4 “Feau ia Perekamo ma Tuatira” - Carrum Downs Samoan Seventh

Transcript

4 “Feau ia Perekamo ma Tuatira” - Carrum Downs Samoan Seventh
alofa,’ ma Semurana, ‘ia faamaoni, tusa lava pe sauaina,’ o fe’au
ia e faalototeleina ai i latou a o fegai ai ma puapuaga ma tiga.
4 “Feau ia Perekamo ma Tuatira”
O le fe’au faalototele lenei i le ekalesia i Perekamo a o
fesagai foi ma faafitauli mai totonu lava, ina ua filogia le
faatuatua i aoaoga sese. O le fe’au na auina ia Tuatira a o
faafeagai ma le faafitauli o perofeta pepelo na taitaiina ese ai i
nisi mai le mea moni.
Fe’au Ia Perekamo (Faaal. 2:12-17)
Ua ‘faga tonu lava le malama,’ e Iesu ia Perekamo: “Ua Ou iloa le
mea e te nofo ai, o iai le nofoalii o Satani.”
O le aai o Perekamo, o le nofoaga lea sa ogatotonu ai tapuaiga
faapaupau ma lamatia faatasi ai ma le ekalesia Kerisiano i aoaoga
sese.
E tolu ni mea na faamamafaina e Iesu ia Perekamo:
1. E matautia le nofoaga o iai le ekalesia
2. Ia tumau i le suafa o Iesu Keriso
O le Ata Tele
Na fasiotia le tagata e ioga ia Anetipa—o le tetee i tagata uma
lava—e ui e le mailoa pe o ai tonu lenei tagata. A o lona igoa ua
talafegai ma le tuuaiga a tagata o Nuuese, ‘e inoino Kerisiano i tagata
uma lava.’ Na avea lea ma mea e tuuaiina ai Kerisiano e le malo o
Roma ona o le le auai i nisi o tu ma aga faalauaitele atoa ma tapuaiga
i tupua na faatonuina tagata uma o le malo ia auai. Sa talitonu tagata
lautele, e le fia mafuta atu Kerisiano i mafutaga e faatino ai tu ma aga
a Roma ona e manatu e eleelea ma malaia ai.
Na fautuaina e Iesu ekalesia taitasi nei e fitu e tusa ma o
latou uiga ma manaoga. A o Ia auina atu e Iesu nei fe’au, na Ia
faailoa atu o latou uiga malolosi atoa foi ma vaivaiga. Na Ia
plapataia foi ia i latou i iuga o a latou filifiliga.
O tulaga eseese ma uiga o nei ekalesia taitasi, o tulaga
lava foi ia ma uiga o loo vaaia i ekalesia Kerisiano taitasi talu
mai lava le uluai senituri. O fe’au i Efeso, ‘ia toe foi i le uluai
1
E ui e le o ta’ua mai i le Tusi Paia, ae foliga mai na fasiotia e le
kovana Roma o Pliny Anetipa ona o ia o le Kerisiano. Sefulu ma le
lima tausaga mulimuli ane, molimau Pliny le kovana ia Trajan le
taitai Roma.:
O Le Faatuutuu i Aoaoga Sese
Sa taofi nisi o le ekalesia i Perekamo i aoaoga a Palaamo—o
lona uiga ua le popole tele i latou i aoaoga ma uiga sese. Latou te lei
teena Keriso, a o le taimi lava e tasi, latou te lei teena foi aoaoga sese,
ma ua filogia ai le mea moni. E foliga mai foi na iai nisi o le ekalesia i
Perekamo sa auai atu i faafiafiaga faapaupau ma aai i mea na osia ai
taulaga i tupua. Na auai nisi o Kerisiano i ia uiga faapaupau ma fai ma
mea na faaseseina ai ma nisi foi Kerisiano vaivai.
“Sa ou fesiligia i latou pe o i latou ni Kerisiano. A faapea mai, ‘E
moni lea,’ ona ou toe fesiligia lea faalua ma faatolu foi, na ou
faamatau atu ia te i latou i le sala. O i latou na tumau pea, na ou
faatonuina ia fasiotia ona ou te manatu, pe o le a lava lea mea e
talitonu iai, e tatau lava ona faasalaina i latou i lo latou le fetuutuunai.
