Srednjoskolac 2010_MASTER strane za novine.qxd.qxd

Transcript

Sredwo{kolac
List u~enika i nastavnika Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima • Godina IV • Broj 4 • Novembar 2010. godine
Uspje{no poslovawe “Timber Mont-a”
Izvje{taj sa seminara o
energetskoj efikasnosti
Rezultati literarnog konkursa
povodom Dana Evrope
DRUGA NAGRADA
PREDUZE]U ZA VJE@BU
PRINCIPI ENERGETSKE EFIKASNOSTI
DVIJE NAGRADE
ZA NA[U [KOLU
(Strana 6)
(Strana 10)
Iz razgovora sa maturantom tre}i stepen stru~ne spreme
(Strana 21)
Iz razgovora sa maturantom – IV stepen stru~ne spreme
VA@NO JE VOQETI PRAVILNO ORGANIZOVAWE
VREMENA VODI NAS USPJEHU
ONO [TO UÎ[
U potrazi za najboqim u~enikom zavr{nog razreda na tre}em
stepenu stru~ne spreme, na{li
smo se u odjeqewu III3, smjer – trgovac. Razgovarali smo sa Ivankom Unkovi}, u~enicom koja je
dva prethodna razreda zavr{ila
sa odli~nim uspjehom i primjernim vladawem. Wene ocjene, ali i
dostojanstveno pona{awe i izgra|en rje~nik, razbijaju predrasudu da u~enik tre}eg stepena
ne moè biti odli~an |ak i primjer drugim u~enicima u {koli.
• Primje}ujemo
da je i pro {le,
kao i ove {kolske
godine, za jednog
od najboqih u~enika tre}eg stepena stru~ne spreme,
iza bra na
u~enica trgova~kog smjera. Da li
je u pitawu puka
slu ~aj nost ili
misli{ da obrazovni profil trgo vi na i ugo sti teq stvo
nu di
u~e ni ci ma ve }e
mogu}nosti i boqi kvalitet rada, nego ostali obrazovni profili na tre}em stepenu stru~nosti?
Ne mislim da je u pitawu slu~ajnost. O kvalitetu rada na drugim obrazovnim profilima nisam kompetentna da govorim, ali
mislim da je u pitawu ~iwenica
da se na ovaj smjer upisuju uglavnom djevojke, a one su ~esto zainteresovanije za {kolu i odgovornije u radu. Pri tome ne èlim da
potcijenim rad i zalagawe mladi}a ni u mom ni u drugim odjeqewima, ali je ~iwenica da je me|u
odli~nim |acima obi~no vi{e
djevojaka.
• Koji je bio tvoj motiv da se
upi{e{ na ovaj smjer?
Kada je trebalo da se nakon zavr{ene osnovne {kole odlu~im
kojim putem po}i, ma{tala sam da
se upi {em na ta da po pu la ran
smjer – tehni~ar marketinga i
trgovine. S obzirom da sam uo~ila da se na ovaj smjer upisuju mahom odli~ni i vrlo dobri u~enici, odlu~ila sam da ne rizikujem
i da izaberem onaj smjer tre}eg
stepena koji je najbliì onome
{to sam ja èqela da u~im. Danas
se uop{te ne kajem {to sam tu
gdje jesam, jer sam se u ovom zanimawu potpuno prona{la.
• Misli{ li da su u~enici tre}eg stepena u podre|enom poloàju u odnosu na u~enike ~etvrtog stepena stru~ne spreme?
To je tako|e jedna od predrasuda. Ne mislim da su u podre|enom
poloàju u~enici tre}eg stepena,
kao ni bilo ko u ovoj {koli. Va`no je voqeti ono {to u~i{ i
biti dosledan sebi. Danas je mnogo onih koji zavr{e IV stepen
stru~ne spreme i onda traè posao u prodavnicama ili supermarketima. Zar nije boqe ste}i
pravu kvalifikaciju za posao
kojim èli{ da se bavi{?
• Da li bi i ti èqela da se
nakon sredwe {kole zaposli{ u
nekoj trgova~koj radwi?
Iako vjerujem da taj posao moè da ispuni ~ovjeka i pruì mu
zadovqstvo, moji su planovi druga~iji. Da}u sve od sebe da se upi{em na turisti~ki fakultet, jer
sam u du{i veliki avanturista,
volim da putujem, da upoznajem
druge krajeve i razli~ite kulture.
• Da li bi, kada
bi to mogla, uvela
ne ke pro mje ne u
ovoj {koli?
Insistirala
bih na povezivawu
teorije i prakse.
