau na folafolaina mai i le malumalu. O poutu taua lava e lua o loo lagolago ai le fuafuaga o le fiafia a le Tama i le Lagi, o le faaipoipoga ma le aiga. O le maualuga tele o lona taua, ua taulai atu ai taumafaiga faifai pea a Satani e faamalepe le aiga ma faavaivaia ai le taua o sauniga o le malumalu, lea e fusia faatasi ai le aiga mo le faavavau. E tele atu se faauigaga o le faamauga o le malumalu a o agaigai pea i luma le olaga. O le a fesoasoani ai ia te outou e mafuta vavalalata ma tele atu ai mea e ausia ma maua ai le olioli sili atu i le olaga nei. . . . Faamolemole faamagalo mai au mo le talanoa e uiga i lou toalua pele, o Jeanene ae o ma’ua o se aiga e faavavau. Sa olioli pea o ia ma le fiafia, ma o le tele o lena fiafia na maua mai i le auauna atu i isi. Na oo lava i le taimi na ma’i tigaina ai, na ole atu ai o ia i ana tatalo o le taeao i lona Tama i le Lagi e taitai atu o ia i se tagata e mafai ona ia fesoasoani i ai. O lena olega faamaoni na taliina pea lava pea. Na faamāmāina avega a le toatele; na faapupulaina o latou olaga. Na faamanuiaina pea o ia i le avea ai ma tufugaaao na taitaia e le Alii. Ou te iloa le uiga o le alofa i se afafine o le Tama i le Lagi o lē e faatasi ma le alofa tunoa ma le tuuto na ia ola ai i le ausiaina o ona tulaga gafatia atoatoa o se tamaitai amiotonu. Ou te mautinoa lava i le lumanai, pe a ou toe vaai ia te ia i tala atu o le veli, o le a ma iloaina ua atili faateleina le loloto o le alofa o le tasi i le isi. O le a sili atu foi ona ma talisapaia o le tasi ma le isi, i le tele o lenei taimi na ma valavala ai i le veli. 225 AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA Aisea e taua ai le aiga? O le aiga ua faauuina e le Atua ma e autu i ai Lana fuafuaga mo le taunuuga e faavavau o Ana fanau. O lenei fuafuaga paia ua mafai ai e tagata taitoatasi ona toe foi atu i Lona afioaga ma tuufaatasia ai aiga e faavavau. Saunia oe lava ia faaleagaga Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa, filifili vaega o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le pogai e taua ai le aiga. Aisea e te manatu ai ua totonugalemu ai aiga i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi? O a ni auala ua e iloa ai le taua o le aiga? O a ni savali o loo maua e alii talavou mai le lalolagi ua faapea ona feteenai ma mea ua ta’u mai e perofeta e uiga i le taua o le aiga? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le taua e faavavau o le aiga? Roma 8:16–17; Eperu 12:9 (O i tatou o fanau a le Tama Faalelagi) Kenese 2:18–24; MF&F 131:1–4; 138:48 (Upumoni o le talalelei e uiga i le aiga) L. Tom Perry, “Avea ma ni Matua Lelei,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 26–28 Neil L. Andersen, “Tamaiti,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 28–31 Mosaea 4:14–15; MF&F 93:40, 43, 48–50; 68:25, 27–29 (E aoao e tamaiti le talalelei mai o latou matua) Julie B. Beck, “Aoaoina o Mataupu Faavae o le Aiga,” Liahona, Mat. 2011, 32–37 “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129 (tagai foi Faamaoni i le Faatuatua [2004], 10) Vitio: “E Mafai na Faavavau Aiga”; “O le Aiga o se Faalapotopotoga e Faavavau” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 226 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e faasoa atu i vaega taitoalua ia mea na latou aoaoina mai le lesona o le vaiaso ua te’a ma auala e mafai ona latou faatatauina ai i o latou olaga. • A o le’i amataina le fonotaga a le korama, fai atu i alii talavou e aumai se mea faitino e faatusa i ai se tasi o o latou mea e manatua e sili ona fiafia i ai ma o latou aiga (e pei o tu masani faaleaiga, faiga malologa, ma isi gaoioiga) Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le taua o le aiga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e faitau ia parakalafa mulimuli e valu o le tautalaga a Elder L. Tom Perry “Avea ma ni Matua Lelei,” ma vaavaai mo tali i le fesili “Aisea e taua ai aiga?” Valaaulia tagata o le korama e faasoa atu mea ua latou maua. O a ni mea e mafai ona fai e alii talavou e faaali ai ua latou malamalama i le taua o aiga? O le a faapefea ona aafia le auala latou te faia ai tagata o o latou aiga i o latou malamalama i le taua o aiga? • Ia faitau faatasi o se korama le tala e uiga i le feiloaiga a Elder Mason ma Elder Spencer W. Kimball (i le tautalaga a Elder Neil L. Andersen “Tamaiti”). O a mea ua aoao mai e le lalolagi e uiga i aiga? O a mea ua aoao mai e le Alii? O a ni mea ua faamuamua e nisi o tagata nai lo o le tausiga o se aiga? O a ni faamanuiaga o le a maua e alii talavou mo le faia o le aiga o se faamuamua maualuga i o latou olaga? • Vaevae le korama i le afa. Tuu atu i le tasi afa se kopi o le vaega ua faaautuina “Tulaga Tuafaamatau i le Aiga” mai le tautalaga a Julie B. Beck “Aoaoina o le Mataupu Faavae o le Aiga.” Tuu atu i le isi afa se kopi o le vaega ua faaautuina “Ua Ou Iloa Lea,” mai foi i le tautalaga a Sister Beck. Fai atu i vaega taitasi e aoao atu i le isi vaega mea ua latou aoao mai la latou vaega. O a ni mea faapitoa e mafai ona fai e alii talavou e puipui ai le aiga? • Faaali se tasi o ata vitio o loo fautuaina atu i lenei otootoga, ma fai atu i alii talavou e faalogo mo ni mafuaaga na aumaia ai e le Tama Faalelagi ia i tatou ni aiga. Fesili i alii talavou pe faapefea ona latou tali atu i se tagata o le a fai mai se tala faapea “Ou te leiloa pe aisea e tatau ai ona ou faaipoipo” po o le “Ou te manatu ou te le manao e fai sau fanau pe a ou matua.” Mata o le a sa latou tala e fai atu i se tagata e le o tulaga lelei lona aiga i le taimi lenei? (Tagai “Aiga,” Mo Le Malosi o le Autalavou 14–15.) Motugaafa faafaiaoga “Afai e toatele ni tagata e i ai ni o latou manatu e uiga i se mataupu, atonu e te manao e tuuina atu se faamatalaga faapenei, ‘O le a tatou faalogo muamua atu i ou manatu, ona sosoo ai lea ma oe.’Ona nonofo lelei ai lea o i latou o loo e aoaoina aua ua latou iloa o le a latou maua se avanoa e tautatala ai “(O Le Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). • Tofi atu i alii talavou taitoatasi se mau se tasi o loo i le otootoga lenei. Fai atu i tagata o le korama e suesue i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” ma vaavaai mo se fuaitau e faatatau i a latou mau. Valaaulia alii talavou taitoatasi e faasoa atu lana mau ma le vaega o le folafolaga e faatatau i ai. Fai atu i alii talavou e faasoa atu soo se latou aafiaga o i ai e faailoa ai le taua o aiga. 227 Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola Ona soo e molimau atu, ma ao latou faia o lea, na pai atu le Agaga i o latou loto. A o e aoao atu alii talavou e uiga i le pogai e taua ai aiga, fai atu ia i latou e faasoa atu a latou molimau i le taua o le aiga i le ata o le faaolataga a le Atua. 228 Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua lato malamalama i le mafuaaga e taua ai aiga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Tuu atu lana molimau i le taua o le aiga i le fuafuaga a le Atua. • Fai atu i tagata o le korama e faasoa atu le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i se tagata o le aiga po o se uo. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia L. Tom Perry, “Avea ma ni Matua Lelei,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 26–28 O a tatou agaifanua malolosi faaleaiga o le a avea ma se puipuiga mo a tatou fanau mai “u fanafana mu a le fili” (1 Nifae 15:24) ua tamau i o latou agaifanua faaletupulaga, i agaifanua o faafiafiaga ma tagata lauiloa, i agaifanua a viiga ma faaeaea, ma le agaifanua a le Initoneti ma ala o faasalalauga lea o taimi uma latou te feitaia’i i ai. O le a fesoasoani ia agaifanua malolosi faaleaiga i a tatou fanau ia ola i le lalolagi ae aua le avea “ma ni o le lalolagi” (Ioane 15:19). Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “O le tiute o matua o le aoao o a latou fanau i nei mataupu faavae faaola o le talalelei a Iesu Keriso, ina ia latou iloa le pogai e tatau ai ona latou papatiso ma ia mafai ona latou musuia i o latou loto se manao e faaauau pea ona tausi poloaiga a le Atua pe a uma ona papatisoina i latou, ina ia mafai ona latou toe foi atu i lona afioaga. Outou o o’u uso ma tuafafine lelei, tou te mananao i o outou aiga, o a outou fanau; tou te mananao ia faamauina i o outou tama ma tina na muamua atu ia te outou . . . ? Afai o lea, ia ua tatau ona e amata aoao atu i talaane o le moega pepe. E tatau ona e aoao atu e ala i faataitaiga faapea ma le faatonuga.” Iosefa Filitia Samita, i le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1948. 153.] Fai mai le folafolaga i le aiga: “O le tane ma le ava ua i ai se tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi ma a la fanau.‘O fanau o le tofi lea mai le Alii’ ( Salamo 127:3). Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia faaletino ma le faaleagaga, ma ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaa’i, ia tausia poloaiga a le Atua ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea latou te nonofo ai. . . . “. . . I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa.” [“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona ma le Ensign, Nov. 2010, 129.] Ou te talitonu e ala mai i le fuafuaga paia ua faamamafaina mai ai le tiute faaletina o le faafaileleina ma le aoaoina o le augatupulaga o loo sosoo mai. Ae e matagofie tele le vaaia o tane ma ava o e ua galulue faatasi i se faiga faapaaga moni lea latou te miloa faatasi ai o latou faatosinaga ma fesootaiga lelei e uiga i a latou fanau ma i a latou fanau. O le osofaiga a le amioleaga e faasagatau mai ia tatou fanau ua sili atu le poto ma lē ma nai lo se isi lava taimi. O le fausia o se agaifanua malolosi faaleaiga e faaopoopo ai se isi faavae o le puipuiga mo a tatou fanau, e talitali ai i latou mai faatosinaga a le lalolagi. Ia faamanuia le Atua ia te outou tina ma tama lelei o Siona. Ua Ia tuuina atu i la outou tausiga ia Ana fanau e faavavau. I le avea ai ma ni matua tatou te faipaaga, ma aufaatasi foi ma le Atua, i le faataunuuina o Lana galuega ma mamalu i Lana fanau. O lo tatou tiute paia o le fai o le mea silisili tatou te mafaia. Ou te molimau atu ai i nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene. 229 AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA O a tulaga faatonuina a le Ekalesia e faatatau i tafaoga faamasani? Ua tuuina mai ia i tatou e perofeta o aso e gata ai ni tulaga faatonuina e uiga i tafaoga faamasani e puipuia ai i tatou mai lamatiaga faaleagaga ma fesoasoani ia i tatou e saunia ina ia i ai se aso o le a maua ai se soa agavaa e faavavau. O nei tulaga faatonuina e aofia ai le aua nei tafao faamasani ao lei atoa le 16 tausaga, aloese mai le tafafao soo ma le tagata lava e tasi, ma ia na o i latou e maualuga o latou tulaga faatonuina o le ola mama e te tafao faamasani i ai. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni faataitaiga ua e vaaia ua aoaoina ai oe i le taua o le usiusitai i tulaga faatonuina a le Alii e uiga i tafaoga faamasani? O a ni aafiaga ma ni manatu ua mamanu ai manatu o alii talavou e uiga i tafaoga faamasani? O a ni faamalosiga o loo latou lagonaina? O a ni mea e tatau ona latou iloa ina ia mafai ona tumau faamaoni ai i tulaga faatonuina a le Alii? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 230 Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O a ni mea e te manatu e sili atu ona faatatau i alii talavou a o amata ona latou fegalegaleai ma tamaitai talavou Teuteronome 7:3–4 (Aua le faaipoipo i fafo atu o le feagaiga) Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33 (Faataitai le amio mama ma le paia i luma o le Alii) “Tafaoga Faamasani,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 4–5 Gordon B. Hinckley, “Ola Agavaa Mo Le Teine Aupito Lalelei O Le a e Faaipoipo I Ai i se Aso,” Liahona, Iulai 1998, 57–64 Vitio: “O Se Tausaga Fou 2010: Faamasaniga” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou taitoatasi e ta’u atu se upu se tasi e faamatala ai le lesona o le vaiaso ua te’a. Fesili atu i alii talavou pe latou te mananao e faasoa atu se aafiaga na latou maua i le vaiaso ua te’a e faatatau i le lesona. • Fai atu i alii talavou e lisi i luga o le laupapa mea ua latou iloa e uiga i tulaga faatonuina a le Alii e uiga i tafaoga faamasani. Faaopoopo atu i le latou lisi a o latou aoao atili e uiga i nei tulaga faatonuina i le faagasologa o le lesona. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i tulaga faatonuina a le Ekalesia e uiga i tafaoga faamasani. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou e faaaoga le vaega “Tafaoga Faamasani” i le Mo le Malosi o le Autalavou e tali ai fesili e pei o le “O a tulaga faatonuina a le Alii e faatatau i tafaoga faamasani?” “Aisea e taua ai ona e mulimuli i nei tulaga faatonuina?” ma le “E faapefea ona faia e e ua umia le Perisitua Arona ia tamaitai talavou, e aofia ai i latou latou te tafafao faamasani?” Fai atu i alii talavou pe faapefea ona latou faamalamalama atu i isi le mafuaaga latou te mulimuli ai i nei tulaga faatonuina. • Fai atu i alii talavou e faalogo mo ma talanoa e uiga i fautuaga latou te fiafia i ai a o latou faalogologo pe faitau i le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley “Ola Agavaa Mo Le Teine Aupito Lalelei o le a E Faaipoipo I Ai i se Aso.” O le a se mea o aoao mai e Peresitene Hinckley e uiga i filifiliga e fai e alii talavou pe a latou tafafao faamasani? Fai atu ia i latou e tusi i lalo ni uiga latou te mananao ia i ai i o latou toalua i le lumanai, ma filifilia ia le itiiti ma le tasi se uiga mai le lisi e mafai ona latou faaleleia atili ia avea ai ma ituaiga soa o loo latou faamoemoe i ai. E mafai faapefea e o latou aafiaga i le taimi nei i tafaoga faamasani ona faatosina ai le ituaiga tagata o le a iu ina latou faaipoipo i ai? Motugaafa faafaiaoga “Fesili atu ia i latou o loo e faiaoga ai po o le a sa latou tala e fai pe afai ua manao se tasi e fia iloa po o a mea na latou aoaoina mai le lesona” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 101). • Faaali vaega o le “Tausaga Fou 2010: Tafaoga Faamasani,” ma taofi le vitio ae faailoa tulaga faatonuina o tafaoga faamasani o loo ta’u mai e tagata i le vitio. Fai atu i alii talavou e toe iloilo le “Tafaoga Faamasani” o loo i le Mo le Malosi o le Autalavou ma vaavaai mo tulaga faatonuina faaopoopo sa le’i faailoaina mai i le vitio. Fai atu ia i latou e faasoa atu mea o le a latou faia e tausi ai tulaga faatonuina a le Alii e uiga i tafaoga faamasani. • Fai atu i tagata o le korama e toe iloilo le vaega “Tafaoga Faamasani” i le Mo le Malosi o le Autalavou ma tusi 231 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa silafia e le Faaola i latou sa Ia aoaoina ma tagata e mafai ona avea ai i latou. Sa Ia maua ni auala tulaga ese e fesoasoani ai ia latou aoao ma tutupuae ai—auala sa na o i latou lava na faatatau i ai. A latou tautigā, e le’i fiu o Ia ia i latou ae sa faaauau pea ona ia alofa ma auauna atu ia i latou. Tatalo ina ia e iloa ma alofa i alii talavou e te aoaoina ina ia mafai ona e iloa mea latou te manaomia a o e aoaoina i latou e uiga i le sauniuni mo le ma le mauaina o se soa e faavavau. 232 i lalo soo sa latou fesili e i ai e uiga i tafaoga faamasani. Valaaulia se vaega o alii ma tamaitai talavou e matutua atu e tali a latou fesili ma talanoa i tulaga faatonuina o tafaoga faamasani. Ia uunaia tagata o le vaega ia aofia ai faataitaiga o auala na latou ola ai i tulaga faatonuina a o latou tafafao faamasani, e pei o le faiga faalelei o lavalava, filifilia o gaoioiga talafeagai, ma le tafafao faamasani ia i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i tulaga faatonuina a le Ekalesia e uiga i tafaoga faamasani? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Uunaia tagata o le korama e faatu se sini ia usitai i tulaga faatonuina a le Alii e uiga i tafaoga faamasani. • Tuu atu lana molimau i faamanuiaga e oo mai mai le usiusitai i tulaga faatonuina a le Alii e uiga i tafaoga faamasani. AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA E mafai faapefea ona ou saunia nei e avea ma se tane ma se tamā amiotonu? “I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). E mafai ona tatou saunia mo nei matafaioi e ala i le faataunuuina ma le faamaoni o o tatou tiute faaleperisitua, aoao i auala e maua ai faaaliga patino, alolofa ma auauna atu i o tatou aiga i le taimi nei, mauaina o se aoaoga, ma aoao auala e faigaluega ai. Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona avea lau auaunaga faaleperisitua a o avea oe ma se alii talavou e saunia ai oe e avea ma se tane ma se tama amiotonu? O a ni isi mea sa e faia e sauniuni ai? O a nisi o mea e te moomoo sa e faia? O a ni aafiaga e mafai ona maua e alii talavou i le taimi nei e mafai ona fesoasoani ia i latou e sauniuni ai e avea o ni tane ma ni tama amiotonu? O le a faapefea ona faamanuiaina o latou aiga i le lumanai i a latou sauniuniga? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a sili atu le anoa i alii talavou e te aoaoina? Aperaamo 1:1–4, 18–19 (Ua vaai Aperaamo i faamanuiaga e mafai ona maua e ia ma ana fanau e ala i le i ai o le perisitua i lona olaga) 1 Nifae 2:1–3 (Ua maua e Liae faaaliga mai le Alii mo le saogalemu o lona aiga) 1 Nifae 16:14–32 (Ua fesoasoani ma faaali atu e Nifae le faaaloalo i lona aiga ina ua latou fiaaai i le vao) MF&F 42:22 (E tatau i se tane ona faamaoni i lana avā) MF&F 58:26–28; 107:99–100 (O mau o loo faamatala ai le taua o le galue) Robert D. Hales, “Ia Avea ma E Tuuina Atu ma le Faautauta Mea e Manaomia Faaletino ma le Faaleagaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 7–10 D. Todd Christofferson, “Uso e, O Loo I Ai se Tatou Galuega e Fai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 47–50 “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129. Vitio: “O Se Galuega o loo Faagasolo”; “E Mafai e Tama ona Faaaoga o Latou Perisitua e Faamanuia Ai o Latou Aiga” L. Whitney Clayton, “Faaipoipoga: Matau ma Aoao,” Ensign po o le Liahona, Me 2013 Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 233 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i tagata o le korama e fefaasoaai taitoalua i se mea latou te manatua mai le lesona o le vaiaso ua te’a. • Valaaulia ia uso o le korama e faitau le Aperaamo 1:1–2 ma tusi ni a latou lava faauigaga o nei mau, e faamatala ai ia ituaiga tane ma tama e fia avea ai i latou. Valaaulia i latou e faasoa mai ni mea sa latou tusia pe afai latou te mananao e fai. Uunaia i latou e faaopoopo i a latou faamatalaga i le faagasologa o le lesona. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ia tuuina atu ni fesili e moomia ai ona sailia e tagata o loo aoaoina ia ni tali i totonu o tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta o aso e gata ai” (Aoao Atu, E Leai Se Valaauga e Sili Ai [1999], 64). 234 O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama e malamalama ai i auala e avea ai ma tane ma tamā amiotonu. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e faitau le parakalafa lona fitu o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (pe matamata le vitio “E Faaaoga e Tama le Perisitua e Faamanuia ai o Latou Aiga”) ma tagai po o a ni o latou tiutetauave o le a i ai pe avea i latou ma ni tane ma ni tama. Vaevae le korama i ni vaega toalaiti, ma fai atu i vaega taitasi e mafaufau i ni auala e mafai ai ona latou sauniuni i le taimi nei mo se tasi o nei tiutetauave. Fai atu i se tagata e toatasi mai vaega taitasi e faasoa mai i le korama mea sa talanoaina e lana vaega. • Faitau faatasi o se korama, le 1 Nifae 2:1–3, lea ua maua ai e Liae se faaaliga e sosola ese mai le amioleaga o Ierusalema. O le a se mea ua aoao mai e alii talavou i le faataitaiga a Liae e uiga i le avea ma se tamā amiotonu? O a ni mea e mafai ona latou faia i le taimi nei e atinae ai uiga na i ai ia Liae? Fai atu i alii talavou e faitau le 1 Nifae 16:14–32 ma vaai pe na faapefea ona fai e Nifae lona aiga. Na mafai faapefea ona fesoasoani lenei mea e tapena ai Nifae mo ona matafaioi o se tane ma se tamā? Fai atu i alii talavou po o a ni mea o latou faia i o latou aiga i le taimi nei e saunia ai e avea ma ni tane ma ni tamā. • Fai atu i alii talavou e faitau parakalafa muamua e valu o le tautalaga Elder D. Todd Christofferson “Uso e, o loo iai sa Tatou Galuega e Fai.” O a ni faataitaiga ua vaaia e alii talavou e uiga i manatu fesuisuiai o le lalolagi e uiga i alii? E mafai faapefea ona fesoasoani le faataunuuina o o tatou tiute o le Perisitua Arona ia i tatou e tetee atu ai i nei faatosinaga? O a ni mea e mafai ona tatou faia e avea ai ma ituaiga alii e mafai ona faatuatuaina e o tatou aiga i le lumanai? • Tofi ia alii talavou taitasi e faitau se parakalafa mai le “Galue ma le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava” po o le “Aoga” i le Mo le Malosi o le Autalavou, pe faaali le vitio “A Work in Progress.” O a ni mea ua aoao mai e alii talavou mai nei punaoa e mafai ona fesoasoani ia i latou ia avea ma ni tane ma ni tamā faamanuiaina? • Tofi alii talavou taitasi ia tofu ma se vaega e tasi e faitau o mataupu faavae e lima e faatatau i faaipoipoga malolosi lea na faamatala mai e Elder L. Whitney Clayton i lana saunoga “Faaipoipoga: Matau ma Aoao.” O a faataitaiga o nei mataupu faavae na vaaia e alii talavou? O a nisi mea na latou matauina i ni ulugalii malolosi latou te mananao e faataitaia? O a ni mea o lagona e alii talavou e mafai ona latou faia ina ia ola ai i nei mataupu faavae i le taimi nei? Aoao atu i le ala a le Faaola Sa alofaina, tatalo, ma faaauau pea ona auauna atu le Faaola i Ona soo. Sa Ia silafia mea latou te fiafia i ai, faamoemoega, manaoga, ma mea na tutupu i o latou olaga. O a ni mea ua e iloa e uiga i alii talavou o loo e auauna i ai? O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ia i latou ia avea ma ni tane ma ni tamā amiotonu i le lumanai? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i auala e saunia ai mo o latou matafaioi i le lumanai o ni tane ma ni tamā? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia tagata o le korama e fai se mea e faamalolosia ai o latou aiga. • Faasoa atu ni sini ua ia faatutuina e saunia ai e avea o se tane ma se tama amiotonu. 235 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia D. Todd Christofferson, “Uso e, O Loo I Ai Se Tatou Galuega e Fai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 47–50 Uso e, ua tele mea ua ta’u mai ma sa tusia i tausaga e lei leva atu e uiga i luitau o alii ma tama. O ni nai faataitaiga o ulutala o tusi, mo se faataitaiga, e aofia ai le Aisea E Le O Toe I Ai ai ni Alii Lelei o Totoe, O Le Tafiesea o Alii, O Le Mutaaga o Alii, Aisea e Toilalo ai Tama, ma le Ia Faatamatane. O le mea e mataina ai, o le tele o nei tusi e foliga mai sa tusiaina e tamaitai. I soo se tulaga lava, o se autu taatele i nei iloiloga e faapea i le tele o atunuu i aso nei o loo maua ai e alii ni savali fenumiai ma feteenai e uiga i a latou matafaioi ma le taua i malo. . . . I lo latou naunautai e siitia ia avanoa mo tamaitai, o se mea tatou te viia, o loo i ai i latou e faamaasiasia alii ma o latou sao. E foliga mai latou te mafaufau i le olaga o se tauvaga i le va o alii ma tamaitai—lea e tatau ai i se tasi ona puleaina le isi, ma o le taimi nei o le taimi o tamaitai. O nisi e finau mai o se galuega o se mea aupito taua lea ma o le faaipoipoga ma fanau e tatau ona fai i ai se filifiliga pe leai—o le mea lea, aisea tatou te manaomia ai alii? I le tele o ata tifaga a Hollywood, ata o le TV ma keipo, e oo lava i faasalalauga faapisinisi, ua faaalia ai lava alii o ni tagata e leai ni tomai, e moto le tofā, po o ni tagata manatu faapito. O lenei aganuu o alii toilalopopo o loo i ai se aafiaga faataumaoi. . . . Ua taliaina e nisi alii ma alii talavou ni savali le lelei e fai ma se ‘alofaga e aloese ai mai tiutetauave ma lē tuputupu ae ai lava. . . . Uso e, e le mafai ona tatou oo i lenei tulaga. I le avea ai ma alii o le perisitua, ua ia i tatou se matafaioi 236 taua e faia i le malo, i le aiga, ma i le Ekalesia. Ae e tatau ona avea i tatou ma alii e mafai ona faatuatuaina e tamaitai, e mafai ona faatuatuaina e fanau, ma e mafai ona faatuatuaina e le Atua. I le Ekalesia ma le malo o le Atua i nei aso e gata ai, e le mafai ona i ai ia i tatou ni tama ma ni alii e tautevateva. E le mafai ona ia i tatou ni alii talavou e leai se amio pulea ma ola e tau lava ina ia faafiafiaina. E le mafai ona ia i tatou ni alii talavou matutua e le iloa po o le a le mea e fai i lona olaga, o ē e le manatu mamafa i le faia o ni aiga ma faia se saofaga moni lava i lenei lalolagi. E le mafai ona ia i tatou ni tane ma ni tamā e toilalo e tuuina atu le taitaiga faaleagaga i le aiga. E le mafai ona ia i tatou ni ē o umiaina ma faaaogaina le Perisitua Paia, e tusa ma le Faatulagaga a le Alo o le Atua, e faamaumau lo latou malosi i ponokalafi pe faaalu o latou olaga i luga o Initoneti (o le mea moni lava, ua avea ma o le lalolagi, ae ua le o i totonu o le lalolagi). Uso e, o loo i ai se tatou galuega e fai. Alii talavou, e manaomia ona outou lelei i le a’oga ona faaauau ai lea o a outou a’oga pe a uma aoga maualuluga. O nisi o outou o le a mananao e faaauau suesuega i iunivesite ma ni galuega i pisinisi, faatoaga, malo, po o isi matata. O nisi o le a lelei atu i le tusiata, musika, po o le faiaoga. O isi o le a filifilia se galuega faamiliteli pe aoao foi se tomai faalematata. I le aluga o tausaga, sa i ai ni alii vane mamanu sa galulue i ni galuega faatino toe faafou ma faaleleia i lo’u fale, ma sa ou faamemelo i le tomai o nei alii ma lo latou gafatiaina o galuega mamafa. Po o le a lava le matata e te filifilia, e taua le lava o lou tomai i na matata ina ia mafai ai ona e tausia se aiga ma faia se saofaga mo le lelei i lou nuu ma lou atunuu. AOKUSO: FAAIPOIPOGA MA LE AIGA E faapefea ona faaatoatoa e matafaioi a alii ma tamaitai ia le tasi ma le isi i totonu o aiga? I le fuafuaga paia, ua tuuina mai ai e le Tama Faalelagi i alii ma tamaitai ni tiutetauave eseese e fesoasoani ia i latou i le faataunuuina o matafaioi faifaatasi o se tane ma se ava. “E tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni faataitaiga ua e vaaia o tina ma tama o e ua faaatoatoaina e le tasi le isi i o latou matafaioi? O a ni auala ua aafia ai lou aiga ona o se malamalamaaga e uiga i nei matafaioi e faavavau? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama i o latou matafaioi paia o ni tamā i le lumanai? O a ni mea e mafai ona latou faia i le taimi nei e tapena ai mo lenei matafaioi? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? MF&F 121:41–43 (Mataupu faavae e faaaoga ai ma le amiotonu le perisitua) Mose 3:21–24; 5:1–4 (Sa galulue faatasi Atamu ma Eva o se paaga tutusa) M. Russell Ballard, “O Matafaioi Paia o le Avea ma Matua,” Liahona, Mat. 2006, 10–17 D. Todd Christofferson, “O le Malosiaga Amiotonu o Tamaitai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign ma le Liahona, Nov. 2010, 129. Vitio: “Ia Tatou Faatamatane,”“O Tamaitai i o Tatou Olaga” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 237 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Faaali atu i tagata o le korama se mea faitino po o se ata ma fai atu ia i latou e faamatala pe faapefea ona fesootai ma le lesona o le vaiaso ua tea. • Aumai ni mea faitino se lua e faaaoga faatasi ia ausia ai se sini fai faatasi (e pei o se penitala ma se pepa po o se samala ma se fao). Fai atu i alii talavou e faamatala le eseesega o le va o mea faitino ma auala e faaaoga faatasi ai. Ia faamalamalama atu o alii ma tamaitai ua tuuina i ai ni tiutetauave eseese lea e paleni (pe “faaatoatoa”) ai e le tasi le isi ina ia faataunuu ai faamoemoega o le Atua. Fai atu i alii talavou e faamatala ni auala e faaatoatoa ai e alii ma tamaitai ia le tasi ma le isi. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E mafai e le Agaga Paia ona musuia se toatasi po o le sili atu foi o i latou o loo e aoaoina ina ia tuu atu ni o latou tomai o loo moomia ona faalogo i ai isi. Ia malamalama i musumusuga e te mauaina ina ia valaauina ni tagata patino. E te lagona foi lava le faagaeetia e talosagaina se tagata e le’i ofo mai e faailoa mai ona manatu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 66). O gaoioiga taitasi o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le ogatasi o matafaioi o alii ma tamaitai i aiga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tusi ulutala nei i luga o le laupapa: Tiutetauave o le Tama ma le Tiutetauave o le Tina. Fai atu i alii talavou e suesue le parakalafa lona fitu “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (tagai Tiute i le Atua, 107) ma fai se lisi o matafaioi ua faamoemoe le Alii e faataunuu e tamā ma tina (afai e tatau ai, fesoasoani i alii talavou e faamatala soo se upu e le masani ai). E faapefea ona faaatoatoa e matafaioi o le tina ma le tama ia le tasi ma le isi? O a ni uiga e sailia e alii e atinae e fesoasoani ia i latou e faataunuu o latou matafaioi? Valaaulia alii talavou e faasoa atu ni faataitaiga o ni taimi sa latou molimauina ai le faataunuuina o matafaioi faifaatasi a matua. • Valaaulia alii talavou e suesue i le Mose 5:1–12 ma lisi i luga o le laupapa mea uma na fai faatasi e Atamu ma Eva o se ulugalii (mo se ata, tagai 238 Gospel Art Book, 5). Fai atu i alii talavou e faaopoopo ni aitema faaopoopo i le lisi e uiga i ni auala e tatau ona galulue faatasi ai ia tane ma ava o ni paaga tutusa. • Faaali le vitio “O Tamaitai i o Tatou Olaga” po o le “Ia Tatou Faatamatane.” O a ni mea ua aoao mai e alii talavou mai le vitio e uiga i auala e faamanuiaina ai e tane a latou avā? Fai atu i alii talavou e mafaufau e uiga i le ituaiga tane latou te mananao e avea ai i se aso. O a ni mea e mafai ona latou faia i le taimi nei ia avea ai ma lena ituaiga tagata? • Faatasi ai ma le faatagaga a le epikopo, valaaulia se ulugalii ua faaipoipoina e asiasi atu i le fonotaga a le korama. Faitau faatasi le parakalafa lona fitu “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ma fai atu i alii talavou e faailoa atu tiutetauave o alii ma tamaitai i totonu o aiga. Fai atu i le ulugalii asiasi e talanoa e uiga i auala ua fesoasoani ai le tasi i le isi e faataunuu o laua matafaioi. Tuu atu i alii talavou e faailoa atu ni auala ua mulimuli ai le ulugalii i aoaoga i le folafolaga i le aiga. Mafaufau e faasoa atu auala ua fesoasoani ai le faaipoipoga ia te oe po o tagata o lou aiga ia avea ma ni tagata lelei atu. • Valaaulia alii talavou e lisiina uiga lea e fesoasoani i tamaitai e avea ma tina lelei poo e faafaileleina fanau. E faapefea e Satani ona taumafai e faavaivai le aafiaga o tamaitai? O ā mea e mafai e alii talavou ona fai e lagolagoina ma faamalosiauina le aafiaga o tamaitai amiotonu i le lalolagi? E faapefea e le aafiaga o tamaitai amiotonu ona taialaina alii talavou ao latou sauni ai e avea ma toalua ma tama? O se vaega o lenei talanoaga , ia faitauina e alii talavou vaega ua filifilia mai le lauga a Elder D. Todd Christofferson “O le Malosiaga Amiotonu o Tamaitai.” Vaavaai, mo ni faataitaiga,o parakalafa muamua e lua ma tali e tolu e faavaivaiina le malosiaga amiotonu o tamaitai. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i matafaioi faifaatasi a alii ma tamaitai i totonu o aiga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Aoao atu i le ala a le Faaola Sa alofaina, tatalo, ma faaauau pea ona auauna atu le Faaola i Ona soo. Sa Ia silafia mea latou te fiafia i ai, faamoemoega, manaoga, ma mea na tutupu i o latou olaga. O a ni mea ua e iloa e uiga i alii talavou o loo e auauna i ai? O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e fesoasoani ai ia i latou ia saunia e pulefaamalumalu ai, tuuina atu mea e manaomia mo, ma puipuia o latou aiga i le lumanai? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Fai atu i tagata o le korama e faafetai atu i o latou tina ma tama mo auala faapitoa ua faamanuiaina ai i latou ona o le faataunuuina e o latou matua o o latou matafaioi paia. • Fai atu i alii talavou e sue ni auala e fesoasoani ai e faataunuu o latou matafaioi i le lumanai o le pulefaamalumalu i, tuuina atu mea e faaaoga mo, ma puipuia o latou aiga. 239 Punaoa Filifilia 240 Fuaitau mai ia D. Todd Christofferson, “O Le Malosiaga Amiotonu o Tamaitai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 tamaitai, ma faaleo atu se fanoga i tamaitai ia atiina ae le mana amiotonu o i totonu o i latou. Mo se taimi umi lava, na faalagolago ai tagata i faatosinaga amiotonu o tamaitai. E ui e mautinoa lava e le na o le pau lea o faatosinaga amiotonu na faia i le lalolagi, o le faavae talafeagai sa tuuina atu e tamaitai ua faamaonia le tulaga ese o le aoga i le manuia o tagata uma. Masalo, ona o se tulaga aoao, e tele lava ina le talisapaiaina ai lenei sāo o tamaitai. Ou te fia faailoa atu le agaga faafetai mo faatosinaga a tamaitai lelei, faailoa atu nisi o filosofia ma faiga e tau faamata’uina ai le malosiaga ma le tulaga o E aumaia e tamaitai faatasi ma i latou i le lalolagi se uiga auaumama faapitoa, se meaalofa faalelagi lea latou te atamamai ai i le faaosofia o na uiga e pei o le faatuatua, lototele, malamalama i lagona o isi, ma faaleleiga atili o mafutaga ma aganuu. Ina ua ia viia le “faatuatua faamaoni” na ia maua ia Timoteo, na ta’ua ai e Paulo o lenei faatuatua “sa muai i ai ia Loi o le tina o lou tina, atoa ma Eunike lou tina” [2 Timoteo 1:5]. VAAIGA AOAO I LE IUNITE Setema: Poloaiga “Manatunatu i le tulaga manuia ma le fiafia o i latou o e e tausi i poloaiga a le Atua” (Mosaea 2:41). O otootoga o i lenei iunite o le a fesoasoani i alii talavou taitoatasi e aoao e uiga i faamanuiaga e oo mai mai le usitaia o poloaiga a le Tama Faalelagi. A o tausia e alii talavou poloaiga ma faaauau pea ona salamo, o le a latou faaali atu lo latou alolofa i le Alii ma tausia i latou lava ia saoloto mai faatosinaga faalelalolagi. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E mafai faapefea ona ou i ai i le lalolagi ae le ni o o le lalolagi? (Tiute i le Atua) E faapefea e mea ou te tautala ai ona aafia ai au ma i latou o loo siomia au? E mafai faapefea ona ou teteeina ponokalafi? Aisea tatou te anapopogi ai? Aisea ua poloaiina ai i tatou e tausia le paia o le aso Sapati? Aisea tatou te totogi ai sefuluai? Aisea e taua ai ona faamaoni? Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Ola Agavaa,” itulau 16–17, 40–41, 64–65 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 241 SETEMA: POLOAIGA Tiute i le Atua E mafai faapefea ona ou i ai i le lalolagi ae le ni o o le lalolagi? “I se tasi taimi na tele lava ona tutusa tulaga faatonuina o le Ekalesia ma tulaga faatonuina o malo, o lea ua i ai se vā tēle i lo tatou va, ma o loo faatupulaia pea lena va” (Thomas S. Monson, “Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 66). E finagalo le Alii ia tatou tumau faamaoni pea i Ana tulaga faatonuina ae aua le auai i le faia o mea leaga o le lalolagi. O le taimi lava foi lea, o loo faamoemoe o Ia ia avea i tatou ma faatosinaga lelei ia i latou e siomia i tatou. O a nisi o tulaga faatonuina i le lalolagi e le ogatasi ma tulaga faatonuina o le Ekalesia? O a ni faamanu- Saunia oe lava ia faaleagaga iaga ua oo mai ia te oe i le ola ai i tulaga faatonuina a le Alii? E mafai faapefea ona faatosina e le faatumauina o ou tulaga faatonuina i latou e siomia oe? “Ola Agavaa,” ”Faataunuuina o LouTiute i le Atua (2010), tiakono, 16–17; aoao, 40–41; ositaulaga, 64–65 O faapefea ona taumafai le lalolagi e faatosina le auala o loo manatu ai alii talavou i tulaga faatonuina a le Alii? E mafai faapefea ona faaauau e alii talavou ona lagolago tulaga faatonuina a le Ali pe afai o loo faaauau pea le atili faaleagaina o tulaga o le lalolagi? E mafai faapefea ona avea alii talavou ma se faatosinaga lelei ia i latou e siomia i latou? 