Foto: Muhamed TUNOVI

Foto: Muhamed TUNOVI]
22 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Fudbalska reprezentacija BiH ide u Brazil
Zaslu`ili su da i Savez
Mada kod nas nije pristojno pitati bilo {ta kada je rije~ o parama,
vjerujemo da }e ~elnici N/FSBiH znati nagraditi sve one koji su
ostvarili veliki uspjeh plasmanom na SP u Brazilu. Uostalom, u kasu
}e se sliti 9,5 miliona eura
aj~e{}e spominjana imena ovih dana u Bosni i
Hercegovini su svakako
ona fudbalskih reprezentativaca koji su u utorak ostvarili fenomenalan uspjeh plasirav{i se na
Svjetsko prvenstvo koje se naredne godine odr`ava u Brazilu. Pobjedom u posljednjoj utakmici u
Kaunasu, kada je Litvanija savladana s minimalnih, ali sasvim dovoljnih 1:0, osigurano je mjesto me|u
32 najbolje svjetske reprezentacije.
Safetu Su{i}u i njegovim pulenima prire|en je u Sarajevu odmah tu
no} zaista veli~anstven do~ek, to su
svakako i zaslu`ili, ali ga, kako su kasnije priznali, nisu o~ekivali. Iako je
no} ve} bila za{la u sitne sate, na ulicama glavnog grada bile su desetine hiljada fudbalskih poklonika i
onih koji to nisu, ali su do{li da izraze zahvalnost na{im sportskim herojima na svim trenucima radosti
koje su im podarili u ovim kvalifikacijama. Samo jedan remi i jedan poraz u deset odigranih susreta rezultat je koji se mora spominjati s najdubljim po{tovanjem.
N
Ima se, mo`e se
No, nije samo radost korist od tog
uspjeha. Ve} sada se zna da }e
Me|unarodna fudbalska federacija (FIFA) sve u~esnike Mundijala ve}
na samom startu bogato nagraditi,
a za{to i ne bi kada je samo na pro{lom {ampionatu u Ju`noafri~koj
uniji zaradila vi{e od 3,5 milijardi
eura, a u Brazilu }e svakako biti i vi{e. Spominje se cifra od oko 9,5 miliona eura, tako da ~elnici bh. Saveza ve} sada mogu zadovoljno trljati ruke.
DODATNE NAGRADE
FIFA }e plasman u
~etvrtfinale nagraditi sa
dodatnih 18,9 miliona
eura, a za novog svjetskog
prvaka predvi|ena je
suma od 31,3. Ima tu jo{
kojekakvih nagrada, a
ra~una se da }e na nagrade
oti}i pola milijarde eura
Koliko }e odlu~iti da od te sume
podijele igra~ima, za sada se ne
zna, ali je sigurno da ne}e biti tako {iroke ruke kao, recimo, Nijemci. Uostalom, nije ni N/FSBiH
tako bogat kao Njema~ki fudbalski
savez, a ni odluke se ne donose tako brzo. Mo`da je i zbog toga {to se
do posljednjeg susreta nije znalo
ho}emo li putovati direktno, ili
}emo izabrati te`i put kroz bara`,
koji nam posljednja dva susreta i
nije bio ba{ sretan.
Elem, samo dan nakon zavr{etka
kvalifikacija Nijemci su objavili da
ne}e {krtariti sa nagradama i da }e
se raspon nagrada kretati od 20 hiljada eura, za one koji su dobili tek
simboli~nu minuta`u, do sasvim solidnih 200 hiljada za one koji su podnijeli najve}i teret i elfu donijeli jo{
jedno ubjedljivo prvo mjesto u grupi, pobijediv{i u devet navrata i samo jednom odigrav{i nerije{eno. Tu
svakako spadaju kapiten Philipp
Lahm, golman Manuel Neuer, pa
Mesut Özil, Per Mertesacker, Thomas Müller, Jérôme Boateng ili u zadnjoj utakmici raspolo`eni strijelac
André Schürrle.
Kada se sve sabere, Nijemci }e na
nagrade potro{iti oko ~etiri miliona
eura. Dakako da }e i na{i biti dostojno nagra|eni, ali kolika }e ta cifra biti, odredi}e ~lanovi Izvr{nog
odbora. Sazna}emo valjda na vrijeme, jer kod nas nije pristojno pitati za pare ma koliko skromna cifra
bila. Nadamo se da }e i reprezentativci biti zadovoljni, a ako i ne budu,
treba im na vrijeme obe}ati kolike
}e nagrade biti na prvenstvu, da
imaju razlog da se bore za mnogo
vi{e ciljeve od onoga: va`no je u~estvovati. Nije fudbalski summit olim-
Pobjeda protiv Gr~ke u Zenici od{krinula je vrata uspjeha
pijski teferi~, fudbal igraju pravi
profesionalci za pare, mada je i na
Igrama sve manje amatera. Kompletan sport se uveliko profesionalizovao.
Kako je saznao kolega Mirza Dautbegovi}, nekada i sam novinar na{e ku}e, FIFA }e plasman u ~etvrtfinale nagraditi sa dodatnih 18,9 miliona eura, a za novog svjetskog
prvaka predvi|ena je suma od 31,3.
Ima tu jo{ kojekakvih nagrada, a ra~una se da }e na nagrade oti}i pola milijarde eura. Ako vam se ta brojka ~ini pretjeranom (gotovo pola godi{njih priliva u bud`et Federacije
BiH), samo da ka`emo da je to tek
deseti dio planiranih prihoda na
Svjetskom prvenstvu. U Svjetskoj fudbalskoj federaciji planiraju da }e
zaraditi vi{e od pet milijardi.
FIFA je odavno postala uspje{na multinacionalna kompanija,
pa zato i ne ~udi podatak da uvijek
na svjetskim okupljanjima vole da
vide velike i bogate nacije. Plasman
fudbalera Bosne i Hercegovine mo`da im nije bio po volji, ali je iskori{ten da se napravi jo{ jedna reklama da i mali mogu uspjeti, ako su
dovoljno uporni. Bi}e zanimljivo vidjeti kako }e pasti kuglice sa imenima reprezentacija kada se 21. oktobra zavrte u Zürichu. Ho}e li ponovo biti prote`irana Francuska, kojoj
je u srijedu odbijen prigovor da se
na|e me|u ~etiri povla{tene ekipe.
Mo`da }e slu~ajno protivnik biti ba{
onaj koga bude pri`eljkivao francuski selektor Didier Deschamps. Za
sada se zna da }e dobiti nekog od
ova ~etiri protivnika: Hrvatsku, Por-
Safetu Su{i}u i njegovim pulenima prire|en je u Sarajevu iste no}i zaist
Pogledi 23
19. oktobar/listopad 2013.
Put do Brazila
odrije{i kesu
Kada je u mondenskom dijelu Rio de Janeira, Marini da Gloriji, 30.
jula 2011. izvr{eno `rijebanje svih kvalifikacionih grupa, reprezentacija BiH je voljom `rijeba bila smje{tena u grupu G, a protivnici su joj
bili Gr~ka, Slova~ka, Litvanija, Latvija i Lihten{tajn. Odmah na prvu, re~eno je da se sa svima njima mo`emo nadigravati. I igrali smo hrabro,
do`ivjeli samo jedan poraz u septembru u Zenici protiv Slova~ke, koji je na trenutak poljuljao nade. Ali su Papetovi izabranici izdr`ali do kraja i otvorili novu stranicu historije bh. sporta. Sve naredne generacije
}e pri~ati o tome {ta se de{avalo prije i poslije Brazila.
Da ukratko ponovo pre|emo nimalo lagan put do Brazila. Kvalifikacije su po~ele 7. septembra 2012. susretom s Lihten{tajnom. U Vaduzu je bilo ~ak 8:1. Po~etak za podizanje elana. Slijedio je susret sa Latvijom na Bilinom polju ~etiri dana kasnije. Ponovo efikasna i lepr{ava igra, mada su gosti poveli ve} u 5. minutu. Na kraju 4:1. Oktobarsko
okupljanje krenulo je sedmog dana gostovanjem u Gr~koj. Uz dozu sre}e bilo je velikih 0:0. U Zenicu je 16. oktobra stigla Litvanija i ispra}ena sa tri gola u mre`i. Jesen 2012. je uspje{no okon~ana.
[est susreta u 2013. po~eli smo sjajno velikom pobjedom 22. marta, kada je Gr~ka na Bilinom polju pora`ena sa 3:1. Smije{io se ve} tada Brazil. U junu je Latvija na gostovanju po~a{}ena sa pet komada, ali
je u septembru popijena gorka pilula. Slavila je Slova~ka u Zenici, ali
su zmajevi uzvratili ~etiri dana kasnije, 10. septembra u @ilini (2:1). S
nestrpljenjem se ~ekao oktobar. Jedanaestog je odra|en trening sa Lihten{tajnom (4:1), onda je 15. uslijedio kre{endo u Kaunasu. Jedan gol
protiv Litvanije bio je dovoljan za veliko slavlje.
Jedanaest
veli~anstvenih
na stadionu
u Kaunasu
Reprezentativci su na do~ek do{li autobusom u sitne sate
U Sarajevu su tu no} gorjele baklje na sve strane
Veli~anstven prizor na slavlju u Sarajevu ispred Vje~ne vatre
tugal, Gr~ku i Ukrajinu. Isto tako je
sigurno da niko od selektora ove ~etiri reprezentacije ne bi po`elio da
mu protivnici budu trikolori sa u posljednje vrijeme razigranim Franckom Riberyem.
Ostavimo njima da se brinu, mi
smo svoj posao obavili. Kako re~e
Ivica Osim, predsjednik Odbora za
posredovanje i savjetovanje
N/FSBiH, u emisiji Federalne televizije “Odgovorite ljudima”: “Odavno nismo imali sportski kolektiv
koji ovako dobro funkcioni{e i koji
nije pod uticajem politike. Njihov jedini zadatak je da pobje|uju i oni to
odli~no ~ine”. Zato vjerujemo da }e
i u dalekom Brazilu nastaviti sa
starim navikama i naredati, ba{
kao u ovim kvalifikacijama, {est
pobjeda i jedan remi, pa dokle god
doguraju. Uostalom, zar se nije desilo da mali Senegal, koji je na SPu u Japanu vodio nedavno preminuli Bruno Metsu, do|e do ~etvrtfinala.
Skupo putovanje
Da li bi i na{i navija~i, kojih }e sigurno biti u Brazilu, bili zadovoljni
sa takvim scenarijem? Sigurno da
bi, iako bi za pare koje }e istresti da
do|u do ove najve}e ju`noameri~ke dr`ave najvi{e voljeli da ih vide u finalu 13. jula naredne godine na ~uvenom stadionu Marakana u Rio de Janeiru, pa {ta ko{ta da
ko{ta i makar morali proputovati
Brazil uzdu` i poprijeko. A u Brazilu ni{ta nije blizu. Prema podacima ameri~kog business portala
Portfolio.com, za prvu fazu natje-
canja po skupinama Svjetskog
prvenstva svaki navija~ }e trebati
odvojiti najmanje 6.000 eura, dok
bi boravak na prvenstvu do ~etvrtfinala mogao stajati vi{e od 10.500
eura, pi{e Hina.
Zato je preporuka onim istinskim ljubiteljima fudbala da ve}
sada po~nu da {tede. Kud nas ba{
da zapadne plasman u daleki Brazil? Ali, kada su zmajevi u pitanju,
vidje}ete, mnogima ni{ta ne}e biti skupo. Pogotovo ako to bude o
dr`avnom tro{ku. Bi}e zanimljivo
vidjeti ko }e se sve na}i u avionima
za, da spomenemo nasumice,
Ciuabu, Natal ili Curitibu, gradove
za koje mnogi do ovog prvenstva nisu ni ~uli, sve dok nisu odre|eni da
se u njima odigravaju me~evi po
grupama.
Iako je do sada bila praksa da na
svjetskim {ampionatima bude najvi{e devet, deset gradova doma}ina, FIFA je udovoljila zahtjevu Fudbalske federacije Brazila da se nadmetanje po grupama igra u ~ak 12
gradova. Iskori{tena je prilika da se
o dr`avnom tro{ku obnove stadioni,
kako bi ostalo ne{to i budu}im generacijama. To {to je obi~nim ljudima u Brazilu to megalomanski i
zbog ~ega su danima na ulicama
protestovali, ~elnike FIFA mnogo ne
interesuje. Oni su sigurni da }e se
Mundijal odr`ati. Znaju se ve} sada i termini. Otvaranje je planirano
za 12. juni u Sao Paulu u 17 sati po
lokalnom vremenu, odnosno u 22
sata po srednjoevropskom. Finale u
Rio de Janeiru, 13. jula, treba po~eti u 16 sati po lokalnom, odnosno u
21 sati po na{em vremenu.
Zna~i, bi}e vru}e, ali to se i o~ekuje na jednom takvom skupu. Va`no je da na{i zmajevi budu zdravi, u dobrom raspolo`enju i dobro
pripremljeni. Selektor Safet Su{i} je
najavio da }emo se do po~etka
Mundijala i poja~ati. Vjerovatno je
mislio na veoma dobrog Seada Kola{inca, standardnog lijevog bo~nog bundesliga{a Schalkea 04,
koji se dugo predomi{ljao, ali koji
uskoro treba da dobije bh. sportsko
dr`avljanstvo. Javi}e se sigurno sada i mnogi koji }e iskopati da im je
dedo porijeklom iz neke od na{ih
gudura i utrpava}e se na Su{i}ev
spisak. Nastup na velikoj smotri je
uvijek bio veoma privla~an. Za{to bi
bilo druga~ije sada?
Branko Majstorovi}
ta veli~anstven do~ek, {to su svakako i zaslu`ili, mada ga nisu o~ekivali
24 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Bosanci i Hercegovci otplesali kvalifikacionu sambu
Brazilci, spremite
sti`u Pape i zmaje
svoje zmajeve, da budu ja~i od shvate koliko je ovo veliki rezulPi{e: Mirza DAJI]
@eno, zaslu`ila si. Vodim te u
svih zala svijeta, svih nepravdi, tat. U{li smo me|u elitu. U toj eliFoto: Muhamed TUNOVI]
svega {to nam se kupilo godina- ti, u zemlji koja je dala ponajboBrazil, poru~io je svojoj supruzi BH
demo u Brazil, idemo u Bra- ma... Svi ska~u, svi slave, svi se lje svjetske igra~e u proteklih stozil..., vi ste ponos dr`ave, ori- grle, svima srce veliko k’o Hima- tinu godina, bi}e i jedna mala
Manolo, kapetan aviona slovena~ke
lo se sa svih strana stadiona laji, svi sretni zbog zmajeva BiH. Bosna i Hercegovina.
Glumac Emir Had`ihafizbegoDarius i Girenas Sporto CenAdrie pozvao je navija~e da krenu
vi} najbolje je pojasnio taj ustras u Kaunasu po okon~anju is- Sombrero za D`eku
Veliko takmi~enje je pred nama. pjeh: “Odlazak reprezentacije
to rij ske no go me tne uta kmi ce
zajedno za Rio, a kralj sevdaha
izme|u Litvanije i Bosne i Herce- Idemo na smotru najboljih sele- BiH u Brazil je potpuno druga prigovine, koja nam je donijela pla- kcija svijeta u Brazil. I to ba{ mi ~a nego odlazak Engleske, [vedHalid Be{li} prognozirao da }e se
sman na smotru najboljih selekci- koji smo nekada bili tako mali da ske ili Italije. Kod nas je ovaj doja svijeta u Brazilu 2014. Neopisiv nas je svako tla~io, nipoda{ta- ga|aj bitan jer }e mo`da vi{e harza koju godinu pojaviti sjajna
izljev emocija, veselja, suza rado- vao, minorizirao. Danas smo gor- monizirati odnose unutar rovite
snica na licima ponosnih Bosana- di i ponosni. Jedini iz regije osigu- BiH nego sve {to je uradila poligeneracija koja }e biti jo{ ja~a od
ca i Hercegovaca koji su do{li sa rali plasman. Jedini sa Balkana. tika. Pozitivan rezultat iz KaunaPro}i }e vremena dok ljudi ne sa je poruka i drugim dru{tvenim
`eljom da podr`e svoje ljubimce,
ove koja nas je odvela na smotru
U Kaunasu je to ve~e za na{e navija~e u diskoteci Na
najboljih selekcija svijeta
I
Pogledi 25
19. oktobar/listopad 2013.
O poginulim navija~ima
se,
evi
kategorijama i kulturi i privredi i
zdravstvu i svima onima koji na
neki na~in ne mogu da uspostave sistem, da se ugledaju na ovu
sjajnu sportsku pri~u.”
Na{i navija~i, koji su zaista najbolji na svijetu, nosili su ovu reprezentaciju do velikih pobjeda.
U Lihten{tajnu su ispunili kompletan stadion, u Gr~koj ih je bilo nekoliko hiljada, Riga je bila zate~ena najezdom na{ih, @ilina
sva u plavo-`utom, a Kaunas je
bio kruna svega.
Nihad Tur~inovi}, popularno
nazvan BH Manolo, jedan je od
najpoznatijih navija~a na{e repre-
Hasib Mahmi} (23) iz Bosanske Krupe, Vildan Pehli} (26) i Almir
Kasumovi} (27) iz Velike Kladu{e, koji su bodrili na{e zmajeve u odlu~uju}em me~u kvalifikacija za SP u Kaunasu, izgubili su `ivot u saobra}ajnoj nesre}i u Poljskoj na povratku ku}i. U nesre}i je te{ke povrede zadobio Adis ]orali} (26) iz Cazina. Hasib je bio predsjednik
i vo|a navija~ke skupine Ljuti Kraji{nici, a bio je zaru~en sa Denisom
Sio~i}, ~lanicom navija~ke skupine Armija zmajeva iz @ivinica. Planirali su vjen~anje u Brazilu, na smotri najboljih selekcija svijeta.
U izjavi za portal SportSport.ba u utorak je rekao kako se nada da
ne}e biti puno alkohola ovaj dan, da ne}e biti puno saobra}ajnih nesre}a te da se svi na{i navija~i sretno, u miru i rahatluku vrate ku}i.
U septembru u @ilini govorio je za Oslobo|enje o novoj navija~koj
skupini koju su formirali on i njegovi prijatelji...
- Po{to ima puno navija~a na tribinama, Kraji{nici su se odlu~ili
da oforme svoju skupinu - Ljuti Kraji{nici. Iz dana u dan broj ~lanova se pove}ava. Ljudi su odu{evljeni majicama, na na{em grbu su
ljiljani i zmajevi. Imamo svoj transparent, sponzora jo{ nemamo, finansiramo se sami. Pratimo na{u reprezentaciju svuda i `elimo plasman na SP u Brazil, kazao nam je 10. septembra Hasib Mahmi}.
zentacije, Banjalu~anin koji `ivi
na relaciji [vedska - Hrvatska (pola godine provodi u Makarskoj rade}i na turisti~kom brodu Makarski jadran). I ovoga puta bio je uz
Sajine zmajeve, a njegov sombrero, po kojem je prepoznatljiv, po
okon~anju me~a zavr{io je na glavi na{eg dijamanta - Edina D`eke.
“Moja misija je po~ela iz ljubomore. Bio sam ljubomoran na
navijanje na{ih susjeda u Hrvatskoj, kako cijela nacija podr`ava
reprezentaciju, obla~e se svi u
crveno-bijele boje. Bila mi je `elja da imamo puno onih koji }e
pratiti na{u reprezentaciju i kod
NAJBOLJI NA SVIJETU
Na{i navija~i, koji su zaista najbolji na svijetu, nosili su
ovu reprezentaciju do velikih pobjeda. U Lihten{tajnu su
ispunili kompletan stadion, u Gr~koj ih je bilo nekoliko
hiljada, Riga je bila zate~ena najezdom na{ih, @ilina sva
u plavo-`utom, a Kaunas je bio kruna
ku}e i na strani. Po~eo sam se
obla~iti u boje na{e zemlje, da
animiram na{ svijet. I, evo, mislim
da sam uspio. Ako sam barem stotinu ljudi animirao, sretan sam”,
kazao nam je Nihad.
U Brazil `eli i to zajedno sa suprugom Mirsadom Dadom. ^ak
je i ponio sa sobom transparent sa
porukom svojoj `ivotnoj saputnici: “@eno, zaslu`ila si. Vodim te
u Brazil.”
- Plasman na Svjetsko prvenstvo je jedna od najve}ih promocija dr`ave Bosne i Hercegovine od njene samostalnosti. Ovo je
ogroman uspjeh. Nema TV ku}e
koja ovih dana nije prikazivala slike slavlja iz na{e napa}ene domovine, slike ljudi ozarenih lica kako se vesele na ulicama. Ovo je
ne{to fenomenalno. Cijeli svijet je
odu{evljen uspjehom na{e selekcije. Mi smo ipak mala zemlja.
Velika je ovo stvar, ustvrdio je BH
Manolo.
Istorijskoj utakmici prisustvovao je veliki broj javnih li~nosti iz
na{e zemlje, ali i drugih zemalja,
koje su do{le podr`ati zmajeve.
Bili su tu visoki predstavnik u
BiH Valentin Inzko, koji je stigao
sa Ivicom Osimom, pa nekada{nji
aktinis klubas Embassy koncert odr`ao Halid Be{li}. Pjevalo se, zabavljalo, derne~ilo...
26 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
kapiten bh. reprezentacije Muhamed Konji}, nekada{nji nogometni asovi Du{ko Bajevi}, Darko Ljubojevi}, Faruk Had`ibegi},
Sead Kajtaz, federalni premijer
Nermin Nik{i}, ministar industrije, rudarstva i privrede FBiH Erdal
Trhulj, pa Nijaz Skenderagi}, na~elnik Op}ine Zenica i ~ovjek koji je puno uradio da Bilino polje
bude uslovno za odigravanje kvali fi ka ci onih me ~e va Hu se jin
Smajlovi}, na~elnik Gora`da Muhamed Ramovi}, predsjednik NK
^elik Senad Sarajli}, poznati bh.
privrednik Mirsad ^izmo, legendarni hrvatski ko{arka{ Dino Ra|a
i nekada{nja ambasadorica Francuske u BiH koja sada tu du`nost
obavlja u Litvaniji Maryse Berniau... Maryse Berniau na stadion je stigla u dru{tvu svog prijatelja Muhameda Ramovi}a i rado
se pozdravljala sa svima koje je
znala, uklju~uju}i i federalnog
poslanika Jasmina Duvnjaka. Rekla je kako joj je `ao {to }e njena
Francuska u bara`, te diplomatski izjavila kako je vrijeme lijepo,
svako ima svoje {anse, a treba pobijediti bolja reprezentacija. A
onda sa smije{kom na licu dodala kako `eli selekciji BiH da u kona~nici izbori plasman na Svjetsko prvenstvo.
