O Le Malumalu o Le Atua i Le Lagi

Transcript

O Le Malumalu o Le Atua i Le Lagi
O le faigata e oo i le Ekalesia a o latou faai’uina le tala’ina o le tala lelei i
le lalolagi, o le faataulaiga lena o mataupu mulimuli o le tusi o Faaaliga. O
le Faaaliga 11, o le vaavaa lea o mataupu e 12-22. O le faalauteleina lea o
le feteenaiga o tapuaiga. O le talaiga o le tala lelei i le taimi mulimuli, o le
a tula’i mai ai le tetee mai ia i latou ua teena le faa-Kerisiano. Ae tatou te
le’i faasaga atu i le suesueina o mea o le a tutupu i le i’uga o le tala
faasolopito o le lalolagi, e iai se tasi vaaiga e tatau ona tatou maitauina.
Suesuega 13.
“O Le Malumalu o Le Atua i Le Lagi”
O Le Faamalamalamaina o Ata mai le Feagaiga Tuai i le Tusi o
Faaaliga 11:16-19
O le a tatou suesueina le vaaiga i le fuaiupu 19 ma lona uiga. O le vaaiga
lea i le Feagaiga Tuai o le Aso Togiola e faatasi i le tausaga ona faia. A o
le ata lenei o le Malumalu i le lagi. E faatumulia lenei vaaiga i ata
felanulanua’i: e feemo uila, papa faititili, o mafui’e ma uato’a. I le
lotolotoi o lenei vaaiga felanulanua’i, tatou te vaaia ai le Ato Laau o le
Feagaiga.
Ina ia malamalama i le taua o lenei ata, e tatau ai ona tatou foi e toe suesue
sauniga o le malumalu o le Feagaiga Tuai.
O le Ata Tele
E sili ona tele tusitusiga i le mataupu o le Malumalu i le Tusi Paia, nai lo
se isi lava mataupu. Fai ma faata’ita’iga, i le tusi o Esoto ma le Levitiko, e
le masino le tele o mataupu o iai tusitusiga o loo faamalamalamaina ai
sauniga o le Malumalu. Ona iai foi lea ma le tusi o Eperu i le Feagaiga
Fou e toe faamalamalamaina atili ai foi i Kerisiano uiga o nei sauniga uma.
Ua tago atu Ioane i le tusi ititi ua matala, ma na ‘aina. Na mua’i suamalie i
lona gutu, ae mulimuli ane ua oona i lona manava. E suamalie le tala lelei,
pe a faasoaina i nisi, peitai, e iai foi lona itu e oona ai.
Sa tatou vaaia lenei oona i le tulaga na oo iai Molimau e Toalua ina ua
fasiotia i la’ua. Tatou te molimauina le aafia o le ekalesia i tulaga na oo i
lona Alii. E pei lava ona latou faia ia Iesu, e faapea foi ona latou faia i
Lana ekalesia.
E pei foi ona tatou maitauina le faaaogaina soo e le tusi o Faaaliga o
ata mai sauniga o le Malumalu o le Feagaiga Tuai e faaata mai ai
aoaoga i mea o loo tutupu i le lagi, mo aoaoga mo le lalolagi.
1
A ua tatou taunuu mai nei i le faai’uga o lenei tala’iga: Ua faaalia mai i le
iliina o le pu lona 7 le faai’uina o lea tala’iga o le tala lelei.
Soo se vaaiga lava o le tusi o Faaaliga, e faatomuaina lava i se vaaiga mai
le Malumalu i le lagi, ona faasolo mai ai lea i mea o le a tutupu i le
lalolagi.
Soo se tasi lava na feagai ma faigata ma faafitauli o le olaga, o le a matua
taua ia te ia le iliina o le pu lona 7.
E matua taua tele vaaiga mai le Malumalu, ona a malamalama lelei iai, e
fesoasoani tele lava e faailoa mai ai mea na faia, o loo faia, ma o le a faia e
Iesu mo i tatou.
O le lalolagi, ma mea uma o iai e a Ioeva ia. Na te toe faafoisia ia te Ia lava
Lona malo ma Lana foafoaga i Lana lava taimi.
O faaaliga uma lava, o loo faailoa mai ai se ata mai le Malumalu i le lagi.
