O Le Malumalu o Le Atua i Le Lagi
Transcript
O Le Malumalu o Le Atua i Le Lagi
O le faigata e oo i le Ekalesia a o latou faai’uina le tala’ina o le tala lelei i le lalolagi, o le faataulaiga lena o mataupu mulimuli o le tusi o Faaaliga. O le Faaaliga 11, o le vaavaa lea o mataupu e 12-22. O le faalauteleina lea o le feteenaiga o tapuaiga. O le talaiga o le tala lelei i le taimi mulimuli, o le a tula’i mai ai le tetee mai ia i latou ua teena le faa-Kerisiano. Ae tatou te le’i faasaga atu i le suesueina o mea o le a tutupu i le i’uga o le tala faasolopito o le lalolagi, e iai se tasi vaaiga e tatau ona tatou maitauina. Suesuega 13. “O Le Malumalu o Le Atua i Le Lagi” O Le Faamalamalamaina o Ata mai le Feagaiga Tuai i le Tusi o Faaaliga 11:16-19 O le a tatou suesueina le vaaiga i le fuaiupu 19 ma lona uiga. O le vaaiga lea i le Feagaiga Tuai o le Aso Togiola e faatasi i le tausaga ona faia. A o le ata lenei o le Malumalu i le lagi. E faatumulia lenei vaaiga i ata felanulanua’i: e feemo uila, papa faititili, o mafui’e ma uato’a. I le lotolotoi o lenei vaaiga felanulanua’i, tatou te vaaia ai le Ato Laau o le Feagaiga. Ina ia malamalama i le taua o lenei ata, e tatau ai ona tatou foi e toe suesue sauniga o le malumalu o le Feagaiga Tuai. O le Ata Tele E sili ona tele tusitusiga i le mataupu o le Malumalu i le Tusi Paia, nai lo se isi lava mataupu. Fai ma faata’ita’iga, i le tusi o Esoto ma le Levitiko, e le masino le tele o mataupu o iai tusitusiga o loo faamalamalamaina ai sauniga o le Malumalu. Ona iai foi lea ma le tusi o Eperu i le Feagaiga Fou e toe faamalamalamaina atili ai foi i Kerisiano uiga o nei sauniga uma. Ua tago atu Ioane i le tusi ititi ua matala, ma na ‘aina. Na mua’i suamalie i lona gutu, ae mulimuli ane ua oona i lona manava. E suamalie le tala lelei, pe a faasoaina i nisi, peitai, e iai foi lona itu e oona ai. Sa tatou vaaia lenei oona i le tulaga na oo iai Molimau e Toalua ina ua fasiotia i la’ua. Tatou te molimauina le aafia o le ekalesia i tulaga na oo i lona Alii. E pei lava ona latou faia ia Iesu, e faapea foi ona latou faia i Lana ekalesia. E pei foi ona tatou maitauina le faaaogaina soo e le tusi o Faaaliga o ata mai sauniga o le Malumalu o le Feagaiga Tuai e faaata mai ai aoaoga i mea o loo tutupu i le lagi, mo aoaoga mo le lalolagi. 1 A ua tatou taunuu mai nei i le faai’uga o lenei tala’iga: Ua faaalia mai i le iliina o le pu lona 7 le faai’uina o lea tala’iga o le tala lelei. Soo se vaaiga lava o le tusi o Faaaliga, e faatomuaina lava i se vaaiga mai le Malumalu i le lagi, ona faasolo mai ai lea i mea o le a tutupu i le lalolagi. Soo se tasi lava na feagai ma faigata ma faafitauli o le olaga, o le a matua taua ia te ia le iliina o le pu lona 7. E matua taua tele vaaiga mai le Malumalu, ona a malamalama lelei iai, e fesoasoani tele lava e faailoa mai ai mea na faia, o loo faia, ma o le a faia e Iesu mo i tatou. O le lalolagi, ma mea uma o iai e a Ioeva ia. Na te toe faafoisia ia te Ia lava Lona malo ma Lana foafoaga i Lana lava taimi. O faaaliga uma lava, o loo faailoa mai ai se ata mai le Malumalu i le lagi. Tatou te vaaia Iesu i le Faaaliga 1, o Ia o lo