Stative, penali, bara`i
- Maryse je saznala da dolazim
ovdje. S obzirom na sve lijepe
uspomene koje nosi iz BiH, a posebno op}ine Gora`de, `eljela je
da me ugosti. Drago mi je da ima
neko lobirati za BiH u Evropskoj
uniji. Ona se nalazi u Litvaniji, ali
je uvijek uz nas, pojasnio je na~elnik Gora`da.
Zlatan Me{ki} i Nezir Pivi} profesori su Pravnog fakulteta u Zenici. Obojica su odu{evljena velikim
uspjehom zmajeva. Me{ki} je naglasio kako je ovo velika pobjeda
i jedinstveno iskustvo, te da svi trebamo biti ponosni Bosanci i Hercegovci zbog na{ih nogometa{a.
- Napokon. Nakon brojnih stativa, penala, bara`a, sre}a se osmjehnula na{im hrabrim zmajevima. Za ovaj Bajram dobili smo
najljep{i poklon - odlazak na SP
u Brazil, rekao je Pivi}.
Nijaz Skenderagi} je proteklih
godina redovan na svim utakmicama na{e najbolje nogometne
vrste. “Ve} godinama pratim reprezentaciju i u`ivam u ovom
svem doma}em ludilu i svim
ovim neda}ama koje nas pritiskaju kad se ode i provede nekoliko
dana sa navija~ima koji zaista
vole svoju dr`avu, svoju reprezentaciju. Napune se akumulatori i
onda to dr`i tako do naredne
utakmice”, kazao je Skenderagi}.
On je potcrtao kako treba biti
ponosan na sve navija~e koji prate reprezentaciju zbog njihovog
pona{anja, te ljubavi koju u ogromnim koli~inama iskazuju prema
svojoj domovini.
- Volio bih oti}i u Brazil, ali bih
volio isto tako da veliki broj Bosanaca i Hercegovaca ima tu mogu}nost. Na`alost, na{a zemlja je, zahvaljuju}i na{im politi~arima, u
takvoj ekonomskoj situaciji da
}e ve}ina ipak utakmice gledati
preko televizije. Ali, siguran sam
da }e i u Brazilu biti velika podr{ka ljubitelja nogometa i svih
ljudi koji vole svoju reprezentaciju i svoju Bosnu i Hercegovinu,
zaklju~io je Skenderagi}.
U Kaunasu je to ve~e za na{e
navija~e u diskoteci Naktinis klubas Embassy koncert odr`ao Halid Be{li}. Pjevalo se, zabavljalo,
derne~ilo... Kralj sevdaha je za
Oslobo|enje opisao kako je do`ivio ovu utakmicu.
- Taj sat i po mi nije bio te`i, ne
pamtim. Bilo je malo guravo. Nije bilo nimalo lagano. Bojao sam
se. @ao bi mi bilo da poslije toliko ulo`enog truda ne odemo za
dlaku. Da ne budemo prokleti. Ali,
kad se sve zavr{ilo, onda sam
odahnuo. Cijela Bosna je u utorak
Najmasovniji bajram-namaz u Litvaniji
U Litvaniji je u utorak klanjan najmasovniji bajram-namaz u njenoj istoriji. Organizovano se do~ekao ovaj najradosniji dan kod muslimana u Vilniusu i Kaunasu, u dvjema sportskim salama te jedinoj d`amiji u ovoj zemlji, koja se nalazi nekoliko stotina metara od stadiona Darius i Girenas Sporto Centras, na kojem se desetak sati kasnije igrala istorijska nogometna utakmica izme|u Litvanije i BiH. U sportskoj sali u Kaunasu bilo je oko 400 Bo{njaka. Bajram-namaz je klanjao mr. Mirsad
ef. Kalajd`i}, rukovodilac Ureda za bo{nja~ku dijasporu Rijaseta Islamske zajednice BiH. Bajram se
klanjao na zastavama Brazila i BiH, dresovima, jaknama, duksericama...
na ve ~e grmje la, gor je la od
uzbu|enja, od sre}e. Poslije svega {to nam se de{avalo u zadnjih
20 i kusur godina, kona~no ne{to
lijepo da se desi. A desila se ta reprezentacija, taj Brazil i ta euforija koja }e nam barem malo ubla`iti te na{e ~emere, rekao je Halid Be{li}.
Objasnio je kako je po~eo razmi{ljati o na{oj reprezentaciji i
uspjehu koji }e morati do}i poslije me~a sa Danskom na Ko{evu,
kada smo igrali 1:1 i ostali bez plasmana na veliko takmi~enje.
Aplauz kapetanu
- Danska je u istoj situaciji kao i
Bosna. I oni su mala zemlja. Nemaju jaku ligu. Njihovi igra~i igraju po evropskim klubovima. Oni su
tada bili sastavljeni isklju~ivo od
internacionalaca. Nismo tada uspjeli protiv njih, ali sam u glavi
imao da }emo jednog dana imati
jaku reprezentaciju, kad budemo
imali gro igra~a koji igraju zna~ajne uloge u velikim evropskim klubovima. Po meni smo tek na pola
puta. Smatram da }e se pojaviti jedna sjajna generacija koja }e biti
jo{ ja~a od ove. Ova je zaista
vrhunska, ali o~ekujem da }emo za
deset godina imati jo{ ja~u reprezentaciju, zaklju~io je Be{li}.
Za koncert je rekao da je bio
pravi navija~ki, da je to bio poklon
ljudima koji su do{li da podr`e
zmajeve. Uz svoje pjesme nekoliko puta je za raju pjevao “Haj’mo
Bosno, haj’mo Hercegovino...”
Na povratku navija~a bh. reprezentacije u Sarajevo, koji su letjeli
avionom slovena~ke kompanije
Adria airlines, kapetan aviona Dario Marjanovi} pozvao je navija~e
da krenu zajedno za Rio. Zaradio
je aplauz i obe}anje da }e se dogovoriti da se taj let obaviti nekad u
prvoj polovici juna 2014.
Oglasi 27
19. oktobar/listopad 2013.
Vacancy at the Norwegian Embassy in Sarajevo
From 2 January 2014 there will be a new vacancy as locally employed “Office Manager” at the
Norwegian Embassy.
All applicants must be a citizen of Bosnia and Herzegovina or have a valid and unlimited work
and residence permit.
The Norwegian Embassy is located together with the Swedish Embassy in Ferhadija 20. The
Embassy has a staff of 13 persons as well as two interns. The main task of the Norwegian
Embassy in Sarajevo is administering Norwegian assistance to Bosnia and Herzegovina, as well
as reporting to the Ministry of Foreign Affairs in Oslo about the situation and developments in
Bosnia and Herzegovina.
The main tasks of the office manager shall be:
-
Daily administration of locally employed staff.
Supervision of budgeting and accounting work.
Supervision of filing work and system.
Lead and take part in the work with consular affairs, such as assistance to Norwegian citizens,
visas, residence/work permits as well as passports.
- Responsible for ICT equipment and maintenance.
- Administering and maintenance of office premises as well as official residences.
- Cooperation with the Swedish Embassy concerning common administrative tasks.
The person who gets the job must be willing to undertake extensive training in all the topics
listed above.
The following qualifications are required:
-
A law degree is desirable.
Knowledge of accounts and budgeting is desirable.
Excellent knowledge of the English language is required.
Knowledge of the Norwegian language is desirable.
Knowledge of ICT is required.
Previous experience in leadership is required.
Applications must be written in English - and enclosed must be: certified certificates of education
as well as written references from previous employers. Contact information for at least three
reference persons must be listed. Applications shall be sent in the ordinary post (not e-mail) to
Royal Norwegian Embassy, Ferhadija 20, 71000 Sarajevo, and shall be at the embassy at the
latest 15 November 2013. The envelope should be marked “Vacancy”. Only shortlisted
candidates will be interviewed.
Na osnovu ~lana 6. do 18. Pravilnika o radu Javnog preduze}a Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo- Podru`nica “Termoelektrana Kakanj” Kakanj, r a s p i s u j e
O G L A S
za zapo{ljavanje novih zaposlenika na neodre|eno i odre|eno vrijeme
do povratka odsutnih zaposlenika sa bolovanja
Zapo{ljavanje novog zaposlenika na neodre|eno vrijeme vr{i se na sljede}em radnom mjestu:
1. Metalostrugar ........................................................................................................................1 izvr{ilac
Posebni uslovi navedenog radnog mjesta utvr|eni su Sistematizacijom radnih mjesta i to:
• III stepen stru~ne spreme
• stru~ni naziv metalostrugar
• 6 mjeseci radnog iskustva
Zapo{ljavanje novih zaposlenika na odre|eno vrijeme do povratka odsutnih zaposlenika sa bolovanja,
a najdu`e na period od 2 godine, vr{i se na sljede}im radnim mjestima:
1. Bravar....................................................................................................................................1 izvr{ilac
Posebni uslovi navedenog radnog mjesta utvr|eni su Sistematizacijom radnih mjesta i to:
• III stepen stru~ne spreme
• stru~ni naziv bravar
• 6 mjeseci radnog iskustva
2. Higijeni~ar.............................................................................................................................1 izvr{ilac
Posebni uslovi navedenog radnog mjesta utvr|eni su Sistematizacijom radnih mjesta i to:
• II stepen stru~ne spreme
• osnovna {kola
Kandidati su du`ni dostaviti sljede}u dokumentaciju:
1. pismenu prijavu na Oglas sa naznakom radnog mjesta na koje se prijavljuje i broj telefona podnosioca prijave
2. dokaz o tra`enom stepenu stru~ne spreme i tra`enog stru~nog naziva/zvanja i smjera (diploma/
svjedo~anstvo)
3. potvrdu o radnom iskustvu u struci nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene Oglasom, izdata od strane
poslodavca kod kojeg je ste~eno
4. PBA-3 obrazac o mjestu prebivali{ta-boravi{ta, ne starije od 30 dana
5. izvod iz mati~ne knjige ro|enih
6. uvjerenje o dr`avljanstvu
Sva dokumentacija tra`ena oglasom mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj kopiji, koja nije starija od
6 mjeseci.
Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje.
O rezultatima oglasa kandidati }e biti pismeno obavje{teni, a prilo`ena dokumentacija ne}e se vra}ati.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom sa naznakom “Prijava na oglas” dostaviti li~no u zatvorenoj koverti
ili po{tom na adresu: JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, Podru`nica Termoelektrana “Kakanj” Kakanj.
28 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Emir Suljagi}, aktivista Koalicije Prvi mart
Evropa od Bosne i Hercego
Ako ovi prijedlozi Sorensena i ekipe zaista budu usvojeni, onda BiH prelazi iz faze Daytona u fazu evropske Palestine. I
uop{te mi nije jasno za{to se neki ovdje ~ude i zgra`avaju nad mogu}no{}u da je EU u stanju da uradi takvo ne{to. Pa je
l’ se iko sje}a onoga {to se nama radilo od 92. do 95.? I sje}a li se iko stava klju~nih evropskih zemalja? Sje}a li se iko
Miterranda? Owena? Stoltenberga? Sorensen i Füle nastupaju u ime istog politi~kog entiteta u ~ije ime su nastupali ovi koje
sam nabrojao, ka`e Suljagi} i upozorava da je Koalicija Prvi mart napravila svoje, a sada je na potezu politi~ko Sarajevo
Razgovarala: Vildana Selimbegovi}
Znam da nije uredu krenuti na ovaj na~in, ali ne mogu
izdr`ati: Kako komentirate naredbu Gorana Zupca da se prislu{kuje Oslobo|enje?
- Negdje od prolje}a ove godine
mi `ivimo u poretku koji se u najboljem slu~aju mo`e opisati kao srpska
policijska dr`ava. Srpska u ovom
slu~aju nema etni~ki prefiks, nego
zapravo treba da poslu`i da opi{e
politiku koju je na ~elu jugoslovenskih slu`bi bezbjednosti na Kosovu vodio Aleksandar Rankovi} do
Brionskog plenuma 1966, odnosno Jovica Stani{i} na ~elu srbijanskih slu`bi bezbjednosti sve do
1999. godine. Objektivno, proces koji po~inje hap{enjem predsjednika
Federacije Budimira - i ovdje govorim o maniru, na~inu, a ne su{tini
i optu`bama - ide preko hap{enja
dr`avnog poslanika, logi~no }e zavr{iti u prislu{kivanju, odnosno hap{enju novinara. Na stranu ~injenica da je najozbiljniji dio dr`avnog
aparata represije u rukama ljudi koji sami nikad nisu odgovorili na
navode o ratnim zlo~inima, Bosna
i Hercegovina je danas, dobrim dijelom, zemlja za kakvu se zalagao Fikret Abdi} kada je drugog maja
1992. godine poku{ao na tenku
JNA u}i u dr`avno Predsjedni{tvo.
?
Djelimi~na okupacija
Dominantna ve}ina gra|ana ove
zemlje danas slobodno mo`e re}i
da `ivi pod okupacijom upravo
one ideologije, politike i vrijednosti protiv kojih su se borili i izginuli
najbolji sinovi na{e zemlje. Da, dakle, ponovim: ova zemlja je pod djelomi~nom okupacijom, iako tako
nije bilo u decembru 1995. godine.
Govorimo zapravo o apsolutnoj nebrizi o vlastitom
poslu i isklju~ivoj potrebi da se
ama ba{ svaka dr`avna institucija privatizira, pojeftini i stavi u slu`bu li~nih interesa jednog ili vi{e
ljudi. Imate li obja{njenje: Kako
smo do{li u ovu situaciju?
- To je generacijsko pitanje: gdje
smo se, da prostite, zajebali? Trebamo primarno kriviti jedni druge, ali
ima i krivice vanjskih faktora. Ako
pogledate rezultate izbora u ovoj zemlji, vidjet }ete da matemati~ka
ve}ina gra|ana iz jednog u drugi
izborni ciklus tra`i ne{to novo. Niko se osim SDA odmah poslije rata, kada su se rane jo{ pu{ile i kada
smo svi bili duboko traumatizirani,
ne mo`e pohvaliti da je dobio izbore dva puta zaredom. I niko nije dvaput dobio priliku da izda. Ali, ako
pogledate zadnju godinu, recimo,
vidjet }ete najmanje tri razli~ita
poku{aja da se dr`avnost Bosne i
Hercegovine redefinira ili potpuno
?
reducira, u kojima su u~estvovali svi
koji su dobili i jedan jedini tzv. probosanski glas na izborima. Ne ~udi, recimo, kada Ivo Josipovi} vodi
politiku libanizacije BiH i jasno i
otvoreno ka`e kako Republika
Hrvatska odr`ava odnose ne sa
dr`avom, nego sa narodima koji u
ovoj zemlji `ive. Tako|er ne ~udi ni
to {to Zoran Milanovi} uzvra}a silnu kooperativnost SDA u posljednjoj rundi razgovora o presudi
Sejdi} - Finci tako {to usred popisa
dolazi u Hercegovinu kao u koloniju, bez pitanja i kao da ulazi u
kr~mu. Me|utim, ~udi to {to ljudi
koje smo mi izabrali misle da je na{e prirodno stanje da savijamo ki~mu. I iz tog savijanja ki~me proizlazi stanje u kojem Goran Zubac mo`e da u simboli~kom smislu skida
glave, bez opasnosti da mu bilo ko
na bilo koji na~in uzvrati.
Prije nekog vremena, nakon intervjua Reufa Bajrovi}a objavljenog na stranicama
Pogleda, upravo ste Vi bili “osoba
za kontakt”: [ta je taj Poul Smidt
htio od Vas i kako obja{njavate reagiranje Andya McGaffija na saop{tenje Prvog marta?
- Jedino smje{nije od tog poziva,
koji je u diplomatskom rje~niku
bio zapravo demar{, zbog izjava koje je u va{oj novini dao Bajrovi},
obja{njenje je kako do poziva zapravo nije do{lo. Odnosno, jeste do{lo
do poziva, ali je on pogre{no predstavljen u javnosti. Dakle, da ne
bude zabune: od mene je tra`eno
da se koliko sutra sastanem u Bratuncu sa {efom Ureda delegacije
Evropske komisije za Br~ko i da
po nalogu Petera Sorensena pru`im
obja{njenja vezana za intervju koji je Reuf Bajrovi} dao u Oslobo|enju. Rije~ je o instituciji koja
slu`i kao instrument, u ve}ini slu~ajeva, njema~koj politici ovdje ~iji je krajnji cilj u proteklih nekoliko
godina kreiranje jo{ slabije dr`ave,
tj. evropske Palestine, i nije mi na pamet padalo da bilo kome obja{njavam bilo {ta. Ovo govorim zato {to
je npr. u pro{lo ljeto i jesen, u trenutku kada MUP RS-a samo {to nije
hapsio nas u Glasa}u za Srebrenicu, njema~ka ambasadorica na sjednici PIC-a nas optu`ila da izazivamo nestabilnost u RS-u zato {to se
na demokratski i civiliziran na~in
borimo protiv re`ima koji milione
maraka poreskih obveznika ula`e
izravno u negiranje genocida. Na`alost, taj stav dijela tzv. me|unarodne zajednice je prisutan u BiH
jo{ od 2006. kada je Haris Silajd`i}
unilateralno okon~ao eru intenzivnog ameri~kog anga`mana u BiH
ru{e}i aprilski paket.
I hajde da se vi{e ne la`emo, sve
{to vidimo da se doga|a samo u
protekle tri godine, od okon~anja
op{tih izbora 2010. godine, motivirano je time da se ti jadni muslimani i svi oni koji `ive s njima smatraju}i ih sebi jednakima, kako god se
zvali, ograde u geto. Dakle, da budem vrlo precizan, ne mogu da ne
zaklju~im da je problem u islamu i
u muslimanima i svima onima koji misle da se s muslimanima mo`e `ivjeti. I oni stoga treba da budu
ogra|eni na jednoj tre}ini Bosne i
pod najstro`ijim mogu}im nadzorom. I nije bitno kakvi su to muslimani, jesu li vjernici ili su sekularisti, vole li popiti ili redovno klanjaju,
savr{eno je nebitno. Mi smo u o~ima predstavnika onih koji donose
odluke u ime EU u ovoj zemlji izgleda la`ni ljudi. Fake people. I zato je
presuda Sejdi} - Finci postala slu~aj Kom{i}. Naime, Kom{i} ne dijeli ljude po vjeri, ili bilo kojoj drugoj pripadnosti, i zato se sada sve
jaju druge, hu{kanjem drugih da kolju tre}e itd. Naprosto, kako druga~ije objasniti njema~ku podr{ku
sramotnom Zakonu o prebivali{tu
koji je iza{ao iz glave njema~ke
slu`benice EU komisije u Sarajevu?
Nemam drugo obja{njenje nego
ovo koje sam vam ve} dao i zbog kojeg }e mi sigurno u subotu ujutru
zvoniti telefon. Me|utim, mene to
ne zanima. Odgovornost osje}am
samo prema onima koji vole ovu
dr`avu kao i ja jer znaju da njen nestanak zna~i da ovdje ostaju dvije enklave nejednake veli~ine. Komad od
sjevera Mostara preko Sarajeva do
Br~kog. I ona manja enklava koja se
danas zove USK, a nekada se zvala biha}ki d`ep. To {to }e nekom te{ko pasti {to upirem prstom u one
za koje znam da su odgovorni uop{te me ne zanima. Meni mogu sva{ta spo~itati, ali ne mogu da sam na-
?
vo stanje na terenu. I da sve {to treba uraditi jeste jasan, koncentriran
napor, kombinacija zakonskih, politi~kih i aktivisti~kih koraka i mjera da se poslije izbora 2014. godine
probudimo u sasvim druga~ijoj
Bosni i Hercegovini. Jedino je pitanje da li to `eli zvani~no politi~ko Sarajevo, jer je sada do njih: mi smo
svoje uradili. I sve dok je tako, nas
ne doti~e ni{ta od toga {to govore
politi~ari u RS-u, od Dodika do
Mladena Bosi}a, jer Republika
Srpska, objektivno, vi{e u su{tinskom smislu te{ko da postoji.
Do|ite ovdje i vidjet }ete da je to samo prazna lju{tura, da nema nikakvu supstancu, da ne postoji nikakvo vezivno tkivo, da nema ni{ta {to
to dr`i iznutra. Naprosto, ovdje se toliko pokralo, toliko lagalo, toliko
zlo~ina desilo da je preostali `ivalj
na granici biolo{ke odr`ivosti. To {to
je ta ve}ina danas srpska je samo rezultat bolesne politike koja je `ivote tih ljudi `rtvovala zarad ciljeva koji su neostvarivi. To je danas jasno
nama koji `ivimo na Drini, ali }e cijeloj zemlji postati puno jasnije nakon izbora idu}e godine.
Nedavno je, tako|er u intervjuu u Pogledima, prof. dr.
Re{id Hafizovi} o{tro kritizirao
odnos bo{nja~kih politi~ara i politika spram povratnika. Kako Vi
gledate na ovaj problem?
- Svi ljudi koji su se vratili svojim
ku}ama u ovoj zemlji u~inili su to u
najve}oj mjeri usprkos vlastima. I
dobar dio vlasti u ovoj zemlji je
godinama vodio politiku koja u
najgorem slu~aju ka`njava, a u najboljem ignori{e povratnike. Vi{e
kao ilustracija, dakle, u vrijeme kada se mi upinjemo zajedno sa jednom skupinom ljudi u Vladi Federacije da proguramo federalni zakon
o pravima povratnika, koji bi
izme|u ostalih, regulirao i njihovo
zdravstveno osiguranje nakon povratka, ministar zdravstva Federacije BiH putuje na noge Slavici
\uki} - Dejanovi} i tamo uspostavlja paralelne i specijalne odnose sa
Srbijom u domenu zdravstva. I pritom on nije prva osoba koja radi takve stvari. Sjetite se samo do~eka koji je tada{nji i sada{nji potpredsjednik FBiH uprili~io Vuku Jeremi}u
na Sarajevskom aerodromu u trenutku kada tada{nji tadi}evski re`im
iz sve snage radi na tome da ospori postojanje BiH kao dr`ave. Dakle,
odnos bo{nja~kih, tzv. probosanskih
politi~ara prema povratnicima je jednak njihovom odnosu prema
dr`avi BiH. Nemar i oportunizam
svake vrste koji je prisutan u svemu
{to rade.
