37 O suiga i le saofa`iga a matai o le itūmālō o Āleipata
Transcript
37 O suiga i le saofa`iga a matai o le itūmālō o Āleipata
O suiga i le saofa’iga a matai o le itūmālō o Āleipata Matiu Matāvai Tautunu O le soifua mai i totonu o le itūmālō o Āleipata ma pu’epu’e maua le fa’atinoga o ana tu ma aga’ifanua, aemaise o le tala fa’asolopito, o se fa’afailelega tāua tele lea, auā ua maua ai mālama na sufia le tamavalevale o fānau lalovaoa a le itūmālō. O lenei ua se’e mālie atu le sā o Sāmoa ma lōfia i peau laga o suiga o le talutalu fou, ua tau au e manunu ai le olaga tautua ma lē fia tepa ai i le fa’asinomaga. O le ‘upu moni ua tafea pulu i vai ma ua o se ta’ata’a a le ala aganu’u ma aga’ifanua a le itūmālō ua ‘a’afia ai le mamalu o le sili’aga. O le atugaluga ne’i sopolagi le soliga, ona lē o gatasi lea o le futia ma le ‘umele, ona fatialofa ai lea pe’ā tupuola le fa’afītāuli. O le ‘auga o ‘aute o lenei pepa o le’ā tulituli matāgau ai le ufi a le tama’ita’i i suiga ua alia’e mai nei i le saofa’iga a matai o le itūmālō o Āleipata. ’Upu tomua E muamua ona ou utufia le matapuna i vaivao e pei o le ’upu i le matamataga i le vai o ona suli, auā o lea ua tini ma tau lau o le fa’amoemoe sa ’atofa. O le ’auga o ’aute o lenei tāpenaga o le’ā fa’ailoa atu ai suiga fa’aonapōnei ua alia’e ma tūla’i mai i le saofa’iga a matai i le itūmālō o Āleipata. E aofia i le vāega lenei suiga i le fa’alupega o le itūmālō, suiga i saofa’iga a nu’u, e āfua mai le polokiki ma i le tamao’āiga ma suiga e āfua mai i le lotu po o le fa’akerisiano. Suiga i le fa’alupega O le suiga ua tūla’i mai nei i le fa’alupega o le itūmālō o Āleipata, o Leifi ma Tautolo o i lā’ua ia sa lauiloa i le talafa’asolopito o Sāmoa auā sa lā sā’ilia mamalu olo’o tiu ai nei Āleipata, e ala lea i le ulua’i tūmua ma le ao o Ātua, aemaise le sā’iliga o gafa tau tupu o le atunu’u ma le so’otaga i Āleipata. Ua lē masino fo’i a lā sa’iligāmālō e lē gata o le tautua ali’i i le Tui Ātua, a’o le naunau ia tū maualuga Āleipata i le talafa’asolopito o Sāmoa, e ala lea iā la sā’iligamālō i Manu’a, sā’iligamālō i Savai’i ma le sā’iliga tūmua iā Mālietoa i le Tuamāsaga. O le suiga ua tūla’i mai nei ua lē toe aloa’ia ma mamalu suafa nei i le fa’alupega o Āleipata, auā ua ’ave mamalu i le suafa Tafua ma Fuataga ma fa’alupe o Tui Ātua fa’anofonofo. O lē tasi fo’i suiga ua mātauina ua lē toe iai se mamalu o le tūmua sa tiu ai Āleipata ma fa’alupe ai o le ulua’i tūmua o Sāmoa, auā o lea ua se’e atu nei ma fa’alupe ai Lufilufi e pei ona iai le talafa’asolopito o Sāmoa. Ua māfua ona se’e iā Lufilufi le tūmua ona o le naunau o tulāfale o Āleipata, o Leifi ma Tautoloitua, ina ia se’e atu mamalu o le Ao o Ātua iā Āleipata, auā ua leva ona ulua’i maua le tūmua ina ua mā’ea tōfiga sa faia i Malaetele i Manu’a. E lē gata i lea o le Ao lea ua fa’alupe ai nei Āleipata, o le Ao o Ātua. Ua lēai fo’i se mamalu auā ua lēai ni fono a Ātua o toe faia i le malae i Lalogāfu’afu’a i Lufilufi. O le fa’alupega lenei o le Ao o Ātua o lea lava e taulagi ma fa’alupe ai Tafua