Tatou te vaaia Iesu i le Faaaliga 1, o Ia o lo tatou Faitaulaga, o loo
fesavalia’i ai i le va o tuugalamepa e 7 i le vaega muamua (Mea Paia—o
le malumalu o le Feagaiga Tuai) i le Malumalu i le lagi.
A aulia lea taimi, ona toe faasa’oina uma lea e Le Atua mea sese uma. E
lepetia uma foi e Le Atua fouga a le fili i Lana pule.
O le a tauia e Le Atua o e iti ma e tetele—e pei lava ona Ia faasalaina o e
tetele ma e iti.
Vaai Faataulai i le Lumanai
E mulimuli mai i le pu lona 7, le viiga mai toeaiina 24 o siomia le nofoalii
o Le Atua (16-18).
E pei ona tatou maitauina, ua faailoa mai ia i tatou e Ioane o “pou tu
faailo,” (guide posts) e fesoasoani ia faataula’i ai la tatou savaliga a o
tatou suesueina valoaga o le tusi o Faaaliga.
O le a se lesona tatou te maua mai i nei fuaiupu, e faatatau i le ‘afa
mulimuli o le tusi o Faaaliga? Se’ia tatou toe vaai atu i la tatou “pou tu
faailoa” o loo faailoa mai ai mea o loo i lumana’i pea.
Se’i o tatou amata i fuaiupu o la tatou suesuega ina ia faia ai le sootaga ma
nisi o aoaoga ua tatou malamalama iai i le tusi o Faaaliga.
O le Faaaliga 11:16-18, o le “pou tu faailoa” lea mo mataupu uma o
mulimuli mai o le Faaaliga.
Na mae’a la tatou suesuega talu ai i le iliina o le pu lona 7, i le Faaaliga
10:15—o le taimi lea o le a faamutaina ai e Le Atua le tala faasolopito o le
soifuaga, ae toe faafo’isia ia te Ia lava Lona malo. O le sootaga lenei ma le
Faaaliga 10:5-7 na folafola mai ai e le agelu tusitusiga o le tusi taai ititi sa
faamaufaailogaina, e tusa ai ma le faai’uina o le talaina o le mea lilo a Le
Atua, le tala lelei.
O le Faatomuaga o Le Afa Mulimuli o le Faaaliga
O upu o le Faaaliga 11:16-18, o loo faailo mai ai mea o le a tutupu i le ‘afa
mulimuli o le Faaaliga.
O le ata o Molimau e Toalua, ua faailoa mai ai le molimau a soo o Iesu
i le lalolagi atoa i se taimi umi lava.
E naunau pule o le lalolagi, o lotu ma malo, e faasaga tau i le pule a Le
Atua o le lagi ma Ona tagata. Ona laa mai loa lea o Le Atua i totonu o nei
pulega e faaumatia i latou, a e lavea’iina Ona tagata.
2
Sa tatou vaaia i nisi o a tatou suesuega, le tatalaina o faamaufaailoga e 7
ma lona taui, e faavaeina i le feagaiga a Isaraelu ma Le Atua, o lea la ua
pa’u ifo nei i e le faamaoni.
1. Ua Ita Nuu
Faaaliga 12:7, o le faamatalaga i le tarako ma lona ita i le fafine (soo
moni o Iesu).
E tele molimau a le Feagaiga Tuai i le faafouina soo o lenei feagaiga ona o
le le faamaoni o Isaraelu ma latou solia soo ai le feagaiga ma Le Atua. O
taua, o oge, o manu feai, o vaega uma lava nei o le taumafai o Le Atua e
faafoi mai Isaraelu ia te Ia ma toe faaauauina ai la la’ua mafutaga.
Faaaliga 13, o faamatalaga i le tofotofoga mulimuli o tapua’iga. A le
usita’i soo o Iesu i pule o le lalolagi, o le a fasiotia i latou.
2. Ua oo mai Lou Toasa
Pau Lava Le Mea e Finagalo iai Le Atua, Ia tuuina atu i Loto ma
Agaga (mafaufau) o Tagata Ana Tulafono (Ier 31:31-33).
Faaaliga 15, ua faatomua o mala e 7, o le ata o le toasa o Le Atua.
3. Faamasinoina o e ua Oti
O le a le uiga o lenei fetalaiga a Le Atua?
Faaaliga 20:12, ua tutu atu e ua oti i luma o le nofoalii ina ia
faamasinoina.