Mogu li se i kako bo{nja~ki
politi~ari suprotstaviti Miloradu Dodiku?
- Pitanje je postoji li minimum za-
?
upreglo da mu se politi~ki slomi ki~ma i svima koji misle kao on. Zato neformalni glasnogovornici politi~kih centara mo}i u kontinentalnoj Evropi ovdje mogu re}i kako se
Romi, Jevreji i svi ostali trebaju
odlu~iti o tome kome pripadaju, Bo{njacima, Hrvatima i Srbima?!
Biha}ki d`ep
Drugim rije~ima, ne postoje
gra|ani, jer ne postoji dr`ava. Postoje samo tri plemena na jednoj teritoriji, i uop{te nije bitno koliko koje pleme ima ~lanova, jer oni ne mogu biti gra|ani, jer EU, naime, smatra da postoje oni koji vrijede pet puta vi{e od drugih. [to je opet donekle i trebalo biti o~ekivano jer je njema~ka politika na Balkanu, odnosno u ovoj zemlji, u dobroj mjeri informisana masovnim pokoljima i
porobljavanjem iz perioda od 41. do
45, naoru`avanjem jednih da ubi-
cionalista ili ekstremista bilo koje
vrste. Ja sam prije dvije godine ukinuo diskriminaciju djece koja ne
poha|aju vjeronauku u Sarajevu. To
su ona djeca ~iji roditelji `ive me|u
muslimanskom ve}inom i ~ak i {alju svoju djecu u {kolu pod isti krov.
Prvi mart je izazvao ~itavu
euforiju reakcija iz samog
vrha vlasti u Republici Srpskoj: Za{to smeta Prvi mart?
- Prvi mart je ideja koja je naizgled, ali samo naizgled bila umrla u
ovoj zemlji. To je ideja da svi gra|ani
ove zemlje mogu biti jednaki na svakom njenom koraku. I ni{ta tu ideju nije vratilo u `ivot kao lokalni
izbori u Srebrenici. Na izborima u
Srebrenici su se, naime, pokazale
dvije stvari: prvo, da ne moramo
pristati na stanje stvoreno no`em i
bodljikavom `icom, i drugo, va`nije, da imamo instrumente da efikasno i mirnim putem kreiramo no-
?
?
Pogledi 29
19. oktobar/listopad 2013.
ovine pravi novu Palestinu
jedni~ke, bosanske vizije ove zemlje? Ako postoji, onda nije bitno ko
je s druge strane, Milorad Dodik,
Vladimir Putin ili Angela Merkel.
Me|utim, strahujem od onoga {to
je Reuf Bajrovi} rekao prije dvije sedmice: da je postojanje takozvanih
probosanskih stranaka i zajedni~kog minimuma, crvene linije ispod
koje ne}e i}i, zapravo sve vrijeme
bio mit. I da se sve svodi na to ko
mo`e prosperitetno da kontroli{e javne resurse na tre}ini Bosne i Hercegovine. To se najbolje vidi u sramnoj podr{ci SDP-a i SBB-a Zakonu o prebivali{tu ili pak podr{ci
SDA rje{avanju presude Sejdi} Finci onako kako to Dragan ^ovi}
`eli. Sve zarad telekoma i elektroprivreda.
Bo{nja~ki amateri
Kako obja{njavate pakt Dodik - Dragan ^ovi}? ^ak i vrh
SDS-a tvrdi da je Dodik ^ovi}u ne{to veliko obe}ao: [ta?
- Milorad Dodik je jedini koji je
shvatio da je trenutni evropski projekt ovdje izgradnja nove Palestine
i vrlo zdu{no mu se pridru`io. Dragan ^ovi} u ovom slu~aju je instrument u izgradnji evropske Palestine, kao i Dodik. U julu 1995. godine su to radili Carl Bildt i Slobodan
Milo{evi}, danas to rade Peter Sorensen, Dragan ^ovi} i Milorad
Dodik. A da je 1995. godina, ^ovi}
bi kao {to je to radio Mate Boban,
snabdijevao gorivom Mladi}eve
tenkove. Dakle, ako pogledate prijedloge EU za rje{avanje slu~aja
Sejdi} - Finci i tzv. mehanizma koordinacije, vidje}ete da se od dejtonske BiH ide ka labavoj uniji plemena, entiteta, i ono {to je potpuna novina kantona. Dakle, kantoni
dobijaju mo} da blokiraju stvari
koje im se ne svi|aju u pitanjima EU
integracija kao da su to pitanja ko-
?
ja su izvorna nadle`nost kantona.
^ak i trenutni Ustav decidirano
defini{e vanjsku politiku kao isklju~ivu nadle`nost dr`ave. Ako
ovi prijedlozi Sorensena i ekipe zaista budu usvojeni, onda BiH prelazi iz faze Daytona u fazu evropske
Palestine. I uop{te mi nije jasno za{to se neki ovdje ~ude i zgra`avaju
nad mogu}no{}u da je EU u stanju
da uradi takvo ne{to. Pa je l’ se iko
sje}a onoga {to se nama radilo od
92. do 95? I sje}a li se iko stava klju~nih evropskih zemalja? Sje}a li se
iko Miterranda? Owena? Stoltenberga? Sorensen i Füle nastupaju u
ime istog politi~kog entiteta u ~ije
ime su nastupali ovi koje sam nabrojao.
Za{to su bo{nja~ke politi~ke partije pristale da Federacija postane problem svih problema, uklju~uju}i i implementaciju presude Sejdi} - Finci?
- Zato {to su amateri. Kako vrijeme vi{e odmi~e, sve sam vi{e sklon
tome da zaklju~im da se u ovoj zemlji politikom u dominantnoj mjeri bave kompletni amateri i diletanti, ljudi koji nemaju nikakvih drugih
vje{tina i nisu konkurentni na tr`i{tu rada, pa stoga zavr{avaju u politici. Kad sam nedavno pitao jednog
poznanika iz SDA za{to prave ovu
glupost i za{to razgovaraju sa ^ovi}em i nude tre}i entitet, njegov odgovor je bio: “Izbaci}e nas iz Vije}a
Evrope!” ‘Ajde! Vije}e Evrope je institucija u kojoj Rusija ostane ~lanica nakon {to u|e u Gruziju i napravi tamo Republiku Srpsku i povu~e
se. I, {ta bude? I {ta mi ta~no imamo od toga, osim {to parlamentarci naplate masne dnevnice kad idu
u Strasbourg na sjednice Parlamentarne skup{tine? Dakle, amaterizam, vjerujte mi. Polupismeni
diletanti, koji u najboljem slu~aju nisu u stanju sastaviti prostopro{ire-
?
nu re~enicu, taj svijet poznajem
iznutra, i ne osje}am vi{e nikakvu
obavezu da o tome {utim.
Gdje su tu takozvane
gra|anske partije: Gdje je
SDPBiH?
- U Elektroprivredi.
Optu`uju Vas za naklonost
Demokratskoj fronti @eljka
Kom{i}a: [ta o~ekujete od njega
i partije na ~ijem je ~elu?
- Te optu`be na bilo kakav na~in
ne uti~u na moju sposobnost da radim svoj posao pod uslovima pod
kojima niko od tih koji izri~u te
stvari kao optu`be ne bi ni pomislio
da radi. Ti uslovi uklju~uju dnevne
provokacije, upade u posjed, prijetnje, rutinske provjere, itd. Dakle,
kad se doti~na gospoda odlu~e da
svoj `ivot stave na kocku bore}i se
za ono u {ta tvrde da vjeruju, spreman sam da odgovaram na pitanja
u vezi sa li~nim odnosima i uvjerenjima van zvani~nih ciljeva koalicije Prvi mart.
?
?
TRE]INA BOSNE
Da budem vrlo precizan, ne
mogu da ne zaklju~im da je
problem u islamu i u
muslimanima i svima
onima koji misle da se s
muslimanima mo`e `ivjeti.
I oni stoga treba da budu
ogra|eni na jednoj tre}ini
Bosne i pod najstro`ijim
mogu}im nadzorom
Me|utim, nije tajna da sa Kom{i}em dijelim vrijednosti i ideal zemlje u kojoj smo svi isti i jednaki na
svakom njenom koraku. To {to su
mnogi o tome trubili skoro 20 godina i u me|uvremenu pokazali da im
to ustvari nikada nije bio cilj, nije ni
moj problem. Kom{i} je vrijedno-
sno ostao tamo gdje je bio i 1992, za
razliku od mnogih koji su evoluirali u mini abdi}e i mini juke prazine.
I to je tako bilo u predsjedni~koj
kampanji 2010. godine, tako je bilo i tokom izbora u Srebrenici, tako
je i danas. Moj i Kom{i}ev odnos je
javnosti odavno poznat i da ga sada negiram da bi zadovoljio nekoliko sujeta, ne pada mi na pamet.
Stoga, o~ekujem da se Demokratska fronta, kao i sve ostale partije koje se deklari{u kao probosanske i
dr`avotvorne pridru`e zajedni~koj
listi na izborima za RS, odnosno za
NSRS i dr`avni parlament iz RS-a.
Nemam razloga da mislim da se to
ne}e i dogoditi. I ovo znaju svi,
uklju~uju}i i Kom{i}a, onog trenutka kada po~nu napu{tati ideju
da su svi jednaki kao gra|ani na svakom pedlju ove zemlje, onda u
meni imaju aktivnog suparnika.
Mo`e li Koalicija Prvi mart
poremetiti apsolutnu triparitetnu vladavinu u BiH?
- Na{ cilj je da po prvi put poslije rata poku{amo osigurati da demokratska ve}ina u ovoj zemlji
bude pravi~no zastupljena. Jer, ovo
je trenutno aparthejd: stanje u kojem je matemati~ka ve}ina politi~ka manjina. Valjda se to zove demokratija.
[ta se uop}e mo`e o~ekivati od narednih izbora, kampanja je zapravo ve} po~ela?
- Sve {to mogu re}i sa nekom mjerom autoriteta jeste da }e sve bez zajedni~ke liste za RS i Prvog marta biti ponavljanje ove agonije koja traje od oktobra 2010. godine i traja}e
do oktobra 2018. godine.
Za razliku od politi~ara, ljudi - bez obzira na nacionalnost, vjeru i partiju, bez obzira na
status, ne kriju da su o~ajni: kakve
su {anse da u ovoj zemlji jednom
bude bolje i kad?
?
?
?
- Kad gra|ani ove zemlje odlu~e
da su im va`nija vlastita djeca od
tu|e djece. Kada im bude va`no da
njihova djeca imaju sapuna u {koli koliko je njihovim izabranim
predstavnicima va`no da svoju rodbinu po{alju na Harvard. To je jednostavno i mi smo to ve} uradili jednom.
Ne mogu da odolim, ~ak je
i [tefan Füle pozvao politi~are da se ugledaju na nogometnu selekciju BiH: Za{to je plasman na Svjetsko prvenstvo vi{e
od Brazila?
- Koliko ja znam, [tefan Füle bi
vjerovatno rekao da smo mi u Bratuncu i Srebrenici izazvali nestabilnost u “isto~noj Republici Srpskoj”
kada smo onu no} iza{li na ulice,
dakle hiljade nas u stotinama automobila, sa zastavama Republike
BiH, kroz Bratunac i Srebrenicu, do
neka doba u no}, proslavile plasman na Svjetsko prvenstvo tamo
gdje je jedino imalo smisla to slaviti: na isto~nim granicama na{e domovine.
?
Tamo daleko
Tamo gdje je ro|en strijelac gola
koji nas je odveo na Svjetsko prvenstvo. Tamo odakle je Vedad Ibi{evi}
protjeran sa osam godina. Ali, pretpostavljam da to Füle nije znao. I da
kad bi se njega i njegove politi~ke {efove pitalo, i nogometna reprezentacija bi se pravila tako da se “ne name}e izborna volja drugom narodu”. Dakle, Fülea i sve iz EU }u
shvatiti na druga~iji na~in kada po~nu da se zaista bore za vrijednosti u koje navodno vjeruju. Trenutno
u BiH rade sve suprotno od onoga
u {to navodno vjeruju. I to smo ve}i vidjeli prije 20 godina, a vidjeli
smo i da se zna desiti da rade onako kako su radili Wolfgang Petritsch
i Paddy Ashdown.
30 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Kina danas
Svaki doma}in
za topli dom
treba tri mua
zemlje, kravu,
`enu i djecu
Vijesti iz Kine su u centru svjetske pa`nje, jer sve {to se desi u tako velikoj
i mo}noj zemlji ima odraza i na ~itavu me|unarodnu scenu. Ambasador
na{e zemlje u Danskoj, po brojnim ocjenama najbolji poznavatelj Kine u
BiH, za Poglede pi{e o nastanku dana{njeg kineskog ~uda
Pi{e: Kemal Mufti}
aove kampanje definitivno nisu Kinu odvele
na put stabilnosti i razvoja. Bli`e je istini
tvrdnja da je ovoj zemlji, posebno
krajem {ezdesetih godina dvadesetog vijeka, prijetio potpuni kolaps. Ocjene ovih zbivanja na Zapadu su i{le od eufori~nog odu{evljenja, pohvala i podr{ke, pa do najgrubljeg osporavanja. Zapadni ljevi~ari su u oskudne vijesti iz tada jako zatvorene Kine, “u~itavali” svoje vizije ostvarene utopije. Na Zapadu je
‘68. godina u velikoj mjeri bila i u znaku Maove Kulturne revolucije. Velika o~ekivanja ljevi~ara nije bio ispunio Staljinov Sovjetski savez, potom su nade bile polagane u Titovu
Jugoslaviju, onda u Kastrovu Kubu,
da bi {ezdesetih godina dvadesetog
vijeka zavladala fama Maove “Male
crvene knji`ice” i njegove asketski
skromne uniforme... Recimo, uzgred, da }e jedan drugi revolucionar,
Libijac Gadafi, napraviti svoju ina~icu crvene knji`ice, samo {to }e joj boja biti zelena... Za razliku od Maoa,
koji je umro u bolesni~kom krevetu,
Gadafijev kraj }e biti obilje`en njegovom vlastitom krvlju.
^ak i ovako letimi~an izlet u burne pedesete i {ezdesete godine poma`e da se podsjetimo pro{losti jedne ideologije i jedne zemlje i da bolje razumijemo kompleksnost izazova koje su pred sobom imali kineski revolucionari. Svijet toga vremena je bio pun njima sli~nih pokreta.
Tzv. slobodni svijet je svoj pakao
pravio militantnim antikomunizmom, kojim su pravdani i najgnusniji zlo~ini ju`noameri~kih diktatura, spomenimo samo njih, i vrijeme
antikomunisti~ke histerije Amerike
u kojoj su harali McCarthiji i bra}a
M
Dulles. Podjelu svijeta na dva bloka
pratio je proces preraspodjele mo}i nakon propadanja nekada{njih
imperija, kakve su bile Velika Britanija i Francuska. SAD i SSSR su se potrudili da zauzmu prostor, koji se
otvarao dekolonizacijom. Svoj uticaj
su nazivali drugim imenima, a naj~e{}e kori{tena rije~ je bila sloboda.
Prevladavalo je crno-bijelo vi|enje
realnosti u kojoj se poku{avao profilirati “tre}i svijet”, svijet nesvrstanih
sa svim svojim razlikama i izazovima koje je imao.
Dvije linije u Partiji
Uticaj politi~kih struja unutar vladaju}e partije u NR Kini i omjer njihovih snaga je u prethodnim desetlje}ima bitno odre|ivao smjer kojim je zemlja i{la. Izvje`banoj da
zvani~ne dokumente i izvje{taje
medija ~ita izme|u redova, kineskoj
javnosti je, u pravilu, bilo jasno o ~emu se lome koplja, kada je rije~ o putevima kojima zemlja treba i}i. Dvije osnovne linije su uvijek bile prepoznatljive. Maova linija je linija
permanentne revolucije i revolucionarne pravde, linija partije u kojoj
on sam ima prvu i zadnju rije~, a ta
se rije~ slu{a bez pogovora. Individualno je utopljeno u kolektivno, u
protivnom to je bur`oaski individualizam ili liberalizam, svejedno, u
svakom slu~aju pojava koju treba sasje}i u korijenu.
Druga linija je ona koja je vidjela
razvoj dru{tva na realnim i provjerljivim pretpostavkama. U toj viziji je
uvijek nagla{avano i blagostanje
pojedinca i porodice, {to je vrlo prepoznatljiva poruka. Tu liniju su zastupali Liu [ao}i i Deng Sjaoping. I jedan i drugi bili su `rtve Maove Kulturne revolucije, s tom razlikom {to
ju je Deng pre`ivio.
Kinezima starije generacije je po-
znata krilatica po kojoj seoski doma}in ka`e da za topli dom treba imati 3 mua zemlje (1 mu = 1/15 hektara), kravu, `enu i djecu (San mu di,
yi tou niu, laopo, haizi, re kangtou).
Ovo su rije~i Liu [ao}ija, {to ih je izgovorio na jednom predavanju partijskim kadrovima jo{ 1947. godine
(Liu je tada kazao: “30 mua zemlje...”,
{to bi bila znatno ve}a imovina). Liu
[ao}i je tada obja{njavao kako Partija planira podijeliti zemlju, koja
}e, nakon oslobo|enja, biti oduzeta od zemljoposjednika.
To je ideja po kojoj dru{tvo po~iva na ekonomski stabilnoj porodi~noj zajednici i ostvarenju snova
Jedno od sedam svjetskih ~uda privla~i turiste iz cijelog svijeta
kineskog dru{tva. I jedan i drugi su
se u ranoj mladosti odazvali pozivu
komunisti~kog pokreta. Dvadesetih
godina, dvadesetog vijeka, Liu je
svoja teorijska znanja pro{irivao na
Univerzitetu u Moskvi. Mao je bio i
ostao u Kini. I jedan i drugi su svoje
`ivote posvetili pokretu koji }e osvojiti vlast u najmnogoljudnijoj zemlji
na svijetu. Nije bilo upitno ni njihovo dobro klasi~no kinesko obrazovanje niti teorijska znanja o pokretu, koji je obe}avao da }e zavladati svijetom. Ta znanja su sticali ponajvi{e zahvaljuju}i vlastitoj intelektualnoj radoznalosti i potrebama pokreta koji su vodili.
I na Zabranjenom gradu je Mao Cetung
stotina miliona iscrpljenih, eksploatiranih, varanih i poni`avanih seljaka. U Kini su ~esto vremena i prilike
bili takvi da se samoubistvo posmatralo i kao akt pobune, a ne samo bezna|a. Komunisti~ki pokret je, vode}i mase kineskih seljaka, tim ljudima
godinama davao nadu. Crvena armija je svojim strogim moralnim kodeksom potvr|ivala da je proistekla iz
naroda i da mu slu`i. Zato su joj se
mase i odazvale, jednako kao i zna~ajan dio gradske inteligencije.
I Liu i Mao su bili ljudi sa sela. Iako
iz ne{to bogatijih porodica, znali su
sve probleme koji mu~e najve}i dio
Temeljna razlika izme|u dva lidera je iza{la na vidjelo kada je Partija
ve} upravljala Kinom iz Pekinga.
Mao je bio svojevrsni poeta revolucije u kojoj mase slu`e za ostvarivanje njegovih projekcija idealnog
dru{tva. Nije tu bilo mjesta ni za pojedinca i njegovu sre}u niti za porodicu i njenu stabilnost. Dok je neprijatelj bio vidljiv u liku japanskog
agresora ili korumpiranog kuomintan{kog re`ima, ratnog gospodara ili
zemljoposjednika koji svoje robove
iscrpljuje do smrti, sve je bilo jasno.
Kada se osvajanjem vlasti u dr`avi to
promijenilo, Mao je svoje vizije po-
ku{ao ostvariti `ivotima onih kojima
je stao na ~elo. To svoje lice je najbolje pokazao poticanjem vrenja poznatim kao Kulturna revolucija.
Liu [ao}i, tada predsjednik NR Kine, postat }e glavna meta za odstrel.
On }e biti napadan kao zagovornik
bur`oaskog i kapitalisti~kog puta
razvoja Kine, kontrarevolucionar
itd. To {to je on govorio, godinama
je bilo sasvim uredu.
Maske su kona~no pale kada je
Mao odlu~io da je vrijeme da se rije{i i onoga s kojim je desetlje}ima
gradio svoj pokret... U Maovim revolucionarnim snovima nije bilo mjesta za mir i spokoj trudbenika. Narodnim masama je bila namijenjena
sudbina materijala, kojim }e Partija
pisati stranice revolucije. Odlukom
Devetog kongresa KP Kine 1969.
Liu je smijenjen, razrije{en svih du`nosti, a potom uhap{en. Dio “revolucionarnog tretmana” je bio i javno
poni`avanje pred razjarenom masom uz fizi~ko zlostavljanje.
Supruga Liu [ao}ija Van Guanmei
Wang Guangmei, prva dama NR
Kine, pre`ivjela je torturu i ostala u
zatvoru do 1978. godine. Njen “grijeh” je bio njen suprug.
Re`iju ovih “priredbi” uglavnom
je potpisivala Maova supruga. @eni
koju je smatrala svojom suparnicom,
prema mjestu koje je zauzimala i
ugledu u javnosti koji je imala, nikada nije oprostila ni elegantno obla~enje i sklonost no{enju nakita. Pred
masu je dovo|ena s njim i drugim
“kontrarevolucionarima”, vezana,
obu~ena u prnje s ping-pong lopticama oko vrata. Umjesto biserne
ogrlice, crveni gardisti su oko vrata
Van Guanmei stavljali onu koju je
^jan ]ing smatrala prigodnom. Liu
[ao}i je umro u zatvoru nedugo
nakon hap{enja. Nije mu bilo dopu{teno kori{tenje lijekova protiv dija-
Dengovog sina su ispitivali na takav na~in da je on ocijenio kako m
Pogledi 31
19. oktobar/listopad 2013.