Tome se i do sada
te ì lo u ovoj
{koli, ali kada su
u pi ta wu te o rij ski predmeti, onda
bih pove}ala broj
u~ionica u kojima
bi bilo mogu}e kori{}ewe ra~unara i projektora u
radu. Takva predavawa su uvijek
interesantinija i pristupa~nija
u~enicima.
Razgovor obavile:
Ermina Kordi} IV1, Nata{a Ro}en IV1 i Tijana Drobwak I2
Ako upitate bilo kog profesora ili u~enika Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima koga bi maturanta
svoje {kole izdvojili i sa ponosom predstavili
javnosti, svi }e vam, bez mnogo razmi{qawa, re}i da je to u~enik IV2 odjeqewa (tehni~ar marketinga i trgovine ) – Nemawa Vuka{inovi}. Nemawa
plijeni ne samo odli~nim ocjenama i briqantnim rezultatima na svim poqima, ve} i svojom
skromno{}u, smireno{}u, toplinom u obra}awu,
uvaàvawem sagovornika u bilo kakvom razgovoru, spremno{}u da uvijek i svima iza|e u susret i
kaè lijepu rije~. Ta wegova osobina do{la je do
izraàja i u ovom razgovoru.
• Da li je kultivisano pona{awe ne{to sa ~im se ~ovjek ra|a ili je u pitawu ste~ena osobina?
Prije svega, hvala na pa`wi
koju mi poklawate ovim intervjuom.
Dakle, mislim da je kultura, sa
svim svojim vi{estrukim zna~ewima, osobina koja se sti~e tokom
ìvota i to prije svega od roditeqa, {kole i dru{tva u kome se
nalazimo. Da li }e neko biti odli~an ili prosje~an |ak, konobar ili dekan, nije od presudnog
zna~aja. Bitno je da svi volimo
ono ~ime se bavimo, a najbitnije
je biti dobar ~ovjek i svakog ~o-
vjeka podjednako uvaàvati i po{tovati, jer na kraju, svi smo mi
samo obi~ni qudi, ni boqi ni gori od ostalih.
• Da li je te{ko posti}i maksimalno dobre rezultate iz svih
nastavnih predmeta?
Pa, te{ko jeste, ali nemogu}e
nije. Potrebno je dosta truda i
dosta odricawa da bi se do{lo do
maksimalno dobrih rezultata iz
svih predmeta. [to se dubqe ulazi u su{tinu nastavnih predmeta, lekcije postaju sve zahtjevnije i teè za shvatawe, a i vremena
za u~ewe je sve mawe. Mi vi{e
nismo djeca, pa se dio obaveza roditeqa koji rade i zara|uju za
Lon~ar, Milan Baj~eta, \or|ije Kova~evi}, Sabina Deli}, Adna Deli}, Nikola Popovi}, Bogdan Gruji~i}, Erna Vlahovqak,
Ivana Bailovi}, Marija ]uzovi}, Nikolina Bajovi}, @eqka
Pe tro vi}, Da ni ca Je~ me ni ca,
Irma ûturi}, Kemal Avdovi},
Elvedin Hrastovina, Ana Damjanovi}, Tijana Dromqak, Lejla
Kadi}, Nikolina Petrovi}, Stefan Kuki}, Jovan Petrovi}, Ogwen Golubovi} i Ogwen Grbovi}.
Svi su oni, po red re dov nih
{kolskih obaveza, nalazili dovoqno vremena, voqe i èqe da
bar dva sata sedmi~no na novinarskoj sekciji prate kratak “
kurs novinarstva“, sti~u elementarna znawa o sloènom poslu novinara i razli~itim oblicima novinarskog izraàvawa, a
potom svoja znawa preto~e u djelo kroz razli~ite izvje{taje,
~lanke, stru~ne priloge, reportaè, crtice, komentare, osvrte,
vijesti iz ìvota {kole, intervjue...
Jedan dio wihovog “novinarskog rada“ na}i }ete na stranicama koje su pred vama. Svaku
ra dost u ve zi sa po zi tiv nim
prijemom ovog lista kod ~itala~ ke pu bli ke, po di je li }u sa
svojim kolegama i u~enicima,
ali svu odgovornost za mogu}e
propuste snosim sama. Pogre{ke
su uvijek mogu}e, ali kao {to
Laro{fuko veli: “Pogre{ka je
sastavni dio istine, to jeste put
do we, kao {to su otrovi sastavni dijelovi lijekova“.
