Lipoti Faaletausaga 2010 – 2011 Matagaluega o Punaoa Faanatura
Transcript
Lipoti Faaletausaga 2010 – 2011 Matagaluega o Punaoa Faanatura
MALO O SAMOA Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faaletausaga 2010 – 2011 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Please address all correspondence to: The Minister of Natural Resources and Environment Postal Address: Private Bag Apia Telephone: (685) 25257 Facsimile: (685) 29195 MALO O SAMOA OFISA O LE MINISITA O PUNAOA FAANATURA MA LE SIOSIOMAGA Ministry of Natural Resources and Environment; Samoa Trust Estates Corporation; Scientific Research Organisation of Samoa; Customary Land Advisory Commission; National Parks; Recreation and Water Conservation; National Disaster Management; Meteorology and Forestry; Planning and Urban Management Agency; 07 Iuni 2014 Afioga i le Fofoga Fetalai Maota Fono Palemene o Samoa MULINUU E tusa ai ma le vaega 143 o le Tulafono o Eleele Fuagafanua ma le Siosiomaga 1989, ou te tuuina atu ai ma le agaga faaaloalo le Lipoti Faa-le-tausaga a le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga mo le tausaga faaiuina ia Iuni 30 2011, mo le tuuina atu i luma o le laulau a fono a le Palemene o Samoa mo lona talanoaina. O loo auiliiliina atu i lenei lipoti galuega faatino a lenei matagaluega i totonu o le tausaga ua taua e tusa ai ma tulafono ua taitaiina ai lana auaunaga faatasi ai ma faiga faavae faapea le finagalo o le Malo o Samoa. Ma lou faaaloalo lava Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii MINISITA MALO O SAMOA LIPOTI FAALETAUSAGA 2010 - 2011 MATAGALUEGA O PUNAOA FAANATURA MA LE SIOSIOMAGA Ia Silafia • • O le faaaogaina o vaega poo soo se vaega o lenei tusi e tatau ona muai tuuina mai se faatanaga a le Pule Sili o le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga. Faavaa - Yoshichika Akasaki (JICA Volunteer 2005-2007) Faasinoupu Faasino Upu Lisi o Upu ua Faapupuuina Minisita - Pule Sili Komiti o Eleele Komiti o Atina’e Galuega Ogaoga o le Tausaga Aufaigaluega Faafitauli Itulau 05 06 07 08 08 09 15 16 Galuega Faatino 1 Galuega Faatino 1: Fautua i le Minisita 16 2 Galuega Faatino 2: Lagolago i le Minisita 18 3 Vaega Pulega o Eleele ma Fanua 19 4 Vaega Tomai Faapitoa 23 5 Vaega o le Siosiomaga Siosiomaga ma Faasao 26 6 Vaega o Vaomatua 35 7 Vaega Vaai Tau 38 8 Vaega Tau - Pulega o Taulaga (PUMA) 39 9 Vaega Punaoa o Suavai 41 10 Vaega Malosiaga Faafouina 48 11 Vaega GEF 51 12 Vaega Tulafono 52 13 Vaega o Pulega 53 14 Vaega Fesootaiga Vave 62 15 Vaega Tumaoti o le Suavai 63 16 Faatulagaina o le Matagaluega 66 17 Faafetai 67 18 Aotelega o le Tala o le Tupe ma lona faaaogaina 68 - 71 Lisi o Upu ua Faapupuuina KIGAM SOPAC JICA NAPA WMO WWW NCCT AVA ROFOR METAR PICPP ICCAI PCCSP UNCCD GSN IRIS EU SPREP NDMP DAC MoF UNDP SEPD UNEP KRA ICCRIFS SATFP SPCZ ICCAI PCCSP SPSLCMP PASAP GFCS WCC WMO WSCU SWAP PPTA - - - - - Korean Institute of Geology and Mines; Secretariat of the Pacific Applied Geo-science Commission Japan International Cooperation Agency National Adaptation Plan of Action World Meteorological Organization World Weather Watch program National Climate Change Country Team Australian Volunteer Association Route Forecast Meteorology Aerodrome Report Pacific Island Climate Prediction Project International Climate Change Australia Initiative Pacific Climate Change Science Project United Nations Combating Climate Desertification Global Seismic Network Incorporated Research Institutions for Seismology European Union Secretariat of the Pacific Environment Program National Disaster Management Plan Disaster Advisory Committee Ministry of Finance United Nations Development Program Sub-Regional Environment Policy Dialogue United Nation Education Program Key Results Areas Intergrated Climate Change Risks and Resilience into Forestry Sector Samoa Agro Forestry Tree Planting Project South Pacific Cenvergence Zone International Climate Change Australian Initiative Pacific Climate Change Science Project South Pacific Sea Level and Climate Change Monitoring Project Pacific Adaptation Strategy Assistance Progam Global Framework for Climate Services World Climate Conference World Meteorological OrganisationWater Sector Coordinating Unit Sector Wide Approach to Planning Project Preparatory Technical Assistance MINISITA Afioga Faumuina Tiatia Liuga MINISITA Afioga Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii 2011 - 2014 PULE SILI Taulealeausumai Laavasa Malua Komiti Faatino o Eleele Minisita o Punaoa Faanatura & Siosiomaga Pule Sili, Punaoa Faanatura & Siosiomaga Loia Sili a le Malo Pule Sili, Matagaluega o Tupe Pule Sili, Matagaluega o Faatoaga & Faigafaiva Pule Sili, Matagaluega o Galuega, Felauaiga & Atinae Tetele Fepuleai Tuiteo Mati Nei Seuamuli Pasi Maiava Sootaga Faitau Talavou Pisi Tufuga Gafoaiata Faiitua (Minisita Lagolago MNRE) Fagaivalu Kenrich Samu (Minisita Lagolago MNRE) Taitaifono Sui Taitaifono Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Komiti Faatino o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga Minisita o Punaoa Faanatura & Siosiomaga Pule Sili, Punaoa Faanatura & Siosiomaga Pule Sili, Matagaluega o Tupe Pule Sili, Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui Pule Sili Matatagaluega o Tina ma Tamaitai, Atinae o Nuu ma Agafesootai Pule Sili Matagaluega o Galuega, Felauaiga & Atinae Tetele Fonoti Mikaele Keith Lauaki Rita Keil Leiataua Isikuki Punivalu Luamanuvae Ene Sauvao Amiatu Sio Fonotoe Pierre Lauofo (Sui Palemia) Tapuai Sepulona Moananu (Minisita Lagolago) Taitaifono Sui Taitaifono Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Sui Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA OGAOGA O LE TAUSAGA Fonotaga faaitulagi lona 7 a Asia ma le Pasefika i faiga faavae tau siosiomaga (SEPD7) O le taimi muamua lea ua usuia ai i le Pasefika lenei fonotaga, lea na talimalo ai Samoa e ala i le matagaluega. Na faia lea fono ia Setema 2010 i le faletalimalo o Aggies i Mulifanua, ma na auai ai minisita mai Asia ma le Pasefika. na tatala aloaia e le Afioga i le Palemia ma faamamafa ai le tatau i le fonotaga ona taulai i mataupu ua tulai mai e pei o le siosiomaga gafataulima, faaitiitia poo le tafiesea o le olaga mativa, ma le siitia o tamaoaiga o meataumafa e ala i polokalame faasao ma le pulea lelei o le ola faanatura. O le tasi pitolaau a Samoa mo le faaitiitia o aafiaga o fesuiaga o le tau na faasilasila ai i lea fonotaga, o le totoina lea o le 1 miliona laau. Galuega faamama ma nisi o polokalame faalauiloa a le matagaluega Taumafaiga o le 350 Samoa galuega Faasao i Samoa O lenei taumafaiga na taulamua ai le tamaitai o Briaana Fruean o le aoga a Vaiala Beach school ma ana uo mo galuega faasao ma sa faatinoina i se totogalaau i le Faasao i Togitogiga, faatasi ai ma le Vaega o Vaomatua o le matagaluega. O nei taumafaiga o se sao lea i le faaititia o aafiaga o suiga o le tau, faatasi ai ma le atinae o le 1 le Miliona laau. Unaia ma faalauiloa o mataupu tau siosiomaga e auala atu i taaloga I le unaia o le Sini lona 7 o Sini autu o le Meliniuma, na galulue faatasi ai le Matagaluega ma le Iuni Lakapi a Samoa i le auai lea o au lakapi e 6 mai i le Pasefika i le totoina ma le toe faaleleia o le togatogo i Malaela i Aleipata, o se tasi o nuu na afaina tele i le tsunami o le 2009. O nei au lakapi e o mai i Amelika Samoa, Atu Kuki, PNG, Tahiti, Vanuatu ma Solomona i le tauvaga a le Vasa Pasefika e i lalo o le 19 tausaga. Toga laau i Togitogiga - Tamaiti aoga mai Vaiala Beach School Vaiaso o le Siosiomaga 2010 O le sini autu o lenei tausaga o le atinae gafataulimaina lea o eleele ina ia faamalosia ai le mafai ona tali atu i aafiaga o fesuiaiga o le tau. Na tatalaina lenei vaiaso i le nofoaga faasao i Vailima, lea sa tatalaina ai foi ma le fale mo faamatalaga tau siosiomaga i totonu o le togalaaau i lea lava faasao e le Afioga i le Palemia. Na tufatufaina ai foi ma faailoga faapitoa o le siosiomaga ia i latou na uiga ese la latou tautua i galuega faasiosiomaga i totonu o le tausaga, e pei o Susuga a Alan Grey mo tagata taitoatasi, ma le METI (Matuaile O’o Environment Trust inc.) mo faalapotopotoga. 9 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Na faatinoina ai foi ma faaaliga ma faatalatalanoaga o mataupu e pei o le Suavai ma vai lafoai ma isi atinae tau vai, faapea malosiaga faafouina. Na tatalaina ai foi ma le nofoaga e faafoeina ai galuega i taimi o faalavelave faasuasei (NEOC) i Tuanaimato. • Vaiaso o le Siosiomaga 2010 ma le iloiloina o Galuega Faatino a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai O le Vaiaso o le Siosiomaga 2010 sa avea ai ma faatumutumuga le faatauaina o le Suavai ma Suavai Lafoai, i le aso 23 o Novema 2010. Sa galulue faatasi le Vaega o Punaoa o Suavai ma le Vaega e Pulea Taulaga i le tuufaatasia ma le faatinoina o lea aso faapitoa. O polokalame i Savaii sa faatinoina i Asau i polokalame faalauiloa o pese ma siva faaleaganuu na saunia e aoga ma nuu o le itumalo, tauvaga lauga ma solo a fanau aoga, ma le faalauiloaina o fua o faaeleeleaga e le faaaogaina ai ni vailaau a le itumalo. Na tatala aloaia ai foi ma le nofoaga o aoaoga mo le aufaifaatoaga i totonu o le lotoa a le matagaluega i Asau. O le polokalame faaiu na faatinoina lea i Vaipouli i se totogalaau i lea nofoaga ua avea ma nofoaga e tapueina ai le suavai, ma tapunia aloaia ai loa le vaiaso o le siosiomaga 2010 e le Afioga i le Minisita, Hon. Faumuina Tiatia Liuga E le gata i lea, na faatino foi ni faalauiloa ma ni fonotaga i le Iloiloga o Galuega Faatino a le Vaega o Suavai ma Vai Lafoai, lea na auai uma ai paaga ma afioaga filifilia o le atunuu. • Aso Faapitoa o le Suavai o le Lalolagi 2011 Sa faamanatuina le Aso Faalauiloa mo le Suavai i le Lalolagi i le Aso 29 o Mati 2011 i lona sini autu “Galulue Faatasi mo Auaunaga tau Suavai i Taulaga ma Afioaga”. O taumafaiga ma polokalame o lea aso faapitoa na faasino tonu lea i le siitia o le malamalama ma le iloa i nisi o galuega a le Malo o loo faatinoina mo le puleaina lelei o le suavai i totonu o taulaga. O nisi o nei galuega faatino e pei o le totoina o laau i le Nofoaga o lo o Faasoasoaina ma Faamama ai le Suavai Taumafa i Fuluasou, o le faamamaina o vaitafe, faapea le maimoaga i nofoaga o loo teuina ma faamama ai le suavai lafoai i Tafaigata ma Mulinuu. Aso o Vaomatua a le lalolagi Na faamanatuina lenei aso ia Fepuari 2011. O le sini autu o lenei tausaga o vaomatua mo le suavai ma nofoaga vailaloa, ma na faatinoina ai le totogalaau i Saoluafata a le Matagaluega ma nisi o autalavou na mafai ona auai i lea aso. O le faanaunauga lava o le tapue lea o togatogo ma nofoaga vailaloa i totonu o le atunuu, aemaise lava o lo latou sao i le ola faanatura ma ona aafiaga. Aso o le ola faanatura o le lalolagi Na faamanatuina lenei aso ia Mati 24, 2011 i le togalaau i Fuluasou i Tuanaimato. O le sini autu o le ola faanatura o vaomatua ma sa valaauina ai nisi o aoga e auai atu e maimoa ma molimauina le tele o laau eseese o loo maua ai, aemaise lava laau ua afaina lo latou ola i fesuiaiga o le tau ma le faaaogaina i nisi tulaga tau atinae. Vaiaso o le Siosiomaga 2010 - Asau Savaii Atinae mo fuafuaga mo nofoaga o tapue ai le suavai O se tasi o matatia taua na ausia o le tuufaatasia lea o Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai i Vaipouli ma Togitogiga. O se aoaoga sa feagai ai ma le aufaigaluega i le tausaga ua mavae ua faaopoopo lea i le tomai ma le iloa o le aufaigaluega i le tuufaatasiga o nei fuafuaga, ma ua maea faataunuu ai lea galuega taua. O le isi o vaega taua, ua iai nei se komiti e aofia uma ai vaega o le Matagaluega e iai le iloa faapitoa i tulaga tau i faasao, e galulue faatasi ma ana paaga e mafai ai ona faapine eleele e ono faasaoina mo le tapueina o le suavai i Samoa. Faamavaega ma le Alii Minisita Na faamavae aloaia atu le Matagaluega i le Afioga ia Faumuina Tiatia Liuga lea sa avea ma Minisita o le Matagaluega i paeaiga a le Palemene ua mavae atu, ae faafeiloai atu i le Afioga ia Faamoetauloa Taito Dr Faale Tumaaalii lea ua tofia nei na te tauaveina le Matagaluega. O lea sauniga sa faatinoina i le Faleata Golf Course ma sa amata i le ava o le feiloaiga/faamavaega, ma faaiu ai i se taumafataga o le afiafi. 10 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Suesuega autasi o le siosiomaga O lenei polokalame faaaoaoga na faatinoina ia Aperila 2011 i le fesoasoani mai a le SPREP ma le UNEP i le tapenaina o le toe iloiloina o le tulaga o iai le siosiomaga o Samoa. O le auga o lenei galuega o le tuuina mai lea o metotia e galulue faatasi ai le Matagaluega ma paaga uma i le faamautinoaina o matatia ma taunuuga talafeagai e mafai ai ona fua le tulaga o iai le siosiomaga, ma faasinomaga o faaono agai atu iai; e le gata i lea o le iloiloina lea o nei matatia ma taunuuga ina maua ai se ata o le tulaga tonu o i ai ma faaono oo iai le siosiomaga o Samoa Faatalatalanoaga i vaega i le iloiloina o le Siosiomaga o Samoa Faaaogaina o ato talafeagai mo le siosiomaga i faatauga Na faatinoina se tauvaga mo le fanau aoga e sailia ai se ata (logo) e ono faaaoga ma lolomi i ato mo faatauga. O nei ato e tatau ona talafeagai mo le siosiomaga, e mafai ona pala ma le afaina ai le siosiomaga. I lea tauvaga na manumalo ai le ato a Alenor Levi ma sa faapea loa ona faaaoga ma lolomiina i ato. Ma na sainia ai loa le feagaiga a le Matagaluega ma le faletalimalo o le Amanaki mo le faaaogaina o nei ato mo le faalauiloaina o le puipuia o le siosiomaga faapea le unaia mo turisi. Sauniga o le ava na saunia e le matagaluega i le faamavaega ma le Minisita Afioga Faumuina Tiatia Liuga . Saini aloaia o le feagaiga (MOU) i le Faletalimalo o le Amanaki Sogi 11 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Polokalame Atinae mo le Vaomatua E lua polokalame atinae a le vaega o le vaomatua na amataina aloaia i totonu o le tausaga – o le ICCRIFS ia Aperila 2011 – polokalame o Vaomatua Anagata o se Nuu Malosi i Suiga o le Tau (VANUMA), ma le SATFP ia Iuni 21 2011 – polokalame Atinae o Faatoaga ma laau o le Vaomatua (faatoaga fefiloi). Galuega ma afioaga E tele ni galuega o loo faatino i lalo o le polokalame a le PACC a le Pasefika, o galuega e faatino ai suiga talafeagai e tali atu ai i suiga o le tau, e ala lea i le fausia o taligalu. O le matafaioi a le matagaluega o le vaaia lea o le faatinoina lelei o nei galuega, faapea le totoina o laau i autafa o nei taligalu mo le faamatagofieina, aemaise ai le malu puipuia. O le vaega mulimuli la na aafia tele ai le vaega o vaomatua faatasi ai ma isi vaega o le matagaluega. Ato sa faia ai faalauiloa Faaaogaina o ato talafeagai mo le siosiomaga i faatauga Na faatinoina se tauvaga mo le fanau aoga e sailia ai se ata (logo) e ono faaaoga ma lolomi i ato mo faatauga. O nei ato e tatau ona talafeagai mo le siosiomaga, e mafai ona pala ma le afaina ai le siosiomaga. I lea tauvaga na manumalo ai le ato a Alenor Levi ma sa faapea loa ona faaaoga ma lolomiina i ato. Ma na sainia ai loa le feagaiga a le Matagaluega ma le faletalimalo o le Amanaki mo le faaaogaina o nei ato mo le faalauiloaina o le puipuia o le siosiomaga faapea le unaia mo turisi. Unaia o atinae lanulauava mo atinae gafataulimaina O lenei faatofalaiga na ave iai le faamamafa i le iloiloina o fuafuaga alualu mamao, taiala, ma faiga faavae a le matagaluega mo le tapenaina o se Fuafuaga alualu Mamao fou 2011-2014. Na o gatasi foi ma le iloiloga muamua a le Afioga i le Minisita talu lona tulai mai, ma sa faapea ona faasoa mai ai foi lona finagalo mo le agai i luma, aotelega o le faamoemoe, taunuuga moomia, ma fua vaaia o le auaunaga lelei ma le mataalia. O atinae lanulauava (Green Growth) ua ave i ai le faamamafa ona o atinae ma le puipuia o le siosiomaga i tulaga gafataulima, a o faatumau pea le saogalemu ma le lelei o i ai. I le ma lea, o le faamautu o tulaga e ave i ai le faamuamua i le galulue faatasi ai ma paaga. Totoina o laau i autafa o Taligalu. Galuega fesoasoani a nisi o faalapotopotoga I se malaga suesue a le kolisi a le APTC ia Novema 25 2010, na faatino ai se totogalaau i le Paka faasao i Puu-Pue i Togitogiga. Na maua foi avanoa e asiasi ai i le auala i le gataifale i totonu o le faasao, le auala o le Ma, le nofoaga o faamatalaga, faapea le vai i totonu o le faasao. Na maua foi le avanoa e faatino ai le totogalaau a le asosi a faafafine e faamanatu ai le latou faaaliga tausala ia Aukuso 2011. Iloiloga a le Matagaluega i le Bay View Resort. Tatalaina o le nofoaga mo faamatalaga i Vailima 12 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Aso faapitoa o le suavai 2011 Fonotaga faa-Aoaoga i kasa oona faasiosiomaga Na faamamalu lea aso ia Mati 29 2011 i lalo o le faalauiloa - O Vai mo Taulaga: Galulue faatasi mo le pulea lelei o vai i taulaga o Samoa. O faalauiloa uma na taulai i le siitia o le silafia o le aoga o le pulea lelei o suavai i taulaga, ma aafiaga o punaoa o le suavai mai faalapotopotoga ma e nonofo i taulaga. O galuega na faatino e aofia ai ia totogalaau i le nofoaga o faamama ai le suavai i Fuluasou, o le faamama o nisi o vaitafe e le atunuu lata ane, o le Malaga maimoa a aoga i nofoaga i totonu o le taulaga o loo faaleleia ai vai lafoai. O lenei polokalame na faatinoina ia Aperila 2011 ma e aofia ai mataupu tau sami loloto, fesuiaiga o le tau, vanimonimo, vateatea, tulaga e faaono oo iai fesuiaiga o le tau, tlaga lamatia faanatura ma le mafai e nuu ma alalafaga ona tali atu, ola faanatura, tamaoaiga ma faiga faavae, ma le faasoa atu ma faailoa fesuiaiga o le tau. O fetaulaiga o matagi i le Pasefika i Saute O le aoaoga faavaomalo muamua lea ua faatinoina i lea tulaga ia Aukuso 2010. Na faamauina ai le aafiaga o le tau o le Pasefika i fetauaiga o matagi, le faaono aafia ai o le vevela o le lalolagi, le mafai ona aafia ai o numera o aafiaga e ono tutupu mai e pei o afa, la mala, ma lologa i le Pasefika. O lenei polokalame na tapenaina ma faatino e le PCCSP – o le polokalame e tali atu ai i suiga o le tau. Puipuiga o le Ozone O le feagaiga faavaomalo o le Montreal Protocol o le feagaiga aupito sili lea lona lelei ma alualu i luma lona faatinoina. O loo lotolotoi i lea tulaga pulega lelei ma le vaaia lelei, ma ua siitia ai lona faatuatuaina i galuega faatino ma le lagolago a sui auai i manaoga o le feagaiga. Na faamanatuina la le aso o le ozone ia Novema i le vaiaso o le siosiomaga, ma na faaaogaina i le faaititia pea o kasa oona ( ODSs) e aafia ai le siosiomaga mai taavale afi. O le saienisi o suiga o le tau O nisi o faamatalaga faasaienisi o le tau na taua i le fonotaga faapaaga a le Vaega o le Vaaitau ma le PCCSP e aofia ai - O le tau e fai ma sui o le tulaga masani o iai le tau (tau masani); o tulaga o unaia le vavao o le tau e pei o le El Nino ma fesuiaiga i Saute (El Nino – Southern Oscillation) e maua ai aafiaga poo fesuiaiga o le tau; o le tele o fesuiaiga lea ua siitia ai tulaga masani o le tau talu mai le ogatotonu o le 20 senituli e tusa ma le 90 pasene le ono mafua mai i le faaputuputu maoae o kasa oona faasiosiomaga Fonotaga a le faalapotopotoga o vaaitau o le lalolagi, MeIuni 2011 O nei fonotaga na tapena ai fuafuaga alualu mamao, taiala, ma faavaa o galuega mo le isi 4 tausaga; le faatulagaina o galuega, ma le sao o le faalapotopotoga i le faatinoina o galuega (GFCS) na fuafuaina i le fonotaga a atunuu tau atiae (WCC-3). Na tapenaina foi taiala e faamalosia ai le leo o le faalapotopotoga (WMO) i mataupu faasino i le tulaga o le tau, tulaga o le tau ma le suavai, nofoaga tutotonu o faamatalaga o lamatiaga o le vaaia o le tau ma suesuega o papa ma maa, Na talanoaina foi le tatau ona iai o taunuuga e fesootai ai faalavelave faanatura ma le tamaoaiga ma le faitau aofai o tagata; le tatau ona faalautele faiga paaga ma le UN ma isi faalapotopotoga; le faamautinoa o le saogalemu o faamatalaga tau vaaitau; ma le Iloilo o faamanuiaga tau i le tamaoaiga ma le soifua manuiamai tulaga e faatatau i le vaaiga o le tau ma suesuega faasaienisi o loo faatinoina. Polokalame ma le Malo o Saina O lenei polokalame e faatatau i le fausia ma le toe faaleleia o le nofoaga o loo aoina ai faamatalaga o mafuie, ma na maea ia Me 2011. O loo talia nei la le taunuu mai o tagata faapitoa latou te faatutuina masini mo nei galuega. Vaega o galuega tau suavai O le vaega lenei na faatuina i lalo o le Matagaluega o tupe i le 2005, latou te vaaia le polokalame a le Iuni a Europa mo galuega faalelei o le suavai (WaSSP) 2005-2010. E le gata i lea ae o le iai lea o se vaega autu latou te faamaopopoa ma mataitu ituaiga galuega taitasi (SWAp). I le maea ai o le polokalame i le 2010, na pasia ai loa e le Kapeneta le faasee mai o lea vaega i le matagaluega o Punaoa faanatura ma le Siosiomaga. O lenei faaiuga ua o gatasi ma le matafaioi a le matagaluega i le vaaia o le punaoa o le suavai, faapea le taimua i le faatinoina o galuega o le suavai ma tulaga mama. O le aotelega o galuega e aofia ai – • Maea ma talia faiga faavae o auaunaga tau le suavai 2010; • Maea le polokalame a le ADB lea na faatino ai (i) fuafuaga autasi o le suavai, suavai mama, ma alavai mo le taulaga, (ii) fuafuaga autu mo le suavai mama mo le atunuu, (iii) faiga faavae mo le faaaogaina o eleele i totonu o Apia; • Faatino le iloiloga lona 4 tai tausaga o galuega o le suavai i lalo o le sini autu o le faasao le suavai, talu mai le mugala ia Iulai – Oketopa i lea tausaga. Ma o se avanoa lelei foi lea na talanoaina ai le faamaopopoina o vaitimu, o mea moomia mo le faatinoina o galuega tau viliina o le eleele mo le suavai, faapea taiala mo le faalauioloa o le faasao le suavai. 13 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Fonotaga mataupu tau Suavai Aoga na auai i le totoga laau - Savaii Faamamaina o vaitafe ma alavai Totoga Laau Minisita Afioga Faumuina Tiatia Liuga 14 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 AUFAIGALUEGA E 506 le aofai o le aufaigaluega i lenei tausaga ma o se fuainumera tele lea e tusa ma le 1.8% ua siitia ai mai le fuainumera o le tauusaga ua tea. O le aofai o avanoa faigaluega tumau ua siitia lea i le 6.5%, ma le aofai o avanoa faigaluega tumau ua faatumuina ua siitia foi i le 5.3%. O se itu lelei tele lea aua ua fesoasoani tele i le faatupulaia o galuega fuafuaina ua iai nei le matagaluega. Ma ua mafai ona faatino ia tulaga i le lelei ona faatino o auala e faasalalau ai avanoa ma faia tofiga. E faapena foi ona fesoasoani le faasee mai o le Vaega e mataituina ma faamaopopo galuega tau suavai (Water Sector Unit) mai i le Matagaluega o Tupe. I le faaitiaai o le aufaigaluega togiaso ma polokalame atinae i le 1.1% ma le 10%, ua mafua lea i le taofia le-tumau o le faatumuina o avanoa faigaluega togiaso, faapea nisi o polokalame atinae ua maea ona faatino i totonu o lenei tausaga faaletupe. Pusa 1: Aufaigaluega 10/11 Vaega Occupied Avanoa Aofai Non-established Poloketi Aofaiga Establishment CEO (1) 1 - 0 (1) 1 - - - - (1) 1 Min Office (3) 5 - 0 (3) 5 (2) - - - (5) 5 CS (27) 24 (1) 5 (28) 29 (15) 15 - - (43) 44 ENV (18) 19 (1) 0 (19) 19 (65) 65 (2) 1 (86) 82 FOR (25) 25 (2) 0 (27) 25 (146) 146 (3) 2 (176) 173 GEF (1) 1 0 (1) 1 - - - - (1) 1 IT (3) 3 (1) 0 (3) 3 (1) - - - (4) 3 LM (18) 18 (5) 3 (23) 21 (5) 5 (2) 3 (30) 29 LEGAL (2) 2 - 0 (2) 2 - - - - (3) 2 MET (22) 22 (1) 2 (23) 24 (25) 25 (4) 5 (52) 54 PUMA (16) 17 (1) 4 (16) 21 (2) 2 - - (18) 23 RE (1) 1 (1) 0 (2) 1 - - (2) 3 (4) 4 TS (23) 22 (2) 3 (25) 25 (6) 6 (1) 1 (32) 32 WR (9) 14 (1) 1 (10) 15 (27) 27 (5) 2 (42) 44 WSC (-) 3 - 0 - 3 - - - 1 - 4 (168) 177 (15) 18 (183) 195 (294) 291 (20) 18 (497) 506 (Fuainumera o le 09/10 o loo puipui) O le vaevaega lenei i vaega tetele: Avanoa faigaluega tumau Avanoa faigaluega togiaso Poloketi 195 293 18 Vaevaeina o le aufaigaluega togiaso: Pulega lautele 15 Siosiomaga 65 Vaomatua 146 Eleele 5 Vaaitau 25 PUMA 2 Tomai Faapitoa 6 Punaoa Suavai 27 I le aotelega, ua 12 nei vaega autu o le matagaluega ina ua faasee mai le Vaega o le Water Sector Unit mai le Matagaluega o Tupe. Ua tulaga manuia le mafai ona faatumu le tele o avanoa faigaluega tumau, aemaise lava i tulaga tau tupe. Peitai e matauina pea le tele o tulaga e toe fia faalelei aemaise ai i nei talutalu fou, ma e moomia ai lava le faaauau o Iloiloga o fuainumera faapea le faatulagaina o le matagaluega. Ma ua faamoemoe e faatino ia vaega i iloiloga o lumanai nei. 15 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 1: Fautua i le Minisita FAAFITAULI O nisi o tulaga ua avea ma faafitauli i le faatinoina o galuega o loo taua i lipoti a nisi o vaega. Peitai i le faatalanoaina o lenei vaega o le lipoti atoa, ua tuuina atu ai faafitauli i lona aotelega. Ma e maitauina le tulai mai pea i tausaga taitasi o nei tulaga, aemaise lava i mea ma tulaga e faatino ai galuega, faapea agavaa. O le auiliiliina lenei o ia tulaga – Tuuina atu fautuaga i le Minisita i le puleaina ma le vaaia lelei o punaoa faanatura ma le siosiomaga, faapea le vaaia o le matagaluega Aufaigaluega: Pule Sili Aofaiga o Galuega Faatino: 1. Meafaitino i. Le lava Tagata faigaluega – pe a faatusatusa i le siitia o galuega ma galuega faaopopo a polokalame atinae ae tumau pea le aofai o tagata ma avanoa faigaluega a vaega taitasi; 1.Fautuaga i Faiga Faavae • Fonotaga tai vaiasoa le Minisita i le puleaina o le matagaluega • Faatalanoaina o aso faamanatu, aso faapitoa, faapea le Vaiaso o le Siosiomaga • Tuuina atu o fautuaga ma mataupu pe a moomia • Auai i fonotaga tai vaiaso a le vaega o galuega faa-siosiomaga e faatino ai tolaulauga o galuega o vaiaso ii. Le lava vaega tupe – o tulaga lava o tupe faaagaga o tausaga ae afaina tele ai le faatinoga o galuega, aemaise lava i ofisa toe fiafaaleleia i tua, faapea penisini o taavale mo galuega ma asiasiga, ma penisini o moa ma isi masini; iii. Le lava taavale – e le gata i taavale mo galuega i tua, ae faapea foi tulaga o taavale o iai, aua o le tele o taimi e fesiligia pea le saogalemu o le aufaigaluega; 2. Tapena ma faaauau le galulue i polokalame faaitulagi o le Pasefika ma faavaomalo o le lalolagi • Faaauau galuega o faiga faavae fou –(i) tali atu i fesuiaiga o le tau; (ii) vaaia gafataulimaina o le ola faanatura; (iii) atinae faatasi o faatoaga ma vaomatua. • Faaauau feutanaiga ma tapenaga mo polokalame atinae fou i lalo o fesoasoani a le GEF – vaaia gafataulimaina o vaomatua; tulaga lelei ma aafiaga o fesuiag o le tau I le soifua maloloina ma faatoaga; auala o uluai lapataiga o faalavalave faafuasei; suiga talafeagai o le ola faanatura; malosiaga fou ma taiala • Avea ma sui o Samoa i fonotaga faavaomalo – 4 i le itulago o le Pasefika, ma le 6 faamaomalo o le lalolagi 2. Tomai ma agavaa O le le lava o tomai ma agavaa i galuega o tomai faapitoa, faapea isi ituaiga galuega e faapitoa o latou aga e pei o le vaaia lelei o otaota, vaaia o vailaau oona, iloa faainisinia, ma le ola faanatura. O isi taimi e le o lava tapena foi ni fuafuaga e faatino ai ni polokalame e atinae ai tomai ma agavaa. O lona uiga ua faigata ai ona fausia ma faataatitia ni polokalame, ma avea ai polokalame o faatino ua na o ni mea oso vale, ma atili ai lava ona faalagolago i tagata mai fafo e iai nei tomai faapitoa ma/poo tagata fesoasoani mai fafo. 3. Faamalosia o tulafono Ua tele tulafono o loo vaaia e le Matagaluega peitai e le o taitai ona lava le faamalosia o nei tulafono talu ai le le lava o le aufaigaluega faapea mea e faatino ai galuega e pei o penisini ma taavale. 