@ENSKA OSVETA
Supruga Liu [ao}ija, Van Guanmei Wang Guangmei, prva
dama NR Kine, pre`ivjela je torturu i ostala u zatvoru do
1978. godine. Njen “grijeh” je bio njen suprug. Re`iju ovih
“priredbi” uglavnom je potpisivala Maova supruga. @eni
koju je smatrala svojom suparnicom, prema mjestu koje
je zauzimala i ugledu u javnosti, nikada nije oprostila ni
elegantno obla~enje i sklonost no{enju nakita. Pred masu
je dovo|ena s njim i drugim “kontrarevolucionarima”,
vezana, obu~ena u prnje s ping-pong lopticama oko vrata
Kineski restoran sa specijalitetima muslimanske kuhinje
Kineski restoran namijenjen turistima i proslavi vjen~anja
betesa i upale plu}a, koja se pogor{ala u te{kim uvjetima zatvora. Deveti kongres KP Kine je ozna~io
vrhunac Maove mo}i. Nije vi{e bilo
nikoga, ko mu se mogao efikasno suprotstaviti. Ostao je sam.
Dengova bijela i crna ma~ka
U vrijeme Kulturne revolucije,
Deng Sjaoping je pro{ao sli~an tretman kao i Liu [ao}i, ali je pre`ivio.
O onome {to je pre`ivljavao na skupovima gdje su crveni gardisti javno
poni`avali svoje `rtve je sam svjedo~io, pa ~ak i pravio {ale na vlastiti ra~un, govore}i kako mu je to sve lak{e
palo, jer ionako slabije ~uje na jedno
uho. To je, dakako, crni humor. Gore je stradao njegov sin Deng Pufang,
koji je ostao paraplegi~ar, nakon
skoka s ~etvrtog sprata Pekin{kog
univerziteta. Bilo je to vrijeme kada
se s njim po~eo baviti tzv. radni~ki
propagandni tim crvenih gardista, ~iji je zadatak bio da se obra~unaju sa
svim onima koji se ne sla`u s ideologijom Kulturne revolucije. Dengovog
sina su ispitivali na takav na~in da je
on ocijenio kako mu je skok s ~etvrtog sprata manje zlo od onoga
koje ve} pre`ivljava.
Kao vje{t govornik, Deng Sjaoping
je znao prona}i re~enicu kojom }e
privu}i pa`nju svojih slu{alaca. “Nije va`no je li ma~ka bijela ili crna, va`no je da lovi mi{eve”. Ovo je njegov
najpoznatiji citat. Pomenutu re~enicu Deng je kazao jo{ 1962. godine,
kada se kineska poljoprivreda nastojala povratiti od nevolja u kojima
je bila. Tada je on bio generalni sekretar partije i potpredsjednik vlade.
Vlada je podsticala seljake da {to bolje obra|uju svoje oku}nice, imaju}i u vidu lo{a iskustva kolektivizacije i narodnih komuna. Kampanja je
imala velikog uspjeha.
Rezultati ove politike su se vidje-
li na pijacama, jer “narodne komune”, koje su trebale postati glavni
pokreta~i socijalisti~ke poljoprivrede, nisu dale o~ekivane rezultate. Porodi~na gazdinstva su, procentualno, ostvarivala mnogo bolje prinose nego narodne komune, posebno kada se imaju u vidu velike
obradive povr{ine i mehanizacija kojom su komune raspolagale. Imovina kojoj se zna vlasnik ne mo`e biti tretirana kao “sva~ija i ni~ija”.
Sli~no je bilo i sa socijalisti~kim fabrikama, njihovom niskom produktivno{}u i slabim kvalitetom roba
koje su proizvodile, a to, opet, nije nikakva posebnost Kine nego politi~kog koncepta, koji je i u ovoj zemlji
dugo bio dominantan. Kada je, nekoliko godina poslije izjave o “bijeloj i crnoj ma~ki” zajedno s Liu [ao}ijem i Deng pao u nemilost, tih nekoliko rije~i }e biti jedan od glavnih
elemenata optu`be, koju su protiv
njega napravili protagonisti Kulturne revolucije.
Deng je bio optu`en zbog slije|enja linije idealizma, kapitalizma,
kontrarevolucije i ~ega sve ne. Dovoljno da ode glava. Oni koji su ga optu`ivali nisu spominjali da je upravo
u vrijeme kada je on ovako govorio
i radio Kina s velikim uspjehom savladavala te{ko}e u kojima je bila.
Upravo su metode za koje se Deng
zalagao u upravljanju zemljom bile
osnova za preokret u razvoju zemlje, koji je po~eo {ezdesetih godina.
Za “crvene gardiste” to nije bio nikakav argument. Za njih su i Liu i Deng
i svi njima sli~ni pripadali pro{losti,
s kojom treba {to prije raskinuti.
Pogled u pro{lost osloba|anje od diktata
Moskve
Da bi se bolje razumjeli odnosi
izme|u dviju nekada{njih socijalis-
ti~kih velesila, SSSR-a i NR Kine,
treba se vratiti malo dalje u pro{lost,
ta~nije na same po~etke kineskog
puta u socijalizam. Tu imamo u vidu vrijeme kada su kineski komunisti, uz sve po{tovanje koje su imali prema “sovjetskoj bra}i” prvi put pokazali da }e oni odlu~ivati o na~inu borbe koju vode i da }e marksisti~ko-lenjinisti~ku doktrinu primjenjivati,
imaju}i u vidu situaciju u Kini.
Bilo je to davno, jo{ tridesetih godina pro{log vijeka, u toku Velikog
mar{a. Prijelomni doga|aj je bilo poznato zasjedanje CK KP Kine u gra-
trina je nalagala frontalne okr{aje,
bez obzira na `rtve, a otpor tom na~inu borbe je sve vi{e rastao. Prosovjetsku struju u Partiji, a to zna~i politiku Moskve, ta~nije Staljinovu politiku, zastupao je izaslanik Kominterne u KP Kine, njema~ki komunista Oto Braun (Otto Braun). Koliko je
danas poznato, on je bio jedini stranac, u~esnik Dugog mar{a. Braun je
imao podr{ku grupe kineskih komunista {kolovanih u Moskvi, poznatih kao “28 bolj{evika”. Glavna tema
savjetovanja u Cunjiu je bio budu}i na~in vo|enja borbe. Maova struja je zagovarala gerilski rat, jer tada{nja kineska Crvena armija nije
imala snaga ni opreme za frontalnu
borbu, dok su “bolj{evici” bili za slijepu odanost preporukama iz Moskve, bez obzira na `rtve. Rezultat je
bio pobjeda Mao Cetungove linije,
koju su podr`ali Liu [ao}i, ^u Enlaj,
^u De, Deng Sjaoping i druge vo|e.
Nakon ovoga zasjedanja Mao je u~vrstio svoju vode}u ulogu u Partiji.
Istovremeno, mada je pobijedio
politiku Moskve u redovima svoje
partije, odbijanje Staljinovog tutorstva, od kineskih komunista, nije
umanjilo Maovo divljenje prema velikom diktatoru. Ono nije prestalo ni
nakon Staljinove smrti, ako je suditi po javnim manifestacijama ovoga odnosa.
Ova zna~ajna vojna i politi~ka
odluka je odredila karakter kineskog
nacionalnog pokreta, pod vo|stvom
Komunisti~ke partije Kine. On nije
prestao da se poziva na u~enje Marksa i Engelsa i Lenjinovu i Staljino-
CRVENE KNJI@ICE
Na Zapadu je '68. godina u velikoj mjeri bila i u znaku
Maove Kulturne revolucije. Velika o~ekivanja ljevi~ara
nije bio ispunio Staljinov Sovjetski savez, potom su nade
bile polagane u Titovu Jugoslaviju, onda u Kastrovu Kubu,
da bi {ezdesetih godina dvadesetog vijeka zavladala
fama Maove “Male crvene knji`ice” i njegove asketski
skromne uniforme... Recimo, uzgred, da }e jedan drugi
revolucionar, Libijac Gadafi, napraviti svoju ina~icu
crvene knji`ice, samo {to }e joj boja biti zelena...
du Cunjiju (Zunyi huiyi) u provinciji Kuid`ou (Guizhou). Malo je ko u
svijetu tog januara 1935. godine
ozbiljnije ra~unao na ovu politi~ku
snagu. Ovo se mo`e kazati tim prije {to je, nakon pada prve kineske
“sovjetske republike” u provinciji
\jansi (Jiangxi), kineska Crvena armija bila znatno oslabljena i prisiljena na defanzivnu akciju spa{avanja,
koja }e kasnije postati poznata kao
Dugi mar{. Od defanzivne vojne
akcije Dugi mar{ }e postati simbol
velike pobjede pokreta, koji je vodila KP Kine.
Tridesetih godina dvadesetog vijeka, nakon niza vojnih poraza, u rukovodstvu kineskog komunisti~kog
pokreta su se javile dileme o na~inu
vo|enja dalje borbe. Sovjetska dok-
vu praksu, ali nije dozvolio da mu se
rje{enja problema name}u izvana.
Desetlje}a rata
podijeljene Kine
Dvadesetih godina pro{loga vijeka, pokret koji je vodila KP Kine, a u
kojoj Mao jo{ nije bio mo}an kao {to
}e postati kasnije, na{ao se izme|u
dvije vatre. S jedne strane, to je bio
pritisak prve zemlje socijalizma i
njenih lidera Lenjina, a potom i Staljina da kineske komuniste dr`e pod
kontrolom i dovedu na put kojim se
ve} kretala susjedna Mongolija. Ova
zemlja }e postati druga socijalisti~ka
zemlja na svijetu - NR Mongolija.
Na unutra{njem planu dolazi do
propasti projekta o politi~koj saradnji
Kuomintanga i KP Kine. Prijelomna
je bila odluka ^ang Kaj{eka, profesionalnog vojnika, kojeg bi se moglo
svrstati u rigidnu desnicu Kuomintanga, da se obra~una s onima koje
je smatrao ljevicom u svojoj partiji,
simpatizerima komunizma, a potom
i sa samim komunistima.
Generalisimus se okrenuo protiv
doju~era{njih saveznika, smatraju}i da ima dovoljno snage da “rije{i
problem”. Vojni uspjesi protiv lokalnih gospodara na sjeveru Kine su ga
ohrabrili, pa je i s komunistima poku{ao stvar rije{iti vojni~kim metodama. Napad na doju~era{nje saveznike je po~eo u [angaju, nasiljem
koje }e historiografija upamtiti kao
“[angajski masakr”.
Na ovaj na~in je razvrgnut savez,
koji su svojevremeno napravili, nakon {to je dinastija ]inga skinuta s
vlasti, a Kina postala republika. Bio
je to patriotski front, koji se borio protiv lokalnih ratnih gospodara s ciljem
da ujedini i modernizira Kinu i u~ini je sposobnom da se odupre agresiji i iznutra i izvana.
Generalisimusu odane snage su u
toku samo tokom jednog dana, 12.
aprila 1927. godine, u [angaju pobile najmanje 4.000 ljudi. Ovo, cini~no
nazvano “~i{}enje Kuomintanga”,
bila je policijsko-vojna akcija provedena i u drugim kineskim centrima.
Ovaj masovni zlo~in je imao za posljedicu i zastra{uju}i rat unutar zemlje u kojoj je problema ve} bilo napretek. Meta napada ^ang Kaj{eka
je bio i projapanski orijentirani politi~ar Van \invei (Wang Jingwei),
njegov politi~ki suparnik, a prije toga bliski saradnik Sun Jatsena. Van
\invei je, sa onima koji su ga podr`avali, bio formirao svoju vladu u gradu Nankingu (Nanjing). Rat me|u
saveznicima, koji su osnovali Republiku Kinu je, najprije, zna~io kraj
prve Kineske Sovjetske Republike, a
potom i potpuno samostalni put
oru`anih snaga kojiima su komandovali kineski komunisti, poznat
kao Dugi mar{.
Nepomirljivi protivnici ^ang Kaj{ek (Jiang Jieshi) i Mao Cetung su se
borili za prevlast u vrijeme dok je japanska imperijalna vojska prekrajala Kinu prema svojim potrebama i
mogu}nostima, a ta borba je nastavljena gotovo ~etiri godine nakon
kapitulacije Japana 1945. godine.
Na kraju su pobijedili komunisti,
ali rat nije prestao.
General ^ang Kaj{ek, koji je bio na
~elu dr`ave i dr`avotvorne partije
Kuomintanga (Guomindang), izgubio je vlast u kontinentalnoj Kini
i povukao se na Tajvan i okolne
otoke, koje je napustila japanska
okupaciona vojska. Tamo je poveo
i svoju vladu, a njih je pratio egzodus oko dva miliona ljudi koji nisu
`eljeli ostati u dr`avi kojom }e vladati komunisti.
u je skok s ~etvrtog sprata manje zlo od onoga koje ve} pre`ivljava
32 Pogledi
elo Vrba, ubr|eno i rastrto
nad plodnim poljem, zapravo se ve`e uz drugo, veliko selo i podru~je Gnojnica preko kojih se Mostaru sti`e s juga, a Vrba i Opine prije njih, ve} polako postaju predgra|em jugoistoka grada, zatrpani ku}ama koje
se jo{ nastoje graditi bez dodira s
poljem, jer Bi{}e polje je pro{lost,
sada{njost i budu}nost ovoga kraja i dok je polja, bit }e i sitih ljudi
a po polju se ku}e ne sade. Podru~je je doseljeni~ka meka zadnjih
godina, nisu to ljudi iz daljina,
uglavnom su to ljudi koji su ljutinu podvele{kih zima zamijenili
sa ugodom `ivota u dolini, a u dolini su voda i vrt, ali su ti ljudi sa sobom donijeli i svoje obi~aje.
S
19. oktobar/list
Hodopisi Dragana Marijanovi}a (67)
Opet se zlate
vinogradi rajski
Selo u razvoju
Dosta je obitelji koje su tu jer vi{e nisu imale kamo, o izboru njihova `ivota odlu~ivale su vojske. Postoji i selo Gornje Opine, ali ono pripada Podvele`ju, premda, i ono je
od svih podvele{kih sela najbli`e
Mostaru. Mo`e se Podvele`ac naseliti i u svemir, on navike ne mijenja. Dakako, rije~ je o Bo{njacima i mnogi me|u njima ni u snu
nisu znali da }e ih `ivot jednom dovesti ovdje, ali ratovi donose obrate kakve ljudi nikada nisu `eljeli, pa
je ovdje puno ljudi i iz doline Neretve i od drugdje gdje se svojedobno vi{e nisu osje}ali sigurnima i,
prema nepisanim ali primjenjivim pravilima, nastavili popunjavati mjesta nekih drugih ljudi, iz istih ili sli~nih razloga oti{lih odavde. Naselje Opine, najbli`e gradu, odmah uz `eljezni~ki nadvo`njak, natisnulo se preko svake mjere, a njegov polo`aj u oku nevidljivoj ukotlini ispod omanjih brda nije nevidljiv vodi, pa se ovo naselje
uvijek nakon velikih ki{a na|e na
putu ubojitim bujicama vode, pijeska i kamenja, a aktivno je i klizi{te koje nikada nije sanirano niti se na to ~ekalo prije gradnje novih ku}a, pa je i nedavno selo imalo golemih nevolja sa tim, nastradale su neke ku}e i imanja i ljudi i
bageri danima su imali posla na ra{~i{}avanju. Opine su selo u razvoju i usred stisnutih ku}a ne tako davno nikla je i nova d`amija, ali {to
se rubom Bi{}a ide dalje prema
Blagaju, fizionomija starih sela nije tako naru{ena, tek obnavljaju se
u ratu poru{ene ku}e i oskrnavljene bogomolje, sve se nekako vra}a u nekada{nji red, u plodnu zemlju, gnojnu i podatnu, pa je selo
Gnojnice, nekada s vi{e od dvije tisu}e stanovnika po tom podatnom gnoju ili gnojivu, valjda davno i dobilo ime. No, ima u literaturi i navoda da je “gnoj” zapravo
sjedi{te - kneza. Ondje gdje je njegov dvor. Zanimljivo...
Dva velika zaseoka ve`u se uz
Gnojnice: Ko~ine i Dra~evice, i
njihov je dio polja sve od ceste {to
se provla~i prema Blagaju te dijelom okre}e ulijevo prema Nevesinju, pa sve do piste mostarske zra~ne luke. No, Gnojnice su stara pri~a i malo selo Vrba joj do|e tek kao
“recepcija” za prahistoriju i burna
rim ska vre me na; sve ga je tu
na|eno, otkopano i ponegdje zapisano i kamo god te pri~e krenu,
uvijek se vra}aju na pri~u o - vinu.
Gnojnice su stara pri~a i malo selo Vrba joj do|e tek kao
“recepcija” za prahistoriju i burna rimska vremena; svega
je tu na|eno, otkopano i ponegdje zapisano i kamo
god te pri~e krenu, uvijek se vra}aju na pri~u o - vinu
Rimljani o tome ostavi{e puno tragova, no, ba{ u ovom selu Vrba, nalazi se jedan od najzornijih rimskih
u~inaka, i danas koristan i nezamjenjiv kako biva sa svim pametnim dosjetkama kojih se nitko
prije a ni dugo poslije ne sjeti, pa
Vrba ima rimske ~esme, ostale i nikad presu{ene, jo{ od vremena
kada su mudri planeri iskoristili
mljani uredili sustav navodnjavanja, pa je tako rije{en i problem
navodnjavanja cijeloga polja, sve
tamo do Bune ju`no i Blagaja isto~no, a ondje su rijeke, pa je navodnjavanje bilo olak{ano. Iz tih kanala i danas Vrbom te~e voda, i
bez bri `na dje ~i ca se oko nje
vrzmaju i polijevaju ~ekaju}i sljede}i {kolski sat, na rubovima ka-
BO@ANSKO SELO
Kanale su Rimljani oblikovali obra|enim kamenom, ~ak i
keramikom, te vodu sa tri izvora doveli usred Vrbe, sela za
koje ne znamo kako je tada izgledalo, ali sigurno je bilo
bo`ansko, jer imalo je vodu
prirodni sustav podzemnih kanala i vodenih `ila koje su kucale
ljudima pod nogama, a i oni i njihovo polje i konji i magarci bili `edni. Kanale su Rimljani oblikovali obra|enim kamenom, ~ak i keramikom, te vodu sa tri izvora doveli usred Vrbe, sela za koje ne znamo kako je tada izgledalo, ali sigurno je bilo bo`ansko, jer imalo je vodu, polje je imalo vodu jer su Ri-
menog korita odmaraju `ene uspinju}i se glavnom seoskom ulicom; Vrba je nestvaran prizor sela od kamena i u njemu, a u kojem
su vrtovi jo{ bujni, a jesen je tu, pa
me iznenadilo kad sam vidio da tu
jo{ ima smokava, narovi su veli~ine omanjih bostana, i jedna `ena,
zalijevaju}i vrt, povremeno se saginjala i brala paprike, mahune, salatu, a bit }e toga sve do prve sla-
ne, kako inje ovdje i svuda po Hercegovini zovu.
Bo{nja~ka dominacija
Jedinu gre{ku koju stranac u
Vrbi mo`e napraviti jeste da se
vozi uskim uzbrdicama, jer se mo`e zate}i usred stupice iz koje je te{ko iza}i, {to se dogodilo i meni, jer
selo naglo zavr{i pod kamenim
gromadama prikrivenim divljim
{ipcima, a okrenuti se nemate
gdje. Te se na|oh anga`iraju}i vragolana koji me navodio u krivudavoj vo`nji unatrag. Vrba nema vi{ka prostora, sva je nabijena ku}ama izgra|enim na strminama, sredi{te je oko seoskog du}ana. Iza
ograde staroga harema nekoliko je
prastarih turbeta. Kr{}anske bogomolje su ni`u, u polju, a katoli~ka
crkva odmah uz rub vinograda,
kao da ga nadzire i ~uva. Ova crkva
po~elo se graditi tek 1985. godine,
vlasti prije to nisu dopu{tale, a i kad
se po~ela graditi, stizale su vijesti
o pote{ko}ama pri njezinoj gradnji,
bio je ~ak i jedan poku{aj miniranja, zvono je, dodu{e, bilo podi-
Panorama Gnojnica
gnuto, ali ga je nestalo u posljednjem ratu, kada je o{te}ena i jo{
neizgra|ena crkva slu`ila kao {tala. Po~eo ju je graditi legendarni fra
Nedjeljko Ne|a Martinovi}, umro
2001. @ivjeli su tu ljudi u slozi;
preko tisu}u Bo{njaka, gotovo sedamsto Hrvata i ne{to manje od
~etiri stotine Srba; sve je to radilo
po brojnim mostarskim tvornicama i u uslu`nim djelatnostima,
dodatno se bavilo poljodjelstvom,
jer polje ne raditi i u nebo gledati
Hercegovcu je vazda bila sramota.
Sada je ta nacionalna slika bitno
Jedinu gre{ku koju stranac u Vrbi mo`e napraviti jeste da se vozi uskim uzbrdicam
Pogledi 33
opad 2013.
D`amija u Gnojnicama
Gnojni~ka starina
Opine
Vazda posla u polju
mnjive haljine otkuhati.
Uni{titi svaku buhu!
Potamaniti mi{eve!
Sve stogove preplastiti, pa ispod
njih pobiti te pogane {takore.
Do sutra nave~e sam doma}in
koji mora da se slu{a. Od tada, neka je svaki sebi... I dijete u kolijevci.
Kuga ne priznaje doma}ine, obara redom, zaobi|e samo one koji se
znaju ~uvati.
Bog je davno rek’o: - ^uvaj se i ja
}u te ~uvati.
Jo{ da ka`em i to: nare|eno je ne smije se prelaziti iz mjesta u
mjesto.
^uvajte se radi neja~i-djece, radi sebe.
Istini se mora gledati u o~i.
Oboljelo ~eljade, da ne zarazi ostale, neka odseli u pe}inu Lehu{u.
Prestrije}emo je slamom i opskrbiti hranom..., zavr{io je djed i
pri~u, i savjete, i naredbe, i doma}inovanje.
Kuga najprije udari na Blagaj, po
o~ekivanju, jer je najve}e mjesto.
Umrije jedno i u Malom polju. U
Pogra|u dvoje...
Zavlada selima Bi{}a polja.
Do{unja se i u Kosor. Jedno, troje... sedamdesetoro.
Pro|e godina kuge, a u ku}i Mari}a ne bi oboljelih.
Prepolovilo je Bi{}ane.
^ovjek bje`i od ~ovjeka.
Bra}a razgovaraju vi~u}i sa odstojanja.
^e{e se od buhe i bez buhe. (...)”