. . . Ae na ou faasaolotoina i latou o e na lafoaia o latou talitonuga, ma
latou ifo i o tatou atua, ma avatu uaina ma mea manogi i luma o lou
faatusa, ae maise ina ua latou fetuuina o Keriso, o se mea e le faia e se
Kerisiano moni.”
Pei o le fe’au ia Efeso, o lea foi ua toe ta’ua le au Nikolaitai
(fuaiupu 15), ma faatusatusa ai ma uiga faa Palaamo. O igoa ia e lua
Nikolaitai (Eleni) ma Palaamo (Iutaia), e tasi lava lo la uiga, ‘o le
faatoilaloinaina tagata.’ Sa le fiafia Efeso i nei uiga faapaupau, ae na
le popole tele iai, taliaina, ma faatagaina e Perekamo.
Na tali mai Trajan e le tatau ona sailia Kerisiano ma
faamasinoina i latou i ni moliaga e le mautu. Ae afai e faamaonia le
moliaga, ona faia lea pei ona molimauina e Pliny. E foliga mai na iai
se tuaoi le malie pe le fiafia—se Kerisiano Iutaia pe Nuuese foi—na
moliaina Anetipa i le kovana.
O le sini o le fe’au ia Perekamo o le matautia lea o le
faatagaina o aoaoga sese e ofi mai ma lamatia ai le faatuatuaga
Kerisiano. Aisea e matautia ai aoaoga sese?
Ua faa filogia e Kerisiano Perekamo o latou talitonuga i
aoaoga faapaupau. O le fefiloi o le sa’o ma le sese o se mea e solosolo
malie mai. E manaia le fiafia mai o tagata ia te oe. E matua le
talafeagai lava lea ma Iesu Keriso. O le mafuaaga lea e valaau ai Iesu e
liliu ese ma ia salamo (Faaal. 2:16).
Manatu i lea ituaiga olaga, e te le iloa pe o ai e ono molia oe i le
malo ona o lou talitonuga.
3. E iai Faafitauli i le Ekalesia (Faaal. 2:14)
“A ua ia te A’u ni nai mea ia te oe, ona ua ia te oe o e ua taofi
i le mataupu a Palaamo, o le na aoao ia Palako e tuu atu le mea
e tausuai ai i luma o le fanauga a Isaraelu, ona ia aai i mea na
fasia mo tupua, ma ia latou faitaaga.”
Folafolaga mo e Manumalo (Faaal. 2:17)
E le gata i le valaau ia salamo, e iai foi le folafolaga o le
faamanuiaga:
2
“O le manumalo, Ou te avatua iai le manai lilo e ‘ai ai. Ou te avatua
foi ia te ia le maa sinasina, ua tusia foi i le maa le igoa fou, e le iloa
e se tasi ua na o le ua maua.”
Na muai malosi lava le faamaoni o le ekalesia Kerisiano i
Perekamo, na mafai lava ona latou tetee atu i uiga faapaupau
ma aoaoga sese na siosiomia ai i latou i totonu o le malo Roma.
O le maa sinasina i faamasinoga o ia ona po, o le faailoga lea ua
soloia se moliga.
Peitai, na lapataia e tusitala o le Feagaiga Fou o le a sosolo
malie mai lava uiga faapaupau e lamatia ma aafaia ai le ekalesia.
Manai Lilo
Na faatusaina e Peteru uiga o Isaraelu i le Feagaiga Tuai i uiga
o le a feagai ma le ekalesia Kerisiano o le Feagai Fou. “O aoao pepelo,
latou te faatupuina faalilolilo o vaevaega e fano ai. Ma latou faafitia Le
Alii na Ia faatau mai ia te i latou . . . . Talu o i latou e upuleagaina ai le
upu moni” (2Peteu 2:1-3).
Na foaiina e Le Atua i le fanauga a Isaraelu le manai e aai ai a
o latou sopo mai Aikupito. Ina ia latou manatua pea le auala na
taitaiina ma fafagaina ai i latou e Le Atua, na tuuina ai i totonu o le ie
pupuni o le malumalu le ipu manai. O le manai lilo lea, o Iesu Keriso
lava lea (Ioane 6:33).