I le Feagaiga Tuai, sa le masino ona faafouina e Le Atua Lana feagaiga ma
Isaraelu ona o le le faamaoni o Isaraelu i le feagaiga e pei ona latou osia
ma Ia. Amana’ia le molimau a Ieremia, o faamanatu mai e le Eperu 8:7-12
mo Kerisiano o ona po nei. Na toe ofoina mai e Le Atua ona o le le tonu
ona taliaina e Isaraelu. O le faafitauli, o le tali a Isaraelu a e le o le vaega a
Le Atua. E le ofoina mai e Le Atua se mea faaletonu, a e na Ia toe ofoina
mai Lana feagaiga a o Ia sa’ili mai i se tali atu a Ona tagata.
4. O Le Taimi e Tauia ai Le Au Paia
Faaaliga 21 & 22, o faailoa mai ai le lagi fou, o le taui lea o tagata o
Le Atua.
5. Faafanoina e Ua Fano ai le Lalolagi
E tutusa lelei lava upu o loo faaaogaina e le gagana Eperu ma le gagana
Eleni e faatatau i lenei feagaiga fou, upu e faailoa mai ai le toe faafouina.
E leai sona eseesega ma se faaupuga e faia i se taavale fou-toe faafouina,
ma le taavale fou lava e le’i faaaogaina. Na silafia e Le Atua e ao ina Ia toe
faafouina le feagaiga ona o le le faamaoni o Ona tagata. O le feagaiga lava
e tasi o loo Ia ofoina mai nei.
Faaaliga 19:2, o le fafine talitane na faaleagaina le lalolagi.
Faaaliga 20, o le tala i le faafanoina o le au amioleaga.
O Manatu Autu
E iai ma nisi o ki autu o loo vaaia o faaalia mai iinei. Fuaiupu 19 o faailoa
mai ai nisi o nei manatu autu ina ua vaaia le Ato Laau o le Feagaiga.
E Tasi Le Fuafuaga o le Faaolataga
3
E le aunoa le faanaunau o Le Atua e tusi Ana tulafono i o tatou loto ma
mafaufau.
faatasi ai i le tausaga ona alu atu le Faitaulaga Sili i le vaega o le malumalu
e Sili ona Paia.
E tasi lava le fuafuaga o le faaolataga e folafola mai e Le Atua. Pe o le a
lava le taimi o le soifuaga e ola ai, o i latou uma lava e saofaga i le lagi, e
tasi lava le mafuaga, o Iesu.
I le i’uga o le tausaga o sauniga o le malumalu a Iutaia, ina ua ulufale atu
le Faitaulaga Sili i le Mea e Sili ona Paia, o le ata lea o le aso o le
faamasinoga o Isaraelu. O totonu o le Mea e Sili ona Paia o iai le Atolaau a
Le Atua e iai Lana Tulafono e Sefulu—o le faavae lea o le feagaiga.
E le vaeluaina le lagi: O e na soifua i luma atu o le satauro sa galulue
malosi ia usitaia le tulafono ia sao ai i le lagi. O e na soifua i tala mai o le
satauro, e tau lava ina faatuatua ia Iesu. E tutusa uma lava i tatou i le faiga
a Le Atua. E ola uma foi i le faatuatua i le maliu o Iesu.
E tolu ata o le Tulafono e Sefulu e Faaaogaina e le Faaaliga:
E faapefea la ona iloa e i latou i tala atu o le satauro Iesu? Na latou iloa ma
aoaoina o Ia i sauniga o le malumalu. O manu na fasia mo taulaga na
aoaoina ai i latou e iai se tasi o le a maliu mo le faamagaloina o i latou i se
aso o lumana’i. O le auala lena na latou faalogo ai i le tala lelei i taimi o le
Feagaiga Tuai.

Atolaau o le Feagaiga (Faaaliga 11:19)

Falefetafa’i o le Mau (Faaaliga 15:5)

Tulafono a Le Atua (Faaaliga 12:17; 14:12)
O le taaofaiga o nei igoa uma e faatatau i le Tulafono i le Feagaiga Tuai. O
loo faaaogaina e le Esoto 34:28-29, nei igoa uma e faatatau i Tulafono e
Sefulu na tuuina ifo e Le Atua i le Mauga o Sinai ia Mose. E faapea foi le
Esoto 40: 20, na tuuina atu ai e Mose le papa maa o le Mau i totonu o le
Atolaau.