@ilavka i blatina
Crkva ~uva vinograde
promijenjena, no o tom sve znamo,
povratka ima, nije da ga nema, tu
se u zraku osje}a neka dobra vibra,
nije mo`da kao u nekim drugim
podru~jima u koja se ljudi nevoljko
vra}aju, puno je ku}a popravljeno,
puno ih je za jo{ popravljati, ali malo ljudi, Hrvata ili Srba se odlu~ilo tu nastaviti stalno `ivjeti, a ako
se tko do~ekao posla ili kakve mirovine, onda je to druga pri~a.
Ono {to je ~injenica u cijelom podru~ju jeste nova bo{nja~ka dominacija, demografska i vlasni~ka,
kroz sva ova naselja do Blagaja i u
Prastara turbeta u Vrbi
^esma iz rimskog doba
Povr}e do prvog inja
Opine, poplave
Malom polju, jer mnogi nebo{njaci su ili prodali zemlju ili ~ekaju bolju priliku da to u~ine.
Najvi{e Bo{njaka rat je ovdje doveo iz vremena po~etnih u`asa u isto~noj Hercegovini, a poslije i iz zapadnijih dijelova mostarske regije,
Hrvati su se uglavnom okrenuli
ka zapadnoj strani i hrvatskoj ve}ini, a Srbi su uglavnom ljeta ‘92. oti{li za pora`enom vojskom, i uglavnom se tek starina vra}a. To je slika cijele poslijeratne BiH, da se podru~ja demografski nacionalno i
vjerski prestrojavaju ovisno o domi-
naciji nacionalnih vlasti, pa to niti ovdje nije iznimkom. Tko zna,
mo`da vrijeme - a sve ovo {to se zadnjih desetlje}a doga|alo, tek je
njegova kapljica - opet dovede ljude i doga|aje u ravnote`u, ali jedno
je sigurno: kako bilo da bilo, ovo }e
se Bi{}e polje vazda raditi, a zadnjih
godina je u punom procvatu. Pamti ovo polje i opaku kugu koja je gotovo potamanila ljude sa njegovih
rubova. Evo jednog fragmenta iz
pripovijetke Danila Mari}a “Kuga”, a odnosi se na to pakleno vrijeme oko 1815. godine: “ (...) Ispri~a-
}u {ta znam. Jednako se ti~e velikih
i malih. Vremena su kada i djeca
moraju biti odrasla.
Zarazna bolest. Buha je prenosi sa
mi{eva. Obolijeva se, kako koji insan.
Najbrojniji padaju ~etvrti dan. Naglo
se zavatri. Gori insan. Onda natekne
`lijezda na vratu, ova, naraste koliko koko{ije jaje. Tijelo se ospe ~iri}ima i plikovima: kasnije se raspadaju. Iza toga smrt do|e po svoje.
Nezaobilazna je.
Neumoljiva. Bezredna i te{ka.
Sutra }emo iznijeti sve stvari iz
ku}a, omesti, oribati, oprati, su-
Svakoga je stolje}a, osobito trinaestog, petnaestog i sedamnaestog,
kuga ovdje morila ljude, a duhan i
lozu “{panjolka” i filoksera s po~etka dvadesetoga stolje}a. I uvijek su
se dizali i ljudi i polje. Osobito je lijepo {to se na njega vra}a povijest
koju ve} tisu}e godina ispisuju vinogradi `ilavke i blatine, tako kvalitetne da je be~ki car svojedobno
dao tu zasaditi carske vinograde;
bio je to procvat jedne kulture koja je trajala dugo, nastavljena i
unaprije|ena i kroz socijalisti~ki
agrokombinat HEPOK i APRO, no
nipo{to se ne smije zanemariti
uloga Ali-pa{e Rizvanbegovi}a o cijeloj toj pri~i o vinu, makar je on
svoju pisao na Buni i oko nje, a blagi blagajski kraj i klima, voda i ki{e
u pravo vrijeme ljude su uvijek
dr`ali uz trsove, o tome }e tek biti
pri~e i na{im svijestima iscrpljenim
morama sada{njice, mnoge }e ~injenice zazvu~ati gotovo nevjerojatno, jer nismo o svemu dovoljno
znali, premda se pri~a o kr~azima
i vr~evima pri~a jo{ od Daorsa i starih Grka, ~iju su kulturu ovi {tovali i dostignu}a primjenjivali. Tragovi svega toga samo su djelomice
izva|eni iz zemlje, dio ih je po na{im muzejima, po stru~nim radovima brojnih istra`iva~a, Truhelka
je bio prvi me|u njima, jedan od
detaljnijih bio je i Benac, kao i Vego, te Radinsky i Basler... No, cijela je pri~a jo{ pod zemljom. I zbore o onome {to }e ^elebija primijetiti, zapisuju}i da je Hercegovina
vilajet sa hiljadama “rajskih vinograda”... Sada im opet zla}ano li{}e
okre}u i otkidaju prve jesenske
bure, a s njom su svikli i ljudi i vi(Nastavlja se)
nogradi.
ma, jer se mo`e zate}i usred stupice iz koje je te{ko iza}i, {to se dogodilo i meni
34 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Najstarija bh. istra`iva~ko-kulturna institucija
Muzej je i dalje zatvoren
U periodu od 20 neprimljenih pla}a, broj uposlenih u Muzeju se sveo na 55
ez muzeja. Bez kulture.
Bez morala. Ova poruka,
uo~ljiva, osvanula je u danu kada se navr{ila godina
od zatvaranja Zemaljskog muzeja
BiH za javnost. Ne mo`e je se ne primijetiti zalijepljenu na prozoru koji se nalazi desno od njegovih daskama zakovanih ulaznih vrata. No
ima jo{ jedna poruka, ispisana na
velikom komadu bijelog platna,
nedavno je i ona osvanula na muzejskim vratima: Kultura nije luksuz,
ona je potreba. A gore na pro~elju
zgrade i dalje, ve} je tome godina,
stoji: Muzej je zatvoren/The Museum is closed. ^udan je protok vremena i ono {to sobom nosi. Nekad
je saveznik, nekad ne.
B
Doktori znanosti
U ovih stotinu godina, od kada se
Zemaljski muzej BiH nalazi u zgradi izvedenoj po projektu Karla Par`ika, na pitanje za koje bi se doba
moglo re}i da je njegovo zlatno, dr.
Adnan Busulad`i}, direktor Muzeja, ka`e da je zlatno doba, ustvari zaista najbolje njegovo doba, bilo ono od 70-ih do 90-ih godina pro{loga stolje}a kada je do`ivio vrhunac svoga rada, kadrovske popunjenosti, kada je u njemu u prosjeku
uvijek bilo zaposleno 10-15 doktora znanosti, kada su realizirani kapitalni znanstveni i kulturni projekti i veliki sanacioni radovi i dodaje da mora napomenuti “da je tada
iza Muzeja stajao sistem, stajala
dr`ava, kao {to dr`ava stoji iza svih
muzeja u svijetu, osim Zemaljskog”.
Pri nedavnoj posjeti Muzeju, prolaskom kroz “tunel” koji izravno vodi do najavljenog posjetitelja u Botani~ki vrt, on se doslovno sudara s
ti{inom. Nekako, kao da se uvukla
i u uposlenike Muzeja, one koji su
tu, koji skrbe o zbirkama, obilaze ih,
nadgledaju.
Sve ove godine isticali su opstanak institucije, zna~aj onoga {to se
~uva u njoj... a pritom se zaboravljalo da se radi o ljudima koji imaju i svoje osnovne potrebe, koje ni
ne mogu zadovoljiti, i zdravstvene
probleme, i obitelji, i djecu... i sada
ve} dvije godine nisu primili pla}u.
Od jedne uposlenice ~ujemo “na{i su eksponati kao djeca, ne mo`ete ih pustiti kao {tetu niz vodu” i potom “zamislite kako je 20 mjeseci
bez plate, a radite?”.
U periodu od 20 neprimljenih
pla}a, broj uposlenih u Muzeju se
sveo na 55 i ve} se pomalo osjeti deficit kadra, “koji se osje}ao i dok je
Muzej radio. Ljudi polako odlaze. Mi
smo na razli~ite na~ine ve} izgubili desetak ljudi, uposlenika i sasvim je logi~no o~ekivati da }e se taj
trend nastaviti. Ono {to je posebno
tragedija je ~injenica da mi pokrivamo neke deficitarne discipline kojih nema u ovoj zemlji i nema profila i studija koji mogu {kolovati taj
kadar, tako da odlazak takvih ljudi
je, zaista, od neprocjenjive {tete za
instituciju, ali i za dru{tvo i, na`alost,
to, naravno, nikoga puno ni ne zanima”, ka`e Busulad`i}.
Konzervacija, etnologija, u sklopu prirodnih znanosti specijalnosti poput orintologa etc. Generalno
uzev{i, u Zemaljskom muzeju BiH
imaju oblasti i discipline koje u cijeloj zemlji pokriva isklju~ivo on. Sa
arheologijom je stanje druga~ije, jer
studija ima.
Kada su se zakivale daske u njegova vrata, najavljeno je podizanje
tu`be kako bi se sudskim putem rije{ila osnovna pitanja vezana za njega, odnosno rje{avanje statusa.
Busulad`i} }e ponovno podsjetiti da bi bili presretni da se to nije dogodilo, znali su da iz krize ne}e
brzo iza}i i da im predstoji duga borba. “Dakle, ona podrazumijeva paralelno pritiske i kontakte u odnosu na politi~ki faktor koji je nezamjenjiv i koji, zaista, neminovno treba
da se aktivnije uklju~i u rje{avanje
ovog problema, a drugi faktor je, dakle, da se pravnim putem, a taj
proces je dugotrajan, nametne kona~no rje{enje kojim }emo mi, sigurno, dobiti nekakav izlaz. Koliko
}e on biti dobar ili ne, to je drugo pitanje, ali }e biti izlaz”.
S obzirom na trajanje tog procesa, pitamo {ta }e biti s Muzejom.
“Ovo prvi put iznosim u javnost,
Pogledi 35
19. oktobar/listopad 2013.
Adnan Busulad`i} i Dejan Kulijer
prvi na spisku za zatvaranje bili
muzeji.
Temelj
“Dakle, tu su bilo kakve pri~e o komercijalnom poslovanju, zaista,
suvi{ne. Institucija mora imati osnovni temelj pokriven iz bud`eta, a naravno za projekte, aktivnosti, istra`ivanja, izdava{tvo, izlo`be mi se trebamo snalaziti preko razli~itih fondova, sponzora, donatora, partnera. Me|utim, temeljne stvari: grijanje, plate, materijalni tro{kovi, struja, to mora biti, kao {to je svuda u
svijetu, obezbije|eno iz bud`etskih sredstava bilo koje razine vlasti. Da li }e se i kad to desiti, to, zaista, ne znam. Uglavnom, ono {to sigurno znam je da krivica nije na ko-
lektivu Zemaljskog muzeja, jer smo
sve vrijeme i na vrijeme upozoravali na ono {ta }e se desiti. Podsje}am
samo javnost da je Muzej zatvoren
kada uposlenici nisu ta~no 12 mjeseci primili platu. Dakle, mi nismo
zatvorili Muzej iz obijesti ili zato {to
nam je kasnio regres mjesec, nego
kada pla}u nismo dobili 12 mjeseci. Dakle, ravno godinu radili smo
u punom kapacitetu, osam sati svaki dan, potpuno besplatno. I kad
smo shvatili da takva situacija mo`e trajati i desetlje}ima, znali smo da
je zatvaranje institucije jedini na~in
i one daske, da tako ka`em, da animiramo javnost i nadle`ne, i da jasno damo do znanja da se takav
trend ne mo`e nastaviti, jer jednostavno ljudi moraju `ivjeti, kao {to
ako do toga do|e.
Ustvr|ujemo da je to, ipak, hipoteti~ki i dobijamo odgovor da jeste
i “sa vrlo realnom mogu}no{}u da
mo`e do}i do prodaje zgrade. I to je
hipoteti~ki, ali vrlo realna opcija”.
U Zemaljskom muzeju BiH osje}a se studen. Zahvaljuju}i nekim
sredstvima koja imaju, namjenskim, ili financijskoj podr{ci Kantona koja sve te`e dolazi do njih iz poznatih razloga i sa znatnim zaka{njenjem, poku{avaju i uspijevaju
odr`ati minimum funkcioniranja
institucije.
“Stanje u kolekcijama je jo{ redovno, ispravno, dakle, sve je pod
nadzorom. Naravno, veliko je pitanje kako }e se stvari odvijati u budu}nosti i sve ove stvari su ve} os-
JEDNA OD OPCIJA
Ovo prvi put iznosim u javnost, ali jedna od opcija je da
se na onom mjestu smije{i neki novi tr`ni centar ili ne{to
sli~no, s obzirom na to da uskoro po~inju i tu`be radnika,
moram naglasiti opravdane, prema instituciji u odnosu
na svoja potra`ivanja. I bojim se da se u kona~nici ne
dogodi slu~aj poput Hidrogradnje ili ne~ega kada }e se
zgrada prodati radi namirivanja dugova uposlenicima
Samir Avdi} i Ernis [ljivo
mora `ivjeti i institucija. Moram
napomenuti da u odnosu na sredstva koja se dobijaju, zaista, postoji veliki disbalans i neproporcionalnost u odnosu na broj uposlenih,
povr{ine objekata koje treba odr`avati, broj eksponata itd”.
Busulad`i} poja{njava da ne misli u bukvalnom smislu na tr`ni
centar, nego na sudski proces koji
mo`e rezultirati u odnosu na potra`ivanje uposlenika - prodajom zgrade, s ~injenicom da tu mo`e neka
komercijalna zgrada da se napravi
tavile nesagledive posljedice po instituciju, njene aktivnosti, projekte. Me|utim, mi jo{ minimum
neophodnih mjera uspijevamo sa~uvati, odr`ati, uklju~uju}i i sve ostalo {to u Muzeju ima. Dakle, mi
smo zadr`ali i zadr`avamo jo{ minimum onoga poku{avaju}i spasiti blago koje ~uvamo u svojoj instituciji, uz malu digresiju da je veliko
pitanje vrlo upitna budu}nost kako
institucije, tako i onoga {ta ona ~uva. To je, zaista, izvan, da tako ka`em, na{e mo}i da to mo`emo pro-
mijeniti bez politi~ke volje i odluke
{ta treba sa institucijama uraditi”, navodi direktor Muzeja.
Podr{ku Muzej svakodnevno dobija. Nedavno je ozvani~en kao pridru`ena ~lanica Univerziteta u Sarajevu. Iskazuju je i gra|ani, intelektualna javnost, Bosanci i Hercegovci koji `ive u inozemstvu, me|unarodne institucije itd. spremne na razli~ite zajedni~ke aktivnosti, partnerske odnose, organiziranje izlo`bi, kulturnih manifestacija, terenskih istra`ivanja etc. Ali, temeljne
stvari “nagla{avam, opet, struja,
grijanje, penziono itd, to mora biti
rije{eno na razini doma}ih vlasti i
bud`etskog sistema. I to je su{tina
problema. Kad smo zatvarali Muzej,
tada sam javno rekao da je na ra~unu bilo 350.000 KM. Sad ima stotinjak i ne{to vi{e hiljada sredstava koja su namjenska. Dobijena su za izdava~ku djelatnost”.
Glasnici
Podsjetit }emo da su dan prije no
{to }e biti zabilje`eno da se navr{ila godina od zatvaranja Muzeja za
javnost, promovirana tri sveska
Glasnika. Objavljena su zahvaljuju}i tim namjenskim sredstvima.
U vrijeme posjete Zemaljskom
muzeju BiH otvorena su nam vrata Arheolo{kog odjeljenja. Obilazimo kolekciju, neka stolje}a prije, neka poslije nove ere stoje ispisana uz
eksponate. Tamo je toliko toga {to
su ostavili oni koji su ovom zemljom hodali prije nas. Ho}e li oni
koji su danas tu na ovoj zemlji, to isto ostaviti onima koji dolaze?
Podr{ka je iskazivana i ne samo
od gore navedenih. Sada je vrijeme,
valjda je ve} do{lo, da se ona iska`e i djelom?
Angelina [imi}
Foto: D`. KRIJE[TORAC
ali jedna od opcija je da se na onom
mjestu smije{i neki novi tr`ni centar ili ne{to sli~no, s obzirom na to
da uskoro po~inju i tu`be radnika,
moram naglasiti opravdane, prema
instituciji u odnosu na svoja potra`ivanja. I bojim se da se u kona~nici ne dogodi slu~aj poput Hidrogradnje ili ne~ega kada }e se zgrada
prodati radi namirivanja dugova
uposlenicima, tako da su sve opcije mogu}e. Naravno, mi }emo obavje{tavati sve razine vlasti i nadle`ne za ono {to }e se de{avati. Zaista, odgovornost za ove temeljne
stvari nije na nama. Institucija mora imati osniva~a i redovno financiranje”, govori Busulad`i}, dodaju}i da smo svjedoci da je u SAD-u kriza zbog neusvajanja bud`eta i da su
36 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Prislu{kivanja, prijetnje, zabrane...
Povodom ugovora o gradnji mosta na koridoru 5c
Opsada medija
U BiH se svake godine evidentira i do pedeset
slu~ajeva napada ili prijetnji novinarima
Naredba direktora SIPA Gorana
Zupca da prislu{kuje novinare
Oslobo|enja i Dana ne postoji,
tvrdi portparolka Agencije za istrage i za{titu Kristina Jozi}, koja o~igledno nije upoznata s radnjama
koje poduzima njen direktor. Za neupu}ene, me|u koje spada Jozi}ka,
naredba postoji, objavljena je u
magazinu Dani i potom u Oslobo|enju i nije fatamorgana. Prislu{kivanjem broja centrale Oslobo|enja, direktor Zubac je pod lupu stavio 136 uposlenika ove medijske ku}e, te ih samim ~inom
okarakterizirao kao mogu}e krivi~ne izgrednike.
Odraz dru{tva
Republici Srpskoj stave pod svoju
kontrolu. Mi na to ne pristajemo,
nastojimo da budemo slobodni,
objektivni u svom radu i kao takvi
vjerovatno smetamo nekome,
konkretno SNSD-u, kazala je povodom toga urednica Informativnog programa BNTV-a Suzana
Ra|en - Todori}.
Svjesna je Ra|en - Todori} da
ovakve hajke od politi~kih partija nisu strane medijima u BiH i istakla
je da je ovakva vrsta pritiska na medije odraz dru{tva u kojem `ivimo.
- Ovdje ne postoji odgovornost za
one koji su na vlasti, kod njih ne
postoji svijest da mediji i novinari
imaju pravo i obavezu da izvje{tavaju na objektivan na~in, svi|alo se
to njima ili ne, zaklju~ila je Ra|en
- Todori}.
A gnjev SNSD-a s Miloradom
Dodikom na ~elu nije zaobi{ao ni
Oslobo|enje, kao ni druge medije.
Na listu nepodobnih medija 2007.
upao je i BHRT, prijetilo se novinarima FTV-a, isklju~en je ATV iz
objavljivanja izbornih rezultata
2010, a za ne{to im je bila kriva i
agencija Beta...
Nije samo SNSD zabranjivao,
bojkotovao i prijetio medijima u
BiH, gotovo iz svake stranke u
dr`avi na{ao se neko kome nije
odgovarao tekst, prilog, komentar i poku{ao je na neki na~in pritiskom utjecati da se istina ne
objavi.
Za neke novinare postalo je opasno odlaziti i u posjetu rodbini koja se nalazi na lije~enju jer ne znaju da li }e ih za{titar te bolnice do~ekati s repetiranim pi{toljem i
porukom da }e ga “roknuti na licu
mjesta”.
Pomenuti slu~aj je samo jedan u
nizu opsadnih radnji na medije koje se provode u Bosni i Hercegovini ve} du`e vrijeme. Novinari gotovo svih medijskih ku}a tvrde da ih
prislu{kuju, a ni prijetnje, kako
verbalne, tako i fizi~ke, nisu im
nepoznate. U ve}ini slu~ajeva opsadu medija vr{e visoki dr`avni
du`nosnici, politi~ke stranke, a u
manjoj mjeri, koliko god to iznena|uju}e zvu~alo, to radi kriminalni milje.
Nisu, dakle samo novinari Oslobo|enja i Dana na meti prislu{kivanja, treba podsjetiti i na slu~aj tu`ioca Olega ^avke, koji je kao glavni argument nakon debakla oko
hap{enja predsjednika Federacije
BiH @ivka Budimira, kao osnovni
dokaz za produ`enje pritvora Budimiru, ponudio snimljene predsjednikove razgovore s novinarem
Federalne televizije. ^avka je “argumentovano” tada tvrdio da je novinar FTV-a bitan suradnik osumnji~enog za politi~ka pitanja?!
To je bio jo{ jedan primjer kakav ^uvari demokratije
U BiH nije zabilje`eno da je neje tretman novinara i medija uop}e
ki visoki zvani~nik priznao gre{ku
u Bosni i Hercegovini. Nedavno
i izvinio se zbog pritiska na mesu, tako|e, zabilje`eni te{ki
dije. Prema podacima Linije
slu~ajevi prijetnji i napada na
za pomo} novinarima (Free
medije: zapaljena su ulazna
Media Help Line), institucije
vrata redakcije sarajevskog
pri Udru`enju BH novinari, u
sedmi~nika Slobodna BoBiH se svake godine evisna, a upu}ene su i
dentira i do pedeset slu~ajavne prijetnje grajeva napada na novinare
fitima na zidu staili prijetnji novinarima, a
diona Zrinjskog u
Goran Zubac:
prijetnje upu}uju politiMostaru novinaPotpisao
~ari, poslovni ljudi, poliru Nerminu Bisi
naredbu za
cijski slu`benici, ~ak i
da on tu nije doprislu{kivanje
ombudsmeni za ljudbrodo{ao.
Oslobo|enja i
ska prava. Da novinare
Proteklih dana
Dana
“ponekad treba namlasvjedoci smo i hajtiti”, sla`u se i stanovnike SNSD-a na BN
ci BiH, da budemo
televiziju, koja im niprecizni, svaki peti staje po volji jer objavljunovnik smatra da je verje sadr`aje koji ih negabalni ili fizi~ki napad na
tivno predstavljaju u janovinare opravdan.
vnosti.
