4 “Feau ia Perekamo ma Tuatira” - Carrum Downs Samoan Seventh
Transcript
4 “Feau ia Perekamo ma Tuatira” - Carrum Downs Samoan Seventh
alofa,’ ma Semurana, ‘ia faamaoni, tusa lava pe sauaina,’ o fe’au ia e faalototeleina ai i latou a o fegai ai ma puapuaga ma tiga. 4 “Feau ia Perekamo ma Tuatira” O le fe’au faalototele lenei i le ekalesia i Perekamo a o fesagai foi ma faafitauli mai totonu lava, ina ua filogia le faatuatua i aoaoga sese. O le fe’au na auina ia Tuatira a o faafeagai ma le faafitauli o perofeta pepelo na taitaiina ese ai i nisi mai le mea moni. Fe’au Ia Perekamo (Faaal. 2:12-17) Ua ‘faga tonu lava le malama,’ e Iesu ia Perekamo: “Ua Ou iloa le mea e te nofo ai, o iai le nofoalii o Satani.” O le aai o Perekamo, o le nofoaga lea sa ogatotonu ai tapuaiga faapaupau ma lamatia faatasi ai ma le ekalesia Kerisiano i aoaoga sese. E tolu ni mea na faamamafaina e Iesu ia Perekamo: 1. E matautia le nofoaga o iai le ekalesia 2. Ia tumau i le suafa o Iesu Keriso O le Ata Tele Na fasiotia le tagata e ioga ia Anetipa—o le tetee i tagata uma lava—e ui e le mailoa pe o ai tonu lenei tagata. A o lona igoa ua talafegai ma le tuuaiga a tagata o Nuuese, ‘e inoino Kerisiano i tagata uma lava.’ Na avea lea ma mea e tuuaiina ai Kerisiano e le malo o Roma ona o le le auai i nisi o tu ma aga faalauaitele atoa ma tapuaiga i tupua na faatonuina tagata uma o le malo ia auai. Sa talitonu tagata lautele, e le fia mafuta atu Kerisiano i mafutaga e faatino ai tu ma aga a Roma ona e manatu e eleelea ma malaia ai. Na fautuaina e Iesu ekalesia taitasi nei e fitu e tusa ma o latou uiga ma manaoga. A o Ia auina atu e Iesu nei fe’au, na Ia faailoa atu o latou uiga malolosi atoa foi ma vaivaiga. Na Ia plapataia foi ia i latou i iuga o a latou filifiliga. O tulaga eseese ma uiga o nei ekalesia taitasi, o tulaga lava foi ia ma uiga o loo vaaia i ekalesia Kerisiano taitasi talu mai lava le uluai senituri. O fe’au i Efeso, ‘ia toe foi i le uluai 1 E ui e le o ta’ua mai i le Tusi Paia, ae foliga mai na fasiotia e le kovana Roma o Pliny Anetipa ona o ia o le Kerisiano. Sefulu ma le lima tausaga mulimuli ane, molimau Pliny le kovana ia Trajan le taitai Roma.: O Le Faatuutuu i Aoaoga Sese Sa taofi nisi o le ekalesia i Perekamo i aoaoga a Palaamo—o lona uiga ua le popole tele i latou i aoaoga ma uiga sese. Latou te lei teena Keriso, a o le taimi lava e tasi, latou te lei teena foi aoaoga sese, ma ua filogia ai le mea moni. E foliga mai foi na iai nisi o le ekalesia i Perekamo sa auai atu i faafiafiaga faapaupau ma aai i mea na osia ai taulaga i tupua. Na auai nisi o Kerisiano i ia uiga faapaupau ma fai ma mea na faaseseina ai ma nisi foi Kerisiano vaivai. “Sa ou fesiligia i latou pe o i latou ni Kerisiano. A faapea mai, ‘E moni lea,’ ona ou toe fesiligia lea faalua ma faatolu foi, na ou faamatau atu ia te i latou i le sala. O i latou na tumau pea, na ou faatonuina ia fasiotia ona ou te manatu, pe o le a lava lea mea e talitonu iai, e tatau lava ona faasalaina i latou i lo latou le fetuutuunai. . . . Ae