ma Fuataga, ae lē o fa’amamaluina e le itūmālō. O lona uiga o le suiga ua iai nei nā o ni mamalu e tau’ave ae lēai sona tāua auā e lē o toe fono Ātua i lona malaefono i Lufilufi e fa’amamalu ātili ai lenei tōfiga pe āfai e potopoto Ātua i lona malaefono. O le tasi fo’i suiga ua tūla’i mai i le saofa’iga a le itūmālō o Āleipata ua lēai fo’i ni fono a le itūmālō e toe faia pe fono i Lalovī i Sāle’a’aumua po o Matāutu’a’ai i Lalomanu, auā o fono nei a le itūmālō o Āleipata e alia’e mai ai le mamanu po o le fa’avae olo’o fa’avae ai le saofa’iga a Āleipata, e pei ona fa’alia i le matā’upu lona 37 tolu. O lona uiga ua suia ma lē mamalu lenei mamanu auā ua lē toe faia ni fono a Āleipata i lenei talutalufou. Ua māfua lenei tūlaga ona ua tausili lava le nu’u ia i lona fa’avae ma ana aga’ifanua ’ae ua ’avea ma ala ua lē toe āmana’ia ai fa’auluuluga o le itūmālō ua leva ona ta’oto mai ai i aso anamua. Suiga i saofa’iga a nu’u Ua mātauina fo’i le tūlai mai o suiga i saofa’iga a nu’u ta’itasi o le itūmālō. O nei suiga ua tauau ina ta’ita’i sesēina ai tupulaga lalovaoa o nu’u, aemaise o mau tusitusia mo ā’oga a le fānau. O suiga la ua tūla’i ma alia’e mai i le afio’aga o Ti’avea ua tau lēai se mamalu o le suafa Tui’avi’i o le Tapa’au o le nu’u, o le pule na ta’ita’i i Lalovī ma Malaefono i le vā feagai ai ma Tafua ma Fuataga ina ua fa’asafua le suafa. O lenei suafa e tusa ai ma le fa’avae o le nu’u e matuā mamalu lava auā e na o le to’atasi lava le tagata e tatau ona ūmia, peita’i ina ua fa’asafua le suafa, e lē gata ua tau mou atu le mamalu, ’ae ua ’avea ma ’auala e fōliga mai e pei o se mala, auā o le aso lava na māe’a ai le saofa’i, na maliu ai lava le isi matai na suafa ai. Ua tau lēai fo’i se mamalu auā ua leiloa po o ai le Tui’avi’i o le’ā ave iai le fa’amuamua pe’ā fono le nu’u. O le afio’aga o Sāmusu ua tūla’i mai ai fo’i suiga i lona saofa’iga. O le fa’avae o le nu’u, e ’ave mamalu i le suafa Āmoa, auā e lē gata o le Matua, a’o le Tane o le Itū i le vā feagai ai ma Tafua ma Fuataga. Peita’i o le suiga ua tūla’i mai, ua tau mou atu le mamalu o le suafa auā e lē gata ina fa’asafua, ae ua noatia i fa’aiuga a le fa’amasinoga. O le tasi suiga, ua ’avea le lē nofoia o le pou o Āmoa, ua se’e atu ai mamalu o le nu’u iā Tagoilefoeletaoetasioātua e afio i lona maota o Paepaetele auā olo’o fa’alupe o le Sa’o. Ua suia ai matāfaioi ma tiute a vāega ta’itasi o le nu’u, e pei o tulāfale, vaimatai ma le ’aumaga. O le nu’u o Āmaile ua alia’e mai fo’i ni isi o suiga i lona saofa’iga ina ua tūla’i mai le suafa Matā’afa o le Tama ’Āiga a Salevālasi. O Āmaile o le suafa Tau’ili’ili i Pou’oa, o le suafa maualuga lea o le afio’aga auā e fa’alupe o le Matua, o le Ali’i o le Itū i le vā feagai ai ma Tafua ma Fuataga. Peita’i o le suiga ua tūla’i mai, ua noatia le mamalu o le suafa Tau’ili’ili i i’uga o fa’amasinoga ma ua ’ave le fa’amuamua i le suafa Tama ’Āiga o le Matā’afa auā o le suafa lea ua lauiloa ai le afio’aga i le talafa’asolopito o Sāmoa. Ua lēai fo’i se mamalu o afio’aga o Āmaile ma Sāmusu ma lō