Ua tatou aoaoina mai i le Faaaliga, o taimi uma lava e o ese ai Isaraelu mai
Le Atua, o taimi foi ia latou te feagai ai ma mala o le feagaiga ina ia latou
foi mai ia te Ia. E taua tele le feagaiga i aoaoga fai ata o le Faaaliga. O lo
tatou malamalama i le ata faavae lenei e mafua ai foi ona tatou
malamalama gofie i le uiga o le fuaiupu 19.
A faaaogaina loa upu nei e iai le, “mau,” le “feagaiga,” o “poloa’iga” i le
siosiomaga o le malumalu, ona tasi lea o uiga o nei upu uma:
O Tulafono E Sefulu a Le Atua
Tulafono e Sefulu.
Na lulu se mafuie tele ina ua maliu Iesu, ona saeluaina ai lea o le ie puipui
o le malumalu ma iloa atu ai le Mea e Sili ona Paia (Mataio 27:51). I le
Faaaliga 11:19, o loo ta’ua ai foi le mafuie ma faaavanoaina ai le Mea e
Sili ona Paia o le Malumalu i le lagi. O le ata lenei o le Aso Togiola e
E ui lava e le o ta’ua e le Faaaliga le upu “Poloaiga e Sefulu,” tatou te
malamalama lelei lava, o Tulafono e Sefulu e faatatau iai nisi o nei
faaupuga e tusa ai ma le malamalamaaga o le Feagaiga Tuai.
O le Feagaiga a Le Atua, O Le Tulafono, ma Le Taua Mulimuli
4
O le taua o le usita’ia o tulafono a Le Atua, o le a manino atili a o tatou
latalata atu i le taua mulimuli. Toe silasila i le faatulagaina o le Tusi o
Faaaliga:
E foliga mai ua saunia nei i tatou mo le feteenaiga o le a taou faafeagai
(Faaaliga 11:19). Pe a mae’a le taua ma ua lalata ina tauia tagata uma, ona
toe faatepa foi lea o i tatou i tua. Ua mautinoa ai ua tatou malamalama i
mea uma ia na tatou ala mai ai. O le mafuaaga lea ua toe faatepa ai i tatou i
tua ma tatou vaaia ai le Mea e Sili ona Paia o le malumalu i le lagi
(Faaaliga 15:5-8), ma ua faaigoaina i le gagana Eleni, o le Falefetafai o le
Mau po o Tulafono e Sefulu a Le Atua.
A. O le Ekalesia Tau (Faaaliga 1-3)
B. Ua amataina le Taua (Faaaliga 4—8:1)
C. O iliga pu, o le Valaau e Salamo (Faaaliga 8:2—11:17-19)
Amana’ia le faataatiaga o le vaaiga lenei: E amata i le Faaaliga 11:19, a
e faai’u i le Faaaliga 15:5-8. E tutusa agaga o mau nei o loo faatulagaina i
le Mea e Sili ona Paia. Ua faaalia mai ai le mamalu tele o Le Atua ma
faamanatu mai ai le tuuina ifo o Tulafono e Sefulu i le Mauga o Sinai.
D. O le Vaavaa o le Taua (Faaaliga 12:1-14:20)
C. Ua tapunia le Avanoa, Amataina le Faamasinoga
(Faaaliga 15-16)
O le ata mata’utia o i le Faaaliga 11:19—o vaaia ma faalogoina ai faititili,
o le feemo o uila, o le mafui’e ma le uato’a tele—o le auala lea a Le Atua e
faailoa mai ai o le a oo mai le pagatia tele i tapua’iga.
B. Ua Ola le Taua (Faaaliga 17—20)
A. Manumalo le Ekalesia (Faaaliga 21-22)
O tafatafa o le Ato Laau o le Feagaiga sa teuina ai le tusi taai
(Teuterenome 31:24-26). Sa tatou vaaia i se tasi o a tatou suesuega talu ai
le Tusi Taai o tapunia ma noatia i faamaufaailoga e 7—a e na tatalaina e le
Tamai Mamoe—a e iai lona sootaga ma le Tusi o le Feagaiga (tusia e
Mose). O lenei ata, e uiga faatasi ma le tuuina mai o Tulafono e Sefulu,
ma le tusia o le Tusi o le Feagaiga (tusia e Mose) i Sinai (Esoto 20:18).