E toatele tagata ekalesia na faaseseina i le filogia na pa’u atu
iai Perekamo. Na malosi tapuaiga i le la. Na manatu nisi Kerisiano e
mafai ona latou manumaloina mai nisi tagata faapaupau pe a latou
auai i a latou tapuaiga.
Maa Sinasina
Sa iai le masaniga a faamasino o na taimi e tuuina atu le maa
sinasina, o le faatusa lea o le soloia o le sala a le na ta’usalaina. A o le
maa uliuli i le ua faamaonia lana sala. O le maa sinasina o le faailoga
lea o le faamagaloga a Le Atua ia i latou e tumau i le manumalo.
Na foliga mai na matua faatuputeleina le ekalesia Kerisiano
ina ua avea Konesetenatina ma ‘Kerisiano’ i le senituri lona fa.
A e tele le tau na totogiina e le ekalesia Kerisiano. Fai mai se
tasi sikola o le Tusi Paia:
O Le Igoa Fou
I tu faa Eperu, o le igoa o le tagata e iloa ai le uiga o le tagata.
E tele tala o le Feagaiga Tuai e suia ai e Le Atua se igoa o se tagata e
faailogaina ai se mafutaga fou ma Ia.
“Na teena e Kerisiano o uluai senituri e tolu le pipii atu ma faa
filogia lo latou faatuatua ma aoaoga faapaupau. Na latou malilie i le
sauaina nai lo le faaaogaina o sina mea manogi ititi i tapuaiga i le
taitai o le malo o Roma. A e ui ina latou tau malosi i lea tafa, a e sa
lamatia foi i latou mai i le isi tafa o lenei lava taua. . . . E pei lava ona
le mafai e le manu lele ona fausia lona ofaga na o ona lava fulu, e
faapena foi ona le mafai e taitai Kerisiano ona faavaeina se
O le tulaga na iai Perekamo, o le tulaga lava lea na pa’u malie
atu iai le ekalesia Kerisiano i uluai senituri. Na matua malosi mai uiga
faapaupau i le uluai Ekalesia Kerisiano.
3
faatuatuaga, tapuaiga ma se ekalesia e aunoa ma lo latou faaaogaina
o tu ma aga eseese mai le siosiomaga o Roma/Eleni e ui lava ina
taumafai e tetee atu, na ofi malie mai lava tu ma uiga faa Eleni-Roma
i totonu o le ekalesia Kerisiano. Na avea ai le malo o Roma o se malo
afa Kerisiano, ae avea le ekalesia Kerisiano o se ekalesia afa
faapaupau. Na amata ai i le seneturi lona fa le nunumi i tagata le
eseesega o le malo Kerisiano ma tapuaiga i le la ua fai nei ma sui o le
mea moni.” J. Hawkes, Man and the Sun, The Cresset Press, London,
1962, pp. 200-201.
Kerisiano ma Moselemu. O le aai i ona po nei ua faaigoaina o
Akhisar.
O Taitai Amioleaga e Ala Mai Ai Aoaoga Leaga.
O le fetalaiga a Iesu e faatatau i le galuega a Tuatira: e aga’i i
luma lona alofa, lona faatuatua ma lana auaunaga. A o le faafitauli
tele o Tuatira o le taliaina o ta’ita’i amioleaga (f20). E iai le fafine na
faaigoa e Ioane o Iesepela. Sa na ta’ua ia lava o le perofeta ma
ta’ita’iina sese ai tagata.
O le Fatu o Lenei Fe’au a Iesu:
“A ua ia te A’u ni nai mea ia te oe, ona ua e tu’u pea le
fafine o Iesepela, ua ta’ua o ia e ia o le perofeta fafine, e a’oa’o
ma fa’a sese i A’u auauna ina ia faita’aga ma aai i mea ua fasia
mo tupua. Ua Ou tu’u atu fo’i ni aso ia salamo ai i lana faita’aga,
a ua le salamo lava ia.”
Salamo
Lilu ese mai le sese
Aga’i atu i Le Atua
Pe o ai tonu lava lenei fafine, e foliga mai na fai o ia ma sui o i
latou sa ta’ua o Nikolaitai, “O e ua taofi i le mataupu a Palaamo,”
(f14).