lā fa’alupega o le Falelua ona o fe’ese’esea’iga ma fete’ena’iga i tausaga ua mavae. Ua ’avea lea fa’afītāuli ma māfua’aga ua tau lēai ai se mamalu o le vā nonofo ai o ia nu’u e lua. O le suiga ua tūla’i mai nei i le afio’aga o Sāle’a’aumua ua se’e ’ese le mamalu o e suafa Māta’utia, o le Sa’o Pāpā ina ua fa’asafua ’ae ua ’ave le mamalu i le suafa Tafua o le Tui Ātua Fa’anofonofo. O ni isi o tusi fa’alupega e pei o le tusi (Metotisi 1985:101) ua fa’alia ai le iai o fa’alupega o le nu’u o Utufa’alalafa ua ’ese mai fa’alupega o le nu’u o Sale’a’aumua. O afio’aga o Mutiatele, Loto Pu’ē ma Malaelā ua tūla’i mai ai fo’i suiga i lona paea’iga e pei ona iai le mamalu o le suafa Laupola, o le Alalamalae, o le Sa’o Fetalai a Tafua pe’ā papae ’upu o le itūmālō, ae ua tau mou atu lea mamalu ina ua lēai ni fono a Āleipata e toe usuia. Ua tausisi pea le nu’u lātou i ana fono māsani e pei ona iai le fa’avae o Sāmoa, o lona pule’aga e fa’alagolago lea i le pūlega a le saofa’iga a matai. O le afio’aga o Satitoa ua tūla’i mai ai fo’i se suiga i lona saofa’iga aemaise lava i lona fa’alupega o le pule na ta’ita’i i Lalovī ma Malaefono ina ua lē toe usuia le fono a Āleipata ma ua lē toe va’aia ai le fa’atinoga o lea matāfaioi tūpito i le afio’aga. E lē gata i lea ua taumafai ni isi o tamāali’i e pei o le suafa Lesā o le Fa’asisina e si’itia lona tūlaga ma muamua i le fa’alupega o le nu’u ae noatia ai le mamalu o le suafa Faliuila, o le tapunu’u, o le fa’atumutumuga o le nu’u. O le suiga ua tūla’i mai nei i le nu’u o Ulutogia, o le fete’ena’iga lea i le vā o le suafa Sagapolutele ma le suafa Falana’ipupu. Ua atagia mai ua se’e ’ese mamalu o 38 le suafa Falana’ipupu o le tapunu’u, ae ua ’ave mamalu i le suafa Sagapolutele e o’o mai i le taimi nei. Ua māfua lea tūlaga ona sa tasi lava Āleipata i aso anamua a’o lenei ua ta’oto le vaevaega o nu’u o le itūmālō. O le suiga fo’i i le afio’aga o Vailoa ua atagia ai fo’i le se’e ’ese o mamalu o le Aomāvaega o le Pu’epu’emai, ae ua ’ave mamalu iā Saumālū o le Alaalāmalae, o le Sa’ofetalai i le vā feagai ai ma Fuataga. E lē gata i lea ua vaeluaina ai le nu’u, ua ’ese ai mamalu o Vailoa ma Ulutogia ina ua se’e ’ese motu tū tai o Nu’ulua, Vini ma Nu’utele ma ’avea ma motu e fītoitonu i le suafa Sagapolutele. O le afio’aga o Lalomanu ua tūla’i mai ai fo’i suiga i lona saofa’iga ona ua ’ave mamalu i le suafa Fuataga, o le Tui Ātua Fa’anofonofo, ae se’e ’ese le suafa Leifi na sā’ilia mamalu o le itūmālō. E lē gata i lea, o le isi suiga o le taumafai lea e suia mai le fa’alupega o le vae o le to’oto’o o Fuataga, i le fa’alupega to’oto’o o Fuataga. Suiga i aga’ifanua a le itūmālō O suiga ua mātauina i le fa’atinoga o aga’ifanua a le itūmālō o Āleipata, ua ‘avea fa’alavelave fa’aleaganu’u e pei o le fa’aulufalega, maliu ma le fa’ae’ega o suafa matai ma isi ua fai ma auala e fa’atasia ai ‘āiga, po o le ‘āiga tinā po o le ‘āiga tamā e soalaupule fa’atinoga o nei aganu’u. Peita’i o le suiga o le talutalu fou ua va’aia ai le tau lē maua o se fealofaniga a ‘āiga o le