na ou faasaolotoina i latou o e na lafoaia o latou talitonuga, ma latou ifo i o tatou atua, ma avatu uaina ma mea manogi i luma o lou faatusa, ae maise ina ua latou fetuuina o Keriso, o se mea e le faia e se Kerisiano moni.” Pei o le fe’au ia Efeso, o lea foi ua toe ta’ua le au Nikolaitai (fuaiupu 15), ma faatusatusa ai ma uiga faa Palaamo. O igoa ia e lua Nikolaitai (Eleni) ma Palaamo (Iutaia), e tasi lava lo la uiga, ‘o le faatoilaloinaina tagata.’ Sa le fiafia Efeso i nei uiga faapaupau, ae na le popole tele iai, taliaina, ma faatagaina e Perekamo. Na tali mai Trajan e le tatau ona sailia Kerisiano ma faamasinoina i latou i ni moliaga e le mautu. Ae afai e faamaonia le moliaga, ona faia lea pei ona molimauina e Pliny. E foliga mai na iai se tuaoi le malie pe le fiafia—se Kerisiano Iutaia pe Nuuese foi—na moliaina Anetipa i le kovana. O le sini o le fe’au ia Perekamo o le matautia lea o le faatagaina o aoaoga sese e ofi mai ma lamatia ai le faatuatuaga Kerisiano. Aisea e matautia ai aoaoga sese? Ua faa filogia e Kerisiano Perekamo o latou talitonuga i aoaoga faapaupau. O le fefiloi o le sa’o ma le sese o se mea e solosolo malie mai. E manaia le fiafia mai o tagata ia te oe. E matua le talafeagai lava lea ma Iesu Keriso. O le mafuaaga lea e valaau ai Iesu e liliu ese ma ia salamo (Faaal. 2:16). Manatu i lea ituaiga olaga, e te le iloa pe o ai e ono molia oe i le malo ona o lou talitonuga. 3. E iai Faafitauli i le Ekalesia (Faaal. 2:14) “A ua ia te A’u ni nai mea ia te oe, ona ua ia te oe o e ua taofi i le mataupu a Palaamo, o le na aoao ia Palako e tuu atu le mea e tausuai ai i luma o le fanauga a Isaraelu, ona ia aai i mea na fasia mo tupua, ma ia latou faitaaga.” Folafolaga mo e Manumalo (Faaal. 2:17) E le gata i le valaau ia salamo, e iai foi le folafolaga o le faamanuiaga: 2 “O le manumalo, Ou te avatua iai le manai lilo e ‘ai ai. Ou te avatua foi ia te ia le maa sinasina, ua tusia foi i le maa le igoa fou, e le iloa e se tasi ua na o le ua maua.” Na muai malosi lava le faamaoni o le ekalesia Kerisiano i Perekamo, na mafai lava ona latou tetee atu i uiga faapaupau ma aoaoga sese na siosiomia ai i latou i totonu o le malo Roma. O le maa sinasina i faamasinoga o ia ona po, o le faailoga lea ua soloia se moliga. Peitai, na lapataia e tusitala o le Feagaiga Fou o le a sosolo malie mai lava uiga faapaupau e lamatia ma aafaia ai le ekalesia. Manai Lilo Na faatusaina e Peteru uiga o Isaraelu i le Feagaiga Tuai i uiga o le a feagai ma le ekalesia Kerisiano o le Feagai Fou. “O aoao pepelo, latou te faatupuina faalilolilo o vaevaega e fano ai. Ma latou faafitia Le Alii na Ia faatau mai ia te i latou . . . . Talu o i latou e upuleagaina ai le upu moni” (2Peteu 2:1-3). Na foaiina e Le Atua i le fanauga a Isaraelu le manai e aai ai a o latou sopo mai Aikupito. Ina ia latou manatua pea le auala na taitaiina ma fafagaina ai i latou e Le Atua, na tuuina ai i totonu o le ie pupuni o le malumalu le ipu manai. O le manai lilo lea, o Iesu Keriso lava lea (Ioane 6:33). E toatele tagata