Za one koji to jo{ ne pri- I ranije je bilo nekih,
znaju, poruka: mediji su
da ka`emo, sporadi~uvari demokratije i kao ta~nih situacija, me|ukvi oni imaju pravo i obavetim, u posljednju gozu da izvje{tavaju nepristradinu progon BN televisno, istra`uju sva pitanja
zije je kontinuiran. Naza koja smatraju da su
ma nisu jasni razlozi
bitna u dru{tvu i obaviSNSD-a, izuzev ako nijeste javnost o svojim saznanjima.
je rije~ o tome da pokuLana RIZVANOVI]
{avaju da sve medije u
Po~itelj }e biti sa
Staro jezgro grada }e ostati amfiteatar bez krova otvoren
ajdu`i most na koridoru
5c }e biti sjeverno od
Po~itelja i stara jezgra
grada }e biti sa~uvana,
objavio je JP Autoceste FBiH u
petak. U oglasu tim povodom se
ka`e i to da je potpisivanjem ugovora izme|u JP, IPSA Instituta te
kompanije Divel d.o.o. osmog
oktobra 2013. godine u ^apljini rije{en polo`aj autoceste kod Po~itelja, ~ime se stvaraju preduslovi za
povezivanje tog grada sa Me|ugorjem do granice s Hrvatskom.
Vrijednost ugovora je 1.757.780,00
eura, a sredstva su osigurana iz
granta Evropske investicijske banke (EIB). Rok za izradu glavnog
projekta je 14 mjeseci.
Ta~no pet i po godina ranije,
osmog marta 2008, Oslobo|enje
je objavilo informaciju o namjeri
da se ju`no od Po~itelja, u blizini
Pa{ine tabije i jugozapadnog bedema starog Po~iteljskog grada,
sagradi most visine oko 100 metara, du`ine oko kilometar. To smo
saznali od prof. dr. Vjekoslave Sim~i}-Sankovi}, koja je u timu Instituta za arhitekturu i urbanizam radila na Lotu 4, dionici od
Salakovca do granice Metkovi}a.
N
Ju`na varijanta
“Razmatrali smo 13 varijanti
trasa puta i, kako je prvih 12 o~ito ugro`avalo kulturno-povijesno naslije|e Po~itelja, odmah
sam reagirala, ukazuju}i na pogubnost rje{enja {to se izdvojilo
kao, navodno, najprihvatljivije.
Dogovoreno je da se trasa pomjeri, no slu~ajno sam saznala da se
razra|uje prvobitno apsolutno
neprihvatljiva ju`na varijanta,
koja bi trajno degradirala i devastirala i Po~itelj i njegovo neposredno okru`enje”, podsjetila je prof.
Sankovi}. “Ukoliko je nu`no da
trasa koridora 5c pre|e s lijeve na
desnu obalu Neretve, onda bi
optimalno rje{enje trebalo tra`iti uzvodno od Po~itelja. Naravno
da me veseli {to je to i prihva}eno, ali od trenutka kada sam oti{la tada{njem ministru kulture
gospodinu Grahovcu i zamolila ga
za pomo}, a tu pomo} je ministar
stalno pru`ao, koliko je izgubljeno vremena, sredstava, energije”,
govori prof. Sankovi}.
Tada je uslijedio {ok u dijelu javnosti. Oglasili su se ~lanovi Komisije za o~uvanje nacionalnih
spomenika BiH, mnogi pojedinci, posebno ~lanovi Pomorskog
dru{tva, i na{a novina ve} 19.
marta 2008. na naslovnici donosi sliku Po~itelja i optimisti~an tekst. Vijest nam je saop}ila Lidija
Mi~i}, direktorica Zavoda za za{titu spomenika FBiH, ovim rije~ima: “Betonskog majmuna nad
Po~iteljem ne}e biti”. Ustvari, prenijela je stav stru~njaka iz ~etiri federalna i Ministarstva kulture
HNK-a, koji je trebao biti predo~en federalnoj Vladi. Gavrilo Grahovac se dobro sje}a tih dana,
brojnih sjednica s Po~iteljem na
dnevnom redu. ^inilo se da }e
pri~a biti uspje{no okon~ana, a
ona je tek po~injala.
Sve brojniji su bili branitelji ju`ne varijante, a 15. maja 2008.
Dnevni avaz objavljuje izjavu
Stjepana Kralja, jednog od projektanata Instituta za gra|evinarstvo Hrvatske, koji su radili na glavnom projektu sporne dionice.
Kralj tvrdi da Po~itelj ne}e biti
ugro`en, a da su fotografije o tome objavljene u “nekim” medijima falsificirane. Zagovornik gradnje mosta ju`nije od Po~itelja
bio je i tada{nji bh. ministar dr.
Bo`o Ljubi}, koji upravo u tom
gradu novinarima iznosi prednosti ba{ ove gradnje, pozivaju}i se na - stru~njake. Ve~ernji list
10. oktobra 2008. objavljuje veliki tekst o tim “prednostima”:
“Ovaj }e projekat (s ju`nom varijantom) biti epohalan zamah u razvoju ~itavog kraja. To }e dovesti do naglog vi{estrukog rasta vri-
jednosti okolnog zemlji{ta i gradnje brojnih gospodarskih i stambenih objekata”, istakao je za Ve~ernjak dr. Ljubi}. Isto je govorio
sve dok je bio na funkciji.
Me|u onima koji su, opet, tvrdili da most jedino ima smisla graditi sjeverno od Po~itelja, bio je i [emsudin Mehmedovi}, predsjedavaju}i dr`avne Komisije za saobra}aj
i komunikacije, a u tom smislu je
bio vrlo aktivan i tada{nji direktor
Autocesta FBiH Erdal Trhulj. “Varijanta da most bude 550 metara
udaljen od Po~itelja je neodr`iva”,
bio je jasan Trhulj, napominju}i da
idejni projekat (iza kojeg je zdu{no
stalo dr`avno Ministarstvo za promet i komunikacije, s Ljubi}em na
~elu, i potpomognuto ~elnicima istovrsnog federalnog), ugro`ava i
Bunu. “I to ~ak i vi{e od Po~itelja”,
tvrdio je Trhulj, nude}i dug spisak
problema koje sobom donosi ju`na
varijanta, me|u kojima je i nestanak plodnih polja oko Blagaja. Tamo{nji poljoprivrednici nekoliko
puta potom organizuju protestne
skupove, kojima, na`alost, prisustvuju samo oni koji ih podr`avaju.
Oni koji u sjeni povla~e poteze, pa
i zaklju~uju razne dogovore oko
mosta, nastavljaju i dalje to raditi.
Krik za Po~itelj
“^ini nam se ~udnim da se
u`urbano radi na projektovanju
nakaze od mosta ispod Po~itelja
u vrijeme njegovog novog uzleta
iz pepela, u vrijeme njegove kulturolo{ke reanimacije u svjetskim razmjerama, u vrijeme kada
se profiliraju temeljne pretpostavke za kandidiranje projekta Po~itelj na listi svjetske ba{tine u krilu UNESCO-a”, stoji u “Kriku za
Po~itelj” predsjednika ULUBiH-a
Irfana Hoze, a poznati slikar Safet Zec radi sliku, ustupaju}i Oslobo|enju pravo da je prvo objavi.
Na fotografiji grada slikar je nacrtao most, pokazav{i da s njim u
blizini Po~itelj ne samo {to ne}e
Pogledi 37
19. oktobar/listopad 2013.
Osvrt
Nepopravljiva
skitnica
Bekim Sejranovi}, “Sandale”, VBZ, 2013.
Pi{e: \or|e Kraji{nik
ravljenje distance od `ivota samog, izbjegavanje direktnosti i otkrivanja stvarnosnog, ispovijednog i autobiografskog, u knji`evnosti nametali su se
~esto kao nu`nost, koja zapravo karakteri{e i
odre|uje uspjelost jednog knji`evnog djela. Nemali broj puta se govorilo i govori kako pisac nije uspio dosegnuti, da tako ka`emo, vi{i red `ivota u svom pisanju, tu famoznu ironijsku distancu, te se ono {to je u kona~nom obliku postalo roman ili tekst druk~ijih proznih obilje`ja
(poezija je ipak drugo) pretvorilo u nepatvorenu `ivotnu pri~u koja nije ostala li{ena patetike, jeftinog jadanja i optere}avaju}eg `ivotnog
iskustva. Stoga se u pisanju ~esto name}e potreba da se odredi ta granica ukusnosti, ta linija do koje je `ivotu zapravo dozvoljeno i dopu{teno da se ugra|uje u knji`evno djelo.
Neizostavno se postavlja pitanje i traga za odgovorom gdje prestaje iskustveno i `ivotno, a
gdje po~inje knji`evnost, slobodna i oslobo|ena od okova `ivota samog. Do}i do te mjere, do te istan~ane mje{avine u kojoj se, gurmanski da se izrazimo, posve razlikuju i pod jezikom
jasno, ne poni{tavaju}i se, osjete ukusi i jednog
i drugog dojima se stoga kao nekakav ideal za
kojim valja i vrijedi tragati. Jer sve drugo, ~ini se,
osaka}uje samo djelo, ostavlja u njemu pukotine i mogu}nost da se pod pritiskom skaradnosti `ivota, nemogu}nosti da se izbjegnu datosti
u svom neprera|enom obliku, uru{i i pretvori
u jo{ jednu bezna~ajnu epizodu koja }e ostati
utopljena u haos obi~nosti.
P
a~uvan
i za ljude i za nebo
ni na {ta li~iti, nego ne}e mo}i ni
disati, niti }e biti, kako ga Hozo
opi su je, am fi te atar bez kro va
otvoren i za ljude i za nebo.
Po ~i nju ma ra ton ske, ne kad
bri`ljivo, nekad sklepane na brzinu sjednice raznih tijela na svim
nivoima, niko ne odstupa od svoga mi{ljenja ni za milimetar, novcima poreskih obveznika pla}aju
se razni eksperti, ~ak i strani, kako bi se dokazalo da je sjeverna
varijanta skuplja. No, ra~unice
drugih eksperata pokazuju da to
nije ta~no, naprotiv. I neke stranke shvataju da bi mogle ubrati koji poen, pa se hvataju u kolo... I tako, prolaze mjeseci, godine, silna
sredstva se daju za dnevnice, obilaske terena, za timove, komisije,
okrugle stolove, konferencije, za
parlamentarne i za lokalne sale,
za {ofere i ru~kove.
Na jednom od sastanaka u ^apljini pojedinci su se obru{ili na
prof. Sim~i}, pitaju}i: [ta ona zapravo ho}e? Kakva ba{tina, kakvi
bakra~i! Profesorica je ostala tvrd
orah. Smirenim glasom je rekla
nekoliko re~enica i svi su se u{utjeli. Ali je vi{e nisu pozivali na sastanke. A {ta se iza brda valjalo?
“Tvrdim da nikada za istinske
interese Po~iteljaca, niti ^apljinaca nije bilo bolje varijante od sjeverne, ali ova nije bila i interes pojedinih politi~ara. Sje}ate se informacije o prodaji zemlji{ta po bagatelnim cijenama i to upravo
onog kojim je trebalo da pro|e
autoput”, govori biv{i ministar
Gavrilo Grahovac.
Sre}om, tih pet i po godina je
iza nas, ali nikada niko ne}e mo}i izra~unati {ta je sve cijela Bosna
i Hercegovina za to vrijeme izgubila. Zato, danas niko ne mo`e ni
likovati.
“Ne mogu se ni osmjehnuti”, ka`e profesorica, dodaju}i da je mnogo po~itelja jo{ oko nas. Ipak, ugovor je potpisan i Po~itelj spa{en.
Edina KAMENICA
jim romanom “Nigdje, niotkuda” za koji je dobio nagradu “Me{a Selimovi}”. A potom je svoje “recepcionarsko” bitisanje u nazna~enoj
knji`evnosti nastavio romanom “Ljep{i kraj”.
Rije~ je, kada se o Bekimu Sejranovi}u govori, o piscu kojeg odlikuje jedan veoma upe~atljiv, moderan, prozni senzibilitet, koji se neizostavno potvr|uje u svemu {to ovaj pisac radi. Po~ev{i od prvog njegovog romana, jasno je bilo
Osobenost stila
Knji`evnost iz `ivota
Dakle, iz doziranja ta dva ukusa, njihovog preklapanja, nerijetko njihove gr~evite borbe za prevlast, suo~avanja, urlanja jednog na drugi, javlja se i izvire ono {to bi knji`evnost u nekom
svom idealnom, mo`da nikad dosegnutom,
obliku trebala i morala biti. Sami pisci pri tome
u toj rastrzanosti tako|e se ogledaju kao oni koji su puki posmatra~i i nastoje u sebi, u miru svoje radne sobe, izboriti se sa tim unutarnjim previranjima, umiriti ih i ispisati svojim postupcima i aparaturom, te kao oni koji da bi objedinili - do{li do tog istan~anog ukusa o kojem smo
govorili, do te mje{avine koja se ne poni{tava
- i tako umirili unutra{nje demone za njima jure svijetom nastoje}i samom `ivotu stati na rep,
pridaviti ga i nekako ga bar prividno, na trenutak, pripitomiti. @ivot se potom ponovno migolji, vrpolji, re`i i kona~no ponovo sna`no otrgne,
a potjera za njim se nastavlja svaki put iznova
i iznova.
Upravo u red, ako nam je dopu{teno da o bilo kakvim redovima govorimo, takvih pisaca onih koji su `ivotogonje, koji jure za `ivotom,
susti`u ga, hvataju, sa njim se kroz knji`evnost
mu~e i poigravaju, pa potom opet ili oni od njega ili on od njih bje`e - a nije ih ni mnogo niti
se ~esto susre}u, spada knji`evnik Bekim Sejranovi}. U doma}u knji`evnost, pri tome neizostavno smatramo onu koja se pi{e na svim varijantama {tokavskog dijalekta, Sejranovi} je
u{ao i do`ivio {iru recepciju ({ta je to uop{te {ira recepcija na ovako su`enom prostoru?) svo-
stan je to nihilizam, dosada, melanholija i nezainteresovanost, `elja da se od `ivota utekne
`ivotom, bje`anjem u alkoholne izmaglice i lake droge, seks i putovanja bez cilja. Lutala{tvo
je to ~iji je jedini razlog lutanje, bje`anje od ni~ega i bje`anje od svega. Sejranovi}evo pripovjeda~ko Ja (pi{emo ga velikim po~etnim slovom, jer je ovo Ja gotovo pa li~no Sejranovi}evo Ja, budu}i da govorimo o piscu koji je, kako
smo ve} naglasili, `ivotogonja) neprestano je zapitano nad smislom svijeta, postojanja, `ivota
~ovjeka uop{te. Iz te mrzovolje koja grani~i sa
mizantropijom i ga|enjem spram `ivota samog
ispisuju se pri~e i epizode koje jesu zapravo
vrhunska literatura, ali ni{ta manje i `ivot sam
u svoj svojoj snazi.
Ima u tom na~inu tretiranja svijeta kod Bekima Sejranovi}a ne~ega prokleto zavodljivog. Lako}a sa kojom ovaj pisac ulazi u literaturu, njegove kratke re~enice, ritam pri~anja, jedna
normalnost kojom se odvijaju doga|aji ma
koliko bili ~udni, nepredvi|eni, neobi~ni, normalnost kojom se oni pi{u i `ive, jednostavno
usisava u svoj uterus i omogu}ava da se ~italac
osje}a oslobo|en, neoptere}en bilo kakvim suvi{nostima. Nema tu ometanja, nema monotonije, zastoja, sve je u toku, kretanju, hodu kroz
pri~e, kroz `ivot, kroz izmaglice i sun~ane predjele.
PROKLETA ZAVODLJIVOST
Ima u tom na~inu tretiranja svijeta
kod Bekima Sejranovi}a ne~ega
prokleto zavodljivog. Lako}a sa kojom
ovaj pisac ulazi u literaturu, njegove
kratke re~enice, ritam pri~anja,
jedna normalnost kojom se odvijaju
doga|aji ma koliko bili ~udni,
nepredvi|eni, neobi~ni, normalnost
kojom se oni pi{u i `ive, jednostavno
usisava u svoj uterus i omogu}ava
da se ~italac osje}a oslobo|en,
neoptere}en bilo kakvim suvi{nostima.
Nema tu ometanja, nema monotonije,
zastoja, sve je u toku
da je ono {to ovaj pisac nudi zapravo knji`evnost
nastala iz `ivota samog. To prvo pripovjeda~ko,
sada slobodno mo`emo re}i, sejranovi}evsko
lice koje karakteri{e njegove do sada objavljene knjige jedan je od najsna`nijih primjera preklapanja `ivota i knji`evnosti kod nas danas.
Sejranovi} na veoma ozbiljan, ali ipak svoj {armerski, na~in vr{i tu mje{avinu ukusa o kojoj
smo govorili, pri tome je ona toliko sirova da postaje gotovo nesvarljiva. @ivot je to ili pak knji`evnost isprepletena jednim posve neobi~nim, nesvakida{njim pogledom na svijet, jednom neprestanom tutnjavom ~esto besciljnoj. Svojevr-
Sve to se, sve te osobenosti stila Bekima Sejranovi}a, nakon ve} navedena dva ranija romana, prelijeva i na posljednji njegov roman “Sandale”. Knjiga je to koja u potpunosti spada u ovaj
za~udni lutala~ki, skitni~ki krug Sejranovi}eve
proze. Svi su elementi opet tu. Lutanja, opijenosti raznih vrsta, imigrantske muke, borbe za
novac, pre`ivljavanja, ravnodu{nosti spram
svega, jedna hamsunovska atmosfera (da, ba{
ona sli~na onoj iz romana “Glad” norve{kog nobelovca) koja stra{i, ali i ~udno umiruje nepremostivosti i muke postojanja. Ni{ta tu ne odstupa od njegovog stila, njegovog odnosa spram pisanja i `ivota, a opet ni na trenutak nije monotono, ve} vi|eno i pro~itano.
“Sandale” su prosto, iako su nastale preradom
nekih ranijih pri~a iz autorove knjige “Fasunga”, te dopisivanjem novih, prirodan i jedini, za
ovog pisca, mogu}i nastavak romana “Nigdje,
niotkuda” i “Ljep{eg kraja”. Opet je tu pripovjeda~ko Ja, koje trampa kroz `ivot od Br~kog, preko Rijeke, Osla do Australije, Indije, do kraja svijeta, sa nesre|enim i pobunjeni~kim `ivotom.
Proza je to puna individualisti~kih krikova, ne
pristajanja na svijet sa pravilima i uzusima, ne
pristajanje na ograni~enja, i konvencije, porodicu, poslove, obaveze. Odbijanje je to da se bude onako kako se mora biti. Lutanja je to ~esto
bez cilja, bez unaprijed zadanog smisla, ispunjena izmaglicama i mazohisti~kom tretiranju
tijela i duha, njihovim isprobavanjima i poku{ajima da se presko~i samog sebe, da se napusti vlastita ko`a i vlastiti `ivot, a da se opet bude
tu, i `ivi, i u`iva u `ivotu. Jer ipak, Bekim Sejranovi} je skitnica koja kroz `ivot, literaturu plovi svojom Savskom bubom, dok ga ne izgubimo iz vida, da bi se opet ponovno pojavio sa druge strane i opet tako ukrug do kraja svijeta...
Lutala{tvo je to ~iji je jedini razlog lutanje,
bje`anje od ni~ega i bje`anje od svega
38 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Dokument o mogu}nostima bosanskoga knji`evnog jezika
Protestantska
Ovim prijevodom bosanski jezik se svrstao u veliku skupinu svjetskih jezika na koje je prevedena Biblija. Prema
podacima Sjedinjenoga biblijskog dru{tva do sada je od ukupno 7.100 jezika, koliko se smatra da ih ima na svijetu,
Biblija prevedena na 2.550 jezika, a {to je 53 puta vi{e u usporedbi sa stanjem od prije nekih 200 godina, kada je
Biblija bila prevedena tek na 48 jezika
Pi{e: Ivan Marke{i}
red nama je jo{ jedan, ali
sasvim nov i cjelovit prijevod Biblije (Staroga i Novog
zavjeta). Zapravo, pred nama je prvo izdanje prvoga cjelovitog (protestantskog) prijevoda Biblije na slu`beni bosanski jezik (1) uop}e koji se sredinom ove godine, nakon vi{e od 10 godina prevodila~koga i uredni~kog rada odabranog
tima lingvista, teologa, filozofa i
drugih stru~njaka, pojavio u izdanju
sarajevskoga Preduze}a za izdava~ku djelatnost i promet TDP
d.o.o. nakladnika Narcisa Pozderca
iz Sarajeva.
Ovim prijevodom bosanski jezik
se svrstao u veliku skupinu svjetskih
jezika na koje je prevedena Biblija.
Naime, prema podatcima Sjedinjenoga biblijskog dru{tva (2), osnovanog 1804. u Londonu i to isklju~ivo radi prevo|enja Biblije na {to
je mogu}e vi{e jezika, do sada na
svijetu postoji oko 500 potpuno
prevedenih Biblija (gotovo 30% su
deuterokanonske) i taj broj se svake godine pove}ava. Prema istome
izvoru, do sada je od ukupno 7.100
jezika, koliko se smatra da ih ima na
svijetu, Biblija prevedena na 2.550
jezika, a {to je 53 puta vi{e u usporedbi sa stanjem od prije nekih 200
godina, kada je Biblija bila prevedena tek na 48 jezika.
P
Zaslu`nici za pojavljivanje
’Bosanske Biblije’
Ovaj prijevod uradio je tim stru~njaka iz Bosne i Hercegovine, zajedno sa stru~njakom za izvorne biblijske jezike (hebrejski, aramejski
i gr~ki), ~ime je popunio “veliku prazninu koja je postojala u bosanskohercegova~koj kulturi”. (Uvod, u:
Biblija, 2013:7) Cijeli projekt izradio
je i njime rukovodio Stuart Moses
Graham, redoviti ~lan Muckamore
Presbyterian Church iz Sjeverne
Irske i izvr{ni direktor misionarske
organizacije Church Growth Croatia
and Bosnia.
U impressumu Biblije navodi se
da je prijevod na bosanski jezik
Staroga zavjeta zasnovan na tekstu
Biblia Hebraica Stuttgartensia, a
prijevod Novoga zavjeta na tekstu
United Bible Societies’ Greek Text.
Prijevod su izvr{ili Edib Kafadar efendija iz Sarajeva i James Dannenberg iz Istanbula, anglikanski lingvist
s Oxforda, savjetnik vode}e svjetske
organizacije biblijskih prevoditelja
Wycliffe Bible Translators i jedan od
prevoditelja posljednjeg izdanja
Turske Biblije.
