Dis kri mi na ci ja i pri tis ci

OSLOBO\ENJE
petak, 27. februar 2009. godine
DOGA\AJI
Izvje{taj State Departmenta o stanju ljudskih prava u BiH
Diskriminacija i pritisci
9
VIJESTI
U godi{njem izvje{taju ameri~kog State Departmenta o stanju ljudskih prava, kad je
o Bosni i Hercegovini rije~, spominju se, izme|u ostalog, politi~ki pritisci na sudstvo,
diskriminacija queer populacije i napadi na medije
U okviru godi{njeg izvje{taja ameri~kog State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu objavljenom prekju~er, op{irno se tretira i stanje ljudskih prava u na{oj zemlji. Generalna ocjena analiti~ara iz State Departmenta o
stanju ljudskih prava u BiH
jest da je ono i dalje u kategoriji “lo{e“. Na samom po~etku
dvadeset i pet stranica dugog
izvje{taja isti~e se da je Ratko
Mladi}, najtra`eniji optu`enik
za ratne zlo~ine po~injene za
vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, jo{ uvijek na slobodi.
Nepo{tivanje zakona
Op}enito govore}i, navode se stanovita pobolj{anja u
odnosu na stanje ranijih godina, no kritizira se nepo{tivanje za kon skih nor mi. Po
ovom izvje{taju, naime, jedan od klju~nih problema
ti~e se oglu{ivanja o postoje}e
zakone te intervencija i zloupotreba politi~ara u svrhu
zaobila`enja zakona. Kad je
rije~ o politi~kim strankama,
u negativnom se svjetlu naro~ito potencira njihov utjecaj
na sudstvo, usprkos odre|enom napretku koji je donijela reforma sudskog sistema.
Dva segmenta ovog izvje{taja medijski su ipak najatraktivnija. Jedan se ti~e samih
renja uzvikuju}i vulgarnosti i
prijetnje upu}ene u~esnicima. Odmah po otvorenju, par
desetina mladi}a napali su i
ozlijedili najmanje osam osoba, me|u njima i dva novinara te jednog policajca.”
[esnaest tu`bi
Vandalizam na otvaranju festivala Queer kulture
medija, a drugi situacije oko
sarajevskog Queer Festa. Krenimo od potonjeg. I u ovom se
dijelu doslovce ka`e da de
iure nema diskriminiranja na
osnovu seksualne orijentacije, no da diskriminacija prema
gay, lezbijskoj, biseksualnoj i
transseksualnoj populaciji u
praksi postoji. Konkretno se
navodi primjer Queer Festa
koji je jo{ prije nego je odr`an
do~ekan s napadima od strane po je di nih zva ni~ni ka
Islamske zajednice i nekih
partijskih lidera.
Spominju se i prijetnje koje su primile vode}e osobe iz
Udru`enja Q kao i generalno
negativno intonirano izvje{tanje printanih medija uo~i
festivala (ovdje se, po svoj pri-
RAZUMLJIVO LO[E
Kad se pro~ita
precizan katalog
svih primjera
kr{enja ljudskih
prava u BiH, ocjena
o generalno lo{em
stanju biva sasvim
razumljivom
lici, cilja na pisanje Avaza o
Queer Festu). Navodi se i da su
pojedini sponzori odustali od
podr{ke festivalu zbog ovakvih
pritisaka. Ovaj dio izvje{taja
zavr{ava sljede}im re~enicama: “24. septembra, u no}i
otvaranja festivala, skupina
od otprilike pedeset mladi}a
mar{irala je kraj lokacije otvo-
U dijelu izvje{taja koji govori o slobodi govora i pisanja,
konkretno se spominje {esnaest tu`bi koje je premijer Republike Srpske Milorad Dodik
podigao protiv Federalne televezije, uglavnom protiv emisije „60 minuta“, njezinog urednika Bakira Had`iomerovi}a
i novinara Slobodana Vaskovi}a. Naveden je i napad Sadika Bahti}a na ekipu ove emisije. U istoj se sekciji detaljno
izvje{tava i o kvalifikacijama
koje je Mustafa Ceri} izrekao
o Oslobo|enju i njegovoj glavnoj urednici Vildani Selimbegovi}, odnosno o optu`bama
za islamofobiju. Zaklju~ak izvje{taja precizira da je u bh. javnosti to do`ivljeno kao “Ceri}ev poku{aj pritiska na sve
ljude iz medije koji kritiziraju
njegovo upravljanje Islamskom zajednicom“.
Kad se pro~ita precizan katalog svih primjera kr{enja ljudskih prava u BiH, ocjena o generalno lo{em stanju biva sasvim razumljivom.
M. Ba.
Obilje`ena peta
godi{njica pogibije
Trajkovskog
Polaganjem vijenaca na mjestu pogibije predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog, gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, predstavnici vlasti
Makedonije i BiH te porodice nastradalih obilje`ili su petu godi{njicu smrti
makedonskog dr`avnika. Na ju~era{nji dan prije pet godine makedonski
aviona sru{io se na Mati}a brdu u blizini Stoca, a u nesre}i su poginuli
Trajkovski, njegovih {est saradnika te
dva ~lana posade. Makedonska delegacija trebala je toga dana sudjelovati na me|unarodnoj investicijskoj konferenciji koja se odr`avala u Mostaru.