tatou Faitaulaga, o loo fesavalia’i ai i le va o tuugalamepa e 7 i le vaega muamua (Mea Paia—o le malumalu o le Feagaiga Tuai) i le Malumalu i le lagi. A aulia lea taimi, ona toe faasa’oina uma lea e Le Atua mea sese uma. E lepetia uma foi e Le Atua fouga a le fili i Lana pule. O le a tauia e Le Atua o e iti ma e tetele—e pei lava ona Ia faasalaina o e tetele ma e iti. Vaai Faataulai i le Lumanai E mulimuli mai i le pu lona 7, le viiga mai toeaiina 24 o siomia le nofoalii o Le Atua (16-18). E pei ona tatou maitauina, ua faailoa mai ia i tatou e Ioane o “pou tu faailo,” (guide posts) e fesoasoani ia faataula’i ai la tatou savaliga a o tatou suesueina valoaga o le tusi o Faaaliga. O le a se lesona tatou te maua mai i nei fuaiupu, e faatatau i le ‘afa mulimuli o le tusi o Faaaliga? Se’ia tatou toe vaai atu i la tatou “pou tu faailoa” o loo faailoa mai ai mea o loo i lumana’i pea. Se’i o tatou amata i fuaiupu o la tatou suesuega ina ia faia ai le sootaga ma nisi o aoaoga ua tatou malamalama iai i le tusi o Faaaliga. O le Faaaliga 11:16-18, o le “pou tu faailoa” lea mo mataupu uma o mulimuli mai o le Faaaliga. Na mae’a la tatou suesuega talu ai i le iliina o le pu lona 7, i le Faaaliga 10:15—o le taimi lea o le a faamutaina ai e Le Atua le tala faasolopito o le soifuaga, ae toe faafo’isia ia te Ia lava Lona malo. O le sootaga lenei ma le Faaaliga 10:5-7 na folafola mai ai e le agelu tusitusiga o le tusi taai ititi sa faamaufaailogaina, e tusa ai ma le faai’uina o le talaina o le mea lilo a Le Atua, le tala lelei. O le Faatomuaga o Le Afa Mulimuli o le Faaaliga O upu o le Faaaliga 11:16-18, o loo faailo mai ai mea o le a tutupu i le ‘afa mulimuli o le Faaaliga. O le ata o Molimau e Toalua, ua faailoa mai ai le molimau a soo o Iesu i le lalolagi atoa i se taimi umi lava. E naunau pule o le lalolagi, o lotu ma malo, e faasaga tau i le pule a Le Atua o le lagi ma Ona tagata. Ona laa mai loa lea o Le Atua i totonu o nei pulega e faaumatia i latou, a e lavea’iina Ona tagata. 2 Sa tatou vaaia i nisi o a tatou suesuega, le tatalaina o faamaufaailoga e 7 ma lona taui, e faavaeina i le feagaiga a Isaraelu ma Le Atua, o lea la ua pa’u ifo nei i e le faamaoni. 1. Ua Ita Nuu Faaaliga 12:7, o le faamatalaga i le tarako ma lona ita i le fafine (soo moni o Iesu). E tele molimau a le Feagaiga Tuai i le faafouina soo o lenei feagaiga ona o le le faamaoni o Isaraelu ma latou solia soo ai le feagaiga ma Le Atua. O taua, o oge, o manu feai, o vaega uma lava nei o le taumafai o Le Atua e faafoi mai Isaraelu ia te Ia ma toe faaauauina ai la la’ua mafutaga. Faaaliga 13, o faamatalaga i le tofotofoga mulimuli o tapua’iga. A le usita’i soo o Iesu i pule o le lalolagi, o le a fasiotia i latou. 