ekalesia na faaseseina i le filogia na pa’u atu iai Perekamo. Na malosi tapuaiga i le la. Na manatu nisi Kerisiano e mafai ona latou manumaloina mai nisi tagata faapaupau pe a latou auai i a latou tapuaiga. Maa Sinasina Sa iai le masaniga a faamasino o na taimi e tuuina atu le maa sinasina, o le faatusa lea o le soloia o le sala a le na ta’usalaina. A o le maa uliuli i le ua faamaonia lana sala. O le maa sinasina o le faailoga lea o le faamagaloga a Le Atua ia i latou e tumau i le manumalo. Na foliga mai na matua faatuputeleina le ekalesia Kerisiano ina ua avea Konesetenatina ma ‘Kerisiano’ i le senituri lona fa. A e tele le tau na totogiina e le ekalesia Kerisiano. Fai mai se tasi sikola o le Tusi Paia: O Le Igoa Fou I tu faa Eperu, o le igoa o le tagata e iloa ai le uiga o le tagata. E tele tala o le Feagaiga Tuai e suia ai e Le Atua se igoa o se tagata e faailogaina ai se mafutaga fou ma Ia. “Na teena e Kerisiano o uluai senituri e tolu le pipii atu ma faa filogia lo latou faatuatua ma aoaoga faapaupau. Na latou malilie i le sauaina nai lo le faaaogaina o sina mea manogi ititi i tapuaiga i le taitai o le malo o Roma. A e ui ina latou tau malosi i lea tafa, a e sa lamatia foi i latou mai i le isi tafa o lenei lava taua. . . . E pei lava ona le mafai e le manu lele ona fausia lona ofaga na o ona lava fulu, e faapena foi ona le mafai e taitai Kerisiano ona faavaeina se O le tulaga na iai Perekamo, o le tulaga lava lea na pa’u malie atu iai le ekalesia Kerisiano i uluai senituri. Na matua malosi mai uiga faapaupau i le uluai Ekalesia Kerisiano. 3 faatuatuaga, tapuaiga ma se ekalesia e aunoa ma lo latou faaaogaina o tu ma aga eseese mai le siosiomaga o Roma/Eleni e ui lava ina taumafai e tetee atu, na ofi malie mai lava tu ma uiga faa Eleni-Roma i totonu o le ekalesia Kerisiano. Na avea ai le malo o Roma o se malo afa Kerisiano, ae avea le ekalesia Kerisiano o se ekalesia afa faapaupau. Na amata ai i le seneturi lona fa le nunumi i tagata le eseesega o le malo Kerisiano ma tapuaiga i le la ua fai nei ma sui o le mea moni.” J. Hawkes, Man and the Sun, The Cresset Press, London, 1962, pp. 200-201. Kerisiano ma Moselemu. O le aai i ona po nei ua faaigoaina o Akhisar. O Taitai Amioleaga e Ala Mai Ai Aoaoga Leaga. O le fetalaiga a Iesu e faatatau i le galuega a Tuatira: e aga’i i luma lona alofa, lona faatuatua ma lana auaunaga. A o le faafitauli tele o Tuatira o le taliaina o ta’ita’i amioleaga (f20). E iai le fafine na faaigoa e Ioane o Iesepela. Sa na ta’ua ia lava o le perofeta ma ta’ita’iina sese ai tagata. O le Fatu o Lenei Fe’au a Iesu: “A ua ia te A’u ni nai mea ia te oe, ona ua e tu’u pea le fafine o Iesepela, ua ta’ua o ia e ia o le perofeta fafine, e a’oa’o ma fa’a sese i A’u auauna ina ia faita’aga ma aai i mea ua fasia mo tupua. Ua Ou tu’u atu fo’i ni aso ia salamo ai i lana faita’aga, a ua le salamo lava ia.” Salamo Lilu ese mai le sese Aga’i atu i Le Atua Pe o ai tonu lava lenei fafine, e foliga mai na fai o ia ma sui o i latou sa ta’ua o Nikolaitai, “O e ua taofi i le mataupu a Palaamo,” (f14). E faapefea ona tatou lagona le salamo? “E Taitaiina oe e le agamalu o Le Atua i le salamo.” (Roma 2:4). O le Fe’au i Le Ekalesia i Tuatita (Faaal. 