3. Atinae ma toe iloilo tulafono • Tapena tulafono fou – vaomatua; siosiomaga; pulega o eleele; • Faaauau galuega i tuafono nei – lala o faamatalaga; punaoa o le suavai; pulega o otaota lafoai; vaomatua • Faaauau galuega o tulafono faatonutonu – fanua ma suafa; fuagafanua; puipuia o punaoa o le sami. 4. Konekarate O loo iai foi lava konekarate e tele ina lipotia mai le le atoatoa o auaunaga. Ia e pei ona taua pea lava pea, o nei matataitu e faalagolago i luga o tagata faigaluega ma mea e faatino ai le galuega 4. Tapena polokalame atinae i lalo o le GEF • Faaauau fetuunaiga i le va o le faatinoina o suiga talafeagai ma le faaititia o aafiaga i polokalama a le NAPA (1-4) ma le FPAM ina mafai ona faaofi atu i isi polokalame, aua lava le faamaopopoina o paaga ma e uma o aofia ai; • Talia e le GEF le faatulagaina o le polokalame a FPAM mo le faatinoina ia Fepuari 2011; • Faamautu e le UNDP le PIF a le ICCRIFS ma talia e le GEF mo le faatinoina ia Aperila 2011; • Faamautu ma le STA le PIF mo le ICCRITS mo le faamaeaina ia Me 2011; • Tuuina atu i le UNDP le PIF o le GEF-PAS i le tau e 5 miliona mo le iloiloina; 5. Tuufaatasiga o ituaiga galuega tutusa O feteenaiga i va o Matagaluega ma le eseese o faamuamua, o le le lava o le auai o sui faitonu ma sui sinia i fonotaga ma talanoaga o mataupu a le ituaiga, faapea le leai o ni fuafuaga mo sauniuniga ma tapenaga i taimi o faalavelave faafuasei E pei ona taua pea lava pea, e le fou nei mea. Ae e tumau pea le avea ma maafaatuiavae i le faatinoina o galuega a le matagaluega. Pau le tomaaga o le mafai lea o na fetuutuunai galuega i vaega e ave iai le faamuamua i lea taimi i lea taimi. Ma o le a faapea foi ona fai. 16 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 • • • Amata le PIF mo le polokalame atinae o le siitia o tomai ma agavaa; Fesoasoani i le polokalame o le NAPA 1i le atinae ma le faaaogaina o metotia o suiga talafeagai mo fesuiaga o le tau; o le a faapea foi ona faaaoga i isi polokalame o le NAPA a le GEF; Faaauau le PACC a le NAPA 2, ma o le a faapea ona avea ma faavae o galuega o suiga talafeagai o le gataifale i lalo o polokalame a le PPCR ma le Adaptation Fund. 5. Tapena polokalame atinae i lalo o fesoasoani a isi paaga, ma faaauau ma mataitu polokalame e le i lalo o le GEF • • • • • Maea le PDD ma le iloiloina o le polokalame a le Samoa Agroforestry; Maea tapenaga o galuega ma tala o tupe a le NAPA 4 ma le polokalame a Ausetalia; Maea le vaega muamua o le polokalame mataitu a le JICA; E lei faamanuiaina le talosaga a le SAICM mo le lagolago a le matagaluega a le soifua maloloina; Faamaoti vaega tupe e 20 miliona mo le CIF mai le PPCR mo polokalame mo Samoa 8. Galuega faa-pulega • • • • • • Faatino iloiloga o fuafuaga alualu mamao, taiala o galuega, ma faiga faavae a le matagaluega; Faamaea le 2010/2011 lipoti faaletausaga; Lipoti faaiu o nei tapenaga tuuina i luga o upega tafailagi; Tapena ma tuuina pepa mo le Kapeneta, pepa mo le Komiti o Sikolasipi, pepa ma lipoti o polokalame atinae mo le Komiti o Atinae a le Kapeneta; Faamaonia talosaga mo livi e 148; 70 talosaga mo galuega ovataimi; 70 talosaga mo le faaaogaina o taavale i taimi manava; 34 pepa talosaga mo aoaoga; Faatino fonotaga tai masina a le pulega, poo soo se taimi e manaomia ai. 6. Tapena taiala ma fuafuaga o malosi faafouina Tapena polokalame o galuega ma tupe e faaaofia ai kalapu uila vilivae ma tagata tutusa mo le IUCN; • • • • • • Ata faataitai o talosaga i le IRENA mo malosiaga faafouina; Talosaga i le IUCN mo le faatupeina o vaega lona lua o polokalame a le MNRE ma le LTA; Talosaga o vaega tupe mo le CDM i lalo o leMoF; Faaauau le aoina o faamatalaga mai le EPC ma Afioga i le Minisita Faumuina Tiatia Liuga ma le Pule sili isi matagaluega/faalapotopotoga a le Taulealeausumai Laavasa Malua i se fonotaga faavaomalo na usuia i Malo mo iloiloga ma le tapenaga - Mexico o auala mo malosiaga taugofie ma lelei e faatulagaina ma faamautu i lalo o le GEF 4 ma polokalame a le ADB; Faamautu malosiaga taugofie ma lelei mo fale uma ma moli e aofia ai moli o auala; Faatino vaega muamua o le mauaina o le suauu mai le popo; vaega lua e amata i le suesueina o le jatropha e galulue ai ma le SROS. 7. Lesitala o fanua • • 1920 laupepa o le komipiuta o fanua faamaonia; Faamaonia instruments e 1365; feagaiga fou o lisi o fanua faaleaganuu e 19, ma le 28 o fanua o le Malo; 72 ata faataitai o fuataga o fanua; 123 ata o fuataga o fanua. Fonotaga Minisita o atunuu o le Pasefika 17 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 2: Lagolago i le Minisita Auaunaga faa-failautusi ma le faamaopopoina o le ofisa o le Minisita Aufaigaluega: Failautusi Muamua, Failautusi lona lua, 1 Ofisa Fesoasoani, 1 Avetaavale Aofaiga o Galuega Faatino: Tuuina atu o le lagolago i galuega e aofia ai – Pule Sili Taulealeausumai Laavasa Malua, Afioga i le Palemia Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le Ofisa Sili Lagolago (DEC) Faleafaga Toni Tipamaa i le tatalaina o le nofoaga tutotonu mo faamatalaga i Vailima. • Faatino galuega faa failautusi; • Iloilo ma faasoa talosaga tusitusia ma telefoni a le Minisita; • Faatulaga ma tapena faafesagaiga a le Minisita ma Pule Sili o Matagaluega o galuega faa-siosiomaga o loo i lalo o le Minisita; • Faatulaga fonotaga a komiti a le Minisita; • Faasoa ma Iloilo i latou o faatoai atu e fia vaai le Minisita; • Faavasega ma faamautu faamaumauga ma faamatalaga o galuega – 500 i le tausaga; • Tapena pepa mo le kapeneta – 300 i le tausaga Galuega tapena i le Ofisa • Tapena Malaga faalotoifale a le Minisita ma asiasiga; • Tapena faaafe ma faaaloaloga ma taligamalo e 3 a le Minisita; • Tapena Malaga faa-minisita i fafo e 7 i lenei tausaga – e aofia ai fono a le SPREP, fonotaga faavaomalo o feagaiga o le siosiomaga, ma fonotaga faa-minisita; • Tapena pepa o faamatalaga i mataupu e manaomia mai i lea taimi ma lea taimi; • Vaaia lelei ma faamautu le ofisa. Vaiaso o le Siosiomaga 2010, Savaii Nisi o le Fanau aoga mai le Kolisi o Leiififi na auai i le totoga laau i le faamanatuina o le Vaiaso o le Ola Faanatura o Manu ma Laau 2010 18 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 3: Vaega o Pulega o Eleele 3.1.2: Puleaina o lisi ma laisene o fanua faaleaganuu Vaaia ma le puleaina o lisi ma laisene o fanua faaleaganuu aua o le tiute lea o le Minisita i lalo o le Tulafono o le Faamatuuina atu o Fanua Faaleaganuu 1965, o le vaavaaia lea o fanua mo e tonu e ona fanua. Vaaia ma le pulea lelei o eleele ma ona punaoa, faapea lona faaaogaina tatau Soavaega 3: 1 FAAFOEINA O ELEELE Faafoeina lelei o le vaaiga o eleele faaleaganuu, eleele umia saoloto, faapea fanua o le Malo. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 1 Ofisa lagolago, 2 Togiaso 3.1.1 Puleaina o Fanua o le Malo O fanua uma o le Malo o loo puleaina e le Komiti o Eleele i lalo o le Vaega (I) e oo i le (VII) o le Tulafono o Fanua, Fuagafanua ma le Siosiomaga 1989. Aofaiga o Galuega Faatino E i ai i le Komiti o Eleele le malosiaga e : • Faatau ai soo se fanua umia saoloto poo se aia foi i soo se lisi o fanua o le malo mo le faamoemoe o faatoaga, fanua i le taulaga, faapisinisi poo fale gaosi oloa poo se isi lava faamoemoe o le malo. • Faamatuu fanua o le malo mo lisi i lalo o aiaiga o le tulafono; • Faasao mai soo se lisi lava se fasi fanua mo le faasao o le eleele poo le vai • Faafesuiai fanua tumaoti o le malo ma soo se isi lava fanua tumaoti ma ia fefaatauai i le tau tutusa ma talafegai. Galuega a le Komiti o Eleele na faatinoina i le tausaga faaletupe 2010 – 2011 e aofia ai; • Asiasiga o fanua o le Malo i Upolu ma Savaii e fatatau i mataupu o lisi ona ua toatele tagata ua talosaga mo ni fanua lisi. • Iloiloina i lisi uma o iai aitalfu • Tapena ma faamautu fonotaga e 4 a le Komiti • Asiasi ma faatino lipoti mo talosaga fou mo ni tanu i le sami (8) • Faatino lisi fou e 6 i fanua o le malo; • Fausia o se auala fou i Tiavi mo lisi • Faaauau galuega faalelei mo fanua tanu o le malo i Tafaigata ma Vailele • Faasoaina o fanua avanoa ole Malo i Laloanea mo lisi. Pusa 2: Tupe Maua mai Lisi o Fanua o le Malo MASINA TUPE MAUA IANUARI – 2010 $42,818.42 FEPUARI – 2010 $15,524.67 MATI – 2010 $29423.50 APERILA – 2010 $25,550.83 ME – 2010 $ 31061.83 IUNI – 2010 $15,764.17 MASINA IANUARI – 2011 FEPUARI – 2011 MATI – 2011 APERILA – 2011 ME – 2011 IUNI – 2011 AOFAIGA TUPE MAUA $ 24,249.50 $ 17,217.50 $ 29,077.17 $ 19,554.00 $ 20,843.33 $ 27,221.50 $ 298,306.42 19 Aofaiga o Galuega Faatino E mafai e le Minisita ona tuuina atu se lisi poo se laisene mo le faaaogaina o fanua faaleaganuu e tusa ai ma tu ma aga o le faaaogaina o ia fanua. E tatau foi ona vaavaai i manaoga o e ona fanua mo le faaaogaina o ia fanua lisi mo: • Se mafuaaga tatau ua uma ona taliaina e le Minisita e pei o ekalesia, pisinisi, faatoaga ma nisi. • Mo se faletalimalo poo fale gaosi oloa. • Mo le faamoemoe o vaomatua i lalo o le Tulafono o Vaomatua 1967 Galuega na faatinoina i totonu o le tausaga e aofia ai • Faatino asiasiga e 20 mo lisi fou mo Upolu ma Savaii; • 40 taamilosaga i le kilivaina o pili o lisi ma faaiuga o mataupu; • Faatino pepa faale-tulafono o lisi e le o iai ni pepa; • Faaauau ma faamautu faamatalaga o mataupu tau lisi o fanua faa-le-aganuu; • Faalelei ma faamautu faila o lisi o fanua faa-le- aganuu; • Tapena ni auala mo le atinaeina o fanua faa-le- aganuu ona o le tele o fanua e le o faaaogaina. Pusa 3: Tupe Maua o Komisi o Lisi o Fanua Faa-le-aganuu ma auaunaga lautele TAUSAGA 2009 MASINA IULAI AUKUSO SETEMA OKETOPA NOVEMA TESEMA TAUSAGA 2010 TUPE MAUA MASINA TUPE MAUA $ 24,064.01 IANUARI $3,537.26 $11,068.76 FEPUARI $8,060.06 $6,390.56 MATI $3,407.26 $5,698.65 APERILA $1,822.50 $6,153.51 ME $1,095.60 $11,760.97 IUNI $8,218.46 AOFAIGA 2009 - 2010 $91,277.60 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 o lo o faaalia manino ai se faasiliga mai tupe na aoina faatusatusa i le tausaga ua mavae. Soavaega 3:2 VAEGA O ATINA’E O ELEELE Tapenaina o faiga faavae ma tuuina atu fautuaga talafeagai I le faaaogaina tatau o eleele ma ona punaoa I le tulaga faaauau. Gafa ma le faatinoina o le feagaiga faa-va-o-malo e puipuia ai eleele mai le faaleagaina iii) Faaaogaina o Eleele o le Malo mo pisinisi laiti le tumau, & Faalauiloa. Pusa 4: Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 1 togiaso, 1 Ofisa Sili Polokalame, 1 Ofisa Sinia Masina Iulai Aokuso Setema Oketopa Novema Tesema Ianuari Fepuari Mati Aprerila Me Iuni Aofai Aofaiga Galuega Faatino O matafaioi ma tiute faatino i lalo o le Vaega o Atina’e o Eleele & fanua e aofia ai; I) Iloilo ma fausia o faiga-faavae e puipuia ma vaavaaia ai eleele ina ia o gatasi ma aiaiga o le siosiomaga o punaoa faanatura, • Faagaioi talosaga mo le eliina o le oneone e aofia ai le iloiloina o talosaga, asia o nofoaga o loo aafia i talosaga, tapenaina o lipoti faale-siosiomaga, taliaina ma le teena o talosaga, totogiiina ma faamatuu atu o pemita e eli ai le oneone, asia ma mataitu galuega tau eliina o le oneone ina ia o gatasi le faatinoina ma taimi faatapulaa faatagaina. Pisinisi laiti le tumau e faaaoga ai eleele o le Malo Aofai o Pemita Tupe maua (5) 26 ($165.00) $465.00 (20) 9 ($905.00) $220.00 (22) 25 ($675.00) $1,315.00 (8) 16 ($250.00) $880.00 (24) 27 ($430.00) $895.00 (6) 35 ($200.00) $1,685.00 (5) 20 ($80.00) $1,920.00 (6) 22 ($130.00) $1,620.00 (13) 15 ($450.00) $545.00 (15) 16 ($850.00) $570.00 (17) 62 ($450.00) $1,150.00 (20) 13 ($1,650.00) $525.00 (161) (286) ($6,235.00) ($11,790.00) (fuainumera mo le 09/10 o loo puipui) O le faagaioia o pisinisi laiti le tumau ma faatagana e faatautau ai Faalauiloa e faaaoga ai eleele o le Malo o lo o faatinoina e le vaega nei. E pei ona faaalia i le Ata o lo o i lalo e $11,790 le tupe na aoina mai mai i pemita e 286 na totogi. O lo o faailoa ai se siitia i luga o le aofai o tupe maua pe a faatusatusa i le $6,235.00 na aoina i le tausaga ua mavae. • Faagaioi talosaga e faaaoga ai eleele o le Malo mo pisinisi laiti le tumau e aofia ai le iloiloina o talosaga, asia o nofoaga faaaogaina (lalo o pulu I luma-maota o le FMFMII ma Mulinuu), talia ma teena o talosaga, totogi ma faamatuu pemita mo le faaaogaina o eleele a le Malo, vaavaaia ma mataitu o vaega/nofoaga o lo o faatino ai pisinisi laiti le tumau ina ia mautinoa le tausisia o le mama ma le matagofie o eleele o le Malo. iv) Maliega o le Feagaiga Faa-va-o-Malo e puipuia ai eleele mai le faaleagaina (UNCCD) O le Vaega o Atina’e o Eleele o lo o faagaioia ma faatinoina galuega i lalo o le Poloketi o le “Feagaiga Faa-va-o-Malo” (UNCCD), e tetee atu ma puipui ai eleele o Samoa mai le faaauau o le faaleagaina. O le avea ai pea o Samoa ma sui i totonu o lenei feagaiga, e i ai vaega e ao ona faatinoina ina ia faamalieina ai lenei feagaiga aemaise o le fausiaina o se Taiala (NAP) e lima ta’ita’iina ai le puipuia ma tetee atu i le faaauau o le faaleagaina o eleele o Samoa. • Faatinoina o galuega e tetee atu ai i le faaauauina o le faaleagaina o eleele ina ia faamalieina tuutuuga ma aiaiga o le “maliega faa-va-o-Malo” i lalo o le Poloketi (UNCCD); • Galulue faatasi ma le Vaega o le Poloketi “Pulea Gafataulimaina o Eleele “ Ua maea tapena ma ua maea ona tuuina atu le Lipoti Lona 4 o le Malo o Samoa i luga o Upega Tafailagi i le Ofisa Tutotonu o lenei Feagaiga (UNCCD) ina ia faaauau ai pea lenei Maliega e avea ai pea Samoa ma sui auai i totonu o lenei Feagaiga. Faiga-faavae mo le puipuia ma vaavaaia o eleele mai le faaleagaina O lo o toe Iloilo ma vaavaai i suiga faaopoopo ina ia toe faaleleia ai “faiga-faavae” o lo o i ai I le taimi nei. v) Poloketi “Pulea Gafataulimaina o Eleele” (SLM) O lo o faaauau le faatinoina o galuega o lenei Poloketi e galulue faatasi ai ma le Vaega o Atina’e o Eleele. O lo o faaalia i le Ata i lalo le faagasologa o galuega sa faatinoina ma ua ausia e le Poloketi i lenei tausaga faale-tupe. II) Galuega Eli Oneone O le Ata o lo o faaalia i lalo, e 16 pemita na totogi ma faamatuu i Kamupani e eli ai le oneone e tusa ma le 1,666 mita kupita ma sa aoina ai le aofaiga tupe e tusa ma le $16,900.00. E $2,000.00 se tupe na aoina mai le Kamupani fai piliki a Auvele ma le $1,000.00 mai le Kamupani fai piliki a Manualesagalala o totogi o faasalaga na faasalaina ai nei Kamupani i luga o tulaga eli faasolitulafono o le on eone. A tuufaatasi ona maua ai lea o le aofaiga e $19,900 o tupe na maua mai i Kamupani i lenei tausaga; ma o se pau pe a ma le $1,050.00 i le faatusatusa i le aofaiga na aoina i le tausaga ua mavae. E 49 pemita na totogi ma faamatuu e eli ai le oneone e tusa ma le 517 mita kupita i tagata taitoatasi mo a latou galuega faaleleia i totonu o aiga ma sa aoina mai ai le aofaiga o le tupe e $3,815.00 ma Galuega eli oneone 20 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Pusa 5: Masina Iulai Aokuso Setema Oketoa Novema Tesema Ianuari Fepuari Mati Aperila Me Iuni Aofaiga : Tupe Maua mai Galuega Eli Oneone Kamupani Aofai o Pemita (2) 3 (0) 2 (2) 2 (4) 0 (0) 0 (4) 1 (1) 0 (0) 2 (0) 0 (3) 1 (0) 0 (2) 5 (22) 16 Tagata Taitoatasi Tupe Maua Tupe Maua mai Faasalaga Aofai o Pemita ($6,200.00) $1,400.00 $2,000.00 (0) 5 (0) $400.00 (2) 2 ($2,050.00) $4,500.00 (3) 6 ($1,750.00) 0 (4) 4 (0) 0 (10) 6 ($3,400.00) $1,000.00 (5) 8 ($400.00) 0 (1) 5 (0) $2,100.00 (0) 4 ($3,200.00) 0 (40) 0 ($3,500.00) $2,000.00 (1) 4 (0) $1,000.00 $1,000.00 (2) 2 ($450.00) $4,500.00 (3) 3 ($20,950.00)$16,900.00 $3,000.00 (35) 49 (fuainumera mo le 09/10 o loo puipui) Soavaega 3.3: LESITALAINA O FANUA Faafoe ma faatino le lesitalaina o fanua e pei ona moomia I lalo o le Tulafono Lesitala o Fanua 2008 e faamautu ai pule fanua. Faatino galuega a le Komisi e iloiloa talosagai mataupu tau fanua. I le suia ai la o le lesitalaina o fanua, ua faapea ai foi ona tagatasi tau o mataupu uma ma talosaga faa-lesitala I le $100.00 i le mataupu, e aofia ai suiga, faamatuu, mokesi, fesuiaiga ma tuuina atu, lisi, taofiga, taofiga faaui i tua, ma isi. O pepa faatumu uma e maua i le $5.00 I le pepa. Pusa 7: Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 1 Ofisa lagolago, 3 Togiaso Nofoaga Vaipouli Asau Pusa 8: Aofai o talosaga (615) 666 (520) 586 (456) 501 (70) 97 (69) 62 (54) 47 (5) 1 (64) 117 (12) 13 (55) 29 (40) 26 (12) 17 - - (8) 2 (3) 2 - - ( 1,983) 2,166 Tupe Maua (61,500) 66,600 (52,000) 58,600 (45,600) 50,100 (7,000) 9,700 (6,900) 6,200 (5,400) 4,700 (500) 100 (6,400) 11,700 (1,200) 1,300 (5,500) 2,900 (4,000) 2,600 (1,200) 1,700 - (800) 200 Official official - ($198,000.) $216,600 (fuainumera mo le 09/10 o loo puipui ) Iulai 2010 – Iuni 2011 Galuega faatinoina Galuega o le toe totoina o laau e galulue faatasi ai le Matagaluega ma afioaga Fausia o le Fuafuaga mo le vaavaaia o vai mo Vaipouli Aoaoga faalauiloa ma le mamalu o le afioaga Tapenaina o galuega faaleleia o le fale mo aoaoga I lalo o le poloketi Taunuuga o galuega faatino • 60% o vaega o lo o tapu’e ai le suavai sa toe totoina I laau • • • Faamalosia ai o aiaiga I lalo o le poloketi ina ia aloaia ai faa-va-o-malo Faalautele le tomai ma le malamalama I auala e puipui ai le suavai Faamalosia o fesootaiga ma le auaunaga ina ia mafai ona faasafua atu I le 300 o le au fai faatoaga le tomai ma le agavaa Pusa 9: – Suesuega ma ata pueina 2010/2011 Iulai Aukuso Setema Oketopa Novema Tesema Januari Fepuari Mati Aperila Me Juni : Aofai o pepa lesitala ma tupe maua Pepa faaletulafono Faaliliu atu Mokesi Faamatuuina atu Mokesi Suiga o Mokesi Tuuina atu Malosiaga e vaaia ai Faaleaogaina Lisi Faamaea le lisi Taofiga Taofiga faaui I tua Mataupu eseese Tuuina atu lisi Poloaiga faaletulafono Poloaiga mo le aveina Talosaga mo faamaonia pepa Aofaiga o Galuega Faatino: Talu mai le pasia o le Tulafono o le Lesitalaina o Fanua 2008 ia Mati 2009, ua faaaogaina nei suafa e lesitala ai fanua. O lenei faiga fou e aofia ai le faaaogaina o pepa faatumu ua maea saunia e le matagaluega, le amanaia faaletulafono o le faaaogaina o “lautusi faakomipiuta” o se faamaoniga lea o le lesitala o le pule o fanua. O pepa uma e tuuina mai mo le lesitalaina e tapue ata o talosaga taitasi pe a maea ona faamau ma faamaonia e le Lasitala o Fanua. O a ni suiga moomia o le a faapea ona faatino uma e auala faa-komipiuta faavae i luga o faamatalaga o le a tuuina i totonu. Pusa 6: Aofaiga Tupe Maua (0) $1,620.00 ($6,200) $5,020.00 ($30.00) $25.00 ($30.00) $425.00 ($20.0000 $635.00 ($2,070.00) $5,135.00 ($75.00) $105.00 ($1,825.00) $105.00 ($125.00) $125.00 ($125.00) $125.00 ($120.00) $165.00 ($3,520.00) $1,165.00 ($30.00) $575.00 ($430.00) $575.00 (0) $50.00 (0) $2,150.00 ($45.00) 0 ($3,245.00) 0 ($25.00) $425.00 ($3,525.00) $2,425.00 ($45.00) $45.00 ($45.00) $2,045.00 ($45.00) $45.00 ($495.00) $4,545.00 ($560.00) $3,815.00 ($21,510.00)$23,715.00 Suesuega/Ata (206) 384 (173) 371 (372) 443 (140) 470 (209) 436 (101) 198 (104) 218 (439) 266 (270) 198 (354) 213 (129) 321 (224) 247 (2,721) 3,765 ( fuainumera mo le 09/10 o loo puipui ) Masina Iulai Aukuso Setema Oketopa Novema Tesema Januari Fepuari Mati Aperila Me Iuni Tau (1,066) 1,920 (865) 1,855 (1,860) 2,215 (721) 2,350 (1,045) 2,180 (505) 990 (520) 1,090 (2,199) 1,330 (1,368) 990 (1,770) 1,065 (685) 1,605 (1,120) 1,235 ($13,734) $18,825 – Pepa Faatumu o le faiga fou Tau o le pepa e $5 21 Aofai o Pepa Tupe maua 252 1,260 141 705 158 790 123 615 209 1,045 90 450 83 415 42 210 245 1,225 153 765 86 430 181 905 1,763 $8,815 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Soa Vaega 3.4 Vaega o Fuafuaina tau o Eleele ma Aseta O le matou matafaioi ole faamuamua lea ole matou auaunaga i galuega ale Malo o Samoa olo’o auala mai lea ile Komiti Faatino o Eleele a le Malo. O loo faapea foi ona faalautele atu le matou auaunaga mo talosaga oloo tuuina mai i faalapotopotoga tuumaoti a le Malo, kamupani tuutoatasi, faalapotopotoga faletupe aemaise o tagata lautele. O le naunautaiga lava olenei vaega ina ia sologa lelei galuega fai a alii ma tamaitai ua iai le tomai faapitoa e iloiloina le fuafuaina o tau o fanua ma aseta e ala lea ile tuuina atu o laisene o e ua talosaga mai mo lenei matafaioi faapitoa. O lenei auaunaga oloo faatino pea lea ele Komiti (Valuation Board) oloo iloiloina laisene e tusa ai ma taiala ale Komiti faaopopo ai ma le lagolagosua mai ile Vaega o fuafuaina tau o eleele ma aseta i totonu ole Matagaluega o Punaoa Faalenatura male Siosiomaga. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 2 Ofisa Lagolago Aofaiga o Galuega: O loo sologa lelei pea le agai i luma o auaunaga ole fuafuaina o tau ma aseta ilenei vaega pea faatusatusa atu i tausaga ua mavae. E atagia lenei tulaga ile faatupulaia pea ole tele o talosaga e tuuina mai male tulaga ile sologa lelei o tupe maua (revenue) mai ilenei auaunaga ale matagaluega. Olenei foi tausaga sa amatalia ai le aloaia ona faamaoti mai galuega fai o Stamp duty sa faatinoina lea ele Matagaluega o Tupe ia Iulai 2011. Ua tele ai se suiga vaaia ile toe fetuunaiina ole matou aufaigaluega faapea foi le aumaia i totonu o nisi o sui fou oloo umia lenei tomai faapitoa. Pusa 10: Auiliiliga o galuega faatino oloo feagai ma le matou vaega ile taimi nei; Galuega oloo faatino Taunuuga o galuega fai Taimi faatapula’a O lenei fomula oloo faapea ona i) O le iloiloina lea ole Formula O lenei olo’o tuuina lea I luga ole valuation system (FVS) poo le taiala website a le Matagaluega mo le iloiloina i totonu ole tai tolu (3) masina. mole fautuaina o tau o eleele i Samoa silafia o tagata lautele. ii) Fautuaga mo Faalapotopotoga O nei galuega oloo faatinoina lea mo O le taimi faatapulaa e tapenaina Tuumaoti a le Malo taui mo eleele aafia, lisiina o eleele ai nei ituaiga galuega mai le 2-3 ma le faamaotiina o tau o aseta vaiaso. Aofaiga o Tupe O lenei auaunaga e le totogiina. O loo tuuina lenei faamatalaga iluga ole internet mo le silafia o tagata lautele O le tau o nei galuega e le ititi ifo ma le $500 ma e fuafua foi iluga ole tele ole taimi alu ma le galuega fai. iii) Fautuaga mo ofisa tuumaoti ma O nei galuega ua faatinoina lea tagata lautele aua mafuaaga e pei o nonogatupe, fefaatauaiga o fanua ma fesuiaiga/ liliuina o fanua O le taimi faatapulaa mo le tapenaina o nei ripoti faufautua e tusa lea ma le 2-3 aso mai le aso sa asiasia ai ele aufaigaluega iv) Galuega mo le Komiti Faatino O le faamuamua a lenei vaega o o Eleele ma nisi Matagaluega a le galuega oloo tuuina mai ele Komiti Faatino o Eleele aua fanua lisi Malo O nei galuega e tatau lava ona E leai se totogi o atofaina mo nei faatinoina ise taimi e le ititi ifo ma ituaiga galuega ona o galuega lava e patino ile Komiti Faatino o Eleele a le 2 vaiaso le matagaluega v) Ole tapenaga lea o talosaga e I totonu lava o Samoa, e toafitu (7) tuuina mai mo laisene e ua umia lenei tomai faapitoa ma e 3/7 oi latou oloo galulue faapaaga ma le Malo O taimi oloo faatapulaga e iloilo O nei laisene e tusa lea ma le $300 ai nei talosaga e tusa lea ma le 2 ile tausaga ma e iloiloina foi lenei masina. tau ele Komiti oloo Fuafuaina tau o fanua ma aseta (Valuation Board). vi) O le faamaumauga lea o faamatalaga mo fefaatauaiga o eleele tuumaoti oloo resitalaina ma aumaia lea mai le Vaega o Resitala. O lenei aofaiga oloo faaopopoina O lenei faamaumauga oloo faapea lea ile matou faamaumauga oloo iai ona moomia tele i galuega ole nei ma olenei galuega e faatinoina fuafuaina o tau o eleele ma oloo lea i totonu ole tai lua (2) masina. tuuina atu foi i e oloo moomia lenei faamaumauga Olenei faamaumauga e taua tele lea mo le faagaioiga o ripoti e faufautua ai le fetuugaina o tau o eleele tuumaoti i totonu o Samoa. E tusa lea ma le 1487 Pepa o Fanua ua mafai ona matou faamaumauina O le tau faatapulaa e le ititi ifo lea ma le $300 ae iloiloina foi lenei tau pea fai oloo iai ma aseta iluga ole fanua. Pusa 11: O se ata faataatia lea o galuega fai ma tupe maua mai galuega ole fuafuaina o tau o eleele ma aseta Galuega Faatino mo: Ofisa Tuumaoti/Tagata lautele Fautuaga ile Komiti Faatino o Eleele Fautuaga mo le Malo AOFAIGA Aofaiga o Galuega (208) 261 (28) 30 (10) 15 (246) 306 Aofaiga o Tupe Maua (40,200) 73,380 Galuega ale Komiti Faatino o Eleele Galuega ale Malo (40,200) 73,380 (Fuainumera mo le 09/10 o loo totonu ole puipui) Pusa 12: Galuega Faatino mo Tiute o Eleele (Stamp duty) ma aofaiga o tupe maua: Faaliliuina o Pepa o Fanua mai: Aofaiga o Galuega Ofisa o Loia/Tagata taitoatasi 374 Aofaiga o Tupe Maua $435,353.00 Ua maitauina le siitia o galuega fai i le fuafuaina lea o tau o eleele. Aemaise lava i tulaga lea i galuega mai Ofisa tuumaoti a le Malo. Ose faailo lea ua faamautinoa ai ua iai le agavaa ile aufaigaluega e faatino ai nei lenei matafaioi. O loo matou ave pea le faamuamua i galuega a le Malo aemaise ai ole tapenapena atu lea olenei vaega mo le faatinoina o matou tiute ole iloiloina lea o tulafono ma faiga faavae e faamalosia poo talafeagai le faatinoina o galuega a vasega o alii ma tamaitai oloo fuafuaina tau o eleele ma aseta. O loo vaaia pea le siisii pea o galuega a le Malo e ala mai lea ile Komiti Faatino o Eleele ale Malo mo fanua ole Malo oloo fia lisiina pe fesuiai foi ma nisi eleele. O nei galuega e moomia ai se taui mo nei eleele oloo fiafaamatuu atu mo atinae ale Malo. Ua maitauina foi le siitia o galuega mai ofisa tuumaoti a le Malo, faalapotopotoga tuumaoti tautupe ma tagata lautele. 22 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Ua maitauina le sologa lelei ma le maoa’e o galuega faatino a lenei vaega. Ua faaopoopo mai i tiute masani alenei vaega le vaaia lea o le Stamp Duty transfers poo le iloiloina lea o tiute mo eleele ua maea ona faatau ele mamalu ole atunuu. GALUEGA FAATINO 4: Vaega o Tomai Faapitoa Tuuina atu auaunaga tomai faapitoa e lagolago ai polokalame a le matagaluega I le pulea lelei ma le atinaeina gafataulimaina o punaoa faanatura ma le siosiomaga Galuega ausia; • Ua faamanuiaina nei ni sui toatolu (3) mai totonu ole matou vaega e avea lea ma Licence Valuers ina ua taliaina ele SVB talosaga tuu atu i lalo ole faamaoniga ale Pule Sili. Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago Soavaega 4.1: Fuaina o Fanua Faatino galuega faa-fuafanua mo le Komiti Faatino o Eleele o le Malo mai i lea taimi i lea taimi, faapea eleele e manaomia e isi vaega o le matagaluega e manaomia mo a latou galuega faatino. E galulue i le siakiina o galuega o loo faatino e fuafanua tu-maoti ina ia tausisia pea tulafono faa-fuafanua o lo’o lima taitaiina ai galuega fuafanua. Galuega oloo faaauau ma fia faatino; • O loo galulue pea ile iloiloina lea o taui o eleele ma fanua Samoa faatasi ai ma eleele ale Malo oloo fia lisiina pea e faalapotopotoga tuumaoti aua atinae taufesootaiga poo auala tele. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Fuafanua Sinia, 1 Fuafanua, 2 Fuafanua Fesoasoani, 2 Lagolago, 6 Togiaso • Fautuaina le Komiti Faatino o Eleele ma le Malo i tulaga o galuega ma mataupu mo le fuafuaina o tau ma aoga o aseta ma fanua ma nisi mataupu tau eleele ole atunuu. Aofaiga o Galuega Faatino Fuataga Autu. Ua maea ona fausia o pine fou ma le toe faaleleia o fuataga autu i totonu o Samoa. O lenei galuega tele sa faatupeina i lalo o le fesoasoani a le Faletupe o le Lalolagi i le vaega lua o le “Vaaia lelei o Aseta a le Malo”(IAMP 2), ma o loo fa’aauauina pea le fausia o nisi o pine fou mo le faaleleia atili pea o fuataga o fanua I totonu o Samoa. • O loo faamoemoe le matou vaega e faia se auala talafeagai mo le aoina lea o faamatalaga ma faamaumauga mo le faaaogaina lea e lenei vaega e faatinoina ai galuega fai. O lenei auaunaga e aoga tele lea mo le iloiloina o tau o aseta ma fanua lisi. • Oloo faaauau pea galuega faatino alenei vaega mo le faatino lea o ni faiga faavae ma taiala aua le faatinoina o galuega tau fuafuaina o fanua ma aseta i Samoa. Sailiiliga Faa-saienisi I Masini Fuafanua. E lua (2) ni masini na faatuina i Faleolo ma le malae vaalele i Fagalii mo sailiiliga Faa-saienisi. O le masini i le malae vaalelel i Faleolo, na faatuina i le 1996 e tulimatai ai le feseetaiga o atumotu o le Pasefika. O le masini i Fagalii, e tulimatai ai le fesuisuiaiga o le tau ma le siisii o le sami, ma o loo faatupeina e le malo o Ausetalia ma Samoa. O faamaumauga o loo maua mai i nei masini o loo faaaogaina ai satelite i le vateatea. Faamatuuina atu o Laisene Fuafanua ma Tusi Galue Faale –Tausaga. Ua maea foi ona tuuina atu tusi o galuega faa-le-tausaga e lima (5) i Fuafanua Tumaoti ma tusi e tolu (3) mo fuafanua o lo’o galulue i totonu o le Matagaluega o loo lelei ona faatino galuega fuafanua i lea tausaga i lea tausaga. • O le auai pea lea ole aufaigaluega i poloketi, fonotaga ma aoaoga mo le faalauteleina ole iloa faatino lava i totonu ole Matagaluega. Faaleleia o Ofisa: Ona ole tuputupu laia pea ole manaomia o galuega faufautua i le fuafuaina o tau o eleele ma aseta i totonu o Samoa, ua faamoemoe ai lenei vaega e alagatatau ona sueina mai isi ma lenei tomai faapitoa e faafaigaluegaina i totonu ole Malo. O Fuafanua Laisene & Faamauina 1. Tuala Piki Tuala Fuafanua Tumaoti 2. Manu’alesagalala L Enokati Pelo Fuafanua Tumaoti 3. Galuvao Sooalo V. Sepulona Fuafanua Tumaoti 4. Seve Keilani Soloi Fuafanua Tumaoti 5. Alaiasa Sagalala Salanoa Fuafanua Tumaoti 23 6. Seiuli Ueligitone Seiuli - MNRE 7. Vitaoa Peleiupu Fuatai - MNRE 8. Safuta Toelau Iulio - MNRE Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Isi Galuega Faatino. Pusa 13: 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Galuega Na Faatino Sueina o le tuaoi poloka numera 840 (5 eka) i Laloanea mo le lisiina. Fuagafauna auiliili o le fanua maliu i Tafaigata. Sueina o tuaoi o fanua numera 138 & 143 (2 eka x2) i Afiamalu mo le lisiina atu. Sueina o tuaoi o poloka po’o fanua numera 1507 & 1508 (5eka x2) i Afiamalu mo le lisiina atu. Galueaga mo le faaleleia ma faalauteleina o pine maualuga taitasi mai Tanumala, Aleisa, Tuaefu, Lepea ma le auala-laupapa i Fugalei. (20 pine fou ae 2 pine tuai sa faaleleia I le mamao 23km) Toe siakiina o le pine tuaoi tuai mai le ata faafuafanu numera 6758, poloka 2562 i Moamoa. Fuaina o le poloka numera 834 ma se vaega o poloka 835 & 836 (32 eka) i Aleisa mo le lisiina atu. Sueina o le fanua a le Malo , poloka numera 34(21a-3r) i Faala-Palauli. Fuaina (vaevaega) o poloka 100\4, 103\3 & 108\5 (50 eka) i Aleisa mo le lisiina atu. Toe siakiina o galuega sa faatino e Fuafanua Tumaoti i Tufuiopa. Fuaina (vaevaega) o le poloka numera 228\17 (5 eka) i Aleisa mo le lisiina atu. Fuagafanua auiliili (suesuega) i Salani – Faaiuga mai le Faamasinoa I le faafanua numera 8104. Toe fua se vaega o le fanua o loo tanu ai paipa mo le suavai I Vaitele Street. (poloka 1301-faafanua6755) Sueina o le tuaoi I le va o le fanua o le Malo ma Pereira i Savalalo. (alavai Fugalei Stream) Toe sueina o le fanua o le Ao o le Malo ma latou e tuaoi I Tuaefu. Fuaina o fanua e lisiina e le vaega Vaaitau mo le fausiaina o masini fua mafuie i Sataua, Safotu ma Vaiaata. Toe sueina o le tuaoi i le va o le fanua a le Vaega o Vao Matua ma Lilomaiava I Maota. Toe sueina o pine o le auala I Sogi – Fale fou o le Malo. Toe sueina o le poloka numera 4 i Afiamalu mo le lisiina atu. Toe siaki maualuga o vaega eleele I Upolu ma Savaii mo le faailoaina o nofoaga sulufai i le taimi o le sunami.(DMO) Toe siaki GPS le malae-vaalele I Fagalii. Fuaina o se vaega o le poloka 182\16(17eka) mo le lisii Avele. Sueina o tuaoi o poloka 775, 776, 777, 778 & 783(1\2ekaX5) i Salelologa mo le lisiina atu. Aoina o faamatalaga mai masina o loo pueina mai satellite I Faleolo & Fagalii.