Teolo{ku redakciju ovoga izdanja
Biblije u~inio je Re{id Hafizovi} - zamjenik direktora i redoviti profesor
Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i ~lan Akademije znanosti
Islamske Republike Iran, dok su
jezi~nu redakciju uradili Senahid
Halilovi} - redoviti profesor Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, predsjednik Slavisti~koga komiteta BiH i
urednik prvoga Rje~nika bosanskoga jezika i Ismail Pali} - redoviti profesor Filozofskoga fakulteta u
Sarajevu i stru~njak za sintaksu bosanskoga jezika.
Karte, koje je pripremio Karl Ellinger, dizajnirali su Njema~ko biblijsko dru{tvo iz Stuttgarta i Kartografski institut Helmut Fuchs iz Leonberga, a revidirao Siegfried Mittmann. Katalogizacija i publikacija
(CIP) nalaze se u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Biblijski tekst, uz
koji se nalaze i bilje{ke, tiskan je u
dva stupca (kolumne). Tehni~ku
pripremu i dizajn uradili su stru~njaci tvrtke-nakladnika TDP, Sarajevo,
a veoma kvalitetno tiskanje ovoga
djela uradila je tvrtka Grafotisak iz
Gruda, jedna od vode}ih bosanskohercegova~kih tiskara.
A da se sve gore navedene poslove uspjelo uredno i na vrijeme zavr{iti, zasluga je urednika dr. sc.
Red`e Trake, filozofa, bo{nja~koga
slobodnog znanstvenika, redovitoga ~lana Baptisti~ke crkve Daruvar i vjerskoga slu`benika Saveza
baptisti~kih crkava u Republici
Hrvatskoj. No, on se toga posla prihvatio ponajprije zbog vlastite pogo|enosti postoje}om ‘biblijskom
situacijom’ u svijetu. Naime, tijekom
svoga teolo{kog {kolovanja na Belfast Bible Collegeu i doktorskoga
studija crkvene povijesti na Queen’s
University of Belfast vidio je da je on
jedini strani student koji nema Bibliju prevedenu na svoj maternji
(bosanski) jezik. Stoga se, uz sve svoje du`nosti, prihvatio sudjelovati u
jednome veoma izazovnom poslu: pripremiti i urediti Bibliju na bosanskome jeziku i to djelo u~initi
sastavnicom religijske kulture onih
koji se najve}im dijelom izja{njavaju vjernicima muslimanima (Bo{njacima) i kojima ovo djelo ne
slu`i niti }e slu`iti u svrhu izvr{enja
njihovih vjerskih obveza. No, kako
dometi koje se ovim prijevodom `eli dosegnuti nadilaze vjersku pripadnost pojedinih ~lanova neke narodnosne zajednice, ovim se sa socioreligijskoga stajali{ta `eljelo re}i da
UREDNI^KA ODLUKA
Naime, tijekom svoga teolo{kog {kolovanja na Belfast Bible
Collegeu i doktorskoga studija crkvene povijesti na Queen’s
University of Belfast dr. sc. Red`o Trako vidio je da je on
jedini strani student koji nema Bibliju prevedenu na svoj
maternji (bosanski) jezik. Stoga se, uz sve svoje du`nosti,
prihvatio sudjelovati u jednome veoma izazovnom poslu:
pripremiti i urediti Bibliju na bosanskome jeziku
Bo{njaci mogu na svome jeziku
imati, izme|u ostaloga i jedno od
najzna~ajnijih djela svjetske ba{tine - Bibliju, i time neizravno potvrditi da oni nisu isklju~ivo muslimani, nego da postoje i Bo{njaci koji kulturolo{ki mogu, ali i ne moraju pripadati islamskome kulturnom krugu, koji samim tim pripadanjem mogu i ne moraju biti muslimani, nego mogu ispovijedati i
ispovijedaju i neku drugu nemuslimansku (npr. kr{}ansku) vjeru ili
pak nijednu. U tu svrhu prire|iva~i ovoga prijevoda na ~elu s dr.
Trakom dali su si truda da se sveta
knjiga `idova i kr{}ana - Biblija - pojavi i na bosanskome jeziku, da je
dakle na raspolo`bi imaju govornici bosanskoga jezika, svejedno kojega oni vjerozakona i svjetonazora bili. Osim toga, urednici ovoga
djela prihvatili su se ovoga posla jer
su znali ne samo koje dru{tveno politi~ko, nacionalno i religijsko, nego
i koje svekoliko identitetsko zna~e-
nje ima pojava prvoga prijevoda na
neki, pa time zacijelo i na bosanski
jezik, odnosno koje zna~enje sam
bosanski jezik mo`e imati u skupini drugih zasebnih slavenskih jezika.
[to sadr`ajno donosi
’protestantska Biblija’?
Kako se u Uvodu navodi, Protestantska Biblija u prijevodu na bosanski knji`evni jezik ima dva dijela: 1) Stari zavjet koji obuhva}a
brojna proro~anstva u svezi “s Pomazanikom, Spasiteljem svijeta,
koja su ispunjena, prema kr{}anskom vjerovanju, u Isusu Gospodinu”. Njega su `idovi i kr{}ani prihvatili kao “bogoduhu Rije~ Bo`ju” i napisan je izme|u XV. i V. st. pr. Kr. Sastoji se od 39 knjiga pisanih hebrejskim jezikom, izuzev{i nekolicinu
ulomaka koji su pisani aramejskim
jezikom, {to je sedam knjiga manje
negoli u katoli~koj Bibliji koja ima
46 knjiga.(3) 2) Novi zavjet, napisan
u 1. st., sastoji se, kao i katoli~ka Biblija, od 27 knjiga pisanih starogr~kim jezikom. U njoj, u bosanskome prijevodu Isus nije Krist nego
Pomazanik, {to je izvorno zna~enje
gr~ke rije~i Hristos, a Ivan Krstitelj
nazvan je Ivan Umo~itelj.
Prijevod na bosanski jezik Staroga zavjeta zasnovan je na tekstu Biblia Hebraica Stuttgartensia, to jest
“na hebrejskom i aramejskom tekstu koji su slu`beno prihvatili jevreji i kr{}ani” (Uvod, 7) Kako na nekim
mjestima hebrejski tekst nije bio potpuno jasan ili je mo`da tijekom
preno{enja pretrpio {tetu, u ovim
vrlo rijetkim slu~ajevima, navodi se
dalje u Uvodu, prevoditelji su konzultirali i druge izvore, kao npr.:
samarijsko Petoknji`je - rukopis iz
13. st., koji je prenesen neovisno o
`idovima iz 5. st. pr. Kr., Targum aramejski prijevod hebrejskoga teksta dovr{en u 5. st. pr. Kr., Septuagintu - starogr~ki prijevod iz 2. st. pr. Kr.,
te Pe{itu - sirja~ki prijevod iz 2. st.
kao i Vulgatu - Jeronimov latinski
prijevod iz 4. st.
U ovaj prijevod sastavlja~i su
uklju~ili samo one knjige koje su
“prihvatili jevreji i svi kr{}ani”. Kako
se navodi, pri prevo|enju knjiga Novoga zavjeta urednici su se koristili najnovijim izdanjem United Bible
Societies’ Greek Text, djelom vode}ih znanstvenika u polju novozavjetnih studija, utemeljenom na stotinama starih rukopisa koji potje~u iz
razdoblja izme|u 2. i 5. st. Da bi ukazali ‘na rijetka mjesta na kojima postoji va`na razlika me|u tim rukopisima i gdje nisu mogli biti u potpunosti sigurni koji od njih predstavlja izvorni tekst, koristili su se podrubni~kim napomenama (fusnotama)
da bi to objasnili.
Promatraju}i cijeli projekt prijevoda Biblije na bosanski jezik stje~e se dojam da se njime iz tzv. protestantske perspektive `eljelo omek{ati neke uobi~ajene oko{tale nacionalne, etni~ke i religijske granice kako bi svi ~lanovi doti~ne dru{tvene zajednice, bez obzira na njihovu religijsku i nacionalnu pripadnost, bili ravnopravni u svemu
pa i u me|usobnome odno{enju. A
to u na{im ju`noslavenskim prilikama zna~i da bi svi narodi trebali
imati u prijevodu na svoj jezik svete knjige triju svjetskih monoteisti~kih tradicija - Bibliju (Stari i Novi
zavjet, Toru, Ind`il) i Kur’an. ^ini se
da se i u ne~injenju dobrih djela na
ovim prostorima tra`i reciprocitet.
A to u praksi zna~i sljede}e: ako ne
postoji, primjerice, prijevod Kur’ana
Teolo{ku redakciju ovoga izdanja Biblije u~inio je Re{id Hafizovi} - zamjenik direktora i r
Pogledi 39
19. oktobar/listopad 2013.
Biblija
na hrvatski knji`evni jezik (iako
postoji nekoliko prijevoda Biblije),
nitko nije osje}ao potrebu prevesti Bibliju na bosanski knji`evni jezik (iako postoji nekoliko prijevoda
Kur’ana). Razlozi za to su, naravno,
mnogo vi{e nacionalno-politi~ke i
klerikalno-etni~ke negoli teolo{ke
i lingvisti~ke naravi.
Bosanski knji`evni
jezik i Biblija
U svojoj znamenitoj Uvodnoj rije~i ‘Zagreba~koj Bibliji’ (Stvarnost,
Zagreb 1968) veliki hrvatski pjesnik i jedan od njezinih glavnih
urednika (uz fra Bonaventuru Dudu), akademik Jure Ka{telan, napisao je da je “Biblija naj~itanija i
najvi{e prevo|ena knjiga koju je dao
stvarala~ki genij ~ovje~anstva”, i koja je, iako za kr{}ane “sveta, inspirirana i kanonska knjiga”, za svakoga drugog ~ovjeka ona je “istovremeno zbirka povijesnih isprava i
knji`evno djelo izvorne i neprolazne
umjetni~ke snage” koje pripada
zajedni~koj kulturi ~ovje~anstva.
U tome smislu svaki novi prijevod
Biblije zna~i prvorazredni “kulturni doga|aj za narod i sredinu u
kojoj se javlja”, a {to se posebno
odnosi na kulture slavenskih naroda, jer se staroslavenska pismenost i po~etci slavenskih knji`evnosti temelje upravo na biblijskim tekstovima. Iako se, prema Ka{telanovome mi{ljenju, ne mo`e
pouzdano re}i kad se Biblija po~ela prevoditi na `ivi narodni hrvatski
jezik (4), sa sigurno{}u se zna da su
“najstariji prijevodi biblijskih odlomaka na hrvatski jezik poznati u
Hrvatskoj od 14. stolje}a, da se u 16.
stolje}u javlja prvi poku{aj prevo|enja Biblije u cjelini”, dok su
“Hrvati prvi potpuni tiskani prijevod
Biblije dobili 1831. iz pera slavonskog franjevca Petra Katan~i}a: Sveto pismo starog zakona (u 4 sveska)
i Sveto pismo novog zakona (u 2
sveska). Paralelno je tiskan latinski
tekst (Vulgata) i hrvatski prijevod.”(5)
Pojava novoga prijevoda Biblije
na hrvatski jezik bila je za akademika Radoslava Kati~i}a izvanredan
i zato zna~ajan kulturni doga|aj koji je ne samo obogatio hrvatsku knji`evnost, nego se istovremeno pokazao kao “nov i suvremen dokument” o mogu}nostima hrvatskoga knji`evnog jezika koji je kao
“nov i suvremen dokument” dao
“mnoge poticaje za budu}i njegov razvoj”. Tako bi, gledano iz te vizure, trebalo promatrati i pojavu
protestantske Biblije na bosanskome knji`evnom jeziku koja }e, kako se navodi u Uvodu, popuniti “veliku prazninu koja je postojala u bosanskohercegova~koj kulturi”. (Biblija, Uvod, 7) Taj prijevod trebao bi
biti isto tako biti jedan uistinu
izvanredan i zna~ajan kulturni doga|aj koji }e obogatiti bosanskohercegova~ku knji`evnost i koji }e se na
isti na~in, kao i hrvatski jezik, pokazati kao “nov i suvremen dokument” o mogu}nostima bosanskoga jezika i koji }e tome jeziku dati mnoge poticaje za njegov budu}i razvoj.
Sude}i po jezi~nim stru~njacima
koji su sudjelovali u ovome prijevodu, mo`e se pretpostaviti da }e se to
i dogoditi.
U zavr{etku uvodne rije~i prire|iva~i ovoga prijevoda isti~u da su
nastojali biti {to je mogu}e vjerniji
izvornim tekstovima, koriste}i se jasnim, jednostavnim i prirodnim
bosanskim jezikom. A to zapravo
zna~i da su u tome radu svoj uzor
imali u Martinu Lutheru koji je
svojim ‘pitkim’ prijevodom Biblije
postavio temelje suvremenome
njema~kom jeziku. Naime, rade}i
na prijevodu, Luther je posebnu pozornost posve}ivao ‘stilu, tonu i
odabiru rije~i’, a sve da bi majke (doma}ice) kod ku}e, djeca na ulici,
obi~ni ljudi na tr`nici mogli bez
crkvenih autoriteta prona}i svoj
vlastiti pristup Bogu, da bi dakle to
mogli ostvariti sami ~itanjem Svetoga pisma. Stoga je Luther za
odre|ene svetopisamske pojmove
njema~ke istozna~nice tra`io i pronalazio u pa`ljivome slu{anju najo-
1. Iako mnogi nastoje osporiti postojanje bosanskoga jezika,
ovdje bih `elio napomenuti, odnosno ponoviti ono {to sam i sâm
svojedobno pisao o dru{tvenome i politi~kome zna~enju koje
mo`e imati slu`beno priznavanje bosanskoga (a ne bo{nja~kog)
jezika, ukoliko bi se imenom jezika pretendiralo izvr{iti privatizaciju teritorija. Kako je ve} mnogima poznato, slu`beno priznavanje bosanskoga jezika dogodilo se na zasjedanju Skup{tine Republike Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 30. o`ujka 1994.
godine. Tom prigodom donesena je odluka s retroaktivnim va`enjem u Ustavu Republike Bosne i Hercegovine i glasi: ime Musliman mijenja se u Bo{njak; jezik kojim govore Bo{njaci zove
se bosanski. Neki od nas smatrali smo i to javno iznosili (Marke{i}, Ivan: “Hrvati u bo{nja~koj talionici”, u: Vjesnik od 6.8.1994.)
da bi primjerenije bilo ime jezika izvoditi iz imena naroda (Bo{njak →bo{nja~ki), a ne iz imena prostora koji pripada svima (Bosna →bosanski). Me|utim, o imenu svoga jezika odlu~ili su - s
punim pravom - oni koji se njime koriste. Tom politi~kom odlukom iz 1994. godine, donesenom zahvaljuju}i ponajprije zastupnicima Muslimanima (od tada Bo{njacima) u svim skup{tinskim politi~kim strankama, zatim velikome broju hrvatskih
zastupnika iz HDZBiH kao i Hrvatima i Srbima - zastupnicima
PITKI PRIJEVOD
U zavr{etku uvodne rije~i
prire|iva~i ovoga prijevoda
isti~u da su nastojali biti {to
je mogu}e vjerniji izvornim
tekstovima, koriste}i se
jasnim, jednostavnim i
prirodnim bosanskim
jezikom. A to zapravo zna~i
da su u tome radu svoj uzor
imali u Martinu Lutheru koji
je svojim ’pitkim’ prijevodom
Biblije postavio temelje
suvremenome njema~kom
jeziku
bi~nijih ljudi. Tako|er, da bi se olak{alo ~itanje Protestantske Biblije
urednici su joj dodali “kratak uvodnik za svaku pojedinu knjigu Biblije, a pote{ko}e i dvojbe obja{njavali u napomenama u dnu stranice”.
Uz sve to, na kraju Biblije mo`e se
prona}i “obja{njenje klju~nih biblijskih imena i termina te druge dodatke koji olak{avaju ~itanje i razumijevanje prijevoda”.
I da zaklju~im! Svaka knjiga ima
svoj put k ~itatelju, pa tako i ova. Ova
ga ima s razlogom. Naime, ona ne
donosi samo “svete tekstove” u ‘novome jeziku’, nego ona svojim pojavljivanjem postaje dokument mogu}nosti bosanskoga knji`evnog
jezika, na isti na~in kako je to bilo i
s hrvatskim knji`evnim jezikom.
Nadam se, stoga, da }e i ovaj prijevod na bosanski knji`evni jezik `idovsko-kr{}anskih svetopisamskih
tekstova prona}i svoj put do velikoga broja ~itatelja razli~itih etni~kih
rukavaca kao i razli~itih vjerozakona i svjetonazora i time im omogu}iti da se upoznaju s porukama
koje je Svevi{nji u razli~itim povijesnim razdobljima slao pripadnicima razli~itih kultura i civilizacija, i
to na jeziku koji su oni jedino razumjeli. Jer, samo su se razumijevanjem Jahvine/Bo`je/Allahove poruke u svome vlastitom materinjem
jeziku mogli urediti me|usobni
odnosi ljudi unutar pojedinih zajednica kao i odnos pojedinaca prema drugima i prema sebi samima
- od po~etaka svijeta do danas. A jedan od jezika preko kojega Svevi{nji
`eli poslati svoju poruku ljudima i
preko kojeg ti ljudi imaju mogu}nost pristupiti mu izravno i bez posrednika jest i bosanski knji`evni jezik, odnosno Protestantska Biblija
u prijevodu na bosanski jezik, odnosno - jo{ bolje: Bosanska Biblija.
Op}ina Te{anj
Kako spasiti naše rijeke od zaga|enja
Riblji fond
za Usoru
^lanovi Udru`enja sportskih
ribolovaca Blinker Kalo{evi} Te{anj poribili su rijeku Usoru
u njenom toku koji prolazi kroz
Kalo{evi}e, Mrkoti} i Jelah i
tom prilikom obogatili riblji
fond ove rijeke {aranom u ukupnoj koli~ini od 735 kilograma.
Za ovu namjenu ribu je isporu~ila firma DOO Ribarstvo iz
Bosanskog Broda uz kompletnu dokumentaciju o zdravstvenoj ispravnosti `ive ribe.
Zahvaljuju}i optimalnim vremenskim uslovima (temperaturi zraka i vode) poribljavanje je provedeno bez uginu}a
ove ribe. Poribljavanje je realizovano zahvaljuju}i op}inskom
na~elniku Suadu Huski}u koji
je donio rje{enje o isplati 5.000
KM na `irora~un Udru`enja
sportskih ribolovaca Blinker,
(Autor je sociolog religije u Zagrebu)
iz SDP-a (uz napomenu da zastupnici SDS-a toj skup{tini nisu
prisustvovali) bosanski jezik postao je i slu`beno jezik kojim govore Bo{njaci, odnosno postao je jedan od tri slu`bena jezika u
Bosni i Hercegovini.
2. The Uni ted Bi ble So ci eti es: What we do?, u:
http://www.unitedbiblesocieties.org/sample-page/, pristupljeno 6. listopada 2013.
3. U tekstu “Op}i uvod u Bibliju”, u: Biblija, Zagreb, Kr{}anska sada{njost, 1991., str. 1169., navodi se da se u sada{njemu,
ve} dva tisu}lje}a ustaljenom redoslijedu, Biblija otvara Knjigom postanka, a zavr{ava Otkrivenjem ili Apokalipsom, te da ona
prema katoli~kome popisu, koji je najve}i, “sadr`ava 46 biblijskih knjiga SZ-a i 27 knjiga NZ-a” i da su te knjige kako po sadr`aju tako i po knji`evnim vrstama raznorodne i k tome raznovremene.
4. Usp. Marke{i}, I. (2007) Jure Ka{telan i “Zagreba~ka Biblija”, u: Mato{, Stjepan (ur.): Zbornik radova i pjesama - 7. kijevski knji`evni susreti (str. 75-98). Kijevo: Op}ina Kijevo i Pu~ko otvoreno u~ili{te “Invictus” iz Zagreba.
5. Ka{telan, Jure (1968): «Uvodna rije~», u: Biblija. Stari i Novi zavjet. Stvarnost, Zagreb. str. V-VI.
edoviti profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu
Usora }e ponovo imati svoju ribu
na ime provo|enja 1. faze poribljavanja rijeke Usore nakon
pomora ribe nastalog u ekolo{kom akcidentu izazvanom
izlijevanjem hemikalija u industrijskoj zoni Tesli}a u maju
ove godine, a prema planu poribljavanja koja su ispla}ena
iz Operativnih bud`etskih rezervi Op}ine Te{anj.
- Ovo je prva faza koja predstavlja veliki doprinos za obnovu i odr`anje ribljeg fonda na{e rijeke Usore, istakli su ribari ovog udru`enje.
Treba napomenuti da do sada nijedan drugi nivo vlasti nije dao podr{ku sanaciji pri~injene {tete i obnovi ribljeg fonda rijeke Usore, pa je ovaj primjer na~elnika Op}ine Te{anj
Suada Huski}a za svaku poM. Begi}
hvalu.
40 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
Dr. Vladimir [alamon, direktor Bejahada
Siguran sam da }e i u
BiH do}i dani radosti
Dr. Vladimir [alamon, poznati zagreba~ki lije~nik i humanist, predsjednik Udruge Bet Israel, osniva~ i direktor
@idovske kulturne scene Bejahad, govori za Oslobo|enje o novoj koncepciji ove presti`ne kulturne manifestacije,
poja{njava pojedinosti atraktivnog programa u ovoj i slijede}oj godini, otkriva {to ga motivira u radu te priznaje
da je kao nekada{nji Sarajlija i danas posebno sentimentalan prema Bosancima
dificirali, odnosno transformirali u novu, otvorenu kulturnu scenu grada Zagreba.
Kakva su Va{a prva iskustva prilikom realizacije Bejahada u Zagrebu? Reakcije zagreba~ke kulturne javnosti, lokalnih vlasti, gostiju, sudionika
i publike, Va{e ocjene?
- Prva manifestacija projekta
Bejahad u Zagrebu je bilo obilje`avanje Europskog dana `idovske
kulture 29. 9. 2013. godine. Manifestaciju smo odr`ali u prostoru Bet
Israela, Muzeja za umjetnost i obrt,
i u Muzeju Mimara. Predstavili
smo tog dana {est projekata, a
kruna programa bio je koncert
svjetski poznatih umjetnika - ~elistkinje Monike Leskovar i pijaniste
Itamara Golana. Kao {to vidite,
program je otvoren za sve umjetnike i intelektualce koji svojim doprinosima mogu oplemeniti kulturni
`ivot, ne samo Bet Israela nego i
grada Zagreba. Mediji, od tiskanih
do elektroni~kih, izvanredno su i
pomno propratili sva doga|anja, uz
vrlo pozitivne komentare. Pokrovitelj manifestacije Europski dan `idovske kulture bio je Grad Zagreb.