itūmālō ina ua fa’asafua ma fa’asalafa suafa matai o ‘āiga. O le fa’avae lava o suafa matai, e mai i le ‘āiga ātoa e to’atasi lava le matai na te tausia le ‘āiga, e ui e ‘ese’ese itū paepae. O lenei vaitau ua tausili i le pule ma ua uluola ‘āiga ua ‘autasi ai i se suiga e fa’asafua matai. Ua ‘avea lea faiga ma ‘auala e mau ‘āiga olo’o fealofani ma fetausia’i i fa’alavelave, mau ‘āiga ua lē toe maua se fealofaniga auā ua tausi lava le mamalu o le itū paepae lātou ma lē toe ‘auai mai i ni fa’alavelave tutupu i totonu o ‘āiga ma nu’u. O le isi suiga ua mātauina e uiga i le fa’a’e’ega o suafa matai i totonu o nu’u, o le fa’avae ma aga’ifanua a nu’u, o mea uma lava e pei o taligā mālō, saofa’i ma isi fa’atinoga mamalu a le nu’u, e faia lava i le malaefono o le nu’u, ae ua mātauina ni isi o nu’u o le itūmālō ua lē faia i le malaefono a le nu’u ae ua faia i le fale o le ‘āiga lātou. O lona uiga ua lēai se mamalu o nei suafa matai po o nei taligā mālō auā e le’o faia tonu i le malae e tatau ona fa’atino ai aga’ifanua a lea nu’u ma lea nu’u, aemaise lava i le fa’ae’ega o suafa matai. O le tasi suiga ua mātauina i le saofa’iga a le itūmālō o Āleipata, e iai nu’u ua matai Faifeau, e pei o le nu’u o Sāmusu, ua matai tama’ita’i, ua matai faiāvā ma o nisi ia o suiga ua mātauina pea. Ua ‘avea le ‘oa ma le tamao’āiga ma ‘auala ua malepe ai le saofa’iga sa fa’avae mai ai nu’u o le itūmālō, o le matai e fa’aauau i le suli soso’o, a’o lenei ua lōfia i suiga o le talutalufou. O le tasi suiga, o taimi o le fa’atinoga o le ‘Ava o le Feiloa’iga. O le fa’avae lava ia o Sāmoa o le tufaga o le ‘ava o le matāfaioi tūpito lea a le ‘aumaga, auā a fa’afofoga i ‘upu a le tagata e folafolaina ‘ava, “Te’a le tugase lea i le ‘aumaga o tōfiga e agatonu ai le taeao.” O lona uiga o le tufaga o le ‘ava o le galuega a taulele’a po o le ‘aumaga, a’o le suiga lea ua mātauina, se’i vaganā le potopotoga a le nu’u lava lātou i fono māsani, ona fa’ato’ā tufa lea e taulele’a, ae a o’o loa i feiloa’iga ma se malaga e masi’i mai i se isi nu’u, po o se malaga mai atunu’u i fafo, po o le fa’ae’ega fo’i o se suafa matai, ua tufa e le matai. O lona uiga ua suia le tasi lea o vāega tāua o le aganu’u a Sāmoa. ‘Aiseā o le’ā fa’a’ele’elea ai fua matai i le faiga o le ‘ava o le galuega a le ‘aumaga? Suiga e āfua mai i le polokiki ma le tamao’āiga Ua ou mātauina le suiga o mamalu o le itūmālō o Āleipata e āfua mai i le polokiki ma le tamao’āiga. O le mamalu o le itūmālō sa iai, o Tafua i Sale’a’aumua ma Fuataga i Lalomanu, o i lā’ua ia e fa’alupe o Tui Ātua Fa’anofonofo. E ave iai le fa’amuamua ma le fa’aeaea a le itūmālō ātoa. Peita’i e lua faigā pālota ua mavae, 2007 ma le 39 2011, o tauvā le afioga iā Fuataga Tasimani mo le tofi faipule o le itūmālō o Āleipata Itūpā i Luga, e le’i manuia, ae na manumālō lava le tōfā iā Tauā Kitiona sa ūmia le tofi o le itūmālō o Āleipata Itūpā i Luga mai le tolu nofoaiga talu ai. O ī lā ua fesiligia ai le suia o mamalu o le itūmālō ma le fa’aeaea i le fa’atumutumuga o le itūmālō. O lona uiga ua sili atu le tupe ma le tamao’āiga nai lo mamalu olo’o taulagi e le nu’u ma le itūmālō. O le itūmālō o Āleipata Itūpā i Lalo, na suia fo’i ina ua tu’umālō Tafua Kalolo, ae ūmia e Āmoa Tausīlia mai Sāmusu, Letiu Tamatoa mai Satitoa, Su’a Ātonio Lemi mai Sāmusu ma Muāgututi’a Siaosi le tofi faipule o le itūmālō. O lona uiga ua suia mamalu o le itūmālō o Āleipata ona o faigāpālota. O le tasi suiga ua mātauina, o le aga’ifanua i taimi o maliu. O le fa’avae e lua ‘o’otaga (o ‘o’otaga o le fa’atinoga lea o lagi a le itūmālō i le taimi o maliu, e fa’ata’amilo ai i le maota po o le laoa olo’o iai le maliu ma si’usi’u launiu) o le ‘o’otaga a i lā’ua Matua, Tafua ma Fuataga ma le ‘o’otaga a le Tane o le Itū ma le Ali’i o le Itū. Peita’i o lenei taimi ua taumafai ni isi o le itūmālō e fai le suiga. Ua taumafai e tasi lava le ‘o’otaga, na o le ‘o’otaga a i lāua Matua, a’o le tāofi o le Tane o le Itū ma le Ali’i o le Itū, e lua ‘o’otaga e tusa o le fa’avae o le itūmālō. O lenei suiga ua tau fa’aofi mai ua ‘avea ma ‘auala ua o ‘ese mai ai isi nu’u, ua lē fai itūmālō. Suiga ona o le lotu O ni isi suiga ua alia’e mai i le saofa’iga a le itūmālō o Āleipata e āfua mai lea i le fa’akerisiano. Ua ‘avea le talalelei ma ‘auala ua noatia ai aganu’u ma aga’ifanua mamalu a le itūmālō, e pei o pōula ma ‘aiavā, fa’atufugaga ma isi. O le fa’atinoga o poula ma ‘aiavā i totonu o le itūmālō o Āleipata e matuā aloa’ia ma amana’ia lelei lona fa’atinoga. E lē gata i lea e anoanoa’i ‘upu ma vaogagana ‘ese’ese o la tā gagana e maua mai ai. O le aganu’u fo’i lenei sa maua ai faletua o tamāali’i ma tausi o fale’upolu o le itūmālō aemaise Sāmoa, peita’i ua ‘avea le talalelei ma auala ua taofia ma noatia ai lenei aganu’u tāua ma lē toe fa’amamaluina. O le tasi suiga, o le fa’atufugaga tā tatau. Ua ‘avea le tēte’e o Faifeau i le fa’amaligi toto ma ‘auala ua taofia ai lenei aganu’u mātagōfie a le itūmālō. Ua lē toe va’aia ni tāgā tatau o faia i nu’u o le itūmālō ina ua taofia e Faife’au. Ua ‘avea fo’i le ofi mai o lotu fou i totonu o le itūmālō, e pei o le lotu Assembly of God, Christian Elime Church, Aso Fitu ma le Māmona, ma ‘auala ua fe’ese’esea’i ma fete’enai ai talitonuga o tagata i le Tusi Paia. E lē gata i lea ua liu lotu ai ni isi ma fa’asagatau mai i lotu sa lolotu ai muamua ma tete’e ai i pūlega mamalu a Ali’i ma Faipule o le Nu’u. O le isi itū ua mātauina o isi o Faife’au ua ‘avea le tofi Faife’au ma ‘auala ua aiā ai i le pūlega mamalu a Ali’i ma Faipule o le Nu’u. Ua iai nu’u o le itūmālō ua vā ma le Faife’au ona ua au le pule a le Faife’au i le pūlega o le nu’u. E lē gata i lea, o le nu’u o Sāmusu ua matai le Faife’au ma lē sa ‘avea muamua ma Faife’au. O lona uiga ua tutupu nei suiga ona o le mau fa’akerisiano, ua tupu ma ola ma ua fa’aaogā sesēina ai le ‘au’aunaga ma suia ai le pūlega mamalu a Ali’i ma Faipule o le nu’u. Fa’aiuga O lea ua fa’aalia le anoanoa’i o suiga ua tūla’i mai le saofa’iga a matai i le itūmālō o Āleipata ae maualuga le manatu o le tusitala, e ui i nei suiga, ae olo’o tūmau pea le mamalu o le saofa’iga a le itūmālō. Olo’o tūmau pea le mamalu o saofa’iga a nu’u ta’itasi auā e fa’avae i le mamanu sa sau ai le nu’u mai anamua. O suiga lava ia o mea e tutupu mai i lea taimi i lea taimi, o lea tausaga i lea tausaga, a’o le manuia ma le sōloga lelei o le pūlega o le nu’u ma le itūmālō o Āleipata, olo’o i ‘a’ao ia o le saofa’iga a matai ma isi saofa’iga ‘ese’ese olo’o mamanu ai le fa’avae o le itūmālō. O lo’o i ‘a’ao o tagata na tupuga ma ola mai i Āleipata ma ‘avea pea Āleipata ma o 40 latou fa’asinomaga. O le ātoaga o lenei taumafaiga e fautuaina ai le itūmālō ina ia toe faia mea nei: ia toe faia pe usuia pea fono mamalu a Ātua i lona malaefono o Lalogāfu’afu’a i Lufilufi; Ia toe usuia fono a le itūmālō o Āleipata i Lalovī ma le Laulala i Sale’a’aumua po o Matautua’ai i Lalomanu ina ia fa’atāuaina ai pea mamalu o le itūmālō; Ia toe silasila i le paea’iga o nu’u ina ia toe fa’afo’i lava mamalu i le tagata e tatau ona ‘ave iai le fa’amuamua; Ia toe fa’afo’i le galuega a taulele’a o le feagai lea ma le tufaina o le ‘ava i le taimi o feiloa’iga ma ia fa’atino pea aga’ifanua a le nu’u i lona malaefono auā o le mamalu fo’i lea; Ia taofia le ofi atu o Faife’au i le saofa’iga a matai; Ia tūmau pea le fealofani o le itūmālō ma ia ‘aua ne’i ‘avea suiga e āfāina ai le mamanu ma le fa’avae na ola mai ai tua’ā ua tofafā mai i tu’ugamau. Puna’oa o fa’amatalaga Cowan, J. 1914. Samoa and its story. Christchurch, NZ: Whitcombe and Tombs. Davidson, J. 1979. Samoa and Tonga. In Jennimgs, J.D. (ed). The Prehistory of Polynesia. Pp. 82-109. Cambridge, Massachussetts: Harvard University Press. Gilson, R.P. 1970. Samoa 1830 to 1900. The Politics of Multi-Cultural Community with an introduction and conclusion by J.W Davidson. New York: Wellington Press. Green, R.C and Davidson, J.M. 1974. Achaeology in Western Samoa, Vol 2. No.7. Auckland, NZ: Auckland Institute and Museum. Griffin, H. S. 1958. O le Tusi Faalupega o Samoa. Apia, Samoa: Malua Printing Press. Herman, B. 1995. Myths and Legends of Samoa. Auckland, New Zealand: Pasifika Press. Holmes, L. D., & Holmes, E. R. 1992. Samoan Village Then and Now. Florida: Harcourt Brace Jovanovich Inc. Henry, F. 1958. Talafaasolopito o Samoa. Apia: Commercial Printers. Huffer, E., & Alfred, S. 2000. Puleaga: Views of Governance in Samoa. In Huffer and Soo 2000: 41-66. University of the South Pacific, Suva: IPS. Huffer, E., & Soo, A. Eds. 2000. Governance in Samoa: Pulega i Samoa. Canberra: Asia Pacific Press; Suva: Institute of Pacific Studies, University of the South Pacific. John, P. S. 1983. OLD SAMOA: Flotsam and Jetsam from the Pacific Ocean. Papakura, NZ: R.McMillan. Kramer, A. 1994. The Samoan Island, Vol 1. Auckland: Polynesian Press. 