(CGPS) Taunuuga Mae’a. Mae’a. Mae’a. Mae’a. 80% ua ma’ea fua i le aotelega o Savaii ma Upolu. Mae’a. Mae’a ma faamaonia le faafanua numera 10213. Mae’a Mae’a ma faamaonia le faafanua numera 10397. Mae’a ma ua lipoti I le vaega Tausisia Tulaga Lelei o Fuataga o Fanua. Ma’ea ma faamaonia le faafanua numera 10435. Mae’a. Mae’a ma ua tusia foi se ata e faailoa ai le taotoga o ia paipa.. Mae’a. Mae’a. Mae’a. Mae’a. Mae’a. Mae’a. Ma’ea. Mae’a. Ma’ea ma faamaonia le faafanua numera 10349. Mae’a. Faauauau pea. O galuega uma sa faatinoina i se auaunaga faafuafanua e ofoina atu i se tulaga vave ma le maea lelei ina ia faamalieina ai vaega uma o tulafono ma taiala a le Matagaluega. Soavaega Vaega 4.2 : Siakiina o le sao lelei o fuataga o fanua ma le fuufaatasia o faamaumauga o ata o futaga. O le vaega lenei o loo faatinoina siakiina o le sa’o lelei o ata o fuataga o elelele ua vaevaeina ma o latou tuaoi.E feagai foi ma le faasoaina o api fuafanua, o le faamauina ma le tuufaatasia o ata uma o fanua taitasi i faamaumauga faa-komepiuta e faaaogaina ai le tomai faa-ona-po nei. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 3 Ofisa Lagolago, 1 Ofisa amata Pusa 14: Aofaiga o Galuega Faatino Fua lelei o galuega. Ata o Fuataga ua maea siakiina & fa’amaonia Faafanua faapitoa Ata o faafaua ua maea ona pueina Ata ma fuataga ua faamaonia Faamaumauga faa-ona-po nei (komepiuta) Galuega Faatino Galuega mai le 09/10 Ata Faataitai na siaki 20 (scheme plans) Ata ma fuataga na siaki 15 (survey plans) Ata faataitai na faamaonia 60 ma pueina. Ata o fuataga ua faamaonia na 69 pue ma tuu i komepiuta. Ata faapitoa na pue ma tuu i komepiuta. Tusia o ata faapitoa i luga o le computer mo le taiala ma ata autu mo fasi fanua taitasi. O isi galuega faaopoopo na faatino - - - - 95% ua maea 90% ua maea. 43% ua maea. 98% ua mae’a. 100% mae’a. Galuega Fou 64 161 138 - Aofaiga Galuega Taunuuga faatino Galuega ua O i si Faamaonia faamatalaga 84 84 72fou 5 faafoi e +7 tuai toe faasa’o 176 176 123 - fou 13Faatali mo 15 - tuai numera 25 faafoi e toe faasa’o 198 - *Ua le mafai ona ausia le target ona o loo faaletonu le scanner o loo faatali le part. - 69 Ua maea faatino Ua maea faatino *E mafai pe a faaleleia le scanner. Galueaina ma faamautinoa le tulaga o loo i ai le fasifanua numera 34 i Fugalei. (Ua maea) Faamautinoaina o le vaega o loo totoe o le fanua o le malo i Nafanua mo le lisiina e le RDIS. Ripoti faatasi ma ata ma faamatalagaga tuuina atu i le Pule Sili.( Ua maea) Saunia o ata ma faamatalaga mautinoa mo le faia o fesuiaiga o fanua o le Malo. i Sogi,,Vaitele,Vaiaata ma Salelologa. (Ua maea) Saunia ma tusia o ata o vaega o loo totoe o fanua mo le Resitaraina o fanua ( O lenei galuega o se auaunaga fou ma o loo fa’ata’atitia ni taiala mo lea galuega. (E fa’aauau pea ia galuega. 24 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 8. 9. 10. 11. Avanoa e lei Faatumuina. - (2) Tusiata Tupe Maua - Siakiinao faafanua - $11, 102.00 Soavaega 4.3: Vaega o Fa’afanua. Tuufaatasia o faamatalaga o le laueleele o Samoa, faapea le fausiaina o faafanua o le atunuu. Toe faafouina ma fausiaina lea o le faafanua autu o loo faapea ona faailoa ai laufanua uma o Samoa faalenatura ae maise o fanua ua faaaogaina mo galuega atina’e ma nisi fuafuaga alu alu mamao. (1:50,000) Ata e pu’eina mai satellite. Faafanua o le gataifale ma sone saoloto o Samoa. Faafanua e faailoa ai fanua ua uma na fua tuaoi. (cadastre). Nisi auaunaga e moomia ai le tomai faafanua mai lea taimi i lea taimi. Pusa 15: . Faafanua na faia ma tupe maua. Faafanua Faafanua o eleele o Samoa. Faafanua faakomepiuta Faafanua mo turisi Faafanua mo sini taitasi. Nisi faafanua sa talosagaina. Aofaiga. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 2 Ofisa Lagolago Aofaiga o Galuega Faatino: O faafanua e moomia tele e le mamalu o le atunuu aemaise o le lalolagi atoa aua le faalauiloaina o Samoa i atunuu i fafo faapea le faaaogaina i le tapenaina o nisi o fuafuaga mo se siosiomaga gafataulimaina. Talu ai e lei faataunuuina lava le pueina o ata mai vaalele e pei ona talosagaina i le tala o le tupe tausaga 2009 - 2010 o le ala lea ua le mafai ona ausia lea galuega, ae o loo faaauau pea ona faaoga ata o le 1999 ma isi tausaga i tua atu e ui ina tuai. Mo le Matagaluega Faafanua sa lisiti. (17) $545.00 (68) $2075.00 Aofaiga $2620.00 (105) $1750.00 (199) $2374.00 $4124.00 (1) $5.00 (21) $315.00 (7)$35.00 (2)$30.00 $40.00 $345.00 (28)$570.00 (98)$4490.00 $5060.00 $3185.00 $9004.00 $12,189.00 Faamauina i lenei ripoti le faia lea e le vaega o Faafanua o kopi o faafanua o Samoa ina ua le toe aumaia lea mai atunuu i fafo ona o le taugata, o le isi itu o le faaletonu o le masini e faia ai faafanua i lona tulaga ua tuai faatasi ma le taugata o le faatotogaina. Avanoa Faigaluega O loo iai pea avanoa faigaluega i totonu o le Vaega o Faafanua o loo moomia pea aua lava le faalelei o le auaunaga i totonu o le Matagaluega ma le tautuina o le atunuu. Ua faigofie foi ona silasila i se aotelega o faafanua ua maea ona faatino ai fuataga e pei o fanua umia saoloto, fanua o le malo ma fanua ua faamatuu iai lisi ua le gata i le mamalu o le atunuu ae faapea foi i kamupani. E ao lava ona iai ni siuga o faafanua mai i lea taimi i lea taimi ia silafia ai suiga o galuega atia’e alualu mamao a le Malo faapea foi pisinisi ma kamupani ma le mamalu o le atunu’u. E iloa foi i nei faafanua le faatupulaia o le atunuu i vaega ua nofoia i le talafatai ma nuu-auta, o vaega o le sami ua tanumia, laufanua ua tafia i le talafatai e iai matafaga mai fesuiaiga o le tau. E maitauina lava mai nei faamaumauga le faaitiitia o le faitau aofai o le laueleele o Samoa, faaititia o le vaomatua mai le taina mo laupapa, faatoaga ma lafumanu. • • • O loo manino ma silafia ai galuega faaauau a le Malo e pei o auala galue o nuu ma afioaga, faaleleia o auala mo femalagaiga ae maise polokalame o taligalu ma le gataifale. I taimi o faalavelave faale natura e moomia tele le auaunaga a le vaega o Faafanua ia mautinoa le vaega tonu o le atunuu o loo aafia aua galuega laveai ina ia faatino ai ituaiga fesoasoani e moomia e le Komiti o Faalavelave Faafuasei. O loo faaauau pea le auaunaga a le vaega o Faafanua e ala i le tuuina atu o faamaumauga o faafanua ma ata vaalele mo aoga maualuluga o le atunuu aua suesuega ma mataupu tau le ola faale-natura ma le siosiomaga. Fautuaga ma vaega e fia faaleleia. • Faafaigaluegaina loa avanoa o loo manaomia i le tausaga faale tupe 2011-2012. • Talosagaina le faatau o masini komepiuta (2) desktops, (2) laptops, masini e fai ai faafanua (ua tuai le masini o loo faaaogaina). • Fautuaina le pueina o ata vaalele i le tausaga faale tupe o lumanai nei 2011-2012. • Manaomia le vaega o Faafanua e asiasi ma faamautinoa le suiga ua iai le laufanua o Samoa pe a maua ata vaalele o loo talosagaina. Ofisa Sinia o Ata Faakomepiuta. Ofisa Fesoasoani Ata Faakomepiuta Ofisa Fesoasoani Faafanua Faakomepiuta. Aafiaga o le Auaunaga. E iai nisi o galuega e lei mafai ona faataunuuina i lenei tausaga faale tupe ona o tulaga o le le lava o le aufaigaluega, tuai masini o loo faatino ai le auaunaga faatasi ma le utiuti o le faasoa i mea tau tupe mo mea e manaomia e pei o le faatotogaina (parts, inks and papers etc.) Feagaiga ma maliega mo le faaaogaina o aseta a le Vaega o Faafanua. Auaunaga: O auaunaga ma faafanua o loo faatinoina e le Vaega o Faafanua: 1. Ata e pueina mai vaalele I luga o komepiuta. 2. Faafanua ma ata ua atoatoa lona faasa’oina ma faatulagaina. 3. Faafanua o Samoa. 4. Faafanua mai komepiuta. 5. Faafanua mo turisi. 6. Faafanua mo sini autu eseese o le faaogaina o eleele. 7. Faafanua o itumalo palota.. O nei feagaiga ua alaga tatau ona faia ina ia puipuia mai ai meatotino a le matagaluega mai le soona faaaoga faa solitulafono e aunoa ma se faatagana mai le Pule Sili o le matagaluega • Sainia le feagaiga ma le Fale-tupe o le lalolagi e faaogaina faamaumauga o tuaoi, vaomatua, ma isi faamaumauga o le faafanua o Samoa 1: 50,000. • 25 Sainia le feagaiga ma le Faletupe o Asia mo le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 faaogaina o ni faamaumauga mai le vaega o Faafanua e faatino ai suesuega mo le nofo sauniuni i faalavelave faalenatura. Faafanua o vai, ata vaalele, ituaiga palapala ma vaega o taligalu ma matafaga. • Ofisa o Atinae a le Faalapotopotoga o Malo Aufaatasi (UNDP) Faamaumauga o ata vaalele 1954-1999. • Vaega suesue o saienitisi ma malosiaga faa-niukilia (Geological and Nuclear Science Limited) Faafanua o le maualuga o nofoaga, ata vaalele, faafanua o Poutasi, Faleu- Manono, Mutiatele, Malaela ma Satapuala. • Sainia le feagaiga ma le Vaega o Fuimu ma Faalavelave Faafuasei mo le faaaogaina o faafanua mo le faatinoina o le polokalame o leitio ma uaealesi i taimi o faalavelave faafuasei ma le fesuaiga o le tau. Poloketi. O fesuiaiga o le tau i lenei vaitaimi o le ala lea o le tele o fesoasoani mai o atunuu ina ia faalauiloa ni itu lelei e faaititia ai faafitauli o loo feagai ma le lalolagi i nei onapo, e tele ni faafanua ua maea tapena mo nei poloketi i lenei tausaga faale tupe 2010 - 2011, ma e iai le faamoemoe o le a faaauau pea lenei galuega o le faia lea o faafanua e faigofie ai ona soalaupule faaiuga tatau aua le puipuia o eleele ma laufanua ma le ola faanaura i vaomatua faapea ma le sami. GALUEGA FAATINO 5: Vaega o Siosiomaga ma Faasao Faatino le vaaia lelei ma le atinae faaauau o le ola faanatura ma le siosiomaga, e aofia ai ma le pulea lelei o otaota lafoai. Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago Soavaega 5.1: Faasao o le Gataifale Faasao ma le pulea lelei o le ola faanatura ma atinae faaauau o le gataifale, ma le siosiomaga Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 4 Togiaso Aofaiga o Galuega Faatino: 1. Vaaia o meaola o le sami • Suesuega o tautuufuaga o laumei - Hawksbill turtle Nesting Survey O lenei suesuega (2010/2011) na faatupeina e le polokalame o nonogatupe laity a le UNDP-GEF i lalo o le polokalame atinae o Aleipata o le faasao ma le puipuia o laumei o le sami ua lamatia. O se tasi o galuega o lenei polokalame o le faatino lea o suesuega i motu o Aleipata, e galulue faatasi ai ma afioaga. E toalua la sui o afioaga na aoaoina lelei ina ia fesoasoani i nei suesuega. O suesuega i le ao na faatino i masina o Aukuso ma Novema i Nuutele ma Namua mo le sailia o ni tulaga/ auala fou, nofoaga tautuufua, ma ni faailoga o tautuufuaga o laumei. Ma e leai ni faailoga na maua o ia tulaga i masina na faatino ai suesuega. O suesuega i po na faatino ia Tesema i Nuutele i le matafaga i Vini. O le faamoemoe o le mauaina lea o laumei fafine e o atu e tautuufua, ina ia maua faamaumauga o le lapoa ma le umi, ma faailoga (tagged) pe a uma na tautuufua. Ma e tasi le laumei na maua i nei suesuega i po. Na faamaea nei suesuega ia Mati 2011 ma o le a faapea na faalauiloa le lipoti. Vaega o Tomai Faapitoa • Faailogaina o laumei ma toe faasola (Flipper Tagging & Release) E 9 laumei (green and hawksbill) na lipotia mai, faailoga ma toe faasosola mai ia Aukuso – Tesema. O le 6 o nei laumei na faailoga ma toe faasosola mai Malua, i le galuega faaauau a le Kolisi o Malua ma le matagaluega. O le tele o nei laumei o manu laiti o ituaiga ia o le green ma le hawksbill. O le isi 3 na maua i upega a le aufagogota, ma na faailoga uma i pine apa na saunia e le SPREP, fua ma aoina ni vaega o itutino mo suesuega e iloa ai faamatalaga o le faitau aofai, faapea sootaga o laumei e maua i Samoa ma isi vaega o le itulagi. • Fagotaina o laumei I Manono Na lipotia mai ma le le fiafia e nisi o le atunuu e tau lalata i Manono ma Mulifanua le fagotaina o laumei mo taumafa i aso faisoo, e tusa lea ma le 4 laumei e faatamaia i le aso. Ma sa faapea ona faia ai se fonotaga ma le aufaifaiva o le motu o Manono, e logo atu ai tulafono ua iai nei mo le faasao ma le puipuia o laumei. Mai lea fonotaga, na autasi ai loa i le faatinoina o se isi polokalame aoaoga faalauiloa mo le aufaifaiva uma o 26 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 le motu faapea le afioaga, e tufa atu ai faamatalaga o le ola faanatura o laumei, o tulafono ua iai nei, puipuiga, o lamatiaga, ma taunuuga e ono oo iai pe a le galulue faatasi ma le matagaluega ma le Malo. Ma o loo iai le faanaunauga o le a galulue faatasi le motu ma le matagaluega e avea le motu ma faasao o laumei. Adventists College. O le auga o nei asiasiga o Impacts of human activities and natural phenomenon on Samoa’s mangrove ecosystems and the Changes observed in Conservation Areas in Apia. O le aoga tulagalua ma le aoga faataitai a Vaiala Beach na faia ni asiasiga i togatogo i Moataa mo le 2 aso, ma e sili atu i le 100 fanau aoga ma matua na auai. O le auga o le fia malamalama lea i aoga o togatogo i le afioaga o Moataa. Na fesoasoani le komiti a tina o le afioaga i lea asiasiga i le faatonutonuina o le asiasiga faapea faamatalaga moomia. Na faatino ai foi e le aoga se faamama e fesoasoani ai i le puipuia ma le faasao o le togatogo. • Polokalame toe totoina o le Togo ma le Iuni Lakapi au lalo 19 Tausaga Na fesoasoani le Iuni lakapi a Samoa i le faalauiloaina o galuega faasiosiomaga e avea ma o latou sao i le ausia o le sini lona 7 o le meliniuma – Siosiomaga gafataulima, e ala lea i polokalame faalauiloa i le tauvaga faaitulagi a au i lalo o le 19 tausaga. I le aso 24 ma le 25 o Aukuso na faia ai ni polokalame faaaoaoga i le taua o le ola faanatura o togatogo mo au lakapi uma a le pasefika na auai i lea taamilosaga. Na faapea foi ona auai atu uma i se totoga togo i Malaela, Aleipata, o se fesoasoani i le toe faaleleia o nofoaga na aafia i le tsunami o Setema 2009. • Suesuega o tafola ma mumua (Cetacean) Survey E 12 aso i masina o Oketopa ma Novema na faatino ai ia suesuega i ogasami i le itu i sauté o Upolu, ma le itu i matu o Savaii. Ma na vaaia ai tafola o ituaiga o le Humpback whales, spinner dolphins, rough-toothed dolphins ma blainville’s beaked whales. na vaaia. O ata o Tafola laiti(Figure 2) na mafai na iloa mai tafola ma nisi ituaiga . O sini autu o nei suesuega o le 1) Iloilo ma faamautu ituaiga eseese o nei ituaiga o meaola, faapea le salalau ma numera aofai e faaono maua i nei vaega o ogasami o le atunuu; 2) aoina o faamaumauga faasaienisi e ala i ata ma vaega o itutino e mafai ona maua, ma le 3) silafia o amioga a nei meaola i le faaaogaina o siosiomaga ma le ola faanatura o le sami. O le taimi muamua lenei ua vaaia ai le tafola o le blainville’s beaked whale talu na amata nei suesuega i le 2001. Ma ua tusa nei ma le 12 ituaiga tafola ma mumua ua faamaonia le maua i ogasami o Samoa. Nisi o sui o le aulakapi o le Manu Samoa e i lalo o le 19 tausaga na auai i nisi o polokalame a le matagaluega. • Meaola paulia (Cetacean Strandin) E 2 pauliaga na lipotia mai i totonu o le tausaga; i) lipotia mai i le 26 Iulai 2010 e le pule o le Tafatafa beach fales; o le mumua o le ituaiga o le rough-toothed dolphin (Steno bredanensis) e pei ona iloa i ata na pueina e le TV1. Na iloa foi na lavelavea lenei meaola i ‘afa fagota ma malemo ai. Ma e lei mafai ona aoina mai ni vaega o le meaola mo suesuega ona ua toe tafia i le moana. (Figures A & B). We were unable to collect tissue samples from the dolphin as it was washed back out to sea. Figures? 3. Atinae o tomai ma silafia • Aoga maulu (SCUBA Diving Training) E toa 5 le aufaigaluega na auai i lenei aoaoga sa faatinoina i le AquaSamoa Watersports Dive Centre i le Aggie Grey’s Resort, Mulifanua. E 4 aso o lenei polokalame e taua o le The PADI Open Water Diver Course ma e aofia ai le iloa o auala e faatino ai lenei galuega o le maulu, le faaaogaina ma le vaaia lelei o masini ma meafaigaluega, ma tulaga o le saogalemu. 4. O isi galuega • Suesuega o vai lafoai i le aloalo i Vaitele Faatino lea galuega ia Aukuso e pei ona lipotia mai, e ala i le pueina o ata ma faatalanoaga ma i latou o loo nonofo i lea vaega o Vaitele. Na faaamonia o le faletamea o Aunty Lanu ma le fale fasimanu a Charlie Westerland o loo faaalu suavai lafoai i le sami, ma mafua ai le manogi le manuia o lea vai-aai. Ua maea saunia la le lipoti o nei suesuega ma fautuaga talafeagai ma tuuina atu. ii) o le tafola o le ituaiga o sperm whale (Physeter macrocephalus) lipotia mai e le komiti a tina o Leulumoega i le aso 6 o Tesema 2010, ma na mafai ona iloa i foliga o le gutu ma lona umi. Na aoina mai ni vaega o le i’a e sailia ai le ituaiga. Peitai e lei mafai ona faamautinoa le mafuaaga o le paulia ona o le tulaga sa iai le i’a. Figure? 2. Aoaoga ma faalauiloa • Asiasiga ma faasoa faaaoaoga Faatino asiasiga i togatogo i Vaiusu ma Moataa, faapea le faasao i Palolo deep e vasega Year 12 Geography a Samoa College, Leulumoega-fou College ma le Seven day • Asiasiga a le komiti faafoe o le UNDP-SGP Faatino nei asiasiga i Upolu ma Savaii e iloa ai tulaga o galuega. O le tele o polokalame o loo faatinoina e afioaga 27 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 o loo taulai i le puipuia o le gataifale ma le ola faanatura o toga togo i nofoaga faasao i le talafatai o Apia. O le aoga tulagalua ma le aoga faataitai a Vaiala Beach na faia ni asiasiga i togatogo i Moataa mo le 2 aso, ma e sili atu i le 100 fanau aoga ma matua na auai. O le auga o le fia malamalama lea i aoga o togatogo i le afioaga o Moataa. Na fesoasoani le komiti a tina o le afioaga i lea asiasiga i le faatonutonuina o le asiasiga faapea faamatalaga moomia. Na faatino ai foi e le aoga se faamama e fesoasoani ai i le puipuia ma le faasao o le togatogo. • Samoa Rugby Union U19 Mangrove Rehabilitation Program Na fesoasoani le Iuni lakapi a Samoa i le faalauiloaina o galuega faasiosiomaga e avea ma o latou sao i le ausia o le sini lona 7 o le meliniuma – Siosiomaga gafataulima, e ala lea i polokalame faalauiloa i le tauvaga faaitulagi a au i lalo o le 19 tausaga. I le aso 24 ma le 25 o Aukuso na faia ai ni polokalame faaaoaoga i le taua o le ola faanatura o togatogo mo au lakapi uma a le pasefika na auai i lea taamilosaga. Na faapea foi ona auai atu uma i se totoga togo i Malaela, Aleipata, o se fesoasoani i le toe faaleleia o nofoaga na aafia i le tsunami o Setema nofoaga 2009. ona fesoasoani i le toe totoina o le togatogo a le nuu i le faamanatuina o le International UN Volunteer Day lea sa faia i Fasitoo-tai lava ia Tesema 2010. 5. Polokalame Atinae Ola faanatura o Togatogo e tali atu ai i fesuiaiga o le tau E 5 atunuu o le Pasefika o loo auai i lenei polokalame a le IUCN (2010 – 2013) e aofia ai Samoa, Fiji, Tonga, Solomon Islands ma Vanuatu. O lenei polokalame na faamafua i lalo o le fesoasoani a le Malo o Siamani i le toe faaleleia o togatogo o le Pasefika, talu ai popolega i le faaleagaina o lea punaoa i tulaga o lona sao aoga i tulaga o le tamaoaiga ma le soifua manuia o tagata, puipuiga faasiosiomaga ma le tali atu i faalavelave faanatura, faapea aafiaga o le suiga o le tau. O le sini autu o le faamalosia lea o le mafai ona tali atu o atunuu o le Pasefika i fesuiaiga o le tau e ala i le faamautuina o fetuunaiga o aoga o togatogo faapea ola faanatura ma vaega o le siosiomaga o maua na faatamaoaiga ai. Pusa 16: DOC Tomahawks Mea na maua. Mailei na Tulaga Mailei na 250 isumu Pa’a faaaoga na oo i ai totoe mailei Satitoa 9 14 9 elegi, 5 leiloa 3 fuamoa Lalomanu 0 - - - - - Tuiolemu 10 32 17 elegi, fuamoa 6 leiloa 4 Siumu 4 5 0 2 elegi, fuamoa 2 leiloa 4D + 3T Total 30 5 46 28 13 11D + 3T 3. Atinae o tomai ma silafia • Aoga maulu (SCUBA Diving Training) E toa 5 le aufaigaluega na auai i lenei aoaoga sa faatinoina i le AquaSamoa Watersports Dive Centre i le Aggie Grey’s Resort, Mulifanua. E 4 aso o lenei polokalame e taua o le The PADI Open Water Diver Course ma e aofia ai le iloa o auala e faatino ai lenei galuega o le maulu, le faaaogaina ma le vaaia lelei o masini ma meafaigaluega, ma tulaga o le saogalemu. 4. O isi galuega • Suesuega o vai lafoai I le aloalo I Vaitele Faatino lea galuega ia Aukuso e pei ona lipotia mai, e ala i le pueina o ata ma faatalanoaga ma i latou o loo nonofo i lea vaega o Vaitele. Na faaamonia o le faletamea o Aunty Lanu ma le fale fasimanu a Charlie Westerland o loo faaalu suavai lafoai i le sami, ma mafua ai le manogi le manuia o lea vai-aai. Ua maea saunia la le lipoti o nei suesuega ma fautuaga talafeagai ma tuuina atu. • Asiasiga a le komiti faafoe o le UNDP-SGP Faatino nei asiasiga i Upolu ma Savaii e iloa ai tulaga o galuega. O le tele o polokalame o loo faatinoina e afioaga o loo taulai i le puipuia o le gataifale ma le ola faanatura o le sami, o le toe faaleleia o le ola faanatura o le sami, ma aafiaga o le fesuiaiga o le tau. O le faasao i Aleipata o loo lilifa i le puipuia o laumei o le sami ua lamatia. O loo tilotilo foi i le tulaga o le tautuufua o le laumei o le Hawksbill i motu o Aleipata, faapea le siitia o le silafia ma le iloa i le ola faanatura o laumei, o tulaga o iai ma lamatiaga e le gata i Samoa ae faapea foi le lalolagi. key: D = doc 250, T = Tomahawks E US$200,000 le vaega tupe ua faamautu mo lea polokalame na amata ia Iulai 2010 i le tofiaina o le National Coordinator, faatulaga le komiti faafoe, ma tapena le polokalame o galuega faatino mo le 3 tausaga. Ma e 2 nofoaga ua fuafua e faatino ai lenei polokalame. O lenei polokalame ua faamoemoe e faailo ai tulaga o iai ma tulaga e ave iai le faamuamua i le faaaogaina ma le pulea lelei o togatogo, mo le: (1) faaleleia o faamaumauga ma faamatalaga i tulaga o le fesuiaiga o le tau, aoga ma le taua o togatogo ma vaega o le siosiomaga o maua ai o (2) pulea lelei o togatogo ina ia mafia ona tali atu a ii suiga o le tau – faaleleia pulega lelei o togatogo mo le tali atu i fesuiaiga o le tau ma le siitia o le ola manuia (3) faaleleia tulaga faasao i nofoaga filifilia (4) siitia le silafia, fetalai, ma le tomai i mea tau togatogo • Polokalame o le faasao o le ola faanatura o le sami I nuu, UNDP-SGP Na faatino se aoaoga i le toe totoina o le togo mo le autalavou ma sui o le nuu o Fasitoo-tai. Ma na faapea foi 28 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Nuulua ma faamaonia ai le faatamaia o isumu I ia motu. Peitai e tatau lava ona faatino nisi galuega e mataitu ai lea tulaga. Soavaega 5.2: Faasao o le ola faanatura o le laueleele Vaaia ma le atinae faaauau o le ola faanatura o le laueleele ma le siosiomaga Na faatino foi le toe vaaia o le loi samasama i Nuutele ma iloa ai le fesootai o le loi ma isi fuga o vaovao o maua i le motu. O le mea mautinoa e tatau ona faia nisi suesuega ii a tulaga ma le faaono aafia ai o le motu atoa. Sa faapea ai loa ona aoina mai mea taitasi o nei loi mo le auina i Niu Sila mo suesuega. O lenei galuega na fesoasoani mai ai Sarona ma Ben o Niu Sila. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa Aofaiga o Galuega Faatino: O galuega na ave iai le faamamafa e aofia ai - 1.1: Faiga Faavae ma Taiala o le Ola faanatura (NISAP, Biosafety) 1.6 polokalame toe faalelei o le Tsunami Mai sailiiliga o aafiaga o le siosiomaga o le tsunami i nuu na aafia, na iloa ai le tatau ona faia ni uluai suesuega o le ufiufi o vaovao (vegetation cover) o vaega na aafia. Na faatino lea galuega ma le faamoemoe e iloa ai - le tele o aafiaga o le siosiomaga, ma le tele o fautuaga na faatulaga ai le faia oni polokalame e agai i nuu i tua aua le faataatia o se alafua lelei ma se suesuega i vaega aafia i Upolu ma le faamoemoe e ausia ai galuega faatino. Ua maea ona tapena faiga faavae ma ua faaaofia nei i totonu o le tulafono o le puleaina o le Siosiomaga. 1.2: Aoaoga ma faalauiloa O ata o le manu o le mongoose sa faapea ona tufatufaina i tagata o Siumu i le aso 20 o Aukuso 2010. Faaauau le lagolago i fanau aoga e ala lea i le tuuina atu o faamatalaga i le pulea ma le faasaoina o le ola faanatura o le laueleele. E le gata i lea o le tuuina atu o faalauiloa i le atunuu na talosagaina, e pei ona faia mo faamatalaga o le maina, o newsletter, faapea isi tusitusiga faasiosiomaga. E faapea foi ona galulue vavalalata ma le vaega faasalalau I le faalauiloaina o mataupu ma tulaga taua. 1.3: Fautuaga ma aoaoga o le faasao o le olab faanatura o le laueleele Faaauau ona tuuina atu faamatalaga o le maina i le atunuu faapea le auai i le faatinoina o polokalame faalauiloa. 1.4: faamaopopo ma faatino polokalame atinae. i. Monukusi Na lipotia mai e Julia Wallwork le vaaia o se monukusi i le alatele i Siumu i le aso 20 Oketopa 2010. Na oo iai le aufaigaluega mo le sailia o ni tulaga vae poo ni otaota, ma sa faapea ona tatao ai ni mailei, o tomahawks e 4 ma DOC 250 e 5. Ma o faamatalaga o nei galuega e faapea ii. Mataituina o mailei na faaauau le mataituina o mailei i Siumu ma Aleipata - 11 DOC 250 ma le 3 okynawa mai Iapani. E 3 DOC 250 ma le tasi le Okynawa i le nuu, e tatao i le 2 mita mai le alatele. E faalua ona asia mailei i le vaiaso ma i le maea ai o le masina, e leai se faamaoniga o le i ai o se monukusi i ia nofoaga na faatino ai, sei vagana ai isumu, paa/uu ma sisi afelika na maua ai. Ma sa faapea loa ona toe tapena mai mailei na totoe mo le teuina i le ofisa. 1.5 polokalame o le tapeina o isumu i Aleipata Na faatino lea galuega I suesuega o le pili i Nuutele ma 29 1. E i ai o ni ola faanatura faaofi mai talu mai le tsunami 2009 2. E iai o ni ola faanatura e mafafai ona tali atu i tulaga ogaoga faanatura e pei o tsunami ma lologa 3. Uluai faamatalaga i le toe tulai mai o ola faanatura i le mavae ai o le tausaga o le gaosa ma tulaga faaleagaina mai faalavelave matuia. Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 O lenei suesuega na faatino i le 3 vaiaso ma o loo iloiloina nei ona faaiuga mo le tapenaina o lipoti. o le konesale na faatautaia suesuega o le pili i motu o Aleipata. 2.: Polokalame o le faatamaia o le maina ma le isumu 2.1. Faaaogaina o maunu i Fagalii Amatalia foi galuega moomia mo pemita e ave ai e Ben ma Sarona nisi o ituaiga o loi mai motu o Aleipata mo suesuega i Niu Sila. I le oo mai o le faasea a le Kamupani Vaalele a le Polenisia i le faalavelave o le maina i taimi taunuu ma le tuuvaaese o vaalele, na faatino ai loa lea galuega e faaaoga ai maunu o le DRC 1339. I le maea ai o le 2 vaiaso, na maitauina le matua faaititia o le maina i lea nofoaga. Soavaega 5.3: Paka ma nofoaga Faasao Vaaia ma atinae paka ma nofoaga faasao Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 18 Togiaso 2.2. Vaega lona 5 o le faaaogaina o maunu Ua faamaonia le faasoesa tele o lenei manu o le maina e le gata i meatoto ae faapea foi i le faaleagaina o maota ma laoa. Ma na faia ai loa le faaiuga e faaauau le polokalame o le faaumatia o le maina e faaaoga ai le maunu o le DRC 1399. O lenei la vaega o le galuega na faatino i nuu tulata i le taulaga, faapea isi nuu tuaoi e pei o Aleisa – Feasiu-uta; Leulumoega-tuai – Faleula; Vatele – Nuu; ma Tiavi Aofaiga o Galuega Faatino: 1. Nofoaga mo Faamatalaga Na tatala aloaia le nofoaga fou mo faamatalaga i le ofisa ma le togalaau i Vailima i le aso 15 Novema ma maua ai avanoa e faalauiloaai ma faasoa ai faamatalaga i eleele faasao ma le pulea lelei o nei nofoaga faasao i Samoa. O lenei galuega na faatupeina e le JICA i lalo o lana polokalame fesoasoani “for enhancing the management capacity for national parks and national reserves in Samoa 2007 – 2010). O lenei galuega na tatalaina e le Afioga i le Alii Palemia, Honorable Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi. – Vailele. O le ata o maina na maua i le 3 vaiaso o lenei galuega o loo taua i lalo Vaega 0 – 500 500 – 1000 1000 – 1500 1500 – 2000 AOFAI Pusa 17: Vaiaso 1 675 Vaiaso 2 Vaiaso 3 AOFAI 925 1,600 1,075 1,075 2,675 2. Polokalame toe faaleleia o Mt. Vaea O se tasi o galuega autu o lenei polokalame o le faaaogaina le o vailaau en fesoasoani i laau e 5 – 20cm lona lapopoa, o le toe totoina, ma le mataiytuina o aafiaga o vailaau. Na mafia foi ona faafaigaluegaina nisi e toafa (4) – tasi le faufautua faapitoa e fautuaina le polokalame faapea le iloiloina o faamaumauga; ma le 3 togiaso mo le falelaau, totoina o laau, faapea le mataituina o le auala i masina taitasi. 2.3: Vaega lona 6 o le faaaogaina o maunu DRC 1339 I le maea ai o le vaega lona 5 o nei taumafaiga, na faia ai le faaiuga e faaauau pea le galuega. O le isi 4 vaiaso na aofia ai Safata e oo atu i Falealii. Na iloa ai foi le taua tele o faamatalaga e uiga i le maina mo faaiuga talafeagai. Ua mautinoa le faalafua o le manu, atoa ai ma le vave o lona faatupulaia, ma e moomia ai lava sailiiliga faatatau i lona faitau aofai ua iai nei, o tu ma aga faanatura, ma lona salalau i totonu o le atunuu. O nisi o faamatalaga na maua mai i nei galuega ma suesuega e aofia ai Pusa 18: Ituaiga Common myna Jungle myna Bulbul Banded rail AOFAIGA E tusa ma le 3,000 laau na muai totoina i vaega avanoa o le paka ma togalaau i Vailima. O iloiloga na mautinoa ai le aoga o le vaillaau o le tricolor i le puleaina o pulu mamoe tai 20 cm le lapopoa agai i luga. Peitai e maitauina le tuai o le auala mo pulu mamoe. E le pei o le vailaau o le gluecose. Ui o lea o loo faaauau pea ona mataitu ia tulaga. Aofai 21 60 11 1 93 O faamatalaga i lalo o loo faaalia ai le taunuuga o le faaaogaina o vailaau e 3 i le tau puleaina o puluvao ma pulu mamaoe i totonu o le 1 le tausaga. I se vaega tupe faaopopo mai le JICA, e toatolu ni tagata leipa ma le faufautua na faafaigaluega faakonekarate e fesoasoani i le faatinoina o nei galuega i ona vaega tatau. O i latou nei sa gafa ma le faafaileleina o fatulaau, ma le totoina faapea le siakiina i masina taitasi. E tusa ma le 3000 laau Samoa fefiloi sa totoina i le Mauga o Vaea ae amata ai lenei faamoemoe e pei o le toe fuataina o laau toto. E tusa ai ma faamaumauga na maua sa vaaia le tele o le aoga o lenei polokalame aua lava le tau taofiofia o le pulumamoe - 20 cm ma luga atu. Peitai sa faatuai le polokalame ona o le tuai ona aafia le puluvao i vaailaau na faaoga, ae sa vaaia lava le sologa lelei o fuafuaga aua lava le tau tafi esea o nei ituaiga laau. Sa maitauina foi i lea taimi le totogo ifo o tamai laau sa mautinoa ai le agai lelei o lenei fuafuaga. I ata o loo i lalo o loo faalia ai lelei faagasolo o vailaau e 3 na faaaoga e taofiofi ai le ola tetele o puluvao ma le pulumamoe. Pusa 19: O le aofai na maua I maunu - Vaega 0 - 500 500 - 1000 1000 – 1500 AOFAI Vaiaso 1 945 Vaiaso 2 395 Vaiaso 3 Vaiaso 4 0 300 1,640 3: FEAGAIGA FAAVAOMALO 3.1 National Biosafety Framework Maea faatino le sueina o tusi ma tuuina atu le lipoti i le ofisa tutotonu o le Feagaiga 3.2 Biosafety Clearing House O le a faaauau polokalame faalauiloa i aoga i Savaii pe a taunuu mai le le 25% o vaega tupe totoe o lenei polokalame. 