2 Tupu 6:14–17 (Na iloa e auauna a Elisaia e le na o ia o i ai) Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagona o le a sili atu le aoga i alii talavou e te aoaoina? Kenese 39:1–20 (Tetee e Iosefa o Aikupito faatosinaga a le toalua o Potifara) Mataio 26:41; MF&F 10:5 (Leoleo ma tatalo ina ia e le ulu atu i se tofotofoga) Ioane 15:19; 1 Nifae 8:24–28 (O i latou o e mulimuli ia Keriso e masani ona ulagia ma itagia e le lalolagi) 1 Korinito 10:13 (O le a le faaosoosoina i tatou e sili atu nai lo mea tatou te gafatia) MF&F 3:6–8 (Afai e sili atu ona tatou faalagolago i le Atua nai lo o tagata, o le a Ia lagolagoina i tatou e tetee atu i le fili) MF&F 62:1 (Ua silafia e le Alii o tatou vaivaiga ma le auala e fesoasoani ai ia i tatou i taimi o faaosoosoga) MF&F 87:8 (Tutu i nofoaga paia) Dallin H. Oaks, “Leai Ni Atua Ese,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Robert D. Hales, “Tutu Malolosi i Nofoaiga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2013 Thomas S. Monson, “Ia Lototele e Tu Na o Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 60–67; tagai foi i le vitio “Ia Lototele e Tu Na o Oe” Vitio: “Ola Mafala i Mea o lo o Ola Ai” Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 243 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi i luga o se fasipepa se fuaiupu se tasi e otooto ai mea sa ia aoaoina mai le lesona o le vaiaso talu ai. Tuu atu i ni nai alii talavou e faitau leotele a latou otootoga. • Faaali atu i tagata o le korama se moli (po o se isi fualaauaina mata aava). Fai atu ia i latou e ta’u mai nisi o tulaga faatonuina o loo i le Mo le Malosi o le Autalavou. A o latou ta’uina Fuafuaga o le Tiute i le Atua Tuu atu se taimi i le faaiuga o le fonotaga a le korama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga i totonu o o latou tusi Tiute i le Atua pe o totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O nei fuafuaga e patino, ae e mafai e tagata o le korama ona fesoasoani i le tasi ma le isi e fatufatu ni manatu mo a latou fuafuaga. 244 mai, ia tusi na mea i luga o le moli. Tuu le moli i totonu o se koneteina vai (o le a opeopea). Aumai i fafo le moli mai le vai ona fofoe lea. Toe tuu i totonu o le vai, o le a magoto. Valaaulia alii talavou e faasoa atu se mea ua aoao atu e lenei mea ia i latou e uiga i le tausia o tulaga faatonuina a le Alii. Ia faasoa atu se faataitaiga faapitoa o le faamanuiaina o lou olaga ona o le tausia o se tulaga faatonuina. Aoao faatasi O le faamoemoega o le lesona lenei o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi ia malamalama i le auala e mafai ona ia i ai i le lalolagi ae le o ni o o le lalolagi, ma le auala e fesoasoani ai lenei mea ia te ia ia ola agavaa e faaaoga le perisitua. I le avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona fai ni fuafuaga ia latou tusi Tiute i le Atua ina ia suesue ma ola i tulaga faatonuina i le Mo Le Malosi o le Autalavou. A o le’i oo i le fonotaga a le korama, fai atu i alii talavou e o mai ma aumai a latou tusi Tiute i le Atua i le lotu, faatasi ma a latou kopi o le Mo le Malosi o le Autalavou. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a o latou faataunuuina a latou fuafuaga. • Fai atu i alii talavou e faitau ia mau o loo lisiina i le otootoga lenei (taitoatasi pe o se korama) ma talanoa i mea ua latou aoaoina e uiga i le faatoilaloina o faaosoosoga. E faapefea ona latou ola i tulaga faatonuina a le Alii pe a faaosooso i latou e le lalolagi e fai mea e ese mai pe taufaifai ia i latou mo le i ai o ni tulaga faatonuina maualuluga? O a ni o latou lagona ina ua latou ola i tulaga faatonuina o le Alii ma tetee atu i faaosoosoga? O a aafiaga e mafai ona latou faasoa mai? • Fesili atu i alii talavou pe na latou faalogo i le fuaitau “E tatau ona tatou i ai i le lalolagi ae le o ni e o le lalolagi.” O le a le uiga o lenei mea ia i latou? O a ni aafiaga e mafai ona latou faasoa mai e faatatau i lenei mataupu faavae? Valaaulia i latou e faasoa auala na iai le Faaola i le lalolagi ae le ni o le lalolagi o ia (mo nisi faataitaiga , tagai i le lauga a Elder Robert D. Hales “Tutu Malosi i Nofoaga Paia.” O a mea ua aoao mai e alii talavou i nei faataitaiga? • Fai atu i alii talavou e sue i le faasino mataupu o le Mo le Malosi o le Autalavou ma filifili se tulaga faatonuina se tasi pe sili atu latou te mananao e talanoaina. Fai atu i alii talavou taitasi e faaalu ni nai minute e suesue ai le tulaga faatonuina ua ia filifilia ma sauni e faasoa atu mea ua ia aoaoina. Fai atu i alii talavou taitasi e susue lana tusi Tiute i le Atua ma tusi i le vaega “Galue” ia lana fuafuaga e ola i lenei tulaga faatonuina (itulau 17, 41, po o le 65). Faamalosiau i alii talavou e fefaasoaai a latou fuafuaga ma isi, pe a talafeagai. Valaaulia alii talavou e o mai sauniuni i nai isi vaiaso o le a sosoo ai e faasoa atu po o a ni auala ua fesoasoani ai le mulimuli i a latou fuafuaga ia i latou ina ia “i ai i le lalolagi ae le o ni e o le lalolagi” (tagai Ioane 15:19). • Valaaulia alii talavou e faitau Esoto 20:3–6, ma fesili atu i ai pe faapefea ona faatatau nei mau ia i tatou i nei aso . Faitau le vaega 1 o le lauga a Elder Dallin H. Oak “Leai Ni Atua Ese ” o se korama. Mafaufau e aumaia i le vasega nai meafaitino e fai ma faailoga o mea faamuamua e ono lea e taua e Elder Oaks, ma fai atu i tagata o le korama e faafetaui meafaitino ma mea faamuamua. Ao faia le faafetauiga, talanoa auala e mafai ai e se tasi ona faatoilalo isi faamuamuaga nai lo le auaunaga i lo tatou Tama Faalelagi. E faapefea e lo tatou ave o le faamuamua i le Atua ona suia mea tatou te faamuamua i le olaga? • Fai atu i le korama e fai se lisi o poloaiga e ono faigata i alii talavou o le latou tupulaga ona tausi. Valaaulia alii talavou taitasi e filifili se aitema se tasi mai le lisi ma faaaoga tusitusiga paia, Mo le Malosi o le Autalavou, ma ana lava aafiaga e tuuina atu le fautuaga i le auala e faatoilalo ai faaosoosoga e le usitai ai i lenei poloaiga. Aoao atu i le ala a le Faaola Sa saunia o Ia lava e aoao atu e ala i le faaaluina o le taimi e tatalo ma anapogi ai na o Ia lava. I taimi na tuua ai na o Ia, sa Ia saili atu mo le taitaiga a Lona Tama Faalelagi. A o e sauni e aoao alii talavou, ia faaalu se taimi i le tatalo ma saili mo le taitaiga a le Tama Faalelagi ia iloa ai le auala e fesoasoani atu ai i alii talavou ia malamalama i faamanuiaga ia e oo mai i le ola i tulaga faatonuina a le Alii. • I le avea ai ma se korama, faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8, ma fesili atu i alii talavou pe latou te manatu o le a le uiga o le tutu i nofoaga paia. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i lenei fesili a o latou matamata i le vitio “Ola Mafala i Mea o lo o Ola Ai.” O a ni malamalamaga faaopoopo latou te maua mai i le tutu i nofoaga paia mai lenei vitio? Fesili atu i alii talavou po o a ni o latou lagona pe mafai ona latou faia o latou aiga, a latou aoga, po o o latou alalafaga o se nofoaga e sili atu ona paia. 245 Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le pogai, i le avea ai ma e umia le perisitua, e ao ai ona latou i ai i le lalolagi ae le o ni o o le lalolagi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau i le taua o le ola i tulaga faatonuina a le Alii. 246 • Ia faatautino alii talavou e faataunuu ia fuafuaga ua latou faia i le vaega o le “Ola Agavaa” o o latou tusi Tiute i le Atua. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Dallin H. Oaks, “Leai ni Atua Ese,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 O a nisi o mea o loo faamuamua e tagata o loo “auauna i ai” ua sili atu i lo le Atua—e oo lava i tagata faalelotu—i o tatou aso? Mafaufau i filifiliga nei, e tutusa uma lava i lo tatou lalolagi: •Tu ma aga faaleaganuu ma faaleaiga •Faasaoga faaupufai •Siitaga i galuega •Meatotino faalelalolagi •Sailiga o mea faafiafia •Pule, tautaua, ma le mamalu Afai e leai ma se tasi o nei faataitaiga e foliga mai e faatatau i soo se tasi o i tatou, masalo e mafai ona tatou fautuaina mai nisi o faataitaiga e faatatau ia i tatou. E sili atu le taua o le mataupu faavae nai lo faataitaiga a tagata taitoatasi. O le mataupu faavae e le o faapea mai ua i ai nisi mea ua tatou faamuamua. O le fesili o loo tuuina mai e le poloaiga lona lua o le “O le a se mea silisili o tatou faamuamuaina?” Pe o tatou auauna ea i mea ua faamuamua po o atua ese nai lo le Atua ua tatou tautino atu e tapuai i ai?Pe ua tatou faagaloina ea le Faaola o le na aoao mai afai tatou te alolofa ia te Ia, o le a tatou tausi i Ana poloaiga? (tagai Ioane 14:15). Afai o lea, o lona uiga ua sese mea ua tatou faamuamua ona ua leai so tatou popole mo le faaleagaga, faapea ai ma manaoga le taupulea ia ua taatele i lo tatou vaitaimi. 247 SETEMA: POLOAIGA E faapefea e mea ou te tautala ai ona aafia ai au ma i latou o loo siomia au? O le auala tatou te tautatala ai e atagia ai lo tatou malamalama i ituaiga tagata e i ai i tatou o ni fanau a le Atua. O la tatou gagana e mafai, a lē o le siitia ma faamalosiauina ai isi, pe e mafai foi ona faamanualia ma faatiga ai i isi. A tatou faaaogaina gagana faagaeetia, tatou te valaaulia le Agaga Paia e faatasi ma i tatou. Saunia oe lava ia faaleagaga E faapefa ona atagia i le gagana e te faaaogaina ia lou malamalamaaga po o ai oe? Na faapefea ona e faaaogaina ni upu e musuia ai, aoao atu ai, faamafanafana ai, ma talanoa ai? O le a se suiga o tulaga faatonuina a le lalolagi e uiga i gagana talafeagai i le aluga o lou olaga? Pe o le gagana o loo faaaoga e alii talavou e faagaeetia ma faamalosiau, pe e faatiga ma faamanualia ai isi? E mafai faapefea ona uunaia e alii talavou ia isi o loo siomia i latou e faaaoga le gagana e valaaulia ai le Agaga? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 248 O a ni mau ma tautalaga o le a fesoasoani i alii talavou ia lagona ai le taua o upu latou te faaaogaina e talanoa ai i isi? Faataoto 15:1–4; 16:24; 1 Timoteo 4:12; Iakopo 3:2–10; Alema 31:5; MF&F 108:7 (O a tatou upu e mafai ona i ai se aafiaga malosi i isi) Mataio 12:36; 15:11; Efeso 4:29–32; Mosaea 4:30 (E tatau ona tatou faaeteete i upu tatou e faaaogaina) Jeffrey R. Holland, “O Gagana a Agelu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 16–18 “Gagana,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 20–21 “Gagana Masoā,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 75 Vitio: “No Cussing Club,” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia ni alii talavou e faasoa atu se mea na faagaeetia ai i latou e uiga i le lesona o le vaiaso talu ai. • Tusi ia fasifuaitau nei i luga o le laupapa: Upu tatou te faitau i ai. Upu tatou te faalogo i ai. Upu tatou te tusia. Upu tatou te tautatala ai. Fai atu i alii talavou e faitau le Efeso 4:29–32 ma faamatala pe faapefea ona faatatau lenei fuaitau i fasifuaitau e fa o loo i luga o le laupapa. Fai atu i alii talavou e mafaufau loloto i fesili nei: O a ni ou lagona e uiga i le ituaiga gagana e te faitau, faalogo, ma faaaogaina? E faapefea ona valaaulia pe faalotovaivai e upu le taitaiga mai le Agaga Paia? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le taua o le faaaogaina o gagana lelei. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tusi i luga o le laupapa “Afai e mafai e se tagata ona pulea lona laulaufaiva, e mafai ona ia pulea ________.” Fai atu i alii talavou e sue le Iakopo 3:2–10 ma faatumu le avanoa. Ia tofi alii talavou taitasi e faitau se faaupuga faafaatusa se tasi o loo faaaogaina i le Iakopo (faagutu solofanua, fuaiupu e 2–3; vaa, fuaiupu e 4; afi e mu ai vao laau e tele, fuaiupu e 5–6; mea oona, fuaiupu e 7–8; puna vai mama, fuaiupu e 10–11). Valaaulia alii talavou e sauni e aoao atu le korama atoa i le mea ua aoao mai e a latou tala faafaatsua e uiga i le pulea o a latou faamatalaga. Fai atu ia i latou e faasoa atu mea e mafai ona latou faia e pulea ai a latou faamatalaga. • I nai aso e muamua atu, fai atu i alii talavou e aumai i le fonotaga a le korama a latou upusii musuia e sili ona fiafia i ai. Fai atu i alii talavou taitoatasi e faasoa atu lana upusii ma faamatala le aafiaga ua faia ai i lona olaga. Fai atu i le korama e sue ni faataitaiga i tusitusiga paia ua faaalia ai aafiaga malolosi ma lelei e mafai ona faia e a tatou upu i isi (mo se faataitaiga, Taitaiau Moronae ma le tagavai o le saolotoga [tagai Alema 46:11–22], o le Faaola ma le fafine sa molia i le mulilua [tagai Ioane 8:1–11], po o Apinati ma Alema [tagai Alema 5:9–12]). O a mea e aoao mai e nei faataitaiga i alii talavou e faatatau i le aafia o isi i le malosi o a latou upu? • Faaali le vitio “No Cussing Club,” ma vaai mo ni mafuaaga na foafoaina ai e MaKei lana kalapu, le auala na faatosinaina ai isi, ma uiga faaalia o tagata e uiga i ai. Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea na latou aoaoina mai le vitio. O a ni mea e mafai ona fai e alii talavou e faatosina ai isi e faaaoga gagana e valaaulia ai le Agaga o le Alii? • Totofi atu i alii talavou taitoatasi se fuaitau eseese o mau mai le seti muamua o mau o loo i le otootoga lenei. Fai atu ia i latou e tusi se ata po o se siata faigofie e faatusa i ai le savali mai le fuaitau. Tuu atu i ai e faaali atu lana ata, ma fai atu i isi tagata o le korama e mate mai po o le a le aoaoga o loo aoao mai ai e uiga i fesootaiga ma isi. Fai atu i alii talavou e faasoa atu ni aafiaga e faatatau i le savali a fuaitau o mau. Motugaafa faafaiaoga “Ao e sauni ma le agaga tatalo e aoao atu, e mafai ona taitaiina oe e faamamafa atu ni mataupu patino. E mafai ona e maua se malamalama i le auala sili e tuu atu ai ni manatu faapitoa. E mafai ona e maua ni faataitaiga, lesona faatino, ma ni tala musuia i gaoioiga faigofie o le olaga. Atonu e te lagonaina le faagaeetia ina ia valaaulia se tagata faapitoa e fesoasoani i le lesona. Atonu o le a toe faamanatu atu ia te oe se mea na e oo i ai lea e mafai ona e fetufaai atu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 49, 50). 249 Aoao atu i le ala a le Faaola I soo se tulaga lava, o le Faaola o loo avea ma se faataitaiga ma se faiaoga. Sa Ia aoaoina Ona soo i le tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i le auala sa Ia alofa atu ai ma auauna atu ai. Na ia aoaoina i latou pe faapefea ona aoao atu Lana talalelei i le ala na Ia aoao atu ai. A o e saunia e aoao atu, mafaufau i auala na fetalai ai le Alii ma auala e mafai ona tatou talanoa atu ai i se auala e siitia ma uunaia ai isi ma valaaulia ai le mafutaga a le Agaga Paia. • Tuu atu i alii talavou taitoatasi se vaega o le lauga a Elder Jeffrey R. Holland “O Gagana a Agelu,” ma fai atu ia te ia e faamamafa le savali autu mai lena vaega (aua le tuuina atu i alii talavou le autu o le lauga). Tuu atu i alii talavou taitasi e lisi i luga o le laupapa le mea sa ia faamamafaina ma faamatala pe aisea. Fai atu i tagata o le korama e fautua atu ni autu fuafuaina mo le lauga e faavae i savali autu sa latou faailoaina mai. Fai atu i ni nai alii talavou e faasoa atu i se taimi sa latou faia ai se faamatalaga sa faagaeetia ai se tasi tagata pe o se taimi foi na faagaeetia ai e se tasi i latou. • Fai atu i alii talavou e mafaufau loloto i se mea o le a latou faia e fesoasoani ai i se uo e masani ona faaaogaina gagana leaga. Fai atu ia i latou e vaavaai mo tali a o latou faitau i le “Gagana” i le Mo le Malosi o le Autalavou, ma fai atu ia i latou e faasoa atu o latou manatu. O le a sou manatu e faapefea ona fesoasoani le Faaola i se tagata ia faatoilaloina lenei ituaiga o amioga? Uunai alii talavou e faipaga ma fai se tala-faatino o le auala o le a latou fesoasoani ai i le tasi ma le isi e tuu le faaaogaina o gagana leaga. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faaaogaina o gagana mama, ma musuia? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau e uiga i le faaaogaina o gagana talafeagai e mafai ona siitia ma uunaia ai isi ma valaaulia ai le mafutaga a le Agaga Paia. 250 • Ia faatautino alii talavou ia faaaoga gagana e atagia ai lo latou valaauga paia o e o loo umia le Perisitua Arona. Punaoa Filifilia “Gagana,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 20–21 O le auala e te fesootai atu ai e tatau ona atagia atu ai lou ituaiga tagata i le avea ai o se atalii po o se afafine o le Atua. O se gagana mama ma atamai o se faamaoniga lea o se mafaufau atamai ma le lelei. O le gagana lelei e faagaeetia loto, faamalosiau, ma faamalo atu ai i isi e valaaulia ai le Agaga ia faatasi ma oe. O a tatou upu, e pei o a tatou amioga, e tatau ona faatumulia i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama. Filifili ni uo e faaaogaina le gagana lelei. Ia fesoasoani i isi ia faaleleia a latou gagana e ala i au faataitaiga. Ia naunau e savali ese ma le faaaloalo pe sui le mataupu [e talanoa ai] pe a faaaogaina e i latou o loo siomia oe se gagana le talafeagai. Ia tautala ma le agalelei ma le sa’o e uiga i isi. Filifili e aua le taufaaleaga ma faatiga i isi pe faamaasiasi, e tusa lava pe o ni tausuaga. Aloese mai soo se ituaiga faitatala, ma aloese mai le tautala ma le ita. Pe a faaosoosoina oe e fai atu ni upu malolosi pe faatiga, ia aua lava nei e faia. Ia faaaoga ma le migao i taimi uma le suafa o le Atua ma Iesu Keriso. O le faaaogaina sese o suafa o le Aiga Atua o se agasala lea. A e tatalo, ia ta’u lou Tama oi le Lagi i le gagana migao ma le faaaloalo. Na faaaoga e le Faaola na gagana faaaloalo i le Tatalo a le Alii (tagai i le Mataio 6:9–12). Aua nei faaaogaina le gagana palauvale, upu masoa, po o le le mafaufau po o ni taga foi, ma aua le faia ni tausuaga pe faamatala ni tala e uiga i amioga le mama. O nei mea e tiga ai le finagalo o le Atua ma isi. Ia manatua o nei tulaga faatonuina mo lou faaaogaina o gagana e faatatau i ituaiga o fesootaiga uma lava, e aofia ai le faia o feau tusitusia i se telefoni feaveai po o fesootaiga i luga o le Initoneti. Afai ua e atiina ae le mausa o le faaaogaina o le gagana e le ogatusa ma nei tulaga faatonuina—e pei o le palauvale, taufāifāi, faitala, po o le tautala atu ma le ita i isi—e mafai ona e sui. Tatalo mo se fesoasoani. Fai atu i lou aiga ma uo e lagolago oe i lou manao ia faaaoga le gagana lelei. 251 SETEMA: POLOAIGA E mafai faapefea ona ou teteeina ponokalafi? “O ponokalafi, ma ona eleelea matagā, ua lilofia ai le lalolagi e pei o se tai lofituina matautia. O se mea 'oona. Aua le matamata ai pe faitau ai. O le a faataumaoia ai oe pe afai e te faia. O le a aveesea ai mai ia te oe lou faaaloalo mo oe lava. O le a faoa ai lou sane po o le lagona talisapaia o mea matagofie o le olaga. O le a talepe ai oe ma toso i lalo oe i le lopala o mafaufauga leaga ma ono oo ai i faiga faatiapolo. Ia taumamao mai ai. Aloese mai ai e pei o le a e faia i se faama’i leaga, aua e faapena foi le faatama’i” (Gordon B. Hinckley, “O ni nai Mafaufauga e uiga i le Malumalu, Faatumauina o Tagata Liliu Mai, ma le Galuega Faafaifeautalai,” Liahona, Ian. 1998, 61). A o tatou “oofu i ofutau atoatoa mai le Atua” (tagai Efeso 6:11–17) ma faalagolago i le malosi o le Alii, e mafai ona tatou puipuia i tatou lava mai osofaiga a le fili e faatatau i amioga lelei ma tausisia pea le mama o o tatou mafaufauga ma amioga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni mea aoga ma le faagaeetia ua e faatumuina ai lou olaga e fesoasoani ai e tetee atu i ponokalafi? Ua faapefea ona faamanuiaina oe i le avea ai ma sē ua umia le perisitua ona o le teteeina o ponokalafi?i le avea ai ma se tane? i le avea ai ma se tama? O a ni itu e maua ai e au alii talavou ia ponokalafi? E mafai faapefea ona aafia ai o latou mana o le perisitua? O a ni faatosinaga aoga ma musuia e mafai ona e fautuaina atu e fesoasoani ai ia i latou e tetee ai i ponokalafi? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 252 Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. E mafai faapefea ona e uunaia alii talavou e tetee i ponokalafi? Kenese 39:7-21; Roma 12:21; 2 Timoteo 2:22; Alema 39:9; Moronae 10:30; MF&F 27:15–18; 121:45–46 (E tatau ona tatou faliu ese i le taimi lava lena mai le faaosoosoga i tuinanau ae ia faatumu o tatou mafaufau i mafaufauga mama) Isaia 1:18; Helamana 12:23; MF&F 58:42–43 (E mafai ona faamagaloina i tatou pe a tatou salamo) Mataio 5:27–28; Roma 6:12; Alema 39:9; MF&F 42:23 (O le tuinanau i se tamaitai o se agasala e ogaoga ona taunuuga) 1 Nifae 17:3; Mosaea 24:14; Alema 26:12 (O le a faamalosia i tatou e le Atua i a tatou taumafaiga e tausi poloaiga) Jeffrey R. Holland, “ Ia Le Toe Ulu Mai i Lou Agaga le Ita Mai ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 44–46; tagai foi i le vitio “Matau Au Laa” Quentin L. Cook, “ E Mafai Ea Ona Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 6–9 Teuteu Ou Manatu i le Mama(2006) “Tusi ma Ata Mataga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 189–90 Vitio: “Ia Vaavaai Atu I Ai” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi i luga o le laupapa se fuaitau mai le lesona o le vaiaso ua tuanai, ma fai atu i se alii talavou e faamatala le uiga o lena fuaitau ia te ia. • Faaali atu se fasiie pa’epa’e (e pei o se solosolo po o se totinilima) ma se koneteina laitiiti palapala. Ia talanoa ma alii talavou po o le a le mea e tupu pe a latou lolōina le fasiieie pa’epa’e i le palapala. O le fea o le a aafia ai, o le palapala po o le fasiie pa’epa’e? O le a le aafiaga o ponokalafi i o tatou mafaufau ma agaga? Ia talanoa i le upusii a Peresitene Hinckley o loo i le amataga o le lesona lenei. Aoao faatasi O gaoioiga taiasi o loo i lalo o le a fesoasoani i alii talavou ia iloa auala e tetee ai i ponokalafi. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: Motugaafa faafaiaoga • Faaali atu le vitio “I Vaavaai Atu I Ai,” ma tuu atu i alii talavou e ta’u atu ia te oe e taofi le vitio i taimi taitasi na ono mafai ai e Tavita ona faia se filifiliga e ese mai. O le a le mea na tupu i le Tupu o Tavita ina ua uma lenei aafiaga (tagai 2 Samuelu 11–12)? Na faapefea ona aafia ai lona aiga? Aisea ua matuai matautia ai le matamata i ponokalafi? Tuu atu i alii talavou e faitau le Kenese 39:7–21 ma vaavaai mo auala na tali atu ai Iosefa i se tulaga talitutusa faapena. Ia faatusatusa faapuupuu ia taunuuga o amioga a le Tupu o Tavita ma Iosefa. Aisea ua avea ai le matamata i ponokalafi o se agasala i le Atua? O a soani atu lea i isi e aoaoina le talalelei, ae le o le tuuina atu o ni lesona e maoae le matagofie. E aofia ai le tuuina atu o avanoa mo tagata o loo aoaoina e aoao ai e le tasi le isi” (O Le Aoao Atu: E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). ni talipupuni na faaaoga e alii talavou pe na faalogo na faaaoga e isi e fesoasoani e aloese ai i ponokalafi? O a ni gaoioiga po o ni manatu aoga e mafai ona latou faaaogaina e suitulaga i mafaufauga le talafeagai? • Fai atu i alii talavou pe aisea ua latou manatu ai o ponokalafi e leaga mo le agaga. Ia faitau faatasi o se korama le vaega e faatatau i ponokalafi i le Faamaoni i le Faatuatua. I le faaiuga o parakalafa taitasi, ia faaalu se taimi e talanoa ai i le taua o mea na faitauina. (Mo se faataitaiga, e mafai ona outou talanoaina ma alii talavou ia nofoaga po o tulaga eseese ia latou te ono fetaiai ai ma “O lou popolega sili lava e tatau ona i ai o le fesoa- 253 Aoao atu i le ala a le Faaola Na valaaulia e le Faaola Ona soo ina ia faatino le faatuatua ma ola i mea moni na Ia aoaoina atu. O Ana aoaoga uma sa Ia taulai atu ai i le fesoasoani i e mulimuli ia te Ia e ola i le talalelei ma o latou loto atoa. E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama i a latou feagaiga ma ola ai ma o latou loto atoa? FAAMATALAGA MO LE FAUFAUTUA: E toatele alii talavou o loo aafia i ponokalafi a le o ia lava pe e ala atu i se tagata o le aiga po o se uo. Aua nei talanoaina ni aafiaga e faatatau po o ni faailoaga e uiga i ponokalafi i le fonotaga a le korama. Atonu e mafai ona e fuafua e logo matua o le a e aoaoina lenei lesona ma valaaulia i latou ia faaauau le talanoaga i totonu o o latou aiga. Afai e i ai se alii talavou e manaomia le fesoasoani, valaaulia o ia e talanoa i ona matua po o le epikopo po o le peresitene o le paranesi. 254 ponokalafi. O a ni mea e mafai ona latou faia e malupuipuia ai mai ponokalafi? Fai atu ia i latou e fuafua po o le a se mea o le a latou faia pe a faafuasei ona latou tau i ai.) A uma le parakalafa lona tolu, ia talanoa i le mana o le Togiola ma le auala e auai ai le epikopo po o le peresitene o le paranesi i le faagasologa o le salamo. Valaaulia alii talavou e vaai le epikopo pe afai ua latou aafia i le matamataina o ponokalafi. • Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau e faapea, o loo latou faia se talanoaga ma o latou atalii i le lumanai e 12 tausaga le matua e uiga i le mafuaaga e matuai faataumaoia ai ponokalafi ma auala e tatau ona aloese ai. Tofi atu i alii talavou taitoatasi e faitau se parakalafa se tasi pe sili atu mai le lauga a Elder Jeffrey R. Holland “Ia Le Toe Ulu Mai i Lo’u Agaga Le Ita Mai ia te Au” (pe faaali le vitio “Watch Your Step”), ma vaavaai mo ni faamatalaga po o ni saunoaga e mafai ona fesoasoani ia te ia i lenei talanoaga. Fai atu ia i latou e faasoa mai ni mea na latou mauaina. E faapefea e o latou filifiliga e faatatau i ponokalafi i le taimi nei ona aafia ai lo latou fiafia i le lumanai pe a avea i latou o ni tane ma ni tama? • Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau faapea, sa i ai so latou avanoa e ta’u atu ai i se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i luitau o loo feagai ma le autalavou i aso nei e faatatau i ponokalafi. O a ni mea latou te ono ta’u atu ia te ia? Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o parakalafa e ono mai le lauga a Elder Quentin L. Cook “E Mafai Ea Ona Outou Lagonaina Nei?” e amata mai i le fasifuaitau “O feusuaiga le mama ma mafaufauga eleelea. ”Fai atu i le afa o le korama e vaavaai mo ma faasoa mai i le mea sa aoaoina e Elder Cook mai se alii talavou e 15 tausaga le matua, ae fai atu i le isi afa e vaavaai mo ma faasoa mai le fautuaga na tuuina mai e Elder Cook. O a ni mea e mafai ona fai e alii talavou e fesoasoani ai ia fai o latou fale ma “nofoaga o le sulufaiga” mai ponokalafi? • Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau o loo i ai se latou uo o loo tauivi ma ponokalafi. O le a se latou tala e fai atu ia te ia?Fai atu i alii talavou taitoatasi e faitau ni vaega o le vaega ua faaautuina “Sailia o le Malosi e Lafoai ai le Agasala” mai le tamaitusi Teuteu ou Manatu i le Mama e le Aunoa . O a ni mea o le a faasoa atu e alii talavou mai lenei vaega i le latou uo? O a nisi o mau e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo tauivi ma ponokalafi? (tagai, mo se faataitaiga, o mau o loo fautuaina mai i lenei otootoga). Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i auala e tetee ai i ponokalafi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu le mea o loo ia faia e aloese ai mai le tilotilo atu i mea e le talafeagai. • Uunaia isi tagata o le korama e fai se fuafuaga patino e aloese ma sola ese ai mai ponokalafi. • Fai atu i tagata o le korama e vaai le epikopo po o le peresitene o le paranesi pe afai o loo latou tauivi ma ponokalafi. 255 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Quentin L. Cook, “E Mafai Ea Ona Outou Lagonaina Nei?” Ensign po o Liahona, Nov. 2012, 6–9 O feusuaiga le mama ma mafaufauga eleelea e solia ai tulaga faatonuina na faavaeina e le Faaola.[Tagai Alema 39.] Sa lapataia i tatou i le amataga o lenei tisipenisione e faapea o feusuaiga le mama atonu o le a avea ma luitau aupito sili. [Tagai Ezra Taft Benson, “Faamamaina o Totonu o le Ipu,” Liahona, Iulai 1986, 4.] O ia amioga, a aunoa ma le salamo, o le a mafua ai se matelaina faaleagaga ma le leai o se tautinoga. O ata tifaga, TV, ma le Initoneti e tele lava ina faasalalau mai ai savali ma ata leaga. Sa ma i ai ma Peresitene Dieter F. Uchtdorf talu ai nei i se nuu i le vaomatua o Amasone ma matauina ai ni satelite i fale e oo lava i nisi o tamai fale faatauvaa. Sa ma fiafia i le maua ai o faamatalaga matagofie i lenei nofoaga maotua. Sa ma iloaina foi e toetoe lava a leai se nofoaga i lenei lalolagi e le o mafai ona aafia i ata faatuinanau, le mama, ma faaosofia ai feusuaiga. O le tasi lea o mafuaaga ua avea ai ponokalafi ma se mala i o tatou aso. Talu ai nei sa fai ai se ma talanoaga ‘anoa ma se alii 15 tausaga e umiaina le Perisitua Arona. Sa ia fesoasoani mai ia te au ia malamalama i le faigofie i lenei vaitau o Initoneti mo tagata talavou e toetoe lava a le mafaufauina le matamata i ata mataga ma ponokalafi. Sa ia faailoa mai e mo le tele o mataupu faavae o loo aoaoina e le Ekalesia, o loo i ai lava se faailoaga i malo i se tulaga aoao e faapea o le solia o nei mataupu faavae e mafai ona i ai ni aafiaga faataumaoi i le soifua maloloina ma le ola manuia. Sa ia ta’ua le ulaina o sikareti, faaaogaina o fualaau oona, ma le inuina o le ava malosi e tupulaga talavou. Ae sa ia matauina e le o i ai se faitioga leotele faapea po o se lapataiga iloga faalauaitele mai le malo e uiga i ponokalafi po o le ola le mama. 256 Ou uso e ma tuafafine pele, e sao lelei le auiliiliga a lenei alii talavou. O le a le tali?Ua autausagā o aoao mai pea perofeta ma aposetolo i le taua o faatinoga faalelotu i le aiga. Matua, e taua lou toaga e auai i sauniga ma polokalama a le Ekalesia faatasi ma lou aiga. Peitai, e le o toe lava lea e faataunuu ai lou tiute paia o le aoao o lau fanau ia ola i ni olaga mama ma amiotonu, ma savavali ma le sao i luma o le Alii. O le faasilasilaga a Peresitene Monson i lenei taeao, e taua le faataunuuina o lenei mea ma le faamaoni i totonu o le aiga aua o nofoaga ia o le sulufaiga lea o loo i ai le agalelei, faamagaloga, upumoni, ma le amiotonu. E tatau ona i ai i matua le lototele e faamama pe mata’ituina le faaaogaina o le Initoneti, televise, ata tifaga, ma musika. E tatau ona i ai i matua le lototele e fai atu ai leai, puipui le upumoni, ma tuu atu se molimau mamana. E manaomia ona iloa e lau fanau e i ai lou faatuatua i le Faaola, e te alofa i lou Tama Faalelagi, ma lagolagoina taitai o le Ekalesia. O le faatagata matua faaleagaga e tatau ona uluola i totonu o o tatou aiga. Ou te faamoemoe e leai se tasi o le a tuua lenei konafesi e aunoa ma se malamalama o faafitauli o le amio mama o o tatou aso e tatau ona talanoaina i totonu o le aiga. Epikopo, taitai perisitua ma ausilali e manaomia ona outou lagolagoina aiga ma ia mautinoa o loo aoaoina ia mataupu faavae faaleagaga. E mafai foi ona lagolagosua i ai ma faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi, aemaise lava i fanau a matua nofotoatasi. Sa fesiligia ma le naunautai e le alii talavou lea sa ou ta’ua pe silafia e Aposetolo po o le a le vave i le olaga e tatau ona amata puipuia ma aoao ai e tetee atu i ponokalafi ma mafaufauga eleelea. Faatasi ai ma le faamamafa na ia ta’ua e faapea, i nisi nofoaga e le faapea ua vave tele ona fai a o lei faauu le autalavou mai aoga tulagalua. Punaoa Filifilia O talavou na aafia i ata le mama a o itiiti lava ua matatau faapea ua latou le faaagavaaina i latou lava mo auaunaga faamisiona ma feagaiga paia. O se taunuuga, e mafai ona matua faaitiitia lava lo latou faatuatua. Ou te manao e faamautinoa atu ia te outou le autalavou, e pei ona aoao mai e Alema, e ala i le salamo e mafai ai ona e agavaa mo faamanuiaga uma o le lagi.[Tagai Alema 13:27–30; 41:11–15.] O le uiga atoa lena o le Togiola a le Faaola. Faamolemole talanoa i ou matua po o se faufautua faatuatuaina, ma fefautuaai foi ma lou epikopo. 257 SETEMA: POLOAIGA Aisea tatou te anapopogi ai? O le anapogi o le alu lea e aunoa ma se mea’ai ma se vaiinu i lou loto fuatiaifo mo se vaitaimi faatulagaina. O le anapogi faatasi ai ma le tatalo faamaoni e mafai ona fesoasoani e saunia oe lava faapea ma isi ina ia maua faamanuiaga a le Atua. O le anapogi e aofia ai foi le foai atu o se taulaga anapogi limafoai e fesoasoani ai ia i latou o e le tagolima. E ono talosagaina i latou e umia le Perisitua Arona e fesoasoani i le epikopo i le aoina o taulaga anapogi. Saunia oe lava ia faaleagaga O a nisi o mafuaaga sa e anapogi ai, ma o a foi taunuuga o lau anapogi? O a ni mea e te faia ia anoa ai le anapogi? Aisea e taua ai i alii talavou ona malamalama i le mataupu faavae o le anapogi? O le a le faafitauli sili e feagai ma alii talavou ina ia olioli ai i faamanuiaga uma o le anapogi? O a ni mau ma nisi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le anapogi ma ona faamanuiaga e maua mai ai? Eseta 4:10–17; Mataio 4:1–11; MF&F 59:12–14 (O le anapogi o se puna o le malosi faaleagaga) Alema 5:45–46; 17:1–3, 9; Helamana 3:35 (O le anapogi e fesoasoani e faa- Isaia 58:3–12; Mataio 6:16–18 (Ua faamalamalama mai e le Alii le anapogi sa’o, lea e aofia ai taulaga anapogi) L. Tom Perry, “Se a Ea La Oulua Feau?” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 84–87 Mataio 17:14–21 (Ua ta’u atu e Iesu Carl B. Pratt, “O Faamanuiaga o le Faataunuuina Sa’o o le Anapogi,” Ensign ma le Liahona, Nov. 2004, 47–49. i Ona soo o le anapogi ma le tatalo e tuuina atu ai le mana sili atu e faamalolo ai) Mosaea 27:18–24; Alema 6:6 (O le anapogi e mafai ona fesoasoani e faamanuia ai isi) malosia ai molimau) “Anapogi ma Taulaga Anapogi,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 20–22 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 258 O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e faasoa atu se mau latou te manatua mai le fonotaga a le korama i le vaiaso ua tuanai. • Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau e faapea, ua manao se uo e auai i se isi tapuaiga e iloa po o le a le uiga o le anapogi ae o le a foi le mafuaaga tatou te faia ai. O le a faapefea ona latou faamalamalamaina le mataupu faavae o le anapogi i a latou uo? Ia talanoa i le eseesega o le anapogi ma le na o le alu fiaai. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoaoani i alii talavou ia malamalama i le uiga o le anapogi. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tufa atu i alii talavou ni kopi o le “O Faamanuiaga o le (Faataunuuina] Sa’o o le Anapogi,” ma tuu atu ia latou faanumeraina ia parakalafa mai le 1 e oo i le 25. Vaevae le korama i ni vaega laiti. Tofi ni alii talavou e faitau i a latou vaega se tasi o seti parakalafa nei ma tali fesili e faatatau i ai (atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa): 1 e oo i le 6, O le a le uiga o le anapogi? O a ni ou lagona e uiga i le anapogi? 7 i le 8, O le a le faamoemoega o le anapogi? E faapefea ona fesoasoani le iloaina o lenei faamoemoega ia te oe?9 i le 13, O le a le faiā i le va o le tatalo ma le anapogi? 14 i le 25, O a faamanuiaga o le anapogi? O le a se taimi na e mauaina ai nei faamanuiaga? Fai atu i se alii talavou mai vaega taitasi e faasoa atu i le korama ia fesili a lana vaega ma o latou tali. • I le avea ai o se korama, fai se lisi o luitau masani e ono fetaiai ma alii talavou. Valaaulia alii talavou e faitau mau o loo faamatala mai ai faamanuiaga o le anapogi, e pei o na o loo lisiina i le otootoga lenei. Fai atu ia i latou e lisi i luga o le laupapa ia faamanuiaga mai se anapogi sa’o. E mafai faapefea ona fesoasoani nei faamanuiaga i alii talavou e faatoilalo ai luitau o le olaga? E mafai faapefea ona latou fesoasoani ia i latou i o latou matafaioi o e ua umia le perisitua? Ia molimau atu i faamanuiaga o le anapogi, ma valaaulia alii talavou ia faia foi faapea. • Fai atu i alii talavou e fai se siata e tolu koluma i luga o se fasipepa ma faaigoa koluma, “O Le A Se Mea E Tatau Ona Tatou Faia?” “O Le A Se Mea E Tatau Ona Tatou Aloese Mai le Faia? ma le “O A Faamanuiaga Ua Folafola Mai e le Atua? Fai atu ia i latou e tusi tali latou te maua e faatatau i le anapogi i le Isaia 58:3–12. (Afai e manaomia, ia faamalamalama atu o taulaga anapogi o se tasi lea o auala tatou te “tofitofi [a tatou] mea e ai i le ua fiaai,” ma e talia alii talavou Motugaafa faafaiaoga “Atonu … e i ai taimi e te le iloa ai le tali i se fesili. Afai e tupu mai lenei mea, e faigofie lava ona e faapea atu e te le iloa. Atonu e te manao e te fai atu o le a e taumafai e sailia le tali i le fesili. Pe e te manao foi e valaaulia tagata o loo aoaoina e sailia le tali, ma tuuina atu ia i latou se taimi i le isi lesona e lipoti mai ai po o le a se mea ua latou aoaoina” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). 259 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa saunia e le Faaola o Ia lava e aoao atu e ala i le faaaluina o le taimi e tatalo ma anapogi ai na o Ia lava. O le a se mea e mafai ona e faia e saunia ai oe lava e aoao alii talavou e uiga i le anapogi? FAAALIGA I LE FAIAOGA: O nisi o alii talavou atonu e i ai se tulaga tau gasegase e taofia ai i latou mai le anapogi. Ia fautua atu atonu o loo i ai ni isi o auala e maua ai faamanuiaga o le anapogi (mo se faataitaiga, e mafai lava ona latou foai atu se taulaga anapogi limafoai). e totogi taulaga anapogi.) Uunaia i latou e faasoa atu a latou tali ma faamanuiaga ua latou maua ona o le anapogi i le ala a le Alii. • Afai e fesoasoani alii talavou o la outou uarota i le epikopo i le aoina o taulaga anapogi (tagai Tiute i le Atua, 23), fuafua e tuu atu i le peresitene o le korama e taitaia se talanoaga i le auala e mafai ona latou faataunuu ai lenei tiute i se auala o le a fiafia ai le Alii. Mo se faataitaiga, e mafai ona talanoaina e le peresitene o le korama Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le uiga o le anapogi? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ni aafiaga sa ia maua a o ia anapogi. • Valaaulia tagata o le korama e faaaoga mea ua latou aoaoina i le asō i le isi taimi latou te anapopogi ai. 260 po o a mea e faaaoga i ai taulaga anapogi, po o a uiga faaalia o tagata o le korama a o latou faatinoina lenei tiute, ma po o a faamanuiaga mo le auauna atu i isi. Valaaulia se tasi o le au epikopo e faamalamalama atu i le korama auala e faaaoga ai taulaga anapogi e fesoasoani ai i e matitiva ma e le tagolima. Ia fuafua e fai se fetuunaiga mo tagata o le korama e aoao atu i se vasega Peraimeri e uiga i lo latou tiute faaleperisitua o le aoina o taulaga anapogi. • Valaaulia alii talavou e totogi taulaga anapogi. SETEMA: POLOAIGA Aisea ua poloaiina ai i tatou e tausia le paia o le aso Sapati? Ua tuuina mai e le Alii le aso Sapati mo lou manuia ma ua poloaiina oe e te tausia lona paia. O le faamamaluina o le aso Sapati o le a aumaia latalata atili ai i tatou i le Alii ma i o tatou aiga. O le a aumai ai ia i tatou se vaaiga e faavavau ma le malosi faaleagaga. O le Sapati foi e maua ai e i tatou le malologa mai a tatou galuega faaletino ma tapuai ai i le Alii. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni faamanuiaga ua e fiafia ai ona o lou tausia o le paia o le aso Sapati? E faapefea ona e iloa le mea e talafeagai ma le mea e le talafeagai i le Sapati? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaona o loo i lalo, ma filifili mea e sili atu ona aoga i alii talavou e aoao ai i latou e uiga i le aso Sapati. Aisea e taua ai le mala- Mareko 2:27 (O le Sapati ua faia mo le tagata) malama o alii talavou i le mafuaaga ua tatou maua ai se aso Sapati? E mafai faapefea ona e fesoasoani e totō i totonu o i latou se manao e faamamalu le Sapati? E mafai faapefea ona e fesoasoani i alii talavou e filifili mo i latou lava po o le fea gaoioiga e talafeagai mo le aso Sapati? Kenese 2:2 (Afuaga o le aso Sapati) Esoto 20:8–11 (Tausi le paia o le aso Sapati) MF&F 59:9–13 (O le faamamaluina o le Sapati e fesoasoani ia tatou tumau ai i le mama mai le lalolagi) Thomas S. Monson, “O R e Tolu o Filifiliga,” Ensign ma le Liahona, Nov. 2010, 67–70. Kevin S. Hamilton, “Pi'imau Pea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Marcos A. Aidukaitis, “O Le Olioli i le Faamamaluina o le Aso Sapati,” Liahona, Iuni 2012, 13–15 “Sapati,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 151–52 “Tausia o le Aso Sapati,” Mo le Malosi o le Autalavou (2011), 30–31 Vitio: “Na Ia Aoao le Alofa i Lona Talavou” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 261 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Faaali atu i alii talavou se ata po o se mea faitino mai le lesona o le vaiaso ua te’a, ma fai atu ia i latou e faamatala mai pe o le a lona faatatauga i mea sa latou aoaoina i le vaiaso ua te’a. • Fai atu i alii talavou pe na valaaulia i latou e se uo e fai se mea i le Aso Sa lea sa le talafeagai mo le Sapati. Na faapefea ona latou faamalamalama atu i a latou uo le pogai tatou te tausia ai le paia o le aso Sapati? Ia faasoa atu i le korama le parakalafa o loo i le amataga o le otootoga lenei mo nisi fautuaga i auala e faamalamalama atu ai i isi le taua o le Sapati. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “A e aoao mai tusitusiga paia, e tele lava ina fesoasoani i le au aoao le vaavaai mo se mea patino” ( O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 57). O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le faamoemoega o le aso Sapati. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Vaevae ia alii talavou ia tofu paga. Fai atu i se alii talavou mai soa taitasi e faitau le MF&F 59:9–15 ma lisi ia mea ua faatonuina i tatou e fai i le Sapati. Fai atu i le isi alii talavou e sue i fuaiupu e 16–19 mo faamanuiaga folafolaina pe a tatou tausia ia paia le aso Sapati. Fai atu ia i latou e faasoa atu i le tasi ma le isi mea latou e maua ma talanoa pe aisea e taua ai le faamamalu o le aso Sapati. Valaaulia le korama e talanoa pe aisea ua tuuina mai ai ia i tatou e le Alii le aso Sapati. Fai atu i alii talavou taitoatasi e mafaufau i se mea e mafai ona ia faia e mautinoa ai e ausia faamoemoega a le Alii mo le aso Sapati i lona lava olaga. • Fesili atu i alii talavou pe faapefea ona latou iloiloina o se gaoioiga e talafeagai mo le Sapati. Fai atu ia i latou e vaai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–13 ma i le Mo le 262 Malosi o le Autalavou (itulau 30–31) mo mataupu faavae e ono fesoasoani ia i latou, ma fai atu i ai e tusi mea latou te maua i luga o le laupapa. Fai atu i alii talavou taitasi e mafaufau i ana lava gaoioiga i le Aso Sa ma iloilo mo ia lava pe o ogatasi ma nei mataupu faavae. Ia uunaia alii talavou e fai se sini faapitoa ia fai soo se suiga latou te lagona e manaomia i mea latou te faia i le Sapati. • Faaali pe faatatau le tala e uiga i le tama o Elder Kevin S. Hamilton i parakalafa muamua e lua o lana lauga “Pi'imau Pea.” O a mea o aoaoina e alii talavou e uiga i le taua o le tausia o le Sapati mai le tala lenei? Tuu atu i alii talavou ni kopi o le parakalafa mai le lauga a Elder Hamilton lea e amataina i le fasi fuaitau “E tofu tatou ma filifiliga e tele e faia.” Fai atu ia i latou e faitau le parakalafa ma galulue faatasi i paga e fai se lisi o gaoioiga o le Sapati o le “lelei,” “lelei tele,” ma le “lelei silisili”. Valaaulia i latou e faasoa mai o latou manatu i le vasega. • Tusi ia upu aso fiafia ma le aso paia i luga o le laupapa. O a nisi o auala ua taumafai ai le lalolagi e liliu le Sapati mai se aso paia i se “aso fiafia”? Tuu atu i alii talavou ni kopi o le tala a Elder Marcos A. Aidukaitis o ana aga masani o le aso Sapati i le matafaga pe faaali le vitio “Na Ia Aoao le Alofa i Lona Talavou.”Fai atu ia i latou e vaavaai mo faamanuiaga e oo mai ona sa naunau tagata o loo i nei tala e tausi le paia o le aso Sapati. Valaaulia i latou e faasoa atu ni faataitaiga talitutusa mai o latou lava olaga. Valaaulia alii talavou e faasoa atu a latou molimau i le tausia ia paia o le aso Sapati. Aoao atu i le ala a le Faaola • A o e faitau i le “Sapati” i le Faamaoni i le Faatuatua, fai atu i alii talavou e faalogologo mo ni faataitaiga talafeagai o gaoioiga mo le Aso Sa. O le a le eseesega o le manatu o le lalolagi e uiga i gaoioiga o le Aso Sa mai le mea ua finagalo le Alii tatou te faia? Fai atu ia i latou e mafaufau i nisi o gaoioiga e ono saofaga i le pe aveesea ai le agaga o le Sapati. E faapefea ona latou iloa o mea o loo latou faia e tausia ai le paia o le Sapati pe leai foi? O anafea na latou lagonaina ai o mea sa latou faia sa le tusa lea ma le aso Sapati? Na valaaulia e le Faaola Ona soo ina ia faatino le faatuatua ma ola i mea moni na Ia aoaoina atu. Sa taulai atu o Ia i le fesoasoani atu i Ona soo ia ola i le talalelei ma o latou loto atoa. Molimau atu i faamanuiaga o le tausia o le aso Sapati ia paia, ma valaaulia alii talavou ia aoao mo i latou lava e ala i le faaaogaina o le faatuatua e faamamalu le aso Sapati. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i faamoemoega o le aso Sapati? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau i le taua o le tausia ia paia o le aso Sapati ma faamatala atu le auala ua lelei atu ai lona olaga ona o lona faia o lea mea. • Valaaulia tagata o le korama e faamalosia o latou aiga ma i latou e siomia i latou i le faia o se faataitaiga lelei o le tausia o le aso Sapati ia paia. 263 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O R e Tolu o Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 67–70 Ou te fia faamatala atu se faataitaiga o se tasi na vave faia sana faaiuga i lona olaga mo ana sini o le a i ai. Ou te talanoa e uiga ia Uso Clayton M. Christensen, o se tasi o le Ekalesia, o loo avea ma polofesa o le pulega o mea tau pisinisi i le Aoga Faapisinisi i le Iunivesite o Harvard. Ina ua 16 ona tausaga, sa tonu ia Uso Christensen,e i ai ma nisi mea, o le a le taalo lava i ni taaloga i le Aso Sa. I tausaga mulimuli ane, ina ua aoga o ia i le Iunivesite o Oxford i Egelani, sa taalo i le tulaga tutotonu i le au pasiketipolo. O le tausaga lena sa lei faiaina ai lava i le taamilosaga ma sao atu ai i le tulaga lea e tutusa ai Peretania ma le mea lea ua taua i le Iunaite Setete o le tauvaga pasiketipolo o le NCAA. Sa faigofie lava ona latou manumalo i a latou taaloga o le taamilosaga, ma oo atu ai i le suega siamupini a le to’afa. O iina na tilotilo ai Uso Christensen i le faasologa o taaloga, ma sa matua le fiafia o ia, ina ua vaai atu o le taaloga faaiu o le pasiketipolo e fai i le Aso Sa. Sa matua galulue malosi o ia ma le ‘au ina ia latou ausia le tulaga ua i ai, ma o ia foi o le tutotonu faaoso. Na alu o ia i le faiaoga o le ‘au ma faamatala atu i ai lana faafitauli. Sa leai se manatu alofa o lona faiaoga ma sa ia fai atu ia Uso Christensen ia taalo i le taaloga. Peitai, a o loma le taaloga faaiu, sa i ai se taaloga i luma mai. Paga lea, ua fati le tauau o le tutotonu faaleoleo, ma ua faateleina ai le uunaiga ia Uso Christensen e taalo i le taaloga faaiu. Na alu o ia i lona potu i le faletalimalo ma tootuli ai i lalo, ma fesili atu i lona Tama Faalelagi pe i ai se afaina, pau lava lea, pe a taalo i lena taaloga i le Aso Sa. Fai mai a ia, a’o lei uma lana tatalo, na ia maua le tali: “Clayton, aisea ua e fesili mai ai? Ua e iloa le tali.” 264 Na alu o ia i lona faiaoga, ma faamalie i ai o le a le taalo i le taaloga faaiu. Ona alu ai lea o ia i le lotu i le Aso Sa i le uarota iina, a o taaalo lana ‘au e aunoa ma ia. Sa ia tatalo ina ia manuia. Sa malo le au. O lena faaiuga taua, ma le faigata na faia i le silia ma le tolusefulu tausaga talu ai. Fai mai Uso Christensen, a o mavae atu aso, ua manatu lava o ia o se tasi lea o faaiuga e aupito sili ona taua ua ia faia. Semanu e faigofie lava le faapea atu, “E te iloa, i se tulaga lautele lava, o le tausia o le paia o le aso Sapati o le poloaiga sa’o, ae i o’u lava tulaga ta’uamiotonuina, e le afaina, na o le pau lava lea, ona oo foi lea i se isi taimi tulai mai se mea e matua manaomia lava ma taua, e sili atu foi ona faigofie ona toe laasia le tuaoi. O le lesona na ia aoaoina, e faigofie atu ona tausia poloaiga i le 100 pasene o taimi nai lo le 98 pasene o taimi.[Tagai Clayton M. Christensen, “Decisions for Which I’ve Been Grateful” (Brigham Young University–Idaho devotional, June 8, 2004), www.byui.edupresentations.] Fuaitau mai ia Kevin S. Hamilton, “Piimau Pea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 E manatua lelei e lou tama le aso tonu, e oo lava i le itula tonu na tuua ai e lona aiga—tama, tina, ma le fanau e toafa—le Ekalesia, e toatele na feoti e lei toe foi mai lava. Sa 13 ona tausaga, o se tiakono, ma i na aso sa auai aiga i le Aoga Sa i le taeao ae o le sauniga faamanatuga i le aoauli. I se aso matagofie o le tautotogo, ina ua toe foi atu [i le fale] mai sauniga tapuai o le taeao o le Aso Sa, ma faia se taumafataga faatasi a le aiga i le aoauli, na faliu atu lona tina i lona tama ma fai atu, “Ia, lau pele, o le a sou manatu e tatau ona tatou o i le sauniga faamanatuga i lenei aoauli pe tatau ona ave le aiga mo se tietiega i nuu i tua?” O le manatu sa i ai se filifiliga i le sauniga faamanatuga sa lei mafaufauina lava e lou tama, ae na latou Punaoa Filifilia nonofo sao i luga ma ona tei e toatolu ma gauai atu ma le totoa. Masalo o lena tietiega i le aoauli o le Aso Sa i nuu i tua o se gaoioiga fiafia faaleaiga, ae o lena filifiliga laitiiti na avea ma se amataga o se auala fou, lea na iu ai lava ina taitai ese ai lona aiga mai le Ekalesia mai lona saogalemu, puipuiga, ma faamanuiaga ma agai atu ai i se isi auala ese. . . . E tofu i tatou taitoatasi ma le tele o filifiliga e faia i le auala tatou te tausia ai le aso Sapati. O le a i ai lava nisi gaoioiga “lelei” e mafai ma e tatau ona ositaulagaina mo le filifiliga sili atu ona lelei o le auai i sauniga a le Ekalesia. O le mea moni o se tasi lea o auala o loo “olegia [ai] e le tiapolo o [tatou] agaga, ma taitai lemu ese atu ai i [tatou]” [2 Nifae 28:21]. Na te faaaogaina ni gaoioiga “lelei” e sui ai ni gaoioiga “lelei tele” po o ni gaoioiga “lelei silisili” [tagai Dallin H. Oaks, “Lelei, Lelei Tele, Lelei Silisili,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 104–8]. 265 SETEMA: POLOAIGA Aisea tatou te totogi ai sefuluai? O le totogiina o le sefuluai o se avanoa paia. A totogi a tatou sefuluai, ua tatou faaali atu le agaga faafetai i mea uma ua tuuina mai e le Atua ma toe faafoi atu ia te Ia se vaega o mea na tatou maua. O sefuluai e faaaoga e fau ai malumalu ma falelotu, faaliliu ma lolomi ai tusitusiga paia, fai ai le galuega faafaifeautalai ma talafaasolopito o aiga, ma atinae ai le malo o le Atua i luga o le fogaeleele i isi lava auala. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i faamanuiaga faaleagaga ma faaletino ua e maua mai le totogiina o lau sefuluai. O a ni aafiaga sa oo ia te oe e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? Aisea o le a taua ai i alii talavou le totogi o le sefuluai? E faapefea ona e aoao atu ia i latou le taua o le ola i le tulafono o le sefuluai? O a ni mau ma isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le mafuaaga tatou te totogi ai sefuluai? Malaki 3:8–10; 3 Nifae 24:8–10; MF&F 64:23 (Faamanuiaga folafolaina o le sefuluai) Carl B. Pratt, “O Faamanuiaga Silisili ona Taua a le Alii,” Ensign ma le Lia- MF&F 119 (Ua faailoa mai le tulafono o le sefuluai) “Sefuluai,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 155–57 David A. Bednar, “O Pupuni o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “Sefuluai ma Taulaga,” Mo le Malosi o le Autalavou (2011), 38–39 hona, Me 2011, 101–3 Henry B. Eyring, “O Faamanuiaga o le Sefuluai,” Liahona, Iuni 2011, 4–5 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 266 Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi i luga o le laupapa le fesili mai le autu o le lesona o le vaiaso ua tuanai, ma fesili atu pe mafai e se tasi o alii talavou ona tali le fesili e faaaoga ai mea sa ia aoaoina i le vaiaso ua mavae. • Tusi i luga o le laupapa, “Aisea e te totogia ai le sefuluai?” Fai atu i alii talavou e vaai faalemafaufau faapea, ua fesili atu ia i latou se uo mai se isi tapuaiga i le fesili lenei. O le a se latou tali i ai? Ia uunaia i latou e faasoa atu ni aafiaga sa latou maua po o latou aiga foi e faatatau i le sefuluai. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani ai i alii talavou ia malamalama i le tulafono o le sefuluai. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou e sue le Malaki 3:8–10 ma le MF&F 64:23 ma faasoa atu i folafolaga na faia i e totogi sefuluai. Fai atu i alii talavou e sue pe fia le mea ua faamoemoe le Alii tatou te totogi atu i sefuluai i le faitau lea o le MF&F 119 (faamalamalama atu o le “mea faaopoopo” o le tatou “tupe maua” i le tausaga). Tufa atu lisiti o sefuluai ma tuu atu i alii talavou e faamatala atu i le tasi ma le isi le auala e faaaoga ai. Ia faasoa atu auala ua faamanuiaina ai oe ona o le totogiina o le sefuluai. • Tusi ni koluma se tolu i luga o le laupapa ma ulutala nei: Faamanuiaga, Auala E Faaaoga Ai Tupe, ma le Uiga Faaalia. Vaevae le korama i ni vaega toalaiti, ma tofi atu i vaega taitasi se tasi o autu e fai i ai se suesuega i le Mo le Malosi o le Autalavou: “Sefuluai ma Taulaga.” Fai atu ia i latou e tusi mea ua latou maua i koluma talafeagai o loo i luga o le laupapa. Valaaulia ni isi o i latou e faasoa atu a latou molimau e uiga i le tulafono o le sefuluai. • Faitau, faaali, pe faamatala atu le tala e uiga i le tamamatua o Elder Pratt mai le “O Faamanuiaga Silisili ona Taua a le Alii.” Tufa atu kopi o le lauga i alii talavou, ma fai atu ia i latou e sue se tasi o lesona sa aoaoina mai e Elder Pratt mai lona tamamatua ma faasoa atu i le korama. Valaaulia alii talavou e faamatala e uiga i se taimi na faamanuaina ai i latou po o latou aiga ona o le totogiina o le sefuluai (pe faasoa atu sa oe lava aafiaga). Motugaafa faafaiaoga “Ia tali atu i tali sese i le faaaloalo ma le migao. Ia mautinoa o loo lagona pea e le tagata le fiafia e auai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 72). • Vaevae le korama i ni vaega se lua. Fai atu i le tasi vaega e faitau le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “O Faamanuiaga o le Sefuluai,” ma talosaga atu i le isi vaega e faitau parakalafa lua 2–13 o le lauga a Elder David A. Bednar “O Pupuni o le Lagi.” Fai atu ia i latou e faitau lauga, fai se lisi o faamanuiaga tatou te maua pe a totogi a tatou sefuluai, ona tusi lea o faamanuiaga i luga o le laupapa. Valaaulia alii talavou e faasoa atu ni faamanuiaga ua oo atu ia i latou ma o latou aiga mai le totogi o le sefuluai. Fesili atu ia i latou pe faapefea ona fesoasoani le ola i le tulafono o le sefuluai i a latou faaipoipoga ma aiga i le lumanai. 267 Aoao atu i le ala a le Faaola Na faatuatuaina e le Faaola Ona soo, saunia i latou, ma tuu atu ia i latou tiutetauave taua e aoao atu, faamanuia, ma auauna atu i isi. E mafai faapefea ona faaali atu lou faatuatuaina o alii talavou ma tuu atu ia i latou avanoa e aoao ai isi? 268 Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le mafuaaga tatou te totogi ai sefuluai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu pe aisea ua avea ai le totogi o le sefuluai ma se vaega taua o lona olaga. • Ia luiina tagata o le korama ia totogi e le aunoa ia sefuluai. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia David A. Bednar, “O Pupuni o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 O le tina o Sister Bednar o se tamaitai faamaoni ma o se tagata fatuaiga musuia. Mai le popofou o lana faaipoipoga, na ia tausia ai ma le faaeteete ni faamaumauga tautupe a le aiga. Mo le tele o tausaga na ia faamaumau maeaea ai ia tupe maua ma tupe faaalu a le aiga e faaaoga ai ni api tausi tusi faigofie lava. O faamatalaga na ia aoina i le aluga o tausaga sa atoatoa ma malamalama lelei. A o tamaitai talavou ia Sister Bednar, sa faaaoga e lona tina ia faamaumauga i api tausi tusi e faamamafa ai ni mataupu faavae autu o le ola faautauta ma le puleaiina o le aiga ma le faaeteete. I se tasi aso ao la iloiloina faatasi le tele o vaega o tupe faaalu, sa matauina ai e lona tina se mamanu mataina. O le totogi o asiasiga i fomai ma vailaau faafomai mo lo latou aiga na matua maualalo lava nai lo le mea na faamoemoeina. Sa ia faatatauina lenei mea na maua i le talalelei a Iesu Keriso ma faamalamalama atu i lana tama se upumoni mamana: a tatou ola i le tulafono o le sefuluai, e tele lava ina tatou mauaina faamanuiaga lemafaamatalaina ae taua, ae e le o mea ia tatou te faamoemoeina i taimi uma lava ma faigofie ona le amanaiaina. Sa lei mauaina e le aiga ni tupe faaopoopo faafuasei pe iloga i tupe maua a le aiga. Ae, na foai atu e se Tama Faalelagi alofa ni faamanuiaga faigofie i ni auala masani ma iloagofie. Sa manatua pea e Sister Bednar lenei lesona taua mai lona tina e uiga i le fesoasoani lea e sau ia i tatou e auala i pupuni o le lagi, e pei ona folafolaina e Malaki i le Feagaiga Tuai (tagai Malaki 3:10). E pei ona tatou aoao soo atu ma molimau atu e uiga i le tulafono o le sefuluai, tatou te faamamafa lava ia faamanuiaga faaletino tuusao, faagaeetia, ma faigofie ona iloaina ia tatou te mauaina. Ma e mautinoa lava o ia faamanuiaga o loo maua. Ae o nisi o ia faamanuiaga eseese tatou te maua pe a tatou usiusitai i lenei poloaiga e lemafaamatalaina ae taua. O ia faamanuiaga e faatoa mafai ona tatou iloatinoina pe afai tatou te gauai atu i ai ma mataala faaleagaga (tagai 1 Korinito 2:14). O le vaaiga o faamalama po o “pupuni” o le lagi o loo faaaoga e Malaki e matua aoga lava. E faataga e pupuni po o faamalama le malamalama faanatura ona ulufale atu i se fale. I se ala faapena, e faasalalau atu ai le malamalama ma le vaaiga faaleagaga e auala atu i faamalama po o pupuni o le lagi ma i o tatou olaga pe a tatou faamamaluina le tulafono o le sefuluai. Mo se faataitaiga, o se faamanuiaga lemafaamatalaina ae taua tatou te mauaina o le meaalofa faaleagaga o le loto faafetai lea e mafai ai ona tatou talisapaia mea ua tatou maua e faafetaiaia ai manaoga mo mea tatou te mananao i ai e lei mauaina. O se tagata e loto faafetai e faatumulia i le lotomalie. O se tagata e le loto faafetai e mafatia i le mativa o le eleele e le malie i vai ona o le matapeapea (tagai Luka 12:15). E manaomia ona tatou tatalo mo se fesoasoani e saili ai se galuega talafeagai. Peitai, e manaomia ni mata ma ni taliga o le faatuatua (tagai Eteru 12:19), e iloa ai meaalofa faaleagaga o le iloatino sili atu lea e mafai ona faamamanaina ai i tatou ia maua ni avanoa faigaluega lea e le amanaiaina e le toatele o isi tagata—po o le faamanuiaga o le faateleina o le naunautaiga patino e saili malosi ma faaumiumi atu mo se galuega nai lo isi tagata atonu o loo mafai pe naunau e fai. Atonu tatou te mananao ma faamoemoe e tuulima atu se galuega, ae o le faamanuiaga lea e sau ia i tatou e ala i pupuni o le lagi, atonu e sili atu le gafatia e faatino ai ma suia ai o tatou lava tulaga nai lo le faamoemoeina o o tatou tulaga ina ia suia e se tasi po o se isi mea. Atonu tatou te mananao ma le talafeagai ma galulue ina ia maua se siitaga o le totogi i a tatou galuega 269 Punaoa Filifilia ina ia maua ai mea e manaomia o le olaga. Peitai, e manaomia mata ma taliga o le faatuatua tatou te iloaina ai e i tatou lava se faateleina o le faaleagaga ma le gafatia faaletino (tagai Luka 2:52) ina ia tele atu mea e fai i sina tupe itiiti, se tomai ua faaleleia e faatulaga ai mea e faamuamua ma ola i se olaga faigofie, ma se tomai faaleleia e taulimaina ai ma 270 le faaeteete ia meatotino faitino ua uma ona tatou maua. Atonu tatou te mananao ma faamoemoeina se totogi telē atu, ae o le faamanuiaga e oo mai ia i tatou e ala i pupuni faalelagi atonu e tele atu lona gafatia e sui ai o tatou lava tulaga nai lo le faamoemoeina o o tatou tulaga ina ia suia e se tasi po o se isi mea. SETEMA: POLOAIGA Aisea e taua ai ona faamaoni? O le faamaoni o lona uiga o le filifili e le pepelo, gaoi, kopi, pe taufaasese i soo se mea lava. A tatou faamaoni, tatou te atinae le malosi o le uiga faaletagata lava ia, o le a faapea ona mafai ai ona tatou tuuina atu se auaunaga maoae i le Atua ma i isi. E faamanuiaina i tatou i le filemu o le mafaufau ma le faaaloalo o le tagata ia te ia lava, ma o le a faatuatuaina i tatou e le Alii ma isi. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a lou manatu o le a le uiga o le ia faamaoni i mea uma? Aisea e te manatu ai e taua ona faamaoni? Pe sa e aafia pe na aafia foi se tasi e te iloa i filifiliga faamaoni pe le faamaoni foi a nisi? O a ni tofotofoga o le faamaoni e feagai ma alii talavou i o latou olaga? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia latou malamalama o faamanuiaga e oo mai le faamaoni i tulaga uma? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia latou maua le lototele e fai ai filifiliga faamaoni? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau nei ma isi punaoa, filifili mea e sili ona faatatau i alii talavou e aoao ai i latou e uiga i le faamaoni. Salamo 101:7; Faataoto 12:22; 2 Korinito 4:2; Efeso 4:29; Alema 27:27; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13 (Ia faamaoni ma amio sa’o i mea uma) Robert C. Gay, “Se a Foi Se Mea e Avatu e le Tagata e Togiola A’i Lona Ola?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 34–36 Galuega 5:1–10 (E le mafai ona tatou pepelo i le Alii) Richard C. Edgley, “O Ni Solo Taele se Tolu ma se Nusipepa e 25-Sene,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 72–74. 2 Nifae 9:34; Alema 12:1–5 (O le le faamaoni o se agasala e ogaoga ona taunuuga) Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:21– 25 (O le aafiaga o Iosefa i le faamaoni a o feagai ai ma sauaga) Thomas S. Monson, “O Sauniuniga e Aumaia ai Faamanuiaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 64–65. “Faamaoni ma le Amiosa’o,” Mo le Malosi o le Autalavou (2011), 19 “Faamaoni,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 49 Vitio: “Faamaoni: E Sili Lou Talitonu I Ai” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 271 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e faasoa atu se aafiaga sa latou maua e faatatau i le lesona o le vaiaso ua tuanai. • Tuu atu i alii talavou e tusi i luga o se fasipepa (aua le tusia ai ni igoa) ni tulaga atonu e faaosoosoina ai i latou ia le faamaoni (e mafai ona latou vaai i tulaga faatonuina i le Mo le Malosi o le Autalavou mo ni manatu). Ao a latou pepa ma faasoa atu nisi o tulaga i le korama. O a ni mea o le a latou faia i nei tulaga? O a ni taunuuga o le a i ai mo le avea ma se tagata faamaoni pe le faamaoni? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E mafai ona e fesoasoani ia i latou o loo e aoaoina ina ia lagonaina atili le toamalie e uiga i lo latou mafaia ona auai i se talanoaga pe a e tali faalelei atu i ai i soo se manatu faamaoni e tuuina mai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faapea atu, ‘Faafetai mo lau tali. O se manatu manaia tele’ po o le … ‘O se faataitaiga lelei tele lena’ po o le ‘Ou te talisapaia mea uma na outou tautalagia i lenei aso’ ” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). 272 O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama ia malamalama i le pogai e taua ai ona faamaoni. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e matamata i le “Honesty: You Better Believe It” pe faitau le tala e uiga i le faatauina mai o pepa ulufale i le tifaga i le lauga a Elder Robert C. Gay “Se a Foi Se Mea e Avatu e le Tagata e Togiola A’i Lona Ola?” Fai atu ia i latou e tusi i lalo ni auala e mafai ona latou saunia ai i le taimi nei e faatoilalo le faaosoosoga ia le faamaoni a o le’i tulai mai se tulaga moni. Valaaulia i latou e fetufaai atu o latou manatu i uso uma o le korama. • Ia faitau faatasi o se korama le “Faamaoni ma le Amiosa’o” i le Mo le Malosi o le Autalavou. Fai atu i alii talavou e faailoa atu faamanuiaga o le faamaoni ma ia lisi i luga o le laupapa. O a ni auala e aafia ai e le faamaoni o latou gafatia i le faia o mea lelei mo isi ma le Alii? Aisea e taua ai le faamaoni ia i latou i le avea ai ma sē e umia le perisitua, se atalii, se uso, se uo, se taitai, po o se tagata faigaluega? • Faitau faatasi o se korama le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:21–25, ma fesili atu i alii talavou po o le a se mea ua latou aoaoina e uiga i le faamaoni mai le tala lenei. O a ni auala ua faamanuiaina ai i latou ona sa faamaoni Iosefa i le mea sa tupu ia te ia ma le mea na faatonuina ai o ia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? O le a le taimi e manaomia ai e le faamaoni alii talavou ia lototetele? Na faapefea ona faamanuiaina i latou ona o le faamaoni? • Tusi se laina agai i lalo i le ogatotonu o le laupapa. I le tasi itu tusi ai le, “Afai ou te faamaoni…” ae i le isi itu tusi ai le, “Afai ou te le faamaoni…” Fai atu i alii talavou e vaavaai mo ni auala e faauma ai nei fuaiupu a o latou faitauina le vaega ua faaautuina “Faamaoni” i le Faamaoni i le Faatuatua ma le tala e uiga i le tamaitiiti aoga le faamaoni i le saunoaga a Peresitene Thomas S. Monson “O Sauniuniga e Aumaia ai Faamanuiaga.” O a ni manatu e mafai ona latou faaopoopo i ai? Valaaulia alii talavou e faasoa atu po o a ni auala ua latou vaaia ai nei mea i o latou olaga. Fai atu i le korama e faasoa atu nisi o auala e faaaoga e tagata i nisi o taimi e ta’uamiotonuina ai le le faamaoni. E faapefea ona latou faamalamalama atu i isi o latou mafuaaga e faamaoni ai? • Tofi atu i alii talavou taitoatasi se fuaitau se tasi o mau mai le lesona lenei. Fai atu i alii talavou taitoatasi e tusi i lalo se upu e tasi e oo i le fa e faatusa i ai le mea o loo aoao mai e le fuaitau e uiga i le faamaoni. Valaaulia alii talavou e faasoa atu mea ua latou tusia ma faailoa atu o latou lagona ma aafiaga e uiga i le faamaoni. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le faamaoni? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau i mea sa ia aoaoina mai le lesona i le asō. Aoao atu i le ala a le Faaola Na aoao mai le Faaola e ala i faataitaiga. Na Ia aoaoina i latou ia tatalo i le tatalo faatasi lea ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i le auala sa Ia alofa atu ai ma auauna atu ai. Sa Ia aoaoina i latou i le ala e aoao atu ai Lana talalelei e ala i le auala sa Ia aoao atu ai. O le a faamalosia alii talavou a o latou vaai o e ola i se olaga o le faamaoni i mea e te aoaoina atu ma le auala e te ola ai. • Ia luiina alii talavou taitoatasi ia faamaoni i mea uma. 273 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Robert C. Gay, “Se a Foi Se Mea e Avatu e le Tagata e Togiola A’i Lona Ola?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 34–36 Na fesili le Faaola i Ona soo i le fesili lenei: “Se a foi se mea e avatu e le tagata e togiola a’i lona ola?” [Mataio 16:26.] O se fesili lenei na aoao mai e lo’u tama ou te mafaufau i ai ma le faaeteete i tausaga ua mavae. A o ou tuputupu a’e, sa tofi mai e o’u matua a’u feau e fai i le fale ma totogi mai se alauni ia te au mo lena galuega. Sa masani ona ou faaaogaina lena tupe, e sili laitiiti atu i le 50 sene i le vaiaso, ou te alu ai i le tifaga. O aso na o le tau o se pepa mo le tifaga sa na o le 25 sene mo se tamaitiiti e 11 tausaga. Ona totoe ai lea o le 25 sene e faaalu i lole laau, lea sa 5 sene i le lole. O se tifaga ma ni lole laau se lima! E leai se mea na sili atu nai lo lena mea. 274 Sa lelei mea uma seia oo ina atoa lo’u 12 tausaga. O le tutu ai i le laina i se tasi aoauli, sa ou iloa ane o le tau o le pepa tifaga mo se tagata e 12 tausaga le matua ua 35 sene, o lona uiga la, o le a leai isi lole laau e lua. O le le saunia lelei e fai lena ositaulaga, sa ou faapea ifo ai ia te a’u lava, “E tutusa lava ou foliga e pei o le vaiaso na te’a nei.” Na ou laalaa atu ma fai atu mo se pepa tifaga e 25-sene. Sa le’i emo le tali tupe ma sa ou faatauina au lole laau masani e lima ae le tolu. O lo’u fiafia ai i lena mea na ausia, sa ou telea’i atu ai i le fale e faamatala i lo’u tama lo’u laki tele. A o o’u talatala atu i ai faamatalaga, sa leai sana tala na fai mai. Ina ua uma la’u faamatalaga, sa na ona tilotilo mai lava ia te a’u ma fai mai, “Atalii, e te faatauina atu lou agaga mo se limasene?” O ana upu sa tuia ai lo’u fatu e sefululua tausaga le matua. O se lesona sa le mafai ona galo ia te a’u. VAAIGA AOAO I LE IUNITE Oketopa: Avea Atili e Faapei o Keriso “Ua fetalai atu Iesu ia te ia, o au nei le ala, ma le upu moni, ma le ola” (Ioane 14:6). O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani lea i alii talavou e aoao ai e uiga i le atinaeina o uiga faaKeriso. Ua poloaiina i tatou uma e Iesu Keriso, “Ia outou atoatoa e pei lava o a’u, po o lo outou Tama o le o i le lagi e atoatoa” (tagai 3 Nifae 12:48). O le atinaeina o uiga o Keriso o le a fesoasoani lea i alii talavou e faataunuu tiute i le avea ai ma e o tauaveina Lana perisitua paia. O le a latou manaomiaina nei uiga pe a latou fetaiai ma luitau o le ola ai i taimi faigata ma a o latou saunia e auauna atu o ni faifeautalai faamisiona ma le tausia o ni aiga amiotonu i le lumanai. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E mafai faapefea ona ou auauna atu i isi? (Tiute i le Atua) E mafai faapefea ona ou avea atili e faapei o Keriso? E mafai faapefea ona ou atinaeina le alofa faaKeriso? E mafai faapefea ona ou aoao ina ia onosai atili? Aisea e taua ai le loto faafetai? Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Ola Agavaa,” itulau 16–17, 40–41, 64–65 “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 275 OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO E mafai faapefea ona ou auauna atu i isi? Ua faatuina e Iesu Keriso le faataitaiga atoa o le auala e alofa atu ai ma auauna atu ai i isi. I le avea ai ma e e umiaina le perisitua, ua i ai ia i tatou se tiute e auauna atu ai i isi. E mafai ona tatou auauna atu i isi e pei ona sa faia e le Faaola i le tele o auala, e aofia ai le faatautaia o sauniga o le perisitua, faasoaina atu o le talalelei i isi, ma le faatinoina o nai galuega faigofie o le agalelei i aso uma. Saunia oe lava ia faaleagaga Mafaufau i ni aafiaga na e mauaina a o auauna atu i isi. O a ni taunuuga o lau auaunaga? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoaina atu o le a fesoasoani ai i alii talavou ia lagonaina le taua o le auauna atu? O anafea na e vaaia ai alii talavou o auauna atu i isi? O a ni aafiaga e mafai ona faasoa atu e alii talavou i le tasi ma le isi? Aisea e taua ai le aoaoina o le auala e tuu atu ai auaunaga faaKeriso? A o e suesueina tusitusiga paia ma isi punaoa e uiga i auaunaga, tagai mo mea o le a musuia ai alii talavou e tuuina atu ai ia auaunaga faaKeriso. Mataio 25:31–46; Mosaea 2:17 (A tatou auauna atu i isi, ua tatou auauna atu lava i le Atua) Mosaea 18:8–10 (E tatau ona tatou naunau e faamafanafana i latou o manaomia le faamafanafanaga) Ioane 13:34–35 (E tatau ona tatou alolofa atu i isi e pei ona alofa mai le Faaola ia i tatou) Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 27, 51, 75, Iakopo 1:27 (O le amio Atua o le asiasi atu lea i e matuaoti ma fafine ua oti a latou tane) 1 Nifae 2:16–18; 3:1–7, 28–31; 4:1–2; 17:7–19, 50–51; 18:1–4 (O uiga o Nifae ma Lamana ma Lemuelu na tali atu ai i tofiga) Henry B. Eyring, “Fusi i o Latou Manua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “Auauna Atu,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 32–33 Vitio: “Rescuing Those in Need,” “O Vae o Dayton,”“If We Forget Ourselves” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 277 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi le autu o le lesona o le vaiaso ua tea i luga o le laupapa, ma tuu atu i alii talavou taitasi ia tusi vave se mea na ia aoaoina pe na faaaogaina mai le lesona. • Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni aafiaga na latou mauaina talu ai nei a o auauna atu i isi (afai e mafai, tuu atu ia i latou e faasoa mai se galuega fesoasoani a le korama po o le tagata lava ia na latou faataunuuina o se vaega o a latou fuafuaga o le Tiute i le Atua). Na faapefea ona aafia i latou e ala i lenei auaunaga? Na faapefea ona aafia ai isi? • Fai atu i alii talavou e faasoa mai ni aafiaga latou te iloa e uiga i tagata o e na laveaiina faaletino i se taimi faigata. E faapefea lagona masani o ni tagata e uiga i se tasi na fesoasoani ia i latou? Matamata i le vitio “Rescuing Those in Need,” ma valaaulia ia alii talavou e talanoa i mea sa latou aoaoina mai ia Peresitene Monson e uiga i le auauna atu i isi e pei ona faia e le Faaola. Aoao faatasi Fuafuaga o le Tiute i le Atua Tuu atu se taimi i le faaiuga o le fonotaga a le korama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga i totonu o a latou tusi o le Tiute i le Atua po o totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O nei fuafuaga e patino, ae e mafai e tagata o le korama ona fesoasoani i le tasi ma le isi e fatufatu ni manatu mo a latou fuafuaga. O le faamoemoega o lenei lesona ia fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi ia malamalama i le auala e faataunuu ai lona tiute faaleperisitua e auauna atu ai i isi. I le avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i tagata o le korama ona faia ni fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua e faataunuu ai lenei tiute. A o lei amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi o le Tiute i le Atua i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a o latou faataunuuina a latou fuafuaga. • Vaevae mau nei i alii talavou: Mataio 25:31–46; Ioane 13:34–35; Mosaea 2:17; Iakopo 1:27; ma le Mosaea 18:8–10. Fai atu ia i latou e saili mo ma tusi i lalo ni mea na latou aoaoina e uiga i le auauna atu i isi mai nei fuaiupu (tagai i leTiute i le Atua, 26). A uma ona latou faasoaina mai mea na latou mauaina i fuaiupu, valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga patino o auala o loo faamanuiaina ai i latou e ala i le auauna atu i isi. • Valaaulia tagata o le korama e faitau ia fuaitau o mau nei ma 278 faatusatusa ia uiga o Nifae ia Lamana ma Lemuelu a o latou tali mai i tofiga: 1 Nifae 2:16–18; 3:1–7, 28–31; 4:1–2; 17:7–19, 50–51; 18:1–4 (mafaufau e fai atu ia i latou e tusi a latou tali i luga o le laupapa). Fai atu ia i latou e mafaufau po o a ni o latou uiga sa i ai i le taimi mulimuli na tuu atu ai ia i latou se avanoa e auauna atu ai i isi. Valaaulia alii talavou e tusi i le avanoa ua tuu atu i le itulau 50 o le tusi o le Tiute i le Atua, ni fasifuaitau mai la latou suesuega o loo fai ma faatusa o uiga e tatau ona tatou maua ai pe a faataunuuina ia tofiga faaleperisitua. • Faaali atu se vitio se tasi po o vitio uma e lua o loo fautuaina mai i le otootoga, ma fai atu i alii talavou e tagai mo faamanuiaga e oo mai mai le auauna atu i isi, e aofia ai tagata o le latou korama. Tuu atu i tagata o le korama e sailiili a latou tusi o le Tiute i le Atua ma faailoa ni auala e mafai ona latou auauna atu ai i isi i le avea ai ma e e umiaina le Perisitua Arona (tagai i itulau 23 [tiakono], 47 [aoao], po o le 71 [ositaulaga]). Fai atu i alii talavou e mafaufau loloto i ni auala e mafai ona latou faamalosia ai le latou korama e ala i auaunaga. • Faaali atu se ata o Henry B. Eyring ao avea ma alii talavou. Faitau e uiga i aafiaga a Peresitene Eyring o se ositaulaga o asiasi atu i tagata ma lana epikopo. O le a se mea o aoao e alii talavou e uiga i le auauna atu i isi mai aafiaga o Peresitene Eyring? O a aafiaga e mafai ona latou faasoa mai o latou lava olaga? A maea ona faatinoina e alii talavou se gaoioiga se tasi pe sili atu foi o loo i luga, ia fai mea nei: • Valaaulia tagata o le korama e sue i le vaega o le “Auauna Atu i Isi” o le latou tusi o le Tiute i le Atua (itulau 26–27 [tiakono], 50–51 [aoao], po o le 74–75 [ositaulaga]). Valaaulia tagata taitoatasi o le korama e tusi i lalo se fuafuaga patino e tuu atu ai se auaunaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou fuafua e mulimuli i le fautuaga a Elder M. Russell Ballard e tatalo i aso taitasi mo ni avanoa e auauna atu ai i isi (tagai “Ia Auai ma le Naunautai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 29–31). Ona valaaulia lea o le peresitene o le korama e taitai se talanoaga e uiga i se mea e mafai e le korama ona fai e auauna atu ai i isi, ma fai atu i alii talavou e tusi le fuafuaga lea i a latou tusi. Aoao atu i le ala a le Faaola I le taimi o Lana auaunaga i le lalolagi, sa faaalu ai e Iesu Keriso Lona taimi e auauna atu ai ma fesoasoani ia i latou na vagaia o Ia. E faapena foi ona faia e soo moni o Keriso. Sa aoao mai le Faaola, “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o o’u soo outou, pe afai ua outou fealofani” (Ioane 13:35). A o e aoaoina alii talavou, tagai mo avanoa e valaaulia ai i latou e faasoa mai pe faapefea ona latou auauna atu i isi ma po o le a foi le mea o uunaia i latou e auauna atu. Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana fuafuaga e auauna atu ai i se tasi ma valaaulia alii talavou e faataunuu a latou fuafuaga. • Faamalamalama atu o le a valaauliaina tagata o le korama e faasoa mai ni aafiaga latou te mauaina a o auauna atu ai i isi i vaiaso o loo loma. 279 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “Fusi i o Latou Manua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Sa avea au ma fesoasoani muamua i se korama a ositaulaga. Na valaau mai le epikopo ia te au i se tasi aso i lo’u fale. Sa ia fai mai e manao ia te au ia ma o faatasi ma ia e asiasi i se tina ua maliu lana tane o loo matua mafatia lava. Sa ia fai mai e na te manaomia au. A o ou faatali mo ia e piki au mai lo’u fale, sa ou atuatuvale. Sa ou iloa o loo i ai i le epikopo ni fesoasoani malolosi ma atamamai. O le tasi o se faamasino lauiloa. O le isi e fai sana kamupani tele ma o le a mulimuli ane avea ma se Pulega Aoao. O le epikopo lava ia o le a i ai se aso e auauna ai o se Pulega Aoao. Aisea na fai mai ai le epikopo i se ositaulaga e le o i ai se poto masani, “Ou te manaomia lau fesoasoani”? Ia, ua ou iloa lelei nei le mea semanu na te tau mai ia te au: “E manaomia e le Alii ona faamanuia ia te oe.” I le fale o le tina ua oti lana tane, na ou vaaia, i lou maofa, o ia tau atu i le tina lea e le mafai ona ia mauaina lava se fesoasoani mai le Ekalesia seiloga na te faatumuina le fomu o le paketi na ia tuu atu ia te ia i se taimi na muamua atu. A o ma toe foi atu i le fale, sa ia ata ao ia vaaia le mea na ou te’i ai ma fai mai, “Hal, a mafai ona ia puleaina ana tupe faaalu o le a mafai ona ia fesoasoani atu i isi.” 280 I se isi taimi, sa ave au e lou epikopo faatasi ma ia i le fale o ni matua inu ava malosi ia na la auina maia teineiti laiti fefefe se toalua e faafeiloai i maua i le faitotoa. Ina ua uma ona ia talanoa ma teineiti e toalua, na ma liliu ma o ese ae ia fai mai ia te au, “E le mafai ona ta suia le faaletonu o o latou olaga i le taimi nei, ae e mafai ona latou lagonaina e alofa le Alii ia i latou.” I se isi afiafi sa ia ave au i le fale o se alii ua autausagā e lei toe sau i le lotu. Na tau atu e le epikopo ia te ia le tele o lona alofa ia te ia ma le tele o le manaomiaina o ia e le uarota. Sa lei foliga mai na i ai se aafiaga tele o lea mea i le alii lea. Ae i lena taimi, ma taimi uma sa ave ai au e le epikopo faatasi ma ia, sa i ai lava se aafiaga tele ia te au. E leai ma se auala e mafai ai ona ou iloa ai pe na tatalo le epikopo ia iloa po o ai le ositaulaga o le a faamanuiaina e ala i le malaga faatasi ma ia i na asiasiga. Sa mafai lelei ona ia ave isi ositaulaga faatasi ma ia i le tele o taimi. Ae sa silafia e le Alii o le a i ai se aso e avea ai au ma se epikopo e valaaulia i latou ua faavaivaia lo latou faatuatua ina ia toe foi mai i le mafanafana o le talalelei. Sa silafia e le Alii o le a i ai se aso o le a tuu mai ai ia te au le tiutetauave faaleperisitua mo le faitau selau e oo lava i le faitau afe o fanau a le Tama Faalelagi o e o loo i ai ni manaoga vave faaletino. OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO E mafai faapefea ona ou avea atili e faapei o Keriso? Na faatuina e Iesu Keriso le faataitaiga atoatoa mo i tatou, ma ua Ia poloaiina i tatou ia avea faapei o Ia. Na Ia faataitai mai uiga paia e pei o le faatuatua, faamoemoe, alofa mama, onosai, lotomaualalo, amio mama, maelega, ma le usiusitai. A o tatou aoao e uiga ia te Ia ma saili atu e atiae Ona uiga, o le a avea i tatou ma e tauaveina le perisitua lea ua finagalo i ai o Ia ma lo tatou Tama Faalelagi e avea ai i tatou. Saunia oe lava ia faaleagaga O a nisi o uiga paia o Iesu Keriso? O fea o nei uiga paia e matuai manaomia lava ona e atinaeina? O ai na e vaai i ai pe na e iloaina i lou olaga o loo faataitaia nei uiga paia? O a uiga paia faaKeriso o loo e vaaia i alii talavou taitasi o loo e aoaoina? O a uiga paia e manaomia ona latou atinaeina i le taimi nei ina ia avea atili ai ma ni tagata faamaoni e umia- Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Mataio 26:36–45; Luka 7:11–15; 23:33–34; Ioane 13:4–10 (O uiga paia o le Faaola na faaalia i Lona soifuaga) Dallin H. Oaks, “O Le Luitau ia Avea ma se Tasi,” Liahona, Ian. 2001, 40; po o le Ensign, Nov. 2000, 32–34 Mosaea 3:19 (E ala i le Togiola a Iesu Keriso e mafai ai ona tatou avea ma Tagata Paia) Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano Moni Faapei o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 90–92 3 Nifaei 27:27 (Ua poloaiina i tatou ia avea e faapei o Keriso) “Pe Faapefea Ona Ou Atiina Ae Uiga FaaKeriso?” Talai La’u Talalelei (2004), 137–50. Dallin H. Oaks, “O Soo o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Me 2013 ina le perisitua? Vitio: “Daily Bread: Change,”“Uiga faaKeriso” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 281 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia tagata taitoatasi o le korama e sue se mau e uiga i le aoaoga faavae na ia aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea ma faasoa atu i se isi tagata o le korama. • Tuu atu i alii talavou taitasi se kopi o le gaoioiga o uiga i le itulau 135 o le Tala'i La’u Talalelei, ma fai atu ia te ia e faaalu ni nai minute e faamaea ai le iloiloga a le tagata lava ia. Valaaulia alii talavou taitasi e faasoa mai se mea na ia aoaoina mai le gaoioiga. Valaaulia ni nai alii talavou e faasoa mai se uiga faaKeriso latou te faamemelo i ai i se isi tagata o le korama po o se tagata o le aiga. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O molimau e masani ona matuai mamana pe a faapuupuu, manino, ma tuusa’o” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 45). O gaoioiga taitasi o i lalo o le a fesoasoani ai i tagata o le korama e aoao ai i uiga paia o Iesu Keriso. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Ia faamautinoa ua tofu uma alii talavou ma se kopi o le mataupu e 6 o le Talai La’u Talalelei. Valaaulia alii talavou e filifili se tasi o uiga paia faaKeriso o loo faamatalaina mai i lenei mataupu lea latou te fia mananao ina ia faaleleia. Fai atu ia i latou e faasoa mai pe aisea e taua ai lena uiga paia ia i latou. Tuu atu ia i latou se taimi i le fonotaga a le korama e suesue ai i le uiga paia na latou filifilia, i le mulimuli ai fautuaga o i lalo o le ulutala “Atiina ae o Uiga faaKeriso” i itulau 131–32 o le Talai La’u Talalelei. • Valaaulia ia alii talavou e suesue le tagata lava ia pe i ni vaega toalaiti mo uiga o le Faaola i le saunoaga a Dallin H. Oaks “O Soo o Keriso” po o mau o loo fautuaina mai i lenei otootoga. Fai atu i alii talavou e lisi i luga o le laupapa mea na latou mauaina ma faaopoopo i le lisi ni isi uiga po o amioga a Keriso e mafai ona latou mafaufau 282 i ai. Valaaulia i latou e mafaufau i se tulaga faigata o loo feagai ma i latou i o latou lava olaga. E mafai faapefea e nei uiga faaKeriso ona fesoasoani ia i latou e tali atu ai ma le talafeagai i lea tulaga? • Valaaulia alii talavou taitoatasi e filifili se uiga auau mama se tasi FaaKeriso o loo lisiina e Elder Robert D. Hales i le faaiuga o lana saunoaga “Avea o se Kerisiano Moni e Faapei o Keriso.” Fai atu ia te ia e faitau le mea na saunoa ai Elder Hales e uiga i lena uiga ma fatu se otootoga mo se lauga puupuu e faatatau i lena uiga. E mafai ona ia faaaofia i lana otootoga se mau, se aafiaga patino, ma lana molimau. Fesoasoani i alii talavou e faia ni fuafuaga e fai ni a latou lauga i sauniga amata o Mutuale, sauniga faamanatuga, fonotaga faalekorama, po o le fale. • Valaaulia alii talavou e faailoa o latou tiute faaleperisitua, e pei ona lisiina i le tusi o le Tiute i le Atua (tagai itulau 23 [tiakono], 46–47 [aoao], 70–71 [ositaulaga]), ma talanoaina ni tulaga eseese latou te ono oo i ai a o latou faataunuuina nei tiute (mo se faataitaiga, faiaoga o aiga i se aiga e le o taliaina le talalelei po o tutu atu mo tulaga faatonuina a le Alii). O le a faapefea ona fesoasoani uiga paia o Keriso i alii talavou i nei tulaga? O ana fea na latou vaaia ai se uso a korama o faataitaia se tasi o nei uiga paia? • Faitau atu i alii talavou le faataoto o le tama mauaoa o loo i le lauga a Elder Dallin H. Oaks “O Le Luitau i le Avea ma se Tasi.” Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni mea latou te manatu o loo aoao mai i lenei faataoto ma le auala e fesootai ai i o latou lava olaga. O le a le mea e manaomia ona faia e le atalii i le faataoto ina ia mafai ai ona avea e faapei o lona tama? Matamata faatasi o se korama le vitio “Daily Bread: Change” pe faitau le 3 Nifae 12:48 ma le Moronae 7:48. O le a le mea o faaopoopo e nei mau i lo tatou malamalamaaga e uiga i le faataoto a Elder Oaks? Valaaulia alii talavou taitasi e filifili se uiga o le Faaola lea na te fia manao e atiae ma fai se lisi o mea e mafai ona ia faia e avea ai lena uiga ma se vaega o lona natura. Fautua atu ia tausia e alii talavou a latou lisi i totonu o a latou tusitusiga paia ina ia mafai ona latou tagai soo i ai ma faaopoopo i ai ni isi uiga faaKeriso. • Valaaulia ia uso o le korama e faitau taitoatasi le 3 Nifae 17, ma faailoga ni upu ma ni fuaitau o loo faailoa mai ai nisi o uiga o le Faaola. Uunaia i latou e tagai mo nei uiga ma isi ao latou matamata i le vitio “Christlike Attributes (Uiga Faa Keriso).” Tuu atu ia i latou se taimi e faasoa mai ai o latou lagona e uiga i le Faaola ma uiga na Ia faataitaiina mai. E faapefea ona latou atiina ae nei uiga i o latou lava olaga? E mafai foi ona latou faasoaina mai ni faataitaiga o ni tagata latou te iloa o faataitaia nisi o nei uiga faaKeriso. Aoao atu i le ala a le Faaola I soo se tulaga lava, o le Faaola o loo avea ma o tatou faataitaiga ma se faiaoga. O le taumafai ia avea atili e faapei o Ia ma atiina ae Ona uiga o le a fesoasoani ia te oe ia avea ma se faiaoga e sili atu ona lelei. A o e sauni e aoao atu, mafaufau i uiga faaKeriso o loo e manaomiaina ina ia mafai ai ona e aoaoina ia alii talavou. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O latou malamalama i le auala e avea atili ai e faapei o Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai ia i latou? Pe o i ai nisi a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu lana molimau e faatatau i le taua o le atinaeina o uiga faaKeriso e fesoasoani ai ia te ia e faataunuu ona tiute faaleperisitua, i le taimi nei ma le lumanai. • Valaaulia alii talavou e faatutu ni sini ma faia ni fuafuaga e atiina ae ai se uiga faaKeriso. E mafai ona ia uunaia i latou e ole atu i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani. 283 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Robert D. Hales, “Avea o se Kerisiano Moni Faapei o Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 90–92 Ou te molimau atu o Lona alofa e le i’u ma Lona alofa tunoa, e mafai ai ona tatou avea ma Kerisiano e faapei o Keriso. Mafaufau i uiga auaumama nei faa-Keriso. O faapefea ona tatou faamalolosia i tatou lava? Alofa faa-Kerisiano. E taua i le Faaola tagata uma. E taua i le Faaola tagata uma. E agalelei ma agaalofa i tagata uma, na Ia tuua le ivasefulu ma le iva ae saili le tasi, [Tagai Mataio 18:12–14] aua “o lauulu o [o tatou] ulu ua . . . faitaulia uma” [Luka 12:7] ia te Ia. Faatuatua faa-Kerisiano. E ui i tofotofoga, faigata, ma sauaga, ae sa faatuatuaina lava e le Faaola lo tatou Tama Faalelagi ma sa filifili ai e faatuatua ma usiusitai i Ana poloaiga. Ositaulaga faa-Kerisiano. I Lona soifuaga atoa, sa tuuina atu ai e le Faaola Lona taimi, Lona malosi, ma i’u ai e ala i le Togiola, na Ia ofoina atu ai Ia lava ina ia mafai ona toetutu fanau uma a le Atua ma maua le avanoa e fai ai mo latou tofi le ola e faavavau. Tausiga faa-Kerisiano. Faapei o le Samaria agalelei, sa faapena foi ona aapa atu e le aunoa le Faaola e laveai, alofa, ma faafailele tagata sa vagaia o Ia, tusa lava po o a a latou aganuu, talitonuga, po o tulaga na i ai. Auaunaga faa-Kerisiano. Pe o le asuvai mai i se vaieli, kukaina o i’a mo se tausamiga, po o le mulumuluina o vae pefupefua, sa faaalu lava e le Faaola Ona aso e auauna atu ai i isi—si’i a’e e ua le lavavā ma faamalolosia e ua vaivai. Onosai faa-Kerisiano. I Ona lava faanoanoaga ma mafatiaga, sa faatalitali atu le Faaola i Lona Tama. Faatasi ai ma le onosai mo i tatou, o loo faatalitali mai ma le onosai o Ia ia tatou iloa le mea tonu, ma tatou toe foi atu ia te Ia i le aiga. 284 Filemu faa-Kerisiano. I Lana auaunaga atoa, sa Ia uunaia ai le malamalama ma faalauiloa le filemu. Aemaise lava i Ona soo, sa Ia aoao atu ai e le mafai e Kerisiano ona femisaa’i ma isi Kerisiano, tusa lava po o a o latou eseesega. Faamagaloga faa-Kerisiano. Sa Ia aoao mai i tatou e faamanuia atu ia i latou e fetuu mai ia i tatou. Sa Ia faaali mai ia i tatou le auala e ala i le tatalo atu ia faamagalo i latou sa faasatauroina o Ia. Liua faa-Kerisiano. E faapei foi o Peteru ma Aneterea, e toatele sa iloa le moni o le talalelei i le taimi lava na latou faalogo ai i ai. Na liua ai lava i lena taimi. O isi, e umi atu se taimi. I se faaaliga na tuuina mai ia Iosefa Samita, sa aoao mai ai e le Faaola, “O le mea e mai i le Atua o le malamalama lea; ma o ia o le e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu ma malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai,” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24] le aso atoatoa o lo tatou liua. O Iesu Keriso o “le malamalama ma le Togiola o le lalolagi; o le Agaga o le upumoni.” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:9.] Tumau faa-Kerisiano e oo i le iuga. I Lona soifuaga atoa lava, e lei fiu lava le Faaola i le faia o le finagalo o Lona Tama, ae sa faaauau pea i le amiotonu, agalelei, alofa mutimutivale, ma le upumoni e oo i le iuga o Lona soifua i la le tino. O nisi nei o uiga o i latou o ē faalogo ma gauai atu i le siufofoga o le Faaola. I le avea ai ma se tasi o Ana molimau faapitoa i le lalolagi, ou te tuuina atu ai la’u molimau faaKerisiano o loo Ia valaau mai ia te outou i lenei aso, “Sau, ma mulimuli mai ia te au.” [Luka 18:22.] O mai ma savavali i le ala lea e taitaiina atu ai i le fiafia e faavavau, olioli, ma le ola e faavavau i le malo o lo tatou Tama Faalelagi. I le suafa o Iesu Keriso, lo tatou Faaola ma le Togiola, amene. OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO E mafai faapefea ona ou atiaeina le alofa faa-Keriso? O le alofa le pona o Keriso, lea ua iloaina o le alofa mama, o le ituaiga o alofa silisili ona maualuga, malualii, ma malosi ma e aupito sili ona olioli ai le agaga (tagai 1 Nifae 11:23). O Iesu Keriso o le faataitaiga atoa o le alofa mama. O Lana galuega i le olaga nei, sa Ia “femaliuai ma agalelei,” i le faaalia o le agaalofa mutimutivale mo tagata matitiva, mafatia, ma faanoanoa (tagai Mataio 4:23; Galuega 10:38). Ina ia maua le alofa Faa-Keriso, e tatau ona tatou sailia, tatalo ia maua, ma mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i o tatou mafaufauga, upu, ma amioga. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se taimi na faaalia ai e isi le alofa faaKeriso ia te oe? O le a se aafiaga o lenei mea ia te oe? O le a se taimi na e lagonaina ai le alofa faaKeriso? E faapefea ona e atinaeina le alofa faaKeriso mo isi? O a ni avanoa e maua e alii talavou e faaali atu ai le alofa faaKeriso? Aisea e taua ai lo latou aoaoina o le auala e alofa atu ai i isi e pei ona sa faia e Keriso? Ia suesue ma le agaga tatalo mau nei ma punaoa, ma filifili mau na e sili ona faatatau i alii talavou. 1 Samuelu 16:7 (E vaai le Alii i le loto) Luka 10:30–37 (Faataoto o le Samaria agalelei); tagai foi i le vitio o le Tusi Paia “Faataoto o le Samaria Agalelei” Luka 23:33–34 (Na faamagaloina e Iesu fitafita Roma na faasatauroina o Ia) Ioane 15:9–13 (Na faaalia e Keriso Lona alofa mo i tatou e ala i le foai mai o Lona ola) 1 Ioane 4:7–11, 18–21 (O le Atua e alofa) Moronae 7:45–48 (E mafai ona tatou tatalo ina ia faatumulia i le alofa mama, le alofa le pona o Keriso) Dieter F. Uchtdorf, “O Le e Alofa Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 70–77 “Alofa Moni,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 15–16 Vitio: “Faasoaina Atu o le Malamalama o Keriso,”“Ia Tatou Faatamatane,”“O Vae o Dayton” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 285 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e mafaufau i se mea se tasi na latou faaaogaina mai le lesona o le vaiaso ua tea ma faasoa mai i le korama po o ni vaega laiti. • I luga o ni nai laupepa, tusi ai le fasifuaitau “Sa ou lagonaina le alofa silisili mai se tasi i le taimi na ___________.” Tufa atu nei fasi pepa i alii talavou taitoatasi a o lei amataina le fonotaga a le korama, ma fai atu i alii talavou taitoatasi e mafaufau i le auala o le a ia faatumuina ai le avanoa. Valaaulia alii talavou e faasoa mai o latou manatu e amata ai le lesona. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O le faalogo o se faailoga lea o le alofa. E masani ona manaomia ai le ositaulaga. Pe a tatou faalogo moni atu lava i isi, e masani ona tatou tuuese mea tatou te mananao e fofogaina atu ina ia mafai ona faaalia mai o latou lava lagona” (O Le Aoao Atu: E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). O gaoioiga taitasi o i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e aoao ai i le auala e atiina ae ai le alofa faaKeriso. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia se tagata o le korama e faitau leotele le Moronae 7:45 i le vasega. Fai atu i isi alii talavou e mulimuli i a latou tusitusiga paia ma faailoa se tasi o uiga o loo ta’ua lea latou te fia mananao e atiina ae. Fai atu i tagata taitasi e faasoa mai le uiga auau mama na ia filifilia ma pe aisea na ia filifilia ai. Ona faitau faatasi lea o fuaiupu e 47–48 ma fai atu i alii talavou e faalogologo mo mea o loo tau mai e Moronae ia i tatou ia e manaomia ona tatou faia e amata atiina ae ai nei uiga. O le a faapefea ona fesoasoani nei uiga ia i latou e avea atili ai ma ni auauna mataalia o le perisitua? • Fai atu i alii talavou e faitau se tasi o mau nei: Ioane 15:9–13; 1 Ioane 4:7– 11; 1 Ioane 4:18–22. O a mea ua latou aoaoina e uiga i le alofa faaKeriso mai nei fuaiupu? Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni fasifuaitau mai nei mau lea e uunaia pe musuia ai i latou ma 286 faamalamalama pe aisea latou te iloa ai lo latou taua tele. • Valaaulia alii talavou e suesue i le Luka 10:25–29 ma faailoa ia fesili na fesiligia ai e le loia le Faaola. Faamalamalama atu e faapea o tali i nei fesili, na tuu atu ai e le Faaola le faataoto o le Samaria agalelei. Tofi ni alii talavou e fai ma nisi o tagata i le faataoto, ma fai atu ia i latou e faatino le tala a o outou faitauina faatasi (fuaiupu 30–35). Fai ma taofi e fesili atu ai ia i latou o loo fai ma sui o le sa Levi, le ositaulaga, ma le Samaria pe aisea ua latou amio ai i le ala na latou faatino ai, ma talanoaina a latou tali o se korama. Faitau le poloaiga a le Faaola i le loia i le fuaiupu 36–37, ma valaaulia alii talavou e faasoa mai ni tulaga atonu latou te fetaiai ia e tali tutusa ma le tulaga i le faataoto. • Ia faitau, matamata, pe faalogologo o se korama ia vaega ua faaulutalaina “O Le Mea Taua Lava” ma le “O Le Alofa o le Atua” mai le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “O Le e Alofa Atu e Alofaina Mai.” Faatonu alii talavou e tagai mo le fautuaga a Peresitene Uchtdorf ua tuuina mai ia i latou o e lagonaina ni lagona le lelei i isi ma le auala e mafai ai ona tatou aveesea nei lagona. Valaaulia alii talavou e mafaufau loloto ma le le leoa i se tasi i o latou olaga atonu o loo i ai ni o latou lagona le lelei agai i ai ma mafaufau i ni auala e mafai ona latou faaali atu ai se alofa faaKeriso sili atu i lena tagata. • Maimoa i se vitio se tasi pe sili atu o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. O a mea ua aoaoina e alii talavou e uiga i le alofa faaKeriso mai nei vitio? E faapefea ona ese ia savali o vitio mai mea o loo aoao e le lalolagi e uiga i le faatamatane? Fai atu i alii talavou e faasoa mai se aafiaga lea sa fesoasoani ai se galuega auauna atu a se tagata ia i latou e lagona ai le alofa o le Faaola. O le a le mea na aoao atu e lena aafiaga ia i latou e uiga ia Iesu Keriso? Valaaulia alii talavou e mafaufau i se tasi latou te iloaina atonu o loo manaomia ona lagonaina le alofa o le Alii. O le a se mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai i lena tagata? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama i le auala e atiina ae ai le alofa faaKeriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Aoao atu i le ala a le Faaola Na aoao mai le Faaola e ala i faataitaiga. Sa Ia aoaoina Ona soo i le tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou i le ala e aoao atu ai Lana talalelei e ala i le auala sa Ia aoao atu ai. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i le auala sa Ia alofa atu ai ma auauna atu ai ia te i latou. O le a sili atu ona e mataalia o se faiaoga pe a lagonaina e alii talavou lou alofa faaKeriso mo i latou. Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu ona lagona e uiga i le auala e fesootai ai le alofa faaKeriso ma le faataunuuina o se auaunaga faaleperisitua. • Valaaulia alii talavou e faatino ia uunaiga ua latou mauaina i le taimi o le fonotaga a le korama e atiina ae ai le alofa faaKeriso ma faaleleia a latou sootaga ma isi. 287 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Dieter F. Uchtdorf, “O Le e Alofa Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 75–76 O Le Mea Taua Lava O lenei autu o le faamasinoina o isi e mafai ona aoaoina tonu i se lauga e lua upu. Pe a oo mai i le ita, faitatala, lē amanaiaina, taufaaleaga, faitio, po o le manao e faatupu se manua, faamolemole faaaoga le faatonuga lenei: Tuu loa! O le faigofie ia. E ao lava ona tuu le faamasinoina o isi ma suia ia mafaufauga ma lagona faamasinosino i se loto ua tumu i le alofa mo le Atua ma Lana fanau. O le Atua o lo tatou Tama. O tatou o Lana fanau. O tatou uma o uso ma tuafafine. Ou te le iloa tonu pe faapefea ona talatala atu lenei manatu o le le faamasinoina o isi ia lava le manino, naunautaiga, ma le faatauanauina ina ia manatua ai. E mafai ona ou sii mai ni mau, e mafai ona ou taumafai e faamalamalamaina ia aoaoga faavae, e mafai foi ona ou sii maia se faamatalaga o pipii i tua o taavale sa ou vaai i ai talu ai nei. Sa pipii i tua o se taavale a se tagata sa foliga mai e fai si fulufululele, ae o upu sa i luga o le pepa faapipii sa aoao mai ai se lesona manino. E faitauina faapea, “Aua le faamasino mai ia te au aua e ese foi a’u agasala nai lo oe.” E tatau ona tatou iloaina tatou te le atoatoa uma— o tatou o tagata aisi i luma o le Atua. Pe sa tatou le faalatalata atu ea i se tasi taimi po o le isi ma le agamalu i le nofoa o le alofa ma aioi atu mo le alofa tunoa? Pe sa tatou le i momoo ea i le malosi atoa o o tatou agaga mo le alofa mutimutivale—ina ia faamagaloina mo mea sese ma agasala sa tatou faia? Ona tatou te faalagolago uma i le alofa mutimutivale o le Atua, e mafai la faapefea ona tatou taofia mai i isi soo se vaega o le alofa tunoa o loo tatou matuai mananao ai lava mo i tatou lava? Ou uso e ma tuafafine pele, pe tatau ea ona tatou le faamagalo atu ae mananao pea ia faamagaloina i tatou? 288 O Le Alofa o le Atua E faigata ea ona fai lenei mea? Ioe, e faigata. O le faamagaloina o i tatou lava ma isi e le faigofie. O le mea moni, mo le toatele o i tatou e manaomia ai se liuga tele o a tatou amio ma auala e mafaufau ai—e oo lava i se liua o le loto. Ae o loo i ai se tala manaia. O lenei “liuga tele” [Mosaea 5:2] o le loto o le mea tonu lena na mamanu ai le talalelei a Iesu Keriso ina ia aumaia i totonu o o tatou olaga. E faapefea ona fai?E ala mai i le alofa o le Atua. Pe a faatumulia o tatou loto i le alofa o le Atua, e tupu mai se mea lelei ma mama ia i tatou. Tatou te “tausia ana poloaiga: e le mamafa foi ana poloaiga. Aua o i latou uma o e fanau mai i le Atua, e manumalo i latou i le lalolagi.” [1 Ioane 5:3–4.] O le tele o lo tatou faatagaina o le alofa o le Atua e puleaina o tatou mafaufau ma lagona—o le tele foi lena o lo tatou faatagaina o lo tatou alofa mo lo tatou Tama Faalelagi ia tupu ae i totonu o o tatou loto—o le faigofie foi lena o le alofa atu i isi i le alofa mama o Keriso. A tatou tatala atu o tatou loto ia faatumulia i le alofa susulu o le Atua, o le a le pine ae mou ese atu lo tatou ita ma le lotoleaga. E pei lava ona masani ai, o Keriso o lo tatou faataitaiga. I Ana aoaoga e pei ona atagia i Lona soifuaga, sa Ia faaali mai ai le ala ia i tatou. Sa Ia faamagalo i tagata leaga, o e le taupulea, ma i latou na saili e faatiga ma faamanua ia te Ia. . . . E mafai e le alofa mama o Keriso ona aveesea ia lagona o le le fiafia ma le ita mai la tatou vaai, ma faatagaina ai i tatou e vaai i isi i le ala o loo silasila mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou: o ni tagata sese ma le le atoatoa o e o i ai le gafatia ma le agavaa e sili atu ma lo tatou malosi e mafaufauina ai. Talu ai e alofa tele le Atua ia i tatou, o lea e ao ai foi ona tatou alolofa atu ma faamagalo atu le tasi i le isi. OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO E mafai faapefea ona ou aoao ina ia onosai atili? O le onosai o le malosiaga lea e tumau ai i mea e tuai ona oo mai, faafitauli, mea faafeagai, po o puapuaga e aunoa ma le ita, le fiafia, po o le atuatuvale. E mafai ona tatou atinaeina le onosai e ala i le saili atu e fai le finagalo o le Atua ma taliaina Lana taimi, faatuatuaina o le a Ia faataunuuina Ana folafolaga uma ia i tatou. Ao tatou aoao ia onosai i nai mea iti, ua tatou saunia i tatou lava e fetaiai ma tofotofoga tetele atu ma le onosai. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni aafiaga ua aoaoina ai oe e uiga i le onosai (e aofia uma ai ni tofotofoga tetele ma ni aafiaga laiti ifo)? O le a se mea na fesoasoani ia te oe e atiina ae ai le onosai? Na faapefea ona faamanuia e le onosai lou olaga? O a ni faatosinaga o loo feagai ma alii talavou i malo i nei aso e ono taitai atu ai i latou i le le onosai? O le a se mea e manaomia ona malamalama ai alii talavou e faatatau i uiga o le onosai? O le a faapefea ona fesoasoani ia i latou i lo latou lumanai? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua musuia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Iopu 1; 19:25–26 (O le faataitaiga a Iopu) Salamo 37:7–9; Luka 21:19; Eperu 10:35–36; Mosaea 23:21–22; Alema 26:27; MF&F 24:8 (E oo mai faamanuiaga ia i latou e onosai) Roma 5:3; Iakopo 1:3 (E faamalosia e faafitauli le onosai) Dieter F. Uchtdorf, “Faaauau i le Onosai,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 56–59; tagai foi i le vitio “Faaauau i le Onosai” Robert C. Oaks, “O Le Mana o le Onosai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 15–17 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: 289 • Fai atu i alii talavou taitasi e tusi i luga o le laupapa se fuaiupu se tasi e aotele ai mea na ia aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. • Tusi le autu o le lesona lenei i luga o le laupapa, ma faitau le palakalafa i le amataga o le otootoga lenei. Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni tulaga e mafai ona oo i ai i o latou olaga ia o le a latou manaomia ai le onosai (e pei o le aoga, faaipoipoga, po o galuega). Faaali atu ni nai mea faitino e fai ma faatusa o taimi i lou olaga na ao ai ona e faaali atu le onosai (mo se faataitaiga, se tipiloma i le kolisi, se mama faaipoipo, po o se pine faifeautalai). Tuu atu ia i latou e mate mai po o le a le faatatauga o mea faitino i le onosai, ona faasoa atu lea o aafiaga na e mauaina. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E mafai ona e faaalia o loo e faalogo atu e ala lea i lou faailoa atu o se foliga o le naunau. E mafai ona e vaai i le tagata o loo tautala nai lo anomea o lau lesona po o nisi mea o loo i totonu o le potu. E mafai ona e uunaia le tagata o loo tautala e faauma ona manatu e aunoa ma le faalavelaveina. E mafai ona e aloese mai le faasalaveia o talanoaga ae lei taitai i ni fautuaga po o ni faaiuga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e malamalama ai i le taua o le onosai. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tusi i luga o le laupapa ia faaulutala “Onosai” ma le “Le Onosai.” Tuu atu i alii talavou taitasi se tasi o mau nei e uiga i le onosai ua fautuaina mai i lenei otootoga. Valaaulia alii talavou e faitau leotele auauai a latou mau, talanoaina mea ua latou aoaoina, ma tusi i luga o le laupapa ia faamanuiaga o le onosai po o taunuuga o le le onosai. O a nisi faamanuiaga ma taunuuga e mafai ona latou faaopoopo atu i a latou lisi? Valaaulia alii talavou taitasi e tusi i luga o se fasi pepa se tulaga o le a manaomia ai le onosai (uunai i latou e faaaofia ai e le gata o mea tiga tetele ae o le ita foi mai lea aso i lea aso po o ni mea le talafeagai). Tuu atu ia i latou e faafesuiai ia pepa ma se isi alii talavou, tusi se tali o le a faaalia ai le onosai, ona faasoa mai lea i le korama po o a mea ua latou tusiaina. • Faasoa atu le tala o le onosai o se tama mai le lauga a Elder Robert C. Oaks “O Le Mana o le Onosai,” ma valaaulia alii talavou e faasoa mai soo se tala latou te iloaina e uiga i le 290 onosai. Tuu atu i alii talavou taitasi se vaega o lenei lauga lea e te manatu e ono aoga. Valaaulia o ia e faitau ma aotele atu i le korama. O le a se mea ua latou aoaoina mai lenei lauga ua musuia ai i latou e faalagolago atu i le Alii ma Lana taimi? O a nisi o mafuaaga tatou te le onosai ai? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina lenei uiga? • Faaali atu i alii talavou ni pepa lautele o i ai savali o le Mormonad mai ni lomiga lata mai o le Liahona. Vaevae le korama i ni vaega laiti, ma valaaulia i latou e fatu a latou lava Mormonad i le autu o le onosai. E mafai ona latou amata i le sueina o se mau e uiga i le onosai (e pei o mau na e lisi atu i lenei otootoga) ma mafaufau i se ala fatufatua’i e faaali ai i luga o se pepa lautele e i ai se savali. Fai atu ia i latou e faasoa atu a latou pepa lautele o i ai se savali i le korama ma faamalamalama atu po o le a le uiga o le onosai ia i latou. (I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e faasoa atu i le korama le uiga o le onosai o loo maua i le amataga o lenei otootoga.) • Faaali atu le vitio o le “Faaauau i le Onosai,” ma valaaulia alii talavou e talanoaina mea ua latou aoaoina mai le faataitaiga o le marshmallow. O a nisi o tulaga ia e oo ina le onosai ai alii talavou? Valaaulia alii talavou taitasi e faitau se vaega se tasi mai le lauga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Faaauau i le Onosai,” ma fai atu ia te ia e aotele atu mo le korama atoa se mea ua ia aoaoina mai le vaega na ia faitauina. E mafai faapefea e le fautuaga a Peresitene Uchtdorf ona fesoasoani i alii talavou ia onosai atili? • Valaaulia se tagata o le korama e toe faamatala le tala ia Iopu (tagai Iopu 1). Aisea e manatu ai alii talavou na mafai e Iopu ona fetaiai ma ona tofotofoga ma le onosai tele? Na faapefea e lona faatuatua i le Faaola ona fesoasoani ia te ia (tagai Iopu 19:25–26)? Valaaulia le korama e fautua mai ni mea patino e mafai ona latou faia e faatoilalo ai lagona o le le onosai—i taimi o faigata tetele, e pei o mea na fetaiai ma Iopu, ma tofotofoga laiti o aso uma. • Faitau o se korama le palakalafa 9 e oo i le 17 o le lauga a Elder Robert D. Hales “Faatalitali i le Alii: Ia Faia Lou Finagalo,” e tagai ai mo ni tali i le fesili “O le a le uiga o le faatalitali i le Alii?” Mo nisi malamalamaaga, valaaulia alii talavou e tagai i mau ua sii mai e Elder Hales ma faasoa mai soo se mea lava ua aoao ai i latou e nei mau e uiga i le onosai. E mafai faapefea e alii talavou ona faaaogaina upu a Elder Hales po o nei mau e fesoasoani ai i se tasi ua tauau ina leai se faamoemoe? Aoao atu i le ala a le Faaola Na tuuina atu e le Faaola ni fesili lea na mafua ai ona mafaufau ma maua ni lagona loloto o isi. Sa Ia matua fiafia lava ma le faamaoni i a latou tali ma olioli i lo latou faailoaina o le faatuatua. Sa Ia tuu atu ni avanoa ia i latou e fai mai ai ni a latou lava fesili, ma sa Ia faafofoga i o latou aafiaga. O a ni fesili e mafai ona e fesiligia o le a fesoasoani ai i alii talavou ia loloto o latou lagona? E mafai faapefea ona e faaalia lou fiafia i a latou tali i le taimi o le lesona? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le onosai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoaina mai ona lagona e uiga i le onosai ma valaaulia tagata o le korama e faaali atu se onosai atili i o latou aiga i le vaiaso a sau. • Valaaulia isi tagata o le korama e faaali mai se mau po o se faamatalaga e uiga i le onosai (po o le Mormonad na latou fatuina) i se nofoaga o le a faamanatu mai ai ia i latou ia onosai. 291 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Robert D. Hales, “Faatalitali i le Alii: Ia Faia Lou Finagalo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 71–74 O le a la, le uiga o le faatalitali i le Alii? I tusitusiga paia, o le upu faatalitali o lona uiga ia faamoemoe, ia tepa taulai, ma ia faalagolago. O le faamoemoe ma le faalagolago i le Alii e manaomia ai le faatuatua, onosai, lotomaualalo, agamalu, faapalepale, tausia o poloaiga, ma le tumau seia oo i le iuga. O le faatalitali i le Alii, o lona uiga o le totoina o le fatu o le faatuatua ma tausia “ma le filiga tele, ma le . . . onosai.” [Alema 32:41.] O lona uiga o le tatalo e pei ona faia e le Faaola—i le Atua, lo tatou Tama Faalelagi—na faapea atu ai: “Ia oo mai Lou malo. Ia fai Lou finagalo.” [Mataio 6:10; Luka 11:2.] O se tatalo tatou te tuuina atu ma o tatou agaga atoa, i le suafa o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. O le faatalitali i le Alii o lona uiga o le mafaufau loloto i ai i o tatou loto ma “mauaina le Agaga Paia” ina ia mafai ona tatou iloa “mea uma e tatau ona tatou faia.” [2 Nifae 32:5.] 292 Pe a tatou mulimuli i uunaiga a le Agaga, tatou te iloa ai o “puapuaga e tupu ai le onosai” [Roma 5:3] ma tatou te aoao ai ia “faaauau pea i le onosai seia faaatoatoaina tatou.”[Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:13.] O le faatalitali i le Alii o lona uiga o le “tutumau mausali” [Alema 45:17] ma “fetaomi atu i luma” i le faatuatua, “ma se susulu atoatoa o le faamoemoe.” [2 Nifae 31:20.] O lona uiga “ua na o galuega a Keriso . . . ua faalagolago i ai” [Moronae 6:4] ma “faatasi ai ma le fesoasoani o Lona alofa tunoa ia te i tatou, e fai atu ai: Ia faia lou finagalo, le Alii e, ae le o matou loto.” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:44.] A o tatou faatalitali i le Alii, ua tatou “le mafaagaeetia i le tausiga o poloaiga,” [Alema 1:25] ma le iloaina o le a tatou “mapu mai i o tatou puapuaga uma i se aso.” [Alema 34:41.] Ma “aua le lafoai ai . . . lo tatou faamalosi” [Eperu 10:35] ma o “mea uma sa tatou puapuagatia ai o le a galulue faatasi mo lo tatou lelei.” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:3.] OKETOPA: AVEA ATILI E FAAPEI O KERISO Aisea e taua ai ona loto faafetai? E finagalo le Alii ia tatou maua se agaga o le loto faafetai i mea uma tatou te faia ma tautatala ai. Pe a tatou loto faafetai, o le a tatou maua se fiafiaga sili atu ma le faamalieina i o tatou olaga. O le a tatou iloaina le uunaiga ma faamanuiaga a le Alii. Saunia oe lava ia faaleagaga Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea e te lagonaina o le a fesoasoani i alii talavou e atiina ae ai se uiga o le loto faafetai? O a nisi o mea ua matua sili ona e loto faafetai ai? Ua faapefea ona faateleina e le loto faafetai lou fiafia? O le a se mea e faia e alii talavou e atiina ae ai se uiga o le faafetai? E faapefea e le mauaina o se uiga o le loto faafetai ona avea ma se faamanuiaga ia i latou i le taimi nei ma le lumanai? Luka 17:11–19 (Ua faamalolo e Iesu Keriso ia lepela e toasefulu, ae toatasi na toe foi atu ma faafetai ia te Ia) Mosaea 2:20–24 (Ua aoao i tatou e le Tupu o Peniamina i le mafuaaga tatou te manaomia ai ona vivii atu ma faafetai i le Alii) MF&F 59:7, 15–21 (E tatau ona tatou faafetai atu i mea uma) Thomas S. Monson, “O Le Meaalofa Faalelagi o le Loto Faafetai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 87–90 Henry B. Eyring, “E! Ia Manatua, Ia Manatua Lava,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 66–69; tagai foi i le vitio “Ia Manatua, Ia Manatua Lava,” (e le o maua se faila e mafai ona sii mai le initoneti) Russell M. Nelson, “Ia Faafetaia le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 77–79; tagai foi i le vitio “Tuu Atu le Faafetai” “Loto Faafetai,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 18 “Ua Sili Oe,” Viiga, nu. 46; “Faitau Ou Manuia,” Viiga, nu. 151 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi o le Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se lisi o mataupu talanoaina o le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 293 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i se alii talavou e tusi se ata i luga o le laupapa e faamanatu atu ai ia te ia se mea na ia aoaoina i le vaiaso ua tea. • Atofa atu i alii talavou taitasi se mataitusi o le alafapeta, ma tuu atu ia te ia se minute se tasi e lisi ai faamanuiaga uma e mafai ona ia mafaufau i ai e amata i lena mataitusi. Aisea tatou te le amanaia ai i nisi taimi ni faamanuiaga e foliga itiiti ua tuuina mai e le Alii ia i tatou? Fai atu i se uso o le korama e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:32 po o le 59:21. E mafai faapefea ona tatou faaali atili atu le loto faafetai mo “soo se faamanuiaga ua faamanuiaina ai [tatou]”? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O se faiaoga atamai e le mafaufau faapea, ‘O le a se mea e tatau ona ou faia i le vasega i le aso?’ ae fesili, ‘O le a se mea o le a fai e tamaiti o la’u vasega i le aso?’; e le o le, ‘O le a le mea o le a ou aoao atu i le aso?’ ae, ‘O le a faapefea ona ou fesoasoani i tamaiti o lau vasega ia iloa le mea e moomia ona latou iloa?’ ” (Virginia H. Pearce, i le O Le Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64). 294 O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i tagata o le korama e malamalama ai i le taua o le loto faafetai. I le mulimuli ai i le musumusuga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi pe sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e faitau le Luka 17:11–19 ma faasoa mai po o le a se mafuaaga latou te manatu na ala ai ona le faafetai atu lepela e toaiva o le toasefulu i le Faaola. O a nisi o mea e ono taofia i tatou mai le faailoa atu o le loto faafetai? Valaaulia alii talavou e mafaufau e uiga i se faamanuiaga ua latou mauaina lea atonu latou te le i faailoa atu ai se loto faafetai talafeagai. Aisea e taua ai le faailoa atu o le faafetai? O le a se mea latou te faia e faaalia ai le loto faafetai? • Faamatala pe faitau atu le tala o le i’a mai le lauga a Elder Russell M. Nelson “Ia Faafetaia le Atua.” Fai atu i alii talavou pe na latou fesoasoani atu ea i nisi (e pei o le tausimea i lenei tala) e aunoa ma le faafetaia. Vaevae le vaega o totoe o le lauga i vaega faaulutala, ma atofa atu i alii talavou taitasi e faitau se vaega. Fai atu i alii talavou e tusi i lalo se mea ua latou aoaoina e uiga i le lotofaafetai ma se mau e fesootai i le mea na latou aoaoina (fautua atu i ai e mafai ona latou faaaogaina le Taiala i Tusitusiga Paia). Faataga alii talavou e faasoa mai mea na latou tusia ma faamatala mai se taimi na latou lagonaina ai le loto faafetai mo se tasi o meaalofa a le Atua. • Faitau pe faamatala le tala e uiga i le aiga o Gordon Green i le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “O Le Meaalofa Faalelagi o le Lotofaafetai.” Fai atu i alii talavou e faalogo mo ni mea na lagona ai e le aiga le loto faafetai. Aisea na suia ai uiga o le aiga i le faagasologa o le tala? Valaaulia alii talavou e mafaufau loloto i fesili e pei o fesili nei: “Pe na i ai se taimi na tausalaina ai au i le i ai o se uiga lē faafetai? “Pe o i ai ea ni o’u faamanuiaga ou te le o matauina?” “Aisea o le a avea ai se uiga o le loto faafetai ma se faamanuiaga ia te au?” Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai nisi o o latou manatu. • I le avea ai ma se korama, usu pe faitau le viiga, “Faitau Ou Manuia,” pe maimoa i le vitio “Ia Manatua, Ia Manatua Lava.” Fai atu i alii talavou e fai se lisi o faamanuiaga tatou te mauaina pe a tatou iloaina mea ua faia e le Atua mo i tatou. O anafea na fesoasoani ai le mauaina o se loto faafetai i alii talavou e faatoilalo se tofotofoga? Aoao atu i le ala a le Faaola • I le avea ai ma se korama, faitau ia fuaitau o mau ma usu ia viiga o le faamanu ma le faafetai, e pei o na viiga o loo lisiina i lenei otootoga. Valaaulia alii talavou e tagai mo fasifuaitau e uiga i mea ia latou te lagona ai foi le loto faafetai po o le faamanu. Valaaulia i latou e faasoa mai ni fasifuaitau na latou filifilia, faamalamalama mai pe aisea na latou filifilia ai, ma faailoa mai o latou lagona o le loto faafetai. Na valaaulia e le Faaola isi e faatino le faatuatua ma ola i upumoni na Ia aoao atu i ai . Na Ia maua ni avanoa mo i latou e aoao ai e ala i aafiaga mamana. O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i alii talavou ia vaaia le mana o le loto faafetai i o latou olaga? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le taua o le loto faafetai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu se mea ua ia loto faafetai ai ma valaaulia alii talavou e faafetai atu i le Tama Faalelagi mo se mea latou te lei faafetai muamua ai lava ia te Ia. • Uunai alii talavou e tusi i lalo ni nai mea latou te loto faafetai ai i aso taitasi. 295 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Thomas S. Monson, “O Le Meaalofa Faalelagi o le Lotofaafetai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 87–90 O loo faamatala e Gordon na ola ae o ia i se faatoaga i Kanata, lea e topetope ai o ia ma isi ona tei i le fale pe a tuua le aoga, a o taaalo isi tamaiti ma o e feausi. Peitai, o lo latou tama, sa i ai le tomai e fesoasoani ai ia te i latou ia malamalama, e tua lelei la latou galuega. Sa faapitoa le moni o lenei mea pe a maea le taimi o le seleselega,pe a faamanatu e le aiga le Aso Faafetai, aua o le aso lena e tuuina atu ai e lo latou tama se meaalofa maoae ia i latou. Na te faia se faitauga o a latou mea uma ua i ai. I le taeao o le Aso Faafetai, na te aveina ai i latou i le potu i lalo o loo i ai paelo apu, o pusa beets, o karoti ua teu i le oneone, ma le faaputuga o taga pateta, faapea foi pi, o sana, pi uumi, sieli, vine ma isi fualaau tuufagu ua tutumu ai a latou fata. Na te faatonuina tamaiti e faitau faalelei mea uma lava. Ona latou o lea i le pa manu ma faitau pe fia tone o vaomago, ma pe fia faaputuga o fusi saito i le falesaito. Latou te faitauina povi, puaa, moa, pīpī ma kusi. Fai mai lo latou tamā, sa manao e fia iloa po o le a le tulaga ua oo i ai la latou tapenaga, ae sa latou iloaina na manao moni lava o ia ia latou iloaina, i lena aso o le tausamaaga, le tamaoaiga ua faamanuiaina ai i latou e le Atua, ma ua tauia itula uma o lo latou galulue malosi. Ona iu ai lea, ina ua latou nonofo ifo i lalo mo le taumafataga sa saunia e lo latou tina, o faamanuiaga o le mea lea sa latou lagonaina. Peitai, sa ta’ua e Gordon o le Aso Faafetai e sili ona ia manatuaina ma le faafetai, o le tausaga lea na foliga ai sa matua aunoa i latou ma se mea, e ao ona latou maua ai le lotofaafetai. Na amata lelei lava le tausaga: sa totoe vaomago, tele fatu, e fa lapisi a puaa. . . . . . . O le taimi lava na amata ai ona tatupu ae a latou laau toto, na amata ai foi timuga. Ina ua maui atu le 296 vai, sa leai se laau na totoe. Sa latou toe amata ona toto, ae na toe faatamaia uma foi e le timu. Sa pala a latou pateta i le eleele. Sa latou faatauina atu nisi o latou povi ma puaa uma ma isi manu o lafu sa latou faamoemoe e tuu, i ni tau sa matua maualalo lava aua o le mea lea sa faia e tagata uma. Na pau lava la latou seleselega na maua i lena tausaga o se pupu lakisi lea na sao mai le afa. Ona toe oo mai foi lea o le Aso Faafetai. Fai mai lo latou tina, “Atonu e sili ona faagalo i lenei tausaga. Ua leai foi se kusi o totoe.” Peitai, i le taeao o le Aso Faafetai, sa tu mai le tamā o Gordon ma se lapiti po’a ma fai atu i lona toalua e faavela. Sa amata ma le tomumu le galuega, e ta’u atu ai o le a umi se taimi e faavela ai le la mea fefeu. Ina ua tuu i luga o le laulau ma ni nai lakisi sa totoe, sa lē fia aai ai tamaiti. Sa tagi le tina o Gordon, ona faia ai lea e lona tamā se mea uiga ese. Sa alu o ia i le taualuga o le fale, ma to mai se moli matagi, ma tuu i luga o le laulau ma tutu. Sa ia faatonuina tamaiti e tapē moli eletise. Ina ua totoe ai na o le moli matagi, sa tau le talitonu i latou sa faapena le pogisa sa i ai muamua. Sa latou le iloa pe na mafai faapefea ona latou iloa se mea e aunoa ma le susulu malamalama e maua i le eletise. Sa faamanuia meaai, ona aai ai lea o tagata uma. Ina ua uma le tausamiga, sa latou nonofo filemu uma. Sa tusia e Gordon: “I le muitiiti faatauvaa o le moli matagi tuai, sa matuai toe manino ai la matou vaai. . . . “O se taumafataga manaia. O le lapiti poa sa pei o le tofo o se pipi, o lakisi foi sa sili ona manaia lona tofo nai lo se isi taimi matou te manatua. . . . “. . . O lo matou aiga, . . .i mea sa matou le maua, sa matua ‘oa lava ia i matou.” [Sii mai ia H. Gordon Green, “The Thanksgiving I Don’t Forget,” Reader’s Digest, Nov. 1956, 69–71. VAAIGA AOAO I LE IUNITE Novema: Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava Faaleagaga ma le Faaletino “Aua ua i totonu ia te i latou le mana, lea ua latou pule ai ia te i latou lava” (MF&F 58:28). O otootoga i lenei iunite o le a fesoasoani i alii o loo umia le Perisitua Arona e malamalama ai i le taua o le ola tutoatasi faaleagaga ma le faaletino. E ui lava o loo talavou i latou, o nei alii talavou ua faamanuiaina i le meaalofa o le saolotoga, ma o loo latou aoao pe faapefea ona faatulagaina lo latou lava ala ma maua tali i fesili i o latou lava faafitauli i le talalelei a Iesu Keriso. O le tele lava ona latou ola tutoatasi, o le tele foi lea o le saolotoga o le a latou olioli ai. O le a sili atu le saunia o i latou e faalautele o latou valaauga i le perisitua, faamalolosia o latou aiga, ma faataunuu o latou matafaioi i le lumanai o le avea ma ni tane ma ni tama. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: Aisea e taua ai le mauaina o se aoaoga ma atiina ae ni tomai? (Tiute i le Atua) O le a le uiga o le ola tutoatasi? Aisea e avea ai le galue ma se mataupu faavae taua o le talalelei? Aisea e finagalo ai le Alii ina ia ou malosi ma maloloina? O le a le ala a le Alii mo le tausiaina o e matitiva ma e le tagolima? E mafai faapefea ona ou maua fofo i au luitau ma faafitauli? Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 “Aoaoga,” itulau 55–59 Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 297 NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO Tiute i le Atua Aisea e taua ai le maua o se aoaoga ma atiina ae tomai? O le aoaoga o se vaega taua o le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi e fesoasoani ia i tatou ia sili atu le avea faapei o Ia. O le mauaina o se aoaoga e saunia ai le malamalama ma tomai o le a fesoasoani ia i tatou ia atiina ae le ola tutoatasi, tausia o tatou aiga i le lumanai, ma sili atu ai le auaunaga i le Ekalesia ma le lalolagi. Saunia oe lava ia faaleagaga Ua faapefea ona saunia oe e lau aoaoga mo aafiaga o lou olaga? O le a le malamalama, aoaoga, ma tomai na sili ona aoga mo oe ma lou aiga? O le a se mea o loo e manao e aoao pea? O a uiga faaalia o alii talavou i le aoaoga ma le aoaoina? O le a faapefea e se aoaoga ona faamanuiaina i latou nei ma o latou tiutetauave i le lumanai? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le taua o le aoaoga? 2 Nifae 9:29 (E lelei le aoaoina pe afai latou te faalogologo i fautuaga a le Atua.) MF&F 88:76–80 (E tatau ona tatou aoao e aoao atu mea faaleagaga ma faaletino) MF&F 88:118 (Aoao i le suesue ma le faatuatua) MF&F 90:15 (E tatau ona tatou faamasani i tusi lelei, gagana, tautala, ma tagata) MF&F 130:18–19 (Soo se mataupu autu o le atamai tatou te maua i le olaga lenei, o le a tu mai faatasi ma i tatou i le toetutu.) D. Todd Christofferson, “Uso e, O Loo I Ai se Tatou Galuega e Fai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 47–50 “Aoaoga,” Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua (2010), 55–59 “Aoga,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 22–24 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 299 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le faaaogaina o mea na latou aoaoina i lesona talu ai (mo se faataitaiga, e mafai ona latou faasoa mai mea o loo latou faia e faataunuu ai se fuafuaga na latou faia i a latou tusi Tiute i le Atua). • Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau faapea ua tau atu e se uo ia i latou o le a le toe aoga o ia. O le a mafai faapefea e alii talavou ona fautuaina lea uo e faaauau le finau i le aoga? Fai ia i latou e tusi a latou tali i se fasi pepa. Ao mai pepa, ma faitau ma talanoaina tali ma le vasega. I le faaaiuga o le vasega, tuu atu i alii talavou se avanoa e faaopoopo ai a latou tali e faatatau i mea ua latou aoaoina i le taimi o le lesona. Aoao faatasi Fuafuaga o le Tiute i le Atua Tuu atu se taimi i le faaiuga o le fonotaga a le korama mo alii talavou e fai ai ni fuafuaga i totonu o a latou tusi Tiute i le Atua pe o totonu o le lomiga i le initoneti o le Tiute i le Atua. O nei fuafuaga e patino, ae e mafai e tagata o le korama ona fesoasoani i le tasi ma le isi e fatufatu ni manatu mo a latou fuafuaga. 300 O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou e fai fuafuaga ina ia maua se aoaoga pe atiina ae ni tomai e saunia ai e tausia o latou aiga i le lumanai. I le avea ai ma se vaega o lenei lesona, e tatau i uso o le korama ona amata ona fuafua se galuega faatino i le vaega “Aoaoga” i a latou tusi Tiute i le Atua. A o lei amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e aumai a latou tusi Tiute i le Atua ma i latou i le lotu. I fonotaga faalekorama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga latou te maua a o latou faataunuuina a latou galuega faatino. • Valaaulia alii talavou e suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:77–80, 118, ma “Aoaoga” i le Mo LeMalosi o le Autalavou. Tuu atu ia i latou e faailoa mai (a) po o a mea e finagalo le Alii ia latou aoao, (e) pe aisea e finagalo ai o Ia ia latou aoao, ma (i) pe faapefea ona Ia finagalo ia i latou e faatino le aoaoina (tagai Tiute i le Atua, 55). Valaaulia alii talavou e sue i itulau 55–57 i Tiute i le Atua ma fatu se galuega faatino o le a fesoasoani ia i latou e faaaoga ai mea na latou aoaoina e uiga i le mauaina o se aoaoga. Fuafua faatasi o se korama, ni gaoioiga a le Mutuale o le a mafai ona fesoasoani i alii talavou e malamalama ai i le taua o le mauaina o se aoaoga. • Tofi uso taitotasi o le korama e faitau se tasi o mau ua saunia i lenei otootoga ma vaai mo mea ua aoao mai e mau e uiga i le malamalama ma le aoaoga. Valaaulia alii talavou taitasi e faasoa atu mea na ia aoaoina i se tasi uso o le korama. Fai atu i alii talavou taitasi e tusi i le laupapa ni matata atonu o loo latou mafaufauina e galueaiina. O a mea na latou aoaoina mai nei mau e mafai ona fesoasoani ia i latou a o latou saunia mo nei matata? • Faitau faatasi, o se korama “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” vaai mo upu po o fuaitau o loo faamatala mai ai matafaioi a tane ma tama (o le folafolaga e mafai ona maua i le itulau 108 o le Tiute i le Atua). Fai ia i latou e tusi i le laupapa a latou tali i fesili nei: (a) O le a le faia i le va o le mauaina o se aoaoga ma le mafaia ona faataunuu lau matafaioi o se tane ma se tama? (e) E faapefea ona aafia lau fuafuaga mo se galuega i lou malamalama i nei matafaioi? (i) O a mea e mafai ona e faia i le taimi nei e saunia ai mo se galuega? Valaaulia alii talavou e sue i Tiute i le Atua, itulau 56–58, ma fatu se galuega faatino o le a fesoasoani ia i latou e amata ona sailiili mo avanoa mo galuega i le lumanai. Fuafua faatasi, o se korama ni gaoioiga a le Mutuale o le a fesoasoani i alii talavou e sailiili ai avanoa mo galuega. • Faatasi ai ma le faatagaga mai le epikopo, valaaulia ni tama o uso o le korama e faasoa mai pe na faapefea ona latou maua se aoaoga po o se tomai e tausia ai o latou aiga. O a ni osigataulaga na latou faia? O a mea na latou faia ina ia faamanuiaina ai o latou aafiaga? O le a se mea o latou moomoo maimau pe ana ese se auala na latou faia ai? • Valaaulia alii talavou taitasi e faitau se vaega e fiafia i ai mai le tusiga a Peresitene Gordon B. Hinckley “Saili le Aoaoina” pe faitau palakalafa 6–8 o le lauga a Elder D. Todd Christofferson “Uso e, O Loo I Ai Se Tatou Galuega e Fai.” Fai i alii talavou e faasoa mai i le korama mea ua latou aoaoina e uiga i le taua o le aoaoga. O le a faapefea e filifiliga latou te faia nei e uiga i le aoaoga ona aafia ai o latou avanoa i le lumanai? Aoao atu i le ala a le Faaola Na silafia e le Faaola i latou na Ia aoaoina. Na Ia faaaogaina auala tulagaese e fesoasoani ai ia i latou e aoao ma faatupulaia. O a ni auala tulagaese e mafai ona e maua e fesoasoani ai i alii talavou taitasi ia malamalama i le taua o le aoaoga? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama pe aisea e taua ai aoaoga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia alii talavou e fai se lisi o mea e mafai ona latou faia ina ia sili atu le faamanuiaina i le aoga ma amata ona faia na mea i le gasologa o le vaiaso. • Luitauina alii talavou e amata ona teu se tupe mo a latou misiona ma aoga i le lumanai. • Valaaulia alii talavou e suesue mau e uiga i aoaoga o loo lisiina i lenei otootoga i a latou suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia ma faasoa mai mea ua latou aoaoina i se fonotaga faalekorama i le lumanai. 301 Punaoa Filifilia “Aoga,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 9–10 O le aoga o se vaega taua i le fuafuaga a le Tama Faalelagi e fesoasoani ai ia te oe ia avea ai e faapei o Ia. E finagalo o Ia ia aoaoina lou mafaufau ma ia atiae ou tomai ma taleni, lou malosi e faatino lelei ai ou tiutetauave, ma lou gafatia e talisapaia ai le olaga. O le aoga e te mauaina o le a taua tele ia te oe i le olaga faaletino ma le olaga a sau. O le aoga o le a saunia oe mo auaunaga sili atu i le lalolagi ma le Ekalesia. O le a fesoasoani ia sili atu ai lou saunia e tausia oe lava ia, o lou aiga, ma i latou e manaomia le fesoasoani. O le a fesoasoani foi e avea ai oe ma se fautua ma se soa atamai i lou toalua i le lumanai faapea ai ma se faiaoga aoaoina ma mataalia o lau fanau i le lumanai. O le aoga o se teugaoa e aumaia ai ni taui sili ma o le a talaia ai faitotoa o avanoa ia na semanu e tapunia 302 ia te oe. Ia fuafua nei loa ia maua se aoga. Ia e naunau e galue ma le filiga ma faia ni osigataulaga pe a manaomia. Faasoa atu au sini faaleaoaoga i lou aiga, uo, ma taitai ina ia mafai ona latou lagolagoina ma faamalosiau ia te oe. Ia faatumauina lou naunautai e aoao i lou olaga atoa. Ia maua le olioli i lou aoao pea lava pea ma faalauteleina mea e te fiafia i ai. Ia filifili e matuai auai i avanoa mo aoaoga o loo maua mo oe. O lau aoga e tatau ona aofia ai aoaoga faaleagaga. Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai. Ia auai i seminare ma inisitituti. Ia faaauau pea ona aoao i lou olaga atoa e uiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. O lenei aoaoga faaleagaga o le a fesoasoani ia te oe e maua ai tali i luitau o le olaga ma o le a valaaulia ai le mafutaga a le Agaga Paia. NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO O le a le uiga o le ola tutoatasi? Afai tatou te ola tutoatasi, tatou te faaaogaina faamanuiaga ma malosiaga ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e tausia ai i tatou lava ma o tatou aiga ma saili fofo i o tatou lava faafitauli. A o tatou ola tutoatasi, o le a sili atu foi ona lelei la latou auauna atu ma tausia isi. E finagalo le Alii ia avea i tatou ma e ola tutoatasi faaleagaga faapea foi ma le faaletino. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a le uiga ia te oe o le ola tutoatasi? Na faapefea ona faamanuiaina oe ma lou aiga i le ola tutoatasi? Aisea e manaomia ai e alii talavou ona aoao le ola tutoatasi? O a ni faatosinaga e mafai ona taofia i latou mai le avea ma e e sili atu le ola tutoatasi? O le a faapefea ona fesoasoani le ola tutoatasi ia i latou e onosaia taimi faigata? O le a faapefea ona faamanuiaina ai o latou aiga i le lumanai? A o e suesueina nei mau ma isi punaoa, saili le taitaiga mai le Agaga ia iloa ai pe faapefea ona aoao alii talavou e uiga i le taua o le ola tutoatasi. Mataio 25:1–13 (O le faataoto i taupou e toasefulu) Luka 2:52 (Na tupu Iesu i le poto, tino, ma na alofagia e le Atua ma tagata) 1 Timoteo 5:8 (E tatau ona tausia e tagata i latou lava) MF&F 83:2, 4 (Ua i ai i fafine le aia i luga o a latou tane; ua i ai i fanau le aia i luga o o latou matua) Henry B. Eyring, “ Sauniuniga Faaleagaga: Ia Vave Amata ma Ia Tumau Ai ,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 37–40 Robert D. Hales, “ Avea ma E Tuuina Atu ma le Faautauta Mea e Manaomia Faaletino ma le Faaleagaga ,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 7–10; tagai foi i le vitio “Avea Ma E Saunia Mea Tatau Uma “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129 “ Avea ma se Tagata Ola Faalagolago ia te oe lava ,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 196–97 “ Ola Faalagolago o le Tagata ia te ia Lava ,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 6.1.1 Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 303 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e faasoa mai, aoao atu, ma molimau atu i aafiaga na latou maua a o faaaogaina mea na latou aoaoina i lesona o le vaiaso ua tea. • Tusi “ola tutoatasi” i le laupapa, ma fesili i alii talavou pe o le a lo latou manatu i le uiga o le ola tutoatasi. Tuu atu ia i latou se taimi e mafaufau ma tali mai ai. Faitau faatasi, o se korama “ Avea ma se Tagata Ola Faalagolago ia te oe lava ” itulau 196–97 o Faamaoni i le Faatuatua. O le a se mea e mafai ona latou faaopoopo i la latou faamatalaina o le ola tutoatasi, e faatatau i mea na latou faitau i ai? Fesili i alii talavou pe o le a se mea e mafai ona latou faia e saunia ai ia ola tutoatasi pe afai o le a latou nonofo na o i latou lava ma pe a avea foi ma ni tane ma ni tama. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “O faiaoga lelei latou te le aveina le faaamuia mo le aoaoina ma le alualu i luma o i latou o loo latou aoaoina. E pei lava o tagata fai togalaau o e toto ma teuteu i laau, latou te taumafai ina ia faatulagaina ni tulaga sili ona lelei mo le aoaoga. Ona latou tuu atu lea o le faafetai i le Atua pe a latou vaaia le alualu i luma o i latou o loo latou aoaoina.” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 64). O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e aoao ai e uiga i le ola tutoatasi. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tusi i ni fasi pepa eseese autu nei e faatatau i le ola tutoatasi: Soifua Maloloina, Aoaoga, Galuega, Teuina o Meaai a le Aiga,Tupe, ma Malosi Faaleagaga. Faataga alii talavou taitasi e filifili se autu e fiafia i ai, ma valaaulia o ia e faitau e uiga i le autu i se kopi o le vaega 6.1.1 o Tusitaulima 2 (itulau 34–35). Fai i alii talavou taitasi e faapuupuu le aoaoina atu o le vasega i mea na ia aoaoina e uiga i lana autu, pe faapefea ona fesootai ma le ola tutoatasi, ma le mea e mafai ona ia faia e saunia ai e ola tutoatasi i nei vaega. E mafai faapefea e taumafaiga a alii talavou i lo latou talavou ona faamanuiaina o latou aiga pe a avea ma ni tane ma tama? • A o le’i amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia se tasi po o le 304 sili atu o uso o le korama e saunia e aoao atu pe na faapefea e le Taitaiau o Moronae ona saunia lana au e fetaiai ma sa Lamana i le taua (tagai Alema 46–49). O manatu e mafai ona aofia ai le sauniuniga faaletino (tagai Alema 43:18–21, 37–39; 48:8–9), ma le sauniuniga faaleagaga (tagai Alema 46:11–21, 48:7, 11–13). O le a le eseesega na faia e lenei sauniuniga a o puipuia e sa Nifae o latou ola, saolotoga, ma aiga? O le a le mea ua aoao mai e lenei faataitaiga i alii talavou e uiga i le ola tutoatasi? O le a se mea e mafai e alii talavou ona fai nei e saunia ai mo luitau atonu latou te feagai? • Tusi le upu “Ola faalagolago” i le itu tauagavale o le laupapa ma le upu “Ola tutoatasi” i le itu taumatau. Fai i alii talavou e faamatala mai uiga o upu uma ia (afai latou te manaomia se fesoasoani, faasino ia i latou itulau 196–97 o le Faamaoni i le Faatuatua). Fai ia i latou e fai se lisi o auala o loo latou faalagolago ai i isi ma auala o loo latou ola tutoatasi ai. Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou ola tutoatasi? Faaali le vitio “Avea ma E Saunia Mea Tatau Uma” (pe valaaulia alii talavou e faitau e uiga i lenei tala i le lauga a Elder Robert D. Hales “Avea ma E Tuuina Atu ma le Faautauta Mea e Manaomia Faaletino ma le Faaleagaga ”). Fai i alii talavou e faailoa mai mea ua aoao mai e Elder Hales ia i tatou pe faapefea ona ola tutoatasi, ma lisi a latou tali i le laupapa. Fesili i alii talavou po o a uiga masani ma mamanu latou te manaomia ona faatuina nei ina ia mafai ona tausia o latou aiga i le lumanai. O a uiga e manaomia ona latou aloese mai ai? E mafai ona e valaaulia i latou e faitau le palakalafa lona tolu o le lauga a Elder Hales e avea o se vaega o lenei talanoaga. • Vaevae alii talavou taitoalua po o vaega laiti. Tofi vaega taitasi i se mau e uiga i le ola tutoatasi, e pei o na o loo i lenei otootoga. Valaaulia alii talavou e faitau a latou fuaitau o le mau ona fatu lea o se Savali Faamamona e uiga i le ola tutoatasi. Atonu e te manao e faaali atu se faataitaiga o se Savali Faamamona mai le New Era po o le Liahona. Tuu atu i alii talavou le avanoa e faasoa mai ai a latou Savali Faamamona i le korama. • Fesili i alii talavou pe o le a se mea e mafai e i latou ma o latou aiga ona fai e saunia ai mo se mala faanatura (e pei o se mafuie po o se afa). Faitau faatasi, o se vasega fuaiupu muamua e tolu o le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “Sauniuniga Faaleagaga: Ia Vave Amata ma Ia Tumau Ai .” O a ni “mala faaleagaga” po o faigata atonu tatou te feagai? O le a se mea e mafai ona tatou faia e saunia ai faaleagaga mo nei tofotofoga? Tuu atu i alii talavou taitasi le vaega o totoe o le lauga a Peresitene Eyring, ma fai atu ia i latou e vaai mo ni tali i nei fesili. Valaaulia i latou e faasoa atu mea ua latou maua. Aoao atu i le ala a le Faaola Na faatuatuaina e le Faaola Ona soo, saunia i latou, ma tuu atu ia i latou tiutetauave taua e aoao atu, faamanuia, ma auauna atu i isi. O Lona faamoemoega o le fesoasoani ia i latou ia liua ma faatupulaia e ala atu i la latou auaunaga i isi. Fesoasoani i alii talavou ia iloa o lo latou usiusitai ma le auaunaga o le a fesoasoani ia i latou e saunia ai e ola tutoatasi. Fai atu i alii talavou e faasoa atu mea ua latou aoaoina i le asō. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe ua lava lo latou malamalama i le ola tutoatasi e mafai ai ona latou faamatala atu i se tasi? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu i le korama lana molimau e uiga i le taua o le ola tutoatasi ma mea ua uunaia ai o ia e fai o se taunuuga o lenei lesona. • Luitauina alii talavou i le korama e faatino uunaiga ua latou maua i taimi o fonotaga faalekorama ina ia sili atu le ola tutoatasi. 305 Punaoa Filifilia “Uelefea,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 195–97 O le matafaioi patino lava mo lou manuia lautele, i lagona, faaleagaga, faaletino, ma le tamaoaiga e muamua lava pau atu ia te oe, lona lua i luga o lou aiga, ma lona tolu ai luga o le Ekalesia. I lalo o musumusuga a le Alii ma ala mai i au lava galuega, e tatau ona e saunia mea uma lava e manaomia mo le manuia faaleagaga ma faaletino o oe ma lou aiga. O le a sili atu ona lelei ona e tausia oe lava ma lou aiga pe afai ua e ola faalagolago ia te oe lava. Ua e saunia e feagai ma taimi o faafitauli e aunoa ma lou faalagolago atu i isi. E mafai ona e ola faalagolago ia te oe lava e ala lea i lou (1) faaaogaina tatau o avanoa e aoga ai; (2) faaaogaina o mataupu faavae lelei o meataumafa ma le soifua maloloina; (3) saunia ma le mauaina o galuega talafeagai; (4) teuina o se sapalai o meaai 306 ma lavalava i le mea e faatagaina e le tulafono; (5) puleaina lelei o au punaoa, e aofia ai le totogiina o le sefuluai ma taulaga ma aloese mai le aitalafu; ma (6) atinaeina le malosi i le faaleagaga, lagona, ma mea e masani ai. Ina ia mafai ona ola faalagolago ia te oe lava, e tatau ona e naunau e galue. Ua poloai mai le Alii ia tatou galulue (tagai i le Kenese 3:19; MF&F 42:42). O galuega faamamaluina o se sosia faavae lea o le fiafia, taua o le tagata lava ia, ma le faamanuiaina. Pe afai lava ua le mafai mo se taimi le tumau ona e ausia ou manaoga e ala i au lava taumafaiga po o le lagolago mai foi o lou aiga, e mafai e le Ekalesia ona fesoasoani ia te oe. I lea tulaga, e masani ona saunia e le Ekalesia ia punaoa e tausia ai le ola e fesoasoani ia te oe ma lou aiga ina ia mafai ai ona e toe ola faalagolago ia te oe lava. NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO Aisea e avea ai le galue ma se mataupu faavae taua o le talalelei? Ua poloaiina i tatou e le Alii ia aua le paie. O le atiina ae o le manao ma le malosiaga e galue e fesoasoani ia i tatou e saofaga ai i le lalolagi o loo tatou nonofo ai. Na te aumaia se lagona o le faateleina o le taua o le tagata lava ia. Na te faamanuiaina i tatou ma o tatou aiga, i le taimi nei faapea ma le lumanai. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se mea na e galue ia maua? Na faapefea e le galue ona faamanuiaina oe ma lou aiga, i le faaletino faapea le faaleagaga? O anafea na lagona ai e alii talavou le faamalieina i le galue malosi? E faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia iloa le tele o faamanuiaga o le galue ma atiina ae ai se manao e galue? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau nei ma isi punaoa. O le a le mea e uunaia oe ina ia galue? Kenese 3:19 (E tatau ona tatou galulue ina ia tausia i tatou lava) Mataio 25:14–30 (O le faataoto i taleni) Kalatia 6:3–5; 1 Tesalonia 4:11; Mosaea 10:4–5 (Ua poloaiina i tatou e galulue) Alema 38:12; MF&F 58:27; 60:13; 75:29; 107:99–100 (Aua le paie po o le le tumama) Dieter F. Uchtdorf, “O Mataupu Faavae e Lua mo Soo se Tamaoaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 55–58 H. David Burton, “O Le Faamanuiaga o le Galue,” Liahona, Tes. 2009, 36–40 “Galue ma le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 40–41 Vitio: “O Se Galuega o loo Faagasolo” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 307 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi fesili e lua i le laupapa mai le lesona talu ai ma fai atu i alii talavou e fautuaina mai ni tali. • Fai atu i se alii talavou e talanoa i se mea na ia galue malosi ia maua pe faataunuuina. O a osigataulaga na manaomia ona ia faia? O le a sona lagona ina ua ia faataunuuina lana sini? O le a le mea na ia aoao mai i lona aafiaga? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ia tuuina atu ni fesili e moomia ai ona sailia e tagata o loo aoaoina ia ni tali i totonu o tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta o aso e gata ai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 64). O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le taua o le galue. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Tusi le fesili “O le a le mea na ou aoaoina?” “Aisea e taua ai?” “O le a se mea e mafai ona ou faia?” i le laupapa. Tufa atu se kopi o Mo Le Malosi o le Autalavou i alii talavou taitasi ma tofi i latou taitasi e faitau se tasi o palakalafa i le vaega “Galue ma le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava ”. Valaaulia o ia e suesue lana palakalafa ma ia saunia e aumai ni tali i fesili e tolu i le laupapa. Faasoa atu se aafiaga mai lou lava olaga na aoaoina oe i le taua o le galue. • Tofi alii talavou taitoatasi e faitau se mau se tasi o loo fautuaina mai i lenei otootoga. Fai ia te ia e sau i luma o le potu ma faasoa mai (a) mea ua ia aoao mai lana mau, (e) aisea e taua ai, ma (i) faataitaiga na ia vaaia e faaalia ai mea ua aoao mai e le mau. • Faitau Mataio 25:14–30 faatasi o se korama. Fautuaina alii talavou e vase lalo o ni fuaitau e faatatau i le 308 galue ma taunuuga o le galue ma lio soo se fuaitau e fesootai ma le paie ma taunuuga o le le galue. Valaaulia alii talavou e faasoa mai mea na latou maua ma ni aafiaga na latou maua a o galulue malosi i se mea. O a ni taunuuga o a latou taumafaiga? • Faitau le vaega “O Le Mataupu Faavae Muamua: Galue” mai le lauga a Dieter F. Uchtdorf “O Mataupu Faavae e Lua mo Soo se Tamaoaiga.” Fai i alii talavou e filifili se fuaitau mai le lauga o le a lelei e manatua pe faitau i aso uma e uunaia ai i latou i a latou taumafaiga e galulue. Faaali le vitio “[O Se Galuega o loo Faagasolo]” ma fai i alii talavou e sue ni faataitaiga o mea na aoao mai e Peresitene Uchtdorf. O a mea e mafai ona latou aoao e uiga i le galue mai le faataitaiga a Tyler? E mafai faapefea ona latou faaaogaina le mea na ia faia e faataunuu ai a latou lava sini? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama pe aisea e taua ai le galue? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa atu mea na ia lagona na uunaia ai o ia e faatatau i mea na ia aoaoina i le aso. • Faasoa i le korama ni manaoga i le uarota na faailoa mai e le epikopo ma fai ni fuafuaga mo se gaoioiga faalekorama e fesoasoani ai e foia na manaoga. Aoao atu i le ala a le Faaola Sa faasoa atu e le Faaola ni tala faigofie, faataoto, ma ni faataitaiga moni i le olaga sa malamalama i ai Ona soo. Na Ia fesoasoani ia latou iloa lesona o le talalelei i o latou lava aafiaga. O a faataitaiga moni o le olaga e uiga i le galue e mafai ona e faasoaina atu? O a mea ua aoao e alii talavou e uiga i le galue? 309 Punaoa Filifilia “Galue ma le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava,” Mo le Malosi o le Autalavou (2011), 40–41 E faamamaluina le galue. O le atiina ae o le tomai e galue ai o le a fesoasoani ia te oe e saofaga ai i le lalolagi o loo e ola ai. O le a ia aumaia se lagona faateleina o le taua-faaletagata. O le a ia faamanuiaina oe ma lou aiga, i le taimi nei ma le lumanai. O le aoaoina o le galue e amata i le aiga. Fesoasoani i lou aiga e ala i le naunau e auai i galuega e manaomia e tausia ai se aiga. Ia aoao o talavou e taulimaina au tupe ma le atamai ma ola i mea e te maua. Mulimuli i aoaoga a perofeta e ala i le totogiina o lau sefuluai, aloese mai aitalafu, ma teu se tupe mo le lumanai. Ia faatuina ni sini maualuluga mo oe lava ia, ma naunau e galue malosi e ausia na sini. Ia atiae le loto pulea, ma ia faatuatuaina. Ia fai le mea sili e te mafaia i ou valaauga faale-Ekalesia, meaaoga, galuega, ma isi sailiga aoga. O alii talavou e tatau ona naunau ia faia mea e manaomia ia saunia e auauna ai i se misiona faamamaluina. Ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia te oe ni meaalofa ma taleni ma e silafia le mea e te gafatia ona ausia. Saili Lana fesoasoani ma le taitaiga a o e galue e ausia au sini. 310 Ua poloaiina i tatou e le Alii ia aua le paie. O le paie e mafai ona taitai atu i amioga le talafeagai, faaleagaina o mafutaga, ma le agasala. O le tasi ituaiga o paie o le maimauina lea o le tele o le taimi i gaoioiga na e taofia oe mai galuega tupuolaola, e pei o le faaaogaina o le Initoneti, taalo i taaloga vitio, ma le matamata i le televise. Aua le maimauina lou taimi ma tupe i taaloga fai tupe. O taaloga fai tupe e sese ma e le tatau ona faaaogaina o se ituaiga o faafiafiaga. O se vaisu ma e mafai ona taitai atu i le maimauina o avanoa, faaleagaina o olaga, ma aiga malepelepe. E sese le talitonu faapea e mafai ona e mauaina fua se mea. O se tasi o faamanuiaga o le galue o le atiina ae lea o le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava ia. Pe a e faalagolago ia te oe lava ia, ua e faaaogaina faamanuiaga ma tomai ua tuuina mai e le Atua ia te oe e tausia ai oe lava ia ma lou aiga ma maua ai vaifofo mo ou lava faafitauli. O le ola faalagolago ia te oe lava ia e le faapea e tatau ona e faia na o oe mea uma lava. Ina ia ola faalagolago moni ia te oe lava ia, e tatau ona e aoao e galulue faatasi ma isi ma liliu atu i le Alii mo Lana fesoasoani ma le malosi. Ia manatua o loo i ai se galuega taua a le Atua mo oe e fai. O le a Ia faamanuiaina oe i au taumafaiga e faataunuu lena galuega. NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO Aisea e finagalo ai le Alii ina ia ou malosi ma maloloina? O le soifua maloloina lelei o se vaega taua o le ola tutoatasi. O le puipuia o lo tatou ola maloloina o le a faatagaina i tatou e faataunuu lo tatou taunuuga paia ma ia sili atu le lelei ona auauna atu i isi. O le ala tatou te tausia ai o tatou tino e aafia ai lo tatou ola maloloina faaleagaga ma lo tatou mafaia ona maua le taitaiga mai le Agaga Paia. Ina ia faasaoina lo tatou ola maloloina, e tatau ona tatou usiusitai i le Upu o le Poto, taumafa meaai lelei, fai soo faamalosi tino, ma ia lava le moe. Saunia oe lava ia faaleagaga O le a le faia i le va o le soifua maloloina faaletino ma le faalelagona ma lou soifua maloloina faaleagaga? Na faapefea e le faatumauina o lou soifua maloloina ona faatagaina oe ia sili atu le auaunaga i le Alii? O a nisi faamanuiaga ua e maua a o e tauivi e ola i se olaga soifua maloloina? O a tofotofoga o loo feagai ma alii talavou e mafai ona faatamaia ai lo latou soifua maloloina faaletino ma le faalelagona? E faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia iloa faamanuiaga o le ola i tulafono a le Alii o le soifua maloloina? O le a faapefea e le ola i nei tulafono ona aafia la latou auaunaga faaleperisitua? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. A o e suesueina mau ma isi punaoa e uiga i le Upu o le Poto, vaai mo mea o le a fesoasoani i alii talavou e lagona ai le taua o le tausia lelei o o latou mafaufau ma tino ma le mafuaaga e finagalo ai le Alii ia latou faia faapea. Tanielu 1:3–20 (Ua faamanuiaina Tanielu ma ana uo i le usiusitai i tulafono a Eperu e faatatau i meaai faapitoa) MF&F 88:124 (Ua fautuaina i tatou e le Alii i uiga masani o le galue ma le moe) MF&F 89 (Ua faaali mai e le Alii le Upu o le Poto ma faamanuiaga mo le usiusitai i ai) Boyd K. Packer, “O Le Upu o le Poto: O Mataupu Faavae ma Folafolaga,” Ensign, Iulai 1996, 19–21 M. Russell Ballard, “E! O Le Togafiti Poto a Le ua Leaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 108–10; tagai foi i le vitio “ O Le A Faasaolotoina Ai Oe,” lds.orgyouthvideo “Soifua Maloloina Faaletino ma Faalelagona,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 25–27 “Upu o le Poto,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 86–88 Vitio: “ Na Tuu Atu e le Atua ia te i Latou Le Poto”; tagai foi i le Feagaiga Tuai Visual Resource DVD Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i 311 le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi i le laupapa le autu o le lesona o le vaiaso ua tea, ma valaaulia alii talavou e faasoa mai se mea o loo latou manatua. • Tusi i le laupapa, “Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou soifua maloloina?” Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni tali talafeagai ma vaai mo ni tali faaopoopo a o faia le lesona. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E tatau ona e faaeteete e aua ne’i sili atu lau tautala nai lo le mea e manaomia pe faailoa soo atu foi ni ou manatu. O nei uiga e mafai ai ona faatupuina le le fiafia o tagata o loo aoaoina. Mafaufau ia te oe lava ia o se taiala i se faigamalaga o le aoaoga o le na te tuuina atu ni faamatalaga talafeagai e taofiofia ai pea i latou o loo e aoaoina i le ala sa’o” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai i le tulafono a le Alii o le soifua maloloina. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Valaaulia alii talavou e susue i itulau 31–32 i a latou tusi Tiute i le Atua ma faatumu faatasi o se korama laasaga 1 ma le 2 . Fautuaina le korama e fuafua se galuega faatino a le korama, i le faaopoopo atu i a latou galuega faatino taitoatasi, o le a fesoasoani ia i latou e faatumauina lo latou soifua maloloina faaletino. Valaaulia soo se alii talavou ua maea ona faataunuu a latou galuega faatino e faasoa mai pe na faapefea i le ola ai i a latou fuafuaga ona aafia i latou. Tau atu i alii talavou faapea mo nai isi vaiaso o le a sosoo ai, o le a e fai atu ia i latou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua ao faataunuuina fuafuaga na latou faia. • Afai e mafai, aumai se maunu ia po o lago i le fonotaga faalekorama, faaali atu se ata o se tasi o na mea, pe faaali le vitio “ O Le A Faasaolotoina Ai Oe.” Tuu atu i alii talavou e faamatala mai pe faapefea ona faaaoga 312 maunu ia ma lago e faasese ai i’a. O a nisi o auala e faasese ai pe faasee ai e Satani alii talavou ina ia soli le Upu o le Poto? Vaevae le korama i ni vaega se lua. Tuu atu i le tasi vaega e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:5–15 ma faailoa mai mea ua faasa mai e le Alii pe finagalo ia tatou faaaogaina ma le faautauta. Tuu atu i le isi vaega e faitau ia fuaiupu 10–20 ma faailoa mai mea ua faauuina e le Alii mo le faaaogaina e tagata. Faamatala pe faamanino soo se upu po o fuaitau (tagai “Upu o le Poto” i le Faamaoni i le Faatuatua, 199–01). Tuu atu i alii talavou e faasoa mai le mea e mafai ona latou faia e aloese ai mai tulaga e faaseseina ai pe faaosoosoina ai i latou. • Tusi autu e lua i le laupapa: “Faamanuiaga Faaleagaga” ma “Faamanuiaga Faaletino.” Valaaulia alii talavou e faitau MF&F 89:18–21, vaai mo faamanuiaga ona lisi lea i lalo o le autu talafeagai i le laupapa. O le a le malamalama o alii talavou e uiga i nei faamanuiaga i o latou olaga? O fea o faamanuiaga o loo lisiina ua uma ona maua e alii talavou? (Afai latou te manaomia le fesoasoani e malamalama ai i nei folafolaga, fautua atu latou te vaai i le faamatalaga a Peresitene Boyd K. Packer i lana lauga “O Le Upu o le Poto: O Mataupu Faavae ma Folafolaga”). • Faaali le vitio “ Na Foai atu e le Atua ia i Latou le Poto,” ma fai i alii talavou e faitau taitoatasi po o i se vaega le Tanielu 1:3-20. Valaaulia alii talavou e vaai mo auala na faamanuiaina ai Tanielu ma ana uo ona o le usiusitai i la latou tulafono o le soifua maloloina. (E mafai ona e filifili e taofi le vitio ma talanoaina nei mea pe a maua e alii talavou.) Fai atu fesili faapenei: E faapefea ona faamanuiaina oe ona o le usiusitai i le Upu o le Poto? O le a faapefea ona fesoasoani ia te oe le usiusitai i le Upu o le Poto i le faataunuuina o ou tiute faaleperisitua? O a nisi o luitau o loo feagai ma le autalavou i nei aso a o latou tauivi e ola i le Upu o le Poto? O le a se mea e mafai ona latou faia e faatoilalo ai na luitau? Faasoa atu lau molimau i le taua o le usiusitai i le Upu o le Poto ina ia faatumauina ai le Agaga i lou olaga. • Valaaulia alii talavou e faitau le “Soifua Maloloina Faaletino ma Faalelagona ” i le Mo Le Malosi o le Autalavou. Fai i ni alii talavou e lisi i le laupapa ni nai aitema o fautuaga latou te maua, ae fai i isi e lisi faamanuiaga ua folafolaina ia i latou e mulimuli i lenei fautuaga. Fai ia i latou e talanoaina pe faapefea e le ala latou te tausia ai o latou tino ona aafia ai o latou agaga. E mafai faapefea ona latou faaaoga le lisi i le laupapa e faamatala ai o latou tulaga faatonuina i a latou uo o isi lotu? Aoao atu i le ala a le Faaola I Lana galuega talai i le lalolagi, na valaaulia e Iesu Keriso Ona soo e faatino le faatuatua ma ola i upumoni na Ia aoao atu. O Ana aoaoga uma sa Ia taulai atu ai i le fesoasoani i e mulimuli ia te Ia e ola i le talalelei ma o latou loto atoa. Ina ia faataunuuina lenei mea, na Ia saunia avanoa mo i latou e aoao ai e ala atu i aafiaga maoae. A o e aoaoina alii talavou, valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le ola ai i le Upu o le Poto. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama pe aisea e finagalo ai le Alii ia latou soifua maloloina? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia alii talavou e fai se lisi o ni faamanuiaga latou te vaaia i lenei vaiaso a o latou ola i le Upu o le Poto. • Ia luitauina alii talavou e fatu se galuega faatino i a latou tusi Tiute i le Atua e fesoasoani ia i latou ia soifua maloloina (tagai i itulau 31–34) ma faasoa mai o latou aafiaga i le faatinoina o a latou galuega faatino. 313 Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Boyd K. Packer, “O Le Upu o le Poto: O Le Mataupu Faavae ma Folafolaga,” Liahona, Iulai 1996, 19–21 Ia faamamalu i le mataupu faavae o le Upu o le Poto, ona e maua lea o faamanuiaga folafolaina. “O le au paia uma,” o folafolaga a le faaaliga, “o e manatua e tausi ma faia nei upu, ma savavali i le usiusitai i poloaiga,” ua folafola atu i ai o le a latou “maua le maloloina i o latou pute ma le su i o latou ivi” ma o le a “taufetuli ae le vaivai, ma o le a savavali ae le matapogia” (MF&F 89:18, 20). Ua le folafola mai e le Upu o le Poto ia te oe, se soifua maloloina atoatoa, ae ua ia aoao mai le ala e tausia ai le tino na fanau mai ma oe, i se tulaga sili, ma lou mafaufau ia mataala i musumusuga faaleagaga. . . . E i ai se isi faamanuiaga maoae ua folafola mai i le Upu o le Poto. O i latou e usitai i ai, ua folafola mai latou te “maua le poto ma oa silisili o le malamalama, o oa natia lava” (MF&F 89:19). O se faaaliga patino lea e mafai ai ona e iloa korokotaila e le vaaia po o maina natia foi, po o isi mea matautia. . . . O loo i ai se folafolaga mulimuli i le faaaliga. I lona toe fetalai e uiga i e tausia ma faia ma usiusitai i nei poloaiga, na fetalai mai le Alii, “Ma o A’u . . . Ou te tuu atu ia te i latou se folafolaga, e faapea o le a laaloa le agelu o le faafanoga ia te i latou, e pei o le fanauga a Isaraelu, ma le fasia i latou” (MF&F 89:21). O se folafolaga matagofie lena. Ina ia malamalama i ai, e tatau ona tatou liliu atu i le vaitaimi o Mose. E 400 tausaga o nofopologa le fanauga a Isaraelu. Na sau Mose e avea ma o latou laveai. Na ia aumaia ni mala i luga o Aikupito. Sa ioe muamua Farao e faasaoloto le fanauga a 314 Isaraelu, a o taimi taitasi uma lava na te le tausia ai lana folafolaga. Mulimuli ane, “ona fetalai mai lea o Ieova ia Mose, E toe tasi le mala ou te faaooina atu i luga o Farao, i luga foi i Aikupito, e mulimuli ane e tuuina mai e ia o outou e o ese i lenei mea. . . . Ona oti ai lea o ulumatua uma lava i le nuu o Aikupito” (Es. 11:1, 5). Na tau atu e Mose i le fanauga a Isaraelu ia “ave . . . se tamai mamoe . . . ia sao ona lelei, o le poa, e tasi lona tausaga. . . . Aua foi nei outou gagau sona ivi” (Es. 12:3, 5, 46; tagai foi i le Ioane 19:33). Na ao ona latou saunia se tamai mamoe o se taumafataga ma “ave foi ni toto, ma avatu i pou e lua o le faitotoa . . . i o latou fale. . . . Aua o le po nanei, ou te ui ane ai i le nuu o Aikupito, ma ou taia ulumatua uma lava i le nuu . . . : ou te vaai i le toto, ona ou sosopo ai lea ia te outou, e le oo foi ia te outou le mala e fano ai. . . . E fai foi lenei aso ma faamanatuga . . . o le tulafono e faavavau” (Es. 12:7, 12–14). “Pe a fai mai foi a outou fanau ia te outou, O le a ea le uiga ia te outou o nei . . . ? . . . ona outou tali atu ai lea, O le taulaga o le paseka lenei ia Ieova” (Es. 12:19–27). Ioe, tou te vaai i le faatusa faavaloaga i le Paseka. O Keriso “o le tamai mamoe a le Atua” (Ioane 1:29, 36), o le ulumatua, o le tama tane, e leai sona ila. Na fasia o ia e aunoa ma sona ivi na gau, e ui lava sa auina atu fitafita e faia lena mea. Ae e le o le oti faaletino lea e laveaiina ai i tatou i lea paseka pe a tatou savavali i le usiusitai i nei poloaiga, aua e oti i tatou taitoatasi i se taimi. E i ai le oti faaleagaga lea e le manaomia ona e mafatia ai. Afai e te usitai, o le a laaloa le oti faaleagaga ia te oe aua, o “Keriso la tatou paseka ua taulagaina mo i tatou,” ua aoao mai ai le faaaliga (1 Kor. 5:7). NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO O le a le ala a le Alii mo le tausiaina o e matitiva ma e le tagolima? Ina ua afio mai Iesu Keriso i le lalolagi, na Ia faaaluina le tele o Lana galuega i le tausia o e matitiva ma e le tagolima. E ala atu i Lana Ekalesia, ua saunia e le Alii se ala mo i tatou e tausia ai e le tagolima. Ua Ia finagalo ia tatou foai atu ma le agaalofa e tusa ai ma mea ua tatou maua mai ia te Ia. “O le ala a le Alii e tausia ai ē le tagolima e ese lava mai le ala a le lalolagi. Ua fetalai le Alii ‘[O le tausia o e matitiva] e tatau ona faia i la’u lava ala.’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 104:16; tagai foi i le fuaiupu e 15.] E le gata ina gauai mai o Ia i o tatou manaoga vave; ae o loo Ia popole foi mo lo tatou alualu i luma e faavavau. Mo lenei mafuaaga, ua i ai pea i le ala a le Alii le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava ma o le auauna atu i o tatou tuaoi o se faaopoopoga lea i le tausia o e matitiva.” (Dieter F. Uchtdorf, “O Le Faia i le Ala a le Alii,” Ensign po o leLiahona, Nov. 2011, 54). Saunia oe lava ia faaleagaga Na faapefea ona e saili e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le tausia o isi? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? O a mataupu faavae o le tausia i le ala a le Alii e manaomia e alii talavou ona malamalama ai? O le a faapefea e le malamalama i nei mataupu faavae ona faatosinaina le auaunaga latou te tuuina atu i le avea ai ma e umia le perisitua? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O a mau ma isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama ai pe faapefea ona tausia e le Alii e matitiva ma e le tagolima? Isaia 58:6–11; Malaki 3:8–10; Mataio 25:35–40; MF&F 82:18–19 (Auala e tausia ai e matitiva) D. Todd Christofferson, “O Mai i Siona,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 37–40 Iakopo 1:27; Mosaea 18:27–28; MF&F 42:29–30 (O le taua o le tausia o e matitiva ma e le tagolima) “Taumafaiga a Tagata o le Ekalesia e Tausia e Matitiva ma e Le Tagolima ma Tuuina atu le Auaunaga,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 6.1.2 Alema 34:27–28; Mamona 8:35–37: MF&F 56:16–18; 70:14 (O lapataiga a le Alii ia i latou e le tausia e matitiva) MF&F 104:15–18 (Tausi e matitiva i le ala a le Alii) Vitio: “Faasoaina Atu le Malamalama o Keriso,” Henry B. Eyring, “O Avanoa e Fai Ai Mea Lelei ,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 22–26 315 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i alii talavou e faasoa mai aafiaga na latou maua talu ai nei na faamanatu ia i latou se mea na latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. • Valaaulia le epikopo e susu mai i fonotaga a le korama ma faamatala atu i alii talavou le ala e faaaoga ai tupe paia a le Ekalesia, e aofia ai taulaga anapogi, saofaga mo galuega alofa, foai mo Tupe Faaagaga mo Aoga (tagai Tusitaulima 1: Peresitene o Siteki ma Epikopo [2010], 14.4). Fai atu i a te ia e faamatala mai pe faapefea ona ia fesoasoani ia i latou e le tagolima ina ia sili atu le ola tutoatasi. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Afai e tuuina mai e se tasi se fesili, mafaufau e valaaulia isi e taliina nai lo lou taliina e oe lava ia. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faapea atu, “O se fesili manaia tele lena. O le a se manatu o le toatele o outou? po o le “E mafai e se tasi ona fesoasoani mai i le fesili lenei?’ ” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai (1999), 67. 316 O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i alii talavou e aoao ai e uiga i le ala a le Alii e tausia ai e matitiva ma e le tagolima. I le mulimuli ai i le Agaga, filifili se tasi pe sili atu e aoga mo lau vasega: • Valaaulia se uso o le korama e suesue le vaega “Auauna atu i Isi” i le tusi Tiute i le Atua (itulau 26–27, 50–51, po o le 74–75) ma sau saunia e taitai se talanoaga e faatatau i gaoioiga faaleaoaoga i lenei vaega. Tuu atu i alii talavou se taimi i le fonotaga faalekorama e fai ai se fuafuaga faaletagata lava ia ma se fuafuaga faalekorama e auauna atu i isi. I se fonotaga faalekorama i le lumanai, fai atu ia i latou e faasoa mai ni aafiaga ua latou maua i le faataunuuina o a latou fuafuaga. • Vaevae ia alii talavou ia tofu paga. Tofi se uso se toatasi o paga taitasi e faitau mau e uiga i le taua o le tausia o e matitiva ma e le tagolima, ae tofi le isi e faitau mau o loo tuuina mai ai lapataiga ia i latou e le tausia e matitiva ma e le tagolima (mo manatu, tagai i mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga). Valaaulia alii talavou e suesue a latou fuaitau o mau ona faasoa lea i a latou paga mea na latou aoaoina. Fesili ia i latou pe aisea e matua taua ai le tausia o e matitiva ma e le tagolima i le Tama Faalelagi. Valaaulia alii talavou e talanoaina auala e mafai ona latou fesoasoani ai ia i latou e le tagolima i o latou aiga, uarota, ma alalafaga. • Faasoa i alii talavou se tala e uiga i le tausia o e le tagolima mai ou lava aafiaga, pe faasoa atu se tala mai se tasi o lauga o loo fautuaina atu i lenei otootoga. Tuu atu i uso o le korama sina taimi e mafaufau ai i ni auala e mafai ona latou tausia ai e matitiva ma e le tagolima (e aofia ai ni faatinoga laiti o le agaalofa po o le faaleoina atu o le popolega mo isi). Ona valaaulia lea o i latou e tusi o latou manatu i le laupapa. Tofi alii talavou taitasi e faitau se mau e uiga i auala e tausia ai e matitiva (e pei o na o loo fautuaina atu i lenei otootoga). Valaaulia taitasi i latou e faasoa mai i le korama mea na ia aoaoina ma faaopoopo i le lisi i le laupapa. Valaaulia uso o le korama e faasoa mai ni aafiaga na latou maua a o tausia i latou e le tagolima ma lagona na latou maua e uiga i na aafiaga. • Tusi fesili nei i le laupapa: O a mataupu faavae o loo aoao mai e Peresitene Eyring e mafai ona taialaina i tatou e fesoasoan atu ai i isi? O a fautuaga ua ia tuuina mai mo le fuafuaina o se galuega faatino auauna atu? Faitau faatasi o se korama, le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “O Avanoa e Fai Ai Mea Lelei,” amata i le fuaitau “O ni nai mataupu faavae nei sa taialaina ai a’u pe a ou manao e fesoasoani i le ala a le Alii.” Fai i alii talavou e vaai mo tali i fesili o loo i le laupapa. A uma ona faitau le lauga, talanoaina tali i fesili ma faaaoga mataupu faavae ma fautuaga i le lauga e fuafua ai se galuega faatino auauna atu a le korama mo le uarota po o le alalafaga. • Faaali le vitio “Faasoa Atu le Malamalama o Keriso” po o se tasi o vitio a le Ekalesia o galuega alofa, ma fai i alii talavou e faasoa mai mea na faagaeetia ai i latou e uiga i nei faataitaiga. Valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua a o fesoasoani atu i isi ma mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai i e le tagolima. • Fai i uso o le korama e lisi ni manaoga faaletino ma faaleagaga atonu o loo i ai i se tagata. Tusi i le laupapa, “O le a le ala a le Alii mo le tausia o e matitiva ma e le tagolima?” Faasoa i alii talavou le fuaitau a Peresitene Dieter F. Uchtdorf i le amataga o lenei otootoga, ma fai i alii talavou e faalogologo mo ni tali i le fesili i le laupapa. Fai atu ia i latou e faasoa mai ni mea na latou mauaina. E faapefea ona tatou fesoasoani i e matitiva ma e le tagolima ina ia ola tutoatasi? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe ua latou malamalama i le uiga o le tausia o e matitiva i le ala a le Alii? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? 317 Aoao atu i le ala a le Faaola O le Faaola na avea ma se faataitaiga ma se aoao. Sa Ia aoaoina Ona soo i le tatalo e ala i le tatalo faatasi ma i latou. Sa Ia aoaoina i latou e alolofa atu ma auauna atu e ala i le auala sa Ia alofa atu ai ma auauna atu ai ia i latou. Sa Ia aoaoina i latou i le ala e aoao atu ai Lana talalelei e ala i le auala sa Ia aoao atu ai. E faapefea ona e mulimuli i Lana faataitaiga? 318 Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Fai atu lana molimau i lona tiute faaleperisitua e auauna ma faagaeetia fanau a le Atua. • Valaaulia uso o le korama e talia lenei valaaulia mai ia Peresitene Thomas S. Monson: “Ia tatou tatalo mo musumusuga ia iloa manaoga o i latou o loo siomia ai i tatou, ona tatou o atu lea ma tuuina atu le fesoasoani.” (“Ia Mafuta le Atua ma Outou Seia Tatou Toe Feiloai ,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 110). Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “O Avanoa e Fai ai Mea Lelei,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 22–26 O ni nai mataupu faavae nei sa taialaina ai a’u pe a ou manao e fesoasoani i le ala a le Alii, ma pe a oo ina fesoasoani mai isi ia te au. Muamua, e sili atu le fiafia o tagata uma ma lagonaina lona faaaloalogia, pe a mafai ona latou tausia i latou lava ma o latou aiga ona aapa atu ai lea e tausia isi. Ou te faafetai lava mo i latou sa fesoasoani e taulimaina ou manaoga. Ma sa sili atu ona ou faafetai i le tele o tausaga mo i latou sa fesoasoani ia te au, ina ia ou faalagolago ia te au lava ia. Ma sa sili ona ou faafetai ia i latou sa faailoa maia ia te au le ala e faaaogaina ai nisi o au faasiliga e fesoasoani ai i isi. . . . O se mataupu faavae lona lua o le talalelei sa avea ma taiala ia te au i le galuega o le uelefea, o le mana ma faamanuiaga o le lotogatasi. A tuu faatasi o tatou lima e auauna atu ai i tagata e manaomia, e soofaatasia e le Alii o tatou loto. Na saunoa mai Peresitene J. Reuben Clark Jr. faapea “O lena tuuina atu . . . sa aumaia ai se lagona sili o le usoga masani ona sa galulue faatasi tamalii o ituaiga o aoaoga eseese ma galuega i se faatoaga o le Uelefea po o isi galuega faatino.”[J. Reuben Clark Jr., i le Conference Report, Oke. 1943, 13.] . . . E tau atu ai la i le mataupu faavae lona tolu o le faatinoga o le galuega o le uelefea mo au: Faaaofia ai lou aiga tou te galulue ina ia mafai ai ona latou iloa ona tausia e le tasi le isi a o latou tausia foi isi. O ou atalii ma afafine e galulue faatasi ma oe e auauna atu i isi o loo manaomia, o le a mafai ona fesoasoani le tasi i le isi pe a latou manaomia. O le mataupu faavae taua lona fa o le Uelefea a le Ekalesia sa ou aoaoina a o avea au o se epikopo. Na maua mai i le mulimuli i le poloaiga faaletusi paia, e saili atu i e matitiva. O le tiute o le epikopo le sailia ma tuuina atu le fesoasoani ia i latou o loo manaomia pea le fesoasoani pe a uma mea latou te mafaia ma o latou aiga. Sa ou mauaina, e auina mai e le Alii le Agaga Paia e fai ina ia mafai ona “saili ona e maua ai lea” [Tagai i le Mataio 7:7–8; Luka 11:9–10; 3 Nifae 14:7–8] mo le tausiga o e matitiva e faapei foi ona Ia faia i le sailia o le upumoni. Ae sa ou aoaoina foi e faaaofia ai le peresitene o le Aualofa i le sailiga. Atonu e muamua ona ia mauaina le faaaliga nai lo oe. . . . O le a ou tuuina atu ni fautuaga se tolu a o outou fuafuaina la outou galuega faatino. Muamua, saunia oe lava faaleagaga. E na o loto lava ua faamaluluina i le Togiola a le Faaola e mafai ai ona e iloa manino le sini o le galuega faatino o se faamanuiaga e le gata i le faaleagaga a o le faaletino i olaga o fanau a le Tama Faalelagi. O lau fautuaga lona lua o le filifili i latou e tuu atu i ai la outou auaunaga i totonu o le talalelei po o le nuu, o ni tagata o o latou manaoga o le a pai atu i loto o i latou o le a tuuina atu le auaunaga. O tagata latou te auauna atu i ai, o le a lagonaina lo outou alofa. O le a tele atu ai ona latou lagonaina le fiafia, e pei ona folafola mai e le pese, nai lo le taulimaina o o latou manaoga faaletino. O la’u fautuaga faaiu o le fuafua e faaaoga le mana o noataga faaleaiga, korama, faalapotopotoga a ausilali, ma tagata tou te iloa i o outou nuu. O le a faateleina e le lagona o le lotogatasi aafiaga lelei o le auaunaga tou te tuuina atu. Ma o na lagona o le a faatupulaia ai le lotogatasi i aiga, i le Ekalesia, ma nuu ma avea ai ma talatuu tumau pe a mae’a le galuega faatino. 319 NOVEMA: OLA TUTOATASI FAALEAGAGA MA LE FAALETINO E mafai faapefea ona ou maua fofo i au luitau ma faafitauli? O le faalagolago o le tagata ia te ia lava e aofia ai le mafaia ona maua fofo i o tatou lava faafitauli ma luitau. O le tele o nei fofo e maua i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. E silafia e lo tatou Tama Faalelagi luitau ua feagai ma i tatou. E alofa o Ia ia i tatou ma e finagalo e fesoasoani ia i tatou. E tatau ona tatou tatalo mo le taitaiga a o tatou saili tali i o tatou luitau i tusitusiga paia ma upu a perofeta ma aposetolo. Saunia oe lava ia faaleagaga Ua faapefea ona saunia e le talalelei fofo ma faamafanafanaga i ou taimi faigata? O a ni faigata po o ni luitau o loo feagai ma alii talavou? O a ni luitau atonu latou te feagai i le lumanai? O fea mataupu faavae o le talalelei o le a fesoasoani ia i latou ina ia lelei ona onosaia nei luitau? O a mau ma isi punaoa o le a fesoasoani i alii talavou ia malamalama ai pe faapefea ona fesoasoani le talalelei i luitau o le olaga? Faataoto 3:5–6; Mataio 11:28–30; Mareko 4:36–39; Alema 7:11–13; Alema 37:35–37; 38:5 (Saili le fesoasoani a le Alii i luitau ma faafitauli) Jeffrey R. Holland, “Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Thomas S. Monson, “E Le Tuua Lava Na o i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “Soifua Maloloina Faaletino ma le Faalelagona,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2012), 25–27 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 320 Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai i alii talavou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le vaiaso a o latou taumafai e ola i mea na latou aoaoina i lenei masina e uiga i le ola tutoatasi. • Valaaulia alii talavou e tau mai nisi luitau po o faafitauli o loo feagai ma talavou o la latou tupulaga, ma tusi a latou tali i le laupapa. O a nisi o mea e le soifua maloloina pe leaga foi e fai i nisi taimi e alii talavou e foia ai nei faafitauli? I le faagasologa o le lesona, valaaulia alii talavou e vaai mo auala e mafai ai ona fesoasoani upumoni o le talalelei. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai pe faapefea ona maua fofo i o latou lava luitau. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga i lau korama: • Valaaulia alii talavou e mafaufau i se luitau po o se faafitauli o loo feagai ma tagata talavou i le aso. Fai ia i latou e vaai i le faasino autu i le tusiga talu ai nei a le konafesi aoao o le Ensign po o le Liahona, ma vaai mo autu e mafai ona fesoasoani i lena faafitauli. Valaaulia i latou e suesue se tasi o lauga e talafeagai ma na autu ma faasoa i le korama se fuaitau e mafai ona fesoasoani i se tasi e faatoilalo ai luitau. Fautuaina alii talavou e faaaoga le faasino autu e sue ai le fesoasoani mo o latou lava luitau. • Valaaulia alii talavou e faitau palakalafa mulimuli e lua o le “ Soifua Maloloina Faaletino ma Faalelagona ” i le Mo Le Malosi o le Autalavou ma vaai mo le fautuaga e mafai ona fesoasoani ia i latou po o isi tagata latou te iloa. O a nisi o faataitaiga o “fofo lelei” e tatau ona sailia pe a i ai ni a tatou faafitauli? O a fofo ua ofoina mai e le talalelei a Iesu Keriso? Faasoa atu se aafiaga mai lou lava olaga na saunia ai e le talalelei ni tali po o le fesoasoani mo se faafitauli po o se luitau faapitoa. Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni aafiaga faapea mai o latou lava olaga. • Faasoa atu le fuaitau lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson: “E maeu lava le faamanuiaina o i tatou, o’u uso e ma tuafafine, i lo tatou maua o le talalelei a Iesu Keriso i o tatou olaga ma loto. E maua ai tali i fesili aupito tetele o le olaga. E maua ai le uiga ma le faamoemoe o o tatou olaga. Ua tatou ola i taimi faigata. Ou te faamautinoa atu ia te outou, o loo silafia e lo tatou Tama Faalelagi luitau o loo tatou feagai. E alofa o Ia ia i tatou taitoatasi ma e finagalo ia faamanuiaina i tatou ma fesoasoani mai” (“A o Tatou Tapunia Lenei Konafesi,” Ensign po o leLiahona, Aperila 2012, 115). Fai i alii talavou taitasi e faitau se tasi o mau mai lenei otootoga ma faasoa mai pe mafai faapefea ona fesoasoani lena mau i se tasi o loo feagai ma se luitau po o se faafitauli o loo taatele i le autalavou i le aso. O le a le uiga o le talitonu i le Alii po o le o mai ia Keriso pe a tatou manaomia le fesoasoani? Pe i ai nisi mau e mafai e alii talavou ona mafaufau e mafai Motugaafa faafaiaoga “Ia faaeteete ia aua le vave momotuina ia talanoaga i se taumafaiga e folasia uma atu ai ia mea na e sauniaina. E ui lava e taua le aofia ai o uma na saunia, ae sili atu ona taua le fesoasoani i tagata o loo aoaoina ina ia lagonaina le uunaiga a le Agaga, foiaina ni a latou fesili, faateleina lo latou malamalama i le talalelei, ma faamausaliina la latou tautinoga i le tausia o poloaiga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). 321 Aoao atu i le ala a le Faaola ona fesoasoani i luitau po o faafitauli faapitoa? Sa aoao e le Faaola Ona soo ia mafaufau i tusitusiga paia mo i latou lava ma faaaoga e sue ai tali i a latou lava fesili. E faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia mananao e liliu atu i tusitusiga paia ma upu a perofeta a o latou sailia tali i o latou luitau? • Fai atu i alii talavou e mafaufau i se tasi latou te iloa o loo tauivi ma ni luitau faalemafaufau pe faalelagona. Tuu atu ia tofu alii talavou ma se kopi o le lauga a Elder Jeffrey R. Holland “Peiseai o se Ipu ua Nutililii.” Fai atu ia i latou e tagai mo tali i lana fesili “E faapefea ona e tali atu i se tulaga silisili pe a e fetaiai ma ni luitau faalemafaufau pe faalelagona po o i latou foi e te alofa i ai?” Valaaulia ia alii talavou e faasoa mai mea sa latou aoaoina ma talanoa pe faapefea ona fesoasoani nei aoaoga i le tagata o e mafaufau i ai. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe faapefea ona maua fofo i luitau o le olaga i le talalelei a Iesu Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai pe na faapefea e le malamalama ma le ola ai i le talalelei ona fesoasoani ia te ia e faatoilalo tofotofoga. 322 • Valaaulia uso o le korama e faaaoga mea na latou aoaoina i le aso e fesoasoani pe uunaia ai se tasi o loo tauivi ma luitau faalelagona. VAAIGA AOAO I LE IUNITE Tesema: Fausiaina o le Malo o le Atua i Aso e Gata Ai “O le mea lea, ia alu i luma le malo o le Atua, ina ia oo mai le malo o le lagi,” (MF&F 65:6). O alii o loo umia le Perisitua Arona i lau korama na auina mai i le lalolagi i lenei taimi faapitoa e fesoasoani i le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Ua ia i latou ni meaalofa faapitoa ma taleni e finagalo le Alii ia i latou e faaaoga e fesoasoani ai i le fausia o Lona malo ma faasoa atu Lana talalelei. O lesona i lenei iunite o le a fesoasoani ia i latou e atiina ae ai na meaalofa a o latou saunia e avea ma ni taitai ma faiaoga i le Ekalesia ma le malo o le Atua. Ina ia faia le Tiute i le Atua o se vaega o le fonotaga faalekorama i le Aso Sa, atonu e te mafaufau e aoao atu le otootoga o le Tiute i le Atua o i lalo i le taimi o lenei iunite. Otootoga e filifili mai ai i le masina lenei: E mafai faapefea ona avea nei au ma faifeautalai? (Tiute i le Atua) E mafai faapefea ona ou avea ma se faiaoga o aiga e sili atu ona lelei? O faapefea ona finagalo le Tama Faalelagi ia te au e faaaoga au meaalofa faaleagaga? E mafai faapefea ona ou saunia e faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso? O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i tagata fou o le Ekalesia? E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu i au uo ua le o toe toaaga mai ina ia toe foi mai i le lotu? O le a le Siona? Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i lenei iunite i le initoneti. 323 Mutuale Tiute i le Atua O le tele o autu o lesona ma gaoioiga e aoao ai i lenei iunite o le a aoga lelei o ni gaoioiga o le Mutuale. Galulue ma au peresitene o korama i le filifilia ma le fuafuaina o gaoioiga talafeagai e faamalolosia ai mea e aoaoina e alii talavou i le Aso Sa. O vaega nei mai le tusi o le Tiute i le Atua e fesootai i lesona i le iunite lenei: “Malamalama i le Aoaoga Faavae,” itulau 18–20, 42–44, 66–68 Valaau Atu i Tagata Uma ia O Mai ia Keriso, itulau 28–29, 52–53, 76–77 324 TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI Tiute i le Atua E faapefea ona avea au ma se faifeautalai i le taimi nei? Ua tuuina mai e le Alii i uso taitoatasi ua umia le Perisitua Arona le tiute e valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso (tagai MF&F 20:59). Ua valaaulia foi e perofeta a le Alii alii talavou agavaa uma, ma malolosi i le Ekalesia e auauna atu i se misiona faafaifeautalai. O le faataunuuina o la tatou tiute i le Perisitua Arona o le valaauliaina lea o tagata uma ia o mai ia Keriso e fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le auaunaga faafaifeautalai i le lumanai. I lenei auala, ua tatou fesoasoani e fausia le malo o le Atua. Saunia oe lava ia faaleagaga O a ni aafiaga na e maua i le faasoaina atu o le talalelei i isi? Na faapefea e isi ona faasoa mai le talalelei ia te oe? Afai na e auauna atu faafaifeautalai, o le a se mea na e faia e saunia ai mo le misiona? I le toe tepa i tua i le taimi nei, o le a se isi mea semanu e te faia e saunia ai? O le a se taunuuga o le faasoaina atu o le talalelei mo alii talavou? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e saunia mo le galuega faafaifeautalai i le taimi nei ma le lumanai? Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 28–29, 52–53, 76–77 Alema 17:2–3 (Na saunia atalii o Mosaea mo a latou misiona e ala i le anapogi, tatalo, ma le suesueina o tusitusiga paia ma le filiga) Galuega 2, 16; Mosaea 18 (Na valaaulia e Peteru, Paulo, ma Alema isi e o mai ia Keriso) Thomas S. Monson, “O Mai Alo o le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 66–69 M. Russell Ballard, “Ia Outou Faalagolago i le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 DavidA. Bednar, “Avea ma se Faifeautalai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 44–47. Vitio: “Faataunuuina o Lou Tiute i le Atua,”“Missionary Mindset,”“Priesthood Duty: Preaching the Gospel” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i 325 le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faalauiloa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e faasoa mai, aoao atu, ma molimau atu e uiga i aafiaga na latou maua i le faaaogaina o mea na latou aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. • Fai atu i alii talavou e mafaufau ma le agaga tatalo i uo, tagata o aiga, po o uso o le korama e le toaaga mai e mafai ona latou valaaulia e o mai ia Keriso. Valaaulia i latou e tusi nei igoa i a latou tusi o le Tiute i le Atua (tagai itulau 28–29, 52–53, 76–77). Fautuaina alii talavou ina ia lagona uunaiga atonu latou te maua i taimi o le lesona e uiga i mea e mafai ona latou faia e faasoa atu ai le talalelei i nei tagata. Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “Ia faaeteete ia aua le vave momotuina ia talanoaga i se taumafaiga e folasia uma atu ai ia mea na e sauniaina. E ui lava e taua le aofia ai o mea uma na saunia, ae sili atu ona taua le fesoasoani i tagata o loo aoaoina ina ia lagonaina le faatosinaga a le Agaga, foiaina ni a latou fesili, faateleina lo latou malamalama i le talalelei, ma faamausaliina la latou tautinoga i le tausia o poloaiga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). 