2. Ua oo mai Lou Toasa Pau Lava Le Mea e Finagalo iai Le Atua, Ia tuuina atu i Loto ma Agaga (mafaufau) o Tagata Ana Tulafono (Ier 31:31-33). Faaaliga 15, ua faatomua o mala e 7, o le ata o le toasa o Le Atua. 3. Faamasinoina o e ua Oti O le a le uiga o lenei fetalaiga a Le Atua? Faaaliga 20:12, ua tutu atu e ua oti i luma o le nofoalii ina ia faamasinoina. I le Feagaiga Tuai, sa le masino ona faafouina e Le Atua Lana feagaiga ma Isaraelu ona o le le faamaoni o Isaraelu i le feagaiga e pei ona latou osia ma Ia. Amana’ia le molimau a Ieremia, o faamanatu mai e le Eperu 8:7-12 mo Kerisiano o ona po nei. Na toe ofoina mai e Le Atua ona o le le tonu ona taliaina e Isaraelu. O le faafitauli, o le tali a Isaraelu a e le o le vaega a Le Atua. E le ofoina mai e Le Atua se mea faaletonu, a e na Ia toe ofoina mai Lana feagaiga a o Ia sa’ili mai i se tali atu a Ona tagata. 4. O Le Taimi e Tauia ai Le Au Paia Faaaliga 21 & 22, o faailoa mai ai le lagi fou, o le taui lea o tagata o Le Atua. 5. Faafanoina e Ua Fano ai le Lalolagi E tutusa lelei lava upu o loo faaaogaina e le gagana Eperu ma le gagana Eleni e faatatau i lenei feagaiga fou, upu e faailoa mai ai le toe faafouina. E leai sona eseesega ma se faaupuga e faia i se taavale fou-toe faafouina, ma le taavale fou lava e le’i faaaogaina. Na silafia e Le Atua e ao ina Ia toe faafouina le feagaiga ona o le le faamaoni o Ona tagata. O le feagaiga lava e tasi o loo Ia ofoina mai nei. Faaaliga 19:2, o le fafine talitane na faaleagaina le lalolagi. Faaaliga 20, o le tala i le faafanoina o le au amioleaga. O Manatu Autu E iai ma nisi o ki autu o loo vaaia o faaalia mai iinei. Fuaiupu 19 o faailoa mai ai nisi o nei manatu autu ina ua vaaia le Ato Laau o le Feagaiga. E Tasi Le Fuafuaga o le Faaolataga 3 E le aunoa le faanaunau o Le Atua e tusi Ana tulafono i o tatou loto ma mafaufau. faatasi ai i le tausaga ona alu atu le Faitaulaga Sili i le vaega o le malumalu e Sili ona Paia. E tasi lava le fuafuaga o le faaolataga e folafola mai e Le Atua. Pe o le a lava le taimi o le soifuaga e ola ai, o i latou uma lava e saofaga i le lagi, e tasi lava le mafuaga, o Iesu. I le i’uga o le tausaga o sauniga o le malumalu a Iutaia, ina ua ulufale atu le Faitaulaga Sili i le Mea e Sili ona Paia, o le ata lea o le aso o le faamasinoga o Isaraelu. O totonu o le Mea e Sili ona Paia o iai le Atolaau a Le Atua e iai Lana Tulafono e Sefulu—o le faavae lea o le feagaiga. E le vaeluaina le lagi: O e na soifua i luma atu o le satauro sa galulue malosi ia usitaia le tulafono ia sao ai i le lagi. O e na soifua i tala mai o le satauro, e tau lava ina faatuatua ia Iesu. E tutusa uma lava i tatou i le faiga a Le Atua. E ola uma foi i le faatuatua i le maliu o Iesu. E tolu ata o le Tulafono e Sefulu e Faaaogaina e le Faaaliga: E faapefea la ona iloa e i latou i tala atu o le satauro Iesu? Na latou iloa ma aoaoina o Ia i sauniga o le malumalu. O manu na fasia mo taulaga na aoaoina ai i latou e iai se tasi o le a maliu mo le faamagaloina o i latou i se aso o lumana’i. O le auala lena na latou faalogo ai i le tala lelei i taimi o le Feagaiga Tuai. Atolaau o le Feagaiga (Faaaliga 11:19) Falefetafa’i o le Mau (Faaaliga 15:5) Tulafono a Le Atua (Faaaliga 12:17; 14:12) O le taaofaiga o nei igoa uma e faatatau i le Tulafono i le Feagaiga Tuai. O loo faaaogaina e le Esoto 34:28-29, nei igoa uma e faatatau i Tulafono e Sefulu na tuuina ifo e Le Atua i le Mauga o Sinai ia Mose. E faapea foi le Esoto 40: 20, na tuuina atu ai e Mose le papa maa o le Mau i totonu o le Atolaau. Ua tatou aoaoina mai i le