3.3 Bio-prospecting Research Application Faatino tulaga moomia e ave ai e Robert Fischer kopi o pili mo suesuega faaopopo i San Francisco. O Dr Fischer 30 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 ma ata o le iniseti o le pepe, faamatalaga ma ata o le pea, faamatalaga o suesuega o vai magalo, faamatalaga o asiasiga tau aoaoga, faamatalaga o auala savali le maua i Vaea, ma faamatalaga o le faasao i Vailima. O le tagata faigaluega ofo fua mai iapani o Nakamura Takuro na avea ma se tasi o le aufaigaluega ma ia o se tomai faapitoa i mea tau ola faanatura ma o le a galue i le fausiaina o auala mo mataaga i totonu o le faasao, faapea le fausiaina o faamatalaga mo le faaaogaina e le atunuu lautele. 7. Polokalame faale aoaoga mo laau seasea maua O lenei polokalame na faatino i le aso 19 – 26 o Iulai 2010 e Dr. Art Whistler mai le Iunivesite o Hawaii i laau ua lamatia. i le tatalaina o lenei polokalame, na faamamafa e le Pule Sili o le matagaluega le taua o le faia loa o galuega talafeagai mo le faasaoina o nei laau. Na aofia ai i lenei polokalame ni asiasiga i Upolu ma Savaii mo le sailia o nei laau, ma aoaoina ai le tomai o le aoina, tuufaatasiga ma le faamagoina o vaeab o laau. 3. Fesoasoani a Iapani mo le faasao o vaomatua E toa 5 le aumalaga o tomai faapitoa na Malaga mai mo le faatalanoaina o lea faamoemoe ia le aso 22 o Novema seia oo i le aso 8 o Tesema 2010. O le auga o lenei faigamalama o le faamautuina lea ma le malo o Samoa le polokalame mo lea fesoasoani ina ia o gatasi ma aiaiga a le malo o Iapani. Na auai foi la le vaega o siosiomaga ma le Vaega o Vaomatua I nei faatalanoaga. 8. Faatulagaina o le nofoaga faasao i Vailima Na toe faatulaga le nofoaga faasao i tausaga nei, e aofia ai fausia o togalaau, faamama, ma le fausia o auala sima i luma o le ofisa. O le tele o nei galuega na maea tapena mo le tatalaina o le nofoaga tutonu o faamatalaga ia November 2010. 9. Galuega a le kalapu a le Liona Lion’s Club Activity – Painting RLS Tomb Na asia e le kalapu a le liona le tuugamau o RLS i le aso 4 o Setema 2010, ma faatino ai galuega toe faamatagofie ma le valiina o le tuugamau, ma auai faatasi ai ma le tamaitai e 6 sa tauva i le Miss Samoa. 4. Vaatau o le gataifale a le malo o amerika 10. Asiasiga i le faasao i Vailima E 30 le auvaa o lenei vaatau (RUSH) na auai i se polokalame E tusa ma le 28,000 le aofai o tagata i le masina e asia faamafutaga i le togalaau i vailima i le aso 19 o Tesema le nofoaga faasao e tusa ma le 2007 suesuega sa fai. O 2010, o se vaega o le latou fuafuaga mo feiloaiga ma sui o mafuaaga e mafuli lava i savaliga i vaomatua faapea le atunuu latou te afea. I lea mafutaga na o latou totoina faamalositino. O lona lua o le asia lea o le tuugamau o RLS. ai ni laau Samoa e 400 I auvae mauga o le mauga o Vaea, O le faalautele o ia faamatalaga oloo taua I lalo ma faatino se faamama o le togalaau i Vailima. O se Pusa 20: taunafaiga lelei tele e le gata i le fesoasoani i le Julai Aukuso Setema Oketopa Novema Tesema Total in 6 months polokalame o le miliona laau, ae ua faapea foiLocal 1,012 1,391 1,411 1,501 1,516 1,419 8,250 Locals ona fesoasoani i le faamamaina o vao faalafua iTourist 207 345 407 422 512 418 2,311 Tourist Total 1,219 1,736 1,818 1,923 2,028 1,837 10,561 totonu o le togalaau faasao. 5. Polokalame o le Maomao O suesuega ma sailiiliga o le maomao na faatautaia le tamaitai o Repeka (PhD student) mai Niu Sila i le Fale-olefee i Magiagi; ma na fesoasoani i ai Fialelei Enoka ma Josef Pisi i galuega lautele o le polokalame e aofia ai le faatutuina o mailei ma mea pueata, faapea le faamautuina o nofoaga e faaono maua ai le maomao. O le iuga la e 2 faamoega na maua, e taitasi fua i le faamoega – tasi ua ai e isumu, tasi o loo lelei pea. E le gata i lea, e tasi le manulele na maua a o lumanai le Kirisimasi ma sa faapea na faailoga ma toe faasola ae mataitu lona fealuai masani. O loo faaauau pea nei suesuega mo le isi 2 tausaga. 6. Mea faitino o aoaoga ma le faalauiloa E tele ni mea faitino o lea faamoemoe na mafia ona faatino i le tausaga, ma sa faapea ona faalauiloa i le nofoaga tutotonu o faamatalaga i le togalaau i le mo le tatalaina o lea nofoaga ia Novema 2010 – e aofia ai faamatalaga Pusa 21: Asiaiga Vaega Date 15 September 2010 18 September 2010 15 October 2010 28 October 2010 17 November 2010 10 December 2010 Group No. Of People Area Visit RLSS Environment Club 14 RLS tomb Kooba (CCSP) from USA 27 VailimaReserve and RLS tomb Malua Theological College 6 RLS tomb The church of Jesus Christ 22 of the later day saint Vailima Reserve Samoa college netball girls 50 RLS tomb SPREP visit 20 RLS tomb TOTAL 139 11 Polokalame meaola/laau faalafua , GEF-PAS Sa faia se polokalame mo le 1 le aso i lalo o le faamalu o le SPREP e faamaonia ai polokalame atinae e 10 i lalo o lea taumafaiga ma falauiloa ai matafaioi ma feuiaiga a le UNEP. Na tapa ai le matagaluega ina ia tapena se fuafuaga mo fefaatauaiga ma le faamaopopoina o itu uma ae lei faamatuu mai vaega tupe fuafuaina. E le gata i lea, ae na faamaonia ai foi ma matafaioi a le Pule o le polokalame ma faataamilo mo le Pule Sili ma ofisa autu o fesootaiga a 31 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 le SPREP mo le silafia ma ni manatu faaalia ma fautuaga. Ma o le a faapea ona nfuafua e faasalalau le avanoa pe a talia matafaioi ma tiutwe o lea avanoa. Pusa 22: Aoina o le lapisi: Sone Konekarate Tau Aofai A Jaffa’s Sanitary Systems Ltd $825,000.00 B1 West End Company Ltd $269,100.00 B2 Alafua Transport Co. Ltd $313,591.20 C1 Bluebird Construction Co. Ltd $240,982.50 C2 Bluebird Construction Co. Ltd $269,455.00 D1 Bluebird Construction Co. Ltd $240,983.00 E1 Bluebird Construction Co. Ltd $240,982.50 E2 Bluebird Construction Co. Ltd $240,982.50 F1 Jaffa’s Sanitary Systems Ltd $277,483.90 F2 Jaffa’s Sanitary Systems Ltd $286,522.50 Manono-tai/Apolima-tai Ulata Ulumasui Levaa Sauaso $202,481.00 Savaii East SAM Co. Ltd $182,840.64 Savaii West Apia Lua Ltd $345,000.00 12. galuega toe faalelei mo faasao O galuega faaauau nei mo nofoaga faasao e 12 i le taulaga ma nofoaga tuaoi, e aofia ai le moaina o le vao, teuina o laau, totoina ma le faamama lautele aua lava le tausia lelei o nofoaga mo le faafiafiaina o tagata lautele. E 3 vaega ua vaevaeina ai lenei galuega – Taumeasina, Fuluasou, ma Vailima. E u ii faafitauli e pei o tulaga o masini moavao ma tulaga o le tau e aafia tele ai polokalame faasolo, na taumafai pea le soavaega ma nei vaega maoti e faatino polokalame o galuega i le vave ma taimi moomia ma faatulagaina. Pusa 23: Vaaia ma le faaleleia o Nogoaga o lafoai ai lapisi: Nofoaga Tafaigata Vaiaata Soavaega 5.4: Otaota lafoai Pulega lelei ma atianae o nofoaga o lafoai ai otaota mo le pulea lelei ma le vaaia o lapisi. Konekarate Tau aofai Bluebird Construction Co. Ltd $899,415.15 TM Transport Co. Ltd $255,000.00 E 2 isi nofoaga o loo faatali le faasalalauina pe a maea lona taimi faatulagaina. Aufaugaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 8 Togiaso 3: Faamaumauga ma faamatalaga. Ua talia e le Malo o Iapani e ala i le JICA le isi polokalame fesoasoani mo le vaaia ma le pulea lelei o le lafoai o otaota ma o loo faatali lona faamautuina. O lenei polokalame e i lalo o le fesoasoani mo atunuu o le Pasefika (J – PRISM) ma ua fuafua e faatu ai ma se fua e fuaina ai le mamafa o otaota e auina atu i nafoaga o lafoai ai lapisi. Ma na faatinoina suesuega auiliili o lenei faamoemoe e se aumalaga mai Iapani ia Aukuso 2010. Aofaiga o Galuega Faaatino: 1: Faiga faavae, Tulafono Faatonutonu, Taiala ma Tulafono mo le vaaia lelei o Otaota. • Tulafono o le Vaaia lelei o Otaota 2010. I le pasia ai o le tulafono o le Vaaia o Otaota, na faatino ai loa ni faatalanoaga e faalauiloa ai le tulafono ma ona aiaiga ma faasalaga, amata I le Vaiaso o le Siosiomaga 2010. Na talia lelei e I latou na auai le tulafono ma taumafaiga a le matagaluega aua le puipuia o le siosiomaga ma le soifua lelei o tagata, ma na faapea ona tapena ma faapolokalame ai nisi faatalanoaga ma faalauiloa m le atunuu lautele. Ina ia silafia uma le tulafono ma ona aiaiga. 4: Polokalame Faalauiloa ma aoaoga. E 4 ni asiasiga faaleaoaoga na asia le nofoaga i Tafaigata i lenei tausaga: 1. Robert Louis Stevenson College Year 13 Science students 2. Faculty of Nursing of the NUS 3. Faculty of Education of NUS 4. Faculty of Science of NUS • Taiala mo le vaaia lelei o otaota. Ua maea ona tapena lenei taiala ma o loo faasolo iloiloga ma faatalanoaga. O le auga o nei asiasiga o le silasila lea i metotia o loo faaaoga i le vaaia lelei o le lafoaia o lapisi; le tumama ma tulaaga o le saogalemu ma le mataalia. E tele ni finagalo lelei na faaalia i auala o loo vaaia ai le nofoaga, aemaise lava i le tulaga o le matua faaitia o le manogi ma le lago, ma le vaaia lelei o vai lafoai mai lapis ii le faaaogaina ai o vailaau talafeagai. 2: Konekarate mo le aoina o otaota - National Solid Waste Contract Services. • Faafouina o konekarate - Renewal of Solid Waste Contract Services. E 15 konekarate mo le taitolu tausaga sa faasalalauina ma toe Iloilo – 13 mo upolu, Savaii, Manono ma Apolima; 2 mo le faaleleia o nofoaga e lafoai ai otaota I Tafaigata ma Vaiaata. O lenei galuega o loo mulimulitai I tuutuuga ma faiga faavae a le Komiti o Tauofoga. O le komiti na iloiloina talosaga e aofia ai sui o le matagaluega, sui o le Ofisa o le Loia Sili, ma sui o le Matagaluega o Tupe. O le iuga o nei tauofoga o loo taua I lalo – Na faatino foi ni polokalame faaleaoaoga i aoga tulagalua a Satitoa ma Saleapaga, aemaise lava i le faalauiloaina o le metotia o le 3Rs (Reduse, Reuse and Recycle). Ma na maua ai avanoa o fanau aoga e fausia ai ni meafaigaluega mai le toe faaaogaina o lapisi toe-faaaoga. 5: Feagaiga faavaomalo.Vailaau oona I le taimi nei e le o iai se feagaiga maoti mo lapisi vagana ai le faa-aofia i lalo o isi feagaiga talafeagai ma tagatutusa e pei o le Basel Convention lea e galulue soosootauau ai le soavaega o le lapisi ma soavaega le soavaega o vailaau oona ma otaota matautia ona aafiaga. Ma o loo faapea lava ona fai.. 6: faatinoina o galuega i Tafaigata ma Vaiaata. O loo mataitu pea ma vaaia lelei le faatinoina o galuega i 32 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 nei nogoaga, e aofia ai le faatonuina o taavale o loo lauina atu ai lapisi, i vaega ua maea ona fuafua mo ituaiga laisi esese, talu ai o le faavasegaina o lapisi faatoa faia i totonu o nei nofoaga, e faaaoga ai faailoilo i lanu mo otaota lanumeamata, lapisi lapopoa, ma lapisi lautele (green, bulky, and general). O isi galuega e aofia ai le suaina o lapisi e faaputu ma faamafola, le tanuina i palapala i le tailua vaiaso, siakiina ma le faaopopo o paipa o loo faasau a ii fafo kasa mai lapisi, ma siaki le vevela o sau i fafo o nei faamama/paipa ina mautinoa o loo galueia lelei lenei metotia o le vaaia lelei o lapisi. O faasea o loo faamauina ma asia. O le tele o nei faasea e ma ii le taulaga ma nofoaga taulalata i tulaga o le aoina o lapisi e konekarate, i le le tausia lelei o aso faatulagaina mo le aoina o lapisi. Ma e faapea loa ona asia ma faatonuina konekarate o loo aafia e faaleleia itu uma o le auaunaga i totonu o le 7 aso, poo le taofia o tupe maua. O isi faasea o lapisi soona lafoai solo i nofoaga tuufua, e pei o le auala sima i le va o Fagalii ma Vailele, lea sa faamama e le vaega nei. O le tele o nei faasea i le soona lafoai solo o lapisi o se faafitauli lava, ma o loo tapa ai le fesoasoani a pulenuu ma sui o le malo, faapea le atunuu lautele ina ia lipoti mai i latou o loo faia nei uiga le mafaufau ma le le alofa i le tumama, matagofie, ma le ola maloloina o tagata uma. O loo faapea foi ona faatutu faailoilo i nei nfoaga, ma ave faasalalauga i luga o ala faasalalau. O loo maitauina foi le tulaga lelei o iai le suavai mai lapisi, i le aafia ai o vai o i le manava o eleele. Na maua foi le fesoasoani mai le vaega o vaaia le suavai mo nei galuega, aemaise lava i suesuega faaauau mo le saogalemu mai aafiaga o suavai mai lapisi. Soavaega 5.5: Vailaau ma otaota e matautia aafiaga Vaaia lelei o vailaau ma lapisi e oogaoga aafiaga. Effective management of chemicals and hazardous waste Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 4 Togiaso. Aofaiga o Galuega Faatino: 1: Aotelega o Galuega • Fausiaina ma le pasiaina o le Tusi mo vailaau oona I totonu o le atunuu • Pasiaina ma le Faamaonia o le Tusi o agavaa moVailaau oona I totonu o le atunuuu Faafaigaluegaina o se Konesale Faapitoa mo le Poloketi o le SAICM/. • Pasiaina e le Palemene o le Tulafono faatatau i le Va’ava’aia ma Puleaina o Otaota i Samoa 2010 • Tapenaga faai’u o le Poloketi mo Otaota malo mai le JICA a malo o Iapani • Fausiaina o ni faatanoa mo le lafoia o Otaota suavaia ma vai mai faleletaua • Iloiloga i le maea o le polokeit o Otaota Malo mo le atu PasefikaFaapipiiina o mea faigaluega faapitoa mo le suesueina o le ea ma le vaavaaia o kasa oona mo le Poloketi a le POPs • Polokalame faalauiloa ma Aoaoga mo le Tulafono o otaota 2010 • Tatalaina o le nofoaga e lafoai ai ma toe fetuunai otaota suavaia i Tafaigata • Aoaoga mo le aufaoigaluega ma i latou e pamuina otaota suavaia mo le nofoaga faapitoa i • • • • • • Tafaigata Faatutuina o masini e fua ai ma mataitu vailaau oona (POPs) i le ea i Afiamalu ma Asau Endorsement of National Chemical Tracking System Plan by the Project Steering Committee In-country Workshop on the Technical Aspect of Chemicals Management National SAICM Implementation Plan for Chemicals Management Endorsement of MOU for the Global monitoring Project for POPs Human Brest Milk Survey for the POPs Global `Monitoring Project Atinaeina o polokalame o le Puleaina o vailaau ma otaota • Tulafono Ua pasiaina nei le tulafono e aiaia ai le aoina ma le lafoaia o otaota malo ma le faafoeina o galuega tau otaota uma i totonu o Samoa.( Tulafono 2010 ) • nofoaga faapitoa mo otaota suavaia. Ua maea nei le fausiaina o se nofoaga e lafoia ai otaota suavaia mai fale letaua sa faatinoina ma faatupeina e le Uni o Europa ma ua fuafuaina e tatala aloaia i le amataga o le tausaga 2011 mo le lafoia o ituaiga otaota. Ua maitauina le moomia pea o se ililoga i le tulaga o loo faaaogaina nei mo le totogiina o taavale faapitoa o loo lauina ia ituaiga otaota ma o loo fesoasoani mai Konesale mai le Poloketi o le ADB PPTA. 3. A’oa’oga ma Polokalame Faalauiloa • Polokalame faaleaoaoga faalauiloa O loo faapea ona auina atu polokalame faaleaoaoga I le mamalu o le atunuu o loo so’oso’otau’au ma le Vaega o loo vaavaaia Otaota Malo. E ta’I lua masina ma auina atu lea auaunaga i aoga faapea Nuu ma Afioga taitasi. Sa faia se semina I le mamalu lautele i mataupu tau I le puleaina o vailaau ma kasa oona e tauala mai I le Poloketi o le SAICM. Sa vaaia le auai mai o e o loo taulamua i le auina mai o ia vailaau oona I le atunuu, faapea le au faipisinisi e o loo faaaogaina ia vailaau, e pei o le Samoa Breweries Ltd, Yazaki EDS Samoa, British American Tobacco. • Aoga ma Aafiaga o Vailaau oona/Benefit and Danger of Chemicals O loo auina atu pea ni fautaga mai le Ofisa, e fesoasoni ai I le mamalu o le atunuu i le fa’aaogaina ma a’afiaga i nei vailaau oona O nisi o kamupani ma faalapotopotoga o loo tau sailia pea se fesoasoani a le ofisa i le lafoia o nei vailaau. Ma 33 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 aoga I aso uma, e pei o le faamamaina o vailaau I aiga, atoa ai ma potu faapitoa I totonu o aoga. O nisi aoga ma faalapotoppotoga ua taumafai se vaega e faatamaia ma tuu faataasia ai vailaau tuai. Ua fautuina foi e le aufaigaluega le tuu faatasi I se vaega saogalemu e iai ni ala ea mo le malu puipuia o ia vailaau oona ma le matautia. • Metotia – Faaigoa, Tuuina atu, Felauaiga, Teu maluina, Togafitiga ma le Faatamaia ma auala faigofie. I le faamautuina metotia saogalemu mo le puleaina o Vailaau oona, ua faia nei se sailiiliga e faamaea I le masina fou ma sei vaai ai le atinae o le Auala faigofie mo lvailaau oona I le totonu o le atunuu. O lea faiga o le mafai ia ona tulimatai vailaau oona ma vailaau matautia mo le faaulufale mai ma lona teumaluina, ma togafitiga a’o lei oo atu I le vaega mulimuli. I le avea ai o lea faiga e matua taua tele mo vailaau oona uma e faaulufale mai I le tatou atunuu. E tatau ona silafia le taunuuga ma le togafitiga poo le faatamaia pea lelei lona faamaumauina. o loo galulue so’oso’otau’au ma kamupani faatasi ma le ofisa nei, e mata’ituina nei vailaau oona mai le aafia ai o le siosiomagaO faalapotopotoga e pei o le Kamupani a le Vailima Pia ma le Vaega o Foma’i manu a le Matagaluega o Faatoaga ma Faiga Faiva, ua latou taumafaia se vaega e vaaia le saogalemu o le lafoaia o vailaau oona. Ma le faaaogaina o mea faigaluega mo vailaau matautia. • Chemicals minimization events ( Auala o le faaitiita o Vailaau Oona ) Ua iai nei polokalame o faasalalauga faalauiloa I luga o televise e faaitiitia, ma faasaina ona toe susunuina ni otaota oona, atoa ai le faaeteete le faaaogaina o ni vailaau mo le au fai faatoaga ia latou faatoaga. 4: Faatinoina o le polokalame ale SAICM mo vaillaau oona Ua fausiaina se faavaa e faatino ai lenei polkalame i totonu o le atunuu, e aafia ai taiala, ma polokalame o galuega. 5: feagaiga mo le mataituina o vailaau oona Faamautuina o avanoa e fesoasoani a ii le faamalosia o le agavaa e mataituina ai vailaau oonai auala eseese ma le iloiloina o vilaau. Iloiloina o suasuu o o tamaitai ma tulaga o le afaina o le ea o isi ia auala e mataitu ai le afaina ma tulaga o aafiaga o vailaau oona (POPs) 6. toe faaleleia o nofoaga ua maitauina le aafia i vaillaaau matauti O le a taumafai e toe faaleleia nofoaga oona ona o vailaau matautia. O loo faaauauina pea lenei poloketi faavaomalo mo le Puleaina o Vailaau Oona, ma le mata’ituina o le vateatea I vaega tau POPs. O nei galuega uma atoa ai ma le mata’ituina o nei vailaau oona I vaega vevela ma toe foia, atoa ia ma le umi o aafiaga o vailaau oona ma le POPs. Ae ua faapitoa lava le mata’ituina o vaega vevela matautia, o loo I le vaega o Faatoaga, I le Mtagaluega o Faleoloa o Faatoaga. Aemaise o vailaau oona tuai ua faaputu I le vaega o Vailaau Oona, e puipuia o nei mea faigaluega mai atunuu mamao I le feaveaia o vaega maualuga toe matautia. 10 Feagaiga faavaomalo • 2.5.1 Stockholm Convention ( Feagaiga faavaomalo Stockholm ) O loo faauau pea le faatapenaina o ripoti e tuuina atu I le ofisa faafailautusi o lea feagaiga faavaomalo e uiga I le tulaga o vailaau matautia (POPs). • 2.5.2 Rotterdam Convention ( Feagaiga faavaomalo Rotterdam ) O lea tasi lenei feagaiga faavaomalo e tali tutusa ma le feagaiga faavaomalo o le Stockholm. • 2.5.3 Basel Convention ( Feagaiga faavaomalo Basel ) E tutusa le fegaiga lea ma feagaiga o loo taua I luga. O lenei feagaiga e lipoti mo sui o loo saofaga e totogi agai I le feagaiag a le Basel. Ua maea faatapena ripoti e uiga I galuega faatino o lenei feagaiga. 3.0 STAFF ( Aufaigaluega Tumau ) I tuite fou ua faailoa mai e le Pulega o le Faatanoa mo otaota suavaia. Ua moomia ia se tagata ofisa ma ni tagata togi aso, mai lea aso I lea aso. 7: Polokalame a le JICA O le sini autu o lenei polokalanme o le unaia ma gfaaleleile o auala e puleaina ai o otaotai se tulaga faaauau, e aofia ai auala talafeagai, nofoaga mautu mo le faatinoina o ia galuega i 8: Samoanofoaga mo otaota suavaia i Tafaigata Na tatalaina lea nofoaga i le aso 18 o Ianuari 2011 ma na faatasi iai sui o le Malo ma Malo mai fafo. o se nofoaga muamua lea i Samoa ma le Pasefika. Na mafia ona ausia ona o fesoasoani mai galuega a le vaega o Suavai nfaatupeina e le Iuni a Europa. O lenei foi vaega e tuuina mai se ata faataitai e moomia mai e le Pulega o Tagata Faigaluega a le Malo. Ma ia maua se silafia o vaega tau vailaau oona. Luitau • O le toaitiiti o le numera o tagata faigaluega I lenei vaega • O le taua o le tomai faapitoa faasaienisi ma suesuega I le puleaina o vailaau 9. CHEMICALS LIFE-CYCLE MANAGEMENT ( Ola o Vailaau Oona-Pulea le Fesuiaina ) • Faamautuina, aoina, ma le iloiloina o faamatalaga Sa amata I le 6 masina ua tuanai le faameaina ona aoina faamaumauga o le Poloketi a le Komiti Faafoe 2010 I Vaiaau Oona I totonu o le atunuu. O faamaumauga taua sa faatino e fesootai ai ma le Puleaina o Vailaau Oona I Samoa. Ma faamautuina ai se Pulega o Vailaau I le aafia ai ma kamupani ua lagolagoina • Faamaoniaga o Vailaau Oona O polokalame faaauau o polokalame faalauiloa I aoga I le galulue faatasi ai ma le vaega o Pulega o Otaota, e aoao mai ai faamaoniga o vailaau oona ma le matautia I tamaiti Mo agai i le lumanai • Toe faaopoopo le aufaigaluega tumauofisa, e fesoasoani I le faia o aoaoga o le mamalu lautele o le atunuu, ma asiasia ma vaaia le faatanoa e lafoai ai otaota suavaia, ma ni tagata togi aso. • Toe faalautele le malamalama faasaienisi ma ia tele ni suesuega e auai atu ai ina fesoasoani ai I le faatinoina o galuega o lea vaega 5.1.2 O se faamaumauga mo Otaota oona I totonu o le atunuu E pei ona taua, o le fono mulimuli a Ofisa o Tagata Faigaluega a le Malo sa faamaonia ia se riporti mo Otaota oona I totonu o le atunuu ma le Pulega o vailaau I Samoa O lenei poloketi o loo taumafai e atinae ai se vaega e suesuea vailaau oona ma vaillaau matautia I le vaega o le Puleaina o Otaota I le atunuu. 34 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 6: Vaega o Vaomatua Atinae ma le vaaaia lelei o tamaoaiga o le vaomatua I le tulaga faaauau. Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago Soavaega 6.1: Pulega o Vaomatua Vaaia lelei o faatoaga a le Malo, nuu, vaomatua, faapea nofoaga faasao Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, Savaii, 1 Ofisa Sili Upolu Vailima 1 Ofisa Sinia, 3 Ofisa, 9 Togiaso Togitogiga 1 Ofisa Suinia, 4 Ofisa, 20 Togiaso Maota 1 Ofisa Sinia, 3 Ofisa, 12 Tofgiaso Asau 1 Ofisa Sinia, 6 Ofisa, 55 Togiaso Aotelega o Galuega Faatino: Vaomatua Faasaoina O le sini autu o lenei faamoemoe o le atinae gafataulimaina o vaomatua faasao e auga lea i le toe totoina o laufanua ua afaina i fanua Faasao e fa (4), o le totoina o taligalu ma le faasaoina o vaomatua i nuu ma afioaga. Galuega toto laau mo le toe faaleleia o laufanua i fanua Faasao E tusa ma le 83.1 heta le tele o le laufanua na toe totoina mai le 100 heta o le matati’a o le tausaga, poo le 83 pasene na mafai ona ausia. O le utiuti o taavale mo le faatinoina o galuega o se tasi lea o mafuaaga ua faaititia ai galuega na ausia. Tausiaina o laau e ala i le faamama ma le salalo E 1,449 heta le matatia o le aofaiga o laufanua faamama o lenei tausaga faaletupe, ma na mafai ona ausia le 1,998 heta faamama i le mae’a o le tausaga faaletupe, po’o le 138 pasene ua ausia faatusa i le matatia fuafuaina. Toe suiina o laau ua pepē (mamate) O le matatia fuafuaina mo le tausaga e 137.7 heta, ae ina ua faamaeaina le tausaga e tusa ma le 226.7 heta na ausia poo le 164 pasene ma ua maualuga atu nai lo le tusaga na fuafuaina. Totoina o Taligalu O le polokalama o le Pasefika i le tali atu i Fesuiaiga o le Tau o loo gafa ma le Vaega o Pulega o Eleele. O lenei polokalama o loo soosoo tauau ai ma le vaega o Pulega o Eleele o loo faatinoina le fausiaina o taligalu, i le totoina o taligalu i laau e ola tu lata i le sami ina ua maea ona fausia taligalu. E tusa ma le 17 le aofaiga o taligalu ua maea ona totoina i laau, E 6 i Matu o Upolu, 11 i Saute o Upolu ma le 3 i Savaii. Atina’eina o Vaomatua: Atina’e laau toto i Nu’u ma Afioaga E 240 le aofaiga o faifaatoaga e tatau ona faatino laau toto i le tausaga, ae peitai e 159 faifaatoaga na mafai ona faatino latou poloka toto laau, e tusa lea ma le 66 pasene lona pasene ausiaina. Asiasiga mo le faatumauina o le lelei E 400 le aofai o faifaatoaga na fuafuaina e asia pe o loo faatumauina pea le tausia lelei o poloka laau, ae ua na o le 529 le aofai na mafai ona faia i ai asiasiga. Tusa lea ma le 114 pasene ua ausia. Faamiliga o laau fou E 100,000 le aofaiga o laau e tatau ona faamili i le tausaga, tusa lea ma le 50,000 mo le atinaeina o laau toto i nuu ma afioaga, ae 50,000 mo le toe totoina o laufanua ua afaina i totonu o Malae Faasao. Peitai ane e 165,099 laau na faamili, e tusa lea ma le 165 pasene ua ausia. Laau faamatu’u atu mo galuega fai E 83,493 le laau na faamatuu atu mo galuega faatino mai i nofoaga e 4 o le vaega o Vaomatua mo galuega i le totoina o laufanua ua afaina ma polokalame o atinae o laau toto i afioaga. Soavaega 6.2: Fuafuaga ma Faiga Faavae Fausia ma atinae faiga faavae mo le atinaeina o vaomatua ma fuafua polokalame o galuega Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 2 Togiaso Aotelega o Galuega Faatino O le Vaega o Fuafuaga ma Faiga Faavae Tau Vaomatua sa faapea ona galulue agai i galuega ua maea ona fuafuaina ma pasiaina i lalo o le taiaala o galuega 2010/2011. E aofia ai; Faiga Faavae ma Tulafono mo le gafataulimaina o le tamaoaiga tau vaomatua O le Tulafono o Pulega o Galuega Tau Vaomatua 1967 sa faapea ona toe iloilo ma faia ni suiga fou ma pasia ai loa i luma o le Palemene le Tulafono fou o Pulega o Galuega Tau Vaomatua 2011. O lenei tulafono fou ua amata nei ona faalauiloa ma faamamaluina, aemaise lava i le tulaga o laisene ma pemita e taina ai laau o le vaomatua mo atina’e faapisinisi, peitai o loo moomia le fausiaina o tulafono faatonutonu mai lea tulafono fou. Ua talafeuga ona toe iloiloina le Faiga faavae o “Vaaia Gafataulimaina lelei o le Vaomatua 2007” e pei ona pasiaina i le tausaga 2007, faapea ai ma le toe fausiaina o se Tulafono Faatonutonu e suia ai le tulafono faatonutonu tuai o le tausaga 1969, aua ua le o toe talafeuga ma suiga o i ai lenei vaitaimi. O loo i ai le faamoemoe e faatinoina i lalo o le Poloketi a le VANUMA (ICCRIFS) le faafaigaluegaina o se konesale e na te tuufaatasia le lipoti o lea faamoemoe e pei ona faataatia i lalo o galuega faatino a lea poloketi. Fuafuaga o le vaaia lelei o Nofoaga Faasao ma Nofoaga Faasao o Nuu ma Afioaga Fuafuaga o le vaaia lelei o le nofoaga faasao O le Pupu-Pue sa faapea ona pasiaina ma faalauiloaina i le vaitaimi o le faamanatuina o le Aso o Vai Tuloto i le Aso 2 o Fepuari 2011. O nei fuafuaga faataatitia o loo faapea ona faatinoina e le aufaigaluega o loo galulue i totonu o lea nofoaga faasao i le itu i Saute o le motu o Upolu. Ua amata nei ona tuufaatasia Fuafuaga o le vaaia lelei o galuega i Vaituloto i Lanotoo i lalo o le poloketi a le 35 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 faifaatoaga o laau failaupapa i Upolu mo le masina o Iulai 2011, i lalo o le polokalame o le Tasi Miliona Laau Toto ma o loo ua maea faatinoina le lipoti o ia asiasiga VANUMA. O loo maitauina pea le toatele o tagata maimoa mai fafo o loo asia lenei Vaituloto, tasi lea o mafuaaga ua faamausaliina ai pea le faatauaina o le faaleleia o auala savali ma isi tulaga faatatau aua le saogalemu o tagata o loo faaaogaina lenei fanua faasao. Galulue Soosootauau ma faalapotopotoga faavaomalo, i totonu lava o Samoa O loo faaauau pea le faatinoina o fonotaga masani ma faalapotopotoga tumaoti i totonu o Samoa i le faatalanoaina o mataupu tau vaomatua ma mataupu i polokalame faaletausaga a poloketi taitasi. Ma sa faapea foi ona faatinoina nisi o fonotaga mo komiti o le Polokalame o le Tasi Miliona Laau Toto ma faaauau ai le sootaga ma paaga masani e pei o le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, Sosaiete o le Matuaileo’o Siosiomaga, le Faalapotopotoga a le Esetete Tausi o Samoa, faapea ai ma le aoina mai o faamatalaga i le aofai o laau sa totoina i totonu o a latou polokalame fai. Polokalame faalauiloa o le Tasi le Miliona Laau Toto E 782,901,000 le aofai o tamai laau sa faapea ona tufaina atu i tua i totonu o lenei tausaga faaletupe, i polokalame o atinae tau vaomatua mo le totoina i togalaau failaupapa, toto i le tuaoi, faapea ma taligalu, faapea ai ma le lagolagosua a isi o Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva i le latou polokalame Fesoasoani mo le au fai faatoaga (Stimulus package), le Faalapotopotoga o Esetete Tausi o Samoa i ona atinae fai i Mulifanua, faapea ai ma polokalame toto laau a le Sosaiete o le Matua I le o’o Siosiomaga. O nisi o laau toto sa faapea ona tufatufaina atu i lalo o le tauvaga totoga laau a le vaega o vaomatua. Faamatalaga ma Faamaumauga tau Vaomatua o Samoa. Ua faaleaogaina nei faamatalaga ma faamaumauga tau i Vaomatua o Samoa sa faapea ona sailiilia i le tausaga 2003, ma e manaomia le toe sailiilia ma toe