2:18-29) O Iesepela, Palaamo, ma Nikolaitai e tutusa uma le aafia i mea nei e lua: O le aai i mea na fasia mo tupua ma le faitaaga. O se fe’au umi lenei fe’au. O le Ekalesia i Tuatira, o se ekalesia fevaevaea’i, na sili atu ana galuega mulimuli nai lo ana galuega muamua. Sa viia tele, ae na tele foi o latou moliaga. Galuega Ma Tiute Faatulafonoina e Roma Na faatonuina e Roma tagata uma e le ni Iutaia e galulue i galuega faa tapua’iga. E ui e faatagaina e Roma ituaiga tapuaiga eseese, sa faatonuina tagata uma, vagana Iutaia, e auai i faafiafiaga ma sauniga a Roma. Pe o le a lava lau tapua’iga, o se tasi o ou tiute o tagatanuu o Roma o lou auai lea i ana sauniga. E pito ititi Tuatira, ititi foi lona taua i Ekalesia uma e 7. O se aai sa ta’uta’ua i faiga o ipu ma ulo omea, ae ua ititi ni mea o le aai tuai o totoe i ona po nei. Na lepetia soo lenei aai i taua i le va o 4 Na faasalaina mamafa i latou e le auai i nei sauniga. O nisi o faasalaga, o le faaasaina lea ona auai i fefaataua’iga. Faasaina foi ni atina’e e ono siitia ai o latou tulaga i le itumalo. O lea e avea ai i latou nei e tetee ma le auai i sauniga a Roma, o ni tagata matitiva tele, ma tulafoa’iina e le nuu. O Le Feagaiga Mo Le Lalolagi O loo faataunuuina valoaga i le lalolagi atoa, ae maise lava mea o loo iai tagata o Le Atua. I le Feagaiga Tuai, sa mau tagata o Le Atua i Palesetina. Na mafua ai ona ta’ua igoa o malo ona o malo ia sa aafia ai tagata o Le Atua. O le tamao’aiga, o le mamalu ma le ta’uleleia, o sini ia a tagata o malo i Sisifo i ona po nei. A o le lalolagi Eleni-Roma, o le tulaga i le nuu sa tausinio iai tagata. Peitai, le taimi o Iesu ma le tupu a’e o le Ekalesia Kerisiano, ua salalau le tala lelei ma avea ai tagata o nuu uma ma tagata o Le Atua. Ua iai tagata o Le Atua i soo se vaipanoa o le lalolagi. E iai tagata o Le Atua i soo se tapua’iga. E maofa tagata i tulaga maualuluga ma le mamalu o isi, ae faifai ia i latou e le auai i ia tauvaga. Sa le auai Kerisiano faamaoni i nei faiga a Roma. Ona le taulia ai lea o i latou i le li’o o tagata maualuluga i tulaga ma le tamao’aiga i le malo o Roma. I le tusi o Faaaliga, ua aga’i atu le tala lelei ma le faataunuuina o valoaga mai Palesetina o le Feagaiga Tuai, ae aga’i atu i le lalolagi o le Feagaiga Fou. E ui e maua fua le Tala Lelei, peita’i e ono ta’uleagaina ai i tatou, o tatou aiga, a tatou galuega, e oo lava i o tatou ola. Ina ua valaauina e Le Atua Isaraelu e o ese mai Aikupito, na Ia faapotopotoina i latou i le Mauga o Sinai ma osia ai la latou feagaiga pe o le maliliega ma Le Atua. Ua valaau Iesu i Ona soo ia atoatoa le faamaoni ia te Ia, tusa pe o le a le iuga le olaga nei. Peitai, Na Te tauia lena faamaoni i le faamoemoe ma le mafuaaga o le olaga, ma faaeaina ai i le ola atali. Tatou te maitauina lena faamaanuiaga i le tusi i le ekalesia i Perekamo. O le Esoto 