E faapefea ona tatou lagona le salamo?
“E Taitaiina oe e le agamalu o Le Atua i le salamo.” (Roma 2:4).
O le Fe’au i Le Ekalesia i Tuatita (Faaal. 2:18-29)
O Iesepela, Palaamo, ma Nikolaitai e tutusa uma le aafia i
mea nei e lua: O le aai i mea na fasia mo tupua ma le faitaaga.
O se fe’au umi lenei fe’au. O le Ekalesia i Tuatira, o se ekalesia
fevaevaea’i, na sili atu ana galuega mulimuli nai lo ana galuega
muamua. Sa viia tele, ae na tele foi o latou moliaga.
Galuega Ma Tiute Faatulafonoina e Roma
Na faatonuina e Roma tagata uma e le ni Iutaia e galulue i
galuega faa tapua’iga. E ui e faatagaina e Roma ituaiga tapuaiga
eseese, sa faatonuina tagata uma, vagana Iutaia, e auai i faafiafiaga
ma sauniga a Roma. Pe o le a lava lau tapua’iga, o se tasi o ou tiute o
tagatanuu o Roma o lou auai lea i ana sauniga.
E pito ititi Tuatira, ititi foi lona taua i Ekalesia uma e 7. O se
aai sa ta’uta’ua i faiga o ipu ma ulo omea, ae ua ititi ni mea o le aai
tuai o totoe i ona po nei. Na lepetia soo lenei aai i taua i le va o
4
Na faasalaina mamafa i latou e le auai i nei sauniga. O nisi o
faasalaga, o le faaasaina lea ona auai i fefaataua’iga. Faasaina foi ni
atina’e e ono siitia ai o latou tulaga i le itumalo. O lea e avea ai i latou
nei e tetee ma le auai i sauniga a Roma, o ni tagata matitiva tele, ma
tulafoa’iina e le nuu.
O Le Feagaiga Mo Le Lalolagi
O loo faataunuuina valoaga i le lalolagi atoa, ae maise
lava mea o loo iai tagata o Le Atua.
I le Feagaiga Tuai, sa mau tagata o Le Atua i Palesetina. Na
mafua ai ona ta’ua igoa o malo ona o malo ia sa aafia ai tagata o Le
Atua.
O le tamao’aiga, o le mamalu ma le ta’uleleia, o sini ia a
tagata o malo i Sisifo i ona po nei. A o le lalolagi Eleni-Roma, o le
tulaga i le nuu sa tausinio iai tagata.
Peitai, le taimi o Iesu ma le tupu a’e o le Ekalesia Kerisiano,
ua salalau le tala lelei ma avea ai tagata o nuu uma ma tagata o Le
Atua. Ua iai tagata o Le Atua i soo se vaipanoa o le lalolagi. E iai
tagata o Le Atua i soo se tapua’iga.
E maofa tagata i tulaga maualuluga ma le mamalu o isi, ae faifai ia i
latou e le auai i ia tauvaga. Sa le auai Kerisiano faamaoni i nei faiga a
Roma. Ona le taulia ai lea o i latou i le li’o o tagata maualuluga i
tulaga ma le tamao’aiga i le malo o Roma.
I le tusi o Faaaliga, ua aga’i atu le tala lelei ma le faataunuuina
o valoaga mai Palesetina o le Feagaiga Tuai, ae aga’i atu i le lalolagi o
le Feagaiga Fou.
E ui e maua fua le Tala Lelei, peita’i e ono ta’uleagaina ai
i tatou, o tatou aiga, a tatou galuega, e oo lava i o tatou ola.
Ina ua valaauina e Le Atua Isaraelu e o ese mai Aikupito, na Ia
faapotopotoina i latou i le Mauga o Sinai ma osia ai la latou feagaiga
pe o le maliliega ma Le Atua.
Ua valaau Iesu i Ona soo ia atoatoa le faamaoni ia te Ia, tusa
pe o le a le iuga le olaga nei. Peitai, Na Te tauia lena faamaoni i le
faamoemoe ma le mafuaaga o le olaga, ma faaeaina ai i le ola atali.