Sneàna Gruji~i},
glavni i odgovorni urednik
RIJE^
UREDNIKA
Po{tovani ~itaoci, pred vama
je ~etvrti broj {kolskog lista
Sredwo{kolac, lista u~enika i
profesora Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima. Na wegovom ure|ivawu radilo je {est profesora i trideset i tri u~enika, zbog
~ega ovaj list iz godine u godinu sve vi{e poprima obiqe`ja
u~eni~kog lista i postaje najvjernije ogledalo wihovog ìvota i rada. S obzirom da su u~enici idejni tvorci ovog broja
Sredwo{kolca i da je na temeqima wihovih radova on i nastao, ja }u vas, umjesto uobi~ajne
ri je ~i ured ni ka, upo zna ti sa
~lanovima novinarske sekcije
na{e {kole i wihovim aktivnostima.
^lanovi novinarske sekcije su
u~enici razli~itih obrazovnih
profila, razli~itih smjerova i
stepena stru~ne spreme. To su:
Nemawa Vuka{inovi}, Aleksandar Terzi}, Tijana \u|i}, Nata{a Ro}en, Ermina Kordi}, Mari na
Ki ja no vi},
Je le na
Maksimovi}, Marijana Jakovqevi}, Dragana Iri}, Jezdimir
ìvot, neminovno prebacuje i na
nas, mlade. To je sasvim prirodno i tome bi svi trebalo da teìmo. Zato je za postizawe dobrih
rezultata potrebna prije svega
pravilna ogranizacija vremena.
• Da li je tvom intelektualnom razvoju doprinijela i {kola
u kojoj u~i{?
Da, Sredwa stru~na {kola je
veoma, ali veoma, doprinijela
mom intelektualnom razvoju. Za
to su zaslu`ni svi profesori koji su mi u toku ove ~etiri godine
predavali, a prije svega moj razredni starje{ina, Fadlija [abani}. Zato sa ponosom mogu re}i da
sam u~enik ove {kole i da }e mi
kao takva uvijek ostati u srcu.
• Otkud tvoja qubav prema pisawu i {ta ti je zna~ilo prvo
mjesto na literarnom konkursu
povodom Dana Evrope?
Qubav prema pisawu se javila
jo{ kada sam bio {esti razred
osnovne {kole i od tada do danas
ta qubav je samo rasla i postajala sve sna`nija. Prvo mjesto na
dràvnom takmi~ewu je bilo ne{to posebno i neo~ekivano za mene. Zbog velike konkurencije, nisam se nadao nagradi. Nikad ne}u
zaboraviti 9. maj 2010. godine i
svaki sat, minut, svaki trenutak
sa sve ~a nog uru ~e wa na gra de,
osta}e mi trajno u sje}awu.
@eleo bih da istaknem jednu
osobu koja je mnogo doprinijela
razvoju moga talenta kroz literarno-novinarsku sekciju i redovne ~asove u {koli. To je moja
profesorica materweg jezika i
kwièvnosti - Sneàna Gruji~i}.
• Kako sebe vidi{ u budu}nosti?
Trenutno ne razmi{qam previ{e o budu}nosti. @ivim za sada{wost i wome gradim budu}nost. Svakako da planiram da se
upi{em na neki od èqenih fakulteta, i ako bude sre}e i zdravqa da ga zavr{im na vrijeme,
nadam se da }u napredovati u odabranoj struci.
Razgovor obavile:
Dragana Iri} III2, Ivana Bailovi} II3 i Erna Vlahovqak II3
2
Sredwo{kolac
AKTUELNO
Unapre|ewe zapo{qavawa putem stru~nog obrazovawa
Novembar 2010. godine
[ef evropske komisije za Crnu Goru u posjeti Pqevqima
Sredwa stru~na {kola
dobila EFQM sertifikat
U ra du se mi na ra, osim
na{e {kole, u~estvovale
su jo{ i stru~ne {kole iz
Podgorice, Tivta i Nik{i}a.
GTZ su predstavqali dr
@anet Burmester, vo|a tima, Vol fgang Hart man i
Ma ri a na Al man sber ger,
predava~i, Uro{ Zekovi},
ko or di na tor pro jek ta i
asistenti na projektu.
Po sqed wem se mi na ru
prisustvovao je i gospodin
Joahim Rotluf, sertifikovani evaluator
za EFQM, koji je
ob i {ao i na {u
{klu radi procjene
do koje mjere su mehanizmi, procedure
i propisi uskla|eni sa EFQM standardi ma. EFQM mo del
izvrsnosti predstavqa okvir za organizacione sisteme upravqawa, promovisan od
strane Evropske fondacije za upravqawe kvalitetom (EFQM), a namijewen je svim organizacijama
koje èle da budu {to konku rent ni je na tr ì {tu.
EFQM se moè koristiti
na ~etiri na~ina:
1. Kao okvir koji pomaè
organizacijama u razvoju
vizije i ciqeva za budu}nost na opipqiv i mjerqiv
na~in.
2. Kao okvir koji organizacije mogu koristiti u
ciqu identifikacije i razumijevawa sistemske pri-
U okviru projekta UNAPRE\EWE ZAPO[QAVAWA PUTEM STRU^NOG OBRAZOVAWA (VET) Wema~ko dru{tvo za tehni~ku saradwu (GTZ), u
prethodne dvije godine, organizovalo je pet semi na ra na te mu UNA PRE \E WE KVA LI TE TA
UPRAVQAWA SREDWIM STRU^NIM [KOLAMA
NA OSNOVU EFQM MODELA.
rode poslovawa i veze izme|u uzroka i posqedice.
3. Kao osno va za
dobijawe
EFQM nagrade koja kompanijama omogu}ava dijeqewe najboqih
prak si me |u uspje {nim
kompanijama, a sve u ciqu
kon ti nu al nog na pret ka.
4. Kao dijagnosti~ki alat
za procjenu trenutnog stawa
u procesima organizacije
na osno vu ~e ga se pra vi
stra te gi ja, iden ti fi ku ju
prioriteti i resursi, kako
bi se stvorili realni planovi poslovawa. Ova korist
od EFQM-a se jo{ naziva i
samoprocjena.
[kola je u prethodne dvije godine definisala moto
{kole – ZNAWE POBJE\UJE, misiju – KVALITET NO
STRU^ NO
OBRA ZO VA WE U KO RAK S VREMENOM i
viziju – ZADR@AVAWE
LIDERSKE POZICIJE
U
SRED WEM
STRU^NOM OBRAZOVAWU U CRNOJ GORI.
Pored toga, u {koli se sprovode samoevaluacija (analiza
jakih i slabih strana), upravqawe projektima, upravqawe procesi ma,
ru ko vo |e we
utvr|ivawem ciqeva i kontrola po EFQM metodama.
[kola je dobila sertifikat kojim se zvani~no
po tvr |u je da se u {ko li
pri mje wu ju stan dar di u
skladu sa EFQM tehnologijom. Pored sertifikata,
koji je dobila na{a {kola,
sertifikate su dobili i
pojedina~no ~lanovi {kolskog tima: Mervan Avdovi},
direktor {kole, Desimir
Mojovi}, profesor ma{inske grupe predmeta i Rade
Terzi}, regionalni ICT koordinator.
Desimir Mojovi}, prof.
Sajam automobila u Budvi
NA PUTU KA EVROPSKOJ UNIJI
^lanovi novinarsko – literarne sekcije Sredwe stru~ne {kole bili su u~esnici javne tribine koja je odràna u
prostorijama Akademskog centra u Pqevqima, 22. septembra 2010. godine.
[ef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodin Leopold Maurer, odrào je predavawe studentima i u~enicima sredwih {kola sa ciqem da upozna
mlade sa putevima evropskih integra-
cija. U~enici na{e {kole su imali priliku da pro{ire svoja znawa o Evropskoj
uniji i da kroz otvoren i konstruktivan
dijalog dobiju potpuniju sliku o dosada{wim i budu}im koracima koje na{a
zemqa preduzima na putu za ~lanstvo u
zajednicu evropskih naroda.
(Op{irnije u rubrici Evropske integracije)
Sabina Deli}, III1
BILTEN CENTRA ZA STRU^NO OBRAZOVAWE
Iz {tampe je po~etkom oktobra 2010. godine iza{ao prvi broj Informativnog
biltena Centra za stru~no obrazovawe u
Crnoj Gori. Prema rije~ima glavnog i odgovornog urednika Biltena, Du{ka Rajkovi}a, direktora Centra za stru~no obrazovawe, Bilten je nastao kao rezultat potrebe
da se aktivnosti CSO-a brzo, kvalitetno
i sveobuhvatno predstave javnosti. Sve te
ativnosti CSO-a su izraz te`we za pribliàvawem konceptu “dru{tva znawa“, a
dostupno i kvalitetno obrazovawe za sve
gra|ane Crne Gore, jedan od glavnih ciqeva stru~nog obrazovawa. U ovom broju
Sredwo{kolca nudimo vam nekoliko tekstova preuzetih iz Bitena.