19:5-6, na faaeeina ai e Le Atua ia i latou igoa eseese: Oloa Taua Mo’u, Malo o Ositaulaga, O Le Nu’u Paia. O se tasi lenei o manatu faavae o le suesueina o le tusi o Faaaliga. O le vaega a Isaraelu o le feagaiga, ia tumau ai i lenei mafutaga. Ia usita’i i Le Atua ma tumau i aiaiga o le feagaiga. O aiaiga ia, a latou le faataunuuina, ona le tumau foi lea i lenei tulaga maualuga ma Le Atua. Na faaaogaina e Ioane tala o Isaraelu i le Feagaiga Tuai e faamalamalamaina ai mea o tutupu ia soo o Iesu i le Feagaiga Fou. O le vaega taua tele o lenei aiaiga o le Feagaiga Tuai, e mapei se faiga faa pisinisi, pe o se maliega e faia se faapaaga ‘konakalate’ (contract). 5 O le ‘feagaiga,’ o se maliliega lea i le va o ni tagata (pe ni pati) se to’alua: Pe a faia se fale, pe faaipoipo foi etc. O nei mea uma, e faataunuuina lea i le va o nei vaega e lua ua malilie faatasi. A o i latou e teena lenei valaau, e faamaopoopoina le autau e ta’ua o “Koku ma Makoku” (Esekielu 38 & 39). Semanu e sii mai le taua a nei autau i Palesetina ma latou siomia Ierusalema, ona afio mai ai lea o Le Atua ma faaumatia i latou. Semanu e toe faafouina e Le Atua le lalolagi e pei ona finagalo ai o Ia mai le amataga. Faamanuiga Ma Faasalaga i le Tusi Paia E iai faamanuiaga, iai foi ma faasalaga o feagaiga i le Feagaiga Tuai (Teuterenome 28). Peitai, o nei mea uma lava na faalagolago i le upu— anafai (If). Pe anafai e usita’i Isaraelu, semanu o le taunuuga lea o le faamanuiaga o la latou feagaiga ma Le Atua. Ae sa le faamaoni Iutaia. E le gata i lea, e toatele i latou na latou teena Iesu. E ui e foliga uigaese ni faiga faapea i ona po nei, e tutusa ma tumau lava lona mafuaaga. O mafuaaga na faavaeina ai lenei fegaiga, e mafua ai foi ona iai ma aiaiga e manuia pe malaia ai foi. O le a tatou maitauina i la tatou suesuega, lenei manatu faavae i valoaga o le Faaaliga. O faamanuiaga ma mala e folafolaina mai e Le Atua i se nuu pe o se malo, e faalagolago lava i le tali atu a lea nuu pe o lea malo ia te Ia. E ui sa iai aiaiga o le feagaiga e faatumauina ai le maualuga o le tulaga o Isaraelu, a o le tala ia Isaraelu, o se tala faanoanoa ona o le fefoifoia’i o Isaraelu i le feagaiga ma Le Atua. Silasila i malo i le Ieremia 18:5-10. Afai e fetalai mai Le Atua Na Te faaumatia se malo ae salamo lena malo, e toe tali mai lava Le Atua, e le taunuu lea folafolaga. Na manino ona faailoa e Le Atua ia Isaraelu le mea Na te faia pe a latou tuumuli. Peitai e le aunoa ona toe valaau Le Atua ia Isaraelu ia foi mai e faafouina e Le Atua le feagaiga ma i latou (Ieremia 31:31-33). O le mea lena na tupu ia Nineva. Na folafola e Iona le faaumatiaga o Nineva, ae na le faataunuuina e le Atua Lana folafolaga ona ua salamo Nineva. Ina ua silafia e Iesu o loo sa’ilia e ta’ita’i o Iutaia se avanoa e fasiotia ai o Ia, na Ia faamatalaina loa ia i latou se faataoto e faatatau ia i latou lava (Mataio 21:33-43). A na faamaoni Isaraelu i Le Atua, semanu e avea Ierusalema ma totonugalemu o tapuaiga i le lalolagi. Semanu e afio mai Iesu ma maliu ia i