Budu}i planovi? [to najavljujete u programu Bejahada u Zagrebu 2014. godine?
Razgovarala: Jadranka Dizdar
Doktore [alamon, Vi ste
du{a i srce Bejahada, kojeg
organizirate ve} 14 godina. Ova
ugledna me|unarodna manifestacija odr`ava se sada na novoj lokaciji, u Zagrebu, i u novom, jesenjem terminu umjesto ljetnom. Zbog ~ega?
- Bejahad, @idovska kulturna
scena, bio je u prvom redu namijenjen Jevrejima ex-Jugoslavije i
njihovim prijateljima. U proteklih
trinaest godina posljednje sedmice augusta okupilo bi se nas
oko 250 do 300 sa svih strana svijeta u jednom od hotela u Supetru, Hvaru, Opatiji ili Puli i tu bismo, uz sedmodnevni atraktivni
program, od jutra do ve~eri, provodili vrijeme. Na{i doma}ini,
vlasnici hotela, po pravilu su nam
odobravali i vrlo pristojan popust za taj sedmodnevni boravak.
Na`alost, ekonomska kriza koja je
pogodila sve dr`ave biv{e Jugoslavije, tj. njene gra|ane, osobito u
posljednje dvije godine, pogodila je isto tako i `ivot prosje~nog Jevrejina ovih prostora. Jednostavno, boravak u augustu na Jadranu, u hotelu, sedam dana, bio
je preveliko breme za bud`et na{ih gostiju. Ove, 2013. godine,
okupilo bi nas se vjerovatno stotinjak, a to nije u duhu manifestacije Bejahad. Bejahad, ina~e,
na hebrejskom zna~i - zajedno!
Bio bi to elitisti~ki susret onih
koji si to mogu priu{titi, a mi to nikako ne `elimo. Odlu~ili smo modificirati Bejahad u manifestaciju Bejahad u Zagrebu koja bi se
sastojala od gostovanja jedne od
jevrejskih op{tina ex-Jugoslavije u
Zagrebu u okviru produ`enog vikenda.
?
@idovski Berlin, Be~, Prag
[to Be ja had u Za gre bu
programski donosi?
- Doma}in je @idovska vjerska
zajednica Bet Israel iz Zagreba. U
petak uve~er bi svi zajedno, gosti i ~lanovi Bet Israela, nakon slu`be u sinagogi, ve~erali u okviru
obiteljskog {abata u prostoru na{e zajednice. U subotu uve~er i u
nedjelju prije podne bi gosti iz jedne od zajednica, iz Sarajeva,
Novog Sada, Beograda, Skoplja
?
?
?
OVACIJE
Koncer ti Mi{e Majskoga,
Juliana Rachlina, Idana
Raichela, Monike Leskovar,
Yefima Bronfmana, zatim
koncer ti, naprimjer, Timne
Brauer i Eliasa Meiria,
Moni Ovadije i Amire
Medunjanin zaista su bili
popra}eni ovacijama svih
prisutnih
itd. predstavili svoj kulturni program u formi predavanja, filmske
pro je kci je, kon cer ta, izlo `be,
scenskog nastupa ili ne~eg drugog. U svakom mjesecu je predvi|eno je dno gos to va nje. U
oktobru dolaze gosti iz Jevrejske
op{tine Sarajevo. U novembru
gostuje Novi Sad, u decembru
Jevrejska op{tina Beograd. Sve
priredbe su potpuno otvorenog tipa i u reprezentativnim prostorima grada Zagreba. Na taj na~in
`elimo da pribli`imo kulturu Jevre ja/@i do va ovih pros to ra
gra|ani ma Za gre ba i okol nih
mjesta, ali i da izrazimo zahvalu
za potporu koju i Grad i gra|ani
Zagreba daju ovim susretima.
Naime, donatori manifestacije
su brojne institucije i privredni subjekti Grada, ali i dr`ave Hrvatske.
Ulaz je besplatan za sve zainteresirane. Sve priredbe se odvijaju
pod motom Kulturom do zajedni{tva. Tako smo, eto, Bejahad mo-
- I 2014. godine u februaru,
martu i aprilu imamo vrlo atraktivna gostovanja. U februaru, u
partnerstvu s Goethe institutom
u Zagrebu, njema~kom ambasadom u Hrvatskoj, Centrum Judaicum iz Berlina i zajednicom
Bet Israel kao doma}inom, pripremamo trodnevnu manifestaciju @idovski Berlin. Uz predavanja, filmove, izlo`be i promociju
knjige “Titove nao~ale” Adrine
Altaras, koja danas `ivi i radi u
Berlinu, u jednoj od najljep{ih
dvorana grada Zagreba, njezin
naziv je Preporodna dvorana,
prezentirat }emo koncert jidi{
son go va i rom ske mu zi ke u
izvo|enju Karstena Troyke i Sinti Swing Berlin Kvinteta. Sigurni
smo da }e to biti prvorazredan
muzi~ki doga|aj. U martu slijedi
“@idovski Be~” u partnerstvu s
Austrijskim kulturnim forumom
u Zagrebu, a u aprilu predstavljamo “@idovski Prag” u suradnji s
Ambasadom ^e{ke Republike u
Hrvatskoj i pra{kom Jevrejskom
op{tinom. Program uvijek uklju~uje koncerte, izlo`be, predavanje, filmove, itd. I ponovo }e se
izvoditi u javnim prostorima grada, a dobrodo{li su svi zainteresirani i dobronamjerni. U maju je
dogovoreno gostovanje Jevrejske op{tine iz Skoplja, koja }e
predstaviti `ivot i rad ove nekad
sjajne i sna`ne jevrejske zajednice, a koju je Drugi svjetski
rat gotovo u potpunosti uni{tio.
Danas, kao Feniks, preostali Jevreji grada Skoplja, uz ogromni
trud i volju, nastavljaju prekinuti `ivot ove zajednice. Ni{ta neobi~no u `ivotu jevrejskih zajednica Evrope koje su u holokaustu sve do`ivjele tragediju. Ipak,
sudbina makedonskih Jevreja
kao zajednice je vrlo dramati~na i tragi~na.
Kada pogledate unatrag
na sva dosada{nja izdanja
Bejahada, koje je, po Vama, najve}e postignu}e ove doista jedinstvene manifestacije u svjetskim razmjerama?
- Bejahad je u svome trinaestogodi{njem postojanju imao zaista sjajnih trenutaka. Koncerti Mi{e Majskoga, Juliana Rachlina,
Idana Raichela, Monike Leskovar,
Yefima Bronfmana, zatim koncerti, naprimjer, Timne Brauer i Eliasa Meiria, Moni Ovadije i Amire Medunjanin zaista su bili popra}eni ovacijama svih prisutnih. Izlo`be Mersada Berbera,
Du{ana D`amonje i Ede Murti}a,
Safeta Zeca i Zlatka Boureka, Ja{e Bararona, Rafaela Tuvija, Tonija Franovi}a i Vladimira Veli~kovi}a su ispunjavale sve prisutne
ponosom. Na 13. Bejahadu je
predstavljena i izlo`ba Oskara
Hermana. Mnogi sudionici pam-
?
U oktobru dolaze gosti iz Jevrejske op{tine Sarajevo. U novembru gostuje No
Pogledi 41
19. oktobar/listopad 2013.
Zagreba~ki muzejski
stru~njaci i fanovi u akciji
Roko
Poljak,
Osijek
Dokumentiranje
povijesti
Sarajevska ponuda
Bejahad u Zagrebu ovog vikenda ugo{}uje predstavnike Jevrejske op{tine Sarajevo. Zagrep~ani }e tako ve~eras imati priliku saslu{ati predavanje predsjednika Benevolencije Jakoba Fincija i
vidjeti dokumentarni film Vesne Ljubi} “Adio kerida” o jevrejskom
groblju na sarajevskim Kova~i}ima, a u prostorijama Bet Israela
bit }e postavljena i izlo`ba dokumentarnih fotografija o obnovi ovog memorijalnog kompleksa.
te predavanja Davida Albaharija,
\er|a Konrada, @arka Puhovskog, Ivana Lovrenovi}a i Miljenka Jergovi}a, Predraga Matveje vi }a i Fi li pa Da vi da, Da {e
Drndi} i Fanie Oz Salzberger,
Abdulaha Sidrana, Predraga Fincija i Jakoba Fincija, Slavka Goldsteina i Branka Lustiga, Rusmira Mahmut~ehaji}a i Leona Davi~a, kao i dirigenta Oskara Danona i mnogih drugih koje smo u
ovom trenutku mo`da nenamjerno izostavili. Sjetih se i Mirsada
Purivatre, s kojim smo tako|er
dvije godine realizirali prikazivanje nagra|enih filmova sa Sarajevo Film Festivala. Svakako, kao
vrlo poseban doga|aj treba istaknuti potpisivanje apela Kulturom do zajedni{tva 2006. godine,
kojeg smo potpisali reisu-l-ulema
dr. Mustafa Ceri} i ja, kao inicijator. Apelom smo `eljeli pokazati
kako muslimani i @idovi nisu
“prirodni” neprijatelji i da u povijesti postoje vrlo brojni primjeri skladnog zajedni~kog `ivota,
kao i sjajni rezultati suradnje. I jedni i drugi su do`ivjeli tragi~ne
trenutke na prostoru Europe i te
tragedije ih zbli`uju. Dana{nji
povremeni animozitet koji proisti~e iz sukoba na Bliskom istoku
izme|u Izraela, arapskih zemalja
i Palestinaca, polako se prelijeva
i na ostale prostore svijeta. Duboko smo ubije|eni da se dobrom
voljom, razumom, suradnjom na
uklanjanju predrasuda i boljim
poznavanjem, mo`emo pribli`iti jedni drugima. Proces }e biti
vrlo dug, ali mudrost, strpljenje i
rad mogu i ove nevolje ubla`iti i
nadvladati.
Duboko vjerujem da ovo nisu
iluzije ili sanjarenja. Dobrota i
plemenitost nemaju alternative.
13 godina
^esto sura|ujete s ustanovama kulture i umjetnicima iz Bosne i Hercegovine i Sarajeva, Va{a iskustva? Postoji li
na bh. kulturnoj sceni netko
koga biste svakako voljeli vidjeti na Bejahadu me|u sudionicima?
- Iz prethodnog odgovora vidite da na manifestaciji Bejahad iz
Bosne i Hercegovine, osim zna~ajnog broja gostiju, ima i mnogo aktivnih u~esnika. I opet ponavljam, svi su bili pozvani samo
zahvaljuju}i svojim kvalitetama i
postignu}ima. Naravno da sam ja
kao netko tko je proveo svoje formativne godine u Sarajevu posebno osjetljiv na Bosance i da osje}am taj, vjerujete mi na rije~,
specifikum bosanskoga duha i
mentaliteta u pozitivnom smislu. I pored trenutnih, na`alost, ne
tako kratkotrajnih dje~ijih bolesti koje prate stvaranje vlastite
dr`a ve, si gu ran sam da }e i
gra|anima Bosne i Hercegovine
do}i dani radosti i bezbri`nosti. A
Bejahad }e uvijek pru`ati ruke saradnje i prijateljstva, utjehe i potpore svim tim sjajnim ljudima.
S obzirom na Va{e profesionalne obveze lije~nika
specijaliste i predsjednika Bet
Israela, kako uspijevate obaviti i sve poslove oko organizaci-
?
?
je Bejahada, tko Vam poma`e,
{to Vas motivira, {to Vam je u
tom poslu najte`e, a {to najdra`e?
- Iako sam inicijator i na neki
na~in spiritus movens ovog projekta, ipak sam uspio idejom Bejahada zaraziti ve}i broj prijatelja,
osobito u Zagrebu, tako da organizacija ove manifestacije danas
nije takav problem kao {to je, recimo, bio prvih godina rada i razvoja ideje. Rad u lije~ni~koj ordinaciji je, naravno, prioritetan i
morate u svakom trenutku biti
suosje}ajni s tegobama pacijenta, {to iziskuje ne toliko napora
koliko koncentracije i znanja. Ako
imate, kao ja naprimjer, 67 godina, onda je to ve} manji problem
nego kod mla|ih ljekara. S druge
strane, Bejahad je sjajan ventil za
sve nevolje koje vidim svakodnevno. Upoznao sam vrlo veliki broj
plemenitih ljudi, vrsnih umjetnika i javnih radnika. Razgovarali
smo i dogovarali projekte, “nadigravali” probleme i to je jedno iskustvo koje se te{ko mo`e opisati. A u me|uvremenu, tokom svih
ovih 13 godina, oko Bejahada se
okupila cijela mre`a suradnika razli~itih stru~nih profila koji se
uklju~uju prema zahtjevima programa. To su sve entuzijasti koji
Bejahadu daruju vrijeme i stru~no
znanje. Ovdje bih, ipak, istaknuo
jednu osobu. To je lektorica Ljiljana Cikota koje }e se mnogi u Sarajevu, barem oni stariji, sjetiti kao
profesora ili urednika Svjetlosti.
Ono {to meni najte`e pada svakako je prikupljanje financijskih
sredstava neophodnih za realizaciju manifestacije. I Vladine institucije i donatori danas ih sve manje i manje planiraju za kulturu.
Jednostavno, sa 67 godina, sakupljati novac potreban za realizaciju ovog, nama svima toliko va`nog projekta, neosporno je najdelikatniji i najneugodniji dio realizacije projekta. A opet, kada
skupite neophodnu sumu novaca, nikog sretnijeg. Ali, tako je
kod svih projekata koji nemaju
osigurane izvore.
ovi Sad, u decembru Jevrejska op{tina Beograd
U o~uvanju i registriranju kulturne ba{tine mogu aktivno sudjelovati svi fanovi umjetnosti i ljudi dobre volje. Ovaj anga`man ~esto je
odli~an spoj lijepog i korisnog, a o
tome svjedo~i izlo`ba fotografija
“Lice secesije na udaru vremena”,
organizirana u zagreba~kom Muzeju za umjetnost i obrt. Autori fotografija su tzv. obi~ni ljubitelji arhitekture koje su muzealci putem
dru{tvenih mre`a i foruma animirali da sa svojim foti}ima krenu
u lov na najzanimljivije kadrove doma}e secesijske arhitekture. Ljudi
su se bacili u potragu, naslikali
hrpu prizora pa svoja djela poslali
muzeju. Stru~ni tim je potom napravio selekciju najboljih, pedesetak fotografija na{lo se u muzejskom postavu.
Ovom izlo`bom javnosti se poku{avaju pribli`iti biseri hrvatske secesijske arhitekture, kako oni ve}
poznati, tako i oni do sada prili~no
skriveni, ka`u organizatori ovog
neuobi~ajenog muzejskog pothvata. Istodobno, diplomatskim rje~nikom konstatiraju da je arhitektura
u Hrvatskoj ~esto “na udaru vremena”,odmah iza toga ide alarmantna
poruka: fotografija je jedan od va`nih oblika dokumentiranja objekata koji mo`da ne}e do~ekati neke od sljede}ih generacija.
Izlo`ba radova arhitektonskih i fotografskih entuzijasta u povijesnoj
misiji dio je muzejskih aktivnosti u
okviru EU projekta Partage Plus, u
kojem kao glavni partner za podru~je Hrvatske sudjeluje i zagreba~ki
Muzej za umjetnost i obrt. Partage
Plus ima za cilj digitaliziranje europske secesijske ba{tine i prezentaciju na Europeani, vode}em europskom portalu za kulturu, a ondje }e
Petra
Milovac,
Split
Tomislav Hvasta, Zagreb
se na}i i najuspje{nije fotografije doma}ih ljubitelja arhitekture. U ovom
zagreba~kom muzeju shvatili su
kako se javnost osim informiranja
mo`e i puno konkretnije uklju~iti u
realizaciju projekta. Izlo`ba fotografija nastavak je aktivnosti koje su zapo~ele ovog ljeta. Muzej je 10. lipnja
organizirao Me|unarodni dan secesije, kada su pozvali Zagrep~ane
da donesu svoje predmete iz vremena secesije na ekspertizu, a me|u
njima je bilo i pravih muzejskih primjeraka koji su odmah postali dio
ovog intrigantnog muzejskog proJ. D.
jekta.
Dragan [uvak, Sisak
42 Pogledi
19. oktobar/listopad 2013.
SEDAM SVJETSKIH DANA
Priredio: Daniel Omeragi}
Najve}i
meteorit?
Ruski ronioci izvukli su iz jezera na podru~ju ^eljabinska mo`da najve}i meteorit
do sada otkriven na Zemlji, prenosi BBC.
Gromada od 570 kilograma mogla bi pripadati meteoritu koji je eksplodirao i raspao
se iznad tog podru~ja po~etkom ove godine, te je napravio rupu u ledu jezera ^ebarkul promjera oko {est metara.
Ukoliko se potvrdi da je izva|ena stijena
svemirskog porijekla, bio bi to najve}i meteorit prona|en na Zemlji. Vi{e od hiljadu
osoba ozlije|eno je kad je 17-metarski kamen te`ak 10 hiljada tona u{ao u atmosferu i raspao se iznad Rusije 15. februara.
Samoubila~ki
napadi
Najmanje 43 osobe su poginule u nizu
samoubila~kih napada u ~etvrtak u Iraku,
od kojih 24 u eksploziji autobombi u glavnom ira~kom gradu, prema medicinskim
i sigurnosnim izvorima. Sedam autobombi eksplodiralo je u nekoliko ~etvrti
u Bagdadu, a prema posljednjem bilansu, poginule su 24 osobe. Dvije autobombe su eksplodirale u sredi{tu Bagdada, dvije u ~etvrti Husejnija i tri u ~etvrtima Bagdad al-D`adida, Mamal i Dura.
Samoubila~ki napadi su izvedeni i u
selu isto~no od grada Mosula, u kojem
`ivi uglavnom manjina {abak, kurdska
sekta.
Protesti u
Francuskoj
Hiljade mladih Francuza blokirale su
ulaze u {kole {irom zemlje, te su u Parizu i drugim gradovima protestirale zbog
protjerivanja dvije mlade osobe, jedne s
Kosova, a druge iz Armenije. Petnaestogodi{nja Romkinja s Kosova Leonarda Dibrani je uhap{ena pred svojim {kolskim
drugovima tokom jednog izleta. Vlada je
saop}ila da je njenoj obitelji odbijen azil
i da im nije dopu{ten ostanak u Francuskoj. Obrazovne vlasti saop{tile su da oko
20 {kola nije radilo, jer su u~enici protestirali zbog protjerivanja Leonarde i 19-godi{njeg studenta Ha~ika Ha~atriana iz Armenije. Okupljeni demonstranti, prvenstveno u~enici, nosili su plakate na kojima su bile ispisane parole protiv francuske vlade i diskriminatorskog odnosa prema doseljenicima.
Avionska nesr
Prilikom pada aviona javne laoske kompanije Lao Airlines, koji se
sru{io u srijedu u rijeku Mekong u
Laosu, poginuli su 44 putnika i ~lanovi posade, saop}ilo je za novinsku
agenciju AFP tajlandsko ministarstvo
vanjskih poslova.
Avion koji je prevozio 39 putnika i pet ~lanova posade letio je
Pogledi 43
19. oktobar/listopad 2013.
Foto: Reuters
Na Filipinima
poginula
171 osoba
Broj poginulih u zemljotresu koji je
pogodio Filipine pove}an je na 171, dok
se najmanje jo{ 20 ljudi vodi kao nestalo.
Ve}ina `rtava je u provinciji Bohol, u
centralnom dijelu zemlje, gdje je bio epicentar zemljotresa ja~ine 7,2 stepena Richterove skale koji je Filipine pogodio u
utorak.
Prema podacima Agencije za vanredne
situacije, samo u provinciji Bohol poginulo je 159 osoba, dok je 12 nastradalo u susjednoj provinciji Sebu, a 375 je povrije|eno, javila je agencija DPA.
Tajfun
pogodio
Vijetnam
Tajfun Nari obarao je u utorak stabla i
o{tetio je ku}e u centralnom Vijetnamu,
prisiljavaju}i na evakuaciju, javili su dr`avni mediji. Vi{e od 122.000 ljudi evakuirano je na sigurnije terene u nekoliko pokrajina, uklju~uju}i Quang Nam i Danang, do
kasnih popodnevnih sati u ponedjeljak,
prije nego {to je tajfun stigao, javile su zvani~ne Tre (Omladinske) novine, prenosi
Reuters. Nari je kasnije zahvatio vijetnamsku obalu s vjetrovima brzine do 102
kilometra na sat. Vojnici su poslani kako
bi pomogli ljudima u utvr|ivanju njihovih domova i prebacivanju brodova na sigurno u Danangu, ~uvenoj turisti~koj
destinaciji, javio je dr`avni radio Glas Vijetnama.
Timo{enko
pred izlaskom
iz zatvora
re}a
izme|u glavnog grada Vientiana i
grada Pakse, u pokrajini Champasak, na jugu Laosa, sru{io se oko
osam ki lo me ta ra od aero dro ma
na koji je letio. Glasnogovornik
proizvo|a~a ATR u Francuskoj je
potvrdio nesre}u i precizirao da se
radi o ATR72, koji mo`e prevesti do
70 putnika.
K}erka zatvorene ukrajinske liderke opozicije Julije Timo{enko predvi|a kraj dvogodi{njih patnji i psiholo{ke torture kroz koje
prolazi njena majka njenim odlaskom u Njema~ku na lije~ni~ki tretman do 19. novembra
prema dogovoru kojem je posredovala Evropska unija. Osloba|anjem Timo{enko, koja je
osu|ena na sedam godina zatvora 2011. nakon su|enja za koje Zapad ka`e da je politi~ki motivirano, pove}ane su nade za potpisivanje historijskog sporazuma izme|u ove
biv{e sovjetske republike i Evropske unije krajem novembra.
Jevgenija, 33-godi{nja k}erka Timo{enko,
rekla je za Reuters da je njena majka spremna
na kompromis kako ne bi ugrozila potpisivanje sporazuma s Evropskom unijom u litvanskoj prijestonici Vilniusu.
44 Oglasi
19. oktobar/listopad 2013.