- Trajkovski bio je ~ovjek iz naroda
i za narod, njegov dolazak u Mostar
imao je za cilj uspostaviti suradnju za
bolju budu}nost naroda Makedonije
i naroda BiH. On je tijekom cijelog svog
politi~kog djelovanja gradio mostove
suradnje koji su povezivali narode - rekao je Be{li}.
Adil Osmanovi} sa Bo{njacima Prnjavora
Kome smetaju povratnici?
Za nabavku oru`ja u medijima optu`eni invalidi • Ba~ena ljaga na najranjiviju
kategoriju stanovni{tva
Potpredsjednik Republike
Srpske Adil Osmanovi} uputio je zahtjev direktoru policije RS-a Uro{u Peni da ispita
navode koje je plasirao dio
medija da se povratnici na
podru~ju Prnjavora optu`uju
za nelegalno naoru`avanje.
Nakon razgovora s grupom
povratnika iz mjesnih zajednica Li{nja i Konjihovci, ju~er je
u Banjoj Luci Osmanovi} kazao da su ti ljudi upla{eni.
„Zaprepa{ten sam plasiranjem takvih informacija i pitam se kome sve to treba jer
znamo da je povratni~ka populacija najranjivija“, kazao
je Osmanovi} koji je dodao da
je rije~ o ljudima koji su nakon
povratka sve radili na obnovi
su`ivota.
Povratnici su rekli da }e u
narednim danima organizirati protestna okupljanja na kojima }e tra`iti da im se obrate predstavnici institucija RSa: “Ovim ljudima je nanesena
velika ljaga i neko za sve to
SVI NA UDARU
Najte`e mi je zbog
sina koji radi u
{koli i koga sada s
podozrenjem svi
gledaju
mora snositi odgovornost“,
istakao je Osmanovi}.
Mehmed Husovi}, jedan
od ljudi ~ije se ime dovodi u
vezu s povezivanjem s vehabijskim skupnima i nabavkom oru`ja, in va lid je od
1991.
“Zdravlje mi se dodatno
pogor{alo. Ne znam ni ko je ni
za{to sve te informacije plasirao, ali pravdu }emo potra`iti
na sudu“, rekao je Husovi}.
Ni{ta manje ogor~en nije
bio ni D`evad Halili}, jo{ jedan sa tajnog spiska. Posjetio
je policiju gdje mu je re~eno
da se ne obazire na to.
“Dva dana poku{avao sam
da stupim u kontakt s novinarima ili urednicima Glasa
Pravda na sudu
Srpske ko ji su o ovom
slu~aju pisali, da i ja ka`em
svoje, ali mi nije dozvoljeno
da u|em u redakciju. Najte`e mi je zbog sina koji radi u {koli i koga sada s podozrenjem svi gledaju. Zbog
njega i sviju nas stvari }emo
istjerati na ~istac, pa da vidimo kome mi to i za{to sme-
tamo“, zaklju~io je Halili}.
Po~etkom ove nedjelje pojedini mediji su prenijeli infor ma ci ju ne ime no va nih
izvo ra o ne le gal nom na oru`avanju Bo{njaka na podru~ju op{tine Prnjavor. MUP
RS-a do danas nije dao potvrdu informacije.
G. KATANA
DZU: Apel UN-u i EU
Povodom obilje`avanja dvogodi{njice presude Me|unarodnog suda pravde u Hagu o po~injenom genocidu u
Srebrenici, Dru{tvo za ugro`ene narode za BiH, zajedno s Helsin{kim odborom Srbije, uputilo je apel Vije}u sigurnosti UN-a i ~lanicama Evropske unije da izvr{e pritisak na Beograd da se
distancira od zlo~ina re`ima biv{eg
predsjednika Slobodana Milo{evi}a. U
apelu se zahtijeva da izvr{e pritisak na
Srbiju da bi ispunila obaveze koje su
proistekle iz presude ICJ-a. Podsje}a se
da je, nakon tu`be BiH protiv Srbije i
Crne, ICJ 26. februara 2007. godine
potvrdio u donesenoj presudi da su institucije Republike Srpske, vojska i
policija po~inili genocid nad bo{nja~kim stanovni{tvom UN-ove enklave Srebrenica. Srbija je osu|ena {to nije sprije~ila genocid i zato {to nije
ka`njavala po~inioce.
Istovremeno, upu}en je poziv Vladi
u Beogradu da se distancira od zlo~ina
Milo{evi}evog re`ima te da odmah
isporu~i Ha{kom tribunalu generala
Ratka Mladi}a, glavnog organizatora
masovnih egzekucija u Srebrenici, i ostale ha{ke bjegunce. Nepodno{ljivo je
to {to se Beograd ne samo nije distancirao od po~injenih zlo~ina ve} je
nastavio provoditi Milo{evi}evu politiku, istakla je predsjednica DUN-a
Fadila Memi{evi}.