latou. Semanu latou te talai atu lenei tala i le lalolagi ma salalau atu ai mai Ierusalema le valaau mulimuli i tagata o nuu uma e omai e talia o Ia. Semanu e toatele i latou e taliaina lenei fe’au o le faaolataga. O le a le uiga o le fuaiupu e 43? Sa mitamita tagata Iutaia i taimi o Iesu e valaauina i latou o le fanau a Aperaamo. Ae peitai, e manatu tusitala o le Feagaiga Fou, ua 6 faalauteleina lenei manatu ia i latou uma e mulimuli ia Iesu. Soo se tasi lava e tuuina atu o ia i le Mesia o Iesu, e taliaina lena tagata o se tasi o le fanau a Aperaamo, ma aofia ai i faamanuiaga na folafolaina ia Aperaamo (Kalatia 3:26-29). O le mea lea e matua taua ai lo tatou malamalama i valoaga o le Feagaiga Tuai. O le vaai faavaloaga a le Faaaliga, e faataulai lea i le ekalesia Kerisiano i le lalolagi atoa. I atunuu uma, ma ituaiga o tagata eseese, o loo iai tagata o Le Atua ona ua latou taliaina Iesu Keriso. Molimau a Peteru i tagata o Nuuese, “O e na le fai ma nuu anamua, a o ona po nei ua fai ma nuu o Le Atua. O e na le alofaina, a o nei ua alofaina lava.” (1Peteru 2:9-10). I le Faaaliga, o folafolaga na faia ia Isaraelu o le tino—pe a na fai e usitaia—o le a toe faafouina, ina ia taunuu i le ekalesia Kerisiano. Na faaaogaina e tusitala o le Feagaiga Fou igoa e pei o le, “Nuu Filifilia,” “O Tupu ma Faitaulaga,” “O le Nuu Paia,” e faatatau i Kerisiano. O igoa nei na muamua faaaogaina e Le Atua ina ua Ia faavaeina Lana feagaiga ma Isaraelu i le Mauga o Sinai. O le ata a le Tusi Paia, o loo Taitaiina e Iesu le Autau a le Lagi e Tau ai ma Papelonia. E toatele Iutaia na latou taliaina Keriso i le uluai ekalesia Kerisiano. O le molimau a Paulo, e le’i teena pe lafoaia e Le Atua Iutaia uma. O Paulo foi o le Iutaia e talitonu ia Iesu. Na ia molimau foi e iai e totoe ia Isaraelu e taliaina Iesu pei lava o le taimi o Elia. O loo faaaogaina e le Faaaliga laufanua o le Feagaiga Tuai e faaata mai ai le fe’au faaleagaga mo le lalolagi atoa. O se tasi faataitaiga o lenei auala a le tusi o Faaaliga o le taua lea i “Koku ma Makoku.” O afea, ma o fea foi e tau ai lenei taua? Na faatusa e Paulo Isaraelu i le tino o le laau o le vine: Na gausia ese nisi o lala ona o le le talitonu, ona faapipii atu lea iai o e le ni Iutaia i le vine ona o lo latou taliaina o Keriso (Roma 11:13-21). O le Ekalesia o loo tautala iai le Faaaliga e faatasi Iutaia ma tagata o Nuuese o e talitonu ia Iesu Keriso. I le Feagaiga Tuai, o autau ia e agai mai matu ma latou osofaia Palesetina (Esekielu 38 & 39). A o lea ua tatou maua ua faaaogaina e le Faaaliga 20:7-9. O le faitauina la o le Feagaiga Tuai tatou te maua ai aoaoga faavae taua tele e malamalama gofie ai le tusi o Faaaliga. O le Ki mo le Faamalamalamaina o le Faaaliga O Papelonia, o le Faatusa o Malo e Faatumulia i Leaga o le Taimi o le Iuga Ia manatua o loo faaaogaina e le Faaaliga uiga ma mea na tutupu ia Isaraelu o le Feagaiga Tuai e faamalamalamaina ai uiga ma mea e tutupu i le Ekalesia Kerisiano. O le talitonuga lea o Kerisiano i le tala faasolopito o le Ekalesia. A tautala loa le Faaaliga e faatatau i le iuga o le lalolagi, o le faaaogaina lea e le Faaaliga o le pa’u o Papelonia o le Feagaiga Tuai. 7 O Papelonia o le Feagaiga Tuai, o se aai malosi o le malo tele o Papelonia e ta’ua soo lava e perofeta o le Feagaiga Tuai. E ta’ua soo foi e le Feagaiga Tuai le pa’u o Papelonia. O le aai o Papelonia na vaeluaina ona e tafe ai le Vaitafe o le Eufirate i le ogatotonu. O Ai Iesepela? O perofeta o le Feagaiga Tuai, o i latou ia e puipuia le Feagaiga. O profeta e fai ma fofoga o Le Atua e valaauina Isaraelu ia toe foi mai pe a tau mamao ma Le Atua. Na mafua ona mafai e Kuresa ona faatoilaloina Papelonia Tele, ona ua ia faatafeeseina le Eufirate mai le aai, na matutu ai le alavai ma mafai ai loa ona ulufia lenei malo malosi tele. O le taimi lea sa faatagataotauaina ai tagata o Le Atua i Papelonia. Ina ua toilalo Papelonia, na faatonuina loa e Kuresa Iutaia ia toe foi i lo latou aai o Ierusalema. Tatou te maua i le Faaaliga le manatu lava e tasi, ona o loo faafesootaiina e le Faaaliga le ekalesia Kerisiano ma folafolaga o le Feagaiga. A ia manatua, e iai faamanuiaga, e iai foi ma mala o le feagaiga. E pei lava o Isaraelu, e manuia pe a usitaia, e malaia foi pe a teena. E faamaonia ma faamanino atili lenei mau pe a tatou suesueina faamaufaailoa e 7. I le Faaaliga, o le a tatou vaaia ai, i le taimi o le iuga, o tapuaiga eseese i le lalolagi (ua faaigoaina ia “Papelonia”), o loo tietie i luga o vai e tele (o faiga malo ia e lagolagoina). O le a faatagataotauaina e Papelonia tagata o Le Atua. Ae manino le vaaia o Iesu o taitaiina le autau a le lagi e faasaga tau ia Papelonia. O le fafine o loo galue faa perofeta i le Ekalesia i Tuatira, o loo ia faia galuega faa Iesepela. Tatou te iloa faapefea le manatu o tau faamalamalama mai e Ioane? Pe a tatou toe foi i le Feagaiga Tuai i le mea na faia e Iesepela i tagata o Le Atua. I lenei taua, o le a vaaia ai le pa’u o Papelonia. E pei lava ona faatafeinaese le suavai o le Eufirate mai Papelonia o le Feagaiga Tuai, e faapena foi ona solomuli ese le lagolago a faigamalo mai ia Papelonia o le Faaaliga. O le manatu mama i le upu moni ma le finagalo o Le Atua sa ia Perekamo, o lea ua matua aoaoina e lenei fafine, ma ua matua feteena’i lava ma Ioane. E afio mai Iesu mai sasae, e pei lava ona osofaia e Kuresa Papelonia mai sasae. E faasaolotoina e Iesu Ona tagata, e pei lava ona faia e Kuresa ona faafoi Isaraelu i Ierusalema, ae le o le Ierusalema tuai i Sasae Tutotonu, a o le Ierusalema Fou. Aisea la ua faatusa ai lenei fafine ia Iesepela o le Feagaiga Tuai? O Iesepela o se purinisese Foinie e tapuai ia Paala le atua o natura. E talitonu Kanana, e nofo Paala i laau, o vaitafafe, i mauga ma papa. A toatele Paala ona ta’ua lea, Paalimi. [Tatou te toe foi mai e faamalamalama atili le vaega lea i mataupu tau faaiuiu o le Faaaliga] A faaaogaina le igoa Paala, o lona uiga o loo tautala e faatatau i le atua sifi o tagata Kanana, o ia lea e aumaia timuga, faititili ma afa. 8 O lona uiga, o ia lea o le atua o le tau