iloiloina, peitai o loo faaaogaina pea nei faamatalaga ma faamaumauga mo le fanau aoga i a latou suesuega faapea ai ma galuega fai a le Matagaluega faapea le ofisa o Vaomatua. Ua amata nei ona tuuina i totonu o faafanua o Upolu ma Savaii faamaumauga maua mai i asiasiga a le ofisa mo le polokame o le Tasi Miliona o Laau Toto. Ua amata foi ona tuufatasia le lipoti o le polokame o le Tasi Miliona Laau Toto, ma ua fuafuaina e faalauiloa i le vaiaso o le Siosiomaga ua fuafuaina mo le masina o Oketopa, 2011. Asiasiga o galuega faatino totonu o atinae tau Vaomatua. E faatinoina nei asiasiga i totonu o le 3 masina o galuega faatino i totonu o le 4 vaega (Vaega i Saute o Upolu, Vaega i Matu o Upolu, Vaega i Sasae o Savaii ma le vaega o Sisifo i Savaii) ma o lo o faaauau pea ia galuega, peitai ona o le utiuti ma le lava o taavale ma le toaititi o le aufaigaluega tumaoti o le ala lea ua faigata ma tuai ai le faatinoina o nei galuega. Peitai sa faapea lava ona faatinoina asiasiga i Pusa 24: : Aofaiga o laau laiti na tufatufaina atu i tua e le Matagaluega ma ana paaga mo le Polokalame o le Tasi Miliona Laau Toto mo le Tausaga Faale-tupe 2010/2011. MASINA MNRE MAF METI STEC VAOMATUA WRD DEC Matu Saute Sasae Sisifo Laau Toto Fualau aina Upolu Upolu Savaii Savaii taumafa mata Nov 09 0 0 1200 0 213 0 0 0 0 0 Dec 09 113 0 800 2800 0 200 0 0 0 0 Jan 10 300 0 1300 0 96 0 0 0 0 0 Feb 10 54 04600 2060 3012 1121 127 0 0 0 0 Mar 10 0 0 700 2276 1002 691 0 0 0 0 Apr 10 1110 200 1020 2325 150 0 0 0 0 0 May 10 920 2775 810 2918 1837 500 0 0 0 0 Jun 10 1156 0 1000 2000 3600 150 0 0 0 0 Jul 10 1680 2850 536 2833 482 1456 265200 0 0 0 Aug 10 2695 100 345 1038 539 80 0 0 0 0 Sep 10 656 3000 1730 1719 905 67 29877 0 0 0 Oct 10 200 930 1850 2568 0 408 10300 0 0 0 Nov 10 3074 3030 7041 1331 2110 0 4074 0 0 0 Dec 10 3364 257 2880 827 861 0 19143 17118 1154 0 Jan 11 1165 590 740 789 345 0 1548 0 0 0 Feb 11 2354 2950 380 5920 754 62 121135 361 0 2100 Mar 11 1922 580 484 430 370 0 31559 0 204 5000 Apr 11 2102 400 2080 2910 760 0 131953 0 0 0 May 11 2160 1480 1731 370 1393 0 9393 0 0 0 Jun 11 1580 4700 1140 140 1178 0 0 0 0 0 Jul 11 880 1470 0 600 150 498 2789 0 0 0 Aug 11 1880 660 812 3317 1895 874 155973 372 0 0 Sep 11 2540 2000 1118 3318 0 0 164381 585 0 0 Oct 11 1157 2280 1138 2900 0 810 177824 773 0 0 Nov 11 0 212 2923 2001 0 120 0 0 0 0 Dec 11 76 2126 525 1045 1800 0 0 0 0 0 Jan 12 874 906 630 1060 50 0 0 0 0 0 Feb 12 1120 2500 2000 1520 564 0 0 0 0 0 Mar 12 987 250 1260 3420 1087 0 0 0 0 0 Aofaiga 36,117 40,846 40,233 55,387 23262 6543 1,125,149 19209 1358 7100 Aofaiga atoa 36 WIBDI 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 274382 0 0 0 0 0 0 0 274382 1,629,586 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 E pei ona faailoa atu i totonu o le siata 1, e 1,629,586 le aofai o laau laiti sa faapea ona tufatufaina atu i tua i le faaiuga o le masina o Mati, 2012. O lenei aofai ua maitauina ai le tulaga lelei o le faagasologa o lenei polokame e tusa ai ma naunautaiga a le Vaega o Vaomatua, aemaise o le Matagaluega i ana galuega faasao ma le toe faaleleia o Vaomatua o Samoa. Sa faapea ona tuufaatasia e se soa komiti se lipoti e taua o le “Taiala o Galuega Faatino ma Fuafuaga Fai” a le polokalame o le Tasi le Miliona Laau Toto ia Me, 2010 ma sa faapea ona faalauiloaina ia Me 2011 i le Aso Faalauiloaina o Oloa o le Natura. • Faaauau sailiiliga mo le faamautuina o laau ma o latou aoga, e ese mai ai I laau failaupapa; • Faamautu auala e ona maua ai aoga faasili o punaoa o le vaomatua (value added); • Faamautu meaola faalafua I vaomatua ma faasalalau; • Faatino metotia faa falelaau e siitia ai numera o laau mo agro-forestry, mo eletise mai laau (bio- fuel), ma isi atinae o vaomatua ua faamautuina mai; Polokalame Faalauiloa ma Polokalame Faaleaoaoga O polokalame faalauiloa o nisi ia o galuega sa faatinoina e le Vaega o Fuafuaga ma Faiga Faavae, auā le faalauiloaina o le taua o le faasaoina o le Vaomatua. O le isi o faalauiloa o le faalauiloaina o le Tualafono fou o Pulega o Galuega tau Vaomatua 2011 e ala atu i nusipepa ma tusitusiga faalauiloa a le Matagaluega faapea ai ma polokalame faalauiloa i luga o le televise. O nisi o galuega o loo fuafua e aofia ai – O le faasalalauina o faamatalaga tau i le faaleagaina o le vaomatua, faamatalaga i fanua faasao e aofia ai le fanua faasao O le Pupu-pu’e ma le fanua faasao i le Vaituloto i Lanotoo, o nisi ia o faamatalaga taua o loo moomia ma talosagaina e tamaiti aoga mai aoga maualuluga i totonu o Samoa, le Iunivesite Aoao o Samoa faapea ai ma le Iunivesite o le Pasefika i Alafua, i totonu o lenei tausaga faaletupe 2011/2012. E toa sefuluiva (19) le aofai o tamaiti aoga sa faamauina le manaomia o ni faamatalaga ma ni faamaumauga i tulaga tau le faaleagaina o le vaomatua o Samoa, toalua (2) sa talosagaina ni faamatalaga e faatatau i le polokalame o le totoina faatasi o laau failaupapa ma faatoaga i totonu o Samoa (Agro-Forestry), ae toatasi (1) le tamaititi sa talosaga mai mo se faamalamalamaga o le faafanua o le Vaomatua o Samoa, ma le isi toalua (2) tamaiti aoga sa fesiligia le taua o le fanua faasao i Togitogiga, O le Pupu-pu’e. Soavaega 6.3: Suesuega ma le faaaogaina o Vaomatua Faatino suesuega tau vaomatua ina ia mafia ona faaaoga tatau ma faaleleia punaoa o le vaomatua. Faamautu faamaumauga ma tuuina atu faamatalaga mo atinae faaauau ma faaiuga talafeagai o punaoa o vaomatua • Suesuega I eseesega o totonu o ogalaau, o fausaga, malosi, ma aoga; • Faamautinoa o aoga faaopopo o laupapa ma isi punaoa o le vaomatua e ese mai ai I laau / laupapa, atoa ai ma le faaono maketiina; • Sailiiliga faaauau I faamai ma meaola faalafua e faaono aafia ai vaomatua ma ona punaoa. Le fanau aoga o loo matamata i faalauiloa a le vaega o le Vaomatua i le open day a le NUS. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa, 5 Togiaso Aofaiga o Galuega Faatino: O le aotelega o galuega e aofia ai – • Amata fuafua iloiloga o Taiala mo le faasao, pulea lelei, ma le faaaogaina I auala talafeagai gafataulima o punaoa o vaomatua. O lenei galuega e tele itu e aafia ai ma o loo mataitu lelei e le Vaega auala ma metotia talafeagai e ave iai le faataua; • Tapena taiala mo le faatinoina o ni suesuega ma sailiiliga fou I punaoa o vaomatua; • Faalauiloa tomai ma auala fou I le faatinoina o faamiliga ma galuega I fale laau; Anae Aokuso Leavasa o le vaega a Vaomatua. 37 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 • GALUEGA FAATINO 7: Vaega o Vaai Tau Tuuina atu o faamatalaga o galuega tau vaai tau ma galuega faasaienisi e lagolago ai le puleaina faaauau o punaoa faanatura ma le siosiomaga, faapea le saogalemu ma le faia o faaiuga talafeagai. vaiaso mo Observers, ma le 1.5 itula i le vaiaso mo le au vavalo o le tau; Tapena ma tuuina atu lipoti o aoaoga i fafo e 3. Soavaega 7.2: Tala o le tau i masina ma tausaga, ma le vaaia o le Ozone Tuuina atu faamatalaga ma faamaumauga o tala o le tau mo le saogalemu, faamautuina o faaiuga lelei o atinae, faapea le ola manuia o le atunuu. Faafoe le polokalame o le ozone Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago O le 7 lenei o tausaga talu ona avea lenei vaega ma vaega o le matagaluega. Ae o le 109 lenei o tausaga talu lona faavaeina, ma aveai ai o se vaega aupito I matua I totonu o le atunuu I mea tau tau faamaumauga o tala o le tau ma suesuega faasaienisi. Ma avea ai ma sao taua I le atinaeina o Samoa, itulagi, faapea le lalolagi. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa Sinia Ozone, 2 Ofisa, 2 Togiaso Aotelega o Galuega Faatino • Faaauau galuega e lagolago ai i isi galuega atinae – eletise, faatoaga, pulega o le suavai, tagata tafafao maimoa, faapea le atunuu lautele; • Tuuina atu fesoasoani tau faamatalaga e 40 i e na faatoai mai, ma le 80 fanau aoga mo a latou IAs; • Aoina ma faamautu faamaumauga mai masini e 40 mo ia galuega i totonu o le atunuu; • Tuuina atu lipoti o tulaga o iai le tau taimasina e 12; 2 taamilosaga mo le tufaina o alauni mo masini e 40 i Upolu ma Savaii; • Tapena ma faamautu Malaga asiasi e 20 mai aoga – e silasila ma faamasani i galuega a le Vaega o le Vaaitau; • Tuuina le lagolago i le polokalame a le AusAID PICPP & PCCSP mo le faaleleia o le tapenaina ma le faataatiaina o tala o le tau; • Faamautu fonotaga a le komiti o le Ozone, ma faatino polokalame faaaoaoga; • Lagolago i le polokalame a le SLM a le Vaega o Eleele – e tusa lea o galuega mo le masina atoa; • Auai i aoaoga e 6 i atunuu i fafo ma tapena ma tuuina atu lipoti. I le galulue ai I le tali atu ma le taumafai e foia aafiaga o suiga o le tau, ua fesoasoani mai le Malo o Iapani I le faaleleia o masini ma auala e fausia ai tala o le tau ma le tuuina atu o lapataiga I lana polokalame atinae e tusa ma TS$21 miliona. E faapea foi ona fesoasoani mai isi paaga e pei o le malo o Ausetalia e ala mai I lana faalapotopotoga tau vaaitau (Australian Bureau of Meteorology to Climate Services), o le International Climate Change Initiative (ICCAI), o le Pacific Climate Change Science program (PCCSP) ma le Pacific Adaptation Strategy Assistance Program (PASAP), o le polokalame e mataituina o le siisii o le tai ma le tulaga o le tau a le SOPAC, fesoasoani a le SPREP, ma le fesoasoani a le Korean Institute of Geology and Mines (KIGAM) a Korea. I le vaai lautele, o loo faapea ona fesoasoani tele mai le feagaiga o le UNFCCC e auala mai I le GEF, ma le faalapotopotoga o vaaitau a le lalolagi (WMO) I le atinaeina o tomai ma agavaa. O isi e aofia ai le NOAA, vaaitau a Fiti, vaai tau a Amerika Samoa, faapea le nofoaga o lapataiga o tsunami o le Pasefika (PTWC). Soavaega 7.3: Mafuie/Maneta, suesueina o papamaa ma oneone (Geoscience) ma le faleinisinia Tuuina atu faamatalaga o faamaumauga o le suesueina o papa maa, mataituina o mafuie ma le talave o le maneta o le lalolagi mo le saogalemu ma faaiuga talafeagai mo atinae. Viliina o le eleele mo suesuega ma le faleinisinia. Soavaega 7.1: Tala o le tau mo aso taitasi (Weather Services) Tuuina atu faamatalaga ma Tala o le tau mo le saogalemu ma le faamautuina lelei o faaiuga paaga, le atunuu, faapea le gataifale ma feoaiga i le ea. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 5 Ofisa Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa, 3 Ofisa lagolago, 4 Togiaso Aofaiga o Galuega Faatino • Tuuina atu tala o le tau mo aso taitasi e 666 i gagana Samoa ma le faa-Peretania i le atunuu faapea tulaga tau feoaiga i le gataifale ma le ea; • Faatino lipoti e 19691 o lipoti METAR e 20440 na fuafua; Apia – 8585 (2 %), Faleolo – 8332 (5 %) and Maota- 2774 (6%); • Faatino galuega mataitu e 6588 (synoptic) i Apia, Faleolo and Maota; • Tuuina atu lapataiga e 16 mo vaa laity, ma le 5 Puletini o lapataiga o tulaga o le tau i le vaitaimi o afa ma matagi malolosi o le tausaga; • Faatino faatalanoaga faapitoa e 40 (forecast discussions) i totonu o le tausaga; • 1 polokalame faaaoaoga ma le au-faasalalau ma le DMO a o lumanai le vaitau o afa ma matagi malolosi; • Faatino polokalame faaaoaoga e tai 2 itula i le Aofaiga o Galuega Faatino. • 3 galuega o suesuega o le eleele – SMEC i le faatanoa i Afulilo, 2 galuega mo le Vaega o Punaoa o le suavai • 2 galuega tetele o tino o taavale a le matagaluega, MNRE 13/NREM 15; • 25 isi galuega o siakiina o taavale a le matagaluega; • 1 lipoti o aoaoga na tapena ma tuuina atu; • Maea faatino le vaega 2 o le polokalame a le KIGAM – suesuega o le gataifale o Upolu; 3 aufaigaluega auai i polokalame faaaoaoga i lalo o le polokalame i Korea. • Vaaia lelei ma faatino le polokalame o le ICCRAHS. 38 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Soavaega 7.4: Geophysical Services Tuuina atu faamatalaga o faamaumauga o mafuie ma faalavelave e ono tutupu mai ai, mo le saogalemu ma faaiuga talafeagai. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa, 3 Ofisa lagolago, 4 Togiaso Aofaiga o Galuega Faatino: • 18 aso o le siakiina ma galuega toe faalelei o auala o faaaoga ai masini faaonaponei (AFI) – o le IRIS ma le GCI o le AFI; • 52 galuega mataitu o le maneta na faatino (geomagnetic) – 52 values declination/52 values for inclination; • Tapena ma faamautu Malaga asiasi e 2 mai le faalapotopotoga a le SOPAC mo le polokalame o suiga o le tau i le mataituina o le siisii o le suasami, ma le galuega faalelei o masini e mataitu ai le sua o le tai i le taulaga; • Tapena ma tuuina atu lipoti e 2 o polokalame faaaoaoga; • 50 itula o tapenaga o le polokalame mo mafuie i lalo o le fesoasoani a le malo o Saina – mo le tuuina atu i le CDC GALUEGA FAATINO 8: Fuafuaga ma le Pulega o Nofoaga i le Taulaga Faatino fuafuaga ma tuuina atu faamatalaga e lagolagoina ai le fuafuaina lelei ma le atinaeina o punaoa faanatura ma le siosiomaga, e tusa ai ma le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga 2004 Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago Soavaega 8.1: Atinae Gafataulimaina Faatinoina o Maliega Tau Atinae ina ia ogatasi ma le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga 2004. E aofia ai le lesitalaina ma le suesueina o Talosaga mo Maliega Tau Atinae e ala i le iloiloina o le tele, mafuaaga ma aafiaga faalesiosiomaga o Atinae o loo fuafuaina. Tuuina atu o fautuaga talafeagai ma mau faatuatuaina i le Komiti Faatonu mo le faia o faaiuga o Talosaga mo Maliega Tau Atinae. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 4 Ofisa Aotelega o Galuega Faatino: Sa resitalaina, asiaina, suesueina ma faia faaiuga o Talosaga mo Maliega Tau Atinae. Na tuuina atu foi i le Komiti Faatonu mo le faia o se faaiuga i Talosaga mo Maliega Tau Atinae e ono i ai ona aafiaga ogaoga faalesiosiomaga. Soavaega 7.5: Faalavelave Faafuasei 719 talosaga mo atinae na lesitalaina ma iloiloina Tuuina atu o faamatalaga i le pulea lelei o le tali atu i faalavelave • • 667 (92.8%) Talosaga mo Maliega Tau Atinae sa mo le saogalemu ma le faia o faaiuga talafeagai. taliaina ma iloiloina e le Ofisa • 33 (4.6%) Talosaga mo Maliega Tau Atinae sa Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa taliaina e le Komiti Faatonu ma le Minisita • 19 (2.6%) Talosaga mo Maliega Tau Atinae na Aofaiga o Galuega Faatino: teena e le Ofisa ona o le le maufaatuatuaina o • Toe Iloilo faafanua mo nofoaga sulufai i taimi faamatalaga ma faamaoniga na tuuina mai o faalavelave ma tuuina atu i le Komiti Faufautua • 271 (37.7%) nofoaga mo atinae na asiaina ma o Faalavelave mo le faamaoniaina; suesueina mo ni aafiaga faalesiosiomaga ma le va • 2 lipoti o le tali atu i lologa ua maea tapena – fealoa’i (Ianuari – Fepuari 2011); 171 Talosaga sa tuuina atu i pulega ma • Polokalame o aoaoga faa- vaega (soifua • matagaluega talafeagai mo ni fautuaga. 33 maloloina, ma le fuimu), ma faatalanoaga Talosaga mo Maliega Tau Atinae na ma nuu – e tusa lea ma le 4 vaiaso faigaluega; faasalalauina i le Nusipepa o le Savali • Faatalanoaga e Iloilo ai tomai ma silafia o • 12 ripoti faalemasina o Galuega Mataitu mo le Tsunami– AusAID/SOPAC; tausisia o Aiaiga faaletulafono, 1 le ripoti • 5 lipoti faaaoaoga ua tapena; faaletausaga (Galuega Mataitu mo le tausisia o • Tapena ma faamautu fonotaga e 3 a le Komiti Aiaiga faaletulafono) Faufautua o Faalavelave Faafuasei. • 93 Faaaliga Taofi na tuuina atu i atinae sa faatinoina e aunoa ma se Maliega Tau Atinae Soavaega 7.6: Fesuiga o le Tau 82 Poloaiga Taofi na tuuina atu i atinae sa Tuuina atu faamatalaga i fesuiaiga o le tau mo le saogalemu ma • faatinoina e aunoa ma se Maliega Tau Atinae le faamautuina o faaiuga talafeagai mo le atinaeina o le atunuu • Galuega Mataitu mo le tausisia o Aiaiga Faaletulafono Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili o le Polokalame, • 97 (13.5%) Maliega Tau Atinae sa mataituina 1 Ofisa Lagolago • 76 (10.6%) Maliega Tau Atinae sa manaomia le faaauau o le mataituina Aofaiga o Galuega Faatino: 2 Faaaliga Taofi, 9 Tusi e Fautuaina ai le le • Faamautu talosaga mo vaegatupe mai le GEF • Usitaia o Aiaiga na tuuina atu i le Maliega Tau auala atu i le UNDP mo polokalame Atinae ina ia mautinoa le usitaia o Aiaiga atinae o le Integrated Climate Change Faale-Tulafono Adaptation Project for Samoa(ICCAS); 10 Poloaiga Taofi na tuuina atu ina ia mautinoa le • Auai i fonotaga faa-va-o-malo i fesuiaga o le tau • usitaia o Aiaiga Faale-Tulafono ma isi polokalame talafeagai, aemaise le COP 16 12 lipoti faalemasina o Galuega Mataitu mo le lea sa faia i Cancun Mexico; tapena ma • tausisia o Aiaiga faaletulafono saunia lipoti; • 2 na tuuina atu mo le faamalosia ma le uia o ala Faaletulafono e le Loia (i.e. (1) Peter Meredith Co. 39 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Ltd. vs Toleafoa Faafisi, TNN Co. Ltd. and PUMA; and (2) Catholic Church vs Attorney General) Ripoti e faatatau i le suesueina ma le Iloiloina o aafiaga faalesiosiomaga • 22 lipoti o Uluai Iloiloga o aafiaga o le siosiomaga (PEAR) na lesitalaina ma iloiloina (21 PEAR mo le Komiti Faatonu ma le 1 PEAR mo le Ofisa) • 2 lipoti o Iloiloga o Aafiaga o le Siosiomaga (EIA) na lesitalaina • 6 lipoti mo le Pulea o Aafiaga o le Siosioga (EMP) na lesitalaina • 34 (4.7%) tuuina atu i isi Matagaluega ma Faalapotopotoga mo se fautuaga. • 33 lipoti o suesuega na faamauina - review reports published (21 PEAR mo le Board, 6 EIA ma le 6 EMP) Soavaega 8.2: Fuafuaga Alualu Mamao Faamalosia ma uunaia le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega o Taulaga, aemaise o le faaleleia o auaunaga a le Ofisa. Tapena alafua ma fuafuaga e faaleleia ai le faatinoina o galuega a vaega taitasi o le ofisa - faailoa tulaga moomia mo le faatinoina o galuega, fausiaina ma iloiloina o taiala, auala e faatino ai galuega, faiga faavae, tulafono faatonutonu ma pepa o faamatalaga. Nafa ma galuega faafailautusi i le Komiti Faatonu a le Ofisa o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga. Tapena ma Faatino polokalame faaleaoaoga ma faalauiloa i mataupu tau fuafuaga ma le siosiomaga. Manogi mai Suavai Lafoa’i o loo faaauau Toe Iloiloina ole Tulafono o Fuafuaga ma Pulega i Taulaga (2004) • O loo faagasolo pea fuafuaga mo le toe iloiloina o le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega i Taulaga (2004) Aoaoga lautele ma Polokalame Faalauiloa • 3 nusipepa faalekuata a le ofisa • Laupapa Faalauiloa i le vaiaso o le Siosiomaga • 4 Aoaoga mo le aufaigaluega ma aoaoga faasemina • 7 malaga i atunuu i fafo mo aoaoga ma fonotaga faalevaomalo • 2 faasalalauga faalauiloa i le leitio na tapenaina ma faasalalau • 26 faatalanoaga i leitio • 1 Faalauiloa i le Televise Auaunaga Lautele • Tulafono mo le Tausisia ma le Faamalosia o Galuega Mataitu – faaauau • Taiala mo Aiaiga o Maliega Tau Atinae – faaauau • Taiala mo le Fuaina o Leo ua faataunuuina • Taiala mo Galuega Faatino a le Ofisa 2011 (PUMA Induction Manual) ua mae’a saunia • 15 ripoti faale vaiaso • Faaleleia faamaumauga faakomepiuta o Peleni mo le vaaia o Aseta tulata i le sami • Peleni mo Paaga faalegaluega ua mae’a ona saunia • Faamaumauina o Talosaga mo Maliega Tau Atinae ma Faasea a le Atunuu Lautele i luga o le polokalame e fausiaina faafanua i le komepiuta o loo faaauauina pea Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 3 Ofisa Aotelega o Galuega Faatino: O lenei vaega o loo fausiaina Tulafono, Taiala ma Fuafuaga ina ia faamalosia le maualuga o le lelei o atinae faatino; o nisi o galuega e aofia ai le: Failautusi mo le Komiti Faatonu o Fuafuaga ma Pulega o Nofoaga i Taulaga: • 5 Fono a le Komiti Faatonu sa faataunuuina • 5 Pepa o Faamatalaga na tuufaatasia mo fonotaga a le Komiti Faatonu e aofia ai lipoti, tuufaatasia ma le vaaia lelei o faamaumauga. • 4 Fono a le Soa Komiti mo le talanoaina o Faiga Faavae mo le Pisapisao • Teuina lelei o faamaumauga faakomepiuta mo le Komiti Faatonu Fausiaina o Tulafono • Iloiloina o le Faiga Faavae mo le Pisapisao 2006 ua faataunuuina. • Iloiloina o le Faiga Faavae mo Faailoilo 2006 ua faataunuuina • Taiala mo le Tusiaina o lipoti mo le Pulea o Aafiaga o le Siosioga (EMP) ua faataunuuina • Faiga faavae mo Tanu ma le Tipiina o le eleele ua mae’a • Taiala mo le Fausiaina o Pa i luga o Fanua ua mae’a • Taiala mo le Vaevaeina o Fanua o lo’o faaauau pea • Fou: Taiala mo le Vaaia lelei o Meaituaolo o loo faaauau • Fou: Taiala mo le Vaaia lelei ma le Puleaina o 40 POLOKALAME ATINAE Poloketi mo Pulega Gafataulima o Vaitele A’oa’oga • Aoaoga mo le faalauteleina o le tomai o le aufaigaluega i le faaaogaina o Polokalame Faakomepiuta e Fausia ai Faafanua. (Mapinfo 10.5 Software). Faatalanoaina o Paaga ma Polokalame Faalauiloa • 1 le Faatalanoaga ma tagata o Vaitele (Internal consultation). • Laupapa Faalauiloa i le vaiaso o le Siosiomaga • 1 Polokalame Faalauiloa o le Poloketi i aoga • 1 le Faatalanoaga ma le Au Faipisinisi i Vaitele • Ata Faalauiloa mo le Poloketi • 3 Faatalanoaga i leitio Maliega Faa-paaga a Samoa ma Ausetalia (NAPA 4) – Fuafuaga ma Lologa • O loo faagasolo galuega faatino mo le fausiaina o se ulua’i taiala i Samoa mo le tali atu (strategy) i taimi o lologa i totonu o le taulaga o Apia Auala Toe Faaleleia mo le Atina’e o Taulaga i Samoa Samoa City Development Strategy • Ua faamaonia nei le talosaga mo le poloketi e toe faatulaga ma tusia ai se ata mo le taulaga o Apia Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Poloketi i Suavai ma Suavai Lafoa’i: Faiga Faavae mo Suavai Lafoa’i • 6 fonotaga faale masina, 3 fonotaga faapitoa a le Soakomiti mo le Faamamaina o Suavai Lafoai (STC) • Faatinoina se suesuega mo le iloiloina o suavai lafoai i le atunuu atoa • Faataunuuina le ulua’i vaega o le polokalame mo le tuuina atu o fesoasoani tau tupe mo afio’aga ma aiga e foia ai faafitauli tau suavai lafoai • Faaauauina pea le faatinoina o galuega taiala mo suavai lafoai • Faaauauina pea le toe iloiloina o Tulafono mo Suavai Lafoai Fuafuaga mo Taulaga ona o Suiga o le Tau, i lalo o le fesoasoani a Malo Aufaatasi (UN) – Cities in Climate Change Initiative under assistance of UN-Habitat (FOU) • Feaveaiga/Fesuiaiga o tusi ua faamaonia e le Matagaluega o Punaoa Faale Natura ma Siosiomaga (MNRE) ma le Pule o Poloketi a le Itulagi o Malo o le Taupulega i le Pasefika. (Regional Project Manager for Commonwealth Local Government Forum Pacific (CLGF) • Faamautuina le tupe faaagaga mo le poloketi (budget) – SAT$70000 • Saunia ripoti o Suesuega i le Atunuu Atoa, Faamaumauga o Kasa Oona (Greenhouse Gases) aemaise o Vaega Lamatia ma Suiga Moomia. • Soavaega 8.3: Auaunaga o Nofoaga i Taulaga Iloilo ma soalaupule faasea o loo faaoo mai i le Ofisa e faatatau i le soifua lelei o tagata. E aofia ai le lesitalaina, suesueina ma le toe asiaina o faasea a le atunuu lautele ia ogatusa ma tulaga o faasoesa i lalo o le vaega 63 o le tulafono e pei o le faaleagaina o le ea, soona pisapisao, suavai lafoai ma isi faasoesa po o isi vaega e fesootai atu i galuega faatino a le Ofisa. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa Aotelega o Galuega Faatino: Na tauaaoina, faamauina, asiaina ma suesueina faasea e faatatau i mataupu eseese e le Ofisa. Sa faatalatalanoaina foi i latou na aafia ma tuuina atu Tusi Faafautuaga ina ia foia ai faafitauli sa tulai mai. Faasea a le Atunuu lautele e tusa ai ma le Vaega 63 o le Tulafono o Fuafuaga ma Pulega i Taulaga (2004) • 171 faasea a le atunuu lautele na lesitalaina • 171 asiasiga na faataunuuina ina ia faamaonia le faasea sa tuuina mai • 155 faasea sa faamaoniaina • 2 faasea na toe faaui i tua • 125 faasea ua foia • 122 (72%) Faaaliga Taofi na tuuina atu • 4 Poloaiga Taofi na tuuina atu • 4 na tuuina atu i isi Matagaluega ma Faalapotopotoga mo ni fautuaga • 12 lipoti faalemasina o faasea a le atunuu lautele na tusiaina Fesoasoani/Lagolago Soofaatasi • Fou: 8 talosaga a le atunuu lautele na lesitalaina ma soalaupule (ft: tipiina i lalo o laau, asiasiga i nisi o vaa ua lafoa’i, ) GALUEGA FAATINO 9: Punaoa o le Suavai Faatino ma Mataitu Galuega aua le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Punaoa tau Suavai Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago O le Tausaga Faa-le-tupe 2010-11 na suia ai le faatupeina o galuega fai a le Vaega o Punaoa o Suavai, mai lalo lea o le Polokalame Fesoasoani a le Vaega o Suavai (Water Sector Support Programme), i totonu o le Tala Faatatau o Tupe a le Malo (Local Budget). E iai nisi o luitau sa feagai ma le Vaega i le faatinoina ai o nisi o ana matafaioi, e pei o le tapenaga mo le faafaigaluegaina o tagata e iai tomai faapitoa, ma le faatauina o mea faigaluega mo le viliina o vaieli e mataituina ai punaoa o le suavai o loo i lalo o le eleele. Sa faataunuuina foi ma faaauau polokalame mo aoaoga ma faalauiloa i aoga faapea le mamalu o le atunuu i le tausaga atoa. Na faatinoina foi ma faamaea le tuufaatasia o nisi o “Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua e Tapueina ai le Suavai”, faapea le faataunuuina o talanoaga mo le faasaoina ma le puipuia, o nisi o fanua faapitoa o loo faataua ai le pueina o le punaoa o le suavai mo le fofoga taumafa. O leisi vaega taua ua vaaia o le siitia lea o le tulaga tau i suesuega ma faamaumauga i punaoa tau suavai. O lea auaunaga ua saga faaleleia ona o le faapipii ai ma le faaleleia o masina faapitoa, e fuaina ai le aofaiga o le punaoa i vaitafe filifili o le atunuu. Ua faaleleia foi faamaumauga i punaoa tau suavai o loo i lalo o le eleele, e ala i le viliina o lua mo le mataituina o lea punaoa taua i nofoaga talafeagai. O galuega uma foi e faatatau i le tuufaatasia ma le iloiloina o faigafaavae ma tulafono mo le pulea gafataulimaina o punaoa tau suavai, o loo faaauauina pea. O loo vaaia pea nisi o luitau i le faamalosia ai o tulafono, aemaise le faalaiseneina o le atinaeina o le punaoa o le suavai. O nisi o tulafono ma faigafaavae fou na tuufaatasia o loo faailoaina atu i totonu o lenei ripoti. O loo iai le faamoemoe o le a alualu i luma auaunaga a le Vaega o Punaoa o Suavai, ona o lesona na faapena na maua mai i le faatinoina o ana galuega i le tausaga ua maea nei. Soavaega 9.1: Tulafono ma Faigafaavae mo Punaoa tau Suavai Suesue, tapena ma iloilo faiga faavae ma tulafono aua le faasoasoa tatauina ma le puipuia o punaoa tau suavai. I lalo o nei faiga faavae ma tulafono, e mafai ona taitaia pe fautuaina ai le faatinoina o galuega a le Matagaluega ma ana paaga, e patino i punaoa tau suavai. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa 41 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 se faigafaavae e fesoasoani i le faasoasoaina tatau o punaoa tau suavai, aemaise i taimi o le utiuti o le suavai maua. O lenei foi faigafaavae e mataitu ai manaoga tau suavai o le siosiomaga faapea nuu ma afioaga, ina ia le soona atinaeina le suavai mai vaitafe. O loo faatinoina nei e le Matagaluega le toe iloiloina o le faigafaavae ua iai nei, ae lei tuuina atu i le Kapeneta mo lana faamaoniaga. Aotelega o Galuega: • Faatinoga o le Tulafono mo le Puipuia ma le Faasoasoa Tatau o Punaoa tau Suavai 2008, faapea le Faigafaavae mo Punaoa tau Suavai 2010 Na faaauau galuega aua le faatinoina o le Tulafono ma le Faigafaavae autu mo le puipuia ma le pulea gafataulimaina o punaoa tau suavai. Na galulue soosoo tauau foi le Matagaluega ma nisi o ana paaga ma poloketi mai fafo, aua le tuufaatasia o nisi o tulafono ma faigafaavae e aofia ai le Tulafono Faatonutonu mo Laisene mo le Aveesea o Punaoa tau Suavai, Faigafaavae mo le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai, faapea Tulafono Laiti a Nuu ma Afioaga. • Tulafono Faatonutonu mo le Laiseneina o le Aveesea o Punaoa tau Suavai Ua taatia atu nei le Tulafono Faatonutonu e pei ona taua i luga, i luma o le Ofisa o le Loia Sili mo le latou galuega. Ua maea ona faatautaia ni fonotaga ma ni semina e le gata i le va o le Matagaluega ma ana paaga eseese, ae faapea foi vaega tumaoti ma le laolao o le atunuu. O manatu na tuuina mai nei faatalatalanoaga sa faaaogaina e tuufaatasia ai le tulafono. • Tuufaatasia o Tulafono Laiti Faalenuu mo le Puipuia o Punaoa tau Suavai, i le Afioaga o Tafitoala, Safata Na fai paaga le Vaega o Punaoa o Suavai ma le Poloketi mo le Tali Atu i Aafiaga o le Fesuiaiga o le Tau (Pacific Adaptation to Climate Change Project), i le faatinoina lea o se semina ma ni fonotaga se 2 (lua) a le Matagaluega ma le afioaga o Tafitoala, aua le tuufaatasia o ni tulafono laiti faalenuu, mo le soona puipuia o punaoa tau suavai. O faamaumauga na maua mai i nei fonotaga sa faapea na faaaogaina e tusia ai tulafono laiti, lea ua maea tuuina atu i le Ofisa o le Loia Sili mo le iloiloina ma lona pasia, ae lei faamamaluina e le Alii Minisita. O lenei tulafono o loo faatonutonuina mai ai vaega e tatau ona faataunuuina pea talosaga mo se laisene, faapea tulaga moomia aua le faatinoina o galuega mo le laisene. • Polokalame mo le Faatonutonuina o le Aveesea o Punaoa tau Suavai Ua faamauina le na o le lua (2) talosaga fou ua faaooina mai i le Matagaluega e talosagaina ai laisene mo atinae o loo faatinoina i le taimi nei, o loo aveesea mai ai le suavai mai le siosiomaga. O nei talosaga o le (i) talosaga lea a le Malosiaga Faaeletise mo ana atinae e 5 (lima) o loo aveesea ai le suavai mai vaitafe mo le gaosiaina o le eletise; faapea le (ii) talosaga a le kamupani fai faguvai o le Le Vai Co. Ltd. Faatalatalanoaga ma le Afioaga Mafutaga ma Sui o Nuu e o Tafitoala aua le tuufaatasia o talanoaina ai le Tulafono latou Tulafono Laitiiti mo le Pulea Faatonutonu mo le Laiseneina o Gafataulimaina o Punaoa tau le Aveesea o Punaoa tau Suavai. Suavai. Soavaega 9.2: Faamaumauga ma Suesuega i Punaoa tau Suavai Auaunaga lelei mo le mataituina ma le suesueina o Punaoa tau Suavai E ui o loo faailoaina mai pea le fia auai o le Pulega o le Suavai i le faatinoina o le manaoga o le Tulafono, o loo faamauina pea le leai o se talosaga ua faaulu atu i le Matagaluega. I le taimi nei la, o loo tuufaatasia laisene mo ia talosaga aua le faatalatalanoaina, ma faamautu loa i lalo o le tulafono. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 1 Ofisa Lagolago, 7 Togiaso Aotelega o Galuega: • Polokalame mo le Mataituina o Punaoa tau Suavai (aofia ai suesuega o vaitafe ma vai o loo i le manava o le eleele) O nisi o tuutuuga o loo moomia i lalo o le Tulafono e pei o le “Taiala mo le Pulea Gafataulimaina o Punaoa tau Suavai” ma le “Komiti Faatonu o Punaoa tau Suavai”, o loo i totonu o le lisi o galuega a le Matagaluega e moomia le faatinoina i se taimi vave, ona e aoga tele i le pasia ma le faatinoina o laisene. Na faaauau pea galuega a le Matagaluega i le tausaga atoa, i le mataituina o vaega uma tau i punaoa o suavai, i nofoaga ua maea ona filifilia mo lea faamoemoe e pei ona tuuina atu i le Siata 3. O isi vaega taua e aofia ai le: • Faigafaavae mo le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai i. 4 (fa) vase laupapa na faapipii i vaitafe i Vaimoso, Sinamoga, Gasegase ma Moamoa. O ia vase laupapa e fuaina ai le maualuga poo le loloto o le vai i taimi o lologa ma tafega. Ua maea tuufaatasia se Faigafaavae mo le Faasoasoaina Tatau o Punaoa tau Suavai. O lenei faigafaavae na tuufaatasia i le galulue faatasi ai o le Matagaluega ma le Ofisa o le SOPAC i Fiti, faatasi ai ma se alii tomai faapitoa mai Ausetalia. Talu ai le faatuputupulaia pea o atinae ma manaoga tau suavai, ua ae ai se manatu i le Matagaluega e tuufaatasia ii. 2 (lua) vaivili i Satitoa ma Leulumoega e faamaumau ai faamatalaga tau i le suavai o loo i lalo o le eleele. O lenei galuega o loo faatinoina i lalo o se tasi o 42 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Polokalame o loo vaavaaia ai le aafiaga o le fesuaiga o le tau e pei o le siisii o le sua sami (NAPA4). iii. 1 le fuatimu, ma le 1 le vase laupapa mo le fuaina o le maualuga o le suavai, sa faatuina i le Vaituloto o Lanoto, Lepa. Sa faaauauina pea le faamaumauina o faamatalaga fou e faatatau i punaoa tau suavai o loo maua mai suesuega, i totonu o le Polokalame Faapitoa o le NWRIMS. O lenei polokalame o se polokalame faakomipiuta e saogalemu ma malu puipuia ai faamatalaga. O nei faamatalaga e taua i fuafuaga o atinae tetele a le Malo ma Kamupani e pei o le fausia o ala laupapa, auala tele, fale tetele ma isi. E mafai foi ona faaaoga ia faamatalaga mo le vaavaaia o lologa ma tafega o vaitafe (Siata 2), lea e tele ina faaleagaina meatotino ma maota. Siata 2 Faataitaiga o nisi o siata o loo mafai ona maua mai i faamatalaga mai fuavai. O lenei siata o loo iloa ai le maualuga o le vaitafe mai le masina o Ianuari - Iuni o le 2009, 2010 ma le 2011 Tala o Faamatalaga aoina mai suesuega ma le polokalame mo le mataituina o punaoa tau suavai i le tausaga 2010-11. i. E 5304 ni faamaumauga tau timuga na maua mai fuatimu e 14 i Upolu ma Savaii. ii. E 5025 ni faamaumauga tau i le tafe o vaitafe, na maua mai masini fuavai e 15 (12 i Upolu ae 3 i Savaii) o loo faatutuina i vaitafe eseese i totonu o le atunuu. iii. Sa faaauauina pea suesuega i le mama ma le saogalemu o le suavai i vaitafe e 12 i Upolu ae 3 i Savaii. Mataituina o Lologa i le Vaitafe Vaisigano, Ianuari 2011. iv. E 14 ni siata ua uma ona tuufaatasia e faaaogaina ai faamaumauga mai vaitafe. O nei siata e aoga tele lea i le fuafuaina o le tafe o se vaitafe, agai i le maualuga o loo iai le vaitafe, i lea taimi ma lea taimi. O se faataitaiga o loo tuuina atu i le Siata 1 ma le 2, lea o loo faailoaina ai le tafe o le lala i sasae o Vaisigano, pea faatusatusa i le maualuga o loo iai le vaitafe i lea taimi ma lea taimi. • Aoaoga faatino: - Aoaoga i metotia e tuufaatasia ai faamatalaga o lologa ma tafega e taua o le “Hydrological and Hydraulic Modelling” e faaaoga ai le HEC-HMS ma le HEC-RAS Models. O lenei aoaoga na faatinoina e Paul Abbey mai Niu Sila. - Aoaoga i nisi o auala e tali atu ai i fesuiaiga o le tau “Water Management for Responding to Climate Change”. Mataituina o le maualuga o le vai taimi o le lologa 2011. Siata 1: Faamatala ai le tafe (discharge) o le vaitafe o Vaisigano (lona lala i Sasae), pe a faatusatusa lea i le maualuga (level) o le vaitafe i lea taimi ma lea taimi. Mataituina o Lologa i le Vaitafe Vaisigano, Ianuari 2011. 43 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 1. 2. 3. Ituaiga Suesuega o loo Nuu/Afioaga Tulaga o loo iai Faamatalaga Faatinoina Polokalame mo le Mataituina o Timuga ma Vaitafe WL and WQ, Alaoa (alavai i Sasae) Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Alaoa (alavai i Sisifo) Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Alaoa (alavai ogatotonu) Faaletonu Ua iai se suiga ona o nisi o galuega ua faatinoina e le Pulega o le Suavai i le tulaga o loo iai le masini WL and WQ Fuluasou (alavai i Sasae) Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL, WQ, Rf Faleaseela Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL, WQ, Rf Solosolo Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Vaipu Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL, WQ, Rf Togitogiga Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Fausaga Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Tafitoala Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Lotofaga Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Tiavea Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Faleata Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL, WQ, Rf Seugagogo Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL, WQ, Rf Vaipouli Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Afulilo Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Mulivai Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Lake Lanotoo Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Lake Lanoto Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Vaiaata Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Lata Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Asau Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Sigaele Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Rf Oloamanu Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL Vaisigano Lelei E nao le vase laupapa e fuaina ai le maualuga o le vai i taimi o tafega/lologa WL Sinamoga Lelei E nao le vase laupapa e fuaina ai le maualuga o le vai i taimi o tafega/lologa WL Gasegase Lelei E nao le vase laupapa e fuaina ai le maualuga o le vai i taimi o tafega/lologa WL Moamoa Lelei E nao le vase laupapa e fuaina ai le maualuga o le vai i taimi o tafega/lologa Polokalame mo le Mataituina o Suavai o loo i le Manava o le Eleele WL and WQ Manono-uta Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Vailoa Aleipata Lelei O loo faaauauina pea le mataituina WL and WQ Faleapuna Lelei O loo faaauauina pea le mataituina Pusa 25: : Tulaga o loo iai le Polokalame mo le Mataituina o Punaoa o Suavai. (WL-Mataituina o le Maualuga o le Suavai; WQMataituina o le Tulaga o le Saogalemu o le Suavai; Rf-Mataituina o Timuga. - O lo o avea pea le falelaau autu i Vailima ma fatu o galuega faatino i nofoaga faasao i nuu ma afioaga, ma o lo o tele foi le sao o laau faamili mai i lenei falelaau i isi galuega faatino, e pei o le Polokalame mo Laau Toto e Miliona i Samoa, o laau toto i Polokalame o le Vaiaso o Siosiomaga, le Aso Faamanatu o le Suavai o le Lalolagi. O lo o faatumauina le ausia o laau faamili e 1500 i le masina, e tusa lea ma le 18,000 laau i le tausaga. Soavaega 9.3: Puipuiga o Nofoaga/Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai Pulea gafataulimaina ma le faasao o nofoaga e tapueina ai le Suavai Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1 Ofisa Sinia, 2 Ofisa, 2 Ofisa lagolago, 20 Togiaso Aotelega o Galuega: • Faavasegaina o laufanua ma le tuufaatasia o Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai - O lo o faaauau pea le faaleleia ma le faalaauina o falelaau i tua i afioaga e pei o Lepa, Palauli, Solosolo, Letogo, Vailele, Papauta ma Vaipouli, mai le falelaau autu i Vailima. - Ua i ai nei i le laasaga mulimuli mo le tuufaatasia o fuafuaga mo Togitogiga ma Vaipouli, ina ua maea ona pasia mai e le Komiti Soofaatasi mo le Vaega o Suavai. Ma ua tuuina atu nei ia fuafuaga i le kapeneta ma le Ao o le Malo mo le pasiaina. I le taimi nei ua amatalia ona faatino nisi o vaega o galuega faatino i nei fuafuaga. 2010-2011 LPP sites Loimata o Apaula Avele College Compound Lepa Solosolo Tanumalala Total Hectares 1.81 0.12 0.36 0.08 0.16 2.53 - O falelaau i Lepa ma Palauli o ni galuega fou ia na faatinoina i totonu o lenei tausaga - Ua faapea foi ona tuufaatasia fuafuaga mo le toe faaleleia ma le faasaoina o nofoaga o loo pueina ai le suavai i Aufaga ma Tafitoala, ao faasolo ai le toe iloiloina o fuafuaga mo le puleaina o laufanua o Loimata o Apaula ma Fuluasou, i lalo o galuega fesoasoani e pulea gafataulimaina ai laufanua i Apia atoa (IWRM) Project. • Toe faaleleia ma le toe totoina o laufanua o loo tapueina suavai, ma le faatuina o falelaau Pusa 26: - Ua faapea foi ona faatino galuega amata I le vaitafe o Loimata o Apaula(Papauta),Avele ma Lepa ma e tusa ma le 2.53 heta ua maea ona totoina I lenei tausga. O isi laufanua ua faapea ona totoina e I ai Solosolo ma Tanumalala e pei ona faaali atu i le Siata 4. 44 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 - O loo faaauau pea foi galuega faaleleia i laufanua e tapueina ai le suavai i Vaisigano (Alaoa) Faleaseela, Vaipouli, Solosolo, Mataaga o le Robert Louis Stevenson, Loimata o Apaula, Letogo, Vailele, Lepa, Apolima, ma le lotoa o le Kolisi o Avele. • Polokalame Faaleaoaoga i Laufanua ua ave i ai le faamuamua. Ua maea foi ona faatinoina polokalame faalauiloa i nuu ma alalafaga, e pei o le Loimata o Apaula, Vaipouli ma Togitogiga. Faatalatalanoa o le Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai i Togitogiga (Aso 25 Novema 2010) • Polokalame Faalauiloa mo Nuu ma Aoga O le faaoaina o le fanau lalovaoa i le taua ma le aoga o le pulea gafataulimaina o laufanua e tapueina le suavai, o le sini autu lea o Polokalame e pei ona faatinoina i aoga, aemaise nuu ma afioaga. O lea e faaauauina ai pea polokalame o aoaoga i totonu o aoga e pei ona asia ai le Kolisi o Palauli ma Vaipouli i Savaii, ma le Kolisi o Palalaua ma Lefaga i Upolu. O nei kolisi ma aoga sa filifilia ona o ia aoga e i totonu o nofoaga o loo faataua i le polokalame mo laufanua o loo tapueina ai le suavai. I le faatuputupulaia pea o le silafia o le atunuu i le aoga o vaitafe ma lona afaina mai vailaau o lo o faaaogaiina e fufulu ai taavale, na faatutuina ai ni laupapa faailoilo i le ala laupapa i Fagalii, i le gagana faaperetania ma le faasamoa. • O nisi o aoaoga sa auai atu i ai le aufaigaluega - Aoaoga i Atinae Gafataulimaina “Green Growth Training Program”. Faatalatalanoa o le Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai i le Loimata o Apaula (Aso 7 Iuni 2011) - Aoaoga o loo faatupeina e le Faalapotopotoga mo le Siosiomaga “GEF IWRM Post Graduate Course”. O se tasi o matatia taua na ausia o le tuufaatasia lea o Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai i Vaipouli ma Togitogiga. O se aoaoga sa feagai ai ma le aufaigaluega i le tausaga ua mavae ua faaopoopo lea i le tomai ma le iloa o le aufaigaluega i le tuufaatasiga o nei fuafuaga, ma ua maea faataunuu ai lea galuega taua. O le isi o vaega taua, ua iai nei se komiti e aofia uma ai vaega o le Matagaluega e iai le iloa faapitoa i tulaga tau i faasao, e galulue faatasi ma ana paaga e mafai ai ona faapine eleele e ono faasaoina mo le tapueina o le suavai i Samoa. Polokalame o Aoaoga ma Faalauiloa i le Kolisi o Vaipouli (Aso 4 Me 2011) Polokalame o Aoaoga ma Faalauiloa i le Kolisi o Palauli (Aso 3 Me 2011) Faatalatalanoa o le Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai i Vaipouli (Aso 18 Novema 2010) 45 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 • Polokalame ma Poloketi mo le Mataituina o Punaoa tau Suavai i le Manava o le Eleele: (ii) Poloketi a le National Adaptation Programme of Action (NAPA 4) – Faatupeina e le AusAid O le faaiuga o le tausaga 2010 na amata galue ai le faatonu o lenei poloketi ma amata ai ona tuufaatasia le fuafuaga o galuega faatino ma le itu tau seleni e faatino ai nei fuafuaga. O nisi o galuega a lea polokalame e aofia ai le viliina lea o le manava o le eleele i Satitoa ma Leulumoega e mataituina ai le tele o le suavai o loo i le manava o le eleele i ia afioaga, ma faamaumau ai le aafiaga o le punoa mai le siisii o le suasami. Polokalame o Aoaoga ma Faalauiloa i le Aoga Tulaga Lua i Lefaga (Aso 24 Me 2011) Polokalame ma Poloketi mo Punaoa o Suavai • Polokalame ma Poloketi i Mataupu tau i Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai: (i) Poloketi o le Integrated Management – Faatupeina e le GEF Water Ua maea foi ona sainia se maliliega i le va o le Matagaluega ma le IUCN i le faatinoina o le polokalame mo le toe faaleleia o Togitogiga. Ua faafaigaluegaina foi se faatonu mo le vaavaaia o lenei Poloketi. Resources Aso Faalauiloa ma Metotia Faalauiloa. • Tusitusiga i Nusipepa ma Polokalame i luga o le Televise. Ua maea ona faatino le toe iloiloina o le Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai mo Loimata o Apaula, ma ua maea foi ona totoina nisi o vaega e pei ona faamatalaina i totonu o lenei fuafuaga. Ua maea foi ona faatututina fata lapisi i nisi o vaega o Loimata o Apaula ina ia faaititiia ai tulaga tau i le lapisi lafoai i totonu o vaitafe. Sa faaaogaina foi le televise ma le leitio e faalauiloa atili ai nisi o polokalame tau i le puipuia o le punaoa o le suavai, faatasi ai ma tusitusiga i luga o nusipepa e pei o le Samoa Observer ma le Talamua. O lo o ua galulue foi se komiti faapitoa e aofia uma ai nisi o vaega o le Matagaluega e iai le iloa faapitoa i mataupu tau faasao, e tuu-matamaga eleele ua iai i lona tulaga maaleale i vaega maualuluga o Malololelei. O nei nofoaga ua faapea ona vaevaeina e le Ekalesia Katoliko mo le faatauina ae ua maitauina le afaina ai o le suavai taumafa ona o le tafia o le palapala mai galuega o loo faatino e le Ekalesia. Ma ua maea ona tuuina atu se talosaga i le kapeneta mo le faatauina e le Malo po o le faasaoina o nei eleele, aua se suavai mama mo le atunuu. Ua maea faatauina foi se taavale ma isi meafaigaluega e pei o fua timu, ma le masini komepiuta e tuu faatasia ai faamatalaga mo le faamalosia lea o galuega tau suesuega. Sa faatino foi se malaga asiasi i le motu o le Atu-Kuki ma sa faapea ona tufa atu i ai galuega ausia, ma lesona lelei na maua e Samoa, aua o loo tele le alualu i luma o galuega faatino a lenei poloketi e le gata i totonu lava o Samoa, ae faapea foi le Pasefika. Poloketi o le Water and Nature Initiative 2 (WANI 2) i Togitogiga – Faatupeina e le IUCN Ato faalauiloa mo le polokalame o le Aso Faapitoa mo le Suavai ile Lalolagi 2011 Ua maea foi ona tuufaatasia le Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puipuia ma le Pulea Gafataulimaina o Laufanua o loo Tapueina ai le Suavai i Togitogiga, ma ua faapea ona tuuina atu i le Kapeneta ma le Ao o le Malo mo le pasiaina. O lo o faamatalaina i totonu nofoaga maaleale mo le faasaoina, aua le suavai taumafa ma tulisi. O loo faailoa ai foi tulaga e pei o le aveeseina o le pa povi a le malo e pei ona talosagaina e afioaga i totonu o lenei foi itu o le atunuu. I le taimi nei la o loo faatino pea faatalatalanoaga ma le Vaega o Lafumanu o le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva. Nisi o faalauiloa mo le polokalame o le Aso Faapitoa mo le Suavai ile Lalolagi 2011 (fagu vai ma 46 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Tagata Faigaluega O le Faigafaavae mo Punaoa tau Suavai 2010 ua faailoa mai ai nisi o manaoga tau i tagata faigaluega faaaopoopo o loo moomia mo le faatinoina o galuega. O lea na faasalalauina ai nisi o avanoa faigaluega. O le tele o nei avanoa faigaluega o loo faapea ona avanoa pea, e faatali ai le Tala Faatatau o le Tupe a le Malo 2011-2012 lea o le a faatupeina ai le tele o avanoa. O le tulaga o loo iai nei tulaga tau i le aufaigaluega o loo tuuina atu ile ata o loo i lalo Faamamaina o nisi o Vaitafe mo le faamanatuina o le Aso Faapitoa mo le Suavai ile Lalolagi 2011 Vaaiga i vaega o le atunuu o loo faatino ai le Polokalame mo Suesuega mo Punaoa o le Suavai (Setema 2011) Totoina o laau e le Minisita o le Matagaluega, i le polokalame o le Aso Faapitoa mo le Suavai ile Lalolagi 2011 Vaipouli Nursery Asiasiga o le Nofoaga o loo Faamama ai Suavai Lafoai i Sogi, mo le Aso Faapitoa mo le Suavai ile Lalolagi 2011 Fuluosou Reserve Faamalu mo le Faalauiloa i le Aso Faapitoa mo le Suavai ile Lalolagi 2011 47 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 10: Vaega o Malosiaga Faafouina Faatino auaunaga sili e faaitiitia ai mafuaaga o fesuiaiga o le tau i le faalauiloaina o malosiaga faafouina mo le puleaina faaauau o punaoa faanatura ma le siosiomaga Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago, 1 Ofisa Sili Polokalame, Biomass, 1 Ofisa Sili Polokalame, EE Aotelega o Galuega Fa’atino Faaauau auaunaga i mataupu faalauiloa i le Faaitiitia lea o Suiga o le Tau e ala i Malosiaga Fa’afouina ma Malosiaga Talafeagai. Mataitu le Taiala a le Malo e tete’e atu a ii Kasa O’ona 2008-2018 lea na taliaina e le Komiti Fa’afoe o le Kapeneta i le 2008. O le tele o galuega fa’atino o le Tausaga Fa’aletupe 2009/2010 o lo’o fa’aauau mai lava i le Tausaga Fa’aletupe2010/2011. Aofaiga o Galuega Tausaga Faaletupe 2010/2011 • Fa’aauau le fa’agaioia o le Taiala e tete’e atu i Kasa O’ona 2008-2018 e ala i poloketi mai le Tausaga Faaletupe 2009/2010 • Fa’aauau le tusiaina o poloketi – Malosiaga Talafeagai ma Malosiaga Fa’afouina mai le Tausaga Faaleatupe2009/2010 • Fa’aauau Polokalame Fa’alauiloa a le Malo mai le Tausaga Faaletupe 2009/2010 • Atiina’eina ma ua fa’aopoopo le Vaega o Malosiaga Fa’afouina • Atiina’eina o poloketi ma ni taiala fou • Fa’amuamua le Faagaioia o le Taiala e tete’e atu i Kasa O’ona 2008-2018 e ala i poloketi o lo’o taua i lalo: 1 2 3 4 5 6 7 Fa’amuamua Taiala Tete’e atu i Kasa O’ona 2008 -2018 Fa’aitiitia kasa o’ona mai femalagaiga i le laueleele Fa’aitiitia kasa o’ona mai malosiaga fa’aeletise Fa’aitiitia kasa o’ona mai fale Fa’aitiitia kasa o’ona mai le taina o le vaomatua ma faaleagaina o le eleele Fa’aitiitia kasa o’ona mai femalagaiga i le ea ma le sami Fa’aitiitia kasa o’ona mai suau’u i le fa’aaogaina o suau’u-sui 1 Suau’u-sui maua mai le Popo 2 Suau’u-sui maua mai le Pafiti Fa’aitiitia kasa o’ona mai isi ituaiga malosiaga mama fou Tapenaina o le Poloketi Ioe Ioe Ioe Leai Tusiaina o le Poloketi Ioe Ioe Ioe Leai Fa’agaioiina o le Poloketi Ioe Leai Leai Leai Leai Leai Leai Ioe Ioe Ioe Ioe Ioe Ioe -Malosiaga mai La’au 1.1 Poloketi o lo’o Fa’agaioia nei i lalo o le Taiala a le Malo e Tete’e atu i Kasa O’ona 2008-2018 Poloketi 1: Ua fa’amatu’u mai e le Malo o Italia ma Austria le US$1.3M e fa’atupeina ai lenei poloketi mo Samoa. O lo’o vaeluaina lenei Poloketi ini Vaega se Lua. Na amata lona faagaioina ia Fepuari 2009. Vaega Muamua (Tausaga 1 ma le 2): USD $700,000.00 Vaega Lua (Tausaga 3): USD $600,000.00 [fa’atalia nei le taliaina] Pusa 27: O le Poloketi i lona Tausaga lua o le Vaega Muamua Poloketi 1 Vaevaega Galulue Fa’a-pa’aga Fa’agaioina 1 T1 (2009) Talafeagai Malosiaga ma Fa’aogaina o Suau’u Sui I Femalagaiga I le Laueleele FemalagaigaI Ta’avale Afi Femalagaiga i auala e le faaaogaina ni afi Suau’u Sui maua mai le Popo LTA Ioe Va’aiga ua iai nei T2 T3 (2010) (2011) Ioe Fa’aauau pea le Tausaga Tolu Ioe LTA Ioe Ioe SROS Ioe Faataunu’uina le Vaega Muamua ma ua se’e atu nei i le Vaega Lua o lo’o ua fa’aaoga ai le pafiti Malosiaga Mai Laau MNRE (Vaega o Malosiaga Fa’afouina) Puleaina o le Poloketi MNRE (Vaega o Malosiaga Fa’afouina) - Ioe 48 Ioe Fa’aauau pea le Tausaga Tolu Aveeseina mai le polokalame lea ma ua faatupeina nei e Ausetalia ise la faiga fa’apa’aga ma le Malo o Samoa Puleaina le Vaaia ma Ioe Ioe le faagaioina o galuega faatinoina atoa o le Poloketi Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Poloketi 2: Ua fa’atupeina nei i lalo o se faiga fa’apaaga a Ausetalia ma Samoa le $1M (AUS) mo le 5 tausaga.E lagolagoina foi e lenei poloketi le fa’agaioina o le Taiala a le Malo e Tete’e atu i kasa o’ona e ala lea i le Malosiaga Faafouina fou ua iai nei – Malosiaga mai Laau Pusa 28: Poloketi 2 Vaevaega Paaga Tumaoti T1 2 Fa’aitiitia o Fa’atuina o Kasa O’ona se Tekonoe ala mai losi (masini) Malosiaga e susunuina Fa’afouina ai fasi laau – Malosiaga mago/fafie e mai La’au maua mai ai le eletise Fa’agaioina nei fa’amoemoe mo le 5 tausaga Pulega o le Poloketi MNRE, MAF & EPC T2 T3 T4 T5 2010 - - - 2014 Ioe - - - - Faia se su’esu’ega e ta’iala ai le fa’aaogaina ma le atiina’eina o le Masini lea e susunuina ai fafie ma la’au mago nei MNRE, MAF & EPC Ioe Leai Leai Leai Leai Fa’amoemoe le fausia o se taiala o galuega agai I le iuga o le su’esu’ega o lea faia nei MNRE (Vaega o Malosiaga Fa’afouina) Ioe Leai Leai Leai Leai Puleaina o le Faatinoina o Galuega a le Poloketi 2. Tusiaina Poloketi – Fa’amamafa i le Malosiaga Talafeagai ma Malosiaga Fa’afouina Poloketi 3: Ua mae’a tapenaga mulimuli mo le fa’ataunu’uina o lenei poloketi a’o lo’o talia nei le faaiuga mai le GEF ma o lo’o faapea e amataina ia Aperila 2011. • Faagasolo pea fa’atalanoaga a le Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga (Vaega Malosiaga Fa’afouina) ma le Vaega o lea faataunuuina lenei Poloketi le ADB. Pusa 29: Poloketi 3 2 Vaevaega Malosiaga Fausia se Fa’afouina fa’amaumauga mo le o faamatalaga fa’aaogaina faatekonolosi i le o le Eletise itu tau malosiaga (Demand Side Management) Fa’ataunuuina o Malosiaga Talafeagai i le Tulafono ma Ta’iala eseese a le Malo Faataunuuina o Polokalame o fua faatatau a le atunuu agai malosiaga talafeagai. Faia fa’alauiloa ma fefaasoaa’i mataupu eseese. Paaga Tumaoti Tapenaga Poloketi MNRE (Vaega Malosiaga Fa’afouina) Maea Tusiaina Poloketi Ioe MNRE (Vaega o Malosiaga Fa’afouina) MNRE (Vaega o Malosiaga Fa’afouina) ma le EPC MNRE (Vaega o Malosiaga Fa’afouina) 49 Fa’agaioia Poloketi Ioe Polokalame / Fa’atupeina Polokalame a le GEF and ADB (GEF PAS) Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 3. Fa’aauau Polokalame Fa’alauiloa a le Malo i Poloketi uma Pusa 30: Poloketi 3 VAEGA Faaititia o Kasa LTA O’ona mai le Faaaoga Tatau o Malosiaga ma le Faaaogaina o Suau’u Sui i le Vaega o Taavale Afi. SROS 3.4 • GALUEGA FA’ATINO FAAMATALAGA FA’AOPOPO. • • • • • 5 polokalame fa’alea’oa’oga 1 Faatalatalanoaga Lautele (EW2012) 1 Polokalame Faalauiloa Faalaua’itele i le Vaega e le faaaogaina ai afi o taavale (NMT) ile Vaiaso Siosiomaga 2010. Faatauina o Masini fuaina ai le asu. Tusitusia ma saunia ni pepa faamatalaga faalauiloa mo aoga. Faamavae le PC ma le PM ona totoe ai lea o le Ofisa e toatasi ma ia tauaveina uma ai tiute faa-poloketi i lalo le vaavaaiga a le Komiti fa’afoe o le Poloketi. • Talia nei le iuga o se su’esu’ega faasaienitisi na faia e saili ai le lelei ma le leaga o le laau o le pafiti lea ua fuafua e faia ai le suau’u sui/ tiso. Tusitusiga i nusipepa Fa’auau pea le laupepa atoa o tusitusiga i le ‘Faatinoina o le Taiala a le Malo e Tete’e atu ai kasa o’ona 2008- 2018’ i le nusipepa o le Observer. 4. Fausia ma Faatoateleina le Vaega Malosiaga Fa’afouina • • Fausia se faatulagana o le aufaigaluega ma lona fa’agaioiaina Fausia se vaega o faamatalaga tau tekonolosi i luga o upega tafailagi e fa’alauiloa ma siitiaina ai le tulaga o Poloketi ma Polokalame a le Vaega o Malosiaga Fa’afouina 5. Saunia nisi poloketi ma tulafono fouDevelopment of new projects and policy • • Fausia Taiala Fou – Malosiaga Fa’afouina & Malosiaga Talafeagai Fausia foi se talosaga mo se poloketi fou pei ona taua i lalo: Avanoa Faigaluega Fa’asalalauina 1 Pule Sili Lagolago Malosiaga Fa’afouina 1 Ofisa Sinia - Poloketi Malosiaga Fa’afouina i Ta’avale Afi. 50 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 11: Polokalame a le GEF Tapena ma tuufaatasia polokalame atinae e lagolago ai ma faatino pulega lelei ma le vaaia o punaoa faanatura ma le siosiomaga i le tulaga faaauau. Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago Aofaiga o Galuega Faatino: Faaauau le faalauiloaina o le polokalame a le GEF-PAS i ituiaga galuega uma i le faausia lea o taiala e faaaofia ai auala e tali atu ai i fesuiga o le tau i ituaiga galuega taitasi. Faamautu tekonolosi talafeagai e faaititia aafiaga o fesuiaiga e avea ma sao i le polokalame aoao o le faaititia o fesuiaiga i le atinae o vaomatua faatasi ma faatoaga, felauaiga, tagata tafafao maimoa, ma malosiaga. Ua amata foi tapenaga mo le faamoemoe e fausia taiala mo se tulaga faaititia o atinae o kaponi [Low Carbon Development Strategy – (LCDS)] e avea sao i lalo o le feagaiga o fesuiaiga o le tau (UNFCCC) e pei ona moomia mai i le auai o Samoa i le faatinoina lea o auala aloaia ma talafeagai mo le faaititia o aafiaga [National Appropriate Mitigation Approaches – (NAMA)]. O le a fesoasoani tele lenei auala i le LCDS mo Samoa, lea ua fuafua e tuuina atu faatasi ma le NAMA i le fono a atunuu o le lalolagi lona 17 (COP17) o le a faia i Durban, Aferika i Saute ia Tesema 2011. O le isi tulaga taua mo Samoa o le faaaogaina lea o auala ma metotia o le mataitu, lipotia, ma faamautu [(MRV) – Monitoring, Reporting, Verification] o aafiaga o kasa oona faasiosiomaga (GHG emissions) i le tamaoaiga o Samoa ma lona siosiomaga; ma ua faapea ai ona moomia nisi e tomai faapitoa i tulaga o kaponi ma tulaga tau iloiloga faa-MRV o kaponi mai le fesoasoani a le JICA i lalo o le polokalame o le Faasao o le Vaomatua, ma le tapenaga mo le polokalame o le aitinae faaauau o eleele [(SLM) – Sustainable Land Management] ua tuuina atu nei mo lona faamaoniga. auala ma metotia mo le aoina ma le teuina o kaponi. O nei faiga o le a avea ma vaega taua o le NAMA a Samoa, ma aofia i le faatofalaiga o le NAMA a Samoa i le fono a le Catagena Dialogue i Chile ia Oketopa 2011, ma le COP17 i Durban e pei ona taua i luga. O le faaaofia o tekonolosi o le faaititia o aafiaga i polokalame a le JICA mo le faasaoina ma le mataitu o Vaomatua, malosiaga mai otaota ma lapisi a Ausetalia, o le ICCRIFS ma GEF-SLM o le a fesoasoani i le unaia o se ituaiga o faatoaga e faigofie ona talia fesuiaiga o le tau (climate smart agriculture). O se otootoga o galuega faatino a Samoa i feagaiga faavaomalo autu e 3 (3 RIOs) – UNFCCC: tapena le lipoti lona 3 e faaaoga ai auala o le MRV. Ua faaaoga foi e Samoa maliega a faalapotopotoga a atunuu laiti e pei ona faalauiloa i le maliega o le Copenhagen Accord 2009, e faapea “ ... ua malilie e faaititia kasa oona faasiosiomaga e tusa ai ma suesuega faasaienisi ma faamauina i le lipoti lona 4 a le IPCC lea ua fuafua e faaititia ai nei kasa ina ia taofia ai le fua o le vevela o le lalolagi i lalo o le 2 tikeri C. ...” UNCCD: maea faatino le polokalame atina o le SLM ma ua faatino tapenaga muamua o le isi polokalame mulimulitai mo le – faamalosia o le galulue o ituaiga o galuega uma i le vaaia ma le pulea lelei o eleele lamatia. Peitai o nisi o auala o le MRV e le o maua i Samoa ma ua faaofi atu nei i le polokalame a le JICA mo Vaomatua, ma le SLM ua fuafua nei. UNCBD: tuuina atu le lipoti lona 4 ia Oketopa 2009 o loo faailoa ai o le tele o polokalame o le ola faanatura o iai nei e gafatia ma mafai ona ausia sini autu mo le 2020 e 15% mo eleele faatulaga mo faasao. Ua tapena foi galuega mo le sainia o le maliega mo auai ma le faasoaina o faamanuiaga (Access and Benefit Sharing). O nisi o polokalame ua maea tapena ma faamaonia i totonu o le tausaga e aofia ai – i. Faaofi atu o auala o le mafai ona tali atu i fesuiaiga o le tau i galuega faa-vaomatua (ICCRIFS)ma ua amata nei lea polokalame o loo aofia ai nuu mai Laulii i Falevao, ma ua faaaogaina ai metotia o taiala o le CCA mo nofoaga maualalalo ma vaomatua o laau Samoa i nogfoaga maualuluga; ma le ii. POLOKALAME a le faletupe a le lalolagi o le mafai ona tali atu i fesuiaga o le tau (PPCR); tapena fuafuaga ma le matagaluega o tupe ma isi paaga mo le toe faaleleia o le auala Apia – Faleolo ina ia mafai ona tali atu i tulaga o le tau, i le tau e tusa ma le $2.9 miliona. E le gata i lea o le faatuina lea o suiga talafeagai faavae i luga o ituaiga o meaola i itumalo e 16 ua iai Fuafuaga o le vaaia lelei o le Gataifale – 8 i le itu i matu, ma le 8 i nuu ma nofoaga na matuai aafia i le tsunami i Upolu ma Savaii. O nisi o tapenaga e aofia ai auala eseese e faaititia ai aafiaga e pei ona faatulaga ai tekonolosi mo malosiaga, faapea 51 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 fesuiaiga o le tau faapea le faapipiina o masini e fua ai le tau (JICA) aemaise le fuaina ma le sailia o vai o lo o i le manava o le eleele (NAPA 4). O le konekarate maualuga lona tau e $905,528.40 sa faia ai le taligalu i Savaii e le Apia Lua Ltd ma le $702,260.73 mo le fausiaina o vaega e lafoai ai otaota vaivai i Vaiaata e le Alafua Transport Ltd. GALUEGA FAATINO 12: Vaega o Tulafono Tuuina atu fautuaga maumaututu e tusa ma le Tulafono ina ia unaia le galulue gafataulimaina o punaoa faanatura ma le siosiomaga.. Aufaigaluega: O le Kalafa ua taua i lalo o lo o atagia ai tau o Konekarate o le piliota 2010 – 2011 Pule Sili Lagolago 1 Loia; 1 Totogiaso (Suesuega). 