Tatou te maitauina lena faamaanuiaga i le tusi i le ekalesia i
Perekamo.
O le Esoto 19:5-6, na faaeeina ai e Le Atua ia i latou igoa
eseese: Oloa Taua Mo’u, Malo o Ositaulaga, O Le Nu’u Paia.
O se tasi lenei o manatu faavae o le suesueina o le tusi o
Faaaliga.
O le vaega a Isaraelu o le feagaiga, ia tumau ai i lenei
mafutaga. Ia usita’i i Le Atua ma tumau i aiaiga o le feagaiga. O
aiaiga ia, a latou le faataunuuina, ona le tumau foi lea i lenei tulaga
maualuga ma Le Atua.
Na faaaogaina e Ioane tala o Isaraelu i le Feagaiga Tuai e
faamalamalamaina ai mea o tutupu ia soo o Iesu i le Feagaiga
Fou.
O le vaega taua tele o lenei aiaiga o le Feagaiga Tuai, e mapei se faiga
faa pisinisi, pe o se maliega e faia se faapaaga ‘konakalate’ (contract).
5
O le ‘feagaiga,’ o se maliliega lea i le va o ni tagata (pe ni pati)
se to’alua: Pe a faia se fale, pe faaipoipo foi etc. O nei mea uma, e
faataunuuina lea i le va o nei vaega e lua ua malilie faatasi.
A o i latou e teena lenei valaau, e faamaopoopoina le autau e
ta’ua o “Koku ma Makoku” (Esekielu 38 & 39). Semanu e sii mai le
taua a nei autau i Palesetina ma latou siomia Ierusalema, ona afio
mai ai lea o Le Atua ma faaumatia i latou. Semanu e toe faafouina e
Le Atua le lalolagi e pei ona finagalo ai o Ia mai le amataga.
Faamanuiga Ma Faasalaga i le Tusi Paia
E iai faamanuiaga, iai foi ma faasalaga o feagaiga i le Feagaiga
Tuai (Teuterenome 28).
Peitai, o nei mea uma lava na faalagolago i le upu—
anafai (If). Pe anafai e usita’i Isaraelu, semanu o le taunuuga lea o le
faamanuiaga o la latou feagaiga ma Le Atua. Ae sa le faamaoni Iutaia.
E le gata i lea, e toatele i latou na latou teena Iesu.
E ui e foliga uigaese ni faiga faapea i ona po nei, e tutusa ma
tumau lava lona mafuaaga. O mafuaaga na faavaeina ai lenei fegaiga,
e mafua ai foi ona iai ma aiaiga e manuia pe malaia ai foi. O le a tatou
maitauina i la tatou suesuega, lenei manatu faavae i valoaga o le
Faaaliga.
O faamanuiaga ma mala e folafolaina mai e Le Atua i se nuu
pe o se malo, e faalagolago lava i le tali atu a lea nuu pe o lea malo ia
te Ia.
E ui sa iai aiaiga o le feagaiga e faatumauina ai le maualuga o
le tulaga o Isaraelu, a o le tala ia Isaraelu, o se tala faanoanoa ona o le
fefoifoia’i o Isaraelu i le feagaiga ma Le Atua.
Silasila i malo i le Ieremia 18:5-10. Afai e fetalai mai Le Atua
Na Te faaumatia se malo ae salamo lena malo, e toe tali mai lava Le
Atua, e le taunuu lea folafolaga.
Na manino ona faailoa e Le Atua ia Isaraelu le mea Na te faia
pe a latou tuumuli. Peitai e le aunoa ona toe valaau Le Atua ia
Isaraelu ia foi mai e faafouina e Le Atua le feagaiga ma i latou
(Ieremia 31:31-33).
O le mea lena na tupu ia Nineva. Na folafola e Iona le
faaumatiaga o Nineva, ae na le faataunuuina e le Atua Lana folafolaga
ona ua salamo Nineva.
Ina ua silafia e Iesu o loo sa’ilia e ta’ita’i o Iutaia se avanoa e
fasiotia ai o Ia, na Ia faamatalaina loa ia i latou se faataoto e faatatau
ia i latou lava (Mataio 21:33-43).