326 O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou e saunia mo se auaunaga i le olaga atoa o se faifeautalai. Tuu atu i alii talavou se taimi ao faia le fonotaga a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua . Uunai i latou e faasoa atu a latou fuafuaga i le tasi ma le isi, ma i fonotaga o lumanai a le korama, ia valaaulia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le saunia mo le galuega faafaifeautalai ma le valaauliaina o isi e o mai ia Keriso. • Faaali atu i alii talavou se atopau, ma valaaulia i latou e talanoaina po o a mea o le a latou manaomia e ave ia latou misiona (e pei o ofutino papae, suti, seevae, ma isi). Valaaulia i latou e fai se lisi o mea o le a latou manaomia e ave ia latou misiona e le mafai ona latou tuuina i se atopau. Valaaulia i latou e faaopoopo na mea i la latou lisi faatasi ai ma tali latou te maua i Alema 17:2–3 ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 4. Fai atu i alii talavou po o a mea e mafai ona latou faia e atiina ae ai nei uiga a o latou saunia mo le auaunaga faafaifeautalai. • Vaevae alii talavou i ni vaega se fa, ma tofi vaega taitasi i se vaega se tasi o le “mamanu” a Peresitene Thomas S. Monson mo le faamanuiaina o le sauniuniga mo se misiona (i lana lauga “ O Mai Alo o le Atua ”). E mafai e vaega taitasi ona faitau le latou vaega ma talanoaina auala e mafai ona latou faatinoina ai mea ua latou aoaoina. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou fai ni fuafuaga i vaega o a latou tusi o le Tiute i le Atua e talafeagai ma le fautuaga a Peresitene Monson (e pei o le “Tatalo ma Suesue i Tusitusiga Paia,” “Malamalama i Aoaoga Faavae,” po o le “Auauna atu I Isi”). Valaaulia alii talavou e faasoa mai a latou fuafuaga. • Valaaulia ia tamaitai talavou e faitau o se vasega le valaaulia a Elder M. Russell Ballard i lana lauga “Ia Outou Faalagolago i le Alii” (i parakalafa e lua e amata i “O le ki lava o le musuia o oe e le Atua”). Faasoa mai se aafiaga sa e mauaina ao e taliaina lenei valaaulia, ma valaaulia ia alii talavou e faasoa mai ni o latou aafiaga. Tuu atu ia i latou se taimi e mafaufau ai e uiga i se tasi e mafai ona latou aapa atu i ai ma valaaulia e o mai ia Keriso. • Tusi i le laupapa, “O le a se mea e mafai ona ou faia ia sili ai ona saunia e auauna atu faafaifeautalai?” Fai atu i alii talavou e fautuaina mai ni tali talafeagai. Valaaulia i latou e saili pe na faapefea ona tali e Elder David A. Bednar le fesili i lana lauga “Avea ma se Faifeautalai.” Valaaulia i latou e suesue le lauga, ma vaai mo auala e mafai ai ona avea i latou ma faifeautalai a o le’i o atu i latou ia latou misiona. Faaali se tasi o vitio o fautuaina atu i lenei otootoga, ma valaaulia ia uso o le korama e faasoa mai pe faapefea ona fesoasoani ia aafiaga faapenei ia i latou e saunia ai mo le auaunaga faafaifeautalai. • A o le’i amataina le fonotaga faalekorama, valaaulia alii talavou e o mai saunia e faasoa mai se faataitaiga o le galuega faafaifeautalai mai tusitusiga paia (e pei o na o loo fautuaina mai i lenei otootoga). A o latou faasoa mai a latou tala, fesili atu ia i latou po o a mea na latou aoao e uiga i le faasoaina atu o le talalelei. O a mea na fai e tagata i nei tala e faasoa atu ai le talalelei? Na faapefea ona aafia isi i a latou aoaoga? O le a se mea ua lagona e alii talavou ua uunaia ai i latou e fai ina ia mulimuli ai i le faataitaiga a nei faifeautalai? Aoao atu i le ala a le Faaola Sa valaaulia e le Faaola isi e molimau atu i upumoni sa latou aoaoina ina ia mafai ona pai atu le Agaga i o latou loto.“A o outou pe se a la outou upu ia te au po o ai?”Sa Ia fesili ai. Na faamalosia le molimau a Peteru a o ia tali atu, “O Oe o le Keriso, le Alo o le Atua soifua” (Mataio 16:15–16). E mafai faapefea i le faasoa atu o le talalelei ona faamalolosia molimau a alii talavou o le korama? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le mea e mafai ona latou faia e saunia ai nei mo le auaunaga faafaifeautalai i le lumanai? O a nisi o latou lagona po o ni uunaiga?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia alii talavou taitasi e tusi i lana tusi o le Tiute i le Atua se mea o le a ia faia e valaaulia ai se tasi e sau ia Keriso (tagai itulau 28–29, 52–53, 76–77), ona tuu atu lea i nai uso o le korama e faasoa mai mea na latou tusia. • Faasoa atu mea ua ia fuafuaina e fai e saunia ai mo le auaunaga faafaifeautalai i le lumanai. 327 Punaoa Filifilia 328 Fuaitau mai ia M. Russell Ballard, “Ia Outou Faalagolago i le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 ma tamaitai faifeautalai, o le a musuia, faaosofia, ma faagaeetia. O le ki lava o le musuia o oe e le Atua, ia e ole atu ia te Ia mo le taitaiga, ona alu loa lea e fai e pei ona uunaia ai oe e le Agaga. A manatu le au paia i le galuega o le faaolataga o se tiutetauave e mo na o i latou, e mafai ona avea ma se mea taufaamata’u. Ae a latou manatu i ai o se valaaulia ia mulimuli i le Alii i le aumaiga o agaga ia te Ia ina ia aoaoina e alii Matou te le o talosagaina tagata uma ia fai mea uma. Ua matou talosagaina ia tagata uma o le ekalesia ia tatalo, ma le iloaina afai o le a aapa atu tagata uma o le ekalesia, talavou ma matutua, i le tau lava o se [tagata] se “toatasi” i le va o le taimi nei ma le Kerisimasi, o le a faapea ona lagona e le faitau miliona le alofa o le Alii o Iesu Keriso. Ma o se meaalofa ina a matagofie lena mo le Faaola. TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI E mafai faapefea ona ou avea ma se faiaoga o aiga sili ona lelei? I le avea ai ma tagata e umia le perisitua, ua poloaiina i tatou e “aoao [la tatou] tiute” ma “galue … i le filiga atoa” (MF&F 107:99). O se tasi o tiute sili ona taua mo e umia le Perisitua Arona o le valaaulia lea o tagata uma e o mai ia Keriso (tagai MF&F 20:59). O ositaulaga ma aoao o loo i ai tiute faaopoopo e “asiasi atu i fale o tagata taitoatasi o le ekalesia” ma “leoleo lea i luga o le ekalesia e lē aunoa, ma faatasi ma faamalosia i latou” (MF&F 20:47, 53). O se tasi ala tatou te faataunuu ai nei tiute o le auauna atu lea o ni faiaoga o aiga. E matua tele so tatou aafiaga lelei o ni faiaoga o aiga pe a tatou alolofa, leoleo, ma faamalosia i latou ua tofia i tatou e aoao. O le a se mea ua e faia ia avea ai ma se faiaoga o aiga e sili atu ona lelei? Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga ma olaga o isi e aoaoga i aiga? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i alii talavou? O a lagona o alii talavou e uiga i aoaoga i aiga? O a ni aafiaga e mafai ona latou faasoa e le tasi ma le isi? Manatua: I le sauniaina o lenei lesona, atonu e te mafaufau e fai atu i uso o le korama o loo auauna atu o ni faiaoga o aiga e valaaulia a latou soa faafaiaoga o aiga e faatasi mai i lenei fonotaga faalekorama ma auai i le talanoaga o le avea ma faiaoga o aiga e sili atu ona lelei. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. Saunia oe lava ia faaleagaga Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a le mea o le a uunaia ai alii talavou ia avea ma ni faiaoga o aiga sili atu ona lelei? Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua (2010), 28–29, 52–53, 76–77 Alema 18:12–40; 22:4–18 (Faataitaiga a Amona ma Arona) MF&F 20:46–59 (Ua i ai i e umia le Perisitua Arona se tiute e valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso) Thomas S. Monson, “O Leoleo Mamoe Moni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “O Tiutetauave o Faiaoga o Aiga,” Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 7.4.1 “O Le Vaega Faafaiaoga o Aoaoga i Aiga,” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai (1999), 153–54 Vitio: “Faiaoga o Aiga: Faamalosiauina o E Umia le Perisitua Arona” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. 329 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso: • Valaaulia alii talavou e lipoti mai mea na latou faia e faataunuu ai soo se tofiga na latou maua i le lesona o le vaiaso ua tea. • Valaaulia alii talavou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le avea ai ma faiaoga o aiga po o le asiasia foi e ni faiaoga o aiga. Aisea e poloai ai e le Alii e o loo umia le perisitua e asiasi i aiga o ni faiaoga o aiga? Aoao faatasi Motugaafa faafaiaoga “E mafai ona e fesoasoani ia i latou o loo e aoaoina ina ia lagonaina atili le toamalie e uiga i lo latou mafaia ona auai i se talanoaga pe a e tali faalelei atu i ai i soo se manatu faamaoni e tuuina mai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faapea atu, ‘Faafetai mo lau tali. O se manatu manaia tele’ po o le … ‘O se faataitaiga lelei tele lena’ po o le ‘Ou te talisapaia mea uma na outou tautalagia i lenei aso’ ” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 67). 330 O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea i alii talavou taitoatasi e fai se fuafuaga ia avea ma se faiaoga o aiga sili atu ona lelei. Tuu atu i alii talavou se taimi i le taimi o le fonotaga a le korama e tusi ai fuafuaga i a latou tusi o le Tiute i le Atua . Fautuaina i latou e faasoa mai a latou fuafuaga i le tasi ma le isi. I fonotaga a le korama i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le auauna atu o ni faiaoga o aiga. • Faitau faatasi Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:53, ma valaaulia alii talavou e fai se lisi (pe tusi se ata) o ni auala e mafai ai e faiaoga o aiga ona “leoleo i le ekalesia e lē aunoa, ma faatasi ma faamalosi i latou.” E mafai faapefea ona agai i luma alii talavou i le avea ai o ni faiaoga o aiga?Mafaufau e valaaulia le epikopo, le taitai vaega o faitaulaga sili, po o le peresitene o le korama a toeaina e talanoa i le korama e uiga i le ala e avea ai ma se faiaoga o aiga lelei. (Tagai i le Tiute i le Atua, 52, 76.)Fuafua e fai atu i alii talavou e mafaufau i ni fesili ao lumanai le fonotoaga e mafai ona o latou fesili atu ai i nei taitai e uiga i aoaoga o aiga. Fai i alii talavou e su’e a latou tusi i le vaega “Galue” o a latou Tiute i le Atua (itulau e 53 po o le 77) ma fai ni fuafuaga e avea ai ma ni faiaoga o aiga sili ona lelei. • Fai atu i alii talavou taitasi e faitau se tasi o tala mai le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “O Leoleo Mamoe Moni.” Fai atu e o mai taitoatasi i luma o le potu, toe faamatala le tala i ana lava upu, ma faasoa mai se mea ua aoao mai ai e uiga i le ala e avea ai o ia ma se faiaoga o aiga sili ona lelei. • Vaevae le korama i ni vaega se lua, ma fai atu i vaega taitasi e fai se lisi o auala e mafai ona latou faaleleia ai i le avea ma ni faiaoga o aiga. A mavae ni nai minute, valaaulia le vaega e tasi e faaopoopo i la latou lisi e ala i le faitauina “O Le Vaega Faafaiaoga o Aoaoga i Aiga” i O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 153–54. Valaaulia le isi vaega e faaopoopo i la latou lisi e ala i le faitauina o le vaega 7.4.1 o Tusitaulima 2. Valaaulia vaega e faasoa mai a latou lisi, ma fautuaina alii talavou taitasi e filifili se mea mai le lisi o le a ia galue ai ae le’i faia le isi ana asiasiga faaleaoaoga o aiga. Valaaulia uso o le korama e faatino se asiasiga lelei faaleaoaoga o aiga. • Faaali le vitio “Faiaoga o Aiga: Faamalosiauina o E Umia le Perisitua Arona” ma fai atu i alii talavou e vaai mo auala e mafai ai e i latou e umia le Perisitua Arona ona auai i aoaoga o aiga. O a ni aafiaga e mafai e alii talavou ona faasoa mai e tali tutusa ma mea na latou vaai ai i le vitio? O a mea ua aoao e alii talavou mai lenei vitio e mafai ona fesoasoani ia i latou e faaleleia i le avea ai ma ni faiaoga o aiga? • Fai atu i le afa o le korama e faitau e uiga ia Amona i le Alema 18:12–40; fai atu i le isi afa e faitau e uiga ia Arona i leAlema 22:4–18. Valaaulia i latou e vaai ma faasoa mai mea na latou aoao mai ia Amona ma Arona e mafai ona fesoasoani ia avea ai i latou ma faiaoga o aiga e sili atu ona lelei—mo se faataitaiga, o le ala na la aoao atu ai i le Agaga, aoao atu ma le alofa, fetuunai a la aoaoga ia talafeagai ma manaoga, faasoa atu molimau, faaaoga tusitusiga paia, fai atu fesili, ma isi. (O lenei gaoioiga na sii mai se gaoioiga o le suesuega faaletagata i le itulau 193 o Talai Lau Talalelei). Aoao atu i le ala a le Faaola I soo se nofoaga, na avea le Faaola ma faataitaiga ma faaaoao sili ia i latou na Ia aoaoina. E mafai faapefea e alii talavou ona aoao mai au faataitaiga —ma faataitaiga a isi o loo umia le Perisitua Mekisateko—a o latou tauivi e faataunuu o latou tiute o ni faiaoga o aiga? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe faapefea ona avea ma faiaoga o aiga e sili atu ona lelei? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Fesoasoani i le korama e saunia se aoaoga puupuu e uiga i aoaoga o aiga e faalagolago i mea ua latou aoaoina i le aso. E mafai ona latou faasoa atu i le korama a toeaina i se fonotaga i le lumanai a le korama. • Faamatala atu i le vaiaso a sau, o le a valaaulia ai i latou e faasoa mai ni aafiaga o loo latou maua. 331 TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI O faapefea ona finagalo le Tama Faalelagi ia te au e faaaoga au meaalofa faaleagaga? O meaalofa faaleagaga o ni faamanuiaga po o malosiaga ua tuuina mai e le mana o le Agaga Paia. I le avea ai ma fanau a le Tama Faalelagi, ua ia i tatou uma lava meaalofa faaleagaga. Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou nei meaalofa ina ia tatou auauna atu i isi ma fesoasoani i le fausia o Lona malo. Ua Ia poloaiina i tatou ia saili atu ma atiina ae a tatou meaalofa faaleagaga. Saunia oe lava ia faaleagaga O a meaalofa faaleagaga o loo ia te oe? Ua faapefea ona faamanuiaina oe ma isi e na meaalofa, ae maise lava i lau auaunaga faaleperisitua? Ua faapefea ona faamanuiaina oe e meaalofa faaleagaga a isi? Na faapefea ona e iloaina au meaalofa? Aisea e taua ai i alii talavou ona iloa a latou meaalofa faaleagaga? E mafai faapefea ona latou faaaogaina na meaalofa a o latou faataunuuina o latou tiute faaleperisitua? O le a faapefea ona fesoasoani lenei mea e saunia ai i latou mo a latou matafaioi, aiga, ma auaiga i le lumanai? Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 332 A o e suesueina nei mau ma isi punaoa e uiga i meaalofa faaleagaga, vaai mo auala e fesoasoani ai i alii talavou ia iloa nisi o a latou meaalofa ma faaaoga e faamanuia ai isi. 1 Korinito 12:3–27; Moronae 10:8–18; MF&F 46:8–29 (Meaalofa a le Agaga) “Meaalofa Faaleagaga,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 109–11 David A. Bednar, “Ia Atamai,” Ensign, Tes. 2006, 31–36; po o le Liahona, Tes. 2006, 14–20 “Meaalofa o le Agaga,” Mataupu Faavae o le Talalelei (2009), 109–11 Vitio: “Extraordinary Gift” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou taitasi e tusi se fuaiupu se tasi e sili ona aotele ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faasoa mai i le korama. • Aumai i le vasega se atigipusa ua afifi-faameaalofa ua tusia ai “Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8–9” i se fasi pepa i totonu. Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau po o le a le mea o loo i totonu o le atigipusa. Fai atu ia i latou e tatala le atigipusa ma faitau le mau. O a “meaalofa sili”? O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai? Fautuaina alii talavou e mafaufau i nei fesili i le taimi o le lesona. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i uso o le korama e aoao ai e uiga i meaalofa a le Agaga. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Vaevae le korama i ni vaega, ma tofi vaega taitasi i se tasi o mau ua lisiina atu i lenei otootoga. Fai atu i vaega taitasi e fai se lisi o meaalofa faaleagaga o loo taua i la latou fuaitau ma faailoa mai pe aisea e tuuina mai ai e le Atua ia i tatou meaalofa faaleagaga. Fai atu i se alii talavou se toatasi mai vaega taitasi e faasoa mai mea na maua e lana vaega. O fea o nei meaalofa o loo maua e alii talavou? (Afai na maua e ni alii talavou o latou faamanuiaga faapeteriaka, fautua atu e faitau i se taimi o i luma o latou faamanuiaga e iloa ai po o a meaalofa faaleagaga na tuuina atu ia i latou.) O a meaalofa latou te mananao ia maua? E mafai faapefea e nei meaalofa ona fesoasoani ia i latou ia sili atu le lelei i le faataunuu o o latou tiute faaleperisitua? • Valaaulia alii talavou e faitau le lisi o meaalofa faaleagaga i 1 Korinito 12:8–10; Moronae10:9–16; po o Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–25 ma sue se meaalofa latou te fiafia e aoao atili i ai. Tuu atu se taimi ia i latou e suesue ai le meaalofa ua latou filifilia, i le faaaogaina o punaoa e pei “O Meaalofa a le Agaga” i Mataupu Faavae o le Talalelei (itulau 135–43), “Meaalofa Faaleagaga” i Faamaoni i le Faatuatua (itulau 109–11), po o le Taiala i Tusitusiga Paia. Fai i ai e faasoa mai mea ua latou maua. E mafai faapefea ona faaaoga nei meaalofa e fesoasoani ai e fausia le malo o le Atua? • Fai atu i alii talavou e lisi tulaga eseese i se taaloga e faiau (e pei o le au soka po o se au peisipolo). E faapefea ona saofaga tagata taaalo taitoatasi i le fesoasoani ia malo le au? Tuu atu ia i latou e faitau 1 Korinito 12:12–21, lea o loo faatusa ai e Paulo le Ekalesia i se tino. O a mea ua aoao mai e nei tala faatusa i alii talavou i le ala tatou te faaaoga ai meaalofa faaleagaga e fesoasoani i le fausia o le malo o le Atua? Faasoa atu meaalofa faaleagaga ua e vaaia i uso o le korama (mo se faataitaiga, tagai i fuaiupu 8–10 po o le lisi i le amataga o le lauga a Elder David A. Bednar “Ia Atamai”). Valaaulia le peresitene o le korama e taitai se talanoaga pe faapefea ona galulue faatasi le korama i le faaaogaina o a latou meaalofa e auauna atu ai i isi ma fesoasoani e fausia le malo o le Atua. Motugaafa faafaiaoga “Aua lava ne’i e ulagiaina pe faitioina soo se fesili po o se manatu, ae ia faaali atu le amio solia ma le alofa ao e taumafai i le mea sili e tali atu i ai. Afai e lagonaina e tagata o loo faatauaina o latou manatu, o le a faateleina ona latou fetufaai mai mea na latou oo i ai, o o latou lagona, ma molimau ma le saoloto” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 68). • Valaaulia alii talavou taitoasi e iloilo le lisi o meaalofa faaleagaga i itulau 109–11 o Faamaoni i le Faatuatua 333 Aoao atu i le ala a le Faaola Na silafia e le Faaola Ona soo. Na Ia maua ni auala tulagaese e fesoasoani ai ia i latou e aoao ma tutupu ae ai. Pe a latou tauivi, Na te le’i fiu ia i latou ae na faaauau ona alofa ma auauna atu ia i latou (tagai Mareko 9:24). Fesoasoani i alii talavou ia malamalama po o ai i latou ma meaalofa o loo ia i latou. Fautuaina i latou e vaai mo auala e faaaoga ai na meaalofa e auauna atu ai i isi. ma filifili se tasi po o le sili atu o le a ia manao e atiina ae. Fai atu ia te ia e faamatala pe aisea ua ia filifilia ai na meaalofa. E faapefea ona tatou atiina ae meaalofa faaleagaga? Valaaulia alii talavou e suesue Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7–12 ma “E Mafai ona Tatou Atiina ae a Tatou Meaalofa” i Mataupu Faavae o le Talalelei, itulau 141–42. Fai i ai e faasoa mai mea ua latou maua. O a mea ua aoao mai Mataupu Faavae Ma Feagaiga 46:9 i alii talavou po o ai e mafai ona agavaa mo meaalofa faaleagaga? • Faaali le vitio “Extraordinary Gift,” ma valaaulia ia alii talavou e mafaufau ma faasoa atu se taleni po o se meaalofa latou te vaaia i uso taitasi o le korama (ia mautinoa o fetufaai atu ia uiga lelei o alii talavou taitasi). Valaaulia ia alii talavou e faitau le Mataio 25:14–30, pe valaaulia se uso o le korama e toe faamatala le faataoto i taleni. E faapefea ona faatatau lenei faataoto i meaalofa na tuuina mai e le Atua ia i tatou? E mafai faapefea e i tatou o umia le perisitua ona faaaoga a tatou taleni e auauna atu ai i isi ma faataunuu o tatou tiute faaleperisitua? Valaaulia ia alii talavou e tusi i lalo ni o latou manatu, ma fai atu i nisi o i latou e faasoa mai i le korama ni mea sa latou tusiaina. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama atili ea i meaalofa faaleagaga? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia alii talavou e faaaoga se tasi o a latou meaalofa faaleagaga i lenei vaiaso e faamanuia ai se tasi latou te iloa. 334 • Faasoa mai mea ua ia fuafuaina e fai e atiina ae ai meaalofa faaleagaga, ma valaaulia uso o le korama e fai ni a latou lava fuafuaga. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia David A. Bednar, “Ia Atamai,” Liahona, Tes. 2006, 14–20 Ia Oketopa o le 1987 na saunoa ai Elder Marvin J. Ashton, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le konafesi aoao e uiga i meaalofa faaleagaga. Ou te manatuaina ma le fiafia le aafiaga o lana savali ia te au i lena taimi, ma o mea sa ia aoao mai i lena taimi o loo saga faatosinaina ai au e oo mai i le aso. I lana savali, sa lisiina ai e Elder Ashton ma faamatalaina se vaega o meaalofa faaleagaga e tau le iloa—o uiga ma tulaga gafatia ia e toatele i tatou e ono mafaufau i ai e le o ni meaalofa faaleagaga. Mo se faataitaiga, sa taua e Elder Ashton ia meaalofa o le ole atu; o le faalogologo; o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le mafai ona tagi; o le aloese i finauga; o le loto gatasi; o le aloese i le tautu i upu; o le saili o le mea sao; o le vaai i le Atua mo le taitaiga; o le avea ma soo; o le manatu alofa i isi; o le mafai ona mafaufau; o le tuuina atu o se molimau malosi; ma le mauaina o le Agaga Paia (tagai “E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19). 335 TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI E mafai faapefea ona ou saunia e faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso? O le fausiaina o le malo o le Atua e amata i le fausiaina o se aiga ma se auaiga amiotonu. O le aiga o se iunite sili lea ona taua o le Ekalesia. I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou fausia se aiga o loo i ai le Agaga. O se aiga e totonugalemu ia Keriso e ofoina mai ia i tatou se nofoaga o le puipuiga mai le agasala, sulufaiga mai le lalolagi, ma se alofa atoatoa, ma mama. Pe tele pe laitiiti lo tatou aiga, e mafai ona avea “o se fale tatalo lea, o se fale o le anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, o se fale o le mamalu, o se fale maopoopo, o se fale o le Atua” (MF&F 88:119). Saunia oe lava ia faaleagaga O le a se mea e te faia ia avea ai lou aiga o se puipuiga mai le agasala ma se sulufaiga mai le lalolagi? O le a se mea e te faia e aoao ai lau fanau ma le aiga i le talalelei? Mafaufau i aiga o loo nonofo ai alii talavou. O a ni aafiaga o loo latou maua nei o le a fesoasoani ia i latou e tausia ai ni o latou lava aiga amiotonu? O a mau ma lauga o le a fesoasoani i alii talavou e saunia ai e faatuina ni aiga e totonugalemu ia Keriso? 1 Nifae 1:1; Enosa 1:1–3; Mosaea27:14 (O le faatosinaga a tama amiotonu) Salamo 127:3; Mosaea 4:14–15; MF&F 68:25–28; 88:119; 93:40 (Ua poloaiina matua e aoao ma faafailele a latou fanau) “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129. Henry B. Eyring, “I Fanau a La’u Fanau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Richard G. Scott, “Mo Le Filemu i le Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013 David A. Bednar, “O Mana o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 48–51 “Aiga,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 14–15 Vitio: “A Father Indeed,”“Parenting: Touching the Hearts of Our Youth” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 336 O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso: • Tusi i le laupapa le fesili mai le autu o le lesona o le vaiaso ua tea, ma fesili atu i alii talavou pe o le a faapefea ona latou taliina lenei fesili. • Valaaulia alii talavou e faamatala mai po o le a faapei se aiga pe afai e fuafuaina e se tasi e fiafia i musika (po o ata tifaga po o taaloga). O le a se mea o le a vaaia e alii talavou iina? O le a se lagona o le a latou maua iina? Ona fesili atu lea pe o le a lo latou manatu pe faape’i se aiga e totonugalemu ia Keriso. O le a faapefea ona tulagaese? O le a le mea o le a latou vaaia iina? O le a le mea o le a latou lagonaina iina? Fai atu ia i latou e fautuaina mai ni tali i le fesili “E mafai faapefea ona ou fausia se aiga e totonugalemu ia Keriso?” Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e malamalama ai pe faapefea ona faatulaga se aiga e totonugalemu ia Keriso. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Faitau faatasi, o se korama Mosaea 4:14–15 ma fai se lisi i le laupapa o mataupu faavae i nei fuaiupu o le a fesoasoani i alii talavou e faatulaga ai ni aiga e totonugalemu ia Keriso. Faaali se vitio se tasi po o vitio uma o loo fautuaina atu i le otootoga lenei. Faatonu alii talavou e mafaufau ia i latou lava o ni tama a o latou matamata. A maea vitio taitasi, fai atu i alii talavou e talanoaina po o le a le savali autu ma po o a mataupu faavae faaopoopo na latou aoaoina o le a fesoasoani ia i latou e faatulaga ai ni aiga e totonugalemu ia Keriso. Mafaufau e faaopoopo nei mataupu faavae i le lisi i le laupapa. Valaaulia i latou e faasoa mai faataitaiga o nei mataupu faavae mai o latou lava aiga po o isi aiga. • Fai atu i se alii talavou e faitau leotele Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119 ma tusi i le laupapa mataupu faavae e faatatau i se aiga amiotonu. Valaaulia alii talavou e filifili se tasi o nei mataupu faavae ma faasoa mai auala latou te manatu e mafai ona faaaoga ai lenei mataupu faavae i se aiga amiotonu. Fautuaina i latou e faasoa mai faataitaiga na latou vaaia. O a mea e mafai e alii talavou ona fai e faatulaga ai nei mataupu faavae i o latou aiga o i ai nei ma i o latou aiga i le lumanai? I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, valaaulia alii talavou e faitau le vaega ua faaautuina “Faamolemole Fesoasoani i Lo’u Toalua ia Malamalama” mai le lauga a Elder David A. Bednar “O Mana o le Motugaafa faafaiaoga “O talanoaga i vaega toalaiti e mafai ona vave aofia ai i latou o e foliga mai ua vave ona mou atu le fiafia ma le naunautai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 76). 337 Aoao atu i le ala a le Faaola Na tuuina atu e le Faaola ia i latou na mulimuli ia te Ia ni fesili lea na mafua ai ona latou mafaufau ma manatunatu loloto ai. Na faatuatuaina e Ia i latou ma saunia i latou. Mafaufau pe o le a faapefea ona e fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le taua o le tausia o se fanau amiotonu ma saunia e fausia ni aiga e totonugalemu ia Keriso. Lagi”.” Fai atu i alii talavou pe o le a lo latou manatu i le uiga o le avea ma taitai perisitua i le aiga. • Fai atu i alii talavou e mafaufau i faataitaiga o ni tama lelei i le Tusi a Mamona (mo se faataitaiga, tagai i mau ua fautuaina atu i lenei otootoga). Valaaulia alii talavou e lisi ni agavaa faaopoopoo o o latou tama po o tama o isi latou te iloa latou te mananao e faataitaia i ai. O le a le matafaioi a tama i le fausiaina o le malo o le Atua? O a mea a nei tama na fai na maua ai le faatosinaga lelei ia latou fanau? O a mea e mafai e alii talavou ona fai e mulimuli ai ia latou faataitaiga? • Fai atu i alii talavou e lisi i le laupapa le latou fautuaga sili ona lelei mo se ulugalii o le a faaipoipo. Vaevae le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “I Fanau a La’u Fanau” i ni vaega, ma tuu atu i alii talavou ni vaega o le lauga e faitau. Fai atu ia i latou e faaopoopo ni mea i le lisi o i le laupapa sa latou mauaina i le lauga a Peresitene Eyring ma talanoa i mea e mafai ona latou faia i le taimi nei e saunia ai e faatulaga se aiga e faaogatotonu ia Keriso. • Vaevae le korama i ni vaega, ma vaevae le lauga a Elder Richard G. Scott “Mo Le Filemu i le Aiga” i vaega. Fai atu i vaega e suesue a latou vaega o le lauga, ma vaai mo faamatalaga po o uiga o se aiga e totonugalemu ia Keriso. Valaaulia i latou e faasoa mai mea ua latou maua e ala i le tusiaina o ata o se aiga e foliga mai e totonugalemu ia Keriso. O le a se mea e mafai e alii talavou ona fai e fesoasoani ai i o latou aiga ia avea nei ma ni aiga e sili atu le totonugalemu ia Keriso ? E mafai faapefea ona latou saunia e faatulaga ni aiga e totonugalemu ia Keriso i le lumanai? Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama pe faapefea ona faatulagaina se aiga e totonugalemu ia Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai se mea o loo ia faia e saunia ai e fausia se aiga e totonugalemu ia Keriso. 338 • Valaaulia uso o le korama ia faia se mea e faamalosia ai lo latou aiga. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “I Fanau a La’u Fanau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 “O na poloaiga e lua ua autu ai le tulafono uma ma le au perofeta” [Mataio 22:35–40]. Ua faia e le Tama Faalelagi i tatou taitoatasi ia tulaga ese. E leai ni tagata se toalua o i tatou e tutusa lelei aafiaga. E leai ni aiga se lua e tutusa lelei. E le o se mea la e faateia ai le faapea, o fautuaga i auala e filifili ai le fiafia i le olaga faaleaiga e faigata ona tuuina atu. Ae ua faatulagaina e se Tama Faalelagi alofa le alāfua e tasi e tau atu i le fiafia mo Ana fanau uma. Po o a lava o tatou tulaga patino po o a foi o tatou aafiaga, ua na o le tasi lava le fuafuaga o le fiafia. O lena fuafuaga o le mulimuli lea i poloaiga uma a le Atua. Mai lena faamatalaga faatauvaa e le faigata ai ona aotele mea uma ua ou aoaoina, po o a filifiliga e taitai atu ai i le fiafia i aiga. Ou te amata i le fesili, “O a filifiliga ua taitaiina atu ai a’u i le alofa i le Alii ma lo’u loto atoa ma lo’u agaga ma lo’u manatu atoa?” Mo a’u, o le filifili lea e tuu au lava i le tulaga lea na ou lagonaina ai le olioli i le faamagaloga e ala i le Togiola a le Alii. Mo i tatou uma, e aofia ai le fanau a la’u fanau o loo mafaufau e faaipoipo, e i ai se poloaiga aoao e tasi o le fesoasoani ia i tatou e faafetaiaia ai luitau ma taitai atu ai i le fatu o se olaga fiafia faaleaiga. E faatatau i mafutaga uma e tusa lava po o a tulaga. Ua faafia ona ta’uina mai i tusitusiga paia ma i aoaoga a perofeta o o tatou aso. O le faaupuina lenei e le Tusi Paia o le fautuaga a le Alii ia i latou uma o e mananao e nonofo faatasi e faavavau i le alofa ma le fiafia: “Ona fesili faatofotofo mai ai lea ia te ia o so latou, o le aoao tulafono, ua faapea mai, “Le Aoao e, o le fea poloaiga o i le tulafono ua sili? “Ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia, E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. “O le poloaiga muamua lena ma le sili. “E faapena foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe. Fuaitau mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.) O le aiga ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau. E tatau ona fanauina fanau i totonu o feagaiga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tamā ma se tina o ē ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa feagaiga faaleulugalii. E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia, e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi. I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa. O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai, e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi. E tatau i aiga lautele ona tuuina atu le lagolago pe a manaomia. 339 TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i tagata fou o le Ekalesia? Mo le tele o tagata, o le avea ma se tagata fou o le Ekalesia e mafai ona avea ma se luitau. Atonu e aofia ai le tuueseina o faigauo ua leva ma tau faamasani i se olaga e fou. O tagata fou taitoatasi o le Ekalesia e manaomia se uo, se tiutetauave, ma le faafaileleina i “le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4). E mafai ona tatou fesoasoani i tagata fou e ala i le faauoina o i latou, auauna atu faatasi ma i latou, ma faasoa atu a tatou molimau ia i latou. Saunia oe lava faaleagaga O le a se mea ua e faia e fesoasoani ai e faamalosia tagata fou? O a mea na fai e isi e fesoasoani ai ia te oe ina ua uma ona e papatiso? Pe o i ai ni alii talavou i lau korama o ni tagata fou o le Ekalesia? O faapefea ona latou faamasani i le avea ai ma tagata fou o le Ekalesia? Na faapefea ona fesoasoani isi alii talavou ia i latou? Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Luka 22:32; Roma15:1–2; Moronae 6:4–5; MF&F 81:5; 108:7 (Faamalosia le Au Paia) “Fesoasoani i Tagata Fou ma Tagata le Toaaga,” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai (1999), 39 “Uo,” Mo Le Malosi o le Autalavou (2011), 16–17 Vitio: Galuega Faafaifeautalai ma le Puipuiga: Georgia Elias Vitio: Fesoasoani i Tagata Fou e Ave se Igoa i le Malumalu Henry B. Eyring, “O Uo Moni,” Liahona, Iulai 2002, 29–32 Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 340 Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai paga alii talavou, ma tuu atu ia i latou ni minute se lua e faasoa mai ai mea latou te manatua mai le lesona o le vaiaso ua tea. Fai atu i se paga se tasi e faasoa mai i le korama mea la te manatua. • Valaaulia alii talavou e faamatala mai ni lagona na oo mai faatasi ma ni aafiaga fou, e pei o le aso muamua o se vasega, auai atu i se kalapu po o se au, po o le amataina o se galuega fou. Fai atu ia i latou e talanoaina pe faapefea ona ono tutusa nei lagona ma lagona e oo i tagata fou o le Ekalesia. Valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga faapena na latou oo i ai, a le o le avea o i latou lava ma ni tagata fou po o le faatasi foi ma isi tagata fou. Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai pe faapefea ona latou fesoasoani e faamalosia tagata fou. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Faitau leotele le fautuaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i le amataga o le “ Fesoasoani i Tagata Fou ma Tagata le Toaaga ” i le O Le Aoao, Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai (itulau 39), ma fai atu i alii talavou e faailoa mai mea e tolu e manaomia e tagata fou taitoatasi. Vaevae le korama i ni vaega se tolu. Tofi le tasi vaega e fai se lisi o mea faapitoa e mafai ona latou faia e faauo ai se uso fou o le korama; tofi le isi vaega e fai se lisi o tiutetauave e mafai ona latou tuuina atu i se uso fou o le korama; tofi le vaega lona tolu e fai se lisi o auala e mafai ona latou faafaileleina ai se uso fou i le afioga lelei a le Atua. (Afai latou te manaomia le fesoasoani, faasino ia i latou fautuaga o i le itulau 39 O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai.) Fai atu i vaega e faasoa mai a latou lisi i le tasi ma le isi. • Tusi i le laupapa mau fesootai (e pei ona o loo lisiina i lenei otootoga) e uiga i la tatou tiutetauave o le faamalosia o tagata o le Au Paia. Fai atu i alii talavou taitasi e faitau se tasi o mau fesootai, ma mafaufau pe faapefea ona faaaoga i tagata fou o le Ekalesia. Fai atu ia te ia e tusi i le laupapa se aotelega puupuu o lana fuaitau ma faasoa mai se faataitaiga o le mataupu faavae o loo aoao mai ai. Fesili atu i alii talavou pe aisea e taua ai le faamalosia o tagata fou o le Ekalesia. Motugaafa faafaiaoga “Ao le’i amataina le lesona, ia tofia se tagata se toatasi pe toalua e faalogologo lelei ma sauni e fesoasoani e faia se aotelega o se manatu taua o le lesona po o le lesona atoa.” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 101). • Valaaulia alii talavou e matamata i le vitio “Galuega Faafaifeautalai ma le Faatumauina: Georgia Elias” ma vaai mo mea na fai e le uarota fou a Georgia e fesoasoani ai ia te ia ia faatumauaina le malosi i le talalelei ina ua uma lona papatisoga. O le a se isi mea ua latou aoao mai le aafiaga a Georgia 341 Aoao atu i le ala a le Faaola Na maua e le Faaola avanoa mo Ona soo e aoao ai mai aafiaga maoae. Ina ua Ia faaali atu i sa Nifae, na Ia valaaulia i latou e o mai ia te Ia taitoatasi, ina ia mafai ona latou vaai, lagona, ma iloa o Ia mo i latou lava. A o e aoaoina alii talavou, valaaulia i latou e saili auala e faauo ai, auauna atu, ma faasoa atu ai a latou molimau i tagata fou o le Ekalesia. e mafai ona fesoasoani ia i latou e faamalosia ai tagata fou? Valaaulia alii talavou e mafaufau i tagata fou i la latou uarota. O a ni a latou fesili atonu o i ai? E mafai faapefea e uso o le korama ona fesoasoani ia i latou? I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e faaali ma talanoaina le vitio “ Fesoasoani i Tagata Fou e Ave se Igoa i le Malumalu.” • Fai atu i alii talavou e lisi nisi o luitau atonu o loo feagai ma se tagata fou o le Ekalesia. Faatasi ai ma le faatagaga a le epikopo, e mafai ona e valaaulia se tagata fou e talanoa atu i le vasega e uiga i ona aafiaga. Valaaulia alii talavou taitoasi e faitau se tasi o auala e fa ua tau mai e Peresitene Henry B. Eyring e mafai ona tatou fesoasoani ai i se avega a se tagata fou i lana lauga “O Uo Moni.” Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea ua latou faitau i ai, ma valaaulia le tagata fou e faasoa mai ni aafiaga na fesoasoani ai se tagata o le Ekalesia ia te ia i se tasi o nei auala. Valaaulia le peresitene o le korama e taitai se talanoaga i mea e mafai ona fai e le korama ina ia avea ai ma ni uo moni i tagata fou i la latou uarota. • Valaaulia alii talavou e faitau “Uo” i le Mo Le Malosi o le Autalavou ma vaai mo tali i le fesili “O le a le uiga o le avea ma uo moni?” Fai atu ia i latou e faasoa mai mea ua latou maua ma faasoa mai se aafiaga i se taimi na avea ai se tasi ma se uo moni ia i latou. Aisea e matua taua ai tele mo i tatou le avea ma ni uo lelei i tagata fou o le Ekalesia? Valaaulia alii talavou e fai se lisi o tagata fou latou te iloa ma talanoaina pe faapefea ona latou faaaogaina le fautuaga i le Mo Le Malosi o le Autalavou e faauo ai ma i latou. • Valaaulia le korama e faataunuu se tasi o gaoioiga nei e suesue ai mai Tala’i La’u Talalelei,itulau 241: gaoioiga lona lua “Suesuega Faaletagata Lava Ia” po o le gaoioiga lona tolu “Suesuega Faalesoa”. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama pe faapefea ona fesoasoani e faamalosia tagata fou? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Faasoa mai lana molimau e faatatau i le taua o le faauoina o tagata fou. • Valaaulia alii talavou e faatu se sini patino i a latou tusi Tiute i le Atua ia 342 faauo i tagata fou (tagai “Valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso,” itulau 28–29, 52–53, po o76–77). Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “O Uo Moni,” Ensign, Me 2002, 26–29, po o le Liahona, Iulai 2002, 29–32 o le upu ua fai mai, o le a ia ave i ona luga tiga ma ma’i o ona tagata. E i ai auala taua mo oe e te lua fefaasoaai ai ma le uso fou lana avega, ina ia mama ai. E mafai ona e alofa, faalogo, faaali atu, ma molimau atu i ai. “Ma o le a ia ave i ona luga le oti, ina ia mafai ona ia tatalaina fusi o le oti ia ua noatia ai ona tagata; ma o le a ia ave i ona luga o latou vaivaiga, ina ia mafai ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, e tusa ai ma la le tino, ina ia mafai ona ia silafia e tusa ai ma la le tino, le ala e fesoasoani ai i ona tagata, e tusa ma o latou vaivaiga.”[Alema 7:11–12.] Muamua, e tatau ona tatou alolofa ia i latou. O le mea lena e fai e le Faaola. E mafai ona tatou faia faatasi ma Ia ma mo Ia foi. Sa Ia faaalia ia i tatou le ala i Lana auaunaga i la le tino. Na ia aoao mai i mataupu faavae ma faataitaiga, e tatau ona tatou alolofa i Ona soo. . . . E silasila le Faaola i se uso o tautevateva, o se uo. Na Ia tuuina mai Lona soifua mo i tatou uma. E alofa o Ia ia i latou, ma o le a Ia tuuina mai ia te i tatou, pe afai tatou te faamaoni, le meaalofa o le lagonaina o se vaega o Lona alofa mo i latou. E i ai taimi ua faamanuiaina ai au e le Agaga Paia, ou te lagona ai le alofa o le Faaola mo se uso fou o tautevateva. Ou te iloa mo au lava ia, e mafai. Lona lua, e tatau ona tatou faalogo atu ma le malamalama ma le alofa i se uso fou. E manaomia ai foi i lena tulaga ia meaalofa faaleagaga, talu ai e seasea ona tutusa o tatou aafiaga ma i latou. O le a le lava ona faapea, “Ou te malamalama i ou lagona,” sei vagana ua tatou malamalama i ai. Ae e malamalama le Faaola. Ua saunia foi o Ia e fesoasoani ia avea oe o se uo e malamalama, e oo lava ia i latou faatoa e feiloai i ai, pe afai e te ole atu i le faatuatua. A o lei soifua ma o Ia, sa silafia e perofeta mea na Te faia ina ia mafai ai ona fesoasoaoni ia avea oe o se uo ia te Ia: “Ma o le a afio atu o ia, ma mafatia i tiga ma puapuaga ma faaosoosoga o ituaiga eseese uma; ma o le a oo ia te ia nei mea, ina ia mafai ona faataunuuina Lona tolu, e tatau ona avea i tatou, ma se faataitaiga i le uso fou. E mafai ona tatou fiafia i le afioga a le Atua. E mafai ona tatou ole atu ma ola ai mo le mafutaga a le Agaga Paia. E mafai ona tatou usiusitai ona o le faatuatua ia Iesu Keriso. Ma e i ai le taimi e mafai ai ona avea i tatou ma se faataitaiga o se soo, o le ua toe fanauina e ala i le Togiola. Atonu e faifai malie. E ono mafai foi ona faigata ia i tatou ona iloatino i tatou lava. Peitai, e moni lava. Ma o le a aumaia ai le faamoemoe i se uso fou ma i latou uma tatou te faauo i ai i le ala agai i le ola e faavavau. Lona fa, e tatau ona tatou molimau atu i le moni i o tatou uso fou. E tatau ona faamaoni, ma e aupito sili pe a faigofie. E sili foi ona fesoasoani pe afai e faatatau i le moni o le misiona a le Faaola, o le alofa o lo tatou Tama Falelagai, ma meaalofa ma le mafutaga a le Agaga Paia. Ma e taua e le aunoa ona molimau atu, na faaali mai le Tama ma le Alo i le taulelea o Iosefa Samita, ma ua toefuataiina mai le atoatoaga o le talalelei ma le Ekalesia moni e avefeau faalelagi. O le a faamaonia e le Agaga Paia na tautinoga faigofie o upumoni. O le a manaomia pea lava pea e le uso fou lena faamautinoaga, tusa lava pe e te le i ai iina e molimauina. 343 TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu i au uo ua le o toe toaaga mai ina ia toe foi mai i le lotu? O se vaega o la tatou tiute o e umia le perisitua o le aapa atu lea i uso o le korama ma uo ua le o mai i le lotu. E masani ona uunaia i tatou e Peresitene Monson ina ia “alu atu e laveai mai” (“ Ia Laveaiina,” Ensign po o le Liahona, Iulai 2001, 57). E mafai ona tatou fesoasoani ia tatou uo ua le toaaga mai e ala i le mautinoa lea ua latou lagonaina lo tatou alofa moni ma le popole, faasoaina atu o a tatou molimau e ala i upu ma amioga, ma faaaofia i latou ia tatou gaoioiga. Saunia oe lava faaleagaga O a aafiaga na e maua i le fesoasoani atu ia i latou ua le toaaga mai? O a mea ua e aoao mai nei aafiaga e mafai ona fesoasoani i alii talavou i a latou taumafaiga e aapa atu i a latou uo ua le toaaga mai? O ai uso o le korama ua le auai mai soo? O a mea ua iloa e uso o le korama e uiga ia i latou? E mafai faapefea ona e uunaia uso o le korama e aapa atu ia i latou? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea ua uunaia ai oe e faasoa atu i alii talavou? Luka 15 (Faataoto i le mamoe na se, tupe na leiloa, ma le uii faamaumau oa) Alema 31:34–35MF&F 18:10, 14–16 (Ua tele lava le taua o agaga) MF&F 20:46–47, 53–55 (Tiute o le Perisitua Arona) Thomas S. Monson, “Vaai atu i Isi e Mafai ona Avea ai i Latou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 68–71 Dieter F. Uchtdorf, “Sau, Auai Faatasi ma i Matou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013 Henry B. Eyring, “Ua Lavea le Fitafita!” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 63–66 Vitio: “E Leai se Isi e Mafai ona Faia—Laveaiina o Cole” (le mafai ona pueina); “O Le Usoga i Tatou”; “Fesoasoani i Isi e Toe Foi Mai le Lotu” Tuu atu i alii talavou e taitai Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 344 O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua ), uunai i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le faataunuuina o o latou tiute i le Atua, ma valaaulia se faufautua po o se isi tagata o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i alii talavou e lipoti mai mea na latou faia e faataunuu ai soo se tofiga na latou maua i le lesona o le vaiaso ua tea. • Faaali se tasi o vitio ua fautuaina i lenei otootoga, pe faasoa se aafiaga sa e maua ao e fesoasoani atu i se uo po o se tagata o le aiga ua le o toe toaga mai e toe foi mai i le lotu. Valaaulia alii talavou e faitau Alema 31:34–35 ma MF&F 18:10, 14–16. O a mea ua aoao mai e nei mau ma nei tala e uiga i lagona o le Tama Faalelagi i Ana fanau? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai pe faapefea ona latou fesoasoani e faamalosia a latou uo ua le toaaga mai. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Fai atu i alii talavou e mafaufau i se taimi na latou leiloa ai se mea e matuai taua lava. O le a se mea na latou faia ina ia taumafai ai e sue? Tofi uso taitasi o le korama e faitau se tasi o faataoto e tolu i Luka 15. Fai atu ia te ia e toe faamatala mai le faataoto i ana lava upu ma faasoa mai se fuaitau mai le faataoto e aotele ai le mea na aoao mai e le Faaola. O a mea ua aoao mai e alii talavou mai faatinoga a le leoleo mamoe, le fafine, ma le tama i nei faataoto? E mafai faapefea e alii talavou ona mulimuli ia latou faataitaiga a o latou taumafai e fesoasoani ia i latou ua “leiloloa” mai la latou korama? Fai atu i alii talavou e faasoa mai soo se aafiaga o uo po o tagata o le aiga ua toe foi mai i le lotu ina ua tuanai le le toaga mai. • Valaaulia alii talavou e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10–13, ma fai atu ia i latou e faasoa mai ni auala o le a latou faauma ai lenei fuaiupu: “O le taua o agaga e tele aua …” Fai atu i alii talavou e sue Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:46–47, 53–55, ma fai atu ia i latou e lisi i le laupapa upu po o fuaitau na e faamatala mai ai o latou tiute faaleperisitua. O fea o nei upu ua faamatala mai ai auala e mafai ona tatou fesoasoani ai i uso o le korama ua le toaaga mai? Valaaulia le peresitene o le korama e taitai se talanoaga e uiga i mea e mafai e alii talavou ona fai e aapa atu ai i se uso o le korama ua le toaga mai. Motugaafa faafaiaoga “O le faalogo o se faailoga lea o le alofa. E masani ona manaomia ai le ositaulagaina. Pe a tatou faalogo moni atu lava i isi, e masani ona tatou tuuese mea tatou te mananao e fofogaina atu ina ia mafai ona faaalia mai o latou lava lagona.” (O Le Aoao Atu, e Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69). • Valaaulia alii talavou e faitau le tala e uiga i fitafita o loo puipuia uso fitafita manunua i le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “Ua Lavea le Fitafita!” O a mea ua aoao mai e faatinoga ma uiga a nei fitafita ia i tatou e uiga i le ala e tatau ona tatou faatino ai la tatou tiutetauave i uso o le korama ua le toaaga mai? Valaaulia alii talavou e faitau le vaega o totoe o le lauga, ma mafaufau i se tasi latou te iloa atonu o 345 Aoao atu i le ala a le Faaola Na alofa le Faaola i Ona soo, tatalo mo i latou, ma faaauau ona auauna atu ia i latou. O ai uso i lau korama e sili atu ona manaomia le amanaia, alofa, ma le tatalo? O le a se mea e mafai ona outou faia e aapa atu ai ia i latou? loo manaomia e “laveaiina.” O le a se mea ua latou aoao mai le fautuaga a Peresitene Eyring e mafai ona fesoasoani ia i latou e aapa atu ai i le tagata o loo latou mafaufau i ai? • Tusi i le laupapa nisi o mafuaaga e tuuina mai e tagata e le o mai ai i le lotu, e pei o le “E i ai ou masalosaloga e uiga i aoaoga o le Ekalesia,” “Ou te le fetaui ma tagata i le Ekalesia,” “Masalo e le mafai ona ou ola i tulaga faatonuina o le Ekalesia,” “Ou te iloa se tagata o le Ekalesia o se tagata pepelo,” ma isi mea faapena. Valaaulia ia alii talavou e vaavaai mo tali a Peresitene Dieter F. Uchtdorf i nei atugaluga i lana lauga “Sau, Auai Faatasi ma i Matou.” Tuu atu i alii talavou se avanoa e faatino ai i se tala le ala o latou tali atu ai i se uo pe a faailoa mai se tasi o nei popolega. • Valaaulia alii talavou taitoatasi e faitau se tasi o tala i le lauga a Peresitene Thomas S. Monson “ Vaai atu i Isi i Tagata e Mafai ona Avea ai i Latou ,” ma fai atu ia te ia e faasoa mai ni mea ua aoao mai e le tala ia te ia e uiga i le ala e fesoasoani ai ia tatou uo ua le toaaga mai ia toe foi mai i le lotu. Valaaulia le korama e talanoaina auala e mafai ona latou faaaogaina ai le fautuaga a Peresitene Monson. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama i le auala e fesoasoani ai e faamalosia a latou uo ua le toaaga mai? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga?Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo?Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Fefautuaai ma le korama e uiga i auala faapitoa e valaaulia ai uso e le toaaga i le lotu ma Mutuale. 346 • Luitauina alii talavou ia aapa atu i se uso e le toaga mai ma lipoti mai i le isi vaiaso o sosoo ai. Punaoa Filifilia Fuaitau mai ia Henry B. Eyring, “‘Ua Lavea le Fitafita!’” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 63–66 Toetoe lava o i tatou uma lava ua vaai i se tafa o taua na faaalia i se tifaga pe faitau foi i ai i se tala. I le taalili o le papa o meatau ma le feei o fitafita, e oo mai ai se alaga, “Ua lavea le fitafita!” A lagonaina loa le alaga lena, ona o atu lea o fitafita faamaoni i le mea na sau ai le valaau. O le a le amanaia e se isi fitafita po o se tagata e faia togafitiga faatopetope mea matauia ae alu atu i le uso a fitafita ua manua. Ma e iloa lava e le fitafita ua lavea, o le a oo mai se fesoasoani. Po o a lava tulaga matautia, e i ai lava se tagata o le a tolotolo atu ina ia oo atu iina i le taimi e puipui ma tuuina atu le fesoasoani. E moni lava foi lena i soo se vaega o alii e auai faatasi i se misiona faigata ma le matautia, lea latou te naunau e faataunuu i soo se osigataulaga. O talaaga o vaega faapena ua tumu i tala o na alii tuuto o e na naunau ia leai se tagata e tuulafoaiina. O se tasi lenei o mea na tupu mai se lipoti faamaoniaina. [Tagai i le The U.S. Army Leadership Field Manual (2004), 28–29.] A o tau ai i Somalia ia Oketopa 1993, na vaai ifo ni fitafita se toalua o le Vaegaau a le Iunaite Setete mo osofaiga faafuasei mai le la helikopa a o faagasolo le taua, na la iloa atu ai nisi helikopa se lua na latalata atu ia i laua, o fetoai ma pauu ifo ai i le eleele. O le leitio na iloa ai e fitafita e toalua, o e na saogalemu pea i luga o le ea, na leai se vaegaau i le eleele na avanoa e laveai se tasi o fitafita o vaalele tau na pauu. Na toatele le fili na latalata ane i le nofoaga na pauu ai helikopa. Na ofo ane nei alii e toalua na tilotilo ifo mai luga e o ifo i lalo (o upu na la faaaogaina i luga o le leitio o le a “ia i ai lena tulaga”) ia puipuia o la uso a fitafita na manunua tigaina. Na le taliaina le la talosaga aua na matua matautia tele lea tulaga. Sa la talosaga atu mo le taimi lona lua. Sa le faatagaina lava i laua. Ae o le la talosaga faatolu na o ifo ai loa i laua i le eleele. Na o a laua auupega patino lava na faaaupegaina ai i laua, sa faapea loa ona la taumafai atu i helikopa lavevea ma fitafita manunua. Sa la gaoioi i le malosi o a la auupega laiti na tafana atu a o sisio mai le fili i le nofoaga na pauu ai helikopa. Sa la tosoina ese ia fitafita manunua mai helikopa lavevea. Sa la tuua i laua lava i se tulaga e puipui ai fitafita manunua, ma tuu ai i laua i ni tulaga na sili ona matautia. Sa la puipuia a la uo seia oo ina uma a laua pulufana, ma sa manunua leaga foi i laua. O lo la totoa ma le ositaulaga na faasaoina ai le ola o se pailate na semanu e maumau. Sa tauaaoina mo i laua ina ua tuanai o la maliu, le Pine o le Faamamaluga, o le taui aupito maualuga a lo latou atunuu mo le totoa i le feagai ai ma le fili faaauupegaina. Fai mai le faamatalaga o le mea na laua faia na “maualuga ma sili atu i le mea e gata ai o laua tiute.” Ae ou te mafaufau lava pe o le itu lena na la vaai i ai, ao la agai atu i fitafita o le ea na lavevea. O le faamaoni na la lagonaina ai se tiute ia tutufaatasi ma o laua uso a fitafita, po o le a lava le iuga. O le lototele e faatino ma la laua auaunaga e le manatu faapito na oo mai ona o le lagona ua ia te i laua le tiutetauave mo ola, o le fiafia, ma le saogalemu o uo. O lena lagona o le tiutetauave mo isi, o loo i le fatu o le auaunaga faamaoni a le au perisitua. Ua manunua a tatou uo i le taua faaleagaga o loo siomia ai i tatou. E faapena foi i tagata ua valaauina i tatou e tautuaina ma puipuia mai faalavelave. 347 TESEMA: FAUSIAINA O LE MALO O LE ATUA I ASO E GATA AI O le a le Siona? Ua poloaiina i tatou e le Alii ia “saili e aumai i luma ma faatu le faamoemoe o Siona.” (MF&F 6:6). O Siona e faatatau i le nuu o le Alii o e tasi le loto ma tasi le mafaufau ma nonofo faatasi i le amiotonu. E mafai ona tatou faatuina Siona e ala i le fausia o le lotogatasi ma le malosi faaleagaga i o tatou aiga, uarota po o paranesi, ma alalafaga. Ia saunia oe lava faaleagaga E faapefea ona e tauivi ia ola i mataupu faavae o Siona i lou olaga ma le aiga? O anafea na e lagona ai se agaga o le lotogatasi i se uarota po o totonu o lou aiga? Pe o lotogatasi alii talavou i lau korama? O le a se mea e mafai ona latou faia e faatulagaina ai Siona? O a ni papupuni atonu latou te feagai? Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a uunaia alii talavou e fausia Siona? Mosaea 18:21; MF&F 38:27 (E tatau ona tatou sailia le lotogatasi) 4 Nifae 1:1–18 (Ua nonofo faatasi sa Nifae ma sa Lamana i se tulaga faaSiona) MF&F 6:6; 11:6; 12:6; 14:6 (Saili e faatu le faamoemoe o Siona) MF&F 97:21; Mose 7:18 (O le a le Siona?) Henry B. Eyring, “E Fusia o Tatou Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 68–71. D. Todd Christofferson, “O Mai i Siona,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 37–40. “Siona,” Faamaoni i le Faatuatua (2004), 158–59 Vitio: “O Vae o Dayton,”“ Faasoaina atu o le Malamalama o Keriso” Tuu atu i alii talavou e taitai O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se fesoasoani i le epikopo i le korama a le ositaulaga) e taitaia le fonotaga a le korama. Na te taitaia alii talavou i le fefautuaai faatasi e uiga i pisinisi faalekorama, aoao i latou i o latou tiute faaleperisitua (mai tusitusiga paia ma le tusi Tiute i le Atua), ma valaaulia se faufautua po o se isi uso o le korama e aoao atu se lesona o le talalelei. E mafai ona ia saunia e ala i le faatumuina o se fuafuaga faataatia mo le fonotaga a le korama i le taimi o se fonotaga a le au peresitene. Amata le aafiaga faaleaoaoga Tagai i le faaopoopoga mo nisi manatu e aoao atu ai ma aoao mai. 348 Filifili mai nei manatu pe mafaufau i ni ou lava manatu e iloilo ai le lesona o le vaiaso ua tea ma faailoa atu le lesona o lenei vaiaso: • Fai atu i uso taitasi o le korama e faauma le fuaiupu lenei: “O mea na matou aoaoina i le vaiaso ua tea na taua ia te au aua….” • Tusi Siona i le laupapa, ma fai atu i alii talavou e lisi upu e oo mai i le mafaufau pe a latou mafaufau i Siona. Valaaulia i latou e faitau itulau 158–59 o Faamaoni i le Faatuatua e faaopoopo i le latou lisi. O le a la tatou matafaioi o ni uso e umia le perisitua i le fausiaina o Siona? Aoao faatasi O gaoioiga taitasi nei e mafai ona fesoasoani i uso o le korama e aoao ai e uiga i Siona. I le mulimuli ai i le uunaiga a le Agaga, filifili se tasi po o le sili atu o le a sili ona aoga mo lau korama: • Faitau faatasi Mose 7:18–19, ma vaai mo se isi igoa mo Siona. Valaaulia alii talavou e vaai faalemafaufau pe o le a faapei le “Aai Paia”. O le a faapefea ona ese mai le lalolagi o loo tatou nonofo ai nei? Valaaulia i latou e lisi i le laupapa mea o le a le maua i se Aai Paia ma mea o le a maua i se Aai Paia. Fautuaina i latou e faitau 4 Nifae 1:1–18 e sue mea e mafai ona latou faaopoopo i a latou lisi. O a ni mea e tatau ona suia ia i tatou o ni tagata taitoatasi ina ia fausia ai Siona? O a ni mea e mafai e alii talavou ona fai e fausia ai Siona i o latou aiga? i la latou korama? • Faitau faatasi, o se korama parakalafa muamua e lima o le lauga a Elder D. Todd Christofferson “O Mai i Siona,” ma vaai mo tali i le fesili “O le a le uiga o le sosola ese mai Papelonia ae o mai i Siona?” Vaevae le korama i ni vaega se tolu, ma tofi vaega taitasi e faitau le vaega “Lotogatasi,” “Paia,” po o “Tausia o e matitiva” o le lauga. Valaaulia i latou e talanoaina i a latou vaega mea e mafai ona latou faia e faaaoga ai nei mataupu faavae e fausia ai Siona i a latou korama ma aiga. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea na latou talanoaina i le isi vaega o le korama. • Fai atu i alii talavou e faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:6; 11:6; 12:6; ma 14:6 ma sue se fuaitau o loo tutusa ai uma. O le a le manatu o alii talavou i le uiga o le faatuina o le faamoemoe o Siona? Faaali se tasi o vitio ua fautuaina atu i lenei otootoga, ma fai atu i uso o le korama e vaai mo auala o loo sailia e alii talavou i vitio e aumaia ai i luma ma faatu le faamoemoe o Siona. O le a se mea ua uunaia ai i latou i uiga ma manao o nei alii talavou? E mafai faapefea ona latou mulimuli i faataitaiga a alii talavou e fesoasoani i le faatuina o Siona? • Vaevae le korama i ni vaega se lua. Fai atu i le tasi vaega e faitau ma talanoaina Mosaea 18:21 ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27, ae fai atu i le isi vaega e faitau ma talanoaina Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21 ma Mose 7:18. Valaaulia vaega e fuafua se lesona faatino e mafai ona latou faaaogaina e aoao ai le isi vaega o le vasega i mea na latou aoaoina mai a latou mau (afai latou te manaomia le fesoasoani, faasoa atu ia i latou “Faatusatusaga ma Lesona Faatino” i itulau 172–73 o O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai). Fai atu ia i Motugaafa faafaiaoga “E le tatau ona tatou faauigaina ia faamatalaga i taitai o le Ekalesia e aunoa ma le faamautuina o le faapogai o faamatalaga. Afai tatou te sii maia mau, e tatau ona tatou mautinoa o lo tatou faaaogaina o na mau e ogatasi lea ma la latou matalalaga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai[1999], 55). 349 Aoao atu i le ala a le Faaola Sa saunia e le Faaola o Ia lava e aoao atu e ala i le faaaluina o le taimi na o Ia i le tatalo ma le anapogi. Sa Ia sailia le taitaiga a Lona Tama Faalelagi. O le a faapefea ona e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le saunia e aoao alii talavou e uiga i le faatuina o Siona i o latou aiga, korama, ma alalafaga? latou e faasoa mai o latou manatu i le tasi ma le isi. O a faamanuiaga o le lotogatasi o se aiga, se korama, ma se uarota po o se paranesi? • Faitau faatasi, o se korama MF&F 38:27. Aisea e finagalo ai le Alii ia tasi i tatou? Vaevae vaega o le lauga a Peresitene Henry B. Eyring “E Fusia o Tatou Loto Ia Tasi” i alii talavou, ma fai atu ia i latou e sue mataupu faavae ua aoao mai e Peresitene Eyring e mafai ona fesoasoani ia i tatou e maua ai le faateleina o le lotogatasi i o tatou aiga ma korama. Valaaulia alii talavou e tusi mataupu faavae latou te maua i le laupapa. O a ni pa pupuni o loo taofia alii talavou mai le mauaina o le lotogatasi? E mafai faapefea ona faatoilalo nei pa pupuni? Fautuaina alii talavou e faatutu ni sini patino ina ia faaaoga se tasi o nei mataupu faavae e faateleina ai le lotogatasi i o latou aiga. Galulue faatasi e faatu se sini ina ia sili atu le lotogatasi i le avea ai ma se korama. Fai atu i alii talavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Pe ua latou malamalama po o le a le Siona? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei aoaoga faavae? Valaaulia e faatino O le alii talavou o loo taitai e faaiuina le fonotaga. E mafai ona ia: • Valaaulia le korama e aapa atu i se tasi e le o lagonaina o ia o se tasi o la latou korama po o le latou vaega o uo. 350 • Faasoa atu ona lagona e uiga i Siona ma le taua o le lotogatasi i le korama. FAAOPOOPOGA Manatu mo le Aoao Mai ma le Aoao Atu Na faaaoga e le Faaola ia tusitusiga paia e aoao atu ai ma molimau atu ai e uiga i Lana misiona. Na Ia aoao tagata e mafaufau loloto i tusitusiga paia ma faaaoga e fesoasoani ai i le taliina o fesili. Na Ia fesoasoani ia i latou ina ia maua lesona o le talalelei i ni o latou lava aafiaga ma i le lalolagi o loo siomia ai i latou e ala i le faaaogaina o ni faataitaiga e mafai ona latou fesootai i ai. Na Ia valaauliaina i latou ina ia avea ma molimau o Ana aoaoga e ala i le aoao atu ma molimau atu i isi ma o lenei auala ua faateleina ai lo latou malamalama e uiga i le aoaoga faavae. O se vaega o lou tiutetauave o se faiaoga o le autalavou o le saunia lea o gaoioiga mo le aoaoina lea e mulimuli ai i mataupu faavae na faataitaiina mai e le Faaola. Faaaoga ia manatu o i lenei faaopoopoga po o nisi metotia faafaiaoga e te manatu o le a fesoasoani i le autalavou e sailiili ai i upu a perofeta, tagai i faataitaiga o mataupu faavae o loo latou aoaoina, ma faasoa atu le talalelei i isi. E mafai ona e fetuunaia nei manatu i soo se autu o le lesona. Ao e fuafuaina ni gaoioiga, ia manatua o se tasi o au sini faamoemoeina autu i le aoaoina o le autalavou o le fautuaina lea ia i latou e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina. Ao faailoa mai e talavou ni upumoni o le talalelei, e faamaonia mai nei upumoni i o latou loto ma mafaufau e ala i le mana o le Agaga Paia. O le faasoaina atu i isi o le talalelei o le a faatagaina ai foi talavou e fefaamalosiau atu le tasi i le isi—o le faalogo atu i se upumoni o le talalelei mai se uo talavou e sili atu le malosi i nisi taimi nai lo le faalogo i ai mai se taitai po o se faiaoga. Asiasi i le lds.org/youth/learn e matamata ai i nei manatu i le initoneti. 351 O Gaoioiga e Folasia atu ai le Aoaoga Faavae E mafai e gaoioiga nei ona: • Fesoasoani i le autalavou e toe faamanatu le aoaoga faavae sa latou aoaoina i se lesona ua tea ma faamautinoa ai o loo sa’o lo latou malamalamaaga. • Folasia atu le aoaoga faavae o le a aoaoina e le autalavou i le vasega po o le fonotaga a le korama. E mafai e le autalavou ona auai taitoatasi i nei gaoioiga, i ni vaega toalaiti, pe o se vasega po o le korama. Ia manatua o le a e maua ni manatu sili on lelei pe a e mafaufau i manaoga o le autalavou o loo e aoaoina. Fesoasoani e toe faamanatu i le autalavou le aoaoga faavae, ma faamautinoa ai o loo sa’o lo latou malamalamaaga Faasoa mai mea o loo e manatuaina Faasoa atu le faaaogaaga Tuu atu i le autalavou e faasoa mai se mea sa latou manatuaina pe na faalogo i ai mai le lesona o le vaiaso ua tea. Faasoa atu se mea sa e faia e faaaoga ai mea sa aoaoina i le lesona o le vaiaso ua tea. Valaaulia le autalavou e faasoa mai ni mea sa latou faia. Tusi se faamatalaga i luga o le laupapa Fai ni fesili Fai i le autalavou e tusi i luga o le laupapa se faamatalaga o le aotelega o mea sa latou aoaoina. Fai i le autalavou e tali ia fesili ia na talanoaina i le lesona o le vaiaso ua tea. Tusi se ata o se mea sa e aoaoina Faasoa atu ni mau Fai i le autalavou e tusi se ata o mea sa latou aoaoina. Fai i le autalavou e faasoa mai se mau latou te manatuaina mai le lesona o le vaiaso ua tea. O le a se mea na faagaeetia ai oe? Fai i nisi o le autalavou e faasoa mai se mea na faagaeetia ai i latou e uiga i le lesona. Aotele mai i se upu se tasi po o se fuaiupu Fai i le autalavou e aotele mai i se upu se tasi po o se fuaiupu se tasi mea sa latou aoaoina. Faatusatusa i se mea faitino po o se ata Faaali i le autalavou se mea faitino po o se ata, ma fesili i ai pe faapefea ona fesootai i le lesona ua tea. Aoao atu mea e te iloa Fai i le autalavou e aoao atu i se isi tagata o le vasega po o le korama se mea latou te manatuaina e uiga i le aoaoga faavae lea na aoaoina i le vaiaso ua tea. Faamalamalama atu se fuaitau Tusi i luga o le laupapa se fuaitau mai le lesona o le vaiaso ua tea, ma fai atu i le autalavou e faamalamalama mai. Folasia atu le aoaoga faavae o le a aoaoina e le autalavou i le vasega po o le fonotaga a le korama 352 Saili le aoaoga faavae i totonu o tusitusiga paia Usu se pese Fai i le autalavou e tagai i tusitusiga paia mo se mau o loo aoao maia le aoaoga faavae o le lesona. Fai i le autalavou e usu se pese e faatatau i le aoaoga faavae. Fai se fesili Tali le fesili o loo i le ulutala o le lesona Fai i le autalavou e tali i se fesili e uiga i le aoaoga faavae. Tusi i luga o le laupapa le fesili o loo i le ulutala o le lesona, ma fai i le autalavou e mafaufau loloto pe faapefea ona latou taliina. Tala-faatino Saili ma faasoa atu ni mau Fai i le autalavou e faatino se faataitaiga o se mea na tupu lea na fesiligia ai i latou e se tasi e uiga i le aoaoga faavae. E faapefea ona latou tali mai? Fai i le autalavou e saili se mau o le a fesoasoani i le taliina o le fesili o loo i le ulutala o le lesona. Faamalamalama atu mea e te iloa Fai i tagata o le vasega e faamalamalama mai mea latou te iloa e uiga i le aoaoga faavae. Fai i le autalavou e fai se aotelega i ni nai upu po o fuaitau o mea latou te iloa pe na aafia ai e uiga i le aoaoga faavae. Vaevae le aoaoga faavae i ni vaega Suesuega e le ta’ua Vaevae le aoaoga faavae i ni vaega, ma tofi talavou eseese e faamatala mai po o a uiga o vaega taitasi. Tuu atu i le autalavou se sailiiliga puupuu e le ta’ua lea o loo fesiligia ai e uiga i o latou lagona po o ni aafiaga e faatatau i le aoaoga faavae. Faamatala mai se ata po o se mea faitino Faaali atu i le autalavou se ata po o se mea faitino e faatatau i le lesona o lenei vaiaso, ma tuu atu i ai latou te faamalamalamaina mai. Tusi se ata Fai i le autalavou e tusi se ata e suitulaga i mea latou te malamalama i ai e uiga i le aoaoga faavae o le a outou talanoaina. Fai se aotelega o mea e te iloa Suega puupuu Tuu atu i le autalavou se suega puupuu e saili ai po o le a se mea ua uma ona latou iloa e uiga i le aoaoga faavae. Fai se lisi o upu Fai i le autalavou e mafaufau i ni upu e faatatau i le aoaoga faavae o le a latou talanoaina. O a i ai ni upu po o ni fuaitau o i ai ni a latou fesili e uiga i ai? O Gaoioiga mo le Aoaoina Faatasi O le a fesoasoani ia gaoioiga nei i le autalavou: • Saili ia tusitusiga paia ma upu a perofeta ma mafaufau i o latou uiga. • Tagai i faataitaiga o le aoaoga faavae o loo outou talanoaina. • Faasoa mai i isi o latou manatu ma lagona e uiga i le aoaoga faavae. E mafai e le autalavou ona auai i nei gaoioiga taitoatasi, i vaega toalaiti, pe o se vasega po o le korama. Ia manatua o le a e maua ni manatu e sili ona lelei pe a e mafaufau i manaoga o le autalavou o loo e aoaoina. Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta ma mafaufau i o latou uiga Vaavaai mo tali i fesili Fai se lisi Valaaulia le autalavou e saili ni tali o au fesili po o ni a latou fesili o i ai e uiga i le aoaoga faavae ma talanoa i mea na latou maua. Fai i le autalavou e fai se lisi o ni manatu autu sa latou aoaoina e uiga i le aoaoga faavae mai mau po o upu a perofeta. Valaaulia i latou e faasoa mai ni mea na latou maua. Tagai mo ni upu ma fasifuaitau Valaaulia le autalavou e saili ni upu, fasifuaitau, ma ni faataitaiga o le a mafai ona fesoasoani ia i latou ina ia malamalama ai i le aoaoga faavae. Fai se aotelega i ni nai upu Fai i talavou e fai se aotelega o se mau po o se savali mai se perofeta i ni nai upu. Fuaiupu faafetaui Tuu atu i le autalavou ni mau faasino ma ni faamatalaga pupuu o loo aotele mai ai mea na aoao mai e fuaitau o mau taitasi. Fai atu i ai e faitau mai ia mau taitasi ma faatusatusa i lona faamatalaga aotele. 353 Faafetaui i se ata Tusi se ata. Fai atu i le autalavou e faafetaui ia ata i fuaitau o mau. Valaaulia i latou e faasoa mai ni o latou malamalamaaga na maua mai fuaitau ma ata. Valaaulia le autalavou e tusi se ata o mea sa latou faitauina i mau ma upu a perofeta. Faatumu ia avanoa Valaaulia le autalavou e saili se fuaitau mai se mau e uiga i le aoaoga faavae ma faasoa mai lona uiga. Tusi se faamatalaga o loo i ai ni upu o loo misi i luga o le laupapa. Valaaulia le autalavou e vaavaai mo ni upu po o ni fasifuaitau mai mau e mafai ona faamaea ai le faamatalaga. Faafetaui ia faataitaiga Valaaulia le autalavou e faitau ni tala po o ni fuaitau se lua po o le sili atu foi mai mau ma faafetaui i mea sa latou aoaoina e uiga i le aoaoga faavae. Saili se mau Fesootaia o mau e faatatau i ai Fesoasoani i le autalavou e fai se lisi o mau o loo faatatau i le aoaoga faavae, faitau i ai, ma tusi ni faamatalaga e faasino i ai i avanoa i autafa o a latou mau. Saili ma usu ni viiga Valaaulia le autalavou e saili ni pese e uiga i le aoaoga faavae ma usuina faatasi. Tagai i faataitaiga o aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo e aoao atua. Fai se faatalanoaga o nisi Vaai faalemafaufau Fai atu i le autalavou e fai se faatalanoaga o nisi e uiga i o latou aafiaga i le aoaoga faavae. Fai i le autalavou e vaai faalemafaufau i se tagata o loo ola i le aoaoga faavae. Tagai i faataitaiga i totonu o tusitusiga paia Faataitai ona faatino Valaaulia le autalavou e faitau pe faalogo foi e uiga i tagata o loo i tusitusiga paia o e na ola ai i le aoaoga faavae. Valaaulia le autalavou e faataitai ona faatino pe mafaufau i se mea na tupu o loo faailoa mai ai le aoaoga faavae. Tagai i faataitaiga a nisi tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai Matamata i se ata Valaaulia le autalavou e faitau pe faalogo foi i nisi o Au Paia o Aso e Gata Ai o e na ola ai i le aoaoga faavae. Faasoa mai ni faataitaiga Faasoa atu ni au lava faataitaiga o tagata o e na ola i le aoaoga faavae, ma fai atu i le autalavou e faasoa mai ni a latou lava faataitaiga. Talanoaina se tala Valaaulia le autalavou e faamatala mai le auala na faataitaia ai e se tala (mai tusitusiga paia po o upu a perofeta) le aoaoga faavae. Valaaulia le autalavou e matamata i se ata na gaosia e le Ekalesia (e pei o se DVD po o se kilipi mai se ata vitio mai le LDS.org). Faalogo i se felafolafoaiga Valaaulia ni malo faaaloalogia ua faamaonia mai e tali ni fesili pe talanoaina ma le autalavou se autu. Faalogo i se failauga Valaaulia se failauga ua faamaonia e talanoa i le aoaoga faavae. Faasoa i isi o latou manatu ma lagona e uiga i aoaoga faavae. 354 Saunia se lauga Aoao atu le lesona Fai i talavou e sauni e tuuina atu se lauga e uiga i le aoaoga faavae. Valaaulia se tagata o le vasega po o le korama e aoao atu se vaega o le lesona. Faiaoga i se isi vasega Talanoaina fesili Fai i le autalavou e saunia se lesona puupuu e uiga i le aoaoga faavae ma aoao atu i se isi vasega (pe a faamaonia mai e le epikopo). Fai i le autalavou e talanoa i ni fesili e faatatau i le uiga ma le taua o le aoaoga faavae. Aoao atu se tasi Fai atu i le autalavou e mafaufau i le aoaoga faavae ma fai ni fesili e uiga i ai. Tali faatasi. Fesoasoani i le autalavou e mafaufau i ni auala e mafai ai ona latou aoao atu le aoaoga faavae i se isi tagata. Molimau atu i le aoaoga faavae Valaaulia ni tagata o le vasega po o le korama e faasoa mai ni a latou molimau e uiga i le aoaoga faavae. Tusi e uiga i le aoaoga faavae Fai i tagata o le vasega e tusi ni mea sa latou aoaoina po o ni o latou manatu ma lagona e uiga i le aoaoga faavae. Faamatala mai po o le a le uiga Fesili i le autalavou po o le a uiga o le aoaoga faavae ia i latou. Fai ni fesili Faamatala mai se ata po o se mea faitino Fai i le autalavou e faamatala mai le auala na faapupula mai ai e le ata po o se mea faitino le aoaoga faavae. Tusi se ata Fai i le autalavou e tusi se ata po o se kata pe fatu se ata o loo i ai se savali o loo faapupula mai ai le aoaoga faavae. Faasoa mai se aafiaga o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia po o le Tiute i le Atua Valaaulia le autalavou e faasoa mai pe aoao mai se mea sa latou faia i le Tiute i le Atua ma le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia e faatatau i le aoaoga faavae. O Gaoioiga e Valaaulia le Autalavou e Faatino O le a fesoasoani ia gaoioiga nei i le autalavou e iloa ai le auala o loo faatatau ai le talalelei i o latou olaga. I se tulaga lautele, e tatau ona faamalosiau atu i le autalavou e faia ni a latou lava fuafuaga e faatino mea ua latou aoaoina. O le a fesoasoani ia gaoioiga nei e tuuina atu ia i latou ni manatu. E mafai e le autalavou ona auai taitoatasi i nei gaoioiga, i ni vaega toalaiti, pe o se vasega. Ia manatua o le a e maua ni manatu sili ona lelei pe a e mafaufau i manaoga o le autalavou o loo e aoaoina. Fai ni fuafuaga e ola ai i le aoaoga faavae Mafaufau loloto i mea e fai Faasoa atu ni lagona ma se molimau Fai i le autalavou e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e faaaoga ai le aoaoga faavae. Fai i le autalavou e faasoa mai ni o latou lagona ma se molimau e uiga i le aoaoga faavae ma faamatala mai pe aisea e taua ai ia i latou. Tusi ni mea e fai Fai i le autalavou e tusi i lalo ni mea o le a latou faia e faaaoga ai le aoaoga faavae. Fefautuaai faatasi ma le vasega po o le korama Fai i le autalavou e fefautuaai faatasi o se vasega po o le korama e uiga i le auala e faaaoga ai le aoaoga faavae. Fatu se otootoga faafaiaoga Valaaulia le autalavou e fatu se otootoga e aoao atu ai isi e uiga i le aoaoga faavae. Talanoa i le taua o le aoaoga faavae. Fai i le autalavou e talatalanoa i le taua o le aoaoga faavae i o latou olaga. 355 Tusi faamaumau se molimau Foia se luitau po o se faafitauli Fai i le autalavou e tusi faamaumau a latou molimau e uiga i le aoaoga faavae. Fai i le autalavou e faasoa mai se luitau po o se fesili o i ai ma faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani se aoaoga faavae po o se mau ia i latou. Fai se faatalanoaga o isi Valaaulia le autalavou e fai se faatalanoaga o isi e iloa ai o latou aafiaga ma manatu e uiga i le aoaoga faavae. Faatatau i ai Fai se lisi Fai ni gaoioiga mai le Tiute i le Atua po o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia Fai i le autalavou e fai se lisi o faamanuiaga sa latou mauaina mai le faaaogaina o le aoaoga faavae. 356 Fai i le autalavou e faaaoga se mea mai tusitusiga paia po o upu a perofeta soifua i o latou olaga. Fai i le autalavou e fai se gaoioiga mai tusi o le Tiute i le Atua po o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia .