Suesueina o Tusitusiga Paia—O Le Mana o le Upu Tusi

Transcript

Suesueina o Tusitusiga Paia—O Le Mana o le Upu Tusi
Suesueina o
Tusitusiga
Paia—
O Le Mana o
le Upu
Tusi Lesona a
le Faiaoga
MATAUPU FAALE-LOTU 115
Suesueina o Tusitusiga Paia—
O Le Mana o le Upu
Tusi Lesona a le Faiaoga
Mataupu Faale-Lotu 115
Saunia e le
Ofisa o Aoga a le Ekalesia
Lolomiina e
Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai
Aai o Sate Leki, Iuta
Lomiga ua toe iloiloina
© 1992, 2009 Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc.
Ua taofia aia tatau uma
Lomiaina i le Iunaite Setete o Amerika
Faamaonia le faaPeretania: 5/00
Faamaonia le Faaliliuga: 5/00
Faaliliuga o le Scripture Study—The Power of the Word Teacher Manual
Samoan
Anotusi
Upu Tomua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . v
Lesona 1 O a Tusitusiga Paia? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Lesona 2 O Tusitusiga Faavae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Lesona 3 Aisea e Suesueina ai Tusitusiga Paia? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Lesona 4 O Vaega Autu o le Suesueina o Tusitusiga Paia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Lesona 5 Auala Aoga e Suesueina ai Tusitusiga Paia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Lesona 6 O Le Faailogaina po o le Makaina o Mau . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Lesona 7 O Fesoasoani mo Suesuega o loo i Tusitusiga Paia a le AAG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Lesona 8 O Perofeta e Faauigaina Tusitusiga Paia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Lesona 9 O Le Faaaogaaga o Tusitusiga Paia ia Malamalama ai i Mau . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Lesona 10 Suesueina o Tusitusiga Paia i lo Latou Faaaogaaga Sa’o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Lesona 11 Malamalama i le Eseesega o Aganuu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Lesona 12 Ituaiga o Vaogagana Tusitusia o i Tusitusiga Paia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Lesona 13 Faaaogaina o Faatusa i Tusitusiga Paia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Lesona 14 Faaaogaina o Tusitusiga Paia e Faamalie ai Manaoga o Tagata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Lesona 15 O Iesu Keriso—O Le Faatumutumuga Autu lea o Tusitusiga Paia Uma . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Faaopoopoga Faataitaiga o Faatusa o loo Faaaogaina i Tusitusiga Paia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Punaoa o Faamatalaga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
iii
Upu Tomua
O lenei tusi e mo le aoaoina atu o le Mataupu
Faale-Lotu 115. O tusi lesona a tagata o le vasega
mo lenei kosi, o tusitusiga faavae a le Ekalesia.
O le faamoemoega o lenei kosi, o le aoaoina lea o
tagata o le vasega i auala e faitau ma malamalama
ai i tusitusiga paia. O le faamoemoega, ia avea lenei
mea ma faamalosiau i tagata o le vasega e suesue ai i
tusitusiga paia, ma lagona le sili atu o lo latou gafatia
i le aoaoina ma le faaaogaina o upumoni o loo i ai.
Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e
faapea:
“Ou te faafetai mo le faamamafaina o le suesue i
tusitusiga paia. Ou te faamoemoe o le a avea lea ma
mea e sili atu ona outou fiafia i ai nai lo o se tiute: a
le o lea, o le a avea ma mea e faamemelo ai i le afioga a le Atua. Ou te folafola atu a o outou faitau, o
le a faamalamalamaina o outou mafaufau, ma o le a
siitia o outou agaga. Muamua, e foliga mai e faigata,
peitai o le a suia lena i se uiga matagofie o manatu
ma upu o mea paia” (“O Le Malamalama i Totonu
ia te Outou”) Liahona, Iul. 1995, 112).
O lenei tusi lesona a le faiaoga o loo aofia ai
lesona e sefululima e tatau ona aoaoina i se kuata po
o se faatulagaga a le vasega. E manaomia ona e iloiloina muamua lesona ina ia iloa ai pe o le a le umi
o le taimi e tatau ona e faaaluina i lesona taitasi.
O le folasaga lenei o le tusi lesona a le faiaoga:
Autu
O autu, o manatu autu ia o lesona taitasi.
Manatu e Aoao Atu
O le vaega o manatu e aoao atu, o loo i ai ni fautuaga eseese mo le saunia ma le tuuina atu o lesona.
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
O lisi o punavai mo suesuega, o loo aumaia ai faamatalaga faaopoopo e fesoasoani ia te oe, ina ia e
malamalama atili ai i autu patino.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
O nei faamatalaga o loo tuuina atu ai ni manatu
e fesoasoani ai i tagata o le vasega e toe iloilo ai se
lesona ma saunia ai mo lesona o loo lumanai.
Faamoemoega o Aoaoga
O le faamoemoega o aoaoga, o se faamatalaga
puupuu lea e faailoa atu ai le faamoemoega o le
lesona ma mea e ao ona aoaoina e tagata o le vasega.
v
O a Tusitusiga Paia?
Faamoemoega o Aoaoga
O tusitusiga paia tuufaatasi ua faamaonia, o se tuufaatasiga o faaaliga paia na tuuina mai e le Alii i Ana
perofeta e aoao ai tagata.
Autu
1. Na tuuina mai e le Alii le faauigaga o tusitusiga
paia.
2. E tuuina mai e perofeta soifua ia i tatou tusitusiga
paia faaopoopo.
3. O tusitusiga faavae, o se tuufaatasiga aloaia lea o
tusitusiga paia tusitusia mo le Ekalesia.
4. Ua avea tusitusiga paia ma se vaega o tusitusiga
faavae e ala i le faatulagaga o le talia aloaia e le
pule faafailauga.
5. E mafai e perofeta ona faaleleia tusitusiga paia.
Manatu e Aoao Atu
1. Na tuuina mai e le Alii le faauigaga o
tusitusiga paia.
■ Ia talanoaina faatasi ma tagata o le vasega le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:3–4, ma le 2 Peteru
1:21. Ia matau le faamalamalamaga o aoaoga faavae
o loo i lalo na saunia e Peresitene Harold B. Lee:
“I se tasi faaaliga maoae na faamatalaina ai e le Alii
se isi aoaoga, lea matou te manatu e ao ona manatua
e le Au Paia o aso nei. O fea e te alu i ai ina ia e lagona
ma maua ai le mea o loo finagalo le Alii e te faia i aso
nei? Na toe folafola mai e le Alii e faapea:
“ ‘O le faataitaiga lenei ia te i latou, [o loo talanoa
e uiga i taitai o le Ekalesia] ia latou tautala atu e pei
ona musuia i latou i le Agaga Paia.
“‘Soo se mea foi o le a latou tautala atu ai pe a
musuia i latou i le Agaga Paia o le a faia ma tusitusiga paia, ma loto o le Alii, ma mafaufauga o le Alii,
ma upu a le Alii, ma leo o le Alii, atoa ma le mana o
le Atua i le faaolataga’ (MFF 68:3–4)” (Conference
Report, Oke. 1973, 167; po o le Ensign, Ian. 1974, 126).
2. E tuuina mai e perofeta soifua ia i tatou
tusitusiga paia faaopoopo.
■ Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama, e
le maua i se mea o le Tusi Paia se faailo faamaonia e
faapea, e lei faamoemoe le Alii e faaauau ona faaalia
Lona mafaufau ma Lona finagalo i tagata. Manatua
foi tali a le Perofeta o Iosefa Samita i fesili e faatatau
i lenei mataupu faavae:
Lesona 1
“‘O i ai se vaega i totonu o le Tusi Paia e mafua ai
ona e talitonu i faaaliga i aso nei?’
“Pe o i ai ea se vaega e le mafai ai ona faatagaina i
tatou ina ia tatou talitonu faapea? Afai o i ai, ae tatou
te lei maua lava.
“. . . ‘Pe lei tumu ea le tuufaatasiga aloaia o Tusitusiga Paia?’
“Afai o lea, o loo i ai se faaletonu tele i le tusi, po
ua tautala mai lava o ia” (Teachings of the Prophet
Joseph Smith, 121).
Mo se faamaninoga faaopoopo, tagai ma iloilo le
Faaaliga 22:18–19; Eperu 1:1–2; 2 Timoteo 3:16; JST,
Luka 16:16; Amosa 3:7.
■ Ia talanoaina le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9,
e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i le
taua o se perofeta soifua. Mo se faamaoniga o le taua
o se perofeta, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga
137–38 ma le Ta’utinoga Tonu 2.
E mafai ona talanoaina le saunoaga lenei:
“Na saunoa mai Peresitene J. Reuben Clark Jr., o lå
sa avea ma Fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea:
E na o le Peresitene o le Ekalesia. . . . ua i ai le aia tatau
e maua ai faaaliga mo le Ekalesia, pe fou pe toe iloiloina, po o le tuuina atu o faaliliuga tuusao o tusitusiga
paia e tatau ona faatumauina i le Ekalesia, pe suia foi i
soo se auala po o mataupu o loo i ai a le Ekalesia. Ua
na o ia lava le fofoga o le Atua i le lalolagi” (Liahona,
Set. 2001, 37) (“When Are the Writings,” 12).
■
■ Faitau, faailoga, ma talanoaina le Mataupu Faavae
ma Feagaiga 1:14, 24, 38; 21:1–5.
3. O tusitusiga faavae, o se tuufaatasiga
aloaia lea o tusitusiga paia tusitusia mo
le Ekalesia.
■ E aunoa ma le auiliiliga o tusi taitasi, ia faamatala
atu, o tusitusiga faavae a le Ekalesia, o loo aofia ai le
Tusi Paia, Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele.
■ Ia faailoa atu le taua o faavae taliaina, ma lo latou
faaaogaina i tulaga uma o le soifuaga. E mafai ona
maua mai ata e faamalamalama ai lenei vaega, mai
taaloga, faasaienisi, ma le gaosiga.
■ Ia faaaoga le tasi po o saunoaga uma nei e lua a
Elder Harold B. Lee, a o avea o se uso o le Korama a
Aposetolo e Toasefululua, e talanoaina ai le mafuaaga ua ta’ua ai tusitusiga paia, o tusitusiga faavae:
“E faapefea ona tatou fuaina e sa’o pe sese se
aoaoga a se tasi? Pe a aoao atu e se tasi se mataupu e
sili atu nai lo mea o loo aoaoina mai e tusitusiga paia,
e mafai ona tatou faapea ane ua na o se manatu, ae
vagana ai le tagata e toatasi o i ai le aia tatau e aumaia
1
ai i luma se aoaoga faavae fou…. o le tagata lena e
toatasi o loo ia umia ki…. o le perofeta, tagatavaai, ma
talifaaaliga, o lå o loo pule faamalumalu i lena tofiga
maualuga. Ae le o se isi lava. Pe afai e manatu se tasi
na te aumaia i luma se mea ua ia taua o se aoaoga faavae fou, e mafai ona outou iloa o ona lava ia manatu,
ma faailoga ai faapena, e tusa lava pe o le a lona tofiga
i totonu o le Ekalesia. Afai e feteenai ma tusitusiga
paia, e mafai ona outou faailogaina i lena lava taimi e
pepelo lea. O le mafuaaga lena tatou te ta’ua ai tusitusiga paia, o a tatou Tusitusiga Faavae e fa o le Ekalesia. O le faavae lena, tatou te fuaina ai aoaoga faavae
uma, ma pe a aoaoina se mea e feteenai ma tusitusiga
paia, ona le sa’o ai lea o le mea ua aoaoina. O lona faigofie lena” (“Viewpoint of a Giant,” 6).
“O mea uma tatou te aoaoina i lenei Ekalesia e
tatau ona maua uma i tusitusiga paia. E tatau lava
ona maua uma i tusitusiga paia. E tatau ona filifili
a tatou mataupu mai tusitusiga paia. Afai tatou te
mananao e fuaina le moni, e tatau ona tatou fuaina i
tusitusiga faavae e fa, e tusa lava po o ai na ia tusiaina. Afai e le maua i tusitusiga faavae, e tatau ona
tatou faapea ua na o se manatu, o manatu o tagata
lava latou: ma afai e feteenai ma tusitusiga paia, ua
le moni ia mea. O le faavae lenei tatou te fuaina ai
upumoni uma” (Using the Scriptures in Our Church
Assignments,” Improvements Era, Jan. 1969, 13).
4. Ua avea tusitusiga paia ma se vaega o
tusitusiga faavae e ala i le faatulagaga o le
talia aloaia e le pule faafailauga.
■ Ia faamatala atu le uiga o le tuufaatasia o tusitusiga
paia ma faamalamalama le faagasologa na faamaonia
ai faaletalalelei le tuufaatasiga o ia tusitusiga paia.
“O se upu Eleni, o lona uiga, “o se laau e sue ai le
sa’o,” lea ua faaaogaina e faailoa ai le pule na tuufaatasia ai tusitusiga paia, ia sa faaaoga e e na talitonu faamaoni ia Keriso” (Bible Dictionary, “canon” 630–31).
I le Ekalesia, o le upu kanona (canon) o loo faatatau
i le pule na tuufaatasia ai tusi paia o tusitusiga paia,
ua ta’ua o tusitusiga faavae, na faaaogaina ma taliaina
e le Ekalesia, ma ua fuafuaina e faagaeetia ai tagata
uma i mataupu o le faatuatua ma aoaoga faavae.
O lenei faatulagaga o loo faamanino mai i se gaoioiga na faia i le konafesi aoao ia Aperila 1976 i lalo o
le taitaiga a Peresitene N. Eldon Tanner, lea na faaopoopo mai ai ni faaaliga se lua i le Penina Tau Tele.
I lona tuuina atu ai o pisinisi o le konafesi, na saunoa
ai Peresitene Tanner e faapea:
“Ua faatonuina a’u e Peresitene Kimball e faitau atu
se tautinoga taua lava mo la outou palota lagolago.
“ ‘I se fonotaga a le Au Fono a le Au Peresitene Sili
ma le Korama a le Toasefululua sa faia i le Malumalu o Sate Leki i le aso 25 o Mati 1976, na tuuina
mai ai le faamaoniga, e faaopoopo i le Penina Tau
Tele faaaliga nei e lua:
“‘Muamua, o se faaaliga o le malo selesitila na
tuuina atu ia Iosefa Samita . . . ; ma lona lua, o se faa-
2
aliga na tuuina atu ia Peresitene Iosefa F. Samita . . .
na faaalia ai le asiasiga a le Alii o Iesu Keriso i le lalolagi o Agaga. . . .’
“Ua tuuina mai tatou te lagolagoina ma faamaonia
lenei faatinoga ma talia nei faaaliga o se vaega o tusitusiga faavae, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au
Paia o Aso e Gata Ai.
“O i latou uma o e finagalo i ai, ia faailoa mai. A i
ai se faatuiese, ia faailoa mai i lea lava faailoga e tasi”
(i le Conference Report, Ape. 1976, 29; po o le Ensign,
Me 1976, 19). O le 1979, na sii atu ai nei faaaliga e lua
i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma avea ma vaega
137 ma le 138.
5. E mafai e perofeta ona faaleleia tusitusiga
paia.
Ia talanoaina saunoaga nei:
Na faamatalaina e Elder Boyd K. Packer, o se uso
o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:
“O le mea moni lava, ua i ai suiga ma faasaoga ua
faia. Soo se isi lava ua suesue i ai, ua na iloa lea mea.
Afai e toe iloiloina faalelei, o le a avea ia faasaoga, e
fai ma molimau i le moni o tusi, ae le o le tetee atu i
tusi. . . .
“O le perofeta o Iosefa Samita, o se taulealea faifaatoaga e lei lelei ni ana aoga. O le faitauina o nisi o
ana tusi na ia tusia, e faailoa mai ai le lei aoaoina o
Iosefa Samita i le sipelaina o upu, atoa ma le tulaga
na ia faatulagaina ai upu na faaaogaina. . . .
“Soo se faaaliga lava na oo mai ia te ia i se tulaga
ua uma ona teuteuina ma tusia lelei, o se vavega lava
lea. E ui lava foi e i ai nisi tulaga e manaomia le faaleleia atili, ina ia maua ai le tulaga atoatoa ua uunaia ai
lou faaaloalo tele i ia mea. . . .
O lenei, ou te tautino atu, o ia lava suiga, ua na o
ni nai teuteuga laiti na faia i le kalama, faaaogaina o
upu, tuuina i ai o faailoga fesili ma isi mea faapena.
E leai ni aoaoga faavae ua suia” (i le Conference
Report, Ape, 1974, 137: po o le Liahona Tes. 1974, 26).
■
Na aoao mai Bruce R. McConkie, o lå sa avea ma
sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:
“Mai lava i aso o le uluai augatupulaga, sa avea lava
ma masani a tagata o le Alii le filifilia o saunoaga faaletusipaia a i latou ua tofia e taitai le Ekalesia ma lomia
ma faasalalauina nei tusitusiga e avea ma tusitusiga
paia ma faamaonia ma talia aloaia. O saunoaga ma
tusitusiga musuia uma ua moni ma e tatau lava ona
talia ma talitonu i ai i latou ua taua o le Au Paia. Ao
faaaliga, faaaliga vaaia, valoaga, atoa ma faamatalaga
ua filifilia ma faasalalauina mo le faaaogaina aloaia e
taua lava ona faamamaluina e tagata i lona tulaga faapitoa ua faaaogaina ai. E avea nei faaaliga ma se vaega
o tusi faavae o le Ekalesia. Ua avea nei faaaliga ma
aoaoga ma tulafono faavae, i faiga atoa ma mataupu
faavae” (“O se Poloaiga Fou: Ia Laveaiina Oe Lava ma
lou Aiga” Liahona, Aok. 1977, 5).
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
E leai ni punavai fautuaina.
■ I sauniuniga mo le lesona e sosoo ai, ia fesili atu i
tagata o le vasega e lisi mai ni aoaoga faavae patino
se tasi pe lua, mai tusitusiga faavae taitasi.
3
O Tusitusiga Faavae
Faamoemoega o Aoaoga
O tusitusiga faavae taitasi o loo aumaia ai se fesoasoaniga patino i le tuufaatasiga o tusitusiga paia.
Autu
1. O le Tusi Paia o se tuufaatasiga o faamaumauga
faaletusitusiga paia anamua o le aiga o Isaraelu o
e na soifua i Sasae Tutotonu.
2. O le Tusi a Mamona o se faamaumauga o fagatuaga a le Atua ma tagata na totoe o le aiga o Isaraelu i Amerika anamua.
3. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tuufaatasiga o tusitusiga paia o ona po nei.
4. O le Penina Tau Tele o se tuufaatasiga o tusitusiga faaperofeta e faatatau i tisipenisione eseese.
Manatu e Aoao Atu
1. O le Tusi Paia o se tuufaatasiga o
faamaumauga faaletusitusiga paia
anamua o le aiga o Isaraelu o e na
soifua i Sasae Tutotonu.
■ O se malamalamaaga i le uiga o le upu Tusi Paia
o le a fesoasoani lea i tagata o le vasega e iloa ai le
auala na maua ai le Tusi Paia. Ia fesili atu i lau
vasega mo se faauigaga o lea upu, ona fetufaai atu
lea o le faamalamalamaga lenei mai ia Elder James
E. Talmage, o lå sa avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“I le faaaogaina i nei ona po, o le upu Tusi Paia o
loo faamatala mai ai le tuufaatasiga o tusiga paia e
pei ona lauiloa ai o Tusitusiga Paia FaaEperu, o loo i
ai faamatalaga o fagatuaga a le Atua ma tagata; o lea
faamatalaga o loo puipuia atoatoa, sei vagana ai faamaumauga o mea na tutupu a o lei oo mai le lolo,
i le itulagi i sasae. O le upu Tusi Paia, e ui lava ina
segila [singular] i lona ta’uga, o se upu faaPeretania
o loo suitulaga i le upu faaEleni o le Biblia, o loo ta’u
mai ai tusiga sao i tusi. . . . Ia iloa, o le faamoemoe o
le tuufaatasia o tusi, e sili atu le taua i le uluai faaaogaina o le upu Tusi Paia, sa i ai i tusitusiga paia, e
pei ona i ai nei, na tusiaina i tusiga faapitoa a le tele
o tusitala, ua tuueseeseina faalauaitele i taimi: ma,
mai le galulue faatasi i le lotogatasi i le taimi nei o
gaosiga eseese, o se faamaoniga malosi o lo latou
sa’o atoatoa ua tuuina mai o se faataitaiga o le faamaoniga” (Articles of Faith, 237).
4
Lesona 2
■ O le Taiala i Tusitusiga Paia o loo tuuina mai ai le
tele o faamatalaga e uiga i le oo mai o le Tusi Paia
(“Tusi Paia,” 29–30). Ia tuuina atu i tagata o le
vasega e tagai i a latou Taiala i Tusitusiga Paia ma
tali fesili nei:
1. O le a le umi na faatali ai le oo mai o le Tusi Paia?
2. O a nisi o eseesega i le va o le Feagaiga Tuai ma le
Feagaiga Fou?
3. O le a le uiga o le feagaiga?
4. O a vaevaega tetele o loo i le Feagaiga Tuai?
■ Ia vaevae le vasega i ni vaega ma tuu atu i vaega
taitasi e fai se lisi o mea o loo tuuina mai i le Tusi Paia.
■ Faitau ma talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene
Ezra Taft Benson:
“Ou te fiafia tele i le Tusi Paia, le Feagaiga Tuai
ma le Feagaiga Fou. O se punavai tele o upumoni. Ua
aoao mai ia i tatou e uiga i le soifuaga ma le galuega a
le Matai. Ua tatou aoao mai ona itulau i le i ai o le aao
o le Atua i le taitaiina o galuega a Ona tagata mai lava
i le amataga o le talafaasolopito o le lalolagi. E faigata
ona tatou taufaatauvaaina le taua o le Tusi Paia i le
talafaasolopito o le lalolagi. Ua faamanuiaina e ona
itulau olaga o augatupulaga e toatele.
“….Ua le mafaitaulia le aoga o lenei tusi paia i le
fanauga a tagata. O le mea moni, o se mau mai itulau
o le Tusi Paia na musuia ai le Perofeta o Iosefa Samita
e alu atu i se togalaau latalata ane i lona fale e tootuli
ai ma tatalo. O le mea na oo mai, o se faaaliga silisili
lea ona mamalu na tomua mai i le toefuataiga o le
atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi. Sa
amataina foi i lena lava faaaliga le aumaia o tusitusiga paia fou e tutu faatasi ma le Tusi Paia, i le molimauina atu i le lalolagi amioleaga, o Iesu o le Keriso
lea, ma o loo soifua le Atua ma ua Ia alofa i Ana
fanau, ma ua Ia naunau faamaoni mo lo latou faaolataga ma le faaeaga” (i le Conference Report, Oke
1986, 100–101: po o le Liahona Ian. 1987, 81).
2. O le Tusi a Mamona o se faamaumauga o
fagatuaga a le Atua ma tagata na totoe o
le aiga o Isaraelu i Amerika anamua.
■ Iloilo itulau tomua o le Tusi a Mamona. O nei
itulau muamua o loo aofia ai le itulau o loo i ai le
Ulutala, faamatalaga e uiga i le tupuaga o le Tusi a
Mamona, ma tautinoga a e na avea ma molimau. O
le a outou maua ai foi faamatalaga e uiga i papatusi
eseese ia na maua ai le Tusi a Mamona.
■ Ia fetufaai atu lenei aoaoga mai ia Peresitene
Gordon B. Hinckley e uiga i le Tusi a Mamona:
“O ana faatosinaga e faavavau e pei o upumoni, e
salalau atu i le lalolagi atoa e pei foi o tagata. Ua na o
le pau lea o le tusi o loo i ai, mai lava i ona faavaa se
folafolaga, o le a iloa ma mautinoa e le au faitau lona
moni, e ala i le mana paia.
“O lona tupuaga o se vavega; pe a tauina atu le
tala i lona uluai tupuaga i se tasi na te lei iloa, e toetoe lava ina a le talitonuina. Ae ua iinei le tusi e tatau
ona lagonaina, ma taulimaina ma faitauina. E le
mafai e se tasi ona fesiligia lona i ai.
“O taumafaiga uma e faamatala ai lona tupuaga, e
ese mai le faamatalaga na tuuina mai e Iosefa Samita,
ua faaalia le leai o se taua. O se faamaumauga o Amerika anamua. O le tusitusiga paia o le Lalolagi Fou, e
pei foi ona mautinoa, o le Tusi Paia, o le tusitusiga
paia o le Lalolagi Tuai. . . .
“O lona talaaga, o se talafaasolopito o atunuu ua
loa ona mou atu. Ae i lona faamatalaina o faafitauli
o tagata i ona po nei, e alualu pea lava e pei o le
nusipepa o aso uma, ma e le suia, e musuia, ma
musuiaina i ni vaifofo mo na faafitauli.
“Ou te le iloa se isi lava tusitusiga na oo mai ma le
manino i taunuuga ogaoga o tagata o e mulimuli i
aoaoga e feteenai ma poloaiga a le Atua. ….
“E leai lava se isi feagaiga tusitusia na te faamatala ma le manino le mea moni e faapea: a savavali
tagata ma atunuu i le mata’u i le Atua, ma usiusitai
i Ana poloaiga, o le a faamanuiaina ma tupu olaola,
peitai a latou ta’u faatauvaaina o Ia ma Ana afioga, o
le a oo mai le pala lea a aunoa ma le amiotonu na te
taofia, o le a taitai atu ai le tagata, i le le toe aoga ma
le oti. O le Tusi a Mamona o se faamaoniga lea o le
faataoto o loo i le Feagaiga Tuai, “O le amiotonu e
viia ai le nuu, a o le agasala, o le luma lea o le nuu”
(Faataoto 14:34).
“Ao tautala mai le Tusi a Mamona ma le mana e
uiga i mea o loo aafia ai lo tatou olaga i aso nei, o le
tulaga faamamafaina ma le musuia o lana savali o se
molimau, malosi ma le faamaoni, o Iesu o le Keriso,
o le Mesia folafolaina. O loo molimau mai le tusi ia te
Ia, o Lå na savalia ala pefu o Palesitina i le faamaloloina o ma’i ma le aoaoina atu o aoaoga faavae o le faaolataga; o Lå na maliu i luga o le satauro i Kalevaria;
o Lå na toetu mai le tuugamau i le aso tolu, ma faaali
atu i tagata e toatele; ma Lå; i le avea ai o se tagata
toetu, na asiasi atu i tagata o le Itulagi i Sisifo” (“The
Power of the Book of Mormon” Ensign Iun.1988, 4–5).
■ “O le Tusi a Mamona ua aupito sili ona taua i
tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o
Aso e Gata Ai. Na talosaga mai Peresitene Ezra Taft
Benson i tagata o le Ekalesia ina ia avea lenei tusitusiga paia ma totonugalemu o a latou suesuega. Ia
faamatala atu mafuaaga nei e tolu na tuuina mai e
Peresitene Benson, e tatau ai i le Au Paia o Aso e
Gata Ai, ona faaauau lo latou suesue mai le Tusi a
Mamona i o latou olaga atoa.
“O le mea muamua, o le Tusi a Mamona o le maa
auau lea o lo tatou faatuatuaga. O le saunoaga lenei
a le Perofeta o Iosefa Samita. Na ia molimau mai, “o
le Tusi a Mamona o le tusi lea ua sili atu ona sa’o nai
lo se isi lava tusi o i le lalolagi, ma o le maa auau lea
o lo tatou faatuatuaga” (Itulau tomua o le Tusi a
Mamona). O le maa auau, o le maa tutotonu lea o
se faitotoa faaofuofu. O le maa lena na te taofia maa
uma lava o le faitotoa, ma a aveese lea maa, o le a
pau le faitotoa atoa.
“E tolu auala ua avea ai le Tusi a Mamona ma
maa auau o lo tatou faatuatuaga. O le maa auau lea
i la tatou molimau ia Keriso. O le maa auau lea o a
tatou aoaoga faavae. O le maa auau o molimau.
“O le Tusi a Mamona o le maa auau lea o la tatou
molimau ia Iesu Keriso, o Ia o le maa tulimanu o mea
uma tatou te faia. Ua molimauina e le Tusi a Mamona
Lona moni i le mana ma le manino atoatoa. Ua le faapei le Tusi a Mamona o le Tusi Paia, na tuufaasolo
mai i augatupulaga o tagata na latou kopiina, po o
tagata faaliliu, ma tagata fai lotu eseese na latou suia
ona upu, ae na oo mai le Tusi a Mamona i le tagata
faitau mai le tagata na tusia, i se laasaga musuia e tasi
o le faaliliuga. O lona uiga ua manino atoatoa ma e
le nenefu ma ua tumu i le mana lana molimau i le
Matai. Ae sili atu i lena, ua teena e le toatele o le lalolagi Kerisiano o ona po nei le paia o le Faaola. Ua
latou masalomia Lona fanau mai, le atoatoa o Lona
soifuaga, ma le moni o Lona toetu mamalu. Ua aoao
mai e le Tusi a Mamona i upu manino ma le le masalomia le moni o ia mataupu. Ua tuuina mai ai foi se
faamalamalamaga atoatoa o le mataupu o le Togiola.
E moni, o lenei tusi paia musuia, o se maa auau lea o
le molimau atu i le lalolagi, o Iesu o le Keriso lava lea
(tagai i le Itulau Tomua o le Tusi a Mamona).
“O le Tusi a Mamona o le maa auau foi lea o le
mataupu o le Toetu. . . .E pei ona ta’ua i le taimi ua
fano, ua fetalai mai le Alii lava Ia, o loo i le Tusi a
Mamona le “atoatoa o le talalelei a Iesu Keriso”
(MFF 20: 9). E le faapea o loo i ai aoaoga ma mataupu uma lava ua faaalia mai. Ae o lona uiga, o loo
i le Tusi a Mamona, le atoatoa o mataupu tatou te
maua ai le faaolataga. Ma ua aoao manino mai i
ni auala faigofie, e oo i fanau iti e mafai ona latou
aoao ma iloa ai le ala i le faaolataga ma le faaeaga.
E tele mea ua aoaoina mai i le Tusi a Mamona e faalautele ai lo tatou malamalama i mataupu o le faaolataga. A aunoa ma le Tusi a Mamona, o le a le
“manino ma taua” ia i tatou le tele o mataupu ua
aoaoina i isi tusitusiga paia.
“Mulimuli, o le Tusi a Mamona o se maa auau lea
o le molimau. E faapei ona pau le faitotoa faaofuofu
pe a aveese le maa auau, e faapena foi mea uma lava
ua aoaoina ma faia e le Ekalesia pe a aveesea le moni
o le Tusi a Mamona. . . .
“O le pogai autu lona lua e tatau ai ona avea le
Tusi a Mamona ma mataupu autu o a tatou suesuega, ua tusia mo o tatou vaitaimi. Sa lei maua e Sa
Nifae lenei tusi; faapea foi Sa Lamana anamua. Na
tusia mo i tatou. Sa tusia e Mamona i le faaiuga o le
malo o tagata Sa Nifae. Sa ia otootoina e ala i musumusuga a le Atua, o Ia o Le ua silafia mea uma mai
5
le amataga, le tele o tala faamaumau na tusia i le tele
o seneturi, ma filifili mai tala, ma timaiga, ma mea
na tutupu e aoga ia i tatou.
“Ua molimau mai tusitala autu taitoatasi o le Tusi
a Mamona, sa latou tusia lenei tusi mo tupulaga o le
lumanai.
“Afai na latou vaai i o tatou aso, ma latou filifilia
mea e sili ona taua mo i tatou, e le o se pogai sili ea
lena ona taua e tatau ai ona tatou suesue ma aoao i
le Tusi a Mamona? E tatau ona tatou fesili ifo e le
aunoa ia i tatou lava, “O le a le pogai na musuia ai
e le Alii, ia Mamona (po o Moronae po o Alema) ia
tuu lena mea i le tusi? O le a se lesona e mafai ona
ou aoaoina mai lena mea e fesoasoani ia te a’u ou
te ola ai i nei aso?”
“E tele faataitaiga o auala e tali ai lena fesili. Mo se
faataitaiga, ua tatou maua i le Tusi a Mamona le ala
tatou te sauniuni ai mo le Toe Afio Mai Faalua. O se
tasi o vaega tele o le tusi ua faatatau lea i le vaitaimi
o le lata i le afio atu o Keriso i Amerika. O lo tatou
aoao ma suesue lelei i lena vaitaimi, e mafai ai ona
tatou iloa le pogai na fano ai nisi i faafanoga tetele
na muamua mai i Lona afio mai, ma le pogai na o
atu ai isi ma tutu i le malumalu i le nuu o Nuumau,
ma pa’i atu o latou lima i manua o Ona aao.
“Tatou te iloa mai le Tusi a Mamona le ala na ola
ai soo o Keriso i taimi o taua. Ua faaali mai ma le
manino atoatoa e le Tusi a Mamona le leaga o faalapotopotoga faalilolilo. Tatou te aoao mai le Tusi a
Mamona lesona e faatatau i auala tatou te faia e onosaia ai sauaga ma le liliuese. E tele mea tatou te aoao
mai ai i auala e faataunuu ai le talaiga o le talalelei.
Ae e sili atu nai lo o se isi lava tusi, tatou te iloa i le
Tusi a Mamona le faalavefau o manatu faalelalolagi
ma le pup° o o tatou loto, i mea o le lalolagi. E i ai ea
se tasi na te masalomia na tusia lenei tusi mo i tatou,
ma tatou te maua mai ai le mana tele, ma le faamafanafanaga, ma le puipuiga malosi?
“O le pogai lona tolu ua matua taua ai i le Au Paia
o Aso e Gata Ai ona latou suesue i le Tusi a Mamona,
ua tuuina mai lea i le saunoaga a le Perofeta o Iosefa
Samita na ou taua i le taimi ua tuanai. Na saunoa mai
o ia; “Sa ou fai atu i le usoga, o le Tusi a Mamona, o
le tusi lea ua sili atu ona sa’o nai lo se isi lava tusi i le
lalolagi, ma o le maa auau lea o la tatou faatuatuaga,
ma e sili atu ona latalata le tagata i le Atua, i lona ola
i ona aoaoga, nai lo aoaoga o se isi lava tusi. (Faatomuaga i le Tusi a Mamona). O le pogai lona tolu lena
e tatau ai ona tatou suesue i le Tusi a Mamona. E
fesoasoani ia i tatou ia tatou latalata atu ai i le Atua.
E le o i ai ea i o tatou loto se faanaunauga loloto ia
tatou faalatalata atili atu i le Atua, ma avea atili faapei o Ia a tatou mea e fai i aso taitasi, ma lagona Lona
faatasi mai ia i tatou i taimi uma? Afai o lea, o le a
fesoasoani tele le Tusi a Mamona, ia i tatou ia faapea
ona tatou faia, nai lo se isi lava tusi.
“Ua le na o le faapea ua aoao mai e le Tusi a
Mamona ia i tatou upumoni, e ui ina moni lena
mea. E le na o le faapea ua molimau mai le Tusi a
6
Mamona ia i tatou ia Keriso, e ui ina tonu lena mea.
Ae e i ai se mea e sili atu. O loo i ai se mana i lena
tusi o le a amata ona tafe mai i o outou olaga i le
taimi tou te amata ai ona faitau ma suesue ma le
loto i ai i lena tusi. O le a outou maua ai le mana tele
e tetee atu ai i faaosoosoga. O le a outou maua ai le
mana e aloese ai mai mea taufaasese. O le a outou
maua ai le mana e tumau ai i le ala sa’o ma le vaapiapi. O tusitusiga paia ua faaigoaina o “upu o le ola”
(tagai MFF 84:85) ma e leai se isi mea e sili atu ona
moni nai lo o le Tusi a Mamona. A amata loa ona e
matelaina ma galala i le fia maua o ia upu, o le a faateleina ona e maua le ola” (i le Conference Report,
Oke 1986, 4–6; po o le Liahona, Ian. 1987, 7–8).
■ Na taua e Peresitene Benson e faapea, o tusitala
maoae taitoatasi uma o le Tusi a Mamona na tusitusi
mo augatupulaga o le lumanai. Tagai i mau nei mo
nisi manatu faaopoopo: 2 Nifae 25:21; Iakopo 1:3;
Enosa 1:15–16; Iaroma 1:2; Mamona 7:1; 8:34–35.
3. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se
tuufaatasiga o tusitusiga paia o ona po nei.
■ Ia tuu atu i tagata o le vasega e faitau upu tomua i
le amataga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma
talanoaina fesili nei:
1. O le a le Mataupu Faavae ma Feagaiga?
2. E mo ai?
3. Aisea e tulaga ese ai le Mataupu Faavae ma
Feagaiga?
4. O le siufofoga o ai o loo faalogoina i le faagasologa o faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga?
5. O a ni tulaga na tomua i le oo mai o le Mataupu
Faavae ma Feagaiga?
6. O a nisi o aoaoga taua o le Mataupu Faavae ma
Feagaiga?
7. O ai e ana molimau o loo maua i upu tomua?
■ Ia talanoaina le saunoaga lenei mai ia Peresitene
Gordon B. Hinckley:
“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga e uiga ese lava
mai i a tatou tusi o tusitusiga paia. O se tulafono faavae o le Ekalesia. . . .
“. . . .O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se auala
lea e faailoa mai ai le finagalo o le Alii i Ona tagata.
“O mataupu eseese o loo i lenei tusi, e maoae lava.
Ua aofia ai mataupu faavae ma aiaiga e faatatau i le
auala e tatau ona pulea ai le Ekalesia. Ua tuuina mai
ai tulafono faapitoa ma ofoofogia o le soifua maloloina, ma folafolaga faaletino ma faaleagaga. Ua faamatala mai ai le feagaiga o le perisitua e faavavau i se
uiga e le maua lava i isi tusitusiga paia. O avanoa ma
faamanuiaga—ma mutaaga ma tulaga—e uiga i tikeri
e tolu o mamalu o loo faamatala mai ai, e faavae i le
faamatalaga otooto a Paulo i le mamalu o le la, ma le
masina, ma fetu. O loo faamatala mai ai le salamo i ni
upu manino ma tuusao. O loo tuuina mai ai le tula-
fono tonu o le papatisoga. Ua faamatala mai ai le
natura o le Aigaatua, lea sa fenumiai ai le au popoto o
mataupu silisili i le tele o senituri, i se gagana e malamalama ai tagata uma. O loo ta’u mai ai le tulafono a
le Alii e uiga i tupe, ua faatonuina mai ai le ala e tatau
ona maua ma faaaogaina ai tupe mo le faagaoioia ai
le Ekalesia. Ua faaali mai ai galuega mo e ua oti e faamanuiaina ai atalii ma afafine o le Atua o augatupulaga uma. . . .
“Ou te fiafia lava i le gagana a le tusi. Ou te fiafia
i le uiga o ona upu. Ou te maofa i le manino ma le
tuusao o ona faamatalaga, ma ona mataupu loloto
ma folafolaga faavaloaga. . . .
“O la’u molimau, ua tusia ma le migao ma le talisapaia tele, o lenei tusi maoae o loo i ai mataupu e
tele e fiafia ma atugalu ai i tatou, ua tuuina mai ai le
faatulagaga ma le finagalo o le Atua i le augatupulaga lenei. O so tatou faamanuiaga lava le faitau i ai,
manatunatu loloto i ai, ma olioli ai i ona upu, o fautuaga ma folafolaga” (“O le Faatulagaga ma le Finagalo o le Atua” Liahona, Aok. 1989, 2, 3, 6).
■ Ia talanoaina le saunoaga amata a le Alii, i le vaega
1 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma faamatalaga
faaopoopo, i le vaega 133. Ia matau nisi o autu taua o
le Mataupu Faavae ma Feagaiga mai nei vaega e lua.
■ Ia fetufaai atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene
Ezra Taft Benson:
“E ese mai molimau o le Tusi a Mamona, o le
Mataupu Faavae ma Feagaiga o se molimau pito
sili lea e ese mai ai ma o se faailoga ua tatou maua
mai i le Alii e moni le Tusi a Mamona. . . .
“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se sootaga
mautu lea i le va o le Tusi a Mamona ma le galuega
faifaipea o le Toefuataiga e ala i le Perofeta o Iosefa
Samita ma e na sosoo ma ia.
“I le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua tatou aoao
ai i galuega faalemalumalu, i aiga e faavavau, i malo
o le mamalu, o le faatulagaga o le Ekalesia, ma le
tele o isi upumoni maoae o le Toefuataiga. . . .
“. . . .O le Mataupu Faavae ma Feagaiga e aumaia
tagata i le malo o Keriso, le Ekalesia a Iesu Keriso o
le Au Paia o Aso e Gata Ai, “le ekalesia ola e tasi ma
le faamaoni i luga o le fogaeleele atoa” (MFF 1:30).
Ua ou iloa lena mea.
“O le Tusi a Mamona o le maa auau o la tatou
ekalesia, ma o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le
maa pito i luga, o loo i ai faaaliga faifaipea o aso e
gata ai” (i le Conference Report, Ape. 1987, 105;
po o le Liahona, Fep. 2001, 20–21).
Ia talanoaina le ala ua avea ai le Mataupu Faavae
ma Feagaiga ma maa pito i luga o la tatou ekalesia.
■
4. O le Penina Tau Tele o se tuufaatasiga o
tusitusiga faaperofeta e faatatau i tisipenisione eseese.
■ Ia tuu atu i tagata o le vasega e sue i le faatomuaga
o le Penina Tau Tele, ma fai atu fesili nei:
1. O le a le matafaioi a Elder Franklin D. Richards na
fai i le aumaia o lenei tusitusiga faavae?
2. O anafea na avea ai le Penina Tau Tele ma se tasi o
tusitusiga faavae o le Ekalesia?
3. O a tusi eseese po o tusitusiga o loo maua i le
Penina Tau Tele?
■ Lisi ma talanoaina nisi o mea na fesoasoani ai le
Penina Tau Tele tatou te malamalama ai i le talalelei.
Matau faataitaiga o loo i lalo:
1. O faamatalaga ia Satani ma le ituaiga tagata e i
ai o ia.
2. O le Ata o le Faaolataga e pei ona faaalia ia
Atamu.
3. O le natura ma le faatulagaga o le atulaulau.
4. O le Uluai Faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita.
5. O le Afio Mai Faalua o le Faaola.
O Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Lenet H. Read, “O le Auala na oo mai ai le Tusi
Paia.” Ensign Ian. 1982, 36–4: Fep. 1982, 32–37 Mat.
1982, 42–48, o le talafaasolopito ma le atiina ae o le
Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou.
■ O le Tusi Lesona a Tagata o le Vasega Mataupu
Faavae ma Feagaiga (Rel. 324) 1–2
■ James R. Clark, O la Tatou Penina Tau Tele: Mai
Tamai Tusi o le Misiona i Tusitusiga Faavae, Ensign,
Aok. 1976, 12–17: o se talafaasolopito puupuu o le
oo mai o le Penina Tau Tele.
■ Boyd K. Packer, i le Conference Report, Mati—
Ape. 1990, 47–51: po o le Ensign Me 1990, 36–38, o le
taua o tusitusiga faavae, ma mea tatou te aoaoina
mai ai.
■ Boyd K. Packer, i le Conference Report, Ape. 1986,
73–77: po o le Ensign Me 1986, 59–61: o le Tusi a
Mamona, o lona taua, ma le auala e faamaonia ai le
iloaina e se tagata o lona moni.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ O lenei lesona o loo i ai le tele o fesili e uiga i le
tupuaga ma le taua o tusitusiga faavae. Atonu e te
manao e faaaoga na fesili e fai ma faamanatu o
lenei lesona.
7
■ I au sauniuniga mo le isi lesona, ia faamalosiau
atu i tamaiti e suesue i tusitusiga faavae i aso taitasi.
O le saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie, o lå
sa avea ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, atonu e aoga e uunaia ai tamaiti e faitau tusitusiga paia:
O lenei ua i ai i o tatou aso tusitusiga faavae o le
Ekalesia. Ua ia i tatou le Tusi Paia, le Tusi a Mamona,
le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau
Tele. O loo i ai i nei tusi e fa le aofaiga o mataupu e
1579. Ou te manatu o le a le tele le fai atu, e tatau ona
fai ma a tatou masani ma le faaaloalo tele, lo tatou faitauina o ni mataupu se tolu mai se tasi o nei tusitusiga
8
faavae mai lea aso i lea aso: ma afai tatou te faia lea
mea, o le a tatou faitauina tusitusiga paia uma lava o
le Talalelei i le itiiti ifo ma le masina. O le a tatou faitauina le Feagaiga Fou atoa i le tolu masina. O le a
tatou faitauina le Feagaiga Tuai i le sefulu masina, ma
le Tusi Paia atoa i le sefulutolu masina. O le a tatou faitauina le Tusi a Mamona mo le lua ma le lua-vae-tolu
o masina, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le
masina ma le afa, ma le Penina Tau Tele i le lima aso.
A tuu faatasi, o le a tatou faitauina tusitusiga faavae
uma e le itiiti ifo ma le sefuluvalu masina ma toe sauni
ai foi e toe amata.
Aisea e Suesueina ai
Tusitusiga Paia?
Faamoemoega o Aoaoga
O le suesueina e le aunoa o tusitusiga paia e aumaia
ai le tele o faamanuiaga.
Autu
1. E aumai e tusitusiga paia faamoemoega e tele i
tagata.
2. O loo folafola mai i tusitusiga paia faamanuiaga silisili ia i latou o e mulimuli i aoaoga o loo maua ai.
3. O loo faamatala mai e perofeta o lenei tisipenisione le tele o faamanuiaga e maua e i latou o e suesue ma fiafia i tusitusiga paia.
4. E mafai ona lagona e tagata o le vasega le siufofoga o le Alii e ala i le suesueina o tusitusiga paia.
Manatu e Aoao Atu
1. E aumai e tusitusiga paia faamoemoega e
tele i tagata.
■ Toe iloilo le vaega o le Taiala i Tusitusiga Paia o
loo faaulutalaina “Taua o Tusitusiga Paia” (i. 221).
Ia tuu atu i tagata o le vasega e lisi mai ni mafuaaga
eseese e tatau ai i se tagata o le Ekalesia ona faitau
ma suesue i tusitusiga paia.
2. O loo folafola mai e tusitusiga paia faamanuiaga silisili ia i latou o e mulimuli
i aoaoga o loo maua ai
■ Faatulaga se itulau o loo i ai mau o tusitusiga paia,
ma tuu atu i tagata o le vasega e sue ia mau ma fai se
aotelega o faamanuiaga folafolaina e o faatasi ma le
suesueina o tusitusiga paia o loo taua i mau. Ona tuu
atu lea i tagata o le vasega e faailoga ma tusi ni faamatalaga faaopoopo i mau pe a latou mananao ai. Ia
faamamafa atu e tausia e le Alii Ana folafolaga (tagai
i le MFF 1:37–38; 82:10).
1. Iosua 1:8
2. Salamo 119:105
3. Luka 24:27–32
4. 1 Nifae 1:12
5. 1 Nifae 15:24
6. 2 Nifae 32:3
7. Iakopo 2:8
8. Alema 17:2
9. Helamana 15:7–8
10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21–22
Lesona 3
3. O loo faamatala mai e perofeta o lenei tisipenisione le tele o faamanuiaga e maua e i
latou o e suesue ma fiafia i tusitusiga paia
■ Toe iloilo faatasi ma tagata o le vasega aoaoga nei
a perofeta e faatatau i faamanuiaga e maua mai le
suesue ma le maelega i afioga a le Atua. Atonu e te
filifili e faia se pepa o loo lisiina ai mau po o fuaiupu
filifilia mo le talanoaga.
Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson: “O
se vaitaimi pito sili atu lenei i se isi lava vaitaimi i
lo tatou talafaasolopito uso e, ma tuafafine, ua tatou
manaomia ai tele le faaleagaga. O le ala e faatupu
atili ai le faaleagaga, ia fiafia i afioga a Keriso e pei
ona ta’u mai i tusitusiga paia” (i le Conference
Report, Ape. 1984. 7; po o le Liahona, Iul. 1984, 6).
Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:
“Na aoaoina au i tausaga ua alu, afai tatou te mulimulitai ma le faamalosi i lenei sini patino aoga [o le
suesue i tusitusiga paia] i se agaga naunautai ma le
faamaoni, o le a mautinoa lo tatou mauaina o tali i
o tatou faafitauli ma le filemu i o tatou loto. O le a
tatou iloa le faalauteleina e le Agaga Paia o lo tatou
malamalama, maua ni manatu manino fou, iloa se
mamanu faifai pea o tusitusiga paia uma: ma o le a
tatou iloa uiga sili atu o aoaoga faavae a le Alii nai
lo le mea na tatou iloa ua tatau. O se taunuuga o na
mea, o le a tatou maua le poto sili atu lea e taitaia ai
i tatou ma o tatou aiga, ina ia avea i tatou ma malamalama ma punavai o le malosi ia tatou uo le
lolotu, lea e i ai lo tatou naunautaiga e faasoa atu i
ai le talalelei” (Always a Convert Church,” Ensign,
Sete. 1975, 2–3).
Na aoao mai foi Peresitene Kimball e faapea: “Ua
ou faamaonia pe a ou le popole i au fesootaiga ma le
Atua, ma ua foliga mai ua le faafofoga mai ni fofoga
paia ma lå saunoa mai se siufofoga paia, ua ou
mamao, mamao lava. Afai ou te faatofuina au i tusitusiga paia o le a faalatalata mai le mamao ma toe
foi mai le faaleagaga. O le a ou alofa ma le lagona
o’oo’o ia i latou e tatau ona ou alofa i ai ma lo’u loto
atoa ma lo’u mafaufau ma lo’u agaga atoa, ma alofa
tele ia i latou, o le a faigofie ona ou usitai ia latou
fautuaga” (Aoaoga a Spencer W. Kimball, Liahona,
Aok. 2001, 29).
Na saunoa mai Elder Bruce R. McConkie, o lå sa
avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua
e faapea:
“Ou te manatu o tagata e suesue i tusitusiga paia
latou te maua se fuataga tele i o latou olaga, lea e le
maua lava e se isi tagata, ma lea foi e le mafai ona
9
maua i se isi lava auala, vagana ai le suesue i tusitusiga paia.
“O loo i ai le faatupulaia o le faatuatua, ma le naunautai e faia le mea sa’o, ma se lagona o musumusuga
ma le malamalama, lea e oo mai i tagata e suesue i le
talalelei—o lona uiga o loo faatatau tonu lava i Tusitusiga Faavae—ma i latou o e manatunatu loloto i
mataupu faavae, lea e le mafai ona oo mai i se isi lava
ala” (i le David Croft, “Spare Time’s Rare to Apostle,”
Church News, 24 Ian. 1976, 4).
Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Na
ou ta’u atu i le usoga, o le Tusi a Mamona o le tusi
ua aupito sili ona sa’o i soo se tusi lava i le lalolagi,
ma o le maa auau o la tatou ekalesia, ma o le a latalata atu ai le tagata i le Atua pe a soifua ma ola ai i
ona mataupu, nai lo se isi lava tusi” (History of the
Church, 4:461).
Na molimau mai Peresitene Marion G. Romney, o
lå sa avea ma Fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea: “Ua ou mautinoa, afai e faitau pea e matua ma
le agaga tatalo le Tusi a Mamona i o latou aiga, e i
latou lava i nisi taimi ma faitau foi ma a latou fanau,
o le a oo mai le agaga o lena tusi maoae e ulufia ma
faatumuina o tatou aiga ma i latou uma o e nonofo
ai. O le a faateleina le agaga o le faaaloalo; o le a faatupuina le faaaloalo ma le popole o le tasi i le isi.
O le a alu ese le agaga o finauga. O le a fautuaina e
matua a latou fanau i le alofa tele ma le poto. O le a
faateleina le faatuatuaina o fanau, ma o le a usiusitai
foi fanau i fautuaga a o latou matua. O le a faateleina
le amiotonu. O le a faateleina le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa—le alofa mama o Keriso—i o tatou
aiga ma o tatou olaga, ma aumaia ai i lo latou alafa’i
mai i le filemu, olioli, ma le fiafia” (i le Conference
Report, Ape. 1980, 90: po o le Ensign, Me 1980, 67).
Na saunoa mai Elder Iosefa Filitia Samita, i le
taimi a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e
Toasefululua e faapea: “Ia manatua nei, uso e ma
tuafafine, afai tou te faapelepele i afioga a le Alii, afai
tou te suesue i nei faaaliga, e le na o faaaliga o loo i
le Mataupu Faavae ma Feagaiga, a o faaaliga uma o
loo i tusitusiga faavae o le Ekalesia, ma a outou faaaogaina ia poloaiga o loo maua ai iina, o le a le faaseseina outou i nei aso faigata, ae o le a outou maua le
agaga e iloatino ai ma o le a outou iloa le upu moni,
ma o le a outou iloa foi mea pepelo, aua o le a ia te
outou le mana e iloa ai agaga o tagata ma malamalama ai i le Agaga o le Alii” (i le Conference Report,
Oke. 1931, 17–18).
Na aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita: “O le
faamatalaina silisili i mea uma lava, le faaaliga ma le
mana o Tusitusiga Paia, o le agaga sa tusia ai ma le
oa faaleagaga o loo latou folafola mai ai ia i latou ua
faatuatua ma maelega e faitau i ai. O o tatou lagona,
i tusitusiga paia e ao ona ogatasi ma le faamoemoe
ua tusia ai. Ua faamoemoe e faateleina ai le faapaiaina faaleagaga o le tagata ma faaalia ma faamalosia
10
ai noataga o fesootaiga i le va o ia ma lona Atua. O le
Tusi Paia, e pei o isi tusi uma ua paia ona tusia, ina
ia talisapaia, e ao ona suesue i ai i latou ua i ai le faamoemoega faaleagaga ma e o loo saili i le upumoni
faaleagaga” (“Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia
Iosefa F. Samita, i. 40–41).
4. E mafai ona lagona e tagata o le vasega le
siufofoga o le Alii e ala i le suesueina o
tusitusiga paia
■ Faitau ma talanoaina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:34–36. E faatatau i lenei tusiga: na faamatala
ai e Elder S. Dilworth Young, o lå sa avea ma uso o
le Fitugafulu e faapea: “Pe a ou faitauina se fuaiupu
. . . o loo ou faalogoina le siufofoga o le Alii, faapea
ai foi ma le faitauina o Ana upu, ou te lagona e ala i
le Agaga” (i le Conference Report, Ape. 1963, 74).
O le tala o loo i lalo na tusia e Elder Carlos E.
Asay, o lå sa avea ma uso o le Fitugafulu, e mafai
ona fesoasoani ia te oe i le faaaogaina o lenei mataupu faavae i lou olaga:
“I nai tausaga ua tuanai atu sa ou vaavaaia ai se
alii talavou o lå sa i ai ni faafitauli o le le malamalama ma lå fiafia i ona valaauga i le ekalesia. Sa ou
taumafai malosi e ta’u atu le taua o ona tiute. Sa ou
fautuaina foi lona agaga faamamaluina. Sa foliga
mai sa itiiti lava se aoga o le talanoaga i le na faalogologo. Mulimuli ane, ina ua mae’a ni nai tauiviga
i lona loto, sa ou fesili atu i ai: O le a se mea e faamautinoa ai ia te oe le tatau ona faataunuuina ma
le manuia o ou valaauga? E lei tali mai o ia. Sa ou
faaopoopo atu: O e faatali sei e vaai i se togavao e
mumu? e maua mai se asiasiga faaagelu? pe e te
faalogo foi i se leo tuusao mai le lagi?
Sa vave ona ia tali mai: “O le mea lena ou te manao
i ai. Ou te manao ia ou lagona le siufofoga o le Atua.”
“I le taimi muamua sa ou tau tomanatu pe na
manatu mamafa le alii talavou lea i lana tali. Ae peitai, o le pupula i ona mata ma le agaga o lona leo na
ou iloa ai, na matua malosi lava le tali a lea alii. Ona
ou talosagaina lea o ia ma te faitau faatasi i le mau
lea: “Ma o a’u, o Iesu Keriso, lo outou Alii ma lo
outou Atua, ua ta’u atu ai.”
“O nei upu e le mai tagata, e le a le tagata foi, ae a
a’u lava, o le mea lea, tou te molimau atu ai e a a’u
upu ia ae le a le tagata;
“Aua o lo’u leo o loo tautala atu ai ia te outou;
aua ua tuuina atu e lo’u agaga ia te outou, ma o lo’u
mana e mafai ai ona outou faitau atu ai le tasi i le
tasi; ae ana le seanoa lo’u mana e le mafai ona outou
maua ai:
“O le mea lea, tou te mafai ona molimau atu ai
ua outou faalogo i lo’u leo; ma iloa a’u upu. (MFF
18: 33–36)
“Na amata ona malamalama la’u soa, e faia tusitusiga paia, ma loto o le Alii, ma mafaufauga o le Alii,
ma upu a le Alii, ma leo o le Alii. (MFF 68: 4)
“Sa ou faamalosiau atu i le alii talavou lea e vaai i
le Atua e ala i tusitusiga paia. Sa ou fautuaina foi le
faia o ona taimi suesue o se faatalanoaga patino ma
le Alii. Ma sa ou faia foi le folafolaga, o le a ia maua
le taunuuga ma le fiafiaga mo na valaauga—pe afai e
faamaoni i ana faitauga o tusitusiga paia ma mafaufau loloto i ai” (i le Conference Report, Oke. 1978,
78–79; po o le Ensign, Nov. 1978, 52–53).
■ Robert J. Matthews, “O le a le upu a tusitusiga paia
i tusi paia?” Ensign, Me 1973, 22–24; o saunoaga a e
na tusia tusitusiga paia e faatatau i le aoga, faamoemoega ma le manuia e maua mai i tusitusiga paia.
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■
Howard W. Hunter, i le Conference Report, Oke.
1979, 91–93; po o le Ensign, Nov. 1979, 64–65; o faamanuiaga o le suesue e le aunoa i tusitusiga paia.
■
■ Ezra Taft Benson, “O le Mana o le Upu,” Ensign,
Me 1986, 79–82; o faamanuiaga e oo mai ia i latou o
e faatofu i latou lava i tusitusiga paia.
■ Spencer W. Kimball, “O se Meatotino e le Taatele—
O Tusitusiga Paia,” Ensign, Iul. 1985, 2–5; o le mafuaaga e tatau ai i Au Paia o Aso e Gata Ai ona suesue i
tusitusiga paia.
■ “Pipiimau i le Ai Uamea” ata vitio 6, “O Mea Uma
o le a Lagonaina” (34:24); o le galuega a le suesueina o tusitusiga paia i le mauaina o faaaliga faaletagata lava ia—lagonaina o le siufofoga o le Alii.
“Pipiimau i le Ai Uamea,” ata vitio 11, “O se Sulu i
O’u Vae” (32:20); o le faaaogaina o tusitusiga paia
ina ia maua ai taitaiga i le olaga.
■ “Pipiimau i le Ai Uamea” ata vitio 12, “Vaai Atu i le
Atua ma Ola ai.” (40:30); o tusitusiga paia o se meafaigaluega e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia maua
se malamalamaaga e uiga i le Atua.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faatulaga faalilolilo ni sini mo a latou suesuega patino o tusitusiga
paia e faavae i folafolaga na tuuina mai e le Alii ia i
latou o e suesue i tusitusiga paia.
11
O Vaega Autu
o le Suesueina o
Tusitusiga Paia
Faamoemoega o Aoaoga
O le suesue ma le agaga tatalo o le a mafai ai ona
malamalama i tusitusiga paia e ala i le mana o le
Agaga Paia.
Autu
1. O tusitusiga paia o a tatou punavai autu ia mo
suesuega.
2. Saili atu i le Agaga i le suesueina o tusitusiga
paia.
3. Ia tatalo mo se malamalamaaga ma aoao ia lagona
tali a le Alii.
4. E tatau ona suesue ma le maelega i tusitusiga paia
ina ia malamalama i ai.
5. O le manatunatu loloto ma le taulai atu o le mafaufau, o vaega aoga ia o le suesue i tusitusiga paia.
Manatu e Aoao Atu
1. O tusitusiga paia o a tatou punavai autu
ia mo suesuega.
■
Ia faitau ma talanoaina saunoaga nei:
Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson e faapea: “Ia manatua pea e leai se tulaga faamalieina e
suitulaga i tusitusiga paia ma afioga a perofeta soifua. O nei mea e tatau ona avea ma a outou punaoa
o aoaoga. Faitau ma mafaufau loloto atili i ai i mea
ua fetalai mai ai le Alii, ae ia faaitiitia i mea ua tusia
e isi e faatatau i mea ua fetalai mai ai le Alii” (O le
aoao atu mai Tusitusiga Paia, O le Aoao Atu e Leai
se isi Valaauga e Sili Ai, i 56).
Na saunoa mai Peresitene Marion G. Romney, o
lå sa avea ma Fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea: “E le tele so’u iloa i le talalelei nai lo mea na ou
aoaoina mai i tusitusiga faavae. A ou fia inu i se vai
ou te manao i le suavai mai le mata o le vai i le mea
e puna mai ai, ae le o le vaega lea e tafe mai le mea
na feoai ai lafumanu. . . . Ou te fiafia i manatu o isi,
ae a tuu mai i le talalelei, e tatau lava ona tatou
malamalama lelei i afioga a le Alii ma faitau i ai”
(saunoaga e leai se autu i le fonotaga a taitai faamaopoopo a le OAE. 13 Ape. 1973, 4).
Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e
faapea: “O le faitauina o a tatou tusitusiga paia ia te
au lava ia, e le o se tulaga ina ia maua ai se sikolasipi.
12
Lesona 4
Ae, o se mea e fiafia ai i le galuega a le Alii ma Ana
perofeta foi. . . .
“Ou te le popole tele lava a’u i le faitauina o tusi o
loo i ai fautuaga a tusitala ma manatu e uiga i tusitusiga paia, ua tusia ina ia faalautele ai mea o loo ta’ua
i tusitusiga paia. Ae, ou te fiafia lava a’u e faitau sa’o
mai le tusi, ma tofo i vai le suia o faavae o le upumoni—o le afioga a le Atua e pei ona Ia tuuina mai
ma pei foi ona faamaumauina i tusi ua tatou taliaina
o tusitusiga paia. . . .E ala i le faitauina o tusitusiga
paia, tatou te maua ai le tautinoga a le Agaga, e faapea, o mea tatou te faitauina e mai le Atua mo le
malamalama, faamanuiaga, ma le olioli o Ana fanau”
(Feasting upon the Scriptures” Ensign, Tes. 1985, 45).
2. Saili atu i le Agaga i le suesueina o tusitusiga paia.
■ Ua na o le fesoasoani mai o le Atua e ala mai i
Lona Agaga e mafai ai ona malamalama i tusitusiga
paia. Na manino lava ona malamalama le Aposetolo
o Paulo i lea mataupu faavae ma ia aoao ai le Au
Paia i Korinito. Toe iloilo ma tagata o lau vasega le
vaevaeina o le 1 Korinito 2:9–16 (o loo maua i le itulau o loo sosoo mai) ma fesoasoani ia latou malamalama i le ala e manaomia ai le Agaga mo le mauaina
o le malamalamaaga moni e uiga i tusitusiga paia.
■ Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama
e moomia le iloa o le mafaufau ma le finagalo o le
Alii a o latou suesue i tusitusiga paia. Faasoa atu ia
i latou ki mo le faia o lenei mea, e pei ona talanoaina e Elder Bruce R. McConkie, o lå sa avea ma uso
o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“O tusitusiga paia e mai le Atua e ala mai i le mana
o le Agaga Paia. E le mai le tagata. O lona uiga lava, o
le uiga e finagalo i ai le Agaga Paia. Mo le faaliliuina
o ia mea, e tatau ona faamalamalamaina i tatou e le
mana o le Agaga Paia. (2 Peteru 1:20–21.) E malamalama le tasi perofeta i upu a le isi perofeta, ma o tagata
faamaoni taitoatasi uma o le Ekalesia e tatau ona i ai
‘le mau ia Iesu’ o ‘le agaga o valoaga.’ (Faaaliga 19:10.)
‘O upu a Isaia,’ na faapea mai ai Nifae, ‘ . . . ua malamalama ai ia tei latou uma o e ua tumu i le Agaga o le
valoaga.’ (2 Nifae 25:4.) O le aofaiga ma le atoaga lea o
le mataupu atoa ma o se taunuuga foi lea o le le mautonu uma, lea e popole tele i le mauaina o le mafaufau
ma le finagalo o le Alii.” (“Ten Keys to Understanding
Isaiah,” Ensign, Oct. 1973, 83).
■ Ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o
le agavaa faaletagata lava ia, o se tulaga manaomia i
1 Korinito 2
E le mafai ona tatou malamalama,
i lo tatou tulaga faaletino, i le silisili o mamalu ma faamanuiaga o le
a tuuina mai e le Atua ia i latou o e
alolofa ia te Ia.
O ai o loo faatatau i ai le “matou”
(tagai i le 1 Korinito 1:1–2).
E aoao atu afioga a le Atua e ala i
le mana o le Agaga Paia.
O ai na te aoaoina atu mataupu a
le Atua?
O le ala e iloa ai mataupu a le Atua
(tagai foi i le MFF 76:10).
JST, 1 Korinito 2:11 o loo faaopoopo
i ai “ua na o le Agaga o le Atua.”
Matau le finagalo o le Atua e faaali
mai [Ana] aoaoga ia i tatou (tagai
foi i le MFF 76:5–10).
O se tagata e faamalamalamaina
e le Agaga o le Atua e mafai ona
ia faamasino i mataupu a le Atua.
O så e aunoa ma lena Agaga e le o
saunia e faamasino se tasi o loo i
ai le Agaga.
E tatau ona tatou faaaogaina
metotia faaleagaga e iloilo ai mea
faaleagaga.
Tagai i le Isaia 40:13–14; 55:8–9.
O le tagata o le lalolagi e manatu
o ia o mataupu a le Agaga e valea
ona e na te le lagonaina pe malamalama i ai mai lana vaaiga faaletagata (tagai i le Mosaea 3:19).
O le a le uiga o le mauaina o le
mafaufau o Keriso? (tagai i le
MFF 11:13–14; 68:3–4).
lo latou mauaina o le Agaga o le Alii, a o latou suesue. Faasino i latou i le Helamana 4:24.
■ Matau le aafiaga a le Agaga o le Alii lea e mafai
ona i ai faatasi i suesuega o tusitusiga paia a le tagata
lava ia, e ala i le iloilo faatasi ma tagata o le vasega o
le aafiaga na oo ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, o
loo tusia i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:72–74.
3. Ia tatalo mo se malamalamaaga ma aoao
ia lagona tali a le Alii.
■ O le tatalo e tatau ona avea ma se vaega o a tatou
suesuega o tusitusiga paia pe a tatou fia malamalama
i mataupu a le Atua. Ia talanoaina nei manatu na tuuina mai e Elder Howard W. Hunter, a o avea ma uso
o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“E leai se mea e sili atu ona fesoasoani malosi nai
lo le tatalo e tatala ai lo tatou malamalamaaga i tusitusiga paia. E mafai ona fetuunai atu o tatou mafaufau e ala i le tatalo e saili ai tali o a tatou suesuega.
Na fetalai le Alii: “Ia outou ole atu ona foaiina mai ai
lea ia te outou: ia outou saili ona outou maua ai lea:
ia outou tu’itu’i atu ona toina mai ai lea ia te outou”
(Luka 11:9). O le faamautinoaga lena a le Alii, afai
tatou te ole atu, saili, ma tu’itu’i atu, o le a taitaiina e
le Agaga Paia lo tatou malamalamaaga pe afai tatou
te saunia ma naunau ia maua” (i le Conference
Report, Oke. 1979. 91 po o le Ensign, Nov. 1979, 64).
O le tagata o le o loo i ai pea i lona
tulaga “faaletino” faalelalolagi,
tulaga agasala.
■ Ia faasoa atu i tagata o le vasega le faamatalaga
lenei e uiga i le faalogo e pei ona tuuina mai e Elder
Boyd K. Packer, o se uso o le Korama a Aposetolo e
Toasefululua:
“I le tele o tausaga ua mavae, na savalivali ai John
Burroughs, o se saienisi o le natura, i se tasi afiafi o
le taumafanafana i se paka na faatumulia i tagata.
Sa ia faalogoina se pese a se manulele, e ese mai i le
pisapisao o le taulaga.
“Sa tu o ia ma faalogo! Sa lei lagona e tagata na
latou i ai faatasi. Sa tilotilo solo o ia. E leai ma se isi
na ia iloa lena mea.
“Sa popole o ia ona ua misi e nei tagata uma lena
mea matagofie.
“Sa ia toina a’e se tupe siliva mai lana taga ma togi
i luga. Na pau le tupe i luga o le sima ma tatagi, e lei
sili atu le tatagi [o le tupe] nai lo le pese a le manulele.
Na faliu tagata uma: sa latou lagona lena tatagi!
“E faigata tele ona tuuese le pese a le manulele
mai leo uma o taavale o le taulaga. Ae e mafai ona e
lagonaina. E mafai ona e lagona lelei le pese a le
manulele, pe a e aoaoina oe lava e te faalogo i ai. . . .
“E faigata tele ona tuuese mai mea le mautonu o
le olaga, lena leo lemu o le musumusuga. O le a e
misia lava lena leo o musumusuga, pe a le toe faatulagaina oe lava.
13
“...E mafai ona e aoaoina oe lava e te lagona mea
e te manao e te lagonaina, ia iloa ma lagona mea e
te manaomia, ae tatau ona aoaoina. . . .
“Ua amata ona ou iloa, o musumusuga e oo mai o
se lagona nai lo o se leo.
“Le autalavou e, tumau i le aoaoina e te tali atu ai
i musumusuga. . . .
“E i ai le auala a le Alii e sasaa mai ai le atamai
mamã i o tatou mafaufau e faatelevave ai i tatou, e
taitai ai i tatou, e aoao ai i tatou, ma lapataia ai i tatou.
E mafai ona e iloa mea e te fia iloa vave lava! Aoao e
maua musumusuga. . . .
“E lelei lou aoao ao e laitiiti, o mea faaleagaga e le
mafai ona faamalosia.
“E oo mai nisi tali i le faitau i tusitusiga paia, ao isi
e mai le faalogologo atu i le au failauga. . . .
“E mafai ona e aoao nei i lou talavou, ina ia taitaiina oe e le Agaga Paia.
“I le avea ai ma Aposetolo, ua ou faalogologo nei
i lea lava musumusuga, lea e maua mai i lea lava
punavai e tasi, i le auala lava lea e tasi, lea na ou faalogo i ai ao o’u laitiiti. Ua matua manino lelei nei le
faailo. . . .
“Le autalavou e, ia tauave e le aunoa i lou loto sau
tatalo. Ia oo mai le moe i po uma ao totonugalemu le
tatalo i lou mafaufau.
“Ia tausi le Upu o le Poto.
“Faitau tusitusiga paia.
“Ia faalogo i ou matua ma taitai o le Ekalesia.
“Ia aluese mai nofoaga ma mea e ta’u atu e ou lava
lagona, e faalavelave i musumusuga.
Atiina a’e ou gafatia faaleagaga.
“Aoao e aloese mai le le fia suia ma le faasalaveia.
“Aloese mai le suitulaga ma le taufaasese.
“Aoao ina ia musuia ma taitaia [oe] e le Agaga
Paia” (i le Conference Report, Oke. 1979, 27–30;
po o le Ensign, Nov. 1979, 19–21).
■ Ia fesoasoani atu i tagata o le vasega ia malamalama, a latou tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma tausi
poloaiga, o le a latou iloa le siufofoga o le Alii a o Ia
fetalai atu ia i latou. Ia tuu atu i tagata o le vasega e
faamatala mai pe faapefea ona faatatau le 1 Tupu
19:11–12 ia i latou i aso nei.
4. E tatau ona suesue ma le maelega i tusitusiga paia ina ia malamalama i ai.
■ Ia faaaoga saunoaga nei e faailoa atu ai i tagata o
le vasega e sili atu mea e manaomia mai e le Alii nai
lo le na o le faitau i tusitusiga paia.
Na poloaiina i tatou e le Alii ia “suesue i tusi”
(Ioane 5:39). Na aoao mai Peresitene Marion G.
Romney o le upu “suesue” o lona aiga o le suesue i
ai, sailiili, ma iloilo mo le faamoemoe o le mauaina
lea o le uiga. O le sailiili e sili atu nai lo le na ona
faitau ma tauloto” (“Search the Scriptures,”
Improvement Era, Ian. 1958, 26).
14
I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37 o loo faamamafa mai ai e le Alii le taua o le sailiili ina ua ia
folafola mai, “Ina sailia nei poloaiga.” Na ta’u mai e
Elder A. Theodore Tuttle, o le Fitugafulu e faapea:
“O se tasi o mau ou te fiafia lava i ai o loo maua lea
i le vaega muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga—o lenei vaega matagofie, o lenei tusi matagofie—lea o loo maua ai le molimau i le paia o lenei
galuega ma o loo tuuina mai ai aoaoga. I le fuaiupu
37 o loo fetalai mai ai le Alii, ‘Ina sailia nei poloaiga.’
[Ua ou mauaina se malamalamaaga fou e uiga i lena
mea talu ona ou aoaoina se vaega itiiti o le gagana
Sipaniolo. E le na o le saili. I le gagana Sipaniolo, o
se poloaiga. O lona uiga, e te sailiili. E le tuu i se faitalia. Ou te talitonu o le uiga lena na i ai i le Alii—lea
na Ia matua finagalo lava ia tatou saili—a e le na ona
faitau.] ‘Ina sailia nei poloaiga, aua ua moni ia ma
faamaoni lava, ma o valoaga uma ma folafolaga o i
ai o le a faataunuuina.’ Ua poloaiina i tatou ia suesue i tusitusiga paia.” (Teaching the Word, 9).
■ Ia faitau ma talanoaina faatasi ma tagata o lau
vasega le Esera 7:10.
5. O le manatunatu loloto ma le taulai atu o
le mafaufau, o vaega aoga ia o le suesue i
tusitusiga paia.
■ Ia faamamafa atu le taua o le faaopoopoina o a
tatou taumafaiga pe afai tatou mananao moni ia
malamalama i savali a le Atua o loo i tusitusiga paia.
Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O mea
a le Atua e matuai loloto lava le taua, ma e na o le
taimi, malamalamaaga, ma le mafaufau loloto ma le
faaeteete ma manatunatuga paia e mafai ona sailia ai.
O lou mafaufau, le tagata e! afai o le a e taitai atu se
agaga i le faaolataga, ma faamaualuga atu ia pei o le
lagi maualuga, ma saili atu i ai, ma mafaufau i lua
loloto o le pogisa, atoa ma le aoao o le faavavau—-ua
tatau loa ona oulua talanoa ma le Atua” (Teachings of
the Prophet Joseph Smith, 137).
■ Ia fetufaai atu le aafiaga lenei na maua e Elder
Boyd K. Packer a o ia manatunatu loloto i tusitusiga
paia. Na ia faitauina le 2 Timoteo 3:1–7, lea na faamatalaina ai e Paulo mea leaga o le a oo mai i aso e
gata ai. Na faamatala mai e Elder Packer e faapea:
“A o o’u suesue i se tasi o aso, na ou faitau ma
tau atu ai i lena mau, ma sa ou nofo ma mafaufau
loloto i ai, e uiga i faamaoniga uma ua faamautu
mai ai vaega taitasi o lena valoaga. Na i ai se lagona
o le pogisa loloto ma le le lelei, o se lagona popole o
le le fiafia, na toetoe lava a le aoga. Sa ou tilotilo i le
pito i lalo o le itulau, ma e tasi le upu na tulai mai,
ma ou te manatu e lei tulai fua mai. Na ou faitauina
ma le naunautai ma ou iloa ai i lena taimi, o le aposetolo lea na valoia ia faafitauli uma, na ia faaopoopoina i ai i lea saunoaga le fofo o ia mea uma
[tagai i le 2 Timoteo 3:13–17]. . . .
“. . . O le upu na tulai mai le itulau—tusitusiga paia”
(Teach the Scriptures, 5).
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Marion G. Romney, i le Conference Report, Ape.
1973, 115–19; po o le Ensign, Iulai 1973, 89–91; o tulafono e mulimuli ai ina ia faalauteleina valaauga o le
perisitua, ma nisi vaega o loo moomia ina ia malamalama ai i tusitusiga paia.
“Pipiimau i le Ai Uamea,” ata vitio 3, “Search the
Scriptures: RSVP” (16:30); o fesoasoaniga aoga mo le
faitauina o tusitusiga paia mo se malamalamaaga.
■
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ O le suega o loo i lalo o le a fesoasoani ia te oe e
iloilo ai lou malamalamaaga i faamatalaga ua tuuina
atu i lenei lesona. Faailoa mai i avanoa o loo tuuina
atu pe sa’o pe sese faamatalaga taitasi.
1. Sese Atonu o le ala sili ona aoga i le suesueina o
tusitusiga paia e aofia ai le faaaogaina o ni faamatalaga o galuega e faatatau i tusitusiga paia, ina ia
e aoao mai i mea na tauina mai e le au popoto i a
latou iloiloga ma faaliliuga.
2. Sa’o O se ala faatulagaina sili atu mo le suesueina
o tusitusiga paia, e itiiti sona aoga nai lo le faaaogaina o o tatou gafatia faaleagaga ma faamamafaina ai metotia faaleagaga.
3. Sa’o O le upu manatunatu loloto, ma mau i le suesueina o tusitusiga paia, o loo faamamafa mai ai
le mafaufau loloto lea e tutusa lelei ma le tatalo
ma le tuuto atu o le mafaufau.
4. Sese E leai lava se eseesega tele i le faitauina o
tusitusiga paia ma le suesueina o tusitusiga paia.
■ Lisi ni mea sa e aoaoina mai i lenei lesona lea o le
a fesoasoani ia te oe i au suesuega patino o tusitusiga paia.
15
Auala Aoga e Suesueina
ai Tusitusiga Paia
Faamoemoega o Aoaoga
E mafai ona manuia suesuega i tusitusiga paia e ala i
le faaaogaina o metotia eseese e suesue ai.
Autu
1. E tatau ona faia se faatulagaga masani o ni taimi
mo le suesueina o tusitusiga paia.
2. E tele metotia e mafai ona faaaogaina e faaleleia
ai lo tatou malamalamaaga i tusitusiga paia ma
le faaaogaina o a latou aoaoga [i o tatou olaga.]
a. Sui upu amata ma upu uiga tutusa.
e. Vaavaai mo uiga o upu
i. Tuu atu ni fesili
o. Sui i lou lava igoa
u. Tauloto fuaiupu
f. Faamamafa atu upu e aafia ai uiga o isi upu ma
upu fesootai
g. Vaai mo mamanu
l. Mulimuli i faamatalaga a le tusitala
Manatu e Aoao Atu
1. E tatau ona faia se faatulagaga masani o
ni taimi mo le suesueina o tusitusiga paia.
■ Ia faasoa atu le fautuaga lenei a Elder Howard W.
Hunter, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e
Toasefululua, e faatatau i le taimi e tatau ona tatou
suesueina ai tusitusiga paia ma le umi e tatau ona
tatou suesue ai:
“E toatele ua latou iloa o le taimi lelei e suesue ai
o le taeao, ina ua mavae ona aveese e le malologa o
le po le tele o popolega e fesouaiina ai le mafaufau.
O nisi latou te fiafia e suesue i taimi paganoa ina ua
mavae ma mae’a galuega ma faafitauli o le aso, ae
faaiu ai le aso i le filemu ma le toafimalie lea e oo
mai, mai tusitusiga paia.
“Atonu o le mea e sili atu ona taua nai lo le itula o
le aso, o le faatulagaina lea o se taimi masani mo suesuega. E ono sili atu le faaaluina o se itula i aso taitasi; ae afai e le gafatia lena, o le afa itula i se tulaga
masani o le a tulai mai ai se taunuuga faatulagaina
lelei. E laitiiti le kuata o le itula, ae maoae le faamalamalamaina ma le poto o le a e maua i se mataupu e
anoa. O le mea taua, ia aua lava nei faalavelave se
mea i a tatou suesuega….
“. . . E sili atu le i ai o se taimi faatulagaina mo suesuega i tusitusiga paia mo aso taitasi, nai lo le i ai o se
faatulagaga o mataupu tatou te faitauina. O nisi taimi
16
Lesona 5
tatou te iloa ai, o le suesue i se fuaiupu se tasi e alu
uma ai le taimi” (i le Conference Report, Oke. 1979,
91–92; po o le Ensign, Nov. 1979, 64).
2. E tele metotia e mafai ona faaaogaina e
faaleleia ai lo tatou malamalamaaga i
tusitusiga paia ma le faaaogaina o a
latou aoaoga [i o tatou olaga].
a. Sui upu amata ma upu uiga tutusa
■ Sui upu amata mo suinauna po o uluai upu mo
upu uiga tutusa. O se upu amata o se upu o loo faatatau i ai le suinauna. Pe a tatou faapea ane, “Na ta
e Ioane le polo, ma na alu a’e ai i luga o le pa,” o le
upu polo o le upu amata o le na. I le Mataupu Faavae
ma Feagaiga 1:37, “o nei poloaiga” o upu amata ia e
suia i upu latou ma i latou. I le tele o mau o tusitusiga
paia, e mafai ona faamaninoina le uiga e ala i le suia
o upu amata i suinauna po o uluai upu mo upu uiga
tutusa na faaaoga e lå na tusia. Ia tuu atu i tagata o le
vasega e faitau le 1 Nifae 2:21–23 ma ta’u uma mai
upu amata. Pe na a le latou faatinoga? Ia faitau atu le
mau ia i latou:
“Afai foi e fouvale ou [Nifae] uso [o Lamana ma
Lemuelu] ia te oe [Nifae], e vavaeeseina i latou
[Lamana ma Lemuelu] ai luma o le Atua.
“Afai foi e te [Nifae] tausi i a’u [le Alii] poloaiga,
e avea oe [Nifae] ma pule ma aoao i ou [Nifae] uso
[o Lamana ma Lemuelu].
“Aua faauta, o le aso latou [o Lamana ma Lemuelu
ma, pe a faalauaitele, o e tupuga mai ia i latou, o le au
Sa Lamana] te fouvale mai ai ia te au [le Alii], Ou [le
Alii] te fetuuina i latou [o Lamana ma Lemuelu ma e
tupuga mai ai] i le fetuu tiga, latou [o Lamana ma
Lemuelu ma le au Sa Lamana] te le pule i au [Nifae]
fanau [le au Sa Nifae] sei iloga latou [le au Sa Nifae]
te fouvale mai foi ia te au [le Alii].”
I faataitaiga mulimuli e lua o le upu latou i nei fuaiupu o loo faaalia ai le ituaiga o faamaninoga e mafai
ona tuuina mai e lenei auala. I le faataitaiga muamua,
o le upu amata o le au Sa Lamana; i le faataitaiga lona
lua, o le upu amata o le au Sa Nifae.
■ O se sunonema [synonym] o se upu e uiga tutusa
ma se isi upu. Ia tuu atu i tagata o le vasega e manatunatu i le 2 Nifae 3:12. Ia matauina e tele isi fasifuaitau
e ono faigata ona malamalama i ai pe a le faaeteete lå
o loo faitauina. Peitai, e ala i le faitauina ma le faaeteete, e mafai e tagata o le vasega ona sui i se upu e
masani ona faaaogaina se upu e le masani ai. I le faaaogaina o sunonema, e faitauina faapenei le fuaiupu e
12 [ua aveeseina upu amata]:
“O lea e tusitusi ai le fua o ou [le au Sa Nifae] sulugatiti; e tusitusi foi le fua o sulugatiti o Iuta [Jews]; o
mea foi e tusia e le fua o ou [le au Sa Nifae] sulugatiti,
atoa ma mea e tusia e le fua o sulugatiti o Iuta [Jews],
e tutupu faatasi.”
E mafai ona e iloagofie, o tusitusiga a le au Sa Nifae
ma le au Sa Iuta o le a i ai se aso e tuufaatasia ai. I se isi
faaupuga, o le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia o le a
tuufaatasia. E ala mai i le sui o upu amata ma upu
uiga tutusa, e faapenei le faitauina o le fuaiupu:
“O le mea lea, o le a tusitusi ai Sa Nifae; ma tusitusi
foi Sa Iuta; ma o le Tusi a Mamona, lea o le a tusia e
Sa Nifae, faapea foi ma le Tusi Paia, lea o le a tusia e
Sa Iuta, o le a tutupu faatasi.”
e. Vaavaai mo uiga o upu
■ Ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i
le manaomia ona vaavaai mo uiga o upu e ala i le
talanoaina o manatu nei:
E tele ina tatou manatu e tasi lava le uiga o upu
taitasi po o fasifuaitau, e aunoa ma le iloa i nisi o
taimi e faaaogaina e le Alii ma Ana perofeta upu ma
fasifuaitau i ni auala eseese. Pe a faaaogaina se uiga
tulaga ese o se upu po o se fasifuaitau, ua pei lava
o se faailoga tutusa ua tuuina i totonu o le anotusi.
Mo se faataitaiga, faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21. O loo ta’u mai ia i tatou iina, o Siona ua
tutusa ma le loto mama. O lenei faauigaga, ua faatatau i lo tatou malamalamaaga o le isi fuaitau, e pei o
le “Amuia e loto mama [Siona]: aua latou te iloa atu
le Atua” (Mataio 5:8).
I se isi faataitaiga, o le saunoaga a Nifae i nisi
tagata “ua solia i lalo o latou vae” le Atua o Isaraelu.
Ia faitau le 1 Nifae 19:7. Fesili atu i tagata o le vasega,
“Pe tou te solia le Atua i lalo o outou vae?” Atonu
latou te tali mai e leai, i le manatu ai o lenei fesili o loo
fesiligia ai pe latou te matua tetee i le Atua. Ae i lena
lava fuaiupu e tasi o loo faamatala mai ai e Nifae lana
faauigaga. O loo ia tuuina mai le faatatauga lenei: o le
solia o le Atua i lalo o vae, o lona uiga ua “latou faaleaogaina o Ia ma ua le faalogo i Ana fautuaga.” Pe a
tatou malamalama i lena faauigaga, ona suia lea o le
aafiaga o le fuaitau.
O le tasi faataitaiga mulimuli o loo faaalia ai le
taua o le mauaina o uiga o upu i se fuaitau faapitoa.
Faitau faatasi ma le vasega le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 10:55. Matau e foliga mai ua faia e le Alii se
faamatalaga maatiati: “O le mea lea, e le tatau ina
fefe ai se tasi e au faatasi ma la’u ekalesia, aua e fai
mona tofi le malo o le lagi.” E manino lava, e toatele
uso o le Ekalesia e le agavaa mo le faaolataga, ae o le
saunoaga e foliga mai e aofia uma ai tagata ua i ai i
faamaumauga. O le faafitauli, o lo tatou taumafai lea
e faaliliu lena fuaiupu e ala i le faaaogaina o le faauigaga e masani lava ona tatou faatatau i ai le upu
ekalesia. I ni nai fuaiupu mulimuli ane, ua faamatalaina mai ai e le Alii lana faauigaga o le upu. “Ai se
salamo ma sau ia te au, o la’u ekalesia o ia” (f. 67).
Pe a tatou faaaogaina lenei uiga, o lena ekalesia e
tutusa ma i latou o e ua salamo ma o mai i le Atua,
ona malamalama ma manino lea o le fuaiupu 55. E
moni, o lenei uiga e le talafeagai i taimi uma lava e
faaaogaina ai le upu ekalesia i tusitusiga paia.
i. Tuu atu ni fesili
■ Ia faailoa atu i le vasega e tatau ona latou faaauau
pea ona saili mo malamalamaaga i tusitusiga paia.
E tatau ona fesili ifo ia i latou lava a o faitau. Mo se
faataitaiga, ia fesili, “Aisea ua faaaoga ai lenei upu?”
po o le “Aisea ua faaaoga ai lenei faaupuga?” Faitau
le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25–29, ma tagata
o le vasega ma fesili atu i fesili nei:
1. O le a le tulaga o le agelu o loo talanoaina?
2. Aisea na tulei ifo ai o ia i lalo? O le a le mea o loo
faailoa mai e le upu tulei ifo?
3. O le a le igoa na iloa ai o ia a o lei faaigoaina o
Malaia?
4. O le a le tali a le lagi ina ua lafoina ifo i lalo
Lusifelo?
5. O le a le tulaga na manao i ai Satani? Aisea?
6. Na faapefea ona fuafua e Satani le ausia o lona
faamoemoega?
7. Na faapefea ona iloa e le Perofeta o Iosefa Samita
ma Sini Rikitone le faaaliga lenei e uiga ia Satani?
8. Aisea ua lua ai faailoga upu ofo e faaaoga i le
fuaiupu e 27?
■ A o tatou suesue i tusitusiga paia, e tatau ona tatou
taumafai ia maua le malamalama (tagai i le 3 Nifae
10:14) ma le faaaogaina (tagai i le 1 Nifae 19:23). Iloilo
faatasi ma tagata o le vasega fesili nei e mafai ona
fesiligia a o suesue i tusitusiga paia:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
O ai o loo tautala?
O ai o loo faatatau i ai le savali?
O le a le savali?
O anafea ma o fea na tutupu ai ia mea?
O a nisi o upu ma fuaitau autu?
O a o latou uiga?
O le a le mea o loo aoao mai e uiga ia Keriso po o
le ata o le faaolataga?
Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le Helamana
11:1–18. A o latou faitau, tuu atu ia i latou e vaavaai
mo tali i le tele o fesili o loo tuuina atu i luga i le mea
e gata ai lo latou mafai. Matau le malamalama faaopoopo e oo mai.
o. Sui i lou lava igoa
■ O le sui i ai o lou lava igoa o se auala lea e faatatau ai tusitusiga paia ia te oe lava. Fai atu i tagata o
le vasega e tuu i ai o latou lava igoa mo le igoa o le
tagata o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 30:1.
O le a faitauina faapea:
“Faauta, ou te fai atu ia te oe, [lou igoa,] ua e mata’u
i tagata ae lei faalagolago mai ia te au mo le malosi e
pei ona tatau ia te oe.”
■ O se isi suiga o lenei auala e mafai ona faaaogaina
ai A’u po o O A’u. Ia valaaulia tagata o lau vasega
17
ina ia faitau tatalo o le faamanatuga, o loo maua i le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79, ma sui i ai
upu nei e lua i vaega talafeagai.
e. Tauloto fuaiupu
■ Tagai i le faamalamalamaga lenei mai ia Peresitene
Ezra Taft Benson, a o e taitaia tagata o lau vasega i se
talanoaga, i le taua o le taulotoina o mau:
“O se faamanuiaga mo i tatou le teuina o mea tatou
te manatua ma manatu maoae, ona aumai lea i fafo i
le tulaga o o tatou mafaufau pe a tatou mananao i ai.
Ina ua feagai le Alii ma Ona tofotofoga lofituina e tolu
i le vao, na vave lava ona Ia tuliesea le tiapolo i mau
talafeagai sa taulotoina i Lona mafaufau” (“Think on
Christ” Ensign, Ape. 1984, 11).
■ O le taulotoina o mau e aumaia ai le mana faaleagaga. Na aoao mai Elder Richard G. Scott, o se uso
o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:
“O loo i ai se mana lea e mafai ona suia ai soifuaga i upu patino o loo tusia i tusitusiga faavae. O
lena mana e faaitiitia lona malosi pe a tatou suia faaupuga sa’o. O le mea lea ou te fautuaina ai lo outou
uunaia o tagata o le vasega ina ia taulotoina mau i le
sa’o atoatoa. O mea uma lava tou te faia e faamalosia ai tagata o le vasega ina ia taulotoina sa’o mau
filifilia o le a aumaia ai i o latou olaga le mana o ia
tusitusiga paia” (“Four Fundamentals for Those
Who Teach and Inspire Youth,” i le Old Testament
Symposium Speeches, 1987, 5).
■ Na saunoa foi Elder Scott:” Ou te fautua atu ina ia
e taulotoina mau e ootia ai lou loto ma faatumuina ai
lou agaga i le malamalama. Pe a faaaogaina mau e pei
ona mafua ai ona uunaia e le Alii ina ia tusia, o loo i ai
le mana taua e le maua pe a toe faaupuina. O nisi taimi
pe afai e i ai se tulaga manaomia tele i lo’u olaga, ou te
faamanatuina i lo’u mafaufau ia mau ou te maua ai le
malosi. E i ai le faamafanafanaga tele, taitaiga, ma le
mana e maua mai i tusitusiga paia, aemaise lava o afioga a le Alii” (i le Conference Report, Oct. 1999, 112;
po o le Liahona, Ian. 2001, 106).
■ Na luitauina e Peresitene Spencer W. Kimball i
latou o loo umia le perisitua i le Ekalesia ina ia taulotoina Mataupu Faavae o le Faatuatua. Na ia faamatalaina foi le ala na ia taulotoina ai a o laitiiti:
“Ou te mafaufau pe toafia nisi o outou e iloa
Mataupu Faavae o le Faatuatua? Pe toafia nisi o
outou tagata matutua faapea foi tamaiti? Pe tou te
iloa ea na mea? Pe na outou taulotoina ea na mea?
O le a e saunia lava i taimi uma mo se lauga pe a e
iloa Mataupu Faavae o le Faatuatua. Ma e taua tele,
e sa’o? Ou te manatu o se mea manaia tele pe afai
e aoaoina e tama uma, upu sa’o. O lona uiga e le
tatau ona misi se upu ma e le tatau foi ona galo.
“Pe tou te fia iloa le auala na ou faia ai? E masani
ona ou tatauina susu o povi. Sa ou tatã foi i le laau
lomitusi i o’u tamatamailima e lua, ma ou taina ai
nei Mataupu Faavae o le Faatuatua i kata laiti ma
tuu i o’u tafatafa pe a ou nofo i luga o le nofoa vae
tasi e tatau susu o povi i le fale o manu. Ma sa ou
18
taulotoina i taimi uma, pe a ma le faaluasefulu miliona. Ou te lei iloa. Ae i soo se vave lava, ou te tautino atu, e mafai ona ou taulotoina ai Mataupu
Faavae o le Faatuatua i le mae’a ai o le tele ma tele o
tausaga, ma mafai ona ou taulotoina sa’o. Ma ou te
manatu o se mea taua tele lea mo a’u. Pe mafai ona
outou faia lena mea, o’u tama talavou e? (i le Conference Report, Oke. 1975, 119; po o le Ensign. Nov,
1975, 79).
f. Faamamafa atu upu e aafia ai uiga o isi upu ma upu
fesootai
■ O upu faaopoopo uiga patino o loo faaaogaina e
faamalamalama ai faamatalaga po o lagona faaopoopo. I fuaiupu o tusitusiga paia, e tele lava ina le amanaia nei faamatalaga faaopoopo. Ia matau faatasi ma
tagata o le vasega le aveesea o upu faaopoopo uiga
patino lea e aafia ai lenei mau lauiloa i le Mataupu
Faavae ma Feagaiga 121:39: “Ua aoaoina i tatou . . . i
mea e masani ai, o le natura ma le uiga o . . . tagata, pe
a latou maua . . . sina pule itiiti, . . . latou te amata loa
. . . ona faaaoga . . . le pulega le tonu.”
I se faatusatusaga, tagai i le aumaiga o le uiga o
le mau lenei pe a faamamafa le faaaogaina o upu
faaopoopo patino.
“Amuia e loto maulalo: aua e o latou le malo o le
lagi” (Mataio 5:3; faaopoopo le faatusilima). “A outou
tatalo, aua nei tautu i a outou upu” (Mataio 6:7; faaopoopo le faatusilima).
Fai atu i tagata o le vasega e faitau vave le aofai o
“f” o loo i le faamatalaga lenei: “O faila ua mae’a o
se taunuuga o tausaga e tele o suesuega faasaenisi
ma le tele o le fuafua tatau lelei.” O le tele o tagata e
vave ona faapea mai e fa. Ae tetei pe a tau atu i ai e
fitu. Aisea? aua foi e otometi lava ona pasi le vaai i
“o le” e tolu. E tatou te faia foi lena mea e tasi pe a
tatou faitau i tusitusiga paia. Tatou te le amanaia
upu laiti ia e fesootai ai manatu i fuaitau. A o faitau
tagata o le vasega, fesoasoani ia i latou ia malamalama i le taua o upu nei: ma, ae, toe fai, o le a, o nei,
faauta, e moni, aua, afai, ona, faapei, o lea, e pei, ina. O le
iloa o nei upu ma le ala latou te faailoga ai fesootaiga i le va o manatu e mafai ona aumaia ai se tulaga
fou o le malamalamaaga.
Faitau ma le faaeteete le Isaia 58:13–14, ma tagata
o le vasega. Ia matau o loo faaalia ai se fesootaiga i le
mafuaaga ma le taunuuga o loo faailoa mai e ala i le
faaaogaina o upu o le afai ma le ona lea e masani ona
amata ai fuaiupu.
Faasino atu i tagata o le vasega le Mataupu Faavae
ma Feagaiga 46:7–8. Matau le ala o loo fesootai atu ai
le upu, o le mea lea o loo i le amataga o le fuaiupu e 8
ma le lapataiga o loo i lena fuaiupu e faatatau i le
savali o loo i le fuaiupu e 7.
g. Vaai mo mamanu
■ A o tatou faagasolo atu i le olaga, e taua le i ai o ni
faatulagaga sa’o masani e mulimuli ai. A aunoa ma
le mulimuli i faatulagaga sa’o o le a leai se taitaiga i
o tatou olaga ma e ono faatumulia i le faanoanoa. O
loo tuuina mai e tusitusiga paia se folafolaga matagofie e uiga i se faatulagaga masani. “Ou te tuuina
atu ia te outou se faatusa i mea uma ina ia le faaseseina outou; aua o loo i ai Satani i le atulaulau ma o
loo fealuai na te faaseseina atunuu” (MFF 52:14).
Na tuuina mai e Elder Marvin J. Ashton, o se uso
o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se uiga o se
faatulagaga masani: “O se ata o se taiala, o se fuafuaga, o se faataitaiga e mulimuli ai i le faiga o mea, o
se lisi o uiga o se tagata” (i le Conference Report,
Oke. 23–24; po o le Liahona, Ian. 1991, 19).
O le talalelei a Iesu Keriso o le ata lea a le Atua mo
le ola amiotonu ma le ola e faavavau. O loo faatumulia tusitusiga paia i ata e tele. O loo i ai ata o tatalo,
salamo, mauaina o se molimau, fausia o le faatuatua,
faamasinoga, fausiaina o malumalu, mauaina o faaaliga, tofiaina o se perofeta, ma e alu pea lava pea le
lisi. Ae o loo i ai foi ata a Satani ia, lea a tatou aoaoina
mai tusitusiga paia, o le a mafai ona fesoasoani tatou
te aloese ai mai le pauu atu i le agasala.
O se tagata e suesue ma le toto’a i tusitusiga paia
na te iloa le ala e aoao ai e le Alii Ana Perofeta, faatonuina Ona tagata, po o le feagai ai ma mea leaga. E
tele lava ina faailoa mai e lenei auala se ata masani.
O nei ata masani o loo i ai ni faatatauga lelei i o tatou
olaga e pei foi ona faia i olaga o tagata o loo ta’ua i
nei mau.
Ia tuu atu i tagata o le vasega e saili ni ata masani
o loo i tusitusiga paia. Mai suesuega a tagata o le
vasega, tusi se lisi o ata masani i luga o le laupapa.
Ia fesili atu i tagata o le vasega po o a ni mea na
latou aoao mai i lenei auala o le suesueina o tusitusiga paia.
O le lisi lenei o mau o loo faaalia ai ni ata masani.
Mai nei mau, ia filifili se ata masani e sili ona faailoa
mai ai lenei auala o mau ma o le a sili foi ona aoga
mo tagata o lau vasega.
le tala ina ia tuuina ai i faamatalaga faamalamalama.
O nisi taimi e masani ona tuuina mai faamatalaga
faamalamalama i le faaiuga o se tala. O nei faamatalaga faaopoopo e ofoina mai ai le faamaninoga ma le
malamalamaaga sili e uiga i tusitusiga paia. E pei
lava o loo faapea mai perofeta, “Ina nei e le manino i
le autu, o lea ua tuuina atu ai.”
O le tele lava o ia ituaiga o faamatalaga faamalamalama o loo tuuina atu i fuaiupu autu, e pei o le “ua
faapea ona tatou iloa” po o le “ma e faapea lava.”
■ O mau nei o loo faailoa ai le taimi na tuuina atu ai
e e na tusia tusitusiga paia faamatalaga faaopoopo
e uiga i tusitusiga paia: 1 Samuelu 12:14–15; Alema
30:60; Helamana 12:1. Tuu atu i tagata o le vasega e
tagai ia latou tusitusiga paia, aemaise lava le Tusi a
Mamona, e vaai pe mafai ona latou mauaina isi faamatalaga faaopoopo a le tusitala.
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
“Pipiimau i le Ai Uamea” ata vitio 3, “Suesue i
Tusitusiga Paia: RSVP” (16:30).
■
“Pipiimau i le Ai Uamea,” ata vitio 4, “Taumamafa
i le Upu” (21:50).
■
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ Ia saunia ni pepa e tufa atu mo tagata o le vasega
o loo faaali atu ai le siata lenei ma fai atu i tagata o
lau vasega e faaaoga auala o loo taua. Ia tuu atu ia i
latou e toe lipoti mai i le isi vasega o loo sosoo ai.
Metotia
Mau Faaaogaina
Mamona 7:9
Mau
Mamanu
Sui upu amata
1. Alema 32:28–43
Fausia le faatuatua ma
le molimau
MFF 121:46
2. Moronae 7:16–17
O le auala e faamasino ai
Faamamafa atu upu
faaopoopo uiga
patino
Mosaea 3:19
3. Alema 30
O le ala a le tagata e
tetee ia Keriso po o
aneti-Keriso
Vaavaai mo uiga o
upu
Vaavaai mo upu e
fesootai
3 Nifae 12:3–11
4. 1 Samuelu 17
O uiga faaalia o le
faatuatua
Tuuina atu fesili
Moronae 10:4–5
Sui i lou lava igoa
MFF 93:41–43
5. MFF 9
Faaaliga
Vaai mo ni ata masani
(faaaliga)
MFF 9
Mulimuli i faamatalaga a le tusitala
Helamana 12:1
l. Mulimuli i faamatalaga a le tusitala
■ O le tele lava o taimi i tusitusiga faavae, o se perofeta, o se e faapuupuuina ma tuufaatasia tusitusiga i
papatusi, [e pei o Mamona] e masani ona faasalaveia
19
O Le Faailogaina po
o le Makaina o Mau
Faamoemoega o Aoaoga
O le faailogaina o mau i se auala aoga e faalautele ai
le iloa ma le malamalama.
Lesona 6
■ Ia fesili atu i tagata o lau vasega e aumai ni
mafuaaga e taua ai ia i latou le makaina o a latou
tusitusiga paia. O le lisi lenei e mafai ona tusia i luga
o le laupapa ma faalauteleina i le fesoasoani mai a
tagata a le vasega.
Autu
1. Aisea e faailoga ai au tusitusiga paia?
2. O loo i ai ni metotia eseese o le faailogaina o mau.
a. Faailogaina aoga
e. Faamatalaga faaopoopo i mau
i. Mau—faasino
o. Lisi o mau
Manatu e Aoao Atu
1. Aisea e faailoga ai au tusitusiga paia?
■ O tusitusiga paia o ni meafaigaluega e fesoasoani
ia i tatou ina ia maua le ola e faavavau. E pei lava o
soo se meafaigaluega, e tatau lava ona faaaogaina. O
i latou o e iloa lelei a latou meafaigaluega i galuega o
loo galulue ai ma faaaogaina tatau, ua latou amatalia
le ala e tau atu i le avea ma matai talenia. O i latou o
e faia lea lava mea e tasi ia latou tusitusiga paia ua
latou agai atu i le malamalama i le talalelei. O le faailogaina o mau o se ala ua sili ona aoga i le faaaogaina o nisi o meafaigaluega faaletusitusiga paia na
tuuina mai e le Atua ia i tatou.
Ia faasoa atu le fautuaga lenei mai ia Elder Boyd
K. Packer, o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faatatau i le faailogaina o mau:
“O loo tele ni fuafuaga mo le faailogaina o mau.
E eseese uma ma ua faia ia talafeagai ma tagata taitoatasi. O le mea taua o le faailoga lea ma tusi ai ni
faamatalaga i autafa o laina vavae [margins] ina ia
mafai ona e toe mauaina.
“E toetoe lava a ou le faitauina se tusi e nonõ
mai. Ou te le fiafia e faitau ni tusi nonõ mai ona ou
te le manao e faitau se tusi e aunoa ma le makaina
o mea i le vaseina o lalo o upu o mea ou te manao
ia ou manatua. Ona e le faailogaina e le tasi tagata
le tusi a le isi, ou te lagona afai o se tusi e tatau ona
faitau, e tatau foi ona umia e se tasi lea tusi. Ae na
o le faletusi e maua ai tusi nonõ, ma e umi se taimi
e tusitusi ai i lalo ni faamatalaga.
“O lea ia vase ai lalo o upu i totonu o au tusi ma
tusitusi ni au faamatalaga a o e mafaufau i ai. Ou te
lei iloa le tele o itula na ou faaaluina i lo’u toe foi lea
i tua ma taumafai e toe su’e se mea sa tatau ona ou
maua vave, pe ana ou tausisi e mulimuli i lea faatulagaga. Ua sili atu ona lelei lo’u tulaga i le taimi nei nai
lo le mea sa i ai muamua” (Teach Ye Diligently, 166).
20
Faamoemoega o le Faailogaina o Mau
1.
2.
3.
4.
Ina ia faamamafa ai.
Ina ia vave maua.
Ina ia aoga mau ia i tatou lava.
Ina ia faigofie ona aoao mai i mau.
Ia talanoaina le faamatalaga lenei:
“I le faaaogaina i lona uiga faatatau i le faailogaina
o tusitusiga paia, o le upu maka o lona uiga ‘ia faamatalaina aloaia, ia faamanuiaina, ia iloa lelei, ia iloagofie’ po o le ‘ia faailoa, faamatala, po o le faailoa e ala i
se faailoga po o se faatusa.’ I lona uiga lautele, o soo
se mea e faaopoopo i lomiga o tusitusiga paia, ua
matauina o se faailoga, po o se maka. O ia faailoga e
ono faailoa lea i laina vase, li’o, mataitusi, fuainumera, faatusa, po o soo se isi mea e ono faamatala aloaia ai pe iloagofie ai” (Daniel H. Ludlow, Marking the
Scriptures, 15).
■
2. O loo i ai ni metotia eseese e faailoga ai
mau.
a. Faailogaina aoga
■ Ia faia se kopi e faaaoga ai masini malamalama
(overhead projector) mo le makaina o le mau o le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–70 (o loo maua
i le itulau e sosoo ai) ma fetufaai ai ma tagata o le
vasega.
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–70 o
loo faatatau lea i tagata o le Ekalesia o e maua faaeaga i le malo selesitila (puipui). O i, o loo faamatala ai e le Faaola tulaga manaomia e faaolaina ai
(vaseina lalo), faatasi ai ma folafolaga (faanumera).
O le fuaiupu e 57 ua tusia e faamamafa ai le faatulagaina o le perisitua.
O le faataitaiga mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 ua tuuina mai, e faailoa ai nisi o metotia o
le faailogaina o mau. Ia faailoa atu e tatau i tagata
taitoatasi ona atiina a’e se metotia o le faailogaina o
mau lea o le a fesoasoani tele ia i latou ia malamalama ai i tusitusiga paia.
e. Faamatalaga faaopoopo i mau
■ O le faia o se faamatalaga faaopoopo i se vaega o
mau, o le faia lea o se faamatalaga faamalamalama e
uiga i se vaega patino o mau. O faataitaiga o loo maua
i le itulau e sosoo ai e mafai ona faaaoga e fesoasoani
Mataupu Faavae ma Feagaiga 76
9
3
4
10
5
11
6
7
8
1
2
Isaia 18:1–2
O le laueleele o Amerika (tagai
Iosefa Filitia Samita, i le Conference Report, Ape. 1966, 14).
O Faifeautalai
2 Nifae 5:5–7
Ua aveesea e le Alii Lana Perofeta
mai ia i latou. O lea, ua latou le
iloa ai—
1. le Perisitua
2. Faamaumauga
3. Faaaliga
4. Aia tatau i sauniga faaola
5. le avea ai ma uso o le Ekalesia
a Iesu Keriso
2 Nifae 5:11
Ua faamatalaina e Nifae lona nuu:
21
ai i tagata o le vasega ia iloa ai le taua o le faia o faamatalaga faaopoopo ia latou tusitusiga paia.
Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o
faamatalaga faaopoopo e mafai ona maua mai i le
suesueina o aoaoga a perofeta o lo tatou vaitaimi
(tagai Isaia 18:1–2), po o musumusuga ia e oo mai
ia i latou a o latou suesue, po o mea e maua mai isi
tagata (tagai 2 Nifae 5:5–7, 11).
i. Mau faasino
■ O le faasinoina o mau o se auala e sosoo faatasi ai
ni mau se lua po o le sili atu foi. E masani lava ona i
ai se fesootaiga po o se manatu taatele i le va o mau
ia e te manao ia fesootai.
Ia faaaoga mau faasino e faamalamalama ai ni mau
le manino, e pei o nei:
1. Mataio 21:22—3 Nifae 18:20
2. Mataio16:27—MFF 88:96–98
3. Isaia 61:1—MFF 138:18
6. O vaega talafeagai o le anapogi (tagai Isaia
58:3–12)
O faataitaiga o loo i luga, o lisi ia o loo i ai uma elemene o loo i se vaega se tasi o mau. O loo i ai isi ituaiga e lua o lisi. O le tasi o se lisi taape, o lona uiga, e
le o maua uma aitema i se mea e tasi. O ni faataitaiga,
o faailoga o taimi, ma faailoga o le ekalesia moni.
O le ituaiga lona lua o lisi o mau o se lisi ua faamalamalamaina. Mo se faataitaiga, matau le Efeso
5:23–28 lea na tuuina mai ai e le Aposetolo o Paulo
lana fautuaga malosi e faapea: o le fesootaiga i le va
o Keriso ma le Ekalesia e tatau ona avea ma faataitaiga i le va o le tane ma le fafine. E ui lava na te le o
tautalagia auiliili le uiga o lenei fesootaiga, ae na faailoa mai e Paulo o uiga patino ma matafaioi uma, e
aofia uma ai. O lana lisi e mafai ona faatulagaina i
se auala e pei o lenei:
O le a le mea na faia e Keriso mo le
Ekalesia?
Ia faaaoga mau faasino e faaopoopo ai ni malamalamaaga i le mea ua faamatalaina:
1. Na Ia tuuina mai lona soifua e laveaiina ai
o ia. [Ekalesia]
2. Na Ia faia se faataitaiga atoatoa ona lelei e
mulimuli ai o ia. [Ekalesia]
3. Na Ia aoao ia te ia mataupu faavae o le
faaolataga. [Ekalesia]
4. Na Ia faaaogaina Lona mana e faamanuia
ai o ia. [Ekalesia]
1. Mataio 17:1–3—MFF 63:20–21
2. Mataio 13:18–2—MFF 86
3. 1 Korinito 15:38–42—MFF 76
Ia faaaoga mau faasino e faafesootai ai ni mau e
tutusa autu. Mo se faataitaiga, o le Mataupu Faavae
ma Feagaiga e tele lava ina faaigoa o le “leo o le
lapataiga” ona o lenei autu o loo ta’ua soo i le tusi. E
mafai ona e faailoa atu lea e ala i le “faafesootai” po
o le sosoo faatasi o ni mau. Amata i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:4 ma tusi le isi mau e te manao e
su’e i ai i le laina vavae (margin). Faaauau lenei faiga
seia oo mai i le mau mulimuli lea e te manao e faaaoga. I le laina vavae i tafatafa o le mau mulimuli, e
mafai ona e tusia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga
1:4. Ona uma ai lea o le fesootaiga. Ia faailoga mau
nei i le ala na faamatala atu i luga: Mataupu Faavae
ma Feagaiga 1:4; 38:41; 63:37, 58; 84:114–15; 88:81;
109:38–46; ia faaiu i le tusia o le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 1:4 i le laina vavae i tafatafa o le 109:38–46.
E mafai foi ona e faia se faafesootaiga i tusi leiloloa o loo i le Feagaiga Tuai e ala i le faaaogaina o
mau nei: Iosua 10:13; 1 Tupu 11:41; 1 Nofoaiga a
Tupu 29:29; 2 Nofoaiga a Tupu 9:29; 12:15; 20:34
(ona toe sosoo ai lea ma le Iosua 10:13).
o. Lisi o Mau
O le faia o se lisi o mau e mafai ona avea ma se
auala aoga e aoao mai ai. Filifili se faataitaiga se tasi
po o le sili atu foi e iloilo e le vasega ma fausia ai se
lisi o mau mo tagata taitasi:
■
1.
2.
3.
4.
Uiga o se tamaitai filifilia (tagai MFF 25)
O fua o le Agaga (tagai Kalatia 5:22–26)
O uiga o le alofa mama (tagai Moronae 7:45–48)
O vaega o le ofu tau atoatoa o le Atua (tagai
Efeso 6:13–18; MFF 27:15–18)
5. O meaalofa o le Agaga (tagai MFF 46)
22
E faapefea ona tali atu le Ekalesia ia
Keriso?
1. I le vaai atu lea ia te Ia o se taitai ma se
pule faamalumalu.
2. I le mulimuli ai i Lana faataitaiga.
3. I le faaaogaina lea o Ana aoaoga e maua ai
le fiafia.
4. I le vaai atu lea i Lona mana ma le pule mo
le taitaiga ma le faamanuiaina.
I le faatusaina o le tane ia Keriso ma le avã i le
Ekalesia, e mafai ona tatou maua ai malamalamaaga
taua i le ala e tatau ona fesootai ai le tane ma le avã,
o le tasi i le isi.
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
✥
leai ni fautuaga.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ Ia tuuina atu i tagata o le vasega ina ia latou faamasani i le Taiala i Tusitusiga Paia.
O Fesoasoani mo Suesuega o
loo i Tusitusiga Paia a le AAG
Faamoemoega o Aoaoga
Lesona 7
1 Nifae
O fesoasoani suesue o loo maua i lomiga o tusitusiga
faavae a le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo tuuina
mai ai ni fesoasoani taua i le malamalama ai i mau.
Autu
1. O loo maua i tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e
Gata Ai ni fesoasoaniga taua mo suesuega.
a. O ulutala o mataupu ma upu tomua o vaega.
e. O vaefaamatalaga i itulau taitasi.
i. Taiala i Tusitusiga Paia
2. O fesoasoani mo suesuega ua fesoasoani tele ia i
tatou e faateleina ai lo tatou malamalama i mau.
Manatu e Aoao Atu
■ Ia tuuina atu i tagata o le vasega e saili se ulutala o
se vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Ia faamatala atu o faamatalaga faamalamalama o loo tuuina
mai muamua, sosoo ai ma le otootoga o le mataupu.
Mo se faataitaiga:
Mataupu Faavae ma Feagaiga
1. O loo maua i tusitusiga paia a le Au Paia
o Aso e Gata Ai ni fesoasoaniga taua mo
suesuega.
■ Ia faamatala atu i tagata o le vasega, na tuuina mai
e le Ekalesia i le tausaga 1993 se seti fou o fesoasoaniga mo suesuega ina ia tuuina i totonu o le tusi fusitolu (o le Tusi a Mamona, o le Mataupu Faavae ma
Feagaiga, ma le Penina Tau Tele). O nei fesoasoaniga
e mafai ona faaleleia atili ma faamanuiaina ai le suesueina o tusitusiga paia. Ia fetufaai atu le molimau
lenei a Elder Boyd K. Packer, o se uso o le Korama a
Aposetolo e Toasefululua: “O lenei galuega. . . . o le a
tulai mai i se aso o se faailoga musuia o mea e tutupu
i lo tatou augatupulaga. Ona o lena mea, e tatau ai
ona tatou faatulai mai augatupulaga a le Au Paia o
Aso e Gata Ai, o e o le a iloa le talalelei ma iloa le
Alii” (Bruce R. McConkie, Apostle [o le saunoaga i le
maliu o Elder Bruce R. McConkie, 23 Ape. 1985], 4).
a. O ulutala o mataupu ma upu tomua o vaega.
n Ia faamalamalama atu o ulutala o mataupu, o loo
faamamafa ai vaega taua o mataupu taitasi; e tumu
i faamatalaga patino, ma e masani lava ona tuuina
mai ai malamalamaaga o aoaoga faavae. Mo se faataitaiga, ia valaaulia tagata o le vasega e su’e i le
ulutala o le mataupu 1 Nifae 14.
■ Ia tuu atu i tagata o le vasega e tali mai i fesili nei
e ala i le vaaia lea o ulutala mo mataupu ma vaega
sa tautalagia:
1. O fea o le a faapotopotoina i ai tagata Iutaia?
(tagai 2 Nifae 9).
2. O afea o le a faaalia mai ai tusitusiga a Sa Iareto?
(tagai Eteru 4).
3. O ai Jesse Gause? (tagai MFF 81).
4. O ai o molimau na vaaitino i le tagatavaleina o
Iosefa Samita na tusia le Mataupu Faavae ma
Feagaiga 135?
5. O a faamaumauga na tausia e e na tupuga mai ia
Atamu? (tagai Mose 6).
6. Na faapefea ona aoao Aperaamo e uiga i le la,
masina, ma fetu? (tagai Aperaamo 3).
e. O vaefaamatalaga i itulau taitasi.
■ Ia tuuina atu i tagata o le vasega ina ia su’e i se
itulau e te filifilia mai le tusi fusitolu. Ia fetufaai atu
ia i latou le aoga tele o vaefaamatalaga i itulau taitasi
23
o tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ia faailoa atu o fuaiupu taitasi, o loo tutoatasi i ona vaefaamatalaga, ma o loo faatulagaina faaalafapeta. O
vaefaamatalaga muamua o fuaiupu taitasi, o loo faailogaina i le mataitusi a, o lona lua o loo makaina i le
mataitusi b, ma faasolo ai lava faapena.
■ Ia faaali atu faataitaiga o vaefaamatalaga, lea e
tatai atu ai i le Taiala i Tusitusiga Paia (TTP), ia tuu
atu uiga autu o upu Eperu (E), ia tuu atu upu uiga
tutusa o ona po nei mo upu ua le toe faaaogaina po o
upu e faigata ona malamalama i ai. (OLU, POO) ma
tuuina atu faamalamalamaga nei mai le Faaliliuga a
Iosefa Samita (FIS).
O faataitaiga o loo mulimuli mai o loo tuuina atu
ai i tagata o le vasega le avanoa e faataitai ai le faaaogaina o fesoasoaniga mo suesuega.
■
1. I le Alema 36:18, o le a le uiga o le faaupuga “o loo
i le au oona”? (“i le tausalaina tele”)
2. I le Alema 45:10, na valoia ai e Alema le Itiiti, pe a
mavae mai tausaga e faselau i ona tala atu o ona
aso e faailoa mai e Iesu Keriso o ia lava ia te i latou,
“e iu ina le faatuatua lenei lava nuu o Nifae.” O loo
faatatau vaefaamatalaga, i autu e lua i le Taiala i
Tusitusiga Paia (“liliuese” ma le “le faatuatua”). E
mafai faapefea ona fesoasoani nei autu ia te oe, ia e
malamalama ai i valoaga a Alema?
3. O a “taulaga”? (Tagai MFF 59:12; “taulaga, e pei o
taimi, taleni, po o meatotino, e auauna atu ai i le
Atua ma uso a tagata.”)
4. O a “aiga ma e fesootai felatai” o loo faatatau i ai le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:70? (“O tagata o
aiga e felatai.”)
5. O le a le “mamalu faaparataiso”? (Tagai Mataupu
Faavae o le Faatuatua 1:10; “o se tulaga faapei o
le Faatoaga o Etena.”)
i. Taiala i Tusitusiga Paia
■ O le Taiala i Tusitusiga Paia o se tuufaatasiga o
fesoasoani mo suesuega o loo maua i le pito i tua o le
tusi fusitolu. O lenei taiala o loo aofia ai se lisi o autu
ua faatulagaina faaalafapeta, o ni vaega filifilia mai
le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia; o faafanua, ma se lisi faatulagaina o nuu ma igoa; ma ata o
nofoaga o loo taua i tusitusiga paia. O ia vaega taitasi o loo faamatala atu i lalo. (Tagai i upu tomua o
loo i le Taiala i Tusitusiga Paia mo nisi faamatalaga
faaopoopo.)
■ O Le Lisiina Faaalafapeta o Autu: O le lisiina faaalafapeta o autu, lea e amata mai i le itulau e 269 o le
Taiala i Tusitusiga Paia, o se lomifefiloi ma uiga o le
fia selau o autu mai tusitusiga paia. Ia fetufaai atu
faatasi ma tagata o le vasega ni nai autu patino.
Atonu e te manao e aofia ai ma autu nei:
1. Faasologa o mea na tutupu (“chronology,” 41–45)
2. O se fesootaiga lelei o Talalelei (“Gospels,” 97–102)
3. O se iloiloga o tusi a Paulo (“Pauline epistes,”
187–89)
24
O le lisiina faaalafapeta o autu, ua mafai foi ona
avea o se lisi faasino mo autu, tagata, ma ulutala
mo tusi faavae uma, e aofia ai le Tusi Paia. Ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama, e faigofie
ona latou maua mau faasino i tusitusiga paia e ala i
le vaai i upu autu o loo i le lisi faaalafapeta. Ma talu
ai o le lisi faaalafapeta o loo faatulagaina i autu, e
mafai ona latou faaaogaina e su’e ai faitau selau o
mataupu o le talalelei i le loloto latou te mananao i
ai. O le gaoioiga o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i
tagata o le vasega ina ia masani ai i le lisi o autu ua
lisiina faaalafapeta.
1. Ia tuuina atu i tagata o le vasega e filifili se mataupu
latou te mananao e talanoaina pe a tofia e lauga i se
sauniga o le Ekalesia. Ia tuu atu ia latou faaaogaina
le lisi faaalafapeta, e saili ai mau, e mafai ona latou
faaaogaina e saunia ai se tautalaga.
2. Ia tuu atu i tagata o le vasega e su’e i le lisi faaalafapeta, ma matau ulutala o autu eseese o loo faatatau ia Iesu Keriso.
■ O Vaega Filifilia mai le Faaliliuga a Iosefa Samita o le
Tusi Paia. Ia fetufaai ma tagata o le vasega faamatalaga e uiga i Faaliliuga a Iosefa Samita o loo maua i
lisi faaalafapeta o autu (“Joseph Smith Translation,”
136–37). Ia faamatala atu, o le tele o suiga na faia e le
Perofeta o Iosefa Samita i le Tusi Paia, o loo maua
uma i le Taiala i Tusitusiga Paia, e amata atu i le itulau e 264. Ia tuu atu i tagata o le vasega e vaavaai mo
faamatalaga e faatatau i le JST, Kenese 15:9–12; JST,
Mataio 4:1, 5–6, 8–9; ma le JST, Galuega 9:7 ma faamautinoa suiga na faia e le Perofeta.
O vaefaamatalaga i itulau o le tusi fusitolu, loo
faatatau foi i vaega filifilia mai Faaliliuga a Iosefa
Samita. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1
ma faasino atu tagata o le vasega i le vaefaamatalaga
e. Ia tuu atu ia i latou e faitau le JST, 1 Ioane 4:12 i
vaega filifilia o loo i le Taiala i Tusitusiga Paia. Ia
fesili atu: O a ni malamalamaaga ua tatou maua mai
le Faaliliuga a Iosefa Samita i lenei fuaiupu o le Tusi
Paia? (Ua na o i latou o e talitonu i le Atua e mafai
ona vaai ia te Ia.)
■ O Faafanua ma Lisi Faasolo o Igoa o Nuu. O le vaega
o faafanua o loo amata atu i le itulau 292 o le Taiala
i Tusitusiga Paia. Ia faasino atu tagata o le vasega i
le amataga o lenei vaega mo se faamatalaga puupuu
i le ala e faaaogaina ai le lisi faasolo o igoa o nuu. O
le lisi faasolo o se lisi faaalafapeta lea o igoa o nuu o
loo i luga o faafanua. Ia tuu atu i tagata o le vasega e
su’e i luga o faafanua aai eseese ma nuu. Ia faasino
atu foi i latou i le faafanua lona 10 ma mafaufau pe
o le a le mamao o le faatoaga a le aiga o Samita i
Minesota, Niu Ioka, i Katelani, Ohaio.
■ Ata o Nofoaga Faatusitusiga Paia. O lenei vaega, e
amata mai le itulau 309 o le Taiala i Tusitusiga Paia, o
loo aofia ai ata o nofoaga mai aso anamua ma le talafaasolopito o le Ekalesia i ona po nei. O loo aofia ai foi
i le pito i luma o le vaega lenei, faamatalaga ma mau e
faasino i nofoaga nei. Tuu atu i tagata o le vasega e
tagai i nisi o ata o nofoaga e le masani ai ma mafaufau po o a mea o loo faailoa mai i ia ata. Fai atu i ai e
su’e le ata o le Malumalu o Herota (nu. 4). Ia faasino
atu i latou i le faamatalaga (i. 310) ma ta’u mai ni mea
se tolu na tutupu i lea nofoaga.
2. O fesoasoani mo suesuega ua fesoasoani
tele ia i tatou e faateleina ai lo tatou malamalama i mau.
■ Ia fetufaai atu le tala lenei mai ia Elder Richard G.
Scott, o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O loo faailoa mai ai le aoga o fesoasoani suesue
o loo i lomiga fou o tusitusiga faavae.
“Ou te manatua le taimi na faailoa mai ai i le
Usoga le tuufaatasiga o tusitusiga faavae e tolu. Na
faia e Elder McConkie le faalauiloaina. Na ia uuina i
luga se tusi ma faitau mai le itulau avanoa lea e maua
i le amataga po o le faaiuga o le tusi, ‘Mo Bruce R.
McConkie.’ Na sainia e ‘Amelia’ ma faamauina i le
aso na ia ulufale ai i le nofoaga autu o le misiona. Na
ia faapea mai, “Na ou tauaveina nei tusitusiga paia i
le lalolagi atoa. Na loloto lo’u faaaogaina o nei tusitusiga paia. Na faamauina faatolu nei tusi. E mafai ona
ou ta’u atu ia te outou le vaega e su’e ai i le itulau mo
le tele o mau i lena tusi” Ona ia faaopoopo mai lea,
“Ae ou te le toe faaaogaina lena tusi. E le o i ai fesoasoaniga taua e aoao atu ai ma meafaigaluega mamana
e faaleleia ai suesuega ma le malamalama o loo i lenei
tuufaatasiga fou.” Na matua faamalieina lava a’u i
lena mea. O le aso na sosoo ai na ou maua ai le avanoa e oo atu ai i lona ofisa. O loo ia te ia se kesi lapoa,
ma na ia nofo mai iina, ma le tusi i lona lima, faatasi
ai ma se vase ma se peni lanumumu o loo makaina ai
le lomiga fou o tusitusiga paia. O lea, afai o i ai se tasi
na te silafia lelei tusitusiga paia faapei o ia, na te iloa e
tatau foi ona ia faaaogaina lenei lomiga fou, ma ua ou
manatu, ua tatau foi ona ou faia faapea” (“Spiritual
Communication,” i le Principles of the Gospel in
Practice, Sperry Symposium 1985, 18–19).
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ I le faaiuga o lenei lesona, ia tuu atu i tagata o le
vasega le suega lenei. Atonu e te manao e galulue faatasi i latou mo le faamaeaina. O le a latou manaomia
le faaaogaina o fesoasoani suesue o tusitusiga paia.
1. Ia tali fesili nei e uiga i le papatisoga:
a. O le a le uiga o le upu papatisoga?
e. O le a se faamaoniga o loo i ai na faia papatisoga
a o lei oo mai le taimi o Keriso?
2. O loo i lalo ni nai upu faatasi ma mau i mea o loo
maua ai ia upu. Ia mafaufau i uiga o upu taitasi.
Matau le ala na aumaia ai e lou malamalama faateleina e uiga i nei upu, ia uiga faaopoopo i mau o
loo talanoaina.
a. Emanuelu (tagai 2 Nifae 17:14)
e. Tofia (tagai MFF 76:48)
i. Mahana (tagai Mose 5:31)
o. Golama (tagai Aperaamo 3:18)
3. O fea e te su’e i ai e maua ai faamatalaga faatusitusiga paia e uiga i autu nei? Lisi nisi o mau o loo
tuuina mai.
a. Aso e Gata Ai
e. Valoaga
i. Faaaliga
o. Tusitusiga paia ua leiloloa
4. Ia faitau le 1 Nifae 8 ona, e sueina lea o mea uma
lava e mafai ona e maua, e uiga i le laau na vaai i
ai Liae i le faaaliga, i le faaaogaina lea o vaefaamatalaga i tusitusiga paia. Ia matau mai le uiga o
le vaitafe, le ai uamea, le puao pogisa, ma le fale
tele ma le vateatea.
5. O gafea o tusitusiga paia e mafai ona e faitau ai ia
Anetiona po o Iosia Butterfield?
6. Ia faailoa mai setete eseese na uia e le Au Paia i
le latou faigamalaga i sisifo mai Niu Ioka e agai
atu i le Great Salt Lake [Vai Masima Tele].
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Boyd K. Packer, i le Conference Report, Oke. 1982,
73–77; po o le Ensign, Nov. 1982, 51–53: o le atinaeina
o le lomiga fou o tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e
Gata Ai.
■ Boyd K. Packer, “Faaaogaina o Tusitusiga Paia,”
Ensign, Tes. 1985, 49–53; o le ala e faaaogaina ai lomiga
fou o tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai.
■ Bruce T. Harper, “Ua Lomia e le Ekalesia le Tusi
Fusitolu Fou,” Ensign, Oke. 1981, 8–19; o le ala e
faaaogaina ai fesoasoani suesue eseese.
25
O Perofeta e Faauigaina
Tusitusiga Paia
Faamoemoega o Aoaoga
O faamalamalamaga faaperofeta o tusitusiga faavae,
ua fesoasoani e tatala ai tusitusiga paia e ala i le tuuina mai o se malamalamaaga sili ma manino o tusitusiga paia.
Autu
1. O faamalamalamaga faaperofeta o tusitusiga paia
e tele lona taua.
2. E tele punavai o faamalamalamaga faaperofeta.
Manatu e Aoao Atu
1. O faamalamalamaga faaperofeta o
tusitusiga paia e tele lona taua.
■ O se tasi o matafaioi a perofeta soifua o le faamalamalama lea ia i tatou o le uiga o saunoaga a perofeta
o taimi ua tuanai. Ia talanoaina le 2 Peteru 1:20–21,
ma tagata o le vasega.
■ Ia talanoaina le saunoaga lenei mai ia Elder
Marion G. Romney, a o avea ma Fesoasoani i le
Korama a Aposetolo e Toasefululua, lea na ia faamamafaina ai le taua o faamalamalamaga faaperofeta o tusitusiga paia:
“O se isi o vaega faavae e tatau ona manatuaina i
a tatou suesuega, o le faaalia mai lea o le finagalo o
le Tama i lenei augatupulaga lea e lei muta ai i mea
o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Ua Ia
le tuua i tatou ia taitai atu i le finau i le faauigaina o
nei faaaliga, ua faapea foi ona Ia le tuua i tatou ia le
malamalama i Lona finagalo i mataupu o ona po nei.
Ua Ia tuuina mai ia i tatou perofeta soifua e faamalamalamaina na faaaliga ma folafola mai ia i tatou
Lona finagalo e uiga i faafitauli ua oo mai” (i le
Conference Report, Ape. 1945, 89).
■ Ia talanoaina saunoaga nei, i le faailoa atu o le a
ogatasi pea lava perofeta ma tusitusiga paia:
Na saunoa mai Elder Mariner W. Merrill, o lå sa
avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
“O le Tusi Paia o se mea lelei, o le Tusi a Mamona o se
mea lelei, ma o le Tusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se mea lelei. O afioga ia a le Alii. Ae ou te faapea atu, o upu a perofeta soifua uma o le Ekalesia, ua
sili atu lona aoga nai lo tusi uma na. Pe afai e mafai
ona tatou mauaina se tasi o na mea, ona e ta’u mai lea
ia te a’u o upu a perofeta soifua e uiga i le Perisitua e
26
Lesona 8
taitai ai a’u. Ioe, e tatau, ma o se mea lelei tele le maua
uma o tusitusiga paia, faatasi ma perofeta soifua o le
Ekalesia, aua e galulue faatasi perofeta soifua ma mea
ua tusia, ma o a latou fautuaga o le a le feteenai lava
ma afioga a le Alii i augatupulaga ua mavae. Ae e suia
tagata ma aganuu. O fautuaga na talafeagai mo le Au
Paia i le fasefulu tausaga talu ai, o le a le talafeagai mo
aso nei. Ae, o le taua o le i ai faatasi ma i tatou o perofeta soifua a le Atua, e taitai ai i tatou i aso taitasi i le
faataunuuina o a tatou galuega” (i le Conference
Report, Oke. 1897, 6).
Na aoao mai Elder Anthony W. Ivins, ao avea o
ia ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e
faapea: “E le lava lo tatou faamasani i mataupu faavae autu o le talalelei. E le lava foi lo tatou malamalama i le na o le tisipenisione o loo tatou ola ai. Ae e
tatau ona tatou toe foi i tua i le amataga o taimi, ona
e tatau ona tatou malamalama i afioga tusia a le Alii
e pei ona i ai i nei tusitusi paia, mai lava i le amataga
seia oo mai i aso nei o loo tatou ola ai. E tatau ona
tatou malamalama i le agaga e tasi o loo i ai i nei tisipenisione uma o le talalelei, ona amata lea ona tatou
malamalama i le fetaui lelei o a tatou galuega i le
taimi, ma le nofoaga, ma le agaga na faatonuina e le
Alii e tatau ona oo mai ai. O le galuega na Ia aoaoina
mai, na Ia faataunuuina, o loo ogatasi uma ma saunoaga a perofeta, talu mai lava le amataga” (i le
Conference Report, Oke. 1908, 15).
2. E tele punavai o faamatalaga faaperofeta.
■ O nisi nei o faataitaiga lea e mafai ona faaaogaina
e faailoa ai faamalamalamaga faaperofeta o tusitusiga paia.
Ia vaevae le vasega i ni vaega ma tuu atu i vaega
taitasi punavai o mea e faaaoga lea o loo i ai faamatalaga faaperofeta e uiga i tusitusiga paia. Ia tuu atu
i tagata o le vasega e lisi mai ma faamatala atu i le
vasega ni malamalamaaga na latou maua. O punavai o mea e faaaoga e mafai ona aofia ai saunoaga i
konafesi, Church News, ma savali a le Au Peresitene
Sili mai Liahona.
Mataio 13:24–30. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa
Samita e faapea: “Tatou te aoao mai lenei faataoto [o
le titania] ua le na o le faatuina o le Malo i vaitaimi o
le Faaola, lea o loo suitulaga ai le fatu lelei, lea o loo
fua mai, a e ua faapea foi le amioleaga o le Ekalesia,
lea o loo suitulaga ai le titania, ia na lul°ina e le fili,
lea na veleina e Lona au soo, po o le faamamaina o
le Ekalesia, pe ana taliaina o latou manatu e le Faaola. Ae o Ia, ua Ia silafia mea uma, ua faapea mai, E
leai. E pei ua faapea mai, ua le sa’o ou manatu, o loo
vaivai lava le Ekalesia, ma afai e te faia lea tulaga
faaletonu, o le a e faaumatia le saito, po o le Ekalesia, faatasi ma titania; o lea e sili ai ona tutupu faatasi ai pea seia oo i le taimi o le seleselega, po o le
iuga o le lalolagi, o lona uiga o le faaumatiaina o e
amioleaga, lea e lei faataunuuina lava” (Teachings of
the Prophet Joseph Smith, 97–98).
Aperaamo 3:22–23. “Na faaali atu e le Atua ia Aperaamo ‘o agaga na foafoaina a o lei i ai le lalolagi’; ma
o ‘agaga’ ua tatau ona tatou malamalama o ‘agaga’ o
tagata (Aperaamo 3:22, 23)” (“The Father and the
Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency
and the Twelve,” i le James R. Clark, Messages of the
First Presidency, 5:26; tagai foi i le James E. Talmage,
Articles of Faith, 466).
Galuega 10:34–35. Na aoao mai Peresitene Iosefa
Filitia Samita e faapea: “Ua faapea mai Peteru: ‘ . . .
e le faailogaina tagata e le Atua; a e peitai o le mata’u ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu ua
talia i latou e ia.’(Galuega 10:34–35), o lona uiga o
le a liligi ifo e le Alii lona Agaga i luga o e amiotonu ia latou iloa ai e i latou lava, upumoni o lenei
talitonuga” (i le Conference Report, Ape. 1971, 5;
po o le Ensign, Iun. 1971, 4).
Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:17. Na saunoa mai
ai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea: “Na aoao
mai le Alii, e le mafai ona ia faamagaloina tagata ia
latou agasala: ae mafai ona ia faasaoina i latou mai
a latou agasala soonafai. Na fetalai manino lava le
Alii, “E le mafai ona faamamaina i latou i lo’u toto
pe afai latou te le faalogo ia te a’u” (MFF 29:17). O le
faalogo i lenei vaega o lona uiga, o le talia ma ola i
Ana aoaoga” (“The Gospel of Repentance,” Ensign,
Oke. 1982, 5).
Mose 7:62. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft
Benson e faapea: “O le Tusi a Mamona o se auupega
na saunia e le Atua e faamamaina le lalolagi e pei
o se lolo, ma faapotopoto mai (Lana) au filifilia”
(Mose 7 :62). (i le Conference Report, Oke. 1988, 3;
po o le Liahona, Ian. 1989, 4).
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Ezra Taft Benson, “E Sefulufa Mea Silisili e Mulimuli ai i le Perofeta” i le Speeches of the Year, 1980,
26–30.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ Ia valaaulia tagata o le vasega e amata ona faaopoopo faamatalaga ia latou tusitusiga paia i faamalamalamaga o aoaoga faavae e pei ona tuuina mai e
Pulega Aoao ma perofeta o le Ekalesia.
27
O Le Faaaogaaga
o Tusitusiga Paia ia
Malamalama ai i Mau
Faamoemoega o Aoaoga
O tusitusiga faavae e fa, o loo molimau mai le tasi i
le isi, ma galulue faatasi e folafola atu upu moni faaola o le talalelei a Iesu Keriso.
Autu
1. E galulue faatasi pea lava tusitusiga paia.
2. O le faaaogaina faatasi o tusi eseese o tusitusiga
paia e taua mo le faaalualuina i luma o le malamalama.
3. O tusitusiga paia e faamalamalamaina ia mau.
4. O tusitusiga paia e tutusa lava la latou gagana o
loo faaaogaina.
Manatu e Aoao Atu
1. E galulue faatasi pea lava tusitusiga paia.
■ Ia tuuina mai e tagata o le vasega ni nai tusiga
mai mau o loo ta’ua soo i tusitusiga faavae eseese.
(Mo se faataitaiga, o meaalofa faaleagaga o loo ta’ua
i le 1 Korinito 12; Moronae 10; ma le MFF 46. Faapea foi le Isaia o loo ta’ua soo i totonu o le Tusi a
Mamona.) Ia talanoaina ma tuuina mai ni faataitaiga i le ala na faaaogaina ai e perofeta o augatupulaga uma saunoaga ma faataitaiga mai isi perofeta.
Ia fetufaai atu manatu autu o upu sii nei mai tusitusiga a Elder Neal A. Maxwell, o se uso o le Korama
a Aposetolo e Toasefululua:
■
“Po o le a lava le tuufaatasiga a tagata taitoatasi—
Enoka, Mose, Nifae, Alema, Paulo, Moronae, po o
Iosefa—o loo manino lava lo latou fesootaiga. O
vaega taitasi eseese o saunoaga faaperofeta e ui o loo
filiina i se mamanu paia, e mafai ona faafesootai atu i
le punavai e tasi, o se Tama alofa o Le ana le faamoemoega folafolaina tele e tasi, o le faataunuuina lea o
le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e
faavavau. (Mose 1:39.) O le mea lava e faia e lena
Paia, i lona tulaga moni, o le taulai tonu atu lea “mo
le manuia o le lalolagi” (2 Nifae 26: 24). Pe lei faapea
mai ea le fai Salamo, “O i tatou foi o le nuu ua fagaina e ia, ma le lafu mamoe o i lona aao?” (Salamo
95:7). E leai nisi galuega, sini, po o tiute e faalavelaveina ai o ia mai Lana galuega. Ao tatou tepa taulai
atu i Lona mamalu, e ao ona tatou manatua, o Lona
28
Lesona 9
mamalu o le faaofuina lea o le tagata i le tino ola pea
ma le ola e faavavau” (Plain and Precious Things, 27).
“O se tasi o mea taua na aoaoina mai e tagata o le
vasega mai tusitusiga paia, o le faaalia soo mai lea o
upu moni lava ia e tasi, manatu lava ia e tasi, malamalamaaga lava ia e tasi, ma e faaalia mai nei mea
uma (i upu lava ia e tasi i taimi uma) i tusi eseese
uma o tusitusiga paia. Ua le gata ina sa’o le tulaga
lea i mataupu faavae autu, ae ua faapea foi i mea iti
lava, ia o loo molimau mai i le moni, o aoaoga faavae ma upumoni o loo faailoa soo mai, e maua mai
lea i le Punavai lava e tasi, [o le Tama Faalelagi]. E
leitioa foi a faalagolago le tasi perofeta i le isi.
“O lo latou malilie faatasi o le tasi i le isi, ua le o
se tulaga faatauvaa lea e faamaonia ai le paia o nei
tusi eseese o tusitusiga paia. E felagolagomai perofeta, pe a latou feutagai i se mataupu e tasi. . . .
“O loo fausia e tusitusiga paia se faatulagaga e le
mafaaseseina o upumoni, e ui lava o nei upumoni na
tuuina mai i nofoaga eseese ma tisipenisione eseese”
(Things As They Really Are, 84–85).
■ Ia tuu atu ni faataitaiga o mau e foliga mai o ni
faapogai o tusitusiga paia, a e o le mea moni lava o
ni upu sii mai isi tusitusiga paia na muamua atu. Ia
fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le
Atua o le tusitala o tusitusiga paia uma, ma e tutu
faatasi Ana perofeta o ni molimau o se savali lava e
tasi. O ni nai faataitaiga o loo tuuina atu i lalo:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
MFF 133:48—Isaia 63:2
MFF 89:20—Isaia 40:31
Eperu 1:5—Salamo 2:7
Eperu 1:7—Salamo 104:4
Eperu 1:8–9—Salamo 45:6–7
MFF 58:45—Teuteronome 33:17
■ Ia faailoa atu, o le tele o tulaga, e tuuina atu ai e le
tasi perofeta le faataunuuina o se valoaga na faia e le
isi perofeta.
Valoaga
Faamaumauga o le
Faataunuuina
Isaia 7:14
Hosea 11:1
Isaia 9:1–2
Isaia 53:12
Isaia 61:1
Salamo 41:9
Salamo 22:18
Mataio 1:22–23
Mataio 2:14–15
Mataio 4:13–16
Mareko15:28
Luka 4:16–21
Ioane 13:18–30
Ioane 19:24
2. O le faaaogaina faatasi o tusi eseese o
tusitusiga paia e taua mo le faaalualuina
i luma o le malamalama.
■ Ia faaaoga le saunoaga lenei a Elder Neal A.
Maxwell e aoao atu ai i tagata o le vasega le uiga
o le faaaogaina faatasi o tusitusiga paia:
“Ia faaaoga faatasi au tusitusiga paia ina ia mafai
ona faaalia ai, o se autu patino i le Feagaiga Tuai o
loo e tauina atu i se mau o le Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, Penina Tau Tele, ma le
Feagaiga Fou, ma saunoaga a perofeta soifua. E
manaomia e le tasi tusitusiga paia a le Ekalesia le isi
tusitusiga paia, e pei lava foi ona faia e tagata o le
Ekalesia. Ma latou te fesoasoani ai, e pei lava foi
ona faia e tagata o le Ekalesia.
“E i ai taimi ou te fefe ai pe a tatou aoao atu tusitusiga paia i se tulaga e le fesootai ai le tasi i le isi, ae o le
mea moni, afai e te faaaogaina soo nei tusi, ma mulimuli i lenei metotia o le faaaogaina faatasi o tusi, o le
a le gata ina e faatauaina tele le avanoa e aoao atu ai,
ae o le a e molimauina foi le ogatasi ma le talafeagai o
tusitusiga paia uma. O le a maua ai, e pei ona moomia
ai e se tasi, le ogatasi o mataupu i se tulaga mamana
lea e tafe atu i tusitusiga paia uma, i nisi taimi e tutusa
lava le gagana, o le upu i le upu, ona e mai le punavai
lava e tasi” (“The Old Testament: Relevancy Within
Antiquity,” i le A Symposium on the Old Testament, 8–9).
■ O le siata o loo i lalo o loo tuuina atu ai ni faataitaiga o le faaaogaina faatasi o tusitusiga paia. O ia faataitaiga e le faapea ua atoatoa, ae ua tuuina atu e
faailoa ai le malamalama lea e mafai ona maua mai
le faaaogaina o tusitusiga faavae uma, e saili ai se
autu o se aoaoga faavae. A o e faitauina nei mau faatasi ma tagata o lau vasega, tuu atu ia i latou e tusi
mau faasino mo ia mau.
O Puapuaga o Keriso i le taimi o le Togiola
Luka 22:44
MFF 19:16–19
MFF 18:11
Mosaea 3:7
Isaia 53:5
Na afu toto o Ia i mataua tetele.
Na puapuagatia Iesu Keriso
i nei mea mo tagata uma. O
lenei puapuaga na gatete ai o Ia
ona o le tiga, le tafe mai o le
toto i pu ninii uma o le tino, ma
puapuagatia ai i le tino ma le
agaga.
O le Tulafono a Mose ma Keriso
Kalatia 3:24
O le tulafono o se taitai tama
lea e aumaia tagata ia Keriso.
2 Nifae 11:4
O le tulafono a Mose na tuuina mai e faamaonia ai le
moni o le afio mai o Keriso.
2 Nifae 25:24–26
O le tulafono a Mose na tuuina mai e fesoasoani ai i
tagata ia talitonu ia Keriso.
Iakopo 4:4–5
O le tulafono a Mose o loo
faasino ia Keriso.
Alema 25:16
O le tulafono a Mose e aoga
mo le faamalosia o le faatuatua ia Keriso.
Alema 34:14
O le uiga atoa o le tulafono o
loo faasino atu lea i le taulaga
a le Alo o le Atua.
3. O tusitusiga paia e faamalamalamaina
ia mau.
■ E masani lava, o le faamalamalamaina o se
tusiga i tusitusiga paia o loo tuuina mai i se isi mea
i totonu o tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, faitau
faatasi ma tagata o le vasega le Mataio 13:3–9, o loo
tuuina mai ai e Iesu le faataoto i le lul° saito. Tuu
atu ia i latou e su’e le faamalamalamaga o le faataoto lea o loo tuuina mulimuli mai i le mataupu
lava lea e tasi (tagai f. 19–23). Atonu e te manao e
faasino atu tagata o le vasega i le faamatalaga o le
faataoto lava lea e tasi o loo maua i le Mareko 4 ma
le Luka 8:1–18. Ia matau suiga laiti eseese o loo
maua i faamatalaga ia e tolu.
■ O tusitusiga paia o ona po nei, e tele lava ina tuuina mai ai faamatalaga taua e tatala ai uiga o tusiga
faigata faaletusipaia. Tuu atu i tagata o le vasega e
suesue i mau o loo i le siata o loo i lalo, o loo avea o
ni faataitaiga i le ala e faalauteleina ai e tusitusiga
paia o aso e gata ai lo tatou malamalama i mau eseese faaletusipaia:
Na tigaina Keriso i le oti i la le
tino; Na puapuagatia o Ia i tiga
o tagata uma.
Na sili atu ona puapuagatia o
Ia nai lo le tulaga e mafai e se
tagata. Na tafe mai le toto mai
pu ninii uma o le tino.
Na manu’a o ia mo a tatou
solitulafono ma momomo mo
a tatou amioleaga.
29
Tatala le Tusi Paia
Kenese 2:7
MFF 88:15
O le uiga o le loto
Isaia 11:1–5, 10 MFF 113:1–6 Ogalaau, la laau,
ma le a’a o loo
faailoa mai
■ Faasino atu tagata o le vasega i faataitaiga o le
gagana o le Feagaiga Fou o loo maua i le Tusi a
Mamona e ala i le faasino atu i ai o le siata o loo i
lalo. Ia matau, o le Tusi a Mamona e tatalaina tele ai
le faitotoa o lo tatou malamalamaaga i tusitusiga nei
o le Feagaiga Fou.
Isaia 52:7–10
Mosaea
15:13–18
Ua faailoa mai e
faatupuina le
filemu
Ioane 10:14–16
Isi Mamoe
3 Nifae 15:16–24
Mataio
13:24–30
MFF 86:1–7
O le faamaninoga
faaopoopo o le
uiga o le faataoto
i le saito ma le
titania
Roma 11:16–24
O le laau
olive
Iakopo 5
Faaaliga 3:12
Ierusalema
Fou
Eteru 13
Ia tali fesili e uiga
i le tusi o Faaaliga
Ioane 1:29
O le Tamai
Mamoe a le
Atua
1 Nifae 13:40
Mataio 5
O lauga
faaamuia
3 Nifae 12
Faaaliga
MFF 77
4. O tusitusiga paia e tutusa lava la latou
gagana o loo faaaogaina.
■ Fesili atu i tagata o le vasega pe faapefea e le iloa
lelei o le gagana o loo faaaogaina i tusitusiga paia,
ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai i se tusitusiga o loo i tusitusiga paia. Ia fesoasoani i tagata o le
vasega ia latou iloa o loo i ai le anoanoai o tusiga i
tusitusiga paia o loo faailoa mai ai faaupuga o isi
tusiga. O le tele o ia mau o loo tuufaatasia i vaefaamatalaga, ae o le tele lava foi, e le o faapena. Afai o
loo e taumafai e malamalama i se faamatalaga patino,
e mafai ona fesoasoani le Taiala i Tusitusiga Paia e
maua ai se faaupuga tutusa po o se faamatalaga e
toeitiiti lava tutusa i se isi vaega o tusitusiga paia. O
le faatusatusaina o ni faamatalaga se lua i lo la faaaogaina, e mafai ona taitai atu ai i se malamalamaaga
sili o le uluai tusitusiga. O tusitusiga paia o aso e gata
ai e tele lava ina fesoasoani tele i le faamaninoina o
mau faaletusipaia. Mo se faataitaiga, tuu atu i tagata
o le vasega e su’e i le Isaia 24:5 ona su’e lea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:12–15. Faasino atu foi i
latou i le Isaia 24:20 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:87–96.
30
O le gagana o le Feagaiga Fou o loo
maua i le Tusi a Mamona
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
E leai ni fautuaga.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ E faapefea ona faailoa mai e le 2 Nifae 29:6–14
ma le Mamona 7:8–9 le ala e mafai ai e tusitusiga
paia ona galulue faatasi?
■ Filifili se mataupu mai le Taiala i Tusitusiga Paia.
Ona faaaoga faatasi lea o tusitusiga paia eseese e
fesoasoani ia te oe ia e malamalama ai i le autu filifilia. Taumafai ia faaaoga tusitusiga faavae uma e fa.
Suesueina o Tusitusiga
Paia i lo Latou
Faaaogaaga Sa’o
Faamoemoega o Aoaoga
E sili atu ona tatou malamalama i mau, pe a tatou
suesueina mai lo latou faaaogaina i le anotusi.
Autu
1. E taua le faataatia tonu mai o mau i lo latou faaaogaina sa’o i le anotusi.
2. E i ai tulaga taua o le faaaogaina sa’o o mau.
3. Ia aloese mai le faauigaeseina o mau.
Lesona 10
manatu po o se malamalamaaga faapitoa, e ta’ua lena
o le, faamaonia mai le anotusi.
Ia tuu atu i tagata o le vasega se faataitaiga faigofie o le faaaogaina sa’o faatusitusiga paia. O se faataitaiga o le faatatauga tonu, lea e aafia ai le uiga o
le mau po o le tusitusiga, e tulaga ese lava mai le
faaaogaina e Iesu o le alagaupu faigofie lea, “O le
mea lava e te fuaina atu, e toe fuaina mai ia te oe.”
Ia lisi mau nei e tolu i le laupapa ma tuu atu i
tamaiti e mafaufau po o le a le savali lea e aumai i
le faatatauga atoa o le tusitusiga.
Manatu e Aoao Atu
1. Mataio 7:2 (faamasinoina)
2. Mareko 4:24 (tagai i le f. 21–25; faalogo i aoaoga
a Keriso)
3. Luka 6:38 (foai atu)
1. E taua le faataatia tonu mai o mau i lo
latou faaaogaina sa’o i le anotusi.
2. E i ai tulaga taua o le faaaogaina sa’o o
mau.
■ O upu, fuaitau, fuaiupu, parakalafa, ma tusiga
tetele, e pei o mataupu ma tusi, e mafai ona avea ma se
vaega o se mea atoa e pei lava o se ie ua lalagaina i ni
filo ua su’i faatasi. O lea, o le uiga o se vaega o le anotusi, e tatau lava ona malamalama i ai i le faaaogaina i
le vaega atoa, e pei o se upu i se fuaiupu, o se fuaiupu
i lona parakalafa, ma tulaga uma faapena. O le faamoemoega patino lava o le manatunatu i le faaaogaina
sa’o, o le, aumaia lea o le uiga sa’o ma le faamoemoega
o le na ia tusia. O le faalagolago i tusitusiga tutoatasi, e
aunoa ma le gauai atu i lo latou faaaogaina sa’o, o le a
tulai mai ai le le malamalama ma le faauiga sese. I le
talanoaina o mataupu faalelotu, o le faaaogaina o se
tusiga mai tusitusiga paia e aunoa ma le taulai atu i
lona faaaogaina sa’o, mo le faamoemoe e aumaia ai se
■ I anotusi tusitusia o loo i ai vaega o faatatauga
tonu e tatau ona manatunatu i ai. O vaega eseese e
tolu e taua i le suesueina o tusitusiga paia o le, mea
tonu na tupu mai ai, o le faatatauga tonu o se mataupu po o se tusi, ma le faatatauga tonu i lona faaaogaina i le talalelei.
O le mea tonu na pogai mai ai. Ia mafaufau i le mea
tonu na pogai mai ai le upu, fuaitau, fuaiupu, po o se
parakalafa. E taua le malamalama o tagata suesue i
tusitusiga paia i le tagata tonu o loo faatatau i ai le
savali. O tusitusiga o loo faatatau i se tagata e toatasi,
po o se vaega o ni tagata, e masani lava, e le faatatauina fua lava i isi tagata i le auala e pei ona faamatalaina ai. O parakalafa o loo i le siata i le pito i lalo o le
Mau Patino
E Faasino
Savali e le Sa’o
O Savali
Faamoemoeina
3 Nifae 13:25
I le au soo e toasefululua
a Sa Nifae
E le tatau ona popole se
tasi i le saunia o mea e
manaomia o le olaga.
E tatau ona tuuina atu lo
latou taimi atoa i le Alii.
1 Korinito 7:25–38; JST,
1 Korinito 7:29
Ia i latou ua valaauina i
le galuega
E sili le le faaipoipo nai
lo le faaipoipo.
E sili ona lelei ma faigofie mo faifeautalai pe afai
o loo nofofua.
Mataio 28:19
I Aposetolo e sefulutasi
E mafai e soo se tasi e
mulimuli ia Keriso ona
papatiso.
Ua na o i latou o loo i ai
le pule e mafai ona
papatiso.
31
itulau lenei, o loo faamatala lelei ai lenei vaega. Ia
matau le fenumiai na semanu e tupu, pe ana manatu
uma tagata, e faatatau parakalafa taitasi i tagata uma
o le lalolagi.
Mataupu po o le Faasino Mataupu o le Tusi. Ia matau
le faatatauga lautele o se mataupu i totonu o lona
lava tusi.
O tagata suesue i tusitusiga paia e tatau ona latou
mautinoa, o tusi taitasi uma o tusitusiga paia na tusia
e i latou na musuia e le Agaga Paia, e le gata ina i ai o
le faamoemoega, ae na tusia foi i se faatulagaga lelei.
O le mea lea, o vaega uma i totonu o le tusi, e tatau
ona suesueina ma malamalama i ai i lona faatatauga
tonu i le tusi atoa. Mo se faataitaiga, o saunoaga a
Paulo i le Roma 3:28 ma le Kalatia 2:16 o loo faapea
mai, e tauamiotonuina le tagata i le faatuatua, e le ona
o “galuega” po o “galuega” o “le tulafono.” O le suesueina ma le faaeteete o tusi e lua na tusia e le tagata e
toatasi, o loo faailoa mai ai, ina ua faaaogaina e Paulo
le fuaitau “le tulafono,” i le tele o faataitaiga, o loo ia
faatatau i le tulafono a Mose, pe a faatusatusa i le talalelei a Iesu Keriso. Na te lei faaleaogaina le usiusitai i
mataupu faavae ma sauniga o le talalelei, ae na ia faalautele le faamalamalamaina, i lona faapea mai, e le
lava le usiusitai i aiaiga o tulafono a Mose, po o le
talalelei i lona aotelega, e maua ai le faaolataga e
aunoa ma le fesootaiga ma le mana o Iesu Keriso.
Atonu e te manao e tuu atu ni faataitaiga o isi vaega
ia e mafai ona malamalama lelei i ai, i le faatatauga
tonu o le tusi atoa a le na tusia.
Faasino Mataupu o le Talalelei. Ia mafaufau i le faatatauga tonu o loo i ai i le talalelei i lona aotelega.
Ua fautuaina soo e taitai o le Ekalesia le au paia, ina
ia suesue i tusitusiga faavae uma e fa. Ua faatulagaina
e o tatou taitai se aoaoga e fa tausaga o nei tusitusiga
faavae. O se tasi o faamoemoega o lenei polokalama o
le faamasani lea o le Au Paia i le anotusi atoa o tusitusiga paia. Ua uunaia malosi foi i tatou ina ia loloto le
suesueina o mau talafeagai, i se mataupu tuuina mai,
ina ia mafai ona tatou mauaina mea uma ua faaalia
mai e le Alii e uiga i lea mataupu. O le tele o aoaoga
faavae ma mau o tusitusiga paia, e mafai ona malamalama lelei i ai, i le na o le faatatauga tonu o le vaaiga
faaletalalelei, e pei lava o se vaega se tasi o se paso, e
faatoa maua lona uiga pe a uma ona faatumu le paso.
Na fautua mai Elder Dallin H. Oaks, o se tasi o le
Korama a Aposetolo e Toasefululua, i tamaiti aoga
seminare e faapea:
“E le o tuuina mai e tusitusiga paia nei mataupu o
aoaoga faavae i se lisi o tulafono i se auala malamalama po o le faatulagaina lelei. . . . Mo le vaega taua,
o aoaoga faaletusitusiga paia e faatatau i aoaoga faavae eseese o le talalelei, e tatau ona aoao mai, mai nisi
o punavai, o loo i ai le atoatoa o le faamatalaina o le
mataupu. . . .
“Afai e tuua i tatou ia maua se malamalamaaga
atoatoa o se mataupu faavae o le talalelei ma se mea
32
ua ta’ua i se faamatalaga e tasi, mo se faataitaiga i
totonu o le Feagaiga Tuai, e faigofie ona faaseseina lo
tatou malamalamaaga ma tau pauu ai, e faapei o le
toatele o e na mulimuli ma le faamaoni ia Keriso i le
vaitaimi o le liliuese. O le mea lea na manaomia ai le
Toefuataiga o le talalelei i lo tatou lava tisipenisione. I
lena lava toefuataiga, na oo mai ai le Tusi a Mamona,
o se tasi molimau ia Keriso, ma le tele o faaaliga o loo
faatatau i mea o loo moomia i o tatou aso. . . .
“O se malamalamaaga atoatoa ma le sa’o i le talalelei a Iesu Keriso, ua manaomia ai lo tatou faaaogaina o
tusitusiga paia uma ua tatou mauaina. Ua faamatala
mai e lenei mea le mafuaaga na poloaiina ai i tatou e le
Alii ia ‘suesue i tusitusiga paia’ (Ioane 5:39). Ua fesoasoani foi lea, tatou te malamalama ai i le mafuaaga e
matautia ai le tuuina atu o se uiga po o se faamalamalamaga o se manatu i se aoaoga faavae, e ala lea i le
faitauina o se vaega se tasi o se mau po o tusitusiga
paia” (“Studying the Scriptures,” 5–6).
■ I le faaaogaina faatasi o tusitusiga paia eseese, ia
faataitai atu le ala e mafai ai ona faauiga sa’o mau
faigata nei, e ala lea i le faaaogaina o faatatauga tonu
o le talalelei i lona aotelega:
Mau Faigata
Faafesootaiina o Mau
po o Tusitusiga Paia
Efeso 2:8–9
2 Nifae 25:23; MFF 59:2;
93:11–14; 2 Nifae 10:24–25;
Mosaea 4:8–10; Ioane
15:1–11; Efeso 2:8–9
Ioane 1:18
JST, Ioane 1:18–19; FIS,
1 Ioane 4:12; MFF 67:11–12;
Tanielu 10:5–10; Mose 1:11;
MFF 84:21–22; Ioane 1:18
Mataio 21:22
3 Nifae 18:20; Mamona
9:21; MFF 88:64; Mataio
21:21–22
O mau faasino (o loo tuuina atu i vaefaamatalaga
ma Taiala i Tusitusiga Paia) o nisi ia o fesoasoaniga
sili e tuuina atu ai mataupu faavae ua tuuina mai i le
faatatauga tonu o le talalelei i lona aotelega. Na faamamafa mai e Peresitene Thomas S. Monson, o se
Fesoasoani i le Au Peresitene Sili, le taua o punaoa o
tusitusiga paia fou, i se faeasaite faasatelite a le Ekalesia i le 1985:
“Se’i o’u faasino atu le ala e mafai ai e le Tusi Taiala fou [ma le Taiala i Tusitusiga Paia] ona avea ma
faamanuiaga i tagata taitoatasi o le Au Paia i ana
suesuega i le talalelei. I ni nai tausaga ua tuanai, na
susue ai e Peresitene Harold B. Lee se tusi lesona a se
tasi o a tatou ausilali ma faitau mai ia te au se mau o
loo faailoa mai ai iloiloga a le na tusia le tusi, e faatatau i le uiga o se mau na sii mai le Feagaiga Fou. Na
saunoa mai Peresitene Lee, “Pe ana silafia lelei e le
na tusia lana Mataupu Faavae ma Feagaiga, semanu
ua ia silafia le mea na fetalai mai ai le Alii i se taimi
mulimuli ane, e faamalamalama ai le tala tusia o le
tusi paia.” I le taimi nei ua le o toe manaomia le fenumiai, aua ua faatulagaina mau faasino o loo i le Tusi
Taiala [ma le Taiala i Tusitusiga Paia] e foia ai ia ituaiga faafitauli. Ua suia le le mautonu i le mautinoa.
Ua faatoilaloina e le malamalama le toe iloilo”
(‘Come, Learn of Me,’ Ensign, Tes. 1985, 47–48).
3. Ia aloese mai le faauigaese o mau.
O le faauigaga masani a tusi lomifefiloi i le upu
faauigaese o le mimilo, faamalosia, po o le liliu atu i
se faaaogaaga e le masani ai po o le le talafeagai foi.
O le faauigaese o mau, o le mimiloina lea po o le
tuuina atu faamalosi lea o se faauigaga le sa’o i mau.
I le saunoaga o loo i lalo, na faailoa mai ai e Elder
Marion G. Romney, a o avea ma uso o le Korama a
Aposetolo e Toasefululua, le eseesega i le va o le faauigaese ma le suesue i tusitusiga paia:
“O le upu suesue [i totonu o tusitusiga paia] o lona
uiga o le fesiligia, suesue, ma sailiili mo le faamoemoega o le mauaina lea o lona uiga. O le suesue, e sili
atu lona faauigaina nai lo le na o le faitauina po o le
taulotoina.
“Ina ua ta’u atu e Iesu i tagata Iutaia e ‘suesue i
tusitusiga paia,’ sa ia fetalai atu i tagata o e mitamita
i lo latou malamalama i tusitusiga paia. Na latou
faaaluina o latou olaga atoa e faitau ma taulotoina
tusitusiga paia. Na mafai ona latou taulotoina le
anoanoai o mau e lagolagoina ai a latou tulafono ma
aga masani. Na matuai toilalo i latou, i le mauaina o
le savali moni o tusitusiga paia. . . .
“O lenei mea na tupu mai le soifuaga ma aoaoga
a Iesu [Ioane 5:39], o loo tele sona eseesega i le va o
le suesue ma le faauigaese o tusitusiga paia, ma faaalia ai taunuuga matuia o le faauigaese o tusitusiga
paia. O le suesue i tusitusiga paia, ma le faamoemoe
e maua ai mea ua latou aoaoina e pei ona poloai mai
e Iesu, e matua ese mamao lava mai le suesue i ai,
mo le faamoemoe o le a maua ai mau ia e faaaoga e
lagolago ai se iuga na muai faatuina. ‘Faauta, ua faapea mai ai Alema, `o loo i o outou luma tusi paia;
afai tou te faauigaese ai, e iu atu ai i lo outou faafanoga.’ (Alema 13:20)” (“Search the Scriptures,”
Improvement Era, Ian. 1958, 26).
Ua anoanoai mau o tusitusiga paia o loo lapataiina ai i tatou e uiga i aoaoga faavae sese (o nisi taimi
o loo ta’ua ai o se “mea faafefete”) o le faapiopio o
ala tonu o le Alii, o le taofi i uputuu a tagata, o le
aoao atu o le poto o le tagata lava ia, latou te fai ma
mataupu ia poloaiga a tagata, o valoaga e faaliliufuaina, o le taufaatauvaaina o mea paia, ma le faauigaese o tusitusiga paia. O loo i lalo ni mau e faatatau
i lenei mataupu. Atonu e te manao e filifili nisi o nei
■
mataupu e faitauina, talanoaina ma faailoga faatasi
ma lau vasega.
Faauigaese o mau
2 Peteru 3:16
Alema 13:20–23
Alema 41:1, 9
Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:63
Faapiopioina o ala tonu o le Alii
2 Nifae 28:15
Alema 30:22, 60
Moronae 8:16
Aoaoina atu e fai ma mataupu ia
poloaiga a tagata
Mataio 15:9
Kolose 2:22
Tito 1:14
I tusitusiga paia lava ia o loo i ai ni faataitaiga o le
faauigaese po o le faapiopio o mau. O loo i lalo ni
mau atonu e te maua ai se fesoasoani o loo faailoa
atu ai le ala ua faauigaese ai mau ma le taunuuga na
iu i ai:
1. Iakopo 2:22–3:5. Ua talia e tagata le le ola mama e
faavae lea i tu ma aga o loo i le Feagaiga Tuai. Ia
matau o loo faamanino e Iakopo i le Iakopo 2:34;
3:1–5 e faapea, o le poloaiga na tuuina atu ia tamã
Liae, o le tausia lea ma ola i le tasi o le avã: o le
mea lea na latou le amanaiaina ai aoaoga a perofeta soifua, ae faaaoga aoaoga a perofeta ua
mavae.
2. Mosaea 12:20–21. Na faaaogaina e faitaulaga a
Noa se upusii mai le Isaia 52:7–10 e faamaonia ai
le teena o Apinati auã, i lo latou lava manatu, e
lei fetaui le tulaga o Apinati ma le faamatalaga a
Isaia o se avefeau a le Alii. Na tuuaia e Apinati i
latou i lo latou “faapiopio” o ala o le Alii (tagai
Mosaea 12:25–27).
3. Alema 12:20–21. Na faaaoga e Anetiona le Kenese
3:22–24, o loo faatatau i kerupi ma le pelu afi mumu
e fesiligia ai le Toetu.
4. Mataio 4:6. Na faaaoga e Satani le Salamo 91:11–12
e faaosoosoina ai Iesu.
5. Mataio 15:5; Mareko 7:11. Na uunaia e le au Faresaio
le solia o le tulafono lona lima o le ava i matua e
ala i le tuuina atu o tupe lagolago i le malumalu
ma ta’ua lea o se meaalofa.
■ Na uunaia i tatou e Elder Boyd K. Packer, o se uso
o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tatou auai
ma le atoatoa i le talalelei i le faatusa lenei:
33
“E mafai ona faatusa le talalelei i se piano—o se
piano atoa ma ona ki eseese uma, lea e mafai ona ta
ai e se tasi ua aoaoina soo se ituaiga pese ma le le
faatapulaaina: o se pese e faailoa ai le alofa, o se pese
savali a se faapotopotoga mo se faamoemoega, o se
pese faamafanafana, ma se pese e musuia ai se
tagata: o se ituaiga le faamutalia e faafetauia ai
mafaufauga uma, ma faamalie ai manaoga uma.
“O le le manatu mamafa i ai, le filifilia o se ki se
tasi ma saga ta ai lava lena nota, po o ni nota foi se
lua pe tolu, ae o loo i ai le piano atoa ona leo malie e
le faatapulaaina e mafai ona taina” (i le Conference
Report, Oke. 1971, 9; po o le Ensign, Tes. 1971, 41).
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Bruce R. McConkie, “O ki e Sefulu e Malamalama ai ia Isaia,” Ensign, Oke. 1973, 78–83; o se faatulagaga aoao mo le suesueina o tusitusiga paia i le
faatatauga tonu.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
E leai se fautuaga.
34
Malamalama i le
Eseesega o Aganuu
Faamoemoega o Aoaoga
O le suesueina o tusitusiga faavae i tulaga o le aganuu
na latou amataina, e fesoasoani ai i le malamalama ai i
le eseesega o aganuu.
Autu
1. E tatau ona tatou saili ia malamalama i le taimi
ma le nofoaga na afua mai ai tusitusiga paia.
2. O le malamalama i le aganuu o le a fesoasoani e
malamalama ai i tusitusiga paia.
3. O loo i ai auala e faaleleia atili ai lou malamalama
i aafiaga faaleaganuu i tusitusiga paia.
Manatu e Aoao Atu
1. E tatau ona tatou saili ia malamalama i
le taimi ma le nofoaga na afua mai ai
tusitusiga paia.
■ Ia faamalamalama atu i tagata o le vasega, ia
latou suesuega o tusitusiga paia, e tatau ona latou
taumafai e “o i le” taimi ma le nofoaga na afua mai
ai tusitusiga. O tusitusiga faavae o loo i ai tusitusiga
a perofeta e toatele o e sa soifua i aganuu eseese i le
faitau afe o tausaga. O i latou taitoatasi o e na tusia
tusitusiga paia, na latou tusia a o taitaia ma faatonuina e le Agaga Paia, ae peitai, o na tusitusiga o loo i
ai elemene o mafaufauga ma aganuu a le na ia tusia.
Ina ia malamalama ia latou tusitusiga, e tatau ona
tatou matua “laa faalemafaufau i lo latou lalolagi,”
ina ia tatou iloa mea e pei ona sa latou vaai i ai.
Na tusia e le perofeta o Nifae e faapea, “Ua leai se
isi nuu ua lagona mea sa fai atu i tagata Iutaia, e pei o
i latou lava, seiiloga ua aoaoina i latou e tusa ma mea
a tagata Iutaia” (2 Nifae 25:5). O lenei mataupu faavae e faatatau foi i tusitusiga a tagata mai isi aganuu.
Ua matua taua lava, ona tatou malamalama i le aganuu anamua a Iutaia, ona o le tele o a tatou tusitusiga
paia, na afua mai i lena aganuu. E oo lava i tusitusiga
paia o ona po nei, o loo tele lava ina sii mai ma faaaoga mai fuaitau ma faaupuga ia e mafua mai i le
aganuu a Iutaia.
Na faapea mai se tasi o tusitala, i lona faamalamalamaina o tulaga faaleitulagi i sasae o le Tusi Paia e
faapea, “E faigofie lava i tagata mai le itulagi i Sisifo
ona le amanaiaina le tulaga tonu e faapea, o Tusitusiga Paia o lo latou amataga e afua mai i Sasae, ma o
tusitala uma taitasi o tagata e mai le itulagi i Sasae,
Lesona 11
talu ai ona e sa’o lea, i lona tulaga moni lava, e mafai
ona tatou faapea ane, o le Tusi Paia o se Tusi mai le
itulagi i Sasae. A e toatele e ua matua talafeagai le
faitau i Tusitusiga Paia o ni aga ma amioga faaleitulagi i Sisifo nai lo le faamalamalamaina o tusitusiga
paia mai le vaaiga i le itulagi i Sasae. . . .
“. . . O le tele o mau i Tusitusiga Paia lea e faigata
i tagata mai Sisifo ona malamalama i ai, o loo faigofie ona faamalamalamaina e ala i se malamalamaaga
o tu ma aga o eleele o le Tusi Paia” (Fred H. Wight,
Manners and Customs of Bible Lands, 7).
■ Ia faitau le faamatalaga lenei mai se tasi o le na
soifua faatasi ma tagata o eleele o le Tusi Paia:
“O aga, tu, faaaogaina, mea uma e mafua mai
ona o le faaleatunuu, faalenuu, po o le aoao o na mea
uma, e matua manino lava lo latou eseesega mai a
outou lava faatulagaga, e pei foi ona eseese mamao
o sasae mai sisifo. E nonofo pe a outou tutu; e taooto
pe a outou nonofo; latou te faia i le ulu mea tou te
faia i vae; latou te faaaogaina le afi pe a outou faaaogaina le vai; tou te tafi i le soesa, ae latou te selepooina le lauao; tou te toina le pulou, ae latou te pa’i i le
fatafata; tou te faaaogaina laugutu e faafeiloai ai, ae
latou te pai i le muaulu ma le alafau; e vaai agai i fafo
o outou fale, ao o latou fale e vaai agai i totonu; tou
te o i fafo e savalivali, ae latou te o i luga o tumutumu
o fale ia maua le ea mama; tou te faaaluina ese le vai
mai o outou fanua, ae latou te momoo mo le vai; tou
te faalialia i o outou afafine, ae latou te taofia a latou
avã ma afafine i totonu, e feoai e le ufiina fofoga o
outou tamaitai, ao o latou tamaitai e ufi i taimi uma”
(W. Graham, The Jordan and the Rhine, i le James M.
Freeman, Manners and Customs of the Bible, 5).
2. O le malamalama i le aganuu o le a fesoasoani e malamalama ai i tusitusiga paia.
■ Ia faaaoga le faataitaiga o loo i lalo e faaali atu ai
le taua o le i ai o se malamalamaaga o le aganuu na
afua mai ai tusitusiga paia:
“O le ua i luga o le fale aua nei alu ifo ia e ave se mea
ai lona fale” (Mataio 24:17; faaopoopo le faatusilima).
“Ua oo i le tasi afiafi ua tulai Tavita ai lona moega,
ua fealuai i luga o le fale o le tupu “ (2 Samuelu 11:2;
faaopoopo le faatusilima).
I le tulaga masani ai, o le fale o se tagata mai le itulagi i Sisifo e le fausia lona taualuga e savavali ai. I
fanua faaletusi paia, e fausia fale ma le faamoemoega
e tele ni gaoioiga e faia ai i taualuga o fale. O taualuga i fanua faaletusi paia e masani ona mafolafola
ma na faaaogaina foi e momoe ai (tagai 1 Samuelu
9:25–26), teu ai mea (tagai Iosua 2:6), faapotopoto ai i
35
taimi fiafia (tagai Isaia 22:1), folafolaga faalauaitele
(tagai Mataio 10:27; Luka 12:3), ma nofoaga mo tapuaiga ma tatalo (tagai Sefanaia 1:5; Galuega 10:9). E
masani lava e lua ala sitepu e agai ai i le taualuga—
o le tasi e ui mai totonu o le fale, ma le isi e ui mai le
alatele. E le o se mea e le masani ai mo se tasi e pei o
Tavita le savalivali i luga o le taualuga o lona fale i le
afiafi, po o se isi foi tagata ona i ai i luga o le taualuga
o lona fale i le taimi o se faalavelave.
“A o Peteru sa nofo o ia i fafo i le maota; ona alu atu
ai lea o le tasi auauna teine ia te ia, ua faapea atu, O
oe foi, sa oulua faatasi ma Iesu le Kalilaia.
“Ona faafiti lea o ia i o latou luma atoa, ua faapea
ane, Ou te le iloa lea mea e te fai mai ai na.
“Ua ulufafo ia i le faapaologa, ona iloa mai ai lea o ia
e le tasi auauna teine, ua na fai atu i e ua i ai, O lenei
tagata foi sa ia faatasi ma Iesu le Nasareta.” (Mataio
26:69–71; faaopoopo le faatusilima).
O fale i le itulagi i Sasae e tele potu, o loo fausia i ni
potu e tuueseeseina mai se avanoa tele i totonu. E fausia faataamilo potu faaopoopo i le avanoa tele lea. O
fale i le itulagi i Sasae e lumafale agai i totonu i le avanoa tele lea, nai lo le lumafale atu agai i le alatele. Pe a
i ai se tagata i le avanoa tele lea, o loo i ai moni i latou
i totonu o le fale, a e le o i ai i totonu o potu o le fale.
E masani lava ona i ai vaieli i avanoa tetele ia (tagai
2 Samuelu 17:18–19), ma e masani lava ona tafu afi
malala iina (tagai Ioane 18:15–18).
3. O loo i ai auala e faaleleia atili ai lou
malamalama i aafiaga faaleaganuu i
tusitusiga paia.
■ E tele mea e mafai e tagata o le vasega ona fai ina
ia lelei atili ai lo latou malamalama e uiga i vaega o
tusitusiga paia ia e fesootai atu i aganuu, aemaise
lava ia latou suesuega i le Tusi Paia. Ia fetufaai atu i
tagata o le vasega fautuaga o loo i lalo, ma talanoaina le tele o faataitaiga faaletusitusiga paia o loo i
lalo o fautuaga taitasi.
Suesue i faamatalaga ma malamalamaaga e uiga i aganuu
o loo maua i totonu o tusitusiga paia.
E masani ona i ai faamalamalamaga faaletusitusiga
paia o upu po o mea na tutupu o loo aumai ai malamalamaaga i mafaufauga po o tu masani a tagata o
loo i tusitusiga paia. O se faataitaiga o loo maua lea i
le tala ia Poasa i lona faatauina o le fanua o Naomi. I
le Ruta 4:8 o loo faapea mai ai le tagata o lo latou aiga
ia Poasa, “ona tatala ai lea e ia o lona seevae.” I le
fuaiupu e 7 o loo aumaia ai le mafuaaga na ia faia ai
lea mea. O le fesuiaiga o meatotino, na faamaonia i le
fesuiaiga o le seevae. O se faailoga talafeagai lea mo
sea faatinoga, ona o le e ana le fasi fanua, o loo ia te ia
le aia tatau e savali ai i luga o le fanua i ona seevae.
Faaaoga le Taiala i Tusitusiga Paia.
O le lisiina faaalafapeta o autu i le Taiala i Tusitusiga Paia, o se fesoasoani sili lea i le malamalama ai
36
i le tele o vaega o le aganuu faaletusi paia. O upu e
te le masani ai e tele lava ina i ai ni uiga taua, lea e
mafai ona e mauaina e ala i le faaaogaina o lau Taiala i Tusitusiga Paia. O le lisiina faaalafapeta o autu,
o loo i ai le anoanoai o faamatalaga e uiga i tagata,
nofoaga, ma mea e maua i le Tusi Paia. O loo i ai ni
faamatalaga ua saunia, o loo ofoina mai ai se iloiloga ma se tuufaatasiga o ia vaega.
1. O le Taiala i Tusitusiga Paia o loo aofia ai ma faamaumauga auiliili e uiga i le tulafono a Mose, ma
faamatalaga e faatatau i vaega o tagata, e pei o au
Samaria, au Faresaio ma le au Satukaio.
2. O se isi punavai o faamatalaga taua o loo maua i
le ulutala “faasologa” i totonu o le Taiala i Tusitusiga Paia. Ia iloilo le faamatalaga o loo i ai iina,
lea e fesootai ai le talafaasolopito o le Feagaiga
Tuai ma le Feagaiga Fou, i le talafaasolopito o le
Tusi a Mamona.
Suesue i le faatatauga tonu faaletalafaasolopito ma le
faapogai o tusitusiga i tusitusiga paia.
O le iloa o faamatalaga faaletalafaasolopito ma
le mea tonu na tutupu ai ia mea i tusitusiga paia, e
fesoasoani tele lena i le malamalama ai i nisi o tusitusiga patino. O se faataitaiga o lenei mea, o le tala
i le toe foi mai o tagata Iutaia mai le nofopologa i
Papelonia. Na valoia e Ieremia le nofopologa (tagai
Ieremia 25:11; 29:10), na faamatalaina faavaloaga e
Isaia le mea na semanu e faia e Kuresa i le toe foi mai
o tagata Iutaia (tagai Isaia 44:24–28), o le tusi a Esera
ma Nofoaiga a Tupu o loo faamatala mai ai le tali
a Kuresa i le valoaga a Isaia ma le toe foi o tagata
Iutaia i le nuu o lo latou tupuaga (tagai 2 Nofoaiga
a Tupu 36:22–23; Esera 1:1–2:1), ma le mulimuli, na
faamatala e Neemia, Hakai, ma Sakaria le fausiaina
o le malumalu ma puipui o Ierusalema i le mavae ai
o le toe foi o tagata Iutaia.
Ina ia malamalama i le savali a nei tusitala o tusitusiga paia, e tatau ona e maua se malamalamaaga o
mea moni faaletalafaasolopito e faatatau i le faatoilaloina o Ierusalema e tagata Papelonia ma le mauaina
o le malo o Peresia e le malo o Papelonia (tagai Taiala
i Tusitusiga Paia, “Asuria,” 22; “Papelu, Papelonia,”
24; “Ierusalema,” 126–27; ma “Nepukanesa,” 174).
Ina ia maua se vaaiga mautu i uluai mataupu o
le Tusi a Mamona, e tatau foi ona e iloa se mea e
uiga i mea na tutupu e oo atu i le faatoilaloina o le
malo o Iuta e tagata Papelonia (tagata 1 Nifae 1:4;
2 Tupu 24–25).
Ia suesue i aganuu ia na aafia ai tagata o loo i tusitusiga
paia.
Na aoaoina e le Alii ia Aperaamo e saunia mo
lona nofo le tumau ai i Aikupito (tagai Aperaamo
3:15). O le malamalama i le aganuu a Aikupito e
mafai ona fesoasoani ia i tatou, e malamalama ai i
le soifuaga o Aperaamo ma ona aafiaga a o i ai ma
tagata Aikupito.
Na faapena foi ona moni mo Iosefa, Mose ma isi.
O tagata o le Tusi Paia na fesootai, ma na faaauau
ona aafia i malo tetele ma aganuu na siomia ai i
latou. O le fanauga a Isaraelu na matua malosi le
aafiaga i sa Kanana, tagata Aikupito, sa Moapi,
tagata Suria, sa Amoni, ma isi. Na ave faatagataotaua le malo o Isaraelu i totonu o Asuria. O le
malo o Iuta na ave faatagataotaua i Papelonia, i le
mea na faataunuuina ai galuega faavaloaga a Esekielu ma Tanielu. Na soifua mai Iesu i totonu o se
aganuu na pulea atoatoa e le malo o Roma, ma na
sili ona faaaafiaina e tagata Eleni ma tagata Roma.
Na faatinoina e Iosefa Samita lana galuega i aganuu o le senituri sefuluiva a Amerika ma o loo i ai i
le Mataupu Faavae ma Feagaiga le tele o mau e faatatau i vaega o lena aganuu. O le tele o malamalamaaga i tusitusiga paia e mafai ona maua i le aoao mai
tu ma aga a tagata o e na siomia ma fesootai faatasi
ma tagata o le Atua ma a latou perofeta. (Mo se faataitaiga, tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Aikupito,”
70–71; “Moapi,” 166; “Navu, Ilinoi,” 173–74; “Malo o
Roma,” 212–13).
Suesue i laufanua, tulaga i le tau, ma vaitau o le tausaga
o eleele o le tusi paia.
O le tele lava o faaupuga uiga lua i totonu o tusitusiga paia, o loo maua mai le siosiomaga. O loo
faaalia i le faataitaiga o loo i lalo lea mea moni, ma
faamamafa atu ai le taua o le faamasani i aafiaga o
le siosiomaga, ia na aafia ai tusitusiga paia.
1. “O outou o le malamalama o le lalolagi outou.
E le mafai ona lilo le aai ua tu i luga o le mauga”
(Mataio 5:14).
O Palesitina o se laueleele e mauga, ma o se
suitulaga lea i taimi o le Tusi Paia mo aai e fausia
i luga o tumutumu o mauga nai lo totonu o vanu,
ona latou te lei faaaogaina ia laufanua lelei mo
faatoaga. O ia aai, a ola mol∏ i le po, e masani ona
iloa mai i se nofoaga mamao lava.
2. “A ua tali atu o ia, ua faapea atu ia te i latou, A oo
i le afiafi ua outou fai ane, E laofie; aua ua mumu
mai le lagi” (Mataio 16:2).
“O le mumu o le goto o le la . . . o loo faailoa
mai ai le i ai o matagi mai sasae, ma o se faailoga o
le tau mafanafana atonu e mafai ona maua” (G. M.
Mackie, Bible Manners and Customs, 26).
3. “Ia outou matauina le faataoto i le mati; pe a faatoa
tutupu ona tatupu, ma matala mai ona lau, tou te
iloa ai ua latalata le tausaga vevela” (Mataio 24:32).
“O le laau o le mati e vave ona i ai ona lau nai
lo laau ia o le lama, aperikota, ma le laau o le
peaches, ma a ola malolosi loa ona lau, ma lautetele ma malosi le lanu, o le faailoga lena ua lata
mai le tau mafanafana” (Mackie, Bible Manners
and Customs, 51).
4. “Latou te o uma mai ina ia saua; o le faasaga mai
o latou mata e pei o le matagi mai sasae; latou te
faapotopotoina tagata o taua e pei o le oneone”
(Sapakuka 1:9).
“O le matagi mai sasae o le savili masani lea i
le po, ma e malu ma matutu; a e pe a malosi foi i
le ao, pe mo ni nai aso foi i se taimi, ona amata ai
lea ona matua vevela ma saua” (Mackie, Bible
Manners and Customs, 25).
Ona o taunuuga o le matagi mai sasae, ua avea
ai o ia ma faailoga o le saua ma le faafanoga.
Faaaoga vaefaamatalaga o loo i lomiga o tusitusiga paia a
le AAG.
E pei ona sa talanoaina i le lesona 7, o vaefaamatalaga o loo i tusitusiga paia a le AAG, e faamalamalamaina uiga ma tuuina atu le fesoasoani e uiga i
gagana, itioma po o gagana faauigalua ma isi mea
faapena. O ni nai faataitaiga o le faamalamalamaina
o aganuu ma vaega fesootai o loo maua i mau o loo
mulimuli mai. Su’e ma matau faamalamalamaga
faaopoopo o loo tuuina mai i vaefaamatalaga.
1.
2.
3.
4.
5.
1 Nifae 21:20a—lauitiiti
3 Nifae 17:1a—ua oo mai lo’u ituaso
Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:7a—faauuina
Mataupu Faavae ma Feagaiga 106:1a—Saolotoga
Aperaamo 1:6a—atua o Elekana
Ia faafesootai atu mea o loo i tusitusiga paia i se mea e
talitutusa i lau lava aganuu.
Faitau le faataoto i le auauna agaleaga o loo i le
Mataio 18:23–35 mo se faataitaiga. Pe a e iloa le fesootaiga i le va o se taleni ma se pene apa (pene), ona faaopoopoina lea o le uiga o le faataoto. E ui lava ina
eseese le tau o se taleni i le vaitaimi o le tusi paia, ma
sa i ai foi ituaiga eseese o taleni (e pei o le siliva o loo
gaosia i Atika o se vaega o Eleni, o le siliva Eperu, ma
le auro), e mafai lava ona i ai se faatusatusaga o aitalafu. O le taleni atika a Roma, e tusa ma le ono afe
tenari (pene). O nisi taimi e faatatau ai le upu taleni i
se aofaiga o se tupe tele, e aunoa ma le faailoaina o se
aofai patino.
A faauigalua, o le sefulu afe taleni, o lona uiga o
se aitalafu e le talafeagai. Afai e faauigaina le faataoto i le uiga sa’o o upu, o lona uiga, o le aitalafu a le
auauna agaleaga e tusa lea ma le 60 miliona pene, a
o le aofai o le aitalafu a lona uso a auauna ia te ia e
selau pene. O le aitalafu a le auauna agaleaga e ono
selau afe e tele atu ai nai lo le aitalafu a lona uso a
auauna ia te ia. Afai e faatatauina le pene o le totogi
mo le galuega o le aso e tasi (tagai Mataio 20:2), o le
aitalafu a le uso a auauna e tusa lea e ova teisi atu
ma le totogi e maua o le tolu masina, ma o le aitalafu
a le auauna agaleaga e tusa ma le totogi o le pe a ma
le 165,000 tausaga.
37
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Stephen Ricks and Shirley Smith Ricks, “Jewish
Religious Education in the Meridian of Time,” Ensign,
Oke. 1987, 60–62; malamalamaaga i faatulagaga sa i ai
i totonu o aiga ma nuu o Iutaia.
■ Richard D. Draper, “Home Life at the Time of
Christ,” Ensign, Set. 1987, 56–59; faatinoga masani,
tu ma aga i fanua, ma faatulagaga fesootai latalata i
aiga i le itulagi i sasae i le taimi o Keriso.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ I totonu o le tusiga a Mareko tatou te faitau ai “ona
o i fafo lea o le au faresaio, ua taupulepule loa i latou
ma au Herotiano ia te ia, [Iesu] ina ia latou fasioti ia
te ia” (Mareko 3:6). O fili o le au faresaio le au Herotiano, ae e foliga mai ua latou le manatua o latou feeseeseaiga ina ua oo mai i le sauaina o le Faaola. Faitau
le faamatalaga faamalamalama e uiga i le upu “Faresaio” i le Taiala i Tusitusiga Paia. E faapefea ona faaalia manino, e se malamalamaaga o le natura o lenei
vaega ma la latou fesootaiga ma le au Herotiano, le
tulaga ogaoga o le teenaina o Iesu i Lana galuega?
38
■ O loo faapea mai le Isaia 1:1 o le savali o loo faatatau tonu lava ia “Iuta ma Ierusalema,” a o loo faapea
mai le fuaiupu 10, “Faipule o Sotoma e, faalogologo
mai ia i le afioga a Ieova, . . . , le nuu o Komoro e.”
Na faaumatia e le Atua aai o Sotoma ma Komoro ao
lei taitai le taimi o Isaia. Faatasi ai ma se malamalamaaga i tulaga sa i ai tagata o Sotoma ma Komoro ao
lei faaumatiaina i latou, ma tagata o Iuta i le taimi o
Isaia, o loo faamalamalamaina i le Isaia 1:10.
Ia faapea foi, ona faamalamalamaina le uiga o le
Faaaliga 11:8 i le faatatau atu i “le aai tele. . . o le mea
foi na faasatauroina ai lo tatou Alii [Ierusalema]” e
pei foi o Sotoma ma Aikupito (tagai foi i le Kenese
13:13; 18:20; Isaia 3:8–9; Ieremia 23:14).
■ O loo tautala le Esekielu 37:15–20 e uiga i tusi a
Iuta ma Iosefa ma ta’ua ia tusi o “laau,” a e faaaoga e
Isaia ma Ieremia le upu “papatusi lautele” e faatatau
i faamaumauga (tagai Isaia 8:1; Ieremia 36). E faatatau i le tulaga o Esekielu i lona tusia ai o lea mataupu, faamalamalama le mafuaaga na ia faaaogaina
ai le upu “laau” nai lo le “papatusi lautele” (tagai
Esekielu 1:1; 37:16). O le tusitusi i ogalaau sa faaaogaina tele i Papelonia i aso o Esekielu.
■ Afai na fanau Iesu i Peteleema (tagai Luka 2:4, 11),
aisea e faapea mai ai Alema 7:10 o le a fanau mai o ia
“i Ierusalema, o le nuu o o tatou tama?” (tagai Taiala
i Tusitusiga Paia, “Peteleema,” 29).
Ituaiga o Vaogagana
Tusitusia o i
Tusitusiga Paia
Faamoemoega o Aoaoga
Sa faaaoga e e na tusia tusitusiga paia ia ituaiga o
vaogagana eseese e faaopoopo ai le matagofie, mana,
ma le ola i a latou savali.
Autu
1. E i ai le taua ma le faamoemoega o ituaiga o vaogagana tusitusia eseese i tusitusiga paia.
2. E tele ituaiga vaogagana eseese i tusitusiga paia.
Manatu e Aoao Atu
1. E i ai le taua ma le faamoemoega o ituaiga
o vaogagana tusitusia eseese i tusitusiga
paia.
■ Na faaaoga e e na tusia tusitusiga paia le tele o
vaogagana eseese ia latou tusiga o tusitusiga paia.
O gagana valiata, o se ituaiga o vaogagana e masani
ona faaaoga. O gagana valiata, o le faaaogaina lea o
gagana ina ia ausia ai taunuuga faapitoa po o uiga.
I le saili atu ina ia malamalama i tusitusiga paia, e
taua tele le iloa o gagana valiata.
E tele ina faaaoga e e na tusia tusitusiga paia ia
gagana valiata e faaopoopo ai le matagofie, mana, ma
le ola ia latou savali. Sa faaaoga e nisi nei gagana valiata e faalafi ai le uiga mai le e faitauina; ae e i ai lava
isi latou te vaai atu i gagana valiata o se faalautelega
[o se manatu] po o se faatusatusaga. Faamatala i le
vasega le mafuaaga na faaaoga ai upu valiata.
■ Ta’u i le vasega le mafuaaga ua matua tele ai ituaiga o vaogagana tusitusia i tusitusiga paia. Faamatala i ai na tuu lava i le faitalia a å na tusia tusitusiga
paia e faamatala ai musumusuga ma faaaliga na latou
mauaina i le gagana aupito sili ma le tomai aupito sili
foi sa ia i latou. O lea, ua tele ai ituaiga eseese o vaogagana tusitusia o loo i ai i tusitusiga paia.
2. E tele ituaiga vaogagana eseese i tusitusiga
paia.
■ Faamatala ma faapupula atu o loo i ai i tusitusiga
paia le mau ituaiga o vaogagana eseese tusitusia, ma
le faaaogaaga o gagana, e pei ona faamatalaina i lalo.
Lesona 12
■ Gagana le tapuia. O le tele o tusitusiga faavae o loo
tusia i le gagana le tapuia. O le gagana le tapuia, i
lona vaaiga lautele, e faatatau i ituaiga uma o faamatalaga tusitusia pe faaleo foi, ia e leai se mamanu faafatuga masani. O le gagana le tapuia e faatulagaina
lelei i mea moni, ma e fesootai foi ona manatu ae le
na ona lisiina. O le ituaiga gagana e le tapuia, e ese
[le faaaogaaga] e lea tusitala ma lea tusitala. E tele ni
faaleoga eseese i le ta’uga ma le fausaga o fuaiupu.
E mafai ona faapupula se gagana e le tapuia i se
faitauga mai le Kenese 1:1–5. Matau le faasologa tatau
o manatu ma le agaga o loo fesootai ai. E lagolagoina
e le tasi manatu le isi.
Solo. O le solo o se faaaliga faafatuga lea o upu. E
oo mai i le tele o ituaiga, ma e mafai ona maua i tusi
faavae taitasi. Ae peitai, i tusitusiga paia, e le o tusiaina solo e pei ona masani ai, o lea e le faigofie ai ona
iloa. “O le tali filemu e liliueseina ai le ita, a o le upu
faatiga e tupu ai le ita” (Faataoto 15:1). Atonu e foliga
mai i le tagata faitau e le o se fatuga o se solo, ae o se
ituaiga o solo e ta’ua o le paralela [ta’u soo]. E tele
ituaiga o solo o loo maua i tusitusiga paia, ae o le ituaiga e aupito taatele o le paralela.
O le paralela o se ituaiga solo e leai se fua fetaui o
upu po o faaleoga. O le paralela e matele i le fua o
mafaufauga ae le o le leo po o upu. E ui ina eseese
ituaiga paralela, ae o le ituaiga taatele, lea e ta’u faafia ai le manatu lava e tasi i upu eseese, upu ia e faailoa ai le eseesega, ma upu ia e faalautele ai le uluai
manatu.
■
1. Ta’u Faafia
a. “Ala mai ia, outou ua onã, ma fetagisi; ia uiõ foi
outou uma o e inu uaina.” (Ioelu 1:5; faaopoopo
le faatusilima) `
e. “Oi talofa i le teena o le galuega a le Atua; ioe, oi
talofa i le faafitia o le Keriso ma ana galuega!”
(3 Nifae 29:5; faaopoopo le faatusilima).
i. “Ona latou taufaitagi ai lea ona o a latou amioleaga; ma latou tagiaue aua na latou sauaina lo
latou Tupu.” (MFF 45:53; faaopoopo le faatusilima).
2. Faatusatusaga
a. “O le tali filemu e liliueseina ai le ita: a o le upu
faatiga e tupu ai le ita.” (Faataoto 15:1; faaopoopo le faatusilima).
e. “O ona po e fanau mai ai, ma ona po e oti ai; o
ona po e totõ ai, ma ona po e lia’i ai le mea ua
39
totõina.” (Failauga 3:2; faaopoopo le faatusilima).
3. Faalautele
a. “Faauta, o loo sasaaina e Ieova le nuu ia uma, na te
faafaõina, na te faataapeapeina foi e o nonofo ai”
(Isaia 24:1; faaopoopo le faatusilima).
e. “Aua ua ia fai atu: Ua ou salamo i a’u agasala,
ma ua togiolaina a’u e le Atua; faauta, ua fanauina
a’u i la le Agaga” (Mosaea 27:24; faaopoopo le
faatusilima).
i. “Ua uma ona mapuitiga le lalolagi ma ua
aumaia ai lona malosi; Ua faavaeina foi le upu
moni i totonu ia te ia; Ua fiafia le lagi i ona luga;
Ua faaofuina foi i le mamalu o lona Atua; Aua e
tu o ia i totonu o lona nuu” (MFF 84:101; faaopoopo le faatusilima).
A tatou malamalama e i ai se faiã [ta’u faafia, faatusatusaga, po o le faalautelega] o mafaufauga i le va o
laina o mau, e mafai ona tatou vaai atu i le fuaitau o se
mafaufauga e tasi ma o le a mafai ai ona manino atili i
le uiga faamoemoeina o le fuaitau po o le tusiga.
■ Soagi. O se soagi o se faatusatusaga lea i le va o ni
mea se lua, lea e masani ona faatomua mai i upu pei
po o le faapei. Mo se faataitaiga, “Aua faauta, o le ‘a
oo mai le aso e mu ai pei se umu.” (Malaki 4:1). O le
faamoemoega o se soagi, o le faatusa lea o uiga o ni
mea se lua e le tutusa. O se tasi aoga taua o se soagi,
o le mafai lea ona faamatala o se mea i ni nai upu iti.
E tele upu laiti e mafai ona fesootai ai. (E mafai ona
aoao atu auiliili ia soagi i i po o le Lesona 13.)
E taatele soagi i tusitusiga paia. O loo maua nisi
faataitaiga i le Salamo 1:3; 1 Peteru 2:25; Luka 13:21.
Fai i tagata o le vasega e maka ia soagi ma faailoa
mai ia faatusatusaga. Fesili i ai po o a mea ua latou
aoaoina mai faatusatusaga taitasi.
■ Atalilo. O se atalilo o se faatusatusaga ‘alo o ni mea
se lua. Mo se faataitaiga, “O outou o le masima o le
lalolagi outou.” (Mataio 5:13). O le faamoemoega o se
atalilo, ia faamaoti, faapuupuu, ma ia malie. (E mafai
ona aoao auiliili ia atalilo i i po o le Lesona 13).
O faataitaiga o atalilo i tusitusiga paia o loo maua
lea i le Teuteronome 32:4; Ioane 10:11; 15:1; 2 Nifae
9:41; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:85. Ia faailoa
mai e tamaiti o le vasega ia atalilo. Fesili i ai po o le
a le uiga ‘alo o atalilo taitasi.
■ Faatele [Hyperbole]. O se faatelega, o se faalauiloa
faateleina mo le faamamafa. O se mea ua ova tele
lona faaupuina. Mo se faataitaiga, “E faigofie ona ui
atu o se kamela i le pu o le ‘au, ae faigata ona sao o
le mauoa i le Malo o le Atua” (Mataio 19:24).
Faitau faatasi ma le vasega faatelega nei. Ia talanoaina suiga ma uiga faamoemoeina.
1. “Afai foi e te tausuai i lou mata taumatau, ina sali ese
ia, ma e lafoai; aua e lelei ina fano se tasi o ou fasi
tino, ae leaga pe a lafoina lou tino uma i Kena.”
(Mataio 5:29; faaopoopo le faatusilima).
40
2. “Pe tatou te o ae i fea? ua faavaivai mai e o tatou
uso o tatou loto, ua faapea mai, o le nuu e sili ona
toatele, ma le maualuluga ia te i tatou; o aai foi ua
tetele, ma ua puipui i pa e oo i le lagi; i le ma lea foi,
na matou iloa ai atalii o Anaki” (Teuteronome
1:28; faaopoopo le faatusilima).
■ Itioma. O itioma o upu po o fuaitau ia e i ai faauigaga i o latou faatulagaga faaleaganuu, ae leai se
uiga pe a faaaoga uiga masani o upu.
O itioma e mafai ona fenumiai i se tagata e le
masani i se aganuu po o se gagana. “sasau le tuumuli,” “tuutuu laau,” “seu le vaa o vagilau,” ma le
“moe le toa” ua na ‘o ni nai itioma laiti e faaaoga
faale-aganuu. Mafaufau i le leai o se uiga o ia faaupuga i se tagata e le iloa lenei aganuu.
O le malamalama i le uiga faamoemoeina o se
itioma e tatau ona suesue i ai. O se punavai lelei
atoatoa e suesue ai, o vaefaamatalaga po o faamatalaga faaopoopo i le pito i lalo o itulau. O lomiga o
tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo
aumai ai faamatalaga aoga tele i le tele o itioma. E le
gata i lea, o le faitauina ma le faaeteete o le itioma i
lona uiga i le ‘ano mataupu ma le ‘anotusi, e maua
mai ai se vaaiga faaopoopo. O se isi auala, o le aoao
lea i le aganuu a le tusitala.
Ia faitau ma talanoaina e le vasega ia itioma nei. O
se faiga aoga tele le toe tusi e tamaiti aoga o nisi o nei
itioma, ina ia maua ai se malamalamaaga manino.
1. “Ua pipii o’u ivi i lo’u pa’u ma lo’u aano, ua ou
sao ma le pa’u o o’u nifo.” (Iopu 19:20; faaopoopo
le faatusilima)
2. “O le uluai aso o le vaisapati, ua faapotopoto ai le
au soo e tofitofi le areto, ua lauga atu Paulo ia te i
latou, o le a alu o ia i le taeao; ua faalevaleva foi e
ia lana lauga ua oo i le tulua o po.” (Galuega 20:7;
faaopoopo le faatusilima).
3. “Ua oo foi ina ua uma ona fai atu e ia nei upu, ua
le toe mafai ona tautala atu o ia, ona tõ ai lea o lana
manava.” (Iakopo 7:20; faaopoopo le faatusilima).
Fesili i tamaiti aoga mo ni faataitaiga o itioma o
loo faaaogaina i le taimi nei.
■ Faatagataina. O le faatagataina, o le tuuina atu lea o
uiga o tagata i manatu, meaola, po o mea e leai ni ola.
Mo se faataitaiga, “Aua e ao ina faateleina le matagofie o Siona, ma le paia; e ao ina faateleina foi ona tuaoi; e
ao ina faamalosia ona siteki.” (MFF 82:14; faaopoopo le
faatusilima). O le tulaga lea, ua tuuina atu ia Siona le
tulaga tamaitai.
Tuu atu e faaaoga e tamaiti aoga ia mau ua ta’ua
i lalo e faailoa mai ai po o le a le mea o loo faatagata
ma pe faapefea ona faateleina le malamalama ina
ua faatagataina:
1. “Ua fetalai atu o ia, se a le mea ua e faia? O loo alaga
mai ia te a’u mai le eleele le leo o le toto o lou uso.”
(Kenese 4:10; faaopoopo le faatusilima).
2. “Na latou tau mai le lagi; ua tau lava ma Sesera o
fetu i o latou ala.” (Faamasino 5:20; faaopoopo le
faatusilima).
3. “A o Ieova ua i lona malumalu paia o ia; ina faalologo ia le lalolagi uma i ona luma.” (Sapakuka 2:20;
faaopoopo le faatusilima).
■ Faataoto. O le faataoto o se tala e faaali atu e tali ai
se fesili, pe faaali mai ai se aoaoga po o se lesona. O
le upu faataoto o se upu Eleni ma e faasino i le faatutuina faatasi o ni mea se lua mo le faatusatusaga. O
faataoto sa faaaoga tele e ufiufi ai le uiga o le mea sa
aoaoina. O le mea lea, o i latou uma e lei saunia e
ola, pe malamalama i le mataupu faavae, sa latou
vaai i le faataoto ua na o se tala manaia.
Ina ua fesiligia Iesu pe aisea na ia fetalai ai i faataoto, na tali o ia, o isi sa saunia ma naunau e taliaina
“mea lilo o le malo” a o isi e leai (tagai Luka 8:10).
O le faamatalaga o loo ta’ua i lalo a Elder Bruce R.
McConkie, o le sa avea ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e fesoasoani e malamalama ai i
le faaaogaina o faataoto. Sa fai mai o ia o faataoto, “e
mafai ona avea ma faamalamalamaga o mataupu faavae o le talalelei; e mafai ona latou faatino i tala, i faamatalaga auiliili ma le faatauanau, o nisi o upu moni
o le talalelei; ae le o so latou faamoemoega le faailoa
atu o ni aoaoga faavae, pe, tutoatasi, e taitai tagata i
le auala e tau atu i le ola e faavavau. O faataoto e faatoa malamalama lava, i lo latou uiga atoa ma le atoatoa, pe a iloa e se tasi aoaoga faavae e uiga i mea o
loo ia talanoaina” (Mortal Messiah 2:241).
Mai lea saunoaga a Elder McConkie, o a ni taiala
e mafai ona faaaoga ia sili atu ai le malamalama i
faataoto?
Fautuaina mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ E tele faataitaiga o paralela i le tusi o Faataoto.
Fai i au tamaiti aoga e toe vaai i le Faataoto e 3 ma
faailoa atu nisi o paralela.
■ Atonu e te manao e avatu i tamaiti o lau vasega se
kopi o lisi o loo i lalo, ma fai i ai e faafetaui faamatalaga taitasi ma upu po o fasifuaiupu o loo faaaogaina i o latou uiga faauigalua.
Gagana Valiata ma o latou Faauigaga.
A. Soagi: O se faatusatusaga o mea foliga
tutusa—o se folafolaga o le tasi mea e pei
lava o le isi.
E. Atalilo: O se faatusatusaga i se manatu—o
se folafolaga e faapea ai o le tasi mea o le
isi lava, ona e i ai se mea e talitutusa ai po
o se va e talitutusa i isi vaega o mea e lua.
I. Talau: O se faatelega fuafuaina e faamamafa ai.
O. Faatagataina: O le taimi e tuuina atu ai i mea
e lå ni tagata uiga o tagata, e pei o le taimi e
talanoa ai i mea e leai ni ola e pei e ola ma i
ai le poto faaletagata.Mau i Tusitusiga Paia
1. ___ Teuteronome 1:28
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ “Hebrew Literary Styles,” i le Feagaiga Tuai:
Kenese–2 Samuelu (Rel. 301 Tusi Lesona a le Tamaitiiti Aoga), 302–6; ituaiga paralela eseese, faatusa ma
gagana valiata, ma le faaaogaaga o vaega esseese e
lua i tusitusiga faaEperu.
___ Mataio 26:26
___ Mataio 9:36
___ Isaia 14:8
___ 2 Samuelu 1:23
___ Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:32
___ Mataio 5:13
___ Salamo 1:4
(Tali)
1.
2.
3.
4.
I
E
A
O
5.
6.
7.
8.
I
A
E
A
41
Faaaogaina o Faatusa i
Tusitusiga Paia
Faamoemoega o Aoaoga
O le malamalama i le faaaogaina i tusitusiga paia o
faatusatusaga, e mafai ai ona tatou malamalama atili
ma talisapaia le savali a le Alii ia i tatou, o loo i totonu
o tusitusiga paia.
Autu
1. O le a le taua o le faaaogaina o faatusatusaga e
aoao atu ai?
2. O le taimi e vaavaai ai mo faatusatusaga.
3. E i ai ki e malamalama ai i faatusatusaga faatusitusiga paia.
Manatu e Aoao Atu
1. O le a le taua o le faaaogaina o
faatusatusaga e aoao atu ai?
■ O le aoao ina ia malamalama i faatusa ma vaaiga
o loo faaaoga i tusitusiga paia e mafai ai ona tatou
malamalama atili ma talisapaia le savali a le Alii.
Tagai i faamatalaga o loo i lalo, ma talanoaina ma
tamaiti aoga nisi o mafuaaga e faaaoga tele ai faatusatusaga i tusitusiga paia:
E sili lava le aoao atu o vaega e le o vaaia i faatusa. O
le tele o mea e le o vaaia, e faigata ona malamalama i
ai e aunoa ma se ituaiga o sootaga e fai ma fesoasoani e aoao atu ai. Mo se faataitaiga, o le mataupu
faavae o le faatuatua e faigata ona malamalama i ai
pe a faavae i le na o se faamalamalamaga o le uiga.
Ae peitai, a fesootai le mataupu faavae o le faatuatua ma se aafiaga na oo i ai, e mafai ona sili atu lo
tatou malamalama i ai. Mo se faataitaiga, ao aoaoina
e Alema ia sa Soramã, sa ia faatusatusaina le faaaogaaga o le faatuatua i afioga a le Atua, e ala lea i le
totõina o se fatu (tagai Alema 32:28—43). I se auala
lava lea e tasi, sa faatusatusa ai e le Alii Lona aveina
i Ona luga o agasala a le lalolagi i se tagata ua pisia
ao ia solia vine i se soligavine. (tagai MFF 133:48).
O faatusa e leai sona taimi faatulagaina, e saoloto
mai aganuu, ma saoloto mai gagana. A faaaoga mea e
pei o laau, manu, po o mea e tino mai i le natura e
aoao atu ai mataupu faavae, e mafai ona faaaoga e
aunoa ma le faasino i se gagana patino, taimi, po o
ni tagata, ma e mafai ona aveesea ai pa pupuni o
fesootaiga ia e masani ona i ai i le va o tisipenisione po o aganuu. O le faaaogaina o se galu o le
sami e sui ai se tagata e le mausali lona faatuatua
42
Lesona 13
(tagai Iakopo 1:6 mo se faataitaiga) e mafai ona
ta’u atu le feau lava lea e tasi i soo se ituaiga tagata
i soo se taimi. Ina ua talanoa atu Helamana i ona
atalii sa ia fai atu ia i laua, “Ia manatua, ia manatua lava, e ao ina oulua atiina ae lo oulua faavae i
luga o le papa o lo tatou Togiola, o le Keriso lea, o le
Alo o le Atua.” (Helamana 5:12; faaopoopo le faatusilima). O lenei faatusa o loo vali mai ai se ata
manino o le mea o loo manaomia ina ia mausali
ma tumau, po o le a lava le taimi ae po o le a foi le
aganuu a o latou tagata.
Ona o le natura ua iloa atu o se faatusa, e masani lava
ona umi atu lo tatou manatuaina nai lo se faauigaga po o
se faamalamalamaga o le mataupu lava lea, e aunoa ma se
faatusa. Sa tusia e Moronae i se vaega o lona ofutele
ia upu nei, “O le mea lenei e faamanatuina ai lo tatou
Atua, ma la tatou ekalesia, ma saolotoga, ma lo tatou
filemu, ma a tatou avã, ma a tatou fanau.” (Alema
46:12; tagai foi f. 11—13, 21, 36). Sa ia faaaogaina lea
mea e fai ma tagavai, ma sa avea ma faatusa o le saolotoga mo tagata uma o Sa Nifae. O faataitaiga o lea
tagavai sa sisi a’e i ‘olo uma o le laueleele.
O faatusa e mafai ona faaaoga e faaalia ai pe nanã ai
mea moni faaleagaga, e faalagolago i le matua faaleagaga
o le tagata. O le Faaola, mo se faataitaiga, sa fetalai i
tagata i faataoto aua sa i ai e sa faalogologo ia te Ia
sa le mananao pe saunia e talia Ana aoaoga.
O le faaaogaina o faatusatusaga, e uunaia ai le agaga fia
suesue i tusitusiga paia, i le vaega a le tagata o le vasega.
O se tagata e malamalama e i ai mea e sili atu nai lo
le manino i mau i tusitusiga paia, o le a faaosofia e
sailiili, mafaufau loloto, suesue, ma tatalo e uiga i ia
mea, ina ia sili atu ai ona malamalama ma maua le
agaga faafetai i la latou savali faavaloaga.
2. O Le Taimi e Vaavaai Ai mo Faatusatusaga.
■ Fesili i tamaiti aoga, “E faapefea ona ou iloa le
taimi e avea ai se mau o se faatusa, ao le a foi le
taimi e mafaufau ai i lona uiga masani?”
Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e le faigofie i taimi uma le filifili po o le a le taimi e avea ai
se mau o se faatusa, po o le uiga masani; o le mea
moni, e tele mau e i ai le uiga masani ma se uiga
faafaatusa. Peitai, e i ai faamaoniga.
Matau upu ma fuaitau taua e faailoa mai ai faatusa—upu po o fuaitau e pei o le: e tusa, e faapei, e pei,
e pei ona sa i ai, ma le e faapei o le. E ta’ua ia o soagi ma
e taatele i tusitusiga paia. Fai i tamaiti aoga e vaai i le
Mataio 13:31, 33, 44 ma maka upu po o fuaitau o loo
faatusatusa ai.
Vaai mo faatusatusaga pe a foliga mai e le se mea
faanatura pe le talafeagai foi le mataupu o loo talanoaina:
Ioelu 2:8. “A latou pauu foi i tao, e le manunua ai.”
Faaaliga 1:16. “Ua alu atu foi ai i lona fofoga o le
pelu e faataumaai ona itu e maamaai lava.”
Faaaliga 12:3. “Faauta foi, o le tarako tele e mumu,
e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.”
E tele mea faanatura e faafaatusa foi. A faamatala
pe faamalamalama se mea faapitoa, vaavaai mo faatusatusaga e tusa foi pe o le tino moni lava lea o le mau.
Ina ia faamalamalamaina lenei mea, ia filifili mai
mau i le Esoto 25–30 e aafia i le fuafuaina o le fale
fetafai po o le tapeneko. O se isi faataitaiga, o sauniga o le talalelei ia e faaali faapitoa mai e fai ma
sui o aoaoga ma mataupu taua o le talalelei.
3. E i ai ki e malamalama ai i faatusatusaga
faatusitusiga paia.
■ Faasoa atu taiala o loo i lalo, e fesoasoani ai i tamaiti
aoga ia sili atu lo latou malamalama i faatusatusaga o
loo i tusitusiga paia. Atonu e te manao e faitau ma
talanoaina mau o i tusitusiga paia.
Mafaufau, po o tuuina atu e tusitusiga paia le faamalamalamaga o le faatusa. Faaaliga 1:12, 16 o loo tautala e
uiga i tuugalamepa e fitu ma fetu e fitu o se vaega o
se faaaliga na vaai i ai Ioane. I le fuaiupu e 20 o loo
faamalamalama ai faatusa nei. O tuugalamepa o loo
sui i “ekalesia” (lãlã o le Ekalesia) i le eria a Ioane i le
taimi o le faaaliga, ma o fetu e fitu e sui i “agelu” (JST
o loo fai mai “auauna”) po o taitai perisitua o na lãlã
e fitu (tagai foi Faaaliga 2:1, 8, 12, 18; 3:1, 7, 14). O le
Mataupu Faavae ma Feagaiga 77 o loo aumai ai le
tele o isi fesoasoaniga e malamalama ai i aoaoga ma
faatusa o le tusi o Faaaliga.
O nisi taimi, e ta’u mai e tusitusiga paia e uiga
i agelu o loo latou faamalamalama maia faatusa i
perofeta, pe ta’u mai e perofeta mea na fesoasoani
atu ai le Agaga o le Alii ia latou malamalama ai e
uiga i faatusa. O Nifae, mo se faataitaiga, sa mauaina faatonuga e uiga i faatusa i le faaaliga e uiga i le
“laau o le ola” lea sa vaai i ai o ia ma lona tamã. Faitau le 1 Nifae 8:2–35 ina ia maua ai se faamatalaga o
le faaaliga a Liae. Sa saili ma maua e Nifae se faaaliga o mea lava ia (tagai 1 Nifae 11:3–9). Na mulimuli ane faamalamalama e se agelu ia faatusa o loo
i le faaaliga. Faitau le 1 Nifae 11:21–25, 36; 12:16–18,
mo lenei faamalamalamaga. Faitau foi le 1 Nifae
15:21–30, o loo faamalamalama ai e Nifae vaega o
le miti i ona uso.
Tagai i le faatusa o i le anotusi. O se faatusa faapitoa
e mafai ona faaaoga e sui i mataupu eseese. O se faataitaiga o lenei mea o le uamea. I taimi eseese e faaaoga ai le uamea, e sui i se mea malõ, mausali, pe
faigata ona ulufia (tagai Levitiko 26:19; Teuteronome
28:23; Esekielu 4:3; Faaaliga 9:9), puapuagatia ogaoga
po o le nofo pologa (tagai Teuteronome 4:20; 28:48;
1 Nofoaiga Tupu 8:51; Salamo 107:10; Ieremia 11:4;
28:14; 1 Nifae 13:5), malosiaga (tagai Teuteronome
33:25; Tanielu 2:40–42; 7:7; Mika 4:13; MFF 123:8),
mautu, lavatia (tagai Iopu 19:24; Ieremia 17:1), faamaualuga po o le lotomaa’a (tagai Isaia 48:4; 1 Nifae
20:4), faatauvaa, po o le mea e itiiti lona taua (tagai
Isaia 60:17; Esekielu 22:18).
E mafai foi ona faaaoga faatusa e sui i mataupu e
aiga vavalalata i taimi eseese. Mo se faataitaiga, o le
toto e sui i le ola (tagai Kenese 9:4), togiola (tagai MFF
27:2; Mose 6:60), agasala (2 Nifae 9:44), ma mea e i ai
tino aano pe faalelalolagi (tagai 1 Korinito 15:50). E
taua le anotusi e fuafua ai le uiga o se faatusa.
Tagai i Aoaoga a Perofeta o Aso Nei. I o latou finagalo faaalia e uiga i tusitusiga paia, e tuuina mai e
perofeta i nisi taimi malamalamaaga e le o maua i
totonu o tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, sa faatusatusa e Iosefa Samita tusitusiga a le perofeta o Tanielu (tagai Tanielu 7) ma Ioane (tagai Faaaliga 4–5) ma
fai mai, “E lei vaai Tanielu i se urosa po o se leona
mo’i, a o ata faatusa po o foliga o na manufeai na ia
mafaufau i ai. Sa tatau ona faapea mai le faaliliuga o
“ata faatusa,” nai lo “manufeai” i mea uma lava o loo
ta’ua ai e perofeta manufeai, i le [Feagaiga Tuai]. Ae
na vaai Ioane i le manufeai moni i le lagi, na faaali
atu ia Ioane, sa i ai moni lava manufeai iina, ae le o
le sui i foliga o mea o le lalolagi.” (Teachings of the
prophet Joseph Smith 291).
Faaaoga le natura o se mea e fai ma faatusa e fesoasoani
ia malamalama ai i lona uiga faaleagaga. O le faamatalaga o le faaaliga a Ioane na vaai ai i ni manufeai se
fa, ma o na manufeai uma e i ai “apaau e ono” ma sa
“tumu i mata” (Faaaliga 4:8). Na faamalamalama
mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea, o
lena mea e faauigalua: “O o latou mata e suitulaga i
le malamalama ma le atamai, o lona uiga, e tumu i
latou i le atamai; ma o o latou apaau e suitulaga i
le mana, e gaoioi ai, e faatino ai, ma mea faapena.”
(MFF 77:4). O lenei faamalamalamaga e tutusa ma le
natura o faatusa o loo faaaoga. O o tatou mata tatou
te maua ai le malamalama, lea tatou te mafai ai ona
vaai atu ma maua ai le atamai. O apaau o se manulele e mafai ai e ia ona oo atu i mea e sili atu nai lo le
mea e gata ai tagata i le laueleele
O faataitaiga ia e lua e pei lava o isi faatusa o loo
faaaoga i tusitusiga paia. E lei soona filifilia ia faatusa
e perofeta. O uiga faanatura ma le faaaogaaga o mea
na faavae ai le faaaogaina faa-faatusa, lea e ono faaaoga ai i aoaoga.
Faaaoga fesoasoani mo suesuega i tusitusiga paia. O
fesoasoaniga mo suesuega i lomiga a le AAG o tusitusiga paia, sa saunia i lalo o le taitaiga a le Korama a
Aposetolo e Toasefululua. O loo i ai faapuupuuga ma
faamatalaga taua ma faamalamalamaga fesoasoani.
Mo se faataitaiga, o le faaulutala mo le 2 Nifae 15 o
loo faailoa mai ai le tovine a le Alii e fai ma fanauga
a Isaraelu. E le gata i lea, o le ulutala i le 2 Nifae 23 o
43
loo faamalamalama mai ai “o le faaumatiaina o Papelonia, o se ituaiga o faafanoga i le Toe Afio Mai.”
Faalautele lou malamalama o le talalelei, ma toe iloilo
ni faamalamalamaga talafeagai mo le faatulagaga atoa o le
talalelei. E tatau ona e malamalama i mea moni taua
faaleagaga, ae e te lei malamalama i faatusa e faatatau i na mea moni. Afai e le malamalama tagata i le
Togiola a Keriso ma lona faia i tulafono o le faamasinoga tonu ma le alofa, o le a le mafai ona latou iloa le
uiga o loo faapipii atu i vaega eseese o le tulafono o
le ositaulaga ma taulaga i le tulafono a Mose.
E feaiãa’i uma tusitusiga paia: o upu, fuaitau, ma
vaega uma i se tusitusiga e tasi, o le a maua soo foi i isi
tusitusiga e tutusa uiga. O lea la, e taua tele, lou suesue atili i tusitusiga paia ma isi afioga tulei a perofeta,
ina ia saga fesootai pea i lou mafaufau mau i tusitusiga
paia, ma aoaoga faaperofeta. O le mau i le Faaaliga
2:27 e pule i le “tootoo uamea” mo se faataitaiga, e sili
atu le faigofie ona malamalama i ai, pe a tuufaatasi ma
se malamalamaaga o le faaaliga a Liae ma Nifae i le
laau o le ola. Na faamatala e Nifae, o le “ai uamea”. . . .
o le afioga lea a le Atua” (1 Nifae 11:25).
O le talalelei e tumau. E le feteenai le mea moni
ma le mea moni. O faamalamalamaga sa’o uma lava
o faatusa ma foliga i totonu o tusitusiga paia e ogatasi ma aoaoga moni o le talalelei. O lenei mataupu
faavae e mafai ona avea ma fuafaatatau, mo faamalamalamaga o faatusa. O se faataitaiga o lenei mea
o loo maua i le faaaliga a Ioane. Na ta’ua e Ioane se
tamaitai o le a fanauina mai se tama ma se tarako na
saunia e ’ai le tamaitiiti pe a fanau mai. “Ua fanau
foi e ia o le tama tane, o le na te pule i nuu uma i le
tootoo uamea” (Faaaliga 12:5). O le fafine e faatusa i
le Ekalesia a le Atua, e tutusa ma le autu faatusitusiga paia faifaipea o le (nuu o le feagaiga) ma le faatoanofotane (Keriso). O le tama tane o le faatusa o le
malo o le Atua i le meleniuma.
Na tusia e Elder Bruce R. McConkie, o lå sa avea ma
sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “I le lotolotoi o le au popoto i tusitusiga paia i le lalolagi, o le
tama tane ua manatu o Keriso, o se faaiuga taumate, e
ui ina foliga faatauanau, ae ua faamaonia i mea moni
manino, e lei aumaia e le Ekalesia ia Keriso, ao Ia na
foafoaina le Ekalesia. I le lotolotoi foi o le au popoto o
e mafai ona faamatalaina faaliliuga faigata i tusitusiga
paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai, e masani lava ona
faapea, o le tama tane, o le perisitua, o se manatu faatauanau lå faavaea, lea foi e tatau ona toe teena e lea
lava laina o faauigaga. E lei aumaia foi e le Ekalesia le
perisitua, a o le perisitua o le mana lea na ia aumaia le
Ekalesia i lona tulaga o i ai nei. (Doctrinal New
Testament Commentary, 3:516).
Mafaufau loloto, feliuliuai i le mafaufau, ma tatalo e
uiga i tusitusiga paia ma faatusa o loo i ai. Na aoao mai
Elder Bruce R. McConkie: “O tusitusiga paia uma e
auala mai i le mana o le Agaga Paia … ma e tatau ma
44
mafai ona faamalamalamaina e le mana lava lea e
tasi…. E leai se isi e mafai ona malamalama i le uiga
moni o tusitusiga paia, vagana e auala mai i faaaliga
mai le Faifaaaliga lava lea e tasi, lea na Ia faaali mai
ia mea i le taimi muamua, ma o le Agaga Paia lea.”
(Doctrinal New Testament Commentary, 3:356). Afai e
te manao moni e malamalama i tusitusiga paia ma
faatusa o loo faaaoga e le Alii iina, o le a e taumafai
e saili aoaoga mai le Alii e auala mai i Lona Agaga
(tagai MFF 136:32–33). E fiafia le Faaola e faamalamalama o tatou mafaufau ma faaali mai Ana mealilo
ia i latou o e auauna atu ia te Ia (tagai MFF 76:5–10).
E mafai ona outou talanoaina le saunoaga lenei a
le Perofeta o Iosefa Samita:
“Soo se taimi lava e tuuina mai ai e le Atua se faaaliga vaaia o se faatusa, po o se manufeai, po o soo se
foliga lava o soo se mea, o Lona tiute lava o le tuuina
mai o se faaaliga po o se faamalamalamaga i le uiga o
lea mea, o lona uiga e le tatau ona tuuaia fua i tatou i
o tatou lava talitonuga e uiga i lea mea. Aua e te fefe i
le faamalaiaina o oe ona o lou le iloa o le uiga o se faaaliga po o se foliga, pe afai e lei tuuina mai e le Atua
se faaaliga po o se faamalamalamaga o lea mataupu”
(Teachings, 291).
Vaavaai mo Keriso i faatusa faatusitusiga paia. Atonu
e te manao e faailoa faapuupuu atu lenei mataupu,
ona o le lesona e 15 o loo tautalagia ai lenei mataupu
taua.
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Gerald N. Lund, “O le Malamalama i Faatusatusaga Faatusitusiga Paia,” Ensign, Oke. 1986, 22–27;
taiala e ono e fesoasoani i le talanoaina o gagana
faauigalua i tusitusiga paia.
■ Old Testament Media, aoaoga 12, “Faatusatusaga i
Tusitusiga Paia” (aitema 53058).
■ Vaega Faaopoopo, “Faataitaiga o Faatusa o loo
Faaaoga i Tusitusiga Paia” (tagai i. 52 o lenei tusi
lesona).
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ O loo lisi atu i lalo ni nai faaupuga ma faaaogaaga
faafaatusa o ia faaupuga. Mo faaupuga taitasi o loo
lisi atu, e tatau ona su’e e tamaiti o le vasega se vaega
se tasi o tusitusiga paia, o loo faaaoga ai le faaupuga
ma le uiga faafoliga o loo lisiina. E manaomia ona
faaaoga e tamaiti le Taiala i Tusitusiga Paia, po o se
lisi faaopoopo o upu, po o isi tusi mo se fesoasoani.
1. Lanu
Viole po o le Vaiuli: Tautupu
Uliuli: Asovale, puapuaga
2. Vaega o le Tino
Tauau: Amoina, tauaveina
Fatu: O le tagata i totonu, lagona
Sulugatiti: Punavai o fanau, fanau
3. Meaola
Gata: Tiapolo, taufaasese
Leona: Mana, tautupu
Alisi: Faatafunaga, faafanoga
4. Lavalava
O le faaofuina e faailoa mai ai le mauaina o se
tulaga po o le i ai i se tulaga faapitoa
Faaofuina i le amiotonu: Agavaa
Faaofuina i le maasiasi: Tausalaga
Faaofuina i le faanoanoa: Lotomaulalo, faanoanoa
5. Meataumafa
Susu: Manuia
Fualaau ‘aina suamalie: Faaiuga, Taunuuga,
6. Minerale
Omea: Maaleale (vaivai pe faigofie ona ta’e)
Siliva: E taua tele, ae e i lalo ifo o le auro
7. Elemene Faanatura
Afi: Faamamãina e le Agaga Paia, faatafunaga o
le faatiapolo
Matagi: Tulaga pagatia, feteenaiga
8. Mea e Leai ni Ola
Amo: Nofo Pologa, avega mamafa
Ki: Pule
9. Nofoaga
Siona: O le amiotonu
Sotoma ma Komoro: O e amioleaga
10. Sauniga
Papatisoga: Faamamãina
Faaipoipoga: Sootaga i feagaiga ma le Atua
11. Faatinoga
Faaee Atu o Lima: Tuuina atu o le pule ma le
mana
Mulumuluina o Vae: Lotomaulalo, faamamãina
mai aafiaga o le lalolagi
12. Fuainumera
Tasi: Lotogatasi—o le mea e matua taua
Tolu: Aigaatua, au peresitene
13. Natura
Vao: Vaivai
Oneone: Vatele, maoae tele
45
Faaaogaina o Tusitusiga
Paia e Faamalie ai
Manaoga o Tagata
Faamoemoega o Aoaoga
O loo aumaia e tusitusiga paia tali i luitau ma manaoga o tagata.
Autu
1. O loo i ai le mana i afioga a le Atua.
2. E aumaia e tusitusiga paia tali ia tatou fesili.
3. O loo aumai i tusitusiga paia mamanu ma faataitaiga e fai ma taiala i le olaga i aso taitasi.
4. O le faamafanafanaga e mafai ona maua mai i
tusitusiga paia e feagai ai ma suega, tofotofoga,
ma faaosoosoga.
Manatu e Aoao Atu
1. O loo i ai le mana i afioga a le Atua.
■ Faasoa atu le fautuaga o loo i lalo mai ia Peresitene
Ezra Taft Benson:
“O loo tatou ola i aso o luitau matautia. O loo tatou
ola i le taimi na fetalai i ai le Alii i Lana fetalaiga, ‘O le
a aveeseina le filemu mai le lalolagi, ma o le a pulea e
le tiapolo lona lava malo.’ (MFF 1:35). O loo siitaua
Satani e faasaga i tagata o le Ekalesia e i ai molimau
ma e o loo taumafai e tausi poloaiga. Ma e toatele o
tatou tagata o loo tumau i le faatuatua ma malolosi,
o nisi o loo femoumouai. O isi o loo pauu….
“. . . O se tali lenei i le luitau matautia o o tatou
taimi. O afioga a le Atua, e pei ona maua i tusitusiga
paia, i saunoaga a perofeta soifua, ma i faaaliga
patino, o loo i ai le mana e faamalolosia ai le au paia
ma faaauupegaina ai i latou i le Agaga, ina ia mafai
ai ona latou teena le tiapolo, taofimau i mea lelei,
ma maua le olioli i lenei olaga….
“. . . Na ta’u atu e Peresitene Harold B. Lee i sui
risone e faapea:
“ ‘Ua tatou mautinoa, o loo fia taumamafa o
tatou tagata i le talalelei, e le suia, ma le tele o ona
upumoni ma malamalamaaga. . . . E i ai e e foliga
mai ua galo ia i latou o le auupega aupito malosi na
tuuina mai e le Alii ia i tatou e faasagatau i mea
uma e faatiapolo, o Ana lava folafolaga, o aoaoga
faavae manino ma faigofie o le faaolataga e pei ona
maua i tusitusiga paia.’ . . .
“. . . O se tasi o mea aupito taua e mafai ona e faia.
. . . o le faatofu lea o oe i tusitusiga paia. Suesue i ai
46
Lesona 14
ma le filiga. Fiafia i afioga a Keriso. Aoao i aoaoga
faavae. Ia atamai i mataupu faavae o loo i ai. O loo i
ai foi isi taumafaiga laiti, ia e aumaia ai faamanuiaga
i ou valaauga. E i ai isi auala e maua ai musumusuga
sili atu a’o e auauna atu.
“. . . A faatofu tagata taitoatasi ma aiga i tusitusiga
paia i taimi uma ma faaauau ai pea, o isi ia itu o gaoioiga [misiona, faaipoipo i le malumalu, auai i sauniga
faamanatuga] o le a otometi lava ona oo mai. O le a
faateleina molimau. O le a faamalolosia tautinoga. O
le a puipuia aiga. O le a sologa lelei faaaliga faaletagata lava ia. . . .
“O le manumalo i le amiotonu, o le mana e aloese
ai mai le taufaasese ma teena faaosoosoga, taitaiga i
o tatou olaga i aso taitasi, ma le faamaloloina o le
loto—o se vaega lena o folafolaga na tuuina mai e le
Alii ia i latou o e o mai i Ana afioga. . .
“. . . Ou te uunaia outou ina ia toe tuuina atu atoatoa o outou tagata i le suesueina o tusitusiga paia.
Faatofu outou i tusitusiga paia i aso taitasi, ina ia i ai
ia te outou le mana o le Agaga e faatasi ma outou”
(“O Le Mana o le Upu,” Ensign, Me, 1986, 79–82).
■ Na saunoa mai Elder L. Tom Perry, o se sui o le
Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Tatou te faafetai mo tusitusiga paia, o loo i ai faatonuga a le Alii
i Ana fanau. Latou te fesoasoani ia i tatou ina ia sili
atu lo tatou malamalama i le ala na Ia mamanuina e
fai ma taiala mautinoa e taitaia ai i tatou i lenei vaitau o o tatou olaga le tumau” (i le Conference
Report, Ape. 1993, 110; po o le Ensign, Me 1993, 90).
■ Ia faamalamalama atu, o perofeta o le Tusi a
Mamona sa latou iloa o afioga a le Atua “sa i ai le
faamoemoega malosi i le taitaiina o le nuu e fai mea
tonu.” (Alema 31:5) Sa latou iloa foi o le upu “e i ai
lona taunuuga malosi i mafaufau o tagata nai lo le
pelu, po o se isi lava mea.” O le mea lea, sa latou taumafai ai e tala’i le upu i tagata uma. O e na faalogo
sa suia o latou olaga e faavavau. E tatau foi ona
tatou iloa le mana o le Atua i o tatou olaga.
■ Ia talanoaina le saunoaga lenei a Elder Boyd K.
Packer, o se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E leai se faafitauli tuga tatou te feagai, e le tatau
ona tatou le saunia i ai, pe afai tatou te iloa faaaliga”
(Teach the Scriptures, 7).
2. E aumaia e tusitusiga paia tali ia tatou
fesili.
■ Ia talanoaina le taua o le saunoaga o loo i lalo a
Peresitene Harold B. Lee:
“Ou te faapea atu e manaomia le aoaoina o o tatou
tagata, ina ia sailia a latou tali mai tusitusiga paia.
Maimau pe a na mafai e i tatou uma ona faapea atu e
le mafai ona tatou taliina soo se fesili vagana ua maua
e i tatou se tali mai tusitusiga paia, . . . ae o le mea e
sili ona leaga, ona o le toatele o i tatou e le o faitau i
tusitusiga paia. Tatou te le malamalama po o a mea o
i ai i tusitusiga paia, ma o le ala lea tatou te taumate ai
mea o loo i ai i tusitusiga paia” (“Find the Answers in
the Scriptures,” po o le Liahona, Tes. 1973, 3).
■ Faasoa atu le saunoaga o loo i lalo mai ia Elder
Dallin H. Oaks, o se sui o le Korama a Aposetolo e
Toasefululua, i le auala e fesoasoani ai tusitusiga
paia e tali a tatou fesili:
“E mafai foi e tusitusiga paia ona fesoasoani ia i
tatou ina ia maua tali i fesili faapitoa ma patino. O le
mea moni, e manino lava, e le o i ai i tusitusiga paia
se lisi manino o ni tali faapitoa i fesili uma e mafai
ona tatou fesiligia e uiga i se mataupu faapitoa. O
tusitusiga paia e le pei o se tusi telefoni, po o se tusi
o faamatalaga iloga [encyclopedia].
“E masani ona tatou faalogo o faapea mai, o tusitusiga paia o loo i ai tali ia tatou fesili uma. Aisea e
sa’o ai lea mea? E le faapea o tusitusiga paia o loo i
ai tali faapitoa i fesili uma—e oo lava i fesili mo
aoaoga faavae uma. O loo faaauau pea faaaliga i la
tatou Ekalesia, ona e le maua uma i tusitusiga paia ni
tali patino i soo se fesili talafeagai. Tatou te faapea o
tusitusiga paia e i ai tali i fesili uma ona o tusitusiga
paia e mafai ona latou taitaia i tatou i tali uma.
“. . . O le faitauina o tusitusiga paia o le a fesoasoani
ia i tatou ina ia maua ai se molimau o le talalelei a Iesu
Keriso. Latou te tuuina foi i tatou i se tulaga tatou te
maua ai musumusuga e tali ai soo se fesili tau aoaoga
faavae pe patino foi, tusa lava pe faasino tonu lena
fesili pe leai foi i le mataupu o loo tatou aoaoina i tusitusiga paia. O se mea moni maoae lena e le o malamalama i ai le toatele. E toe faapea atu, e ui lava e le o i
totonu o tusitusiga paia ni upu e tali ai a tatou fesili
faapitoa ma patino, ae o le suesue ma le agaga tatalo i
tusitusiga paia o le a fesoasoani ia i tatou ina ia maua
ai tali. E mafua lea mea ona o le suesue i tusitusiga
paia o le a fesoasoani e faafaigofie ai ona maua e i
tatou musumusuga a le Agaga Paia, ia, e pei ona fai
mai tusitusiga paia, o le a “taitaia [i tatou] i upu moni
uma” (Ioane 16:13), ma o le mana foi o le Agaga Paia
tatou te “iloa ai le tonu i mea uma” (Moronae 10:5).
“O le a tatou iloa ai foi o se fuaiupu patino o tusitusiga paia sa ta’ua mo se mafuaaga e ese lava i se vaitausaga e ese foi, i lalo o le aafiaga faamalamalama a
le Agaga Paia, o le a tuuina mai ai ia i tatou se savali
patino, e faatatau i o tatou manaoga faapitoa i le taimi
nei” (“Studying the Scriptures,” 19–21).
■ E tusa ai ma suesuega a Elder Oaks, o se isi mataupu faavae o taitaiga faatusitusiga paia, e tatau ona
silasila totoa i ai. E aofia ai le faagasologa o le teu
pea i o outou mafaufau upu o le ola, ina ia outou
manatuaina pea na upu, e ala i le Agaga o le Atua,
pe a tatou mananao i ai.
I [Lana] fetalaiga i toeaina o le Ekalesia e uiga i o
latou tiute o le aoao atu lea o le talalelei i le lalolagi,
na fetalai ai le Alii, “Aua nei popole muamua
outou i mea o le a outou fai atu ai, a ia teu pea i o
outou mafaufau ‘upu o le ola,’ ma o le a tuuina atu
ia te outou i lea lava itula lena vaega e tatau ai mo
tagata taitoatasi” (MFF 84:85). O lenei lapataiga o
loo i ai faaaogaaga faaopoopo i le olaga i aso taitasi.
O le manatua pea i taimi uma o upu paia ua tusitusia i o tatou mafaufau, ua tatou aoao ai e alolofa ma
avea o ni o tatou itutino, tusitusiga faapitoa, o loo
tautala mai i o tatou agaga ma mafaufau. O ia mea
e vave oo mai i lo tatou iloa lelei, i se taimi tatou te
le mafaufauina, ma aumaia ai le taitaiga, faamafanafanaga, malamalama, po o se lapataiga foi.
■ Ia valaaulia tagata o le vasega e fesoasoani ia te
oe e fai se lisi o nisi o faafitauli o aso nei, o loo feagai pea ma tagata. Filifili se faafitauli se tasi ma tuu
atu i le vasega se taimi e suesueina ai, pe tuu atu foi
ia i latou se galuega e fai i le fale e su’e ai aoaoga
mai tusitusiga paia, ia e mafai ona fesoasoani e foia
ai ia faafitauli pe a oo mai. Fai atu i tagata o le
vasega e fefaasoaa’i ma talanoaina a latou suesuega.
3. O loo aumaia e tusitusiga paia mamanu
ma faataitaiga e fai ma taiala i le olaga i
aso taitasi
■ O alii ma tamaitai tulaga ese—e pei o Iosefa,
Mose, Tanielu, Ruta, Iopu, Nifae, Alema, Taitai au
Moronae, ma Iosefa Samita—na latou faaali mai ia
i tatou le ala tatou te ola ai. Ia aumai e tagata o le
vasega nisi o malosiaga na faataitaia e nisi o nei au
paia. E faapefea ona avea i latou ma se mamanu e
fesoasoani ai ia i tatou?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Iosefa (ola mama)
Mose (lotomaulalo, agamalu)
Tanielu (toa)
Ruta (faamaoni)
Iopu (onosai)
Nifae (usiusitai)
Alema (salamo)
Taitai au Moronae (saolotoga)
Iosefa Samita (tumau)
■ Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama
e mafai ona latou maua mai le malosiaga mai olaga
o le Au Paia e pei ona tusia i tusitusiga paia, e faamalieina ai o latou manaoga patino. Faitau ma talanoaina faamaumauga i le Taiala i Tusitusiga Paia ia
Tanielu, Tavita, Eseta, Ieremia, Iopu, Iosefa (atalii o
Iakopo), Paulo, ma Peteru.
■ Aumai tala mai soifuaga o perofeta ma le au pulega
aoao o lenei tisipenisione e faailoa atu ai faataitaiga o
amioga lelei.
47
4. O le faamafanafanaga e mafai ona maua
mai i tusitusiga paia e feagai ai ma suega,
tofotofoga, ma faaosoosoga.
■ Ia talanoaina le ala na taulima ai e Paulo le tulaga
faaesea o le i ai i le falepuipui ma iloa ai o le a le umi
lona ola (tagai 2 Timoteo 4:6). Atonu o le a i ai nisi e
faavaivai i taimi faigata faapena, ae sa lei faapena
Paulo. Sa i ai lona talitonuga atoatoa sa ola o ia i se
olaga lelei, ma o lona taui i le olaga a sau o le a matagofie naua (tagai f. 7–8). Ina ia fesoasoani ia tumau ai
i taimi fita faapena, na tusi atu ai Paulo ia Timoteo e
sau ia te ia ma aumai ni mea, e aofia ai le ofu talaloa
o Paulo, o tusi, “ae tautuana pa’u e tusi ai” (f. 13). O
pa’u e tusi ai e le taumate o kopi o tusitusiga paia.
■ Faitau pe faamatala atu le tala lenei a Elder Marion
D. Hanks, o le sa avea ma sui o le Au Fitugafulu e
faapea:
“Na sau se alii i le Lotoa o le Malumalu i se tasi
aso ma tu i fafo o le faitotoa o le ofisa, ma sa manao
e sau i totonu. Sa ou iloa ina ua ou vaai atu ia te ia,
sa i ai sona naunautaiga atuatuvale, ma ou te ta’u
atu, i lo’u faanoanoa, o le lagona muamua lava na
ou maua, atonu o lona manaoga e le taumate o se
tupe. E tele taimi iina e faamanuiaina ai i matou i
avanoa faapea e fesoasoani ai i e matitiva. Sa ou
vaai atu ia te ia ma le masalosalo teisi, ona ou alu
atu lea i le faitotoa, ma valaaulia o ia i totonu, ma
sa ou iloa ai i lena lava taimi i ona foliga, o le manaoga sa ia te ia, e laitiiti lava se faiã ma mea tautupe.
Sa ia te ia se ituaiga pupula i ona fofoga, na oo mai
faatasi ma se te’i e matua loloto naua.
“E le o ia o se tagata o le Ekalesia, ua faaipoipo i se
peresitene lelei o le Peraimeri. O i la’ua ma lea tamaitai, o ni matua o se afafine lalelei e sefulutasi tausaga.
O matua o le alii lenei e nonofo i le itu i sasae o le atunuu, ma sa faia se tonu a le aiga i se talanoaga laitiiti,
o se mea manaia ma lelei, e pei ona ia faamatalaina,
o le meaalofa sili o le Kerisimasi latou te tuuina atu i
ona matua, o le auina atu lea o ia (le tamã) e asi i laua,
ona ua leva [e lei toe feiloai], ma ona o le vaitaimi o le
Kerisimasi, ma o se mea alofa sili e tatau ona maua e
ona matua, o se asiasiga lea mai le la tama e toatasi.
O le mea lea, e ui lava ina, sa faalotolotolua o ia, ae
sa ia talia lava lea tautinoga, ma alu atu loa e vaai ona
matua. Ao i ai o ia iina i ona matua, sa ia maua le tala
mai tagata o lona aiga, sa aafia lona toalua i se faalavelave tau taavale. Na maliu si teineitiiti. O le afi na
sosoo mai ai, na faatamaia ai si ona tino.
“O se mea na matua faateia ai o ia. Sa i ai o ia i
lana malaga toe foi i lona aiga, ma sa tele ni itula na
malolo ai pe faatalitali ai i Sate Leki, ma sa ia sau ai
loa i le Lotoa o le Malumalu e saili ai se filemu. Sa
ma faafesagai i la’u kesi, ma sa ou taumafai ou te
pa’i atu ia te ia. E seãseã ona ou mafatia loloto faapea, aua ou te lei oo lava i se tulaga faateia faapea.
Sa ou talanoa atu ia te ia e uiga i le faavavau; Sa ou
talanoa i ai e uiga i le toetu; Sa ou talanoa i lo tatou
48
moomia o le faatuatua, le malosiaga ma le uunaiga
faifaipea a le Alii, ae leai se mea na aoga—na matuai
leai lava. Sa amata ona ou atuatuvale. Sa le nofo
filemu o ia ma sa sauni e alu, sa amata loa ona ou
tatalo. O la’u tatalo, lea sa ou faia pea i le tele o taimi
i tulaga faapea, ‘“Le Alii e, fesoasoani mai nei ia te
a’u” “Le Alii e, fesoasoani mai nei ia te au.” Ma, i se
mafuaaga sa ou mautinoa, ma o le a e taliaina foi, sa
ou susueina lenei tusi—atonu sa tatau ona leva ona
ou faia lea mea, e aunoa ma le manaomia o uunaiga
a musumusuga, ae ou te lei faia—i upu nei mai le
mataupu e sefulutasi o le tusi o Alema:
“‘E toe faatasia le agaga ma le tino i lona uiga
atoatoa; o ivi atoa ma gaugaivi e toe faatuina i le tino
e tatau ai” (Alema 11: 43).
“Sa ou su’e i le Alema e 40, ma faitau teisi i le
toetu, e faapea ‘. . . ioe, e leai lava se lauulu e tasi e
leiloa; . . . ‘ (tagai Alema 40:23.) Mo le taimi muamua
sa ou vaaia le faamoemoe. Sa ou matauina a o ma
talanoa o le mea sa sili ona faaatuatuvaleina ai o ia, o
lenei teineitiiti lalelei—ma e i ai la’u fanau teine laiti;
Ou te malamalama i lagona o se tamã, ou te talitonu
ou te mafai ona malamalama i ai—o le mea sa sili
ona atuatuvale ai o ia, o le lå toe mafai lea ona toe
vaai ia te ia, o le lalelei ma le atoatoa-ona-lelei o lona
olaga laitiiti ua mou atu, ma ua le toe i ai ia te ia se
faamoemoega mo se isi tulaga. Ae sa ia nofo ma faalogologo, ma sa toe fai atu ma toe ta’u atu le fofo faigofie. Sa ma faitauina afioga a le Alii. Sa ia taliaina
ma le naunautai. Sa nofo o ia i se vaega o le potu e
latalata i le faitotoa ma faitau pea lava pea i ai mo se
taimi umi. Ina ua ou momoliina atu o ia i le malaevaalele, sa leai se sioa sa i ona fofoga. Sa tagi o ia,
atonu mo le taimi muamua. Sa ia talanoa mai e
foliga na oo atu ia te ia le mea sa ou taumafai e ta’u
atu, ma sa ma talanoaina mataupu faavae sa ou taumafai e talanoaina muamua.
“I ni nai masina mulimuli ane, sa ou faalogoina
ai lona leo i le laulau pito i luma [o le ofisa]. Sa ou le
maua mai lava se tala ia te ia talu mai le ma feiloaiga
muamua. Sa latou tut° mai iina ma ni alii se toalua e
foliga pa’a’ã. Sa ou iloa mulimuli ane, o tuagane o
lona toalua, na fananau i le Ekalesia. Sa ia te ia se
kopi o le Tusi a Mamona na susue i le Alema e 11,
ma sa ia faitauina atu ia i la’ua na upu matagofie, ma
molimau atu i le moni, ma ta’u atu ia i la’ua, i lana
suesuega o le tusi sa ia iloaina ai, o le afioga lava lea
a le Atua. Sa ia faatauina ni tusi mo i la’ua, ma auina
atu i la’ua i le fale e faitau, o nei alii sa fananau i
totonu o le ekalesia.
“Sa ou mafaufau i lena taimi, ma mafaufau talu
mai le tele o taimi, i le faamatalaga lena, o soo se tasi
na te le faitau i ai, e sili atu ai le tagata na te le iloa
faitau” (Seeking “Thick” Things, 5–6).
■ Sa maua mai e Iesu le malosiaga mai tusitusiga
paia. Ina ua faatoa mae’a Lona papatisoga, sa taitaia
o Ia e le Agaga i le vao e faatasi ai ma le Atua (tagai
FIS, Mataio 4:1). Ina ua mae’a ona anapogi Iesu i le
fasefulu ao ma le fasefulu po, sa taumafai le tiapolo
e faaosooso ia te Ia ina ia faaaoga ma le le tatau Lona
mana faaleAtua e tapuai ai ia Satani. Ia faitau faatasi
ma le vasega le Mataio 4:1–10 ma fesoasoani ia i
latou ia iloa le ala na faaaogaina ai e Iesu tusitusiga
paia e teena ai faaosoosoga.
Sa maua mai foi e Nifae lona malosiaga mai tusitusiga paia. I le 1 Nifae 17 sa poloaiina ai e le Alii ia
Nifae e fau se vaa. Sa ia tusia, “Ina ua iloa foi e o’u
uso o le a ou faia le vaa, ua amata ona latou muimui
mai ia te a’u, ua faapea mai: O lo tatou uso o se vale
ia” (f 17). Sa faanoanoa Nifae ma sa avea lea ma faamalosiau i ona uso, ma atili ai ona latou taumafai e
faatosina o ia e toe foi i Ierusalema. Ae sa amata ona
tauloto atu e Nifae mau ia i latou. O le mea lea sa ia
maua ai le mana ma le malosi e teena uma ai upu
faavaivai tagata a ona uso.
■
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
“Pipiimau i le Ai Uamea,” ata vitio 7, “O Le Mana o
le Upu” (38:10).
■
■ “Pipiimau i le Ai Uamea,” ata vitio 1, “Pipiimau i le
Ai Uamea” (20:00); na fesoasoani tele le Feagaiga Fou
■ Harold B. Lee, “Saili Tali i Tusitusiga Paia,” Liahona Tes. 1973, 3; o tusitusiga paia ma saunoaga a
Peresitene o le Ekalesia o punavai ia e tatau ona
tatou liliu atu i ai mo tali ia tatou fesili.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
■ E aumaia e tusitusiga paia i tatou ia Keriso. A o
tatou o atu ia te Ia, tatou te iloaina, e ala mai ia te Ia
ma Ana afioga, tatou te maua ai fofo mo o tatou faafitauli. Mafaufau i le Alema 7:11–12. Aisea e mafai ai e
Keriso ona ofo mai ia i tatou fofo i o tatou faafitauli?
■ I le lesona lenei, sa outou aoao ai i le ala na faaaoga ai e Iesu tusitusiga paia e teena ai faaosoosoga.
I Lona soifuaga atoa faaletino, na tele lava se galuega
taua a tusitusiga paia na faia ia te Ia i le faataunuuina
o Ona faamoemoega faalelalolagi. O le a faapena foi
ona faia e tusitusiga paia mo i tatou. Mo isi faataitaiga o le faaaogaina e Iesu o tusitusiga paia, ia faitau
le Luka 21; 24:13–32; 3 Nifae 23:7–14.
■ Sa folafola mai e Nifae, “Ina faalogo ia outou i
upu a le perofeta . . . ma ia faatatau ai ia te outou”
(1 Nifae 19:24). E faapefea ona tatou faatatau ia
tusitusiga paia ia i tatou?
■ Ezra Taft Benson, “O Le Mana o le Upu,” Ensign,
Me 1986, 79–82; o le ala e mafai ai e tusitusiga paia
ona puipuia i tatou mai le tiapolo ma aumaia le
mana o le Agaga i o tatou olaga.
49
O Iesu Keriso—O Le
Faatumutumuga Autu
lea o Tusitusiga Paia Uma
Faamoemoega o Aoaoga
O tusitusiga paia uma ua tuuina mai e molimau ia
Keriso ma taulai atu ai la tatou vaai i Lana galuega
ma Lana misiona.
Autu
1. O Keriso e tatau ona fai ma autu o a tatou suesuega i tusitusiga paia.
2. E molimau mai tusitusiga paia i le misiona a Keriso.
3. E molimau perofeta uma ia Keriso.
4. O mea uma e tuuina mai e le Atua e faatusa ia
Keriso.
Manatu e Aoao Atu
1. O Keriso e tatau ona fai ma autu o a tatou
suesuega i tusitusiga paia.
■ Ia talanoaina ma tagata o le vasega le taua o le faaautuina o a latou suesuega o tusitusiga paia ia Iesu
Keriso. E ui ina tele autu mananaia e aoaoina i tusitusiga paia, e leai se mea e sili atu lona taua nai lo le
aoao e uiga i le Faaola ma Lana galuega o loo faia mo
tagata uma. Faamamafa atu i tagata o le vasega, afai
latou te fia ausia lenei faamoemoega, o le tuufaatasia
o tusitusiga paia: po o tusitusiga faavae, o le punavai
sili lea e aoao ai e uiga i le Faaola.
O le saunoaga lenei a Elder Howard W. Hunter, a
o avea ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e ono fesoasoani i le vasega ina ia malamalama
ai i lenei manatu: “Ou te faafetai mo tusitusiga faavae, lea e mafai ai ona tatou aoaoina le tele o aoaoga
ia Iesu Keriso, pe a tatou suesue ma le faamaoni i ai.
Ou te faafetai ona, na faaopoopo e le Alii, i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, e ala i perofeta a le
Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai,
isi tusitusiga paia faaalia, o ni molimau faaopoopo
mo Keriso e pei—o le Tusi a Mamona, Mataupu
Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele—ou te
iloa o ia tusi uma, o afioga a le Atua. E molimau nei
tusi uma, o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua” (i le Conference Report, Oke. 1979, 93; po o le
Ensign, Nov. 1979, 65).
■ Faitau le Ioane 17:3. Ia faamalamalama atu afai e
fia maua le ola e faavavau, e tatau i tagata taitoatasi
ona iloa le Tama ma le Alo. O le Ioane 5:39 o loo
50
Lesona 15
faamalamalama mai ai le ala tatou te iloa ai le Tama
ma le Alo—e tatau ona tatou suesue i tusitusiga
paia (tagai foi JST, Luka 11:53).
2. E molimau mai tusitusiga paia i le misiona a Keriso
■ A o suesue tagata o le vaega i tusitusiga paia, fai i
ai e nofouta ia iloa le misiona a Keriso i tagata. Ia faaaoga manatu o loo i lalo e faatatau i le misiona a le
Faaola:
1. Sa Ia faatuina le Malo o le Atua i le lalolagi (tagai
Efeso 4:11–16; 3 Nifae 12:1; Mareko 3:13–19).
2. Sa Ia aoao atu le Ata o le Faaolataga (tagai 3 Nifae
11:31–40; Mataio 4:23–24; Mosaea 3:5–6; Galuega
10:34–43).
3. Sa Ia faataunuu le Togiola mo le lalolagi (tagai
Ioane 3:16–17; Mataio 26–27; 2 Nifae 10:25; Alema
7:11; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3).
4. Sa Ia amataina le galuega mo e ua maliliu (tagai
1 Peteru 3:18–19; 4:6; Mose 7:38–39; MFF 76:73;
138:29–35).
■ Tuu atu i tagata o le vasega e fai se lisi o mau mai
tusi taitasi o tusi faavae o loo faamalamalama mai ai
le misiona a Iesu Keriso. Atonu e te manao e vaevae
le vasega i ni vaega ma tuu atu i tagata o le vasega e
sailiili i le Taiala i Tusitusiga Paia, i le “Iesu Keriso”
mo se malamalama atili i le misiona a le Faaola.
3. E molimau perofeta uma ia Keriso
■ Tusi le faataitaiga o loo i lalo i le laupapa, ona talanoaina lea ma le vasega ma maka mau o loo i ai. E
tatau ona malamalama tagata o le vasega, o perofeta
o augatupulaga uma, sa molimau ia Keriso.
E Molimau Perofeta uma ia Keriso
Iakopo 7:10-11
Galuega 3:1
KERISO
Galuega
10:43
3 Nifae 20:23-24
Helamana
8:13-20
Mosaea
13:33-35
■ Tuu atu i tagata o le vasega e su’e i le faaulutala
“Iesu Keriso” i le Taiala i Tusitusiga Paia; ta’u atu ia
i latou e anoanoai mau e faatatau i le Faaola. Toe iloilo faatasi ma tagata o le vasega ia autu ina ia mafai
ona latou iloa, le tele o vaega o le natura ma le
galuega a Keriso o loo aofia ai. O le tasi lea o faailoga e ta’u mai ai, o le faavae autu lava o tusitusiga
paia uma, o Iesu Keriso.
4. O mea uma e tuuina mai e le Atua e faatusa
ia Keriso
■ Faitau ma talanoaina le 2 Nifae 11:4 ma le Mose
6:63. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama o mea uma e molimau i le Faaola.
■ Ina ia atiina a’e atili le manatu o mea uma e faatusa
ia Keriso, tagai i vaega o loo i lalo:
1. O le tulafono a Mose e molimau ia Keriso.
O le faamoemoega atoa o le tulafono a Mose—
ma ona aoaoga, sauniga faalelotu, ma sauniga—o
le faasino atu lea o le fanauga a Isaraelu ia Keriso
ma Lana Togiola. A e aoao i soo se vaega o le
tulafono a Mose, e tatau ona e sailiili i aoaoga ma
faataitaiga a le Faaola. A e malamalama i le soifuaga ma le galuega a le Faaola, o le a faateleina lou
malamalama i le tulafono a Mose, lea na fuafuaina e molimau ia Keriso ma taitai atu tagata ia te
Ia. Faitau le Kalatia 3:24; Iakopo 4:4–6; Alema
34:13–15, o loo aoao mai ai ia vaega.
2. O sauniga o le talalelei e molimau ia Keriso.
Ositaulaga i manu. Sa poloaiina Atamu e osi atu
taulaga i le Alii, ma sa ta’u atu ia te ia o se “faatusa lea o le taulaga a le Alo e Toatasi na Fanaua
e le Tama” (Mose 5:7). O lenei faiga sa faaauau e
tagata o le feagaiga seia mae’a le galuega a Keriso,
ona suia ai loa lea i le sauniga o le faamanatuga.
Suesue i le faatusatusaga o tusitusiga o loo i le
itulau e [00] (i. 153) o le tusi lesona lenei. O loo
faaalia ai o le sauniga o le osia o taulaga sa fai ma
faatusa o le osigataulaga a le Alo o le Atua. Faailoga ma faatusatusa mau o vaega ia i totonu o au
lava tusitusiga paia.
O Le Faamanatuga. O le sauniga o le faamanatuga na amataina e le Alii i Lana tausamaaga mulimuli, o se faamanatu faaauau pea i le Au Paia o le
Togiola a Iesu Keriso. E tuuina mai ai foi ia i tatou
se avanoa e faafou ai e le aunoa le feagaiga sa tatou
osia e mulimuli i Lana faataitaiga ma tausi i Ana
poloaiga. E faasino lena i le taimi i tua e agai i le
Togiola, ae o sauniga o le osia o taulaga i aso anamua, sa faasino agai i luma i le Togiola.
Paseka
Iesu Keriso
Faamanatuga
Faitau, faailoga, ma faatusatusa mau o le, 1 Korinito 11:23–29 ma 3 Nifae 18:1–11.
Papatisoga. Suesue i le faatalanoaga a Paulo i le
Roma 6:3–11 o le sootaga i le va o le tanumia ma
le Toetu o le Faaola ma le feagaiga e faia e le Au
Paia pe a papatisoina.
3. E molimau tagata taitoatasi ma nofoaga ia Keriso.
Mekisateko, tupu o Salema. O le uiga o le igoa
Mekisateko o le “tupu o le amiotonu” po o le “o
lo’u tupu e amiotonu.” Sa talanoa Paulo e faasino ia Mekisateko o le “Tupu o le amiotonu”
ma le “Tupu o le filemu” (Eperu 7:1–2). Sa tautaua Mekisateko ona sa mulimuli ia Ieova—o le
Keriso i le muai olaga. O Iesu Keriso o le Tupu
tautaua o le amiotonu ma le filemu (tagai Ieremia 23:5–6; Isaia 9:6–7) o loo faamatala mai ai le
“faatusa” o Mekisateko i le Alii.
O Iosefa, lea na faatau atu i Aikupito, na mulimuli
ane ona faaolaina Isaraelu. E anoanoai mea e tutusa
ai Iosefa ma Keriso; o le mea lea, o le olaga o Iosefa
i ala e tele, o se “ituaiga” po o se faaataataga o le
soifuaga ma le galuega a le Faaola. O nai faataitaiga laiti ia o le tele o tulaga tutusa, o loo ta’ua i lalo:
a. Sa sili ona alofagia Iosefa e lona tamã “i ona
atalii uma” (Kenese 37:3). O Iesu o le “Alo pele”
o le Tama (Mataio 3:17).
e. O Iosefa ma Iesu sa faalataina uma i la’ua e o
la uso ma faatau atu (tagai Kenese 37:26–27;
Mataio 26:14–16).
i. Sa tuuaia sese e le toalua o Potifara ia Iosefa
(tagai Mataio 26:57–66) ae sa tuuaia sese Iesu i
luma o le au faamasino sili a Ierusalema (Mataio
26:57–66)
o. O la’ua uma sa avea ma faaola ia Isaraelu. Sa
faasaoina e Iosefa le aiga o lona tamã mai le
matelaina ma le oti, i lona avatu ia i latou o
meaai (tagai Kenese 45:4–7). O Iesu, o “le areto
o le ola” (Ioane 6:35), sa Ia tuuina atu o Ia lava
ina ia faasaoina Isaraelu mai le oti faaleagaga.
u. Na ifo uso o Iosefa ia te ia mo le faataunuuina o
lana miti faaperofeta (tagai Kenese 37: 5–8). Ae
o le a mulimuli ane ifo tagata uma ia Keriso ma
faailoa atu Lona tulaga Tautupu (MFF76:110).
Sa taitaia Isaraelu e Iosua i le nuu o le folafolaga. E
taua tele le taitaia e Iosua o Isaraelu i le nuu o le
folafolaga ae le o Mose. O le Faaperetania o le upu
Eperu lenei o le Yehoshua po o Joshua, o “Iesu.” E
pei lava ona taitaiina e Iosua (Iesu) Isaraelu i lo
latou nuu o le folafolaga, e faapena foi ona taitaia
Isaraelu faatuatua e Iesu i lo latou taui folafolaina
e faavavau.
O Tavita, o le Tupu o Isaraelu. O le igoa Tavita o
lona uiga, “faapelepeleina.” I taimi o le Feagaiga
Tuai, o Tavita o le tupu maoae o Isaraelu i lona vaitaimi. O lana nofoaiga sa na o se faataimuaga o le
nofoaiga a Iesu, le “Atalii Pele” (Talafaasolopito—
Iosefa Samita 2:17) o le Tamã. E toe afio mai Iesu
ma, ona o Ia o le “Tavita” lona lua, o le a nofo tupu
ai o Ia i le nofoalii o Isaraelu e faavavau (tagai Esekielu 37:24–25; Isaia 9:6–7).
Peteleema. O le igoa Peteleema o lona uiga “fale
o areto.” I le faataunuuina o valoaga anamua, o
Iesu, o le “areto o le ola” (Ioane 6:35, 48), sa soifua mai i Peteleema (tagai Mika 5:2; Mataio 2:4–6;
Luka 2:15–16).
51
Sauniga o le Osia o Taulaga
Iesu Keriso
Levitiko 1
Luka 1
Eperu 4
Mose 5
MFF 93
Esoto 12
Levitiko 1
Ioane 19
Luka 22
Mosaea 3
MFF 38
Esoto 12
Mataio 26
52
4. O mea e leai ni ola i tusitusiga paia e molimau uma
ia Keriso.
O Le Liahona. O loo aoao mai le Tusi a Mamona,
e faapei lava ona taitaia e le Liahona le aiga o Liae
i le nuu o le folafolaga, e faapena foi ona taitaia e
le afioga a Keriso le fanau a le Alii i le malo o le
lagi. Faitau le faamalamalamaga a Alema o faailoga o le Liahona i le Alema 37:38–46.
5. O mea vaaia uma i le natura e molimau ia Keriso.
Malamalama ma le Pouliuli. Ina ua afio mai Iesu,
o le “malamalama o le lalolagi” (Ioane 8:12), i le
lalolagi, o le faailo i Amerika o Lona soifua mai,
o le aso, le po, ma le aso e aunoa ma se pouliuli
(tagai Nifae 1:15, 19). Ina ua maliu le “malamalama o le lalolagi,” sa i ai le pouliuli mafiafia i
Ierusalema ma Amerika (tagai Mataio 27:45;
3 Nifae 8:19–23).
Sa aumaia e le Alii le vai mai se papa. A o malaga le
fanauga a Isaraelu i le vao ina ua mae’a lo latou o
ese ai mai i Aikupito, sa latou manaomia se vai. Sa
ta e Mose se papa ma sa puna mai ai le vai na laveai
ai i latou mai le oti i le fia feinu. O lenei tulaga faaletino, sa faapei o se faatinoina o se tulaga faaleagaga,
ma o loo molimau mai i le mana faaola o le Alii.
Toe iloilo ia mau o i le siata o loo i lalo, o loo faaali
mai ai tulaga tutusa.
Mea Faaletino na
Tutupu i le Taimi
o Mose
O Le Faaolataga
na Tuuina Mai e
Iesu Keriso
1. Sa taamilomilo Isaraelu i le vao o le
agasala (tagai
Esoto 17:1).
1. O loo taamilomilo
tagata i le lalolagi o
agasala (tagai MFF
84:49).
2. Sa latou manaomia
le vai e tausi ai le
ola faaletino (tagai
Esoto 17:1–3).
2. E manaomia e
tagata le “vai ola”
mai ia Keriso lea e
tau atu i le ola e faavavau (tagai Ioane
4:14).
3. Sa ta e Mose se
papa, ma na puna
mai ai le vai ma
laveai ai i latou
mai le oti (tagai
Esoto 17:5–6;
1 Nifae 17:29).
3. O le Alii o le “papa”
ia e ao ina atiina ae
ai mea uma (tagai
Helamana 5:12). Sa
sauaina o Ia i Ketesemane ma luga o
Kalevaria ina ia
laveaiina i tatou
mai le oti faaleagaga (tagai Isaia
53:4–5; Mataio
26:31).
Punavai Faaopoopo mo
Suesuega
■ Dallin H. Oaks, i le Conference Report, Oke. 1988,
75–80; po o le Ensign, Nov. 1988, 65–68; tali i fesili,
“Se ã lo outou taofi i le Keriso?” (Mataio 22:42).
■ Ezra Taft Benson, “Mafaufau ia Keriso,” Ensign,
Mat. 1989, 2–4; o le taunuuga o o tatou mafaufauga,
e aafia ai a tatou amio, ma le ala e ole atu ai i le Alii
i le fesili lea, “O le a le mea e te finagalo ou te faia?”
e mafai ona aafia ai o tatou olaga.
■ Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Ape.
1988, 97–99; po o le Ensign, Me 1988, 84–85; E mafai
e le Ekalesia ona “O mai ia Keriso.”
■ Dallin H. Oaks, i le Conference Report, Oke. 1987,
75–79; po o le Ensign, Nov. 1987, 63–66; o Iesu Keriso
o le “malamalama” ma le “olataga” o le lalolagi.
■ Lenet Hadley Read, “O Mea Uma e Molimau ia te
Ia: O Le Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia,”
Ensign, Ian. 1981, 4–7; e i ai ni faatusa faaletusitusiga
paia e molimau ia Keriso.
Fautuaga mo Suesuega a le
Tagata o le Vasega
O le galuega o loo i lalo e mafai ona faaaoga e fai ma
galuega a tagata o le vasega po o ni mea foi e faaopoopo i aoaoga i le vasega.
■ Faamalamalama atu le ala e molimau atu ai ia
Keriso ma Lana galuega, ia aitema taitasi uma o loo
mulimuli mai i tusitusiga paia, pe fai foi ma sui mo Ia.
O mau o loo i puipui, o le a fesoasoani ina ia malamalama ai i savali faaperofeta o loo i tusitusiga paia.
1. O Le Faamanatuga—tagai Mataio 26:26; 3 Nifae
18:1–11 (Moronae 6:6)
2. O Le Manai—tagai Esoto 16:4, 14–15, 31, 35 (Ioane
6:30–35)
3. O Le Vine—tagai Ioane 15:1–8
4. Iona ma le i’a—tagai Iona 1:11–17 (Mataio 12:40;
MFF 20:23)
5. Atamu—tagai 1 Korinito 15:45 (Mose 1:34;
1 Korinito 15:20, 47)
6. Faitaulaga Sili—tagai Eperu 5:1–3 (Eperu 4:14;
9:23–28)
7. O Le Tamai Mamoe—tagai Esoto 12:3–7 (Isaia
53:7; Ioane 1:36; 1 Peteru 1:19–20; Faaaliga 13:8)
■ O se tasi o faatusa maoae o le Faaola o loo maua i
le Feagaiga Tuai i le tala ia Aperaamo ma le ofoina
atu o lona atalii o Isaako e osi ai le taulaga (tagai
Iakopo 4:5). Toe iloilo le Kenese 22:1–14, ma faailoa
53
le tulaga tutusa i le va o mea taitasi na tutupu, o loo
lisiina e uiga ia Aperaamo ma Isaako i le siata o loo
mulimuli mai, ma le mea foi faapea na tupu i le soifuaga o Keriso:
54
Aperaamo ma Isaako
Iesu Keriso
A. Na tuu e faamaligiina
le toto o Isaako (tagai
Kenese 22:10).
E. Sa amoina e Isaako
fafie mo le taulaga
(tagai Kenese 22:6).
I. Sa faia le taulaga i le
nuu o Moria, po o Ierusalema (tagai Kenese
22:2; 2 Nofoaiga Tupu
3:1).
O. Na o Isaako le atalii o le
feagaiga a Aperaamo
(tagai Kenese 22:2).
U. Sa alofa Aperaamo i le
Atua ma ia tuuina atu
ma le loto malie lona
atalii e ositaulagaina
(tagai Kenese 22:12).
F. E lei tetee Isaako; sa
talia e ia le fai ma
taulaga (tagai
Kenese 22:9).
Tagai Ioane
19:34; Luka
22:44
Tagai Ioane
19:17
Tagai Mareko
15:22
Tagai Ioane
3:16
Tagai Ioane
3:16
Tagai Luka
22:42
(Tali)
A. Sa faamaligiina le toto o Iesu.
E. Sa amoina e Keriso le satauro.
I. O le taulaga a Keriso sa osia i Ierusalema.
O. O Iesu o le Alo e Toatasi o le Atua.
U. E alofa le Atua i le lalolagi ma sa finagalo malie ai
e osi le taulaga i Lona Alo.
F. Sa fiafia Keriso e fai le finagalo o le Tamã.
Faataitaiga o Faatusa
o loo Faaaogaina i
Tusitusiga Paia
E tele faatusa i tusitusiga paia. E pei ona ta’ua i le
mataupu 11, o le faagaoioia faanatura po o le tulaga
o se mea, o se ki lea e ono faatusa i ai lena mea. Ia
manatua foi, o se aitema e mafai ona fai ma faatusa
o se mea se tasi i se tasi faauigaga, ae fai ma faatusa
o se isi mea i se isi faauigaga.
O loo i lalo ni nai faataitaiga, o loo lisi i vaega, o
faatusa o loo faaaogaina i tusitusiga paia. O loo lisiina atu mea o loo faaaogaina o ni faatusa ma faataitaiga o mea o loo faatusaina i ai. Ona tuuina atu lea
o mau e faamatala ai le faaaogaaga o faatusa taitasi.
Faitau vaega taitasi ina ia malamalama ai i lo latou
faauigaga tatau.
Faatinoga
Punou o le ulu. Lotomaulalo.
“Ona punou lea o le tagata, ma ifo atu ia Ieova”
(Kenese 24:26).
“Ona latou tali mai ai lea, o malolo lau auauna lo
matou tamã, o loo ola mai lava o ia. Ona latou punonou ai lea, ma ifo ia te ia” (Kenese 43:28).
Tagai foi i le Kenese 24:48; Esoto 4:31; 12:27; 34:8;
1 Nofoaiga a Tupu 29:20; 2 Nofoaiga a Tupu 20:18;
29:30; Neemia 8:6.
■
O le saeiina o lavalava o se tagata. Faanoanoa,
faavauvau, agaga salamo.
“Ona saei lea e Iakopo ona ofu, ua ia lavalava i le
ie talatala, ma ua faanoanoa pea o ia i aso e tele ona
o lona atalii” (Kenese 37:34).
“Ua iloa e Moretekai mea uma ua faia, ona saei ai
lea e Moretekai ona ofu, ma ua ofu o ia i le ‘ie talatala ma le lefulefu, ma alu atu i totonu o le aai, ma
alaga i le alaga tele ma ua lotulotu” (Eseta 4:1).
Tagai foi i le Kenese 37:29; Faamasino 11:35;
2 Samuelu 3:31; 13:19.
■
O Manu
Faaopoopoga
“. . . na Ia faamaulaloina o Ia lava i le tino i luma o
le Tama, ma ia molimau atu i le Tama e usiusitai o ia
ia te Ia i le tausiga o ana poloaiga” (2 Nifae 31:6–7).
Solofanua. Taua, faatoilalo.
“Ou te faaumatia le kariota i Efaraima, ma le solofanua i Ierusalema, e faaumatia foi le aufana o le taua;
na te tautala foi i le leleiga i nuu ese” (Sakaria 9:10).
“Ona ou vaai ai lea, faauta foi, o le solofanua sinasina, ua i ai le aufana o loo tietie ai; ua avatu foi ia te
ia le palealii; ona alu atu ai lea o ia, o loo manumalo,
o le a manumalo pea o ia. . . .
“Ona alu atu lea o le isi solofanua m°m°: ua avatu
foi le pule i loo tietie ai na te aveeseina le filemu i le
lalolagi, ae latou te fefasiai ai: ua avatu foi ia te ia le
pelu tele. . . .
“Ona ou vaai lea, faauta, o le solofanua samasama,
ma le tietie ai, o lona igoa o le Oti, ua mulimuli atu foi
Seoli ia te ia; ua avatu foi ia te i la’ua le pule e fasioti
i lona fa o vaega o le lalolagi i le pelu, ma le oge, ma
le oti, atoa ma manufeai o le vao” (Faaaliga 6:2, 4, 8).
“Na a’u iloa atu le lagi ua avanoa, faauta foi, o le
solofanua sinasina, o le tietie ai foi ua igoa ia o le Faamaoni ma le Moni, o le amiotonu foi na te faamasino
ai ma tau ai le taua” (Faaaliga 19:11).
■
Povi. Galuega, auaunaga, toamalie, tumau.
“Aua o loo fai mai le Tusi, aua ne’i e fusi le gutu o
le povi a o solisolia e ia le saito. I le ma lea, E tatau ona
avatu i le faigaluega o lona taui” (1 Timoteo 5:18).
“Ma ua ia faia foi le vai apa memea. . . .
“Ua faaee ai i luga o povi e sefulu ma le lua, ua faasaga le tolu i le itu i matu, ua faasaga le tolu i sisifo, ua
faasaga le tolu i le itu i toga, ua faasaga foi le tolu i
sasae; ua i o latou luga le vai” (1 Tupu 7:23, 25).
“A leai ni povi, ua mamã le fale povi: ae tele mea
e maua mai i le malosi o le povi” (Faataoto 14:4).
■
Vaega o le Tino
Ulu. Pule o le malo po o le pule faatonu.
“O le ulu o tane taitoatasi o Keriso lea; o le ulu o
le ava o le tane lea; ao le ulu o Keriso o le Atua lea”
(1 Korinito 11:3).
“O le ulu foi o Ia (Keriso) o le tino, o le ekalesia lea”
(Kolose 1:18).
■
Tamai mamoe. Gauai atu.
“Na faasauaina o ia, sa tigaina foi o ia, ae le tautala
mai o ia; e pei o le tamai mamoe ua taitaiina ia fasia,
e pei o le mamoe foi i luma o e sele lona fulufulu, ua
faalologo ia, o ia foi ua le tautala mai” (Isaia 53:7).
“O lenei foi, ou te fesili atu ia te outou, o’u uso
pele e, pe na faapefea ona faataunuuina e le Tamai
Mamoe a le Atua mea tonu uma, ina ua papatisoina
i le vai?
■
Lima. Mana, malosi, tomai.
“A o Ieova, o le na aveina ae ia te outou ai le nuu
o Aikupito i le mana tele ma le aao faaloaloa, tou te
matatau ia te Ia” (2 Tupu 17:36).
■
55
“O ia te oe le aao malosi: e malosi lava lou aao”
(Salamo 89:13).
“Ou te le faalagolago i le lima o le tagata. . . . Ua
fetuuina le ua faalagolago i le tagata pe fai le tagata
mona lima” (2 Nifae 4:34).
Tulivae Tootuli. Lotomaulalo.
“E tootuli mai ia te Au o tulivae uma lava” (Isaia
45:23).
“Aua ua tusia, ua fetalai mai le Alii, ou te ola a’u,
e tootuli mai ia te a’u tulivae uma lava” (Roma 14:11).
■
Lavalava
Ofutalaloa. Amiotonu.
“Na fai le amiotonu mo’u ofu, ma ou ofu ai: na
fai la’u faamasinoga e peiseai o se ofu talaloa ma se
pulou” (Iopu 29:14).
“Ua na faapulupuluina a’u i le ofu o le amiotonu”
(Isaia 61:10).
“E maua ai foi e i latou ua amiotonu le malamalama atoatoa i lo latou olioli ma la latou amiotonu
ina ua ofu i le legavia, a moni, o le ofu o le amiotonu
lava” (2 Nifae 9:14).
■
■ Fusi. Malosi. O le fusia, o lona uiga, ua faapaleina i le malosi e faatino ma tumau ai.
“E fai le amiotonu ma fusi o lona sulugatiti, e fai
foi le faamaoni ma fusi o lona tino” (Isaia 11:5).
“Ou te faaofuina foi o ia i lou ofu, ma ou faamalosi
ia te ia i lou fusi” (Isaia 22:21).
“Ua e fusia a’u i le malosi mo le taua” (2 Samuelu
22:40).
Tagai foi i le 1 Samuelu 2:4; Salamo 18:32, 39;
65:5–6; 93:1.
Le lavalavã. Ta’usalaina, matamuli, le mamã.
“O lea tatou te maua ai le malamalama atoatoa ia
tatou agasala ma lo tatou eleelea, ma lo tatou le lavalavã, e maua ai foi e i latou ua amiotonu le malamalama atoatoa i lo latou olioli ma la latou amiotonu
ina ua ofu i le legavia, a moni, o le ofu o le amiotonu
lava” (2 Nifae 9:14).
“O ona po ia ua fetalai mai ai Ieova ia Isaia le atalii o Amota, ua faapea mai, alu ia ina e tatala ese le ie
talatala i lou sulugatiti, ma ia e to ese ou see i ou vae.
Ona faia lava lea e ia, ua savali e le ofu, ma ona vae
ua le faaseeina.
“Ona fetalai mai lea o Ieova, e faapei ona savali
la’u auauna o Isaia e le ofu, e le faaseeina i tausaga
e tolu, o le faailoga ma le faatusa ia Aikupito ma
Aitiope;
“E faapea lava ona taitaiina atu e le tupu o Asuria
e ua faatagataotauaina o Aikupito ma le tafeaga o
Aitiope, o taulelea atoa ma toeaina, e le o ofu, ma o
latou vae e le faaseeina, ma o latou nofoaga ua le ufitia, o le mea e maasiasi ai Aikupito” (Isaia 20:2–4).
O Lanu
Pa’epa’e. Mamã, amiotonu.
“E toatele e faamamãina, ma faasinasinaina”
(Tanielu 12:10).
“E amiotonu e faavavau i latou; . . . ua faasinasinaina ai o latou ofu” (1 Nifae 12:10).
Tagai foi i le Faaaliga 3: 4–5; Mamona 9:6.
■
M°m°. Agasala, togiola.
“E ui lava ina pei o ofu m°m° a outou agasala . . .
e avea e pei o fulufulu mamoe” (Isaia 1:18).
“O le Alii foi e tatau ona m°m° i ona laei” (MFF
133:48; Isaia 63:2).
■
M°m° [Ulaula]. Taua, oti, pagatia.
“O talita o ona tagata totoa ua faalanu ulaula ia”
(Nauma 2:3).
“Ona alu atu lea o le isi solofanua m°m°: ua avatu
foi le pule i loo tietie ai na te aveeseina le filemu i le
lalolagi, ae latou te fefasiai ai” (Faaaliga 6:4).
■
Lanumeamata. Ola, soifua laulelei.
“O Ieova o lo’u leoleo mamoe o ia; e leai se mea
ou te mativa ai.
“Na te ave a’u i le mea e i ai le vao mu’a ou te
taoto ai” (Salamo 23:1–2).
“Amuia le tagata e faatuatua ia Ieova, o le ua fai
Ieova mona faatuatuaga.
“Aua o ia ua faapei o le laau ua totõ i tafatafa ane o
le vai, ua sosolo atu ona a’a i tafatafa ane o le vaitafe,
na te le iloa foi pe a oo mai le vevela, ae lauolaola ona
lau” (Ieremia 17:7–8).
■
Meaai
■
56
■ Areto. O mea e tausi ai le ola (faaletino pe faaleagaga).
“O a’u le areto ola na alu ifo mai le lagi: pe a ‘ai
se tasi i lenei areto ona ola ai lea o ia e faavavau”
(Ioane 6:51).
“Ioe, o loo faapea ona fetalai mai o ia: O mai ia ia
te a’u ma ia outou aai i le fua o le laau o le ola; ioe,
tou te aai ma feinu fua i le areto ma le vai o le ola”
(Alema 5:34).
■ Masima. E le mafai ona faaleagaina, faatumau po
o le taofia pea o le tulaga lelei.
“O le feagaiga masima lea e faavavau i luma o
Ieova ia te oe ma au fanau faatasi ma oe” (Numera
18:19).
“O taulaga uma foi i au taulaga i mea e ‘ai e te faamasimaina i le masima; ‘aua le aunoa lau taulaga i
mea e ‘ai ma le masima o le feagaiga a lou Atua: o au
taulaga uma e te avatu ma le masima” (Levitiko 2:13).
“O outou o le masima o le lalolagi outou”
(Mataio 5:13).
Tagai foi i le MFF 101:39–40; 3 Nifae 12:13.
Minerale
Auro. Mamalu, tau tele.
“O i latou [toeaina e toaluasefulufa] ua i o latou
ulu foi o pale auro” (Faaaliga 4:4).
“Aua ua tomua mai ia te ia le manuia silisili mai
ia te oe: ua e faaee i lona ao le palealii auro lelei”
(Salamo 21:3).
“Ua ati foi lona pa i maa iasepi; o le aai [le aai
tautaua o Ierusalema] o le auro lelei lea: ua pei o
le tioata manino. . . .
“O puipui foi e sefulu ma le lua o penina ia e
sefulu ma le lua; taitasi le puipui ma le penina e tasi
na fai a’i: o le alatele foi o le aai o le auro lelei lea, e
pei o le tioata manino” (Faaaliga 21:10, 18, 21).
Tagai foi i le MFF 110:2; 137:4.
■
Apamemea. Malosi, tumau,
“O ona ivi, o ivi apamemea ia; o ona ivi e pei o se
‘oso uamea” (Iopu 40:18).
“Le tama fafine a Siona e, tu ia i luga, ma soli:
aua ou te faia lou nifo ma uamea, ou te faia foi ou
atigivae ma apamemea” (Mika 4:13).
■
Apamemea—faaiila pe faamamã. Mamalu.
“Ma ua eemo mai pei o le tino o le apamemea ua
faapupulaina” (Esekielu 1:7).
“O lona tino foi ua pei o le tasesa lea, ma ona
fofoga ua tino mai pei o le uila, ma ona mata ua pei
o lamepa mum° ia, o ona lima foi ma ona vae ua pei
o apamemea ua faapupulaina” (Tanielu 10:6).
“Ma ona vae e pei o le apa pupula, e peiseai ua
mu i le ogaumu” (Faaaliga 1:15).
■
Fuainumera
Fitu. Atoa po o le atoatoa, atoaga.
“Ma afai foi tou te tetee mai ia te a’u, ma outou le
faalogo mai lava ia te a’u, ona ou faaopoopo faafitu
ai lea o mala ia te outou e tusa ma a outou agasala”
(Levitiko 26:21).
“Pe afai e foi faafitu i le aso ona agaleaga mai o ia
ia te oe, ua faapea mai, ua ou salamo; ia e faamagalo
atu ia te ia” (Luka 17:4).
Tagai foi i le Levitiko 4:17; Iosua 6:4; 2 Tupu 5:14;
Luka 11:26; Faaaliga 15:1.
■
Mea e leai ni ola
■ Fatafaitaulaga. Tapuai, ositaulaga, feagaiga, po o
le maota o le Atua e osi ai feagaiga.
“I lea aso e i ai le fatafaitaulaga ia Ieova i totonu o
le nuu o Aikupito, ma le faailoga ia Ieova i tafatafa o
lona tuaoi” (Isaia 19:19).
“O le mea lea, pe afai foi e te avatu lau taulaga i le
fatafaitaulaga, ona e manatua ai lea ua i lou uso se
mea e tiga ai o ia ia te oe;
“Ina tuu ia i lea mea o lau taulaga i luma o le fatafaitaulaga, ae alu oe ia muai faalelei i lou uso, i le e
sau ai, ma avatu lau taulaga” (Mataio 5:23–24).
“Ua tatalaina foi e ia o lona lima o faamaufaailoga,
ona ou iloa lea o i lalo ifo o le fatafaitaulaga o agaga
o å na fasiotia ona o le afioga a le Atua, ma le mau na
latou taofi mau ai” (Faaaliga 6:9).
Tagai foi i le Alema 17:4; Salamo 118:27; Isaia 56:7;
60:7; Faaaliga 8:3; MFF 135:7.
Palealii. Pulega, faaeaga.
“Ona aumai ai lea e ia le atalii o le tupu, ua faaee
atu foi ia te ia le palealii, ma tuuina atu i ai le tulafono; ua latou fai ai o ia ma tupu” (2 Tupu 11:12).
“O i latou uma foi o e talia i le faatuatua, ma faia
le amiotonu, o le a maua le pale o le olaga faavavau”
(MFF 20:14).
“Ona faapaleina ai lea o ia i le pale o lona mamalu,
e tietie i le nofoalii o lona mana e pule e faavavau
faavavau lava” (MFF 76:108).
Tagai foi i le 1 Korinito 9:25; Iakopo 1:12; 1 Peteru
5:4; Faaaliga 2:10; 4:4; MFF 29:12–13; 66:12; 81:6.
■
O Mea Faalenatura
■ Papa. Tumau, mausali—ma mafua ai, le faaaliga
o Keriso ma Lana talalelei.
“Ou te ati a’e foi la’u ekalesia i luga o lenei papa;
e le mafaia foi e faitotoa o seoli ona manumalo i ai”
(Mataio 16:18).
“O Au o le Mesia, o le Tupu o Siona, o le Papa o le
Lagi” (Mose 7:53).
“Ma feinu uma i le vai e tasi faaleagaga; aua na
latou inu i le papa faaleagaga sa mulimuli atu ia te i
latou, o lena papa foi o Keriso lea” (1 Korinito 10:4).
“O la’u papa, o la’u talalelei lea” (MFF 11:24).
Tagai foi i le 1 Samuelu 2:2; Salamo 31:2–3; Mataio
7:24–25; Luka 6:48; 2 Nifae 28:28; Iakopo 7:25; Helamana 5:12; 3 Nifae 11:39–40; 18:12–13; MFF 6:34; 10:69.
■ Vai. Fufuluina, faamamãina, faatusa o le savali o
le talalelei.
“Ona ou sausauina lea o outou i le vai manino,
ona mamã ai lea o outou” (Esekielu 36:25).
“Ina ia faapaiaina ai, ina ua faamamãina i le faataeleina i le vai atoa ma le upu” (Efeso 5:26).
“A o se inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia
inu o ia e faavavau” (Ioane 4:14).
Tagai foi i le Ioane 7:37; Numera 8:7; 19:19–20;
Levitiko 15:13.
Sauniga
Papatisoga. Tanumia ma le toetu, fanau mai.
“O lenei, ua tatanu faatasi i tatou ma ia i le papatisoga i lona maliu: pei ona toe faatuina mai o Keriso
nai e ua oti, i le mana o le Tama, e faapena foi la ona
tatou savavali ai i le ola faafouina.
■
57
“Aua afai ua faatasia i tatou i le faatusa o lona
maliu, e faapea foi i tatou i lona toetu mai:
“Ua tatou iloa lenei mea, na faasatauroina faatasi
ma ia lo tatou tagata tuai, ina ia faaumatia ai le tino
o le agasala, ina ia le toe faapologaina i tatou i le
agasala” (Roma 6:4–6).
“Na tanumia outou faatasi ma ia i le papatisoga,
o lea foi ua outou toe tutu mai ia faatasi ma ia i le
faatuatua i le mana o le Atua, o le na faatu mai ia
te ia i e ua oti” (Kolose 2:12).
Tagai foi i le MFF 128:12–13.
■ Faauuga i le suauu. Faapaia, faamanuia, faatumuina i le Agaga Paia ma lona mana.
“E te faaofu ai foi lou uso, o Arona, ma ona atalii
faatasi ma ia; e te faauu foi ia i latou, ma e tofia i
latou, ma faapaiaina i latou e fai le faiva o le osi
taulaga ia te a’u” (Esoto 28:41).
“Ua ma’i ea so outou? ina aami atu ia i toeaiina o
le ekalesia; ia latou tatalo mo ia, pe a uma ona faauu
ia te ia i le suauu i le suafa o le Alii:
“O le tatalo foi e faia i le faatuatua e faaolaina ai le
ma’i, e faatuina foi o ia e le Alii” (Iakopo 5:14–15).
Tagai foi i le Esoto 30:30; 40:9–11; 1 Samuelu 9:16;
16:13; Salamo 23:5.
58
Nofoaga
Papelonia. Agasala, faalelalolagi.
“O e faafefeteina uma, atoa ma e fai agasala, o le
a faapei o tagutugutu o saito; ou te susunuina foi i
latou, aua o A’u le Alii o Au, ou te le faasaoina foi
ni e totoe i Papelonia” (MFF 64:24).
“Latou te le saili i le Alii ia faatuina lana amiotonu,
a ua taitoatasi le tagata ma savali i lona lava ala, ma e
tusa ma le faatusa o lona lava Atua, o lona faatusa lea
e i foliga o le lalolagi, ma o lona gaosiga e pei o se
tupua, o lea ua tauau ina leva ma o le a faaumatia i
Papelonia, o Papelonia lava lea le sili, o lea lava o le a
pau” (MFF 1:16).
“Ina o ese atu ia outou mai atunuu, nai Papelonia
lava, mai le amioleaga, aua o le Papelonia faaleagaga
lea” (MFF 133:14).
(Tagai foi i le Isaia 48:20; Sakaria 2:7; Faaaliga 14:8;
16:19; 17:5; 18:2; MFF 35:11; 86:3.)
■
Punaoa o Faamatalaga
Benson, Ezra Taft. “Fourteen Fundamentals in
Following the Prophet.” I le Speeches of the Year,
1980. 1981.
McConkie, Bruce R. “The Bible, a Sealed Book,” i le,
Supplement, a Symposium on the New Testament,
1984. 1984.
———. The Gospel Teacher and His Message. Saunoaga
i faiaoga o mataupu faalelotu, 17 Sete. 1976.
———. Doctrinal New Testament Commentary. 3 vol.
1965–73.
Clark, J. Reuben, Jr. “When Are the Writings or
Sermons of Church Leaders Entitled to the Claim
of Scripture.” Saunoaga i le au faigaluega a le
Seminare ma le Inisitituti, 7 Iulai 1954.
———. The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary.
4 vol. 1979–81.
Clark, James R., comp. Messages of the First Presidency
of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.
6 vol. 1965–75.
Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tamaitiiti
Aoga [Rel. 324 ma le 325]. 1981.
Freeman, James M. Manners and Customs of the Bible.
1972.
Hanks, Marion D. Seeking “Thick” Things. Brigham
Young University Speeches of the Year, 26 Mat.
1957.
Horton, George A., Jr. Keys to Successful Scripture
Study. 1989.
Kimball, Spencer W. The Teachings of Spencer W.
Kimball. Faasa’osa’oina e Edward L. Kimball. 1982.
Lee, Harold B. “Viewpoint of a Giant.” Saunoaga i
faiaoga o mataupu faalelotu, 18 Iulai 1968.
Ludlow, Daniel H. Marking the Scriptures. 1980.
Mackie, G. M. Bible Manners and Customs. n.d.
Maxwell, Neal A. Plain and Precious Things. 1983.
———. “The Old Testament: Relevancy Within
Antiquity,” i le A Symposium on the Old Testament.
1979.
McConkie, Joseph Fielding. Gospel Symbolism. 1985.
Oaks, Dallin H. “Studying the Scriptures” O se Faigalotu Faafetai e le’i Lomiaina mo Seminare a
Sate Leki ma Davis counties, 24 Nov. 1985.
O Le Feagaiga Tuai: Kenese–2 Samuelu [Rel. 301 Tusi
Lesona a le Tamaitiiti Aoga]. 2nd ed. 1981.
Packer, Boyd K. Teach the Scriptures. Saunoaga i faiaoga o mataupu faalelotu, 14 Oke. 1977.
———. Teach Ye Diligently. 1975.
Scott, Richard G. “Spiritual Communication,” i le
Principles of the Gospel in Practice, Sperry
Symposium 1985. 1985.
Smith, Joseph. History of The Church of Jesus Christ of
Latter-day Saints. 7 vol. 2nd ed. rev. Edited by B. H.
Roberts. 1932–51.
———. Teachings of the Prophet Joseph Smith. Filifilia
e Joseph Fielding Smith. 1976.
Talmage, James E. Articles of Faith. 12th ed. 1968.
Tuttle, A. Theodore. Teaching the Word to the Rising
Generation. Saunoaga i le au faigaluega a le Seminare ma le Inisitituti, 10 Iulai 1970.
Wight, Fred H. Manners and Customs of Bible Lands.
1953.
———. Things As They Really Are. 1978.
59