A na faamaoni Isaraelu i Le Atua, semanu e avea Ierusalema
ma totonugalemu o tapuaiga i le lalolagi. Semanu e afio mai Iesu ma
maliu ia i latou. Semanu latou te talai atu lenei tala i le lalolagi ma
salalau atu ai mai Ierusalema le valaau mulimuli i tagata o nuu uma e
omai e talia o Ia. Semanu e toatele i latou e taliaina lenei fe’au o le
faaolataga.
O le a le uiga o le fuaiupu e 43?
Sa mitamita tagata Iutaia i taimi o Iesu e valaauina i latou o le
fanau a Aperaamo. Ae peitai, e manatu tusitala o le Feagaiga Fou, ua
6
faalauteleina lenei manatu ia i latou uma e mulimuli ia Iesu. Soo se
tasi lava e tuuina atu o ia i le Mesia o Iesu, e taliaina lena tagata o se
tasi o le fanau a Aperaamo, ma aofia ai i faamanuiaga na folafolaina ia
Aperaamo (Kalatia 3:26-29).
O le mea lea e matua taua ai lo tatou malamalama i valoaga o
le Feagaiga Tuai. O le vaai faavaloaga a le Faaaliga, e faataulai lea i le
ekalesia Kerisiano i le lalolagi atoa.
I atunuu uma, ma ituaiga o tagata eseese, o loo iai tagata o Le
Atua ona ua latou taliaina Iesu Keriso.
Molimau a Peteru i tagata o Nuuese, “O e na le fai ma nuu
anamua, a o ona po nei ua fai ma nuu o Le Atua. O e na le
alofaina, a o nei ua alofaina lava.” (1Peteru 2:9-10).
I le Faaaliga, o folafolaga na faia ia Isaraelu o le tino—pe a na
fai e usitaia—o le a toe faafouina, ina ia taunuu i le ekalesia
Kerisiano.
Na faaaogaina e tusitala o le Feagaiga Fou igoa e pei o le,
“Nuu Filifilia,” “O Tupu ma Faitaulaga,” “O le Nuu Paia,” e
faatatau i Kerisiano. O igoa nei na muamua faaaogaina e Le Atua ina
ua Ia faavaeina Lana feagaiga ma Isaraelu i le Mauga o Sinai.
O le ata a le Tusi Paia, o loo Taitaiina e Iesu le Autau a le
Lagi e Tau ai ma Papelonia.
E toatele Iutaia na latou taliaina Keriso i le uluai ekalesia
Kerisiano. O le molimau a Paulo, e le’i teena pe lafoaia e Le Atua
Iutaia uma. O Paulo foi o le Iutaia e talitonu ia Iesu. Na ia molimau
foi e iai e totoe ia Isaraelu e taliaina Iesu pei lava o le taimi o Elia.
O loo faaaogaina e le Faaaliga laufanua o le Feagaiga Tuai e
faaata mai ai le fe’au faaleagaga mo le lalolagi atoa. O se tasi
faataitaiga o lenei auala a le tusi o Faaaliga o le taua lea i “Koku ma
Makoku.” O afea, ma o fea foi e tau ai lenei taua?
Na faatusa e Paulo Isaraelu i le tino o le laau o le vine: Na
gausia ese nisi o lala ona o le le talitonu, ona faapipii atu lea iai o e le
ni Iutaia i le vine ona o lo latou taliaina o Keriso (Roma 11:13-21). O le
Ekalesia o loo tautala iai le Faaaliga e faatasi Iutaia ma tagata o
Nuuese o e talitonu ia Iesu Keriso.
I le Feagaiga Tuai, o autau ia e agai mai matu ma latou osofaia
Palesetina (Esekielu 38 & 39). A o lea ua tatou maua ua faaaogaina e
le Faaaliga 20:7-9.
O le faitauina la o le Feagaiga Tuai tatou te maua ai aoaoga
faavae taua tele e malamalama gofie ai le tusi o Faaaliga.
O le Ki mo le Faamalamalamaina o le Faaaliga
O Papelonia, o le Faatusa o Malo e Faatumulia i Leaga o le
Taimi o le Iuga
Ia manatua o loo faaaogaina e le Faaaliga uiga ma mea na
tutupu ia Isaraelu o le Feagaiga Tuai e faamalamalamaina ai uiga ma
mea e tutupu i le Ekalesia Kerisiano. O le talitonuga lea o Kerisiano i
le tala faasolopito o le Ekalesia.
A tautala loa le Faaaliga e faatatau i le iuga o le lalolagi, o le
faaaogaina lea e le Faaaliga o le pa’u o Papelonia o le Feagaiga Tuai.
7
O Papelonia o le Feagaiga Tuai, o se aai malosi o le malo tele
o Papelonia e ta’ua soo lava e perofeta o le Feagaiga Tuai. E ta’ua soo
foi e le Feagaiga Tuai le pa’u o Papelonia. O le aai o Papelonia na
vaeluaina ona e tafe ai le Vaitafe o le Eufirate i le ogatotonu.
O Ai Iesepela?
O perofeta o le Feagaiga Tuai, o i latou ia e puipuia le
Feagaiga. O profeta e fai ma fofoga o Le Atua e valaauina Isaraelu ia
toe foi mai pe a tau mamao ma Le Atua.
Na mafua ona mafai e Kuresa ona faatoilaloina Papelonia
Tele, ona ua ia faatafeeseina le Eufirate mai le aai, na matutu ai le
alavai ma mafai ai loa ona ulufia lenei malo malosi tele. O le taimi lea
sa faatagataotauaina ai tagata o Le Atua i Papelonia. Ina ua toilalo
Papelonia, na faatonuina loa e Kuresa Iutaia ia toe foi i lo latou aai o
Ierusalema.
Tatou te maua i le Faaaliga le manatu lava e tasi, ona o loo
faafesootaiina e le Faaaliga le ekalesia Kerisiano ma folafolaga o le
Feagaiga.
A ia manatua, e iai faamanuiaga, e iai foi ma mala o le
feagaiga. E pei lava o Isaraelu, e manuia pe a usitaia, e malaia foi pe a
teena. E faamaonia ma faamanino atili lenei mau pe a tatou
suesueina faamaufaailoa e 7.
I le Faaaliga, o le a tatou vaaia ai, i le taimi o le iuga, o
tapuaiga eseese i le lalolagi (ua faaigoaina ia “Papelonia”), o loo tietie
i luga o vai e tele (o faiga malo ia e lagolagoina). O le a
faatagataotauaina e Papelonia tagata o Le Atua. Ae manino le vaaia o
Iesu o taitaiina le autau a le lagi e faasaga tau ia Papelonia.
O le fafine o loo galue faa perofeta i le Ekalesia i Tuatira, o loo
ia faia galuega faa Iesepela. Tatou te iloa faapefea le manatu o tau
faamalamalama mai e Ioane? Pe a tatou toe foi i le Feagaiga Tuai i le
mea na faia e Iesepela i tagata o Le Atua.
I lenei taua, o le a vaaia ai le pa’u o Papelonia. E pei lava ona
faatafeinaese le suavai o le Eufirate mai Papelonia o le Feagaiga Tuai,
e faapena foi ona solomuli ese le lagolago a faigamalo mai ia
Papelonia o le Faaaliga.
O le manatu mama i le upu moni ma le finagalo o Le Atua sa
ia Perekamo, o lea ua matua aoaoina e lenei fafine, ma ua matua
feteena’i lava ma Ioane.
E afio mai Iesu mai sasae, e pei lava ona osofaia e Kuresa
Papelonia mai sasae. E faasaolotoina e Iesu Ona tagata, e pei lava ona
faia e Kuresa ona faafoi Isaraelu i Ierusalema, ae le o le Ierusalema
tuai i Sasae Tutotonu, a o le Ierusalema Fou.
Aisea la ua faatusa ai lenei fafine ia Iesepela o le Feagaiga Tuai?
O Iesepela o se purinisese Foinie e tapuai ia Paala le atua o
natura. E talitonu Kanana, e nofo Paala i laau, o vaitafafe, i mauga ma
papa. A toatele Paala ona ta’ua lea, Paalimi.
[Tatou te toe foi mai e faamalamalama atili le vaega lea i
mataupu tau faaiuiu o le Faaaliga]
A faaaogaina le igoa Paala, o lona uiga o loo tautala e faatatau
i le atua sifi o tagata Kanana, o ia lea e aumaia timuga, faititili ma afa.