tuputupu o mea uma o le foga eleele. O Perofeta Ma Sauaga i Le Ekalesia Sa le aunoa ona lu’ia e perofeta pepelo le Ekalesia Kerisiano: E tele tala e felata’i ai Paala ma Asera (Asherah) le atua o faiga faaulugalii. E tele ni faatagata telenoa o Asera, na fausia ma faasalalau solo. O le faitaaga, o se tasi lea o vaega o le tapuaiga ia Asera. E aoaoina e perofeta moni tagata i le Tusi Paia ma valaau ia salamo E faaseseina e perofeta pepelo tagata i lagona le mautu pe a o ese ma Le Atua Na lapataia malosi Isaraelu i le matautia o faaosoosoga e tapuai ma ifo i atua o Kanana pe a taunuu iai. E foliga mai e toatele atu le ekalesia i Tuatira na mulimuli i ala o Iesepela. E iai taimi sa toilalo ai Isaraelu i ia faaosoosoga ma oo ai lava ina latou susunuina a latou fanau i ogaumu aasa ona o ifoga i nei atua. Ina ua sau Iesepela e faaipoipo atu ia Aapo le tupu Isaraelu, na sau ma aumai ana perofeta faatasi ma ia. E ui lava na te le’i faasaina tapuaiga a Isaraelu, ae na ia faaofi mai i totonu o tapuaiga ia Paala. Na amata e Iesepela le faafilogia o tapuaiga sese ma le mea moni, ae na ia folafola mai o ia o le perofeta moni. O le faaupuga, “atoa ma nisi i Tuatira,” (Faaal. 2:24), e maua mai le faaupuga, “o e totoe mai,”—o i latou ia e tumau lava lo latou faamaoni i Le Atua i le lotolotoi o aoaoga sese ma sauaga, e pei ona iai le taimi o le iuga. O le taimi muamua lenei ua faaaogaina ai lea upu i le Faaaliga. O le mafuaaga lea o le feteenaiga i le Mauga o Karamelu, e maua auiliili i le Faaaliga 13, e faafoliga mai ai e le aniti-keriso, le afi mai le lagi e pei ona iai i Karamelu. E maofa pe a tatou manatua, o le faafitauli lava lenei na ia Tuatira, na toe maua foi i se tulaga sili atu ona tele i le talaaga o le ekalesia Kerisiano i le taimi o Tausaga Pogisa. O le toatele o le ekalesia Kerisiano na taitaiseseina e taitai le faamaoni o le ekalesia. E foliga mai o lenei fafine na faaigoaina e Ioane o “Iesepela,” na manatu o ia o le perofeta o le Ekalesia i Tuatira. O le toatele na teena nei aoaoga sese, na sauaina ma fasiotia. E toatele i latou na matatau ma mulimuli atu i nei faiga a taitai o le ekalesia Kerisiano. Sa taumafai o ia e una’i Kerisiano e faatasi atu i le malumalu o faia ai faafiafiaga a tagata o le aai. O se tasi o vaega o nei faafiafiaga o le aai lea i mea na fasia mo tupua atoa ma le faitaaga. O uiga ia o tagata o le aai—a le faatasi atu iai, ona afaina ai lea o latou tulaga i le nuu, ma oo ai lava ina faa mativaina i latou. Ae na iai lava i latou sa tumau pea ma taofi pea le faatuatua. O le a malamalama atili ia i latou nei i le Faaaliga e 12. 9 I le taimi o Ioane, sa faamalosi atu ia i latou nei, tumau—ma ia taulai pea le vaai i le taui (Faaal. 2:26-29). O i latou e tumau e tuuina atu iai le pule i malo uma. Latou te auai i le pulega a Iesu Keriso. © All rights reserved Seventh-day Adventist Church South Pacific Division. Not for profit publication. Faatagaina le faaliliuina e Etuati E. Erika [email protected] http://carrumdowns.adventist.org www.revelationhope.com 10