1 Auaunaga Fesoasoani mai le Malo o Ausetalia Aotelega o Galuega Faatino: O le vaega o Tulafono e fautuaina le Matagaluega atoa i ona vaega e 11 o iai nei e aofia ai le Minisita ma le Pule Sili. O isi galuega e aofia ai le galulue so’oso’otauau ma Matagaluega a le Malo ina ia mafai ona faatino galuega ma tiute tauave i lalo o Tulafono talafeagai. E galulue foi lenei vaega i le faalauiloaina ma le unaia o le silafia lautele o Tulafono ma galuega o lo o mafai ona faia e le Matagaluega e aofia ai le tapenaina o: • • • • • • • Lisi o eleele faaleaganu’u ma eleele o le Malo Feagaiga Faaletulafono mo galuega eseese Feagaiga mo le galulue faatasi, Laisene ma Pemita Pepa o Faamasinoga Faamasinoga Isi lava mataupu e manaomia mo le faatinoga o galuega a le Matagaluega. Kalafa 1: O tau o Konekarate 2010/11 Talu ona faamalosia le Tulafono o le Resitalaina o Pule o Fanua 2008, ua aofia ma faamalosia le lesitalaina o Lisi e faaui mai le Vaega o Tulafono aua le saini a le Afioga a le Minisita. Galuega na ausia Iulai 2010- Iuni 2011 • Talosaga mo le Ioe Aloaia a le Ao mamalu o le Malo – 35 • Konekarate – 112 • Lisi – 201 • Iloiloga o Tulafono –6 • Fautuaga Faaletulafono – 32 • Aoaoga –3 • Faamasinoga – 11 • Tulafono pasia –5 E 11 ni Faamasinoga sa aafia ai le Matagaluega i luma o le Faamasinoga Maualuga. O nei mataupu e aofia ai le toe aveesea o Taofi Faaletulafono (caveat removals), Taui o Fanua ua ave mo le manuia lautele (compensation) faapea tulaga o le resitala o suafa i luga o fanua. O nei mataupu e aofia ai Fuimaono Fereti Tupua v The Samoa Tel Ltd, Leapai Alaivaa v Attorney General, Attorney General v Tuataga Tualogo Luafutu, Celestial Waters v Westpac, A&J Wulf v Celestial Water, Farmer Joe Coconut Products Ltd v Attorney General, Vitaoa Peleiupu Fuata’i v Attorney General. E nafa le vaega o Tulafono ma le tuuina atu o faamaumauga ma faamatalaga uma i le Ofisa o le Loia Sili ina ia mafai ai ona latou faatinoina lenei vaega taua o galuega I luma o le Faamasinoga. E ova ma le 20 Tulafono o lo o faatino ai galuega a le Matagaluega e aofia ai Tulafono ua ova ma le 40 tausaga talu ona pasia. Sa faatinoina se iloiloga taua o nisi o Tulafono ina ia o gatasi ma tulaga manaomia e iai le Tulafono o le Faamatuuina atu o Eleele Umia Saoloto 1972, Tulafono o le Faaliliuina atu o Eleele i le tulaga Faalisi 1965, Tulafono o Fuafuaga mo Pulega o Nofoaga i Taulaga 2004. Sa faia foi iloiloga i isi Tulafono sa tuuina mai i totonu o le Matagaluega e pei o le Tulafono Taufaaofi o Meatotino Tau le Atamai faapea le faatinoga o Feagaiga Faavaomalo e aofia ai otaota. Sa pasia foi nisi o Tulafono taua mo le limataitaiina o galuega a le Matagaluega e iai le Tulafono o le Faafoeina o Otaota 2010, Tulafono o le Fuaina o Fanua 2010, Tulafono o le Fuaina o Tau o Fanua 2010, Tulafono o Lala Sooupu o Faamatalaga Faapitoa tau Fanua ma Aseta 2010 ma le Tulafono toe teuteu o Tiute o Faailoga Tusi 2010. E iai fonotaga faavaomalo sa auai atu iai le Sui Ofisa Sili i Malawi, Aferika, Abu Dhabi, UAE ma Brussels i Peleseuma i le vaitaimi lea. O le tele o nei fonotaga o le faatalanoaina lea o mataupu tau aafiaga mai suiga o le tau faapea fautuaga faaletulafono mo polokalame tau malosiaga faafouina. O nei fonotaga ua fesoasoani ai e faateleina le iloa ma le silafia i mataupu talafeagai mo galuega a le Matagaluega ma sa tuuina atu ripoti o nei fonotaga i luma o le Kapeneta. O ni faafitauli sa feagai i lea taimi o le le lava o tagata faigaluega ae tele tele le Matagaluega. Sa avea foi le faauluuluga o le vaega ma Sui Ofisa Sili e tusa ma le 4 vaitaimi ina ua tuua e le Afioga i le Pule Sili le atunu’u mo nisi fonotaga i atunu’u mamao ma ua avea ai foi ma faafitauli i le tuliloaina o galuega uma e pei ona faata’atitia. O le faatuputeleina o Poloketi a le Matagaluega ua atagia ai le tele o Konekarate po o Feagaiga sainia. O nisi o nei Polokei o le ICCRIFS o lo o fesoasoani ai le toe totoina o le vaomatua ina ia maua ni laau anagata e tali atu ai i 52 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 13: Vaega o Pulega ma Auaunaga Lautele Avatu le lagolago ile vaega o Pulega ma atinae o tagata faigaluega i polokalame faalauiloa i vaega tau aoaoga ma faalauiloa i le mamalu o le atunuu. Tapenaga o aso faapitoa talanoaga o vaega o Pulega ma faamautu lipoti ma taiala mai faatalanoaga uma. Aufaigaluega: Pule Sili Lagolago Soavaega 13.1: Vaega o Auaunaga Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 2 Ofisa Sinia, 5 Ofisa, 2 Ofisa Lagolago, 18 Togiaso Aotelega o Galuega Faatino Avatu le faatuatuaga mo le lagolagoina o le auaunaga mo le faatinoina o galuega uma tau tagata faigaluega ma atinae ma faatino faamaumauga ma faamatalaga uma o le aufaigaluega ma polokalame faalauiloa. Vaaia ma toe faaleleia o ofisa, lesitalaina o aseta, faamaumauga uma o tagata faigaluega, vaaia o faamaumauga tutotonu, vaaia le faaaogaina o taavale, le vaega tatusi ma le faafeiloai o tgata ma le taliina o le telefoni. Faamaumauga Tutotonu: Vaaia ma tausi lelei faamaumauga ona e faatupulaia pea le tele o galuega o faamaumauga ona o le manaoga o le atunuu ma paaga e ala i meli tuuina mai ma meli i totonu ofisa ma meli o loo faapea ona kilivaina i tua aemaise ia lelei ona malu puipuia. Faamaumauga o Tagata Faigaluega Mo le faamaumauina ma le faamautuina o tulaga uma mo tagata faigaluega i le i ai o faamatalaga ttaitasi mo le faatinoina o galuega e ala i faamatalga e uiga i aso malolo, o taiala o faiga faavae, o le faatinoga o le auaunaga ma nisi o faamanuiaga. Faafaigaluegaina o Tagata O le tuufaatasiga o le faatinoina o galuega ma le faafoeina o le faa-faigaluegaina o tagata I galuega eseese ua taua atu i lalo Totogi tumau Togiaso Aofaiga aufaigaluega Faamavaega Malolo litaea Auaunaga faamutaina Konekarate Poloketi - - - - - - - - 194 273 467 71 1 26 13 6 Vaaia o Taavale I le tulaga faatatau ma le vaavaaiga lelei o taavale a le Matagaluega i le saogalemu mo le faaaogaina. O le tele lava o taavale ua tuai ae peitai o le fesoasoani mai o nisi o poloketi ma maua ai se avanoa mo le toe fesuiaiga o nisi o taavale tuai. Pusa 31: 53 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Minisita CEO CSD DEC LMD WRD TSD PUMA MET Forestry RED - - - - - - - - - - - Aso Faalauiloa a le Iunivesitete Aoao i le Pasefika mo mataupu tau galuega: 2 (lelei atoatoa) 1 (lelei atoatoa) 4 (lelei) 3 (1 taavale fou, 2 lelei) 1 (lelei) 5 (2 taavale fou) 3 (1 taavale fou) 3 (taavale fou) 3 (taavale fou) 9 (2 taavale fou) 1 (taavale fou) Na auai atu foi sui o le Matagaluega latou te molimauina lenei aso faalauiloa a le Iunivesite Aoao a le Pasefika i Alafua. Sa faalauiloaina ai le tele ma le anoanoai o vaega eseese o le tamaoaiga tau faatoaga faapea faamaumauga ma faamatalaga mo tamaiti aoga ma le mamalu lautele o le atunuu. Galuega toe Faaleleia o Ofisa O le tele o galuega o loo feagai mo le toe faaleleia o le ofisa i Togitogiga, Vailima, Sogi, Mulinuu, Maota, Asau, faapea foi le toe faaleleia o le fausiaina o kesi, nofoa, fata tusi ma nisi o nofoaga Iitotonu o ofisa. O nisi foi galuega o faauau o le vaaia o le lotoa o taavale i Sogi (Car Park). Soavaega 13.2 Vaega o aoaoga ma faalauiloa Faamautu auala ma faatino tulaga aupito sili ona lelei mo le atinaeina o le aufaigaluega faapea tulaga ma galuega faalauiloa. Aso faalauiloa i le USP Alafua Faatalatalanoaga o tulafono tau le Siosiomaga a le Atu Asia ma le Pasefika: O lenei vaega o loo faaauauina pea lana auaunaga e ala i galuega lagolago i vaega uma o le Matagaluega ina ia ausia sini fuafuaina a le Matagaluega. i le aotelega o nei galuega e aofia ai le atinaeina o le aufaigaluega, galuega faalauiloa mo aoga ma isi vaega o le atunuu, tapenaga o polokalame faalauiloa ma le tuufaatasia o lipoti o galuega ma iloiloga a le Matagaluega. Na faatautaia e le Matagaluega le faatalatalanoaga muamua o tulafono faale Siosiomaga a le Atu Asia ma le Pasefika. O le malo tutoatasi o Samoa e tauala atu i le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga na faatautaia lea fonotaga ma sa faatinoina i le masina o Setema 2010 i le faletalimalo o Aggie Grey i Mulifanua. O lenei tuufatasiga faaletausaga na aofia uma ai Minisita mai le atu Asia ma le Pasefika. O le lauga autu o le aso na saunoa iai le Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi (Alii Palemia o Samoa) e faamatalaina le tulaga moomia e le UNEP ma sui o le SEPD 7 ina ia taulai iai le faamalamalamaina o tulaga o faafitauli o le siosiomaga ma faalauiloa itu moomia ma le taua e unaia le atinae gafataulima ma le ola faaauau o punaoa o le siosiomaga, faaititia le mou atu ma le faaauauina o le vaaia le fofoga taumafa e tau ala atu i le tulaga aupito sili ona lelei saunia ma polokalamae faasao. O loo faaauauina foi le lagolagosua a Samoa i le faaitiitia o aafiaga o le afuafu i le toe totoina lea o le 1 miliona o laau mo le ola faaauau o punaoa faalenatura ma le siosiomaga. Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili , 3 Ofisa Sinia, 1 Ofisa. Aofaiga o Galuega Aso Faalauiloa a le Iunivesitete Aoao o Samoa mo mataupu tau galuega: Na auai atu sui o le Matagaluega atoa ai ma le tele o isi Matagaluega ma Faalapotopotoga e molimauina lenei aso Faapitoa ina ia siitia ma faalauiloa le tulaga o galuega moomia mo alii ma tamaitai aooga ma sa faataunuuina i le masina o Aokuso, 2010. Na auai sui o vaega taitasi a le Matagaluega e faalauiloa a latou auaunaga e ala i faamaumauga ma faamatalaga ina ia fesoasoani i le fausiaina o manatu ma naunautaiga mo tupulaga aoaoina mo ni a latou galuega i totonu o le Matagaluega. Faatuputupulaia o Faalauiloa e ala i Taaloga: I le agaga fiafia tele ua mafai ai e le Matagaluega ona faavae se faiga paaga ma le Iuni Lakapi Aoao a Samoa e fesoasoani e faalauiloa le MDG Goal 7 ole faamautuina o le ola faaauau o punaoa faalenatura ma le siosiomaga. O lenei faiga paaga e aofia ai ni au taaalo se 6 mai le Pasefika e auai i polokalame faalauiloa faale siosiomaga i le taamilosaga ma le toe totoina o togatogo i vaega o Malaela lea sa faaleagaina aafia i le Sunami. O au taaalo e 6 e aofia ai Amerika Samoa, Atu Kuki, Papua Niu Kini, Tahiti, Vanuatu faapea ma Samoa i lalo o le taamilosaga aoao o lakapi vaega lalo o le 19 tausaga na faatautaia ia Setema. O le itu lelei o le lagolagosua i le toe totoina o togatogo o le mafai ai lea ona toe faaleleia 54 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 vaega, nofoaga ma le mamalu o le alalafaga o Malaela ae faapea foi i le unaia o le totoina o laau e tusa lona aofai ma le 1 miliona i lalo o le polokalame faalauiloa a le Matagaluega. Lagolago le amataina o faasao ma le va i fafo: O le faamanatuina o lenei faamoemoe e le 350 o Faalapotopotoga i Samoa na faailogaina i le polokalame o le toe totoina o laau na vaavaalua ai ma le lagolagosua a le tamaitai ia Brianna Fruean o le Aoga Tulaga Lua a Vaiala ma ana uo atoa ai ma le faiga paaga ma le Vaega o Vaomatua. O le totoga laau na faatauataia mo Samoa ma ona atinae lautele faatatau i tulaga moomia maualuga e fesoasoani e tali atu i suiga o le tau ma le toe totoina o laau Samoa maoi i le nofoaga o faasao i Togitogiga. O lenei foi faamoemoe e lagolagosua tele i le polokalame faalauiloa o le totoina o le 1miliona laau. Aso Faapitoa mo le Siosiomaga: Aso Faalauiloa o Wetlands o le lalolagi 2011 ua faaautuina e faapea; “Vaomatua mo le Suavai ma Nofoaga Suavaia ”, na faailogaina i le toe totoina o laau i Saoluafata. O lenei faamoemoe na saunia e faailoga ai le taua o le ola faanatura o togatogo ma vaivai i nofoaga lalata i le sami. O le aso faapitoa o le Suavai i le lalolagi ia Aperila na faalautele ai le autu; “ Suavai mo taulaga: galulue faatasi mo le puipuia o suavai i nofoaga i le taulaga o Samoa ”. O lenei faamoemoe na aofia ai faalauiloa, o asiasiga i nofoaga o Suavai faasao i Fuluasou, Nofoaga e faamama ai suavai lafoai i Sogi, Nofoaga e lafoai ai lapisi i Tafaigata atoa ai ma le faamamaina o le vaitafe ma alia i le faatamiloga ole vaitafe o le Fuluasou. Faailoga tauoloa mo Fetu o le Siosiomaga – tufatufaina o faailoga mo le fanau laiti e iai lo latou tomai faapitoa o le Siosiomaga 2010: E 20 le aofai o tamaiti aoga sa faamanuiaina i tufaga faailoga ma tusi pasi e faalauiloa ai lo latou agavaa ma le naunautaiga e auai i le laupepa mo le Siosiomaga a le matagaluega o loo faalauiloaina e le nusipepa i aso Sa taitasi. O loo faaauauina mai pea lenei faamoemoe faaletausaga mai le 10 tausaga ua tuanai ma o loo faatuputupulaia pea le aofaiga o tamaiti auai. O le fesoasoani ma le lagolagosua mai nisi o pisinisi tumaoti, Faalapotopotoga, mamalu lautele o le atunuu faapea nisi o poloketi i totonu o le Matagaluega ua mafai ai ona faatinoina lea faamoemoe taua ma e momoli atu ai le agaga faafetai tele. Galuega totoga laau i Togitogiga Vaiaso o le Siosiomaga 2010: O le autu mo le Vaiaso o Siosiomaga 2010 “ Faamautu le ola faaauau o le Puleaina o Fanua e tali atu ai i aafiaga tuga o le tau” na faamanatuina i le tatalaga aloaia o le Fale o faamatalaga i le togalaau faasao i Vailima e le Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi ( Alii Palemia ) ma le tufatufaina o faailoga tauoloa faale siosiomaga i le alii o Alan Grey faapea le METI e faamaufaailoga ai lo latou sao taua i le faamautuina o atinae gafataulima ma auala aupito sili ona lelei e mautinoa ai le Faasaoina ma le ola faaauau o punaoa o le siosiomaga. O nisi o vaega e aofia ai le faalauiloa ma faatalatalanoaga o le Suavai ma lona mama atoa ai ma le fonotaga a le vaega o Malosiaga faafouina e fesootai ma le autu faapea le tatalaina o le Nofoaga o Taui o Faalavelave Faafuasei i Tuanaimato i le Ofisa Fuimu i Faleata. Sui o le Kolisi a Sagaa Maria na manumalo i le ipu O le faamanatuina o le Vaiaso o le Siosiomaga i Savaii na faatautaia i Asau faatasi ma le auai o nuu ma alalafaga e ala i le faatinoga o pese faaleaganuu, tauvaga lauga, faalauiloa o faaaogaina o metotia faasamoa moni i faiga o faatoaga, atoa ma le tatalaina o le Ofisa o faamaumauga ma Aoaoga mo le au fai faatoaga a le vaega e puleaina laueleele. O le Minisita o Siosiomaga le Afioga Faumuina Tiatia Liuga na saunoa mo le tapunia aloaiaina o lenei faamoemoe ma na faamauina i le totoina o laau i le Vaega e tapue ai le suavai i Vaipouli. 55 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Faalauiloa mo aufaigaluega fou: Faamavaega ma le Minisita - Afioga Faumuina Tiatia Liuga: O loo faaauauina pea le faatinoina o aoaoga mo tagata faigaluega fou e aofia ai mai latou o e faigaluega le Tumau mai vaega taitasi uma ina ia fesoasoani i ai latou ina ia faamasani ma malamalama i le auivi o le Matagaluega. E le gata i lea ae faapena foi ona latou silafia ma iloa tulafono o galuega e faamanino mai ai se ata o Amioga pulea mo tagata faigaluega, Aga tausili ma Taiala faavae o le faafaigaluegaina. E aofia ai ma nisi o vaega taua e pei o Tulaga o galuega ma faamanuiaga, Faiga faavae mo le puleaina o tagata faigaluega ma nisi. Na tapenaina e le Matagaluega se faamavaega ma le minisita o le sa pale mai i le tofi i tausaga ua mavae atu ae faafeiloai aloaia atu i le minisita fou mo le matagaluega le Afioga Faamoetauloa Lealaiauloto Dr Faale Tumaalii e ala i le ava o feiloaiga sosoo mai ai ma le taumafataga i le Faleata Golf Course. Nisi o i latou na auai i aoaoga mo tagata faigaluega Tuufaatasiga o se suesuega mo le toe iloiloina o le tulaga o le Siosiomaga I Samoa: O le faiga paaga a le Matagaluega faatasi ai ma le SPREP ma le UNEP na faatautaia ai lana fonotaga lautele muamua I le masina o Aperila, 2011 e faatatau I suesuega o le tuufaatasiga o le Siosiomaga mo Samoa o se vaega o lana tapenaga mo iloiloga faaiu ma le tuufatasiga mo le isi ripoti o tulaga o Siosiomaga I Samoa. O auala na faaogaina I lea suesuega ua avea o se auala e faalauiloa ai le tulaga maoae o le soosoo tauau o ana paaga uma atoa ai ma le mamalu lautele o le atunuu e ala lea I a latou metotia mo le matagluega ina ia atinae ai taiala talafeagai e suesueina ai le tulaga ma faatinoga o le sioaiomaga. E le gata I lea o le suesueina o nei taiala o loo momoli mai ai ni auala mo le tulaga o le siosiomaga. 56 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Faalauiloaina o ato fai faatauga toe faaaoga: O le faiga paaga a le matagaluega ma le Faletalimalo o le Amanaki na sainia ai se feagaiga for the faaaogaina o ato mo faatauga e faalauiloa ma faasao ai le siosiomaga. O le tamaitai o Alenor Levi na manumalo i se tauvaga a tamaiti aoga mo faailoga o ATO na faaigoaina “ O lau Ato ” Fuafuaga mo atina’e gafataulima ma le talafeagai o le ola lanumeamata: Na faatautaia le iloiloga faaiu a le Matagaluega i Savaii ma na tala feauga foi ma le tapenaga o fuafuaga a le Matagaluega mo le vaitaimi 2011 – 2014. O le afio mai o le Minisita fou lana Afioga Faamoetauloa Dr Faale Tumaalii na fetaui lelei ma fuafuaga a le Matagaluega mo sona finagalo faaalia faapea ni ana fautuaga i tulaga faatonutonu ma vaaiga taula’i mo le Matagaluega. O lenei faamoemoega faaletausaga na faaautuina i le toe iloiloina o le aotelega o faatinoga na tauaveina e le Matagaluega i le tausaga ma mataupu autu a le matagaluega. O faaiuga o lenei iloiloga e aofia ai se ata faataitai o fuafuaga a le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga 2011 – 2014. O Atinae gafataulima mo le ola laumeamata ua filifilia ni vaega taua mo le isi lima tausaga o lumanai ma faatautaia ai ni faatalatalanoaga faalauaitele ma ana paaga ina ia faamautuina a latou vaaiga mo fuafuaga lautele a le matagaluega. Auala faatonutonu mo faatinoga o galuega: Sa faatautaia le tele o faatalatalanoaga mo vaega taitasi a le matagaluega i le autu ma sini fuafua a le matagaluega faatatau i toe iloiloga o auala faatonutonu fou na atinae mo galuega lautele. O le sini na fuafuaina mo nei faatalatalanoaga ina ia mautinoa lelei e le aufaigaluega fuafuaga fou faatonutou na faavae e le Komisi o tagata faigaluega e pei o le faamasani e faailoa vaega o faaiuga autu, atinae ni fuafuaga mo le faatinoga o galuega e faaaogaina ai le faamatalaga o au matafaioi ma lona fesootaiga ma le fuafuaga autu a lau vaega. Fonotaga faasauniuni a le Rio +20 a le Pasefika: O fonotaga faasauniuni a le Pasefika mo Malo Aufaatasi mo atinae gafa taulima na faataunuuina i Apia, Samoa ia Iulai 2011. Na faatautaia o se fonotaga lona tolu mai le tele o Atunuu laiti tau atiae o le Pasefika ma le faamoemoega ina ia faalauiloa avanoa e faailoa ai vaega taua ma tuufaatasia ai ni a latou vaaiga mo le faamoemoega a le Asia Pasefika o loo faamoemoeina e faataunuuina ia Oketopa faapea le alualu i luma o galuega faasauniuni faagasolosolo faale lalolagi. O lenei fonotaga na faalauiloaina ai le sini autu o le Rio +20, “ ia mausali le toe faafouina galuega lagolagosua mo atinae gafataulima, suesuega o le alualu i luma ma faafitauli tuua i le faailoaina o faaiuga o le fonotaga autu mo atinae gafataulima ma faalauiloa luitau fou ma luitau o loo fotuai mai pea. E lua manatu autu o lenei fonotaga Rio +20; 1 – o le ola lanu meamata lanu lauava o atinae gafataulima o le siosiomaga; 2 – faatamaia o le le gafatia ma le faataatiaga o fuafuaga faavae o atinae gafataulima. O le fonotaga faasauniuni lenei a le Pasefika na faia i Apia ma na tatalaina i le afiafi o le aso 21 Iulai e lana Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi ( Palemia – Samoa ). Na toe faaauauina i le aso 22 Iulai ma sa taitaiina e lana Afioga Faamoetauloa Lealaiauloto Dr Faale Tumaalii ( Minisita o le Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga ). Na tau aofia i le fonotaga le Palemia o le Atu Kuki ma Minisita e 11 o le Siosiomaga, Minista o Tupe ma Minisita o Faigafaiva mai le Atu Kuki, Kiripati, Marshall Island, Nauru, Palau, Samoa, Toga ma Tuvalu. Na auai mai foi sui o le Malo o Fiti, Federated States of Micronesia, Niue, Papua Niu Kini, Solomona, Toga, Tuvalu ma Vanuatu. O sui molimau e aofia ai Ausetalia, Farani, Niu Kaletonia, Niu Sila ma Toelau. Sa auai mai foi sui o Malo Aufaatasi, Faalapotopotoga a le Lalolagi, Faalapotopotoga a le Pasefika, NGOs, Faalapotopotoga Tumaoti ma Sosaiete taatele e aofia ai Sui o Tupulaga Talavou. a. Polokalame Atinae o Tomai ma Agavaa: I. • • • Aoaoga i totonu o le Atunuu E 3 aoaoga i tomai faapitoa na talia i lalo o lenei polokalame; Auiliiliina o le Auivi o le Matagaluega Fuafuaga faatonutonu o le fuaina o le aoga o fanua ma aseta Taiala o sailiiliga ma atinae o tomai faafuafanua O isi aoaoga e pei o le mataituina o faamaoniga I mataupu tau le siosiomaga ua fuafuaina mo le isi tausaga faaletupe o lumanai. II. Isi avanoa ma polokalame faaaoaoga Na faatinoina le tele o aoaoga e galulue faatasi ai ma nisi o vaega o le matagaluega ma poloketi faapea ai ma mafutaga faaleaoaoga na faatinoina mo aoga. Na faaalia foi le agaga talisapaia o le matagaluega i nisi o avanoa e auai atu ai i faaaoaoga ma fonotaga mo tomai ma agavaa e le gata i si o tatou atunuu ae faapea atunuu mamao. • PACC Project NAPA 2 Socio-Economic Assessments • Aoaoga faalauaitele mo le toe iloiloina o taiala o galuega ma suesuega o le faia o feutagaina mo le faatinoina o le feagaiga faava-o –malo e foia faafitauli tau eleele faaleagaina. • Asia-Pacific Sub-regional Environment Policy Dialogue (SEPD-7) • Pacific Least Developed Countries Workshop on Implementation of NAPA • Water and Sanitation Sector Annual Review • Procurement and Contract Management workshop • UNFCCC W workshop for Small Island Development States • Water Resources Community Consultations • Greenhouse Gas Abatement Workshop • Asia-Pacific Leadership Development on Disaster Risk Reduction & Climate Change Adaptation training • Sustainable Logging Workshop • Heritage Community Workshop • Integrating Climate Change Risks Into Forestry Sector Workshop 57 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 • • • • • 10 Pito I Luga; Watershed Conservation & Protection school awareness programs Loimata o Apaula Catchment Community Consultation 5th Meeting of the Cartagena Dialogue Rio +20 Pacific Preparatory Meeting Corporate Plan 2011 – 2014: Green Growth for Sustainable Development Consultation e. Pulega ma le vaaia o galuega Tuuina atu fautuga ma taiala i le aufaigaluega i mataupu tau pulega patino i faafaigaluegaina ma le filifilia o aufaigaluega fou, Tulaga o galuega ma faamanuiaga, Faasea ma nisi mataupu. E 3 aoaoga faalauiloa mo sui fou a le Matagaluega faapea ai le anoanoai o faaaoaoga faatasi ma nisi o vaega i Taiala ausia mo le faatinoga o galuega ia mautinoa le nofo malamalama ma ia lima taitaiina le aufaigaluega i faiga faavae a le Komisi o Galuega. Leilana Godinet ( St Marys School ) Cordelia Schuster ( St Marys School ) Mara Nansen ( St Marys School ) Saouila Tolovaa ( Samoa Primary School ) Heledaffy Gatoloai ( Vaivase Primary School ) Palepua Solaese ( Samoa Primary School ) Allenor Levi ( Samoa Primary School ) Neva Sailimalo ( George Brown School ) Suliana Schuster ( St Marys School ) There Levi ( Samoa Primary School ) 5 Faailoga faapitoa mo le lagolago; i.Faamatalaga: Hemara Niualuga ( St Marys School ) Melania Galumalemana ( St Marys School ) Jadose Chan Boon ( Marist School ) Hereme Fogalele ( Fagalii Primary School ) Henry Faolotoi ( RLSS ) 5 Faailoga faapitoa mo le auai; Faaauau le faamautuina o faamatalaga i aoaoga a le aufaigaluega ma ua maitauina le siitia pea o avanoa e maua e le aufaigaluega e auai atu ai i polokalame faaaoaoga i Samoa faapea atunuu i fafo. O se tulaga lelei tele lea aua le siitia o tomai ma le iloa a le aufaigaluega i mataupu mo le atinaeina o punaoa faanatura ma le siosiomaga. O le auga foi lea o le fesootaiga ma galuega o loo galulue ai poo nisi tofiga fou o le lumanai o le faaaogaina ai lea o nei tomai ma metotia fou. Faletoese Letaulau (Fasitoo–uta Primary School ) Soane Etelasi ( Paul VI Intermediate School ) Juliet Lolesio ( Paul VI Intermediate School ) Michael Smith ( Paul VI Intermediate School ) Florida Simeti ( Paul VI Intermediate School u. Aso faapitoa o le Siosiomaga; O le Vaiaso o le Siosiomaga na faatinoina i le aso 15 – 19 Novema ma na ave le faataua “ I fuafuaga talafeaga mo le puleaina o eleele e foia ma tali atu ai I fesuiaga o le tau i le lalolagi” e faaautuina i le Faasaoina o punaoa o le laueleele ma le suavai ma na faalauiloa ai totoga laau i nofoaga faasao i le togalaaui Vailima ma le nofoaga faasao o le suavai i Vaipouli, Savaii. Na tatala aloaia ai foi ma le Fale o Faamaumauga faale-Siosiomaga i Vailima e lana Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi ( Palemia ) . O lenei faamoemoe na saunia ina ia manatua ai le taua o aafiaga o nei faafitauli. o.Aoaoga faasiosiomaga ma faalauiloa: Faaauauina pea aoaoga ma polokalame faalauiloa ina ia mautinoa le taua o le faasoa ma le tuuina atu o faamatalaga ma mataupu tau le siosiomaga i le mamalu o le atunuu, paaga, aoga ma aso faailogaina faapitoa o le siosiomaga ma le naunautaiga ina ia siitia le malamalama ma faaauau le galulue soosoo tauau agai le fuafuaina o atina’e gafataulima ma le talafeagai aua le ola faaauau o punaoa faanatura ma le siosiomaga. Na faataunuuina foi le fetufaaaiga ma le faatalatalanoaga o pepa ma faamatalaga tau siosiomaga ma oni itu taua na filifilia ai sui e 10 mai le matagaluega faatasi ai ma ana paaga. O mataupu na talanoaina na faaautu i faafitauli o ituaiga ma le Sunami, Mataupu e faaitititia ai le aafiaga o le Sunami, faalauiloaina o Ata tusitusia o tamaiti na aafia i le Sunami, Itu lelei ausia o le iloa ma tomai o le Soifuaga, Aoaoga mo Atinae Gafataulima ma le Talafeagai, Itu faaleaganuu ma le agaifanua, Suiga o le Tau, Malosiaga faafouina ma malosiaga mai otaota. Na faapena foi ona faalauiloaina ma nisi o galuega a le matagaluega pei o tusi ma ripoti e aofia ai le Tulaga o le Siosiomaga o Samoa, Vaega Lua o le Ripoti o Fesootaiga o Suiga o le Tau, Faatalatalanoaga ma le atunuu i tulaga o eleele lamatia aua le fausiaina o fuafuaga o galuega atoa ai ma le tusi o Pepe o Samoa (Butterflies of Samoa ). Faaauauina pea le polokalame mo le fanau aoga i vasega laiti mai le 9 – 15 tausaga. O lenei polokalame e faaautuina i mataupu tau punaoa faanatura ma le siosiomaga ma e tuuina atu mo le faasalalauina e le nusipepa o le Samoa Observer i vaiaso taitasi. Na faatinoina le laugatogi faaletausaga mo i latou e 10 na faamanuiaina faatasi ai ma faailoga faapitoa e 10 ia Fepuari 2011. O faailoga na lagolagoina malosi e nisi o kamupani ma faalapotopotoga e pei o Le Faalapotopotoga o Eleele Tumaoti o Samoa, Faletusi a Samoa (Samoa Stationery & Books ) faapea le faleaiga o McDonald. O isi faailoga na tauaaoina e poloketi ma vaega taitasi o le matagaluega. O i latou nei sa maufaailoga i lea aso faapitoa; 58 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 O pepa na aofia i faatalatalanoaga o mataupu tau le siosiomaga ma i latou na fofogaina o loo taua i lalo; 1. Tsunami & Gender – Social Protection in the event of a Disaster ( Tsunami ) Leituala Kuiniselani Tago 2. The multiple benefits of Generic life skills training Walter Vermullen, Matatumua Maimoana 3. Moving on, Healing through the Arts: exploring art education as an alternative approach to learning. Healing and therapy for Tsunami affected children in Samoa. Maluiao Leua Latai Leonard 4. Faletutulu i tao: Traditional Cultural Practices and Protocols in the village of Safune, Savaii, Samoa. Seiuli Vaifou Aloalii Temese, Fonoti Lafita’I Iupati Fuata’i 5. O lou tofi “ ma ua faapea ona aofia ai mataupu faaleaoaoga lea e fai ai tauvaga a fanau laity e pei ona taua i le vaega (o) o i luga. g. Iloiloina o Fuafuaga Alualu Mamao ma taiala atoa ma le tuufatasiga. Tuufatasia ma faatino le Newsletter tai masina a le matagaluega e faalauiloa ai galuega faatino i masina taitasi, o mataupu taua, faapea tulaga o galuega fai ma gasologa o polokalame atinae. Tapena le faatinoina o nei iloiloga e pei ona faia i tausaga taitasi. E aofia ai foi ma iloiloga o isi faamaumauga ma taiala 2011 – 2014 e pei o Taiala o Auaunaga, Fuafuaga o Atinae o galuega map polokalame o le faatinoga o fuafuaga. Ua maea foi ona tuufaatasia lipoti o nei galuega ma tufatufaina atu, atoa ai ma le tuuina atu I luga o le upega tafailagi a le matagaluega. l. Polokalame atinae Faaauau pea polokalame e 2 I lalo o lenei vaega – O le Puipuiga o measina faaleaganuu ma le faanatura ma le Iloiloga o tomai ma Agavaa. Sands of time : Evidence for palaeotsunami and / or palaeostorms in Samoa, and what this means for tsunami risk reduction. E. Cheunh, Thomas Wilson 6. Moso’s Footprint in Apia: Education for Sustainable Development (ESD ). Dr. Maria Talaitupu Kerslake, Susana Taua’a 7 Integrating Climate Change Adaptation Risks to Agriculture and Health Sector (ICCRAHS ) – Climate Early Warning System ( CLEWS ) in Samoa. Anne Rasmussen, Sunny Seuseu, Tuulima Laiti, Tamati Fiu, Ulu Bismarck Crawley 8. 