8
O lona uiga, o ia lea o le atua o le tau tuputupu o mea uma o le foga
eleele.
O Perofeta Ma Sauaga i Le Ekalesia
Sa le aunoa ona lu’ia e perofeta pepelo le Ekalesia Kerisiano:
E tele tala e felata’i ai Paala ma Asera (Asherah) le atua o faiga
faaulugalii. E tele ni faatagata telenoa o Asera, na fausia ma faasalalau
solo. O le faitaaga, o se tasi lea o vaega o le tapuaiga ia Asera.
 E aoaoina e perofeta moni tagata i le Tusi Paia ma valaau ia
salamo
 E faaseseina e perofeta pepelo tagata i lagona le mautu pe a o
ese ma Le Atua
Na lapataia malosi Isaraelu i le matautia o faaosoosoga e
tapuai ma ifo i atua o Kanana pe a taunuu iai.
E foliga mai e toatele atu le ekalesia i Tuatira na mulimuli i ala o
Iesepela.
E iai taimi sa toilalo ai Isaraelu i ia faaosoosoga ma oo ai lava
ina latou susunuina a latou fanau i ogaumu aasa ona o ifoga i nei
atua. Ina ua sau Iesepela e faaipoipo atu ia Aapo le tupu Isaraelu, na
sau ma aumai ana perofeta faatasi ma ia. E ui lava na te le’i faasaina
tapuaiga a Isaraelu, ae na ia faaofi mai i totonu o tapuaiga ia Paala.
Na amata e Iesepela le faafilogia o tapuaiga sese ma le mea moni, ae
na ia folafola mai o ia o le perofeta moni.
O le faaupuga, “atoa ma nisi i Tuatira,” (Faaal. 2:24), e maua
mai le faaupuga, “o e totoe mai,”—o i latou ia e tumau lava lo
latou faamaoni i Le Atua i le lotolotoi o aoaoga sese ma sauaga,
e pei ona iai le taimi o le iuga.
O le taimi muamua lenei ua faaaogaina ai lea upu i le Faaaliga.
O le mafuaaga lea o le feteenaiga i le Mauga o Karamelu, e
maua auiliili i le Faaaliga 13, e faafoliga mai ai e le aniti-keriso, le afi
mai le lagi e pei ona iai i Karamelu.
E maofa pe a tatou manatua, o le faafitauli lava lenei na ia
Tuatira, na toe maua foi i se tulaga sili atu ona tele i le talaaga o le
ekalesia Kerisiano i le taimi o Tausaga Pogisa. O le toatele o le
ekalesia Kerisiano na taitaiseseina e taitai le faamaoni o le ekalesia.
E foliga mai o lenei fafine na faaigoaina e Ioane o “Iesepela,”
na manatu o ia o le perofeta o le Ekalesia i Tuatira.
O le toatele na teena nei aoaoga sese, na sauaina ma fasiotia. E
toatele i latou na matatau ma mulimuli atu i nei faiga a taitai o le
ekalesia Kerisiano.
Sa taumafai o ia e una’i Kerisiano e faatasi atu i le malumalu o
faia ai faafiafiaga a tagata o le aai. O se tasi o vaega o nei faafiafiaga o
le aai lea i mea na fasia mo tupua atoa ma le faitaaga. O uiga ia o
tagata o le aai—a le faatasi atu iai, ona afaina ai lea o latou tulaga i le
nuu, ma oo ai lava ina faa mativaina i latou.
Ae na iai lava i latou sa tumau pea ma taofi pea le faatuatua.
O le a malamalama atili ia i latou nei i le Faaaliga e 12.
9
I le taimi o Ioane, sa faamalosi atu ia i latou nei, tumau—ma ia taulai
pea le vaai i le taui (Faaal. 2:26-29).
O i latou e tumau e tuuina atu iai le pule i malo uma. Latou te auai i
le pulega a Iesu Keriso.
© All rights reserved Seventh-day Adventist Church South Pacific Division. Not for
profit publication. Faatagaina le faaliliuina e Etuati E. Erika [email protected]
http://carrumdowns.adventist.org www.revelationhope.com
10