Faaaliga, o taimi uma lava e o ese ai Isaraelu mai Le Atua, o taimi foi ia latou te feagai ai ma mala o le feagaiga ina ia latou foi mai ia te Ia. E taua tele le feagaiga i aoaoga fai ata o le Faaaliga. O lo tatou malamalama i le ata faavae lenei e mafua ai foi ona tatou malamalama gofie i le uiga o le fuaiupu 19. A faaaogaina loa upu nei e iai le, “mau,” le “feagaiga,” o “poloa’iga” i le siosiomaga o le malumalu, ona tasi lea o uiga o nei upu uma: O Tulafono E Sefulu a Le Atua Tulafono e Sefulu. Na lulu se mafuie tele ina ua maliu Iesu, ona saeluaina ai lea o le ie puipui o le malumalu ma iloa atu ai le Mea e Sili ona Paia (Mataio 27:51). I le Faaaliga 11:19, o loo ta’ua ai foi le mafuie ma faaavanoaina ai le Mea e Sili ona Paia o le Malumalu i le lagi. O le ata lenei o le Aso Togiola e E ui lava e le o ta’ua e le Faaaliga le upu “Poloaiga e Sefulu,” tatou te malamalama lelei lava, o Tulafono e Sefulu e faatatau iai nisi o nei faaupuga e tusa ai ma le malamalamaaga o le Feagaiga Tuai. O le Feagaiga a Le Atua, O Le Tulafono, ma Le Taua Mulimuli 4 O le taua o le usita’ia o tulafono a Le Atua, o le a manino atili a o tatou latalata atu i le taua mulimuli. Toe silasila i le faatulagaina o le Tusi o Faaaliga: E foliga mai ua saunia nei i tatou mo le feteenaiga o le a taou faafeagai (Faaaliga 11:19). Pe a mae’a le taua ma ua lalata ina tauia tagata uma, ona toe faatepa foi lea o i tatou i tua. Ua mautinoa ai ua tatou malamalama i mea uma ia na tatou ala mai ai. O le mafuaaga lea ua toe faatepa ai i tatou i tua ma tatou vaaia ai le Mea e Sili ona Paia o le malumalu i le lagi (Faaaliga 15:5-8), ma ua faaigoaina i le gagana Eleni, o le Falefetafai o le Mau po o Tulafono e Sefulu a Le Atua. A. O le Ekalesia Tau (Faaaliga 1-3) B. Ua amataina le Taua (Faaaliga 4—8:1) C. O iliga pu, o le Valaau e Salamo (Faaaliga 8:2—11:17-19) Amana’ia le faataatiaga o le vaaiga lenei: E amata i le Faaaliga 11:19, a e faai’u i le Faaaliga 15:5-8. E tutusa agaga o mau nei o loo faatulagaina i le Mea e Sili ona Paia. Ua faaalia mai ai le mamalu tele o Le Atua ma faamanatu mai ai le tuuina ifo o Tulafono e Sefulu i le Mauga o Sinai. D. O le Vaavaa o le Taua (Faaaliga 12:1-14:20) C. Ua tapunia le Avanoa, Amataina le Faamasinoga (Faaaliga 15-16) O le ata mata’utia o i le Faaaliga 11:19—o vaaia ma faalogoina ai faititili, o le feemo o uila, o le mafui’e ma le uato’a tele—o le auala lea a Le Atua e faailoa mai ai o le a oo mai le pagatia tele i tapua’iga. B. Ua Ola le Taua (Faaaliga 17—20) A. Manumalo le Ekalesia (Faaaliga 21-22) O tafatafa o le Ato Laau o le Feagaiga sa teuina ai le tusi taai (Teuterenome 31:24-26). Sa tatou vaaia i se tasi o a tatou suesuega talu ai le Tusi Taai o tapunia ma noatia i faamaufaailoga e 7—a e na tatalaina e le Tamai Mamoe—a e iai lona sootaga ma le Tusi o le Feagaiga (tusia e Mose). O lenei ata, e uiga faatasi ma le tuuina mai o Tulafono e Sefulu, ma le tusia o le Tusi o le Feagaiga (tusia e Mose) i Sinai (Esoto 20:18). Silasila foi i fesoota’iga o le A muamua ma le A mulumuli, e faapena foi le sootaga o le manatu B ma le B, ma le C ma le C, se’ia oo atu i le mata’itusi D. O le a faamalamalama mai loa e Ioane ia i tatou le uiga o le D: O le vaavaa o le taua. Faaaliga 12:1—14:20, o le vaaiga mulimuli lea tatou te iloa ai mea o mulimuli mai. O le usita’ia o Tulafono a le Atua—o le faailoga vaaia lea o lo tatou taliaina o Iesu—o le a matua tele lava lona faamamafaina i lenei feteenaiga. Ua mae’a lea, ona tatou vaaia ai foi lea o le tasi “poutu faailo,” e toe faasino mai ai ia i tatou le ala na tatou faatoa o mai ai (Faaaliga 15:5). Ua tatou toe vaaia foi le Malumalu o Le Atua i le lagi, a ua faaigoaina nei o le Falefetafai o le Mau. O le tasi lea o igoa e ‘ave i Tulafono e Sefulu. O le Faaaliga 12, o loo feagai ai soo o Iesu ma faigata tetele mai le tarako i auga tupulaga uma. O le i’uga lava (f17), o le a alu ese atu ai o ia e tau le taua ma e usita’i ma tausia Tulafono a Le Atua. 5 O le Faaaliga 13, o le tofotofoga mulimuli lea e faasaga i le Tulafono a Le Atua. O Tulafono muamua e 4—e masani ona faapea o le ulua’i papa maa—o le faataula’iga lena o lenei tofotofoga. O lea la ua faataula’i la tatou vaai i Tulafono muamua e 3, mai papa maa o Tulafono e Sefulu. O le fesili tele, o le “Tapua’i” pe o le “Ifo,” o le upu pe o le manatu e ta’ua soo lava e Ioane i le tusi o Faaaliga 13. O tofotofga o le i’uga o le taimi i le Faaaliga 13, tatou te malamalama ai o se vaega tele o nei faigata ma tofotofoga e mafua ona o tulafono muamua e 4 (Esoto 20:3-11). O le toe faafitauli tele, e aafia ai, “o ai e tapua’i iai,’ ‘e faapefea ona tapua’i,’ ‘o le a le taimi,’” e tapua’i ai. O loo latou ifo i le manu fe’ai (f8). O le fea Tulafono ua latou solia? ____________________________________________________________ O le Faaaliga 13 o le a malamalama ai le fesili, “o afea e tapua’i ai.” O le tapua’iga, e tatau ona talafeagai ma auiliiliga a le Tulafono e 4 (Esoto 20:8-11). O le faatonuga, “Ia manatua le aso Sapati e faapaiaina.” O loo latou ifo i le faatagata (f15). O le fea Tulafono ua latou solia? ____________________________________________________________ E tatau ona tatou manatua, o Le Atua o Le na faia le lagi ma le lalolagi, ma mea uma o iai. Ua fai upu leaga le manu fe’ai o loo latou ifo iai, i Le Atua, (f6). O le a le faamatalaga a le Tulafono e 3 i nei uiga? E ui tatou te le au’ili’iliaina le Tulafono e 4, ae lelei lo tatou silasila iai pe iai se vaega o le Tulafono e faailoa mai ai se fautuaga e faatatau i ifoga ma tulaga o mea e tutupu i le i’uga. Faaaliga 14:6-7, o le tali mai lea a Le Atua i lea fesili o le a aafia tele ai le lalolagi. Ua Ia auina mai ai le agelu ma le fe’au ia ifo i Le Atua Foafoa na faia mea uma. ____________________________________________________________ A e Faapefea le Tulafono Lona 4? A faaaogaina e Ioane i le Faaaliga se manatu pe se faaupuga mai le Feagaiga Tuai, e le ta’ua mai e Ioane le vaega o le Feagaiga Tuai o maua ai lea manatu pe o lea aoaoga. A e oto mai e Ioane se upu, se manatu, se faaupuga, se nofoaga, pe o se tasi lava mea e iloa e Ioane, e ala i le taitaiga a Le Agaga Paia, e malamalama lelei iai tagata faitau o ona aso na tusia ai le Faaaliga. E le tele ni taimi e faaaogaina ai e Ioane ni upu e sili atu i le 2 pe 3 foi, mai se