41 Le Tagaloa, P. 1991. OFA se faalepo poo se faalani. Apia, Western Samoa: Pacific Printers and Company Ltd. Le Tagaloa, A. F. 1996. O La Ta Gagana. Apia: Lamepa Press. Le Tagaloa, A. F. 1997. O le Faasinomaga. Apia: Lamepa Press. Le Tagaloa, F. A. 2003. Tapuai – Samoa Worship: Apia: Malua Printing Press. Leaupepe, P. 1995. Samoa i lona soifuaga i ana aganuu. Auckland: Pacific Book Producers Ltd. Masterman, S. 1958. An outline of Samoan history. Western Pacific Achives. Apia: Education Department of Samoa. Maulolo, T. 2002. Fausaga o Lauga, Vol 2. Apia: National University of Samoa. Maulolo, T. 1999. Fausaga o Lauga Samoa, Vol 1. Apia: National University of Samoa. Measina a Samoa, Volume 4, 2010. Centre for Samoan Studies, National University of Samoa, Le Papaigalagala. Apia: Commercial Printers. Meleisea, M. and Meleisea, P. eds. 1987. Lagaga: A short history of Western Samoa. Institute of Pacific Studies: USP, Suva. Ministry of Youth Sports and Culture Affairs (MYSCA). 2002. Samoa Nei Galo, Samoa Lest We Forget, Vol 4: Commercial Printers Ministry of Youth Sports and Culture Affairs (MYSCA). 1998. Samoa Nei Galo: Samoa Lest We Forget, Vol 3. Wellington: Pacific Printers and Publishers Limited. Ministry of Education Sports and Culture (MESC). 2010. Samoa Nei Galo, Samoa Lest We Forget, Vol 6. Apia: Quik Printing. Salua, F. S. O le Tafatolu o au Measina Samoa. Department of Communication of the Presbytarian Church of Aotearoa N.Z. Wellington, NZ: G. P. Print. Salua, F.S. 2007. O le Tafafa o au Measina Samoa. Apia, Samoa: Government Printing. Sauoaiga, A. L. 1988. O le mavaega i le tai. Apia: Malua Printing. Schultz, E. 1953. Samoan proverbial expression: Alagaupu FaaSamoa. Suva: Polynesian Press. Sio, G.P. 1984. Compass of Sailing in Storm. Apia: USP Center. So’o, A. 2008. Democracy and Custom in Samoa. USP, Suva Fiji: IPS Publication. Stevenson, R. L. 1892. A footnote to history. New York and London: Cassells. Tamasese, T.T. 1989. Ia Faagaganaina Oe e le Atua Fetalai. Pacific Printers and Publisher Ltd: Apia, Western Samoa. 42 Tamasese, T.T. 2001. Talanoaga na loma ma Ga’opo’a. Apia: Pacific Printers and Publishers Ltd. Tamasese, T.T. 2009. Suesue Manogi: in Search of Fragrance. Centre for Samoan Studies: National University of Samoa. Le Papaigalagala. Tautunu, M. 2007. O le Vala’au mai le Tu’ugamau. Apia: MWCD Division for Printing. Tofaeono, T.T. 1999. Fuelavelave. Auckland, NZ: Wordsell Press. Tuagalu, I. 1998. Mata’afa Iosefo and the Idea of Kingship in Samoa. University of Auckland: New Zealand. Tuimalealiifano, A. M.2006. O Tama a ‘Aiga. Suva: IPS Publications, University of the South Pacific. Tupua, F. F. 1996. O le suaga o le vaatele: The findings of the big canoe. Apia: Samoa Observer Co Ltd. Turner, G. 1886. Samoa a hundred years ago and long before. Suva: University of the South Pacific. Tuuu, M.T.T. 2002. Supremacy and Legacy of the Malietoa (na faalogo iai Samoa). History of Samoa Island. Vaa, L. F. 2001. Saili Matagi: Samoa migrants in Australia. Suva: Institute of Pacific Studies and Apia: National University of Samoa. Vaa, L.F. 2000. Local Government in Samoa and the Search for Balance. In Huffer and Soo. Governance in Samoa. Suva: IPS, Suva. p.151-169. Vaai, S. 1999. Samoa Faamatai and The Rule of Law. Apia: The National University of Samoa, Le Papaigalagala. 43