Silasila foi i fesoota’iga o le A muamua ma le A mulumuli, e faapena foi le
sootaga o le manatu B ma le B, ma le C ma le C, se’ia oo atu i le
mata’itusi D.
O le a faamalamalama mai loa e Ioane ia i tatou le uiga o le D: O le vaavaa
o le taua. Faaaliga 12:1—14:20, o le vaaiga mulimuli lea tatou te iloa ai
mea o mulimuli mai.
O le usita’ia o Tulafono a le Atua—o le faailoga vaaia lea o lo tatou
taliaina o Iesu—o le a matua tele lava lona faamamafaina i lenei
feteenaiga.
Ua mae’a lea, ona tatou vaaia ai foi lea o le tasi “poutu faailo,” e toe
faasino mai ai ia i tatou le ala na tatou faatoa o mai ai (Faaaliga 15:5). Ua
tatou toe vaaia foi le Malumalu o Le Atua i le lagi, a ua faaigoaina nei o le
Falefetafai o le Mau. O le tasi lea o igoa e ‘ave i Tulafono e Sefulu.
O le Faaaliga 12, o loo feagai ai soo o Iesu ma faigata tetele mai le tarako i
auga tupulaga uma. O le i’uga lava (f17), o le a alu ese atu ai o ia e tau le
taua ma e usita’i ma tausia Tulafono a Le Atua.
5
O le Faaaliga 13, o le tofotofoga mulimuli lea e faasaga i le Tulafono a Le
Atua. O Tulafono muamua e 4—e masani ona faapea o le ulua’i papa
maa—o le faataula’iga lena o lenei tofotofoga.
O lea la ua faataula’i la tatou vaai i Tulafono muamua e 3, mai papa maa o
Tulafono e Sefulu. O le fesili tele, o le “Tapua’i” pe o le “Ifo,” o le upu
pe o le manatu e ta’ua soo lava e Ioane i le tusi o Faaaliga 13.
O tofotofga o le i’uga o le taimi i le Faaaliga 13, tatou te malamalama ai o
se vaega tele o nei faigata ma tofotofoga e mafua ona o tulafono muamua e
4 (Esoto 20:3-11).
O le toe faafitauli tele, e aafia ai, “o ai e tapua’i iai,’ ‘e faapefea ona
tapua’i,’ ‘o le a le taimi,’” e tapua’i ai.
O loo latou ifo i le manu fe’ai (f8). O le fea Tulafono ua latou solia?
____________________________________________________________
O le Faaaliga 13 o le a malamalama ai le fesili, “o afea e tapua’i ai.” O le
tapua’iga, e tatau ona talafeagai ma auiliiliga a le Tulafono e 4 (Esoto
20:8-11). O le faatonuga, “Ia manatua le aso Sapati e faapaiaina.”
O loo latou ifo i le faatagata (f15). O le fea Tulafono ua latou solia?
____________________________________________________________
E tatau ona tatou manatua, o Le Atua o Le na faia le lagi ma le lalolagi, ma
mea uma o iai.
Ua fai upu leaga le manu fe’ai o loo latou ifo iai, i Le Atua, (f6). O le a
le faamatalaga a le Tulafono e 3 i nei uiga?
E ui tatou te le au’ili’iliaina le Tulafono e 4, ae lelei lo tatou silasila iai pe
iai se vaega o le Tulafono e faailoa mai ai se fautuaga e faatatau i ifoga ma
tulaga o mea e tutupu i le i’uga. Faaaliga 14:6-7, o le tali mai lea a Le
Atua i lea fesili o le a aafia tele ai le lalolagi. Ua Ia auina mai ai le
agelu ma le fe’au ia ifo i Le Atua Foafoa na faia mea uma.
____________________________________________________________
A e Faapefea le Tulafono Lona 4?
A faaaogaina e Ioane i le Faaaliga se manatu pe se faaupuga mai le
Feagaiga Tuai, e le ta’ua mai e Ioane le vaega o le Feagaiga Tuai o maua
ai lea manatu pe o lea aoaoga. A e oto mai e Ioane se upu, se manatu, se
faaupuga, se nofoaga, pe o se tasi lava mea e iloa e Ioane, e ala i le taitaiga
a Le Agaga Paia, e malamalama lelei iai tagata faitau o ona aso na tusia ai
le Faaaliga. E le tele ni taimi e faaaogaina ai e Ioane ni upu e sili atu i le 2
pe 3 foi, mai se vaega o le Feagaiga Tuai e faamalamalamaina ai se
faaaliga na ia vaaia. E foliga mai o le tele o ni upu e si’itia mai e Ioane i se
vaega o le Feagaiga Tuai, o le malosi foi lena ma le vavalalata tele o le
sootaga a lea manatu ma le faaaliga.