9. Faatalanoaga ma sui o nuu, Apolima Toe timata le upega: A critique of coastal governance in Samoa. Anita Latai Working together to Advance Weather Forecasting as an Applied Science. Sala Sagato Tuiafiso 10. Renewable Energy Lillian Penaia, Vaasiliega Anne Trevor, Mataia Uaine Silailai. f. Fesootaiga: Faaauau tusitusiga tai vaiaso I nusipepa o le Observer. O lenei polokalame ua faasalalauina I le itulau ua taua o le “ Our Environment Our Heritage “ poo le O lou Siosiomaga Faatalanoaga ma sui o nuu, Tiavea 59 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Soavaega 13.3 Vaega o Tupe O le vaaia ma faasoasoa lelei seleni a le Matagaluega faapea foi fautuaina o Vaega taitasi mo le faaaogaina o latou vaegatupe e pei ona pasia ai I le Tala Faatatau Autu Tupe. Pusa 33: Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1Ofisa Sinia, 3 Ofisa 4 Ofisa lagolago Kesia Aotelega o Galuega Faatino: • Faatinoina o le Tala faatatau autu o le tupe, ma tuuina atu fautuaga I vaega taitasi mo le faaaogaina tatau o nei vaegatupe. • Faatinoina oni alafua e lima taitaiina ai le Matagaluega mo le faaaogaina tatau o vaegatupe ua faamatuuina mai mo le Matagaluega. • Teuina o faamaumauga uma mo le faaaogaina o vaegatupe ma le faarisitiina o tupe maua a le Matagaluega • Faamaonia o oka ma auauanga totogiina atu a le Matagaluega I ana paaga I tua o loo faatautaia auaunaga mo le Matagaluega. Tala Faatatau Autu o le Tupe 2010/2011: O le aofaiga o le tupe na faamaonia mo le Matagaulega I le tausaga faaletupe e $21.143,709.00. O lona vaevaeina lenei: Pusa 32: Aofaiga o galuega faatino a le Matagaluega Aofaiga o galuega I le Avea ai ma Sui o le Malo: Aofaiga o galuega tuuina atu I Paaga I Tua: Tupe Toe Faaola $10,471,602.00 $11,647,828.00 $3,011,943.00 $1,353,018.00 Tupe toe faaolaina mai: O se aotelega o tupe na mafai ona aoina mai e le Matagaluega o loo auiliiliina atu i lalo: Tupe toe faaolaina mo le tausaga faaletupe 10/11 60 Masina Iul- 10 Auk-10 Set-10 Oke-10 Nov-10 Tes-10 Ian-11 Fep-11 Mat-11 Ape-11 Me-11 Iun-11 AOFAIGA Vaegatupe $ 97,953.92 $ 113,416.96 $ 78,884.07 $ 212,834.92 $ 69,079.33 $ 7,277.50 $ 48,816.50 $ 49,661.31 $ 48,164.67 $ 61,018.25 $ 69,094.94 $ 63,166.50 $ 919,368.87 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Pusa 34: 2830 2840 2850 2860 $ $ $ $ Jul-10 82,132.92 1,126.00 10,945.00 50.00 Aug-10 79,619.67 2,174.50 1,895.00 340.00 Sep-10 65,660.00 1,921.50 3,755.00 30.00 1st Quat 227,412.59 5,222.00 16,595.00 420.00 Bud/Quart Oct-10 196,567.42 554.50 2,400.00 540.00 Nov-10 64,445.33 964.00 2,620.00 40.00 Dec-10 6,755.00 262.50 190.00 2nd Quart 267,767.75 1,781.00 5,210.00 580.00 Bud/Quart Jan-11 44,953.50 618.00 2,835.00 Feb-11 46,255.31 1,076.00 440.00 10.00 Mar-11 45,864.17 340.50 100.00 3rd Quart 137,072.98 2,034.50 3,375.00 10.00 Bud/Quart Apr-11 49,306.50 1,303.00 960.00 120.00 May-11 48,995.33 648.00 2,420.00 60.00 Jun-11 58,786.50 880.00 2,360.00 80.00 4th Quart 157,088.33 2,831.00 5,740.00 260.00 2870 2880 $ $ 60.00 3,640.00 27,727.79 1,660.00 5,867.57 1,650.00 33,655.36 6,950.00 11,193.00 1,580.00 60.00 930.00 70.00 11,253.00 2,580.00 50.00 360.00 700.00 1,180.00 1,060.00 800.00 1,810.00 2,340.00 8,388.75 940.00 16,191.61 780.00 1,060.00 24,580.36 2,780.00 Bud/Quart total 789,341.65 11,868.50 30,920.00 2881 2892 Total $ $ $ 97,953.92 113,416.96 78,884.07 - - 290,254.95 - 212,834.92 20.00 69,079.33 7,277.50 20.00 289,191.75 - - - 61,018.25 69,094.94 63,166.50 - 193,279.69 - 20.00 48,816.50 49,661.31 48,164.67 146,642.48 1,270.00 71,298.72 14,650.00 919,368.87 O le 128% sa faapea ona aoina mai ele vaega a Siosiomaga ma Faasao e mafua mai ona o totogi o tauofofga mo galuega faakonekarate mo le aoina o lapisi, sa faapea ona faafouina uma I totonu o le tausaga faaletupe lenei. O isi uma vaegatupe e lei mafai ona ausia le aofaiga o tupe sa fuafuaina ona o nisi o mafuaaga e pei: • Vaega o Vaomatua: O le faamuamua sa ave lea I le faalauiloa o le tasi miliona laau totoina ma o le tele lava o laau sa tufaina fua I tagata mo le totoina. • VAega o Suavai: E lei faamautuina ma faagaioina le tulafono mo le laiseneina o punaoa o suavai. • Vaega o Fuafuaga I le taulaga: O le tele lava o talosaga sa faapea ona faamaonia e I lalo ifo o le $50,000.00 le tau aofai, ma o nei galuega e faatinoina e leai se totogi e pei ona faamania ai e le kapeneta. Tupe Faaalu mo le Faagaioina o Galuega Pusa 35: O le tele o vaegatupe o loo faaepa ona le ausia le 100% lo latou faaogaina ona o le laititi o le pasene faaaoga i vaegatupe mo totogi o tagata faigaluega e mafua mai i: • Le fegasoloai o le aufaigaluega e avea lea ma ala e avanoa ai le tele o avanoa faigaluegae le mafai ona faatumuina i le 12 masina. • Tele o le taimi e faagasolo ai le sailiina o tagata agavaa mo le faatumuina o avanoa faigaluega. Mo le vaegatupe e 2: ua pau maualalo le faaogaina o vaegatupe mo le totogi o tagata faigaluega ona o le fesuiaiga o Komiti Faufautua a Minisita ina ua maea le paeaiga tuai. Mo le vaegatupe 9:Ua maulalo le faaaogaina o vaegatupe mo tupe faavae ona o vaegatupe sa fuafuaina mo le totogiina o lisi o fanua e lei faaaogaina ona e lei faamautuina lisi mo fanua faaleaganuu o le a faaogaina mo le faamoemoe o le Vaega o Punaoa o Suavai. 61 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 14: Faamatalaga ma Fesootaiga faamaumauga o loo tuuina atu i konesale a le NIWA i masina taitasi, poo le maua atu foi e ala i fesootaiga faa –VNC. Faatino auala lelei mo le faamautuina o faamatalaga ma fesootaiga televavave faaneionapo e lagolagoina ai atinae ma le vaaia lelei o punaoa faanatura ma le siosiomaga TIDEDA Server – aoina faamaumauga mo le Suavai ma e siaki i aso Toonai taitasi Fesootaiga Na suia le PAPX a le matagaluega i le 2010, ma ua tofu ai nei le Ofisa o le Tau i Mulinuu ma le Ofisa autu ma le masini PABX. I le faiga tuai, e na o le 3 laina a le Ofisa o Aofaiga o Galuega Faatino: le vaaitau, ae tele ina tapuni le ofisa autu. O lenei la faiga O galuega autu i lalo o sini autu e aofia ai – ua mafai ai e le toatele o le atunuu ona maua avanoa e vili • Vaai ma pulea le faavaa o fesootaiga uma mo le mai ai i taimi o faalavelave faafuasei. O le aoga la o nei faaleleia; suiga – • Fesootaiga VLAN i nofoaga e 8, 1 fesootaiga i le • le mafai ona faaaoga o soo se laina mai i le Ofisa faipa (fibre optic), 7 ISDN; o le tau, NEOC, poo le Ofisa autu; • Vaai faamaumauga ma faamatalaga ma faasoa • Mafai foi ona faaaoga IP telefoni mai soo se atu; nofoaga e pei ona taua i luga; • Vaai faalelei ma ia malosi fesootaiga lelei ma • Mafai ona faaaoga telefoni mai soo se mea o iai mautu; fesootaiga internet; • Vaai tulaga uma o galuega, masini, o polokalame • Mafai ona faaaoga telefoni faaopopo, faasaoloto faaaoga, ma vaega eseese uma; ai laina telefomni autu • Faalelei ma fesoasoani i le mafai o le aufaigaluega i le faaaogaina o tekonolosi; Lamatiaga faa-tekonolosi (Viruses & Spyware) • Faalelei fesootaiga o PABXs ma masini e teu ai O lamataiaga nei (viruses) ua fai ma faafitauli ma e siaki faamaumauga (servers); i aso uma. O le alu i luma o le malamalama ua aofia ai foi • Faalelei ma faafou mataupu/faamatalaga o le ma le alu i luma o tulaga faalelelei. E 4 polokalame o loo upega tafailagi (ebsite) a le matagaluega; faaaoga mo siama (virus), ae 1 mo le mataautilo (spyware). • Faamautu le teuina o faamaumauga ma Peitai e iai lava siama malolosi e le mafai ona iloa ma avea faamatalaga; ma aafiaga tuga mo masini ma le tekonolosi i totonu o le • Faafoe le Finance One, ma le lesitala o fanua; ofisa, e aofia ai – • Vaaia severs ma faaleoleo (backups) • O le le mafai ona maua faila, faamatalaga, ma . polokalame; Ua siitia le tulaga o galuega i le faatuputupulaia o le • Pe o masini e aunoa ma le tapeina; matagaluega talu mai le lipoti talu ai. E le gata i lea o le • O le Le mafai ona maua atu fesootaiga ma isi alualu pea i luma o tulaga faa-tekonolosi, ma e molimau masini e pei o printers, scanners; tulaga nei – • Faaluaina pe faatele foi ona maua faamatalaga i. Le vaaia ma le faaleleia o masini e 205; taitasi ma meli; ii. Vaaia, mataitu, ma faalelei servers e 6; • O le Le mafai ona faaalu/lafo pe maua meli; iii. Vaai , mataitu, ma faalelei le server faaleoleo i le • Suia o tulaga o masini (settings); lotoa i Vailima • Ofi mai o faamatalaga oso faasuasei (pop ups) ae le i faatonuina; Vaai ma mataitu fesootaiga o nofoaga e 9 • O le Le mafai ona faaaoga masini; I le 2007 e 6 nofoaga na fesootai i auala faa-leitio a le CSL. • O le Le mafai ona toe seki pe toe I le taimi nei – faapolokalameina laau ma masini. i. Fesootai i le copper le Ofisa autu ma le CSL; ii. Fesootai i le fibre optic a le Samoa Tel le Ofisa o Vaai Tau i Mulinuu ma le Ofisa autu – e 100 MB ma le 10MB o upega tafailagi; iii. Ma le ofisa fou o Faalavelave faafuasei i Tuanaimato, o le fibre foi a le Samoa Tel i aiaiga lava e pei o le Vaai Tau Aufaigaluega: 1 Ofisa Sili, 1Ofisa Sinia, 1 Ofisa, 2 Togiaso Masini o faamaumauga a le Vaega o le Tau Telemetry - E aoina faamatalaga mai masini i nofoaga faapitoa i Nuu, Afiamalu, Alafua, ma Nafanua e ala i sim card a le Digicel i itula taitasi CLIDE SErver – vaaia, faamauina, ma aoina faamaumauga ma faamatalaga uma tau tulaga o le tau – o tulaga tuai o aso ua mavae ma le vaitau fou ma lata mai. O loo fesoasoani tele i le fuaina o tala o le tau mo aso taitasi Le Afioga le Pule Sili ma nisi o le fanau aoga mai le Kolisi o Leifiifi i le Tatalaina o le nofoaga o Faamatalaga i Vailima. O lenei masini o loo i le ofisa autu i TATTE. O vaega o nei 62 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 GALUEGA FAATINO 15: Vaega Tumaoti o le Suavai Vaai le polokalame a le EU mo ituaiga o galuega a le suavai (WaSSP) 2005-2010 e avea ma sao o le Malo o Samoa i le faaaogaina o auala e tuufaatasi ai ituaiga galuega o vaega tumaoti o le suavai (SWAp) Aufaigaluega: 1 Ofisa Tuufaatasi/Pule Sili Lagolago, 1 Ofisa Tuufaatasi Lagolago, 1 Ofisa Sinia, 1 Ofisa Aofaiga o Galuega: 1. Galuega lagolago i le Komiti Faafoe (JWSSC) o le Polokalame Na faatuina le komiti faafoe e le kapeneta i le 2009 e gafa ma le vaaia o le polokalame, faiga faavae ma mataitu le polokalame ma lipoti atu i le Komiti o Atinae a le Kapeneta mo le faamaonia o lipoti, faiga faavae fou ma polokalame fou. O sui o le komiti e aofia ai Pule Sili o le MNRE, MoH, MWTI, MWCSD, LTA, SWA, IWSA, SUNGO, ma le COC. O le taitaifono o le tamalii sa Pule Sili muamua i le MAF. O fono e tai 2 masina ma e 3 fono na mafai ona faatino i totonu o lenei tausaga – o Iulai, Setema, ma Me 2011. Ua mafua lea tulaga ona o le tuatuagia o le Ofisa tutotonu talu ai fesuiaiga o le faaaogaina o vaegatupe. 2. Faiga faavae ma polokalame faatino a. Faiga faavae o auaunaga tau suavai Na maea tapena ma pasia e le kapeneta le faiga faavae o auaunaga tau le suavai ia Tesema 2010. O le faavaa e faatonutonu ai le mauaina ma le vaaia o auaunaga o suavai I le atunuu. Ma ua amanaia ai le auaunaga a vai tumaoti lea ua faatulaga i lalo o o le tulafono o auaunaga tau suavai I nuu ma alalafaga, e vaai e le MWSCD pe a pasia e. lagolago faapitoa a le ADB I le polokalame na faatulaga e le ADB le tapenaina o le Fuafuaga Aoao mo suavai lafoai i le atunuu, Fuafuaga faaauau o le vaaia o le suavai mo le taulaga i Apia, ma se Fuafuaga aoao e lavea ai suavai lafoai, le mauaina o le suavai, ma alavai i le taulaga. O lenei Fuafuaga aoao mo suavai lafoai e faavae mai luga o le Faiga faavae o suavai lafoai i le atunuu, ma o le a fesoasoani tele i galuega a le soa-vaega o suavai lafoai mo le atinaeina o auala gafataulima mo suavai lafoai o Samoa. Pusa 36: 1 2 3 4 5 6 7 8 O le fuafuaga foi lea e aofia ai polokalame atinae taitasi ua maea ona iloiloina e le vaega tumaoti, tapena, ma faataatitia vaegatupe faataitai. O le a fesoasoani foi i le iloiloina o atinae e ave iai le faamuamua mo suavai, tulaga mama, ma alavai i totonu o le taulaga 3. Iloilo ma faatulaga sao le faavaa o le faaaogaina o vaega tupe O le iloiloga lona 2 o le faavaa o faatulagaga o tupefaavaitaimi o le polokalame e le Ofisa tutotonu. O le faavaa mo le 2010-1013 na faatalanoa ma sui o matagaluega ma faalapotopotoga, ma talia ai e le Komiti Faafoe ia Me 2010. O se tasi o tulaga taua o le vaai lea i le faaaogaina o vaega tupe muamua ua tuuina atu faa-tulaga lagolago i le tala o le tupe a Samoa, ma e tele ni feutanaiga ma le MoF i lea itu. E tusa la ma le 14.6 miliona TS na maua mai i le EU mo le vaega muamua ma tuuina atu mo le tala faatatau o le tupe 10/11. Mai lea aofai, e 10 miliona TS na faamatuu mo galuega a le vaega tumaoti o le suavai ma suavai lafoai mo le 10/11, lea na faatupe ai nisi o galuega faaleleia mo le tsunami, ma galuega a faalapotopotoga mo le atinaeina o nuu ma alalafaga. 4. Faatino auala o le tuufaatasi ma faifaatasi galuega a le vaega I le faavaa o le tuufaatasiga o galuega, o loo iai le komiti faafoe. I lalo ifo o loo iai le komiti faafoe mo galuega faapitoa, e taitaifono ai le Ofisa tutotonu. Ma latou te vaaia ma faatonu galuega a soa-vaega e taitaifono ai lava matagaluega ma faalapotopotoga. O soa-vaega la nei e 6 • Komiti a le soavaega a le SWA mo le tufaina atu o le suavai, taitaifono ai le SWA; • Komiti a le soavaega o vai tumaoti, taitaifono ai le MWCSD; • Komiti a le soavaega o suavai taumafa, taitaifono ai le MoH; • Komiti a le soavaega o punaoa o le suavai, taitaifono ai le MNRE; • Komiti o le soavaega o suavai lafoai, taitaifono ai le MNRE; ma le • Komiti o le soavaega o alavai, taitaifono ai le MWTI. O nei soakomiti e fono tai masina poo le tai lua masina, ma e aofia ai ma isi paaga faapea le ofisa tutotonu. O komiti foi e nafa ma polokalame , faatinoga o polokalame, ma lipoti atu i le Komiti Faafoe o tomai faapitoa i tulaga o galuega faapea tupe. O tulaga o fono i lenei tausaga e – Komiti o soavaega Komiti Faatonu Komiti faafoe tomai faapitoa Soakomiti tufaina o le suavai - SWA Soakomiti IWS - MWCSD Soakomiti suavai taumafa - MoH Soakomiti Punaoa o le suavai - MNRE Soakomiti suavai lafoai - MNRE Soakomiti o alavai - MWTI Polokalame o fono Tai 2 masina - 6 fono Tai 2 masina - 6 fono Tai masina - 12 fono Tai masina -12 fono Tai 2 masina - 6 fono Tai 2 masina - 6 fono Tai masina - 12 fono Tai masina- 12 fono Aofaiga o fono 3 fono 6 fono 6 fono 8 fono, ma fono faaopopo 6 fono ma fono faapitoa 5 fono 9 fono ma fono faapitoa 8 fono 5. Iloiloga faaletausaga o le vaega tumaoti o suavai O le iloiloga lona 3 faaletausaga a le vaega mo le piriota 09/10 na faataunuuina ia Novema 2010. O le fono muamua lea ua faalauiloa ai lipoti o galuega ma iloiloga a o lumanai le fono ma na fesoasoani tele i le faasologa lelei o le fono. 63 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 6. Tomai ma agavaa • Tapenaga o fesoasoani mo polokalame atinae a le ADB – Me 2-011 O lenei polokalame na galulue ai tomai faapitoa mai fafo, ma tagata fesoasoani mai totonu o le atunuue fausia se fuafuaga mo suavai a le atunuu, fuafuaga mo le faaaogaina o eleleleo le taulaga i Apia, ma se fuafuafuaga e aofia faaftasi ai le mauaina o le suavai i le tyaulaga, suavai lafoai, ma alavai • Sosaiete o suavai ma suavai lafoai a le Pasefika – PNG Setema 13-16 2010 Na auai sui o le vaega tumaoti (tufaina o le suavai, vaitaumafa, ma suavai lafoai) I lenei fonotaga lona 3. O le avanoa lelei na fetufaai ai ma sui o le ADB, SOPAC, ma le EU – o e o loo aafia I le atinaeina o vaega tumaoti o suavai I le Pasefika. Na auai faatasi foi ma matagaluega ma faalapotopotoga o loo auai I le vaega tumaoti o le suavai e aofia ai le MNRE (PUMA ma le WRD), SWA, MoH, LTA, ma le MWTI. E tele foi le aoga o lenei polokalame mo le PUMA i le faavasegaina o faamatalaga ma faamaumauga mai suesuega o o suavai vai lafoai I taulaga. • Fesoasoani faapitoa mo le fuafuaina o le saogalemu o suavai – Apia Tesema 6-17 2010 O se polokalame na taulamua ai le MoH o le taitaifono foi lea o le komiti o le soavaega o suavai taumafa, ma na faatinoina e le SOPAC. E 2 vaiaso o le polokalame ma na faataitai ai le atinaeina o fuafuaga mo le saogalemu o le suavai I se tasi o vai I lalo o vai pulea saoloto, ma le tasi mai le SWA. Ua fuafuaina foi se polokalame tuliloa i le kuata 3 e faanmautu ai tomai ma agavaa ae lei faamatuu atu le faatinoinaina o nei fuafuaga e le SWA ma vai umia saoloto. • Fesoasoani faapitoa tala o le tupe a le vaega tumaoti Na galulue foi se toami faapitoa mai fafo ma le Ofisa tutotonu ma matagaluega o le vaega tumaoti i le fuafuaina o polokalame, faatinoina, ma le iloiloina. O le tele o galuega o le faamaninoina lea o suiga mai polokalame atinae i tala o le tupe a le Malo. • Aoaoga mo le vaaia lelei o konekarate ma faataugaApia, Ianuari 24-28 2011 O lenei polokalame na faatinoina e le IPA ma na fuafua mo matagaluega ma faaalapotopotoga o gafa ma le faatinoina o polokalame. O le faamoemoe autu e aofia ai – le iloa lelei o faiga faavae o le faamautuina o auaunaga faufautua, galuega faatino, ma meafaitino mo polokalame atinae a le Malo; • fesoasoani faapitoa mo le SWA na faafaigaluegaina foi se tomai faapitoa i le SWA i le tauaveina o tulaga nei – (i) le mafia e le faalapotopotoga ona faaauau I tulaga tau tupe, (i) iloa e tapena ai pepa o tauofoga, (ii) pulega ma faaiuga lelei, (ii) iloa e pulea ai konekarate faatatau I maliega ma tuutuuga o konekarate, (iii) lelei faatino o tulaga o galuega, ma le (iv) siitia o le auaunaga lautele. (iii) i loa e pulea ai le faatinoga o galuega faavae i luga o le lelei ma le ausia o fua o galuega faatino, 7. Fesootaiga ma faalauiloa • Pepa faalauiloa – o le faalauiloaina o galuega ma polkalame a le vaega tumaoti o le suavai ma suavai lafoai, ma e tai kuata ona fausia ma faasalalau. E faapea foi ona tuuina I luga o le upega tafailagi a le vaega tumaoti. (iv) le iloa lelei o auala e faasalalau ai tauofoga, iloiloina o tusi ofo, fetuunaiga o le gafatia ma le mafia, puleaina o konekarate, faatinoina o le totogiina, ma iloiloina o lamatiaga, ma le • Upega tafailagi – na faalauiloaina ma amata i le taimi o le iloiloga lona 3 o galuega a le vaega o le 09/10. Ua iai foi le faamoemoe e tofia se tomai faapitoa mo le siitia ma le faaleleia o lenei auaunaga. (v) mataituina o le faatinoina o le konekarate, o taimi fuafua, fesuiaiga moomia, ma le galulue faatasi ma nisi o tomai faapitoa I le faamautuina o le o gatasi o galuega ma aiaiga ma tuutuuga, ma faavae o le totogiina o konekarate. 8. Faafitauli Tagata faigaluega – le lava tagata tomai ma agavaa e faatinoina polokalame a le vaega tumaoti atoa. Faiga faavae – leai ni galuega tuliloa e tulimatai ai le faatinoina o faiga faavae o auaunaga tau suavai Tuufaatasia o galuega a le vaega tumaoti • Fesoasoani faapitoa mo le puleaina o le punaoa o le suavai Na tofia se fesoasoani faapitoa mo le vaega o punaoa o le suavai a le matagaluegae tapenaina se faavaa mo le faasoaina o le punaoa o le suavai. Na saili foi se fesoasoani mo le atinaeina o tomai ma silafia o le soavaega o vaaia nofoaga e tapue ai le suavai, e ala lea i le fausia o fuafuao galuega mo Togitogiga ma Vaipouli. Na tapena foi e le konesale le tusi taiala i le faaaogaina o le metotia o le IDRISI mo le faavasega ina o nofoaga, ma ua faaaoga nei e le aufaigaluega mo le atinaeina o fuafuaga o galuega mo isi nofoaga e tapue ai suavai, faapea nofoaga lamatia. • E le o matua lelei le faatinoina o galuega a komiti o soavaega talu ai le tele foi o a latou galuega. O isi taimi e faitio I le fono soo, ma avea ma ala ua le faatinoina ai fuafuaga o fonotaga e pei ona faataatitia mai. • le lava le sui sinia mai matagaluega ma faalapotopotoga I totonu o komiti faafoe. O le tele o taimi o aufaigaluega ofisa. 64 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 • Feteenai polokalame a matagaluega ma faalapotopotoga, ma avea ma auala e faatuai ai galuega. • Le lava le galulue faatasi ma le tali atu i faalavelave faafuasei talu ai le leai o ni fuafuaga sauniuni ma le tali atu i faalavelave faafuasei. Faatupeina o galuega a le vaega • Leai se ata mautu e atinae ai le MTEF mo le vaega; • E le o faaofiina vaega tupe o le polokalame i MTEF a matagaluega, ma ua le aofia ai foi i MTEF a le vaega tumaoti; • Ua tuai le fuafuaga mo atinae o le vaega tumaoti o iai nei, ma ua tatau na Iloilo ina ia faaofi i ai fuafuaga a le vaega e ave i ai le faamuamua; • Le atoatoa tomai ma le silafia o matagaluega auai e fuafua, faatino atinae gafataulima ina ia ausia sini autu. Atinae o tomai ma agavaa • Leai se fuafuaga mautu mo le atinaeina o tomai ma agavaa, ua faigata ai ona faatupe ma faatino polokalame iagavaa moomia. O le tele la o polokalame o loo faatino i le pao ma oso, e aunoa ma se fuafua lelei • fafao Malosi tele le faalagolago i tomai faapitoa mai Faavaa o le faatinoina o auaunaga • E le o manino matagaluega ma faaalpotopotoga i latou matafaioi. Sosoo ai ma le le malamalama i fua o galuega faatino o loo tausinio i ai. E tatau ai ona feutagai lelei ma faatalanoa ina ia manino ma auai i fua faatino ma sini e tatau ona ausia. 65 FAATULAGAINA O LE MATAGALUEGA Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 66 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Faafetai E momoli pea le agaga o le faafetai ona o le galulue soosoo tauau ma le lagolago a le Malo i le faatinoina o galuega a le Matagaluega i lenei tausaga. E le faagaloina foi le lagolago malosi mai o a matou paaga faavaomalo i le itu tau seleni e pei o le GEF, UNDP, UNESCO, SPREP, JICA, CI, NZAID, AUSAID ma isi. O le galulue faatasi ai foi ma afioaga, ma itumalo taitasi, ua atili faamautuina ai le sologa lelei o polokalame faatino aua lava le puipuia o le Siosiomaga ma ana atinae faataatitia aua le faatumauina o le lelei i le agai i le lumanai o le Puipuia o le Siosiomaga ma ona Punaoa Faanatura. E le faagaloina foi le Galulue le faalogologotiga i le paia maualuga o le Matagaluega i soo se vaega i le faatinoina o galuega i lenei foi tausaga. Malo faafetai. 67 Government of Samoa Ministry of Natural Resources & Environm BUDGET COMPARISON REPORT For the year end 30th June 2011 Description Year to Date Actual Commitment Actual + Commitment 2810 - Policy Advice to the Minister of Environ Personnel 602,351 - 602,351 Operating 185,058 - 185,058 Capital 9,796 - 9,796 TOTAL $ 797,205 $ - $ 797,205 2820 - Ministerial Support Personnel 310,888 - 310,888 Operating 116,911 - 116,911 Capital - - - - TOTAL $ 427,799 $ - $ 427,799 2830 - Land Management Personnel 746,130 - 746,130 Operating 157,907 - 157,907 Capital 10,435 - 10,435 TOTAL $ 914,471 $ - $ 914,471 2840 - Land Technical Services Personnel 586,630 - 586,630 Operating 83,590 - 83,590 Capital 3,870 - 3,870 TOTAL $ 674,089 $ - $ 674,089 2850 - Environment Services Personnel 941,529 - 941,529 Operating 317,510 - 317,510 Capital 675,272 - 675,272 TOTAL $ 1,934,311 $ - $ 1,934,311 2860 - Forestry Mgmt, Planning, Research Servic Personnel 1,359,992 - 1,359,992 Operating 197,855 - 197,855 Capital - - - Revised Budget 604,486 186,554 10,000 $ 801,040 392,087 117,802 0% $ 509,889 774,809 159,081 12,000 $ 945,890 596,137 83,814 4,000 $ 683,951 954,836 280,217 108,100 $ 1,343,153 1,359,271 200,566 - 68 100% 99% 0% 99% 113% 625% 144% 98% 100% 97% 99% - 96% 99% 87% 97% 79% 99% - 84% 100% 99% 98% 100% 1,359,271 200,566 - 954,836 280,217 108,100 $ 1,343,153 596,137 83,814 4,000 $ 683,951 774,809 159,081 12,000 $ 945,890 $ 509,889 392,087 117,802 -721 2,711 - 13,307 -37,293 -567,172 $-591,158 9,507 224 130 $ 9,862 28,679 1,175 1,565 $ 31,419 $ 82,090 81,199 891 2,135 1,496 204 $ 3,835 Full Year Budget Budget Remaining 604,486 186,554 10,000 $ 801,040 Annual Budget % Budget Spend Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 TOTAL $ 1,557,847 $ - 2870 - Meteorological, Hydrological, Geological Personnel 1,001,818 - Operating 166,438 - Capital - TOTAL $ 1,168,256 $ - 2880 - Planning & Urban Management Services Personnel 582,799 - Operating 175,552 - Capital 123,129 - TOTAL $ 881,480 $ - 2881 - Sustainable Water Resources Mgmt Personnel 574,327 - Operating 537,353 - Capital 140,581 - TOTAL $ 1,252,261 $ - 2891 - Central Services Unit 1 Personnel 118,681 - Operating 13,171 - Capital 6,870 - TOTAL $ 138,721 $ - 2892 - Central Services Unit 2 Personnel 763,929 - Operating 216,421 - Capital 33,461 - TOTAL $ 1,013,811 $ - Total Outputs Provided by Ministry $ 10,760,250 Outputs Provided By Third Parties 801132 - Research & Development Institute - Samoa TOTAL $ 3,011,943 Transactions on Behalf of State 831108 - South Pacific Applied Geoscience 831109 - World Meteorological Organisation 831144 - International Union Conservation of Natu $ 1,557,847 1,001,818 166,438 - $ 1,168,256 582,799 175,552 123,129 $ 881,480 574,327 537,353 140,581 $ 1,252,261 118,681 13,171 6,870 $ 138,721 763,929 216,421 33,461 $ 1,013,811 $ - $ 10,760,250 3,011,943 - $ - $ 3,011,943 42,288 - 32,548 - - 69 104% 124,739 13,801 9,578 $ 148,118 750,408 219,244 35,000 $ 1,004,652 $ 10,382,603 $ 3,011,943 42,288 32,548 3,011,943 586,767 531,742 166,700 $ 1,285,210 609,603 176,932 129,500 $ 916,035 $ 3,011,943 67% 100% 0% 63,058 32,548 15,000 100% 63,058 32,548 15,000 $ - 3,011,943 $-377,648 750,408 219,244 35,000 $ 1,004,652 124,739 13,801 9,578 $ 148,118 586,767 531,742 166,700 $ 1,285,210 609,603 176,932 129,500 $ 916,035 1,010,480 174,348 0% $ 1,184,828 $ 10,382,603 $ 1,559,837 100% 3,011,943 102% 99% 96% 101% 95% 95% 72% 94% 98% 101% 84% 97% 96% 99% 95% 96% 99% 95% - 99% 1,010,480 174,348 - $ 1,184,828 100% $ 1,559,837 20,770 0 15,000 - -13,521 2,823 1,539 $-9,159 6,058 630 2,708 $ 9,397 12,440 -5,611 26,119 $ 32,949 26,804 1,380 6,371 $ 34,556 8,662 7,910 - $ 16,572 $ 1,990 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 831145 - SPREP Work Programme 50,892 - 831146 - UNFCC 1,355 - 831157 - Commonwealth Forestry Association - Lond - - 831158 - Asian Pacific Association of Forestry Re - - 831177 - Convention on Biological Diversity 609 - 831188 - Convention on Migratory Species - - 831189 - RAMSAR Convention 2,334 - 831193 - United Nations Convention to Combat Desertification680 - 831194 - United Nation Environment Programme (UNEP) 2,000 - 831197 - Stockholm Convention (US1500) 1,046 - 831198 - Basel Convention (US 1000) - - 831199 - Heritage (US33) - - 831200 - Waigani Convention (US 1500) 3,891 - 831203 - ROTTERDAM CONVENTION 690 - 831204 - CITES Trust Fund 150 - 831205 - International Renewable Enegry Agency (IRENA) - 831399 - Rents & Leases 1,058,279 - 831512 - IDA/Infrastructure Asset Mngt Project - 162,139 - 831720 - UNEP Policy Dialogue Meeting 39,529 - 831902 - VAGST Output Tax 2,704,911 - 831932 - Waste Management Service Contracts 2,181,334 - 831933 - Land Compensation 445,258 - 831985 - Land Registration / Leasing Commission 47,310 - 832937 - Sludge Maintainance Contract(Upolu&Savaii) 193,397 - 832938 - Tsunami Environment - Rehabilitation Costs 8,765,885 - TOTAL $ 15,736,524 $ - Unforseen Expenditure 000000 - Funds Control - - 722203 - Seawall Maintenance 1,537,016 - 722204 - Rockwall Maintenance 572,156 - 725901 - Pot Plants - Rents & Leases 1,000 - 725903 - Tents - Rents/Leases 2,266 - 743101 - Electricity 2,000 - 749201 - Catering 25,071 - 758101 - Stationery 3,300 - 758201 - Advertisements 375 - 761301 - Function Hire 2,580 - 764101 - General Supplies 17,676 - 764102 - General Services 452,362 - 783101 - Land 104,000 - TOTAL $ 2,719,800 $ - 70 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 2,728,896 - - - - - - - - - - - - $ 2,728,896 $ 2,719,800 100% 104% $ 15,081,238 $ 15,736,524 - 1,537,016 572,156 1,000 2,266 2,000 25,071 3,300 375 2,580 17,676 452,362 104,000 69% 100% 0% 0% 100% 0% 97% 100% 100% 100% 0% 0% 78% 11% 100% 368 94% 46% 100% 280% 85% 64% 72% 317% 97% 73,535 1,355 800 200 609 1,500 2,400 680 2,000 1,046 3,500 100 5,000 6,500 150 - 1,122,312 350,000 39,529 967,401 2,551,390 694,786 66,000 61,000 9,018,471 50,892 1,355 - - 609 - 2,334 680 2,000 1,046 - - 3,891 690 150 - 1,058,279 162,139 39,529 2,704,911 2,181,334 445,258 47,310 193,397 8,765,885 $ 2,728,896 2,728,896 - - - - - - - - - - - - $ 15,081,238 73,535 1,355 800 200 609 1,500 2,400 680 2,000 1,046 3,500 100 5,000 6,500 150 0% 1,122,312 350,000 39,529 967,401 2,551,390 694,786 66,000 61,000 9,018,471 $ 9,096 2,728,896 -1,537,016 -572,156 -1,000 -2,266 -2,000 -25,071 -3,300 -375 -2,580 -17,676 -452,362 -104,000 $-655,286 22,643 0 800 200 - 1,500 66 0 0 -0 3,500 100 1,109 5,810 - 368 368 64,033 187,861 -0 -1,737,510 370,056 249,528 18,690 -132,397 252,586 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011 Cost Recoveries 2830 - Land Management -757,920 2840 - Land Technical Services -23,608 2850 - Environment Services -107,671 2860 - Forestry Mgmt, Planning, Research Servic -2,070 2870 - Meteorological, Hydrological, Geological -78,439 2880 - Planning & Urban Management Services -17,120 2881 - Sustainable Water Resources Mgmt -920 TOTAL $-987,748 Revenues to the State TOTAL $ - $ - $ - $ - 0% General Ledger Summary Output Provided by Ministry 10,882,474 - Transaction on Behalf of the State 15,736,524 - Outputs Provided By Third Parties 3,011,943 - TOTAL $ 29,630,941 $ - Summary by Budget Category CAPITAL - Capital 1,003,413 - OPERATNG - Operating 2,289,709 - PRSONNEL - Personnel 7,589,353 - TOTAL $ 10,882,474 $ - - -757,920 -1,000,000 - -23,608 -44,162 - -107,671 -83,913 - -2,070 -53,699 - -78,439 -97,560 - -17,120 -23,683 - -920 -50,000 $ - $-987,748 $-1,353,018 $ - $ - 10,882,474 10,382,603 105% 15,736,524 15,081,238 104% 3,011,943 3,011,943 100% $ 29,630,941 $ 28,475,783 104% 1,003,413 474,878 211% 2,289,709 2,144,101 107% 7,589,353 7,763,623 98% $ 10,882,474 $ 10,382,603 105% 76% 53% 128% 4% 80% 72% 2% 73% 10,382,603 15,081,238 3,011,943 $ 28,475,783 474,878 2,144,101 7,763,623 $ 10,382,603 71 $-499,872 -528,535 -145,608 174,270 $-1,155,158 -499,872 -655,286 - $-1,353,018 -1,000,000 -44,162 -83,913 -53,699 -97,560 -23,683 -50,000 $-365,270 -242,080 -20,554 23,757 -51,629 -19,121 -6,563 -49,080 Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga Lipoti Faale-Tausaga 2010-2011