vaega o le Feagaiga Tuai e faamalamalamaina ai se faaaliga na ia vaaia. E foliga mai o le tele o ni upu e si’itia mai e Ioane i se vaega o le Feagaiga Tuai, o le malosi foi lena ma le vavalalata tele o le sootaga a lea manatu ma le faaaliga. Ua faataatia mai e le Tulafono lona 4 le aso faapitoa e tapuai ai. O le aso lona fitu o le vaiaso, o le Sapati lea i Le Atua (Esoto 20:8-11). O le a faamalamalamaina atili lenei mataupu, o se tasi o mataupu e tofotofoina ai. O le a tatou suesueina le fe’au faapitoa na tuuina mai e Le Atua i Ona tagata i le Faaaliga 14. O Le Taua o Tulafono e Sefulu A Le Atua O le Faaaliga 14:12, o loo faailoa mai ai, o tagata o Le Atua, o i latou ia e tausia Ana Poloa’iga pe o Ana Tulafono e Sefulu. 6 Ae o le Faaaliga 14:6-7, o loo iai se tasi sootaga malosi a le Faaaliga na vaaia, ma le manatu i le Feagaiga Tuai. O loo faamamafaina mai e le Tulafono e Sefulu a Le Atua e pei ona molimau le Esoto 20:8-11. Tuuina le ulua’i tagata i le faatoaga na agasala ai Na maliu Iesu i le faatoaga e totogi le agasala a tagata uma O Le Foafoa (Kenese 2:28) Aiga tagata (Ioane 19:41) Tusi i lalo upu e fesoota’i ma le “ifo” i faitauga uma e lua. Faatusatusa faaupuga a le Esoto 20:8-11 ma le Faaaliga 14:6-7. ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ Na mae’a le galuega a Le Atua i aso e 6 ona malolo ai lea o Ia, (Kenese 2:1) O le aso lona 6, na valaau ai, o Ia, “Ua uma ona fai” (Ioane 19:30) O le aso muamua o tatou ulua’i matua i le fogaeleele, o le Sapati sa mafuta ai ma Le Atua Foafoa ma latou malolo faatasi ai (Kenese 1:27; 2:2) Ona malolo ai lea o Ia i le tu’ugamau i le Sapati (Ioane 19:42). O loo tautala le fuaiupu e 6 i le tala lelei e faavavau. O le tali sili lenei ona maoa’e ma le talafeagai i le taliaina o le tala lelei. O lo tatou malolo lea mai ia tatou galuega e pei lava ona malolo Le Atua mai Ana foi galuega. Ae na o i latou ua malolo ia Keriso i lo latou faaolataga e mafai ona tausia Poloa’iga a Le Atua, ae maise lenei tulafono. Malamalam i Le Agaalofa o Le Atua O le faaalia mai o le Mea e Sili ona Paia ma le Ato Laau o le Feagaiga i le Faaaliga 11:19, o le faamanatuina mai lea ia i tatou o le faamagaloga a Le Atua. O i latou e “manatua le Aso Sapati,” o i latou ia o loo mulimuli i tulaga aao o Iesu. Na tausia e Iesu le Sapati. O le mea moni, e pei ona molimau mai le Kenese, o Ia na foafoaina le Sapati (Ioane 1:1-3; 10, 14). O le Ato Laau o Le Feagaiga o loo iai le Nofoa o Le Alofa Tunoa i le mea e fesoota’i ai le Faamaoni ma le Agaalofa. O le mafuaaga taua tele lenei i le Fuafuaga a Le Atua e Feasoasoani mai ia i tatou. O Le Keriso o Kalevario, o Le Atua Foafoa Ia. Silasila foi i le vavalalata o le tala i le maliu o Iesu ma le molimau a le Tusi o Kenese: Faatusatusa Manatu ia e Lua Na foafoaina e Le Atua le tagata i Lona lava faatusa (Ken, 1:26) © All rights reserved Seventh-day Adventist Church South Pacific Division. Not for profit publication. Faatagaina le faaliliuina e Etuati E. Erika [email protected] http://carrumdowns.adventistconnect.org www.revelationhope.com Na atoatoa ona faaataina mai e Keriso le faatusa o Le Atua (Ioane 14:9; Eperu 1:3) 7