Ua faataatia mai e le Tulafono lona 4 le aso faapitoa e tapuai ai. O le aso
lona fitu o le vaiaso, o le Sapati lea i Le Atua (Esoto 20:8-11).
O le a faamalamalamaina atili lenei mataupu, o se tasi o mataupu e
tofotofoina ai. O le a tatou suesueina le fe’au faapitoa na tuuina mai e Le
Atua i Ona tagata i le Faaaliga 14.
O Le Taua o Tulafono e Sefulu A Le Atua
O le Faaaliga 14:12, o loo faailoa mai ai, o tagata o Le Atua, o i latou ia e
tausia Ana Poloa’iga pe o Ana Tulafono e Sefulu.
6
Ae o le Faaaliga 14:6-7, o loo iai se tasi sootaga malosi a le Faaaliga na
vaaia, ma le manatu i le Feagaiga Tuai. O loo faamamafaina mai e le
Tulafono e Sefulu a Le Atua e pei ona molimau le Esoto 20:8-11.

Tuuina le ulua’i tagata i le
faatoaga na agasala ai
Na maliu Iesu i le faatoaga e
totogi le agasala a tagata uma

O Le Foafoa (Kenese 2:28)
Aiga tagata (Ioane 19:41)
Tusi i lalo upu e fesoota’i ma le “ifo” i faitauga uma e lua. Faatusatusa
faaupuga a le Esoto 20:8-11 ma le Faaaliga 14:6-7.

____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
Na mae’a le galuega a Le Atua
i aso e 6 ona malolo ai lea o Ia,
(Kenese 2:1)
O le aso lona 6, na valaau ai,
o Ia, “Ua uma ona fai”
(Ioane 19:30)

O le aso muamua o tatou ulua’i
matua i le fogaeleele, o le
Sapati sa mafuta ai ma
Le Atua Foafoa ma latou malolo
faatasi ai (Kenese 1:27; 2:2)
Ona malolo ai lea o Ia i le
tu’ugamau
i
le
Sapati
(Ioane 19:42).
O loo tautala le fuaiupu e 6 i le tala lelei e faavavau. O le tali sili lenei ona
maoa’e ma le talafeagai i le taliaina o le tala lelei. O lo tatou malolo lea
mai ia tatou galuega e pei lava ona malolo Le Atua mai Ana foi galuega.
Ae na o i latou ua malolo ia Keriso i lo latou faaolataga e mafai ona tausia
Poloa’iga a Le Atua, ae maise lenei tulafono.
Malamalam i Le Agaalofa o Le Atua
O le faaalia mai o le Mea e Sili ona Paia ma le Ato Laau o le Feagaiga i le
Faaaliga 11:19, o le faamanatuina mai lea ia i tatou o le faamagaloga a Le
Atua.
O i latou e “manatua le Aso Sapati,” o i latou ia o loo mulimuli i tulaga aao
o Iesu. Na tausia e Iesu le Sapati. O le mea moni, e pei ona molimau mai le
Kenese, o Ia na foafoaina le Sapati (Ioane 1:1-3; 10, 14).
O le Ato Laau o Le Feagaiga o loo iai le Nofoa o Le Alofa Tunoa i le mea
e fesoota’i ai le Faamaoni ma le Agaalofa. O le mafuaaga taua tele lenei i
le Fuafuaga a Le Atua e Feasoasoani mai ia i tatou.
O Le Keriso o Kalevario, o Le Atua Foafoa Ia.
Silasila foi i le vavalalata o le tala i le maliu o Iesu ma le molimau a le
Tusi o Kenese:
Faatusatusa Manatu ia e Lua

Na foafoaina e Le Atua le tagata
i Lona lava faatusa (Ken, 1:26)
© All rights reserved Seventh-day Adventist Church South Pacific Division. Not for profit
publication. Faatagaina le faaliliuina e Etuati E. Erika [email protected]
http://carrumdowns.adventistconnect.org www.revelationhope.com
Na atoatoa ona faaataina mai e
Keriso le faatusa o Le Atua
(Ioane 14:9; Eperu 1:3)
7