Sneàna Gruji~i}
Sajam zapo{qavawa u Bijelom Poqu
USPJE[NO PREDSTAVQAWE [KOLE
NA SAJMU ZAPO[QAVAWA
POSJETA BUDVANSKOM
SAJMU AUTOMOBILA
U~enici I6 odjeqewa (automehatroni~ari) posjetili su 9. oktobra 2010. godine Sajam automobila u Budvi. Ova posjeta je bi la vid jed no dnev ne stru~ ne
ekskurzije u~enika i odli~na prilika
da se |aci na samom po~etku svog boravka u ovoj {koli upoznaju sa najnovijim
tipovima automobila, kako bi upotpunili stru~na znawa iz ove oblasti i mogli da kvalitetno poveù teoriju i praksu. Vo|e puta su bili: Radenko Lacman,
profesor stru~nih predmeta u saobra}ajnoj struci i Sneàna Gruji~i}, odjeqewski starje{ina odjeqewa I6.
Stefan Kuki}, I6
(Op{irnije u rubrici Saobra}aj)
U~e ni ci Sred we
stru~ne {kole su 8.
i 9. aprila 2010. godine posjetili Sajam
zapo{qavawa organi zo van u Bi je lom
Poqu. Me|u u~esnici ma su se na {li
pred stav ni ci sred wih {kola iz ve}ine
gra do va sa sje ve ra
Crne Gore. U~enici
na{e {kole, u saradwi sa svojim profesorima, organizova-
li su vrlo uspje{no predstavqawe rada
[kole, a na lijepo osmi{qenom {tandu
posjetioci su imali priliku da vide dio
savremene opreme i u~ila koje koriste
u~enici u svakodnevnom radu.
Za u~enike je bio obezbije|en prevoz do
odredi{ta, a utisak je da su svi ovo pu-
tovawe doìvjeli kao zanimqivo i korisno iskustvo jer im je, pored zabave koju
donose ovako organizovana putovawa,
omogu}eno i da svoje radne biografije
predaju na neki od {tandova kako bi,
eventualno, bili angaòvani na trajnim
ili sezonskim poslovima.
Za one maturante kojima su, ipak, prioriteti studirawe i pravi izbor fakulteta, [kola organizuje putovawa na sajmove visokog obrazovawa, a sve sa ciqem
da svi na{i u~enici budu blagovremeno
upoznati sa svim onim {to je od zna~aja za wih, bilo da traè posao ili da èle uspje{no da studiraju nakon zavr{etka sredwe {kole.
Jelena Maksimovi}, IV3
Sredwo{kolac
Strategija razvoja stru~nog obrazovawa 2010-2014.
NACRT AKCIONOG
PLANA RAZVOJA
Sa tribine u Milet ba{ti
Rasprava na temu “Strategija razvoja stru~nog obrazovawa 2010 - 2014.“ odràna je u prostorijama Sredwe
stru~ne {kole 12. novembra
2009. go di ne. Ras pra vu je
otvo rio di rek tor {ko le,
Mervan Avdovi}, koji je pozdravio prisutne: predstavnika Ministarstva prosvjete i nauke, gospodina Marka
Joki}a; savjetnika za stru~no obrazovawe, gospo|u Zoru
Bogi}evi}; direktora Centra za stru~no obrazovawe,
gospodina Du{ka Rajkovi}a;
predstavnika GTZ-a, gospodina Uro{a Zekovi}a; potpredsjednika Op{tine Pqevqa; predstavnika Opstine
@abqak; direktora Gimnazije “Tanasije Pejatovi}“;
direktora Sredwe {kole sa
@abqaka; predstavnike Rudnika ugqa, Vektre Jaki},
Atlas-Mont banke, kao i sve
prisutne predava~e Sredwe
stru~ne {kole u Pqevqima.
Uvodno izlagawe podnio
je gospodin Marko Joki}, a
nacrt strategije detaqno je
prezentovala gospo|a Zora
Bogi}evi}. Diskusija je bila veoma iscrpna, a prisutni su iznijeli argumentovane primjedbe. Neki od
zakqu~aka doneseni u toku
rasprave su: da bi trebalo
formirati plan upisa prema potrebama trìsta rada,
poboq{ati fleksibilnost,
od no sno, ukqu ~i ti vi {e
obrazovnih programa u nastavni proces, pove}ati dostup nost i pro hod nost i
obez bi je di ti kva li tet no
stru~no obazovawe.
Ta ko |e, pri sut ni su se
sloìli da je veoma zna~ajan faktor uspjeha saradwa
izme|u {kole, Ministarsva prosvjete i nauke i lokalne zajednice.
Alema Vlahovqak
Saradwa Sredwe stru~ne {kole i GTZ-a
KOMPJUTERSKO
KONSTRUISAWE
U prostorijama Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima, 12. novembra 2009.
godine, prigodnom sve~ano {}u je obi qe è no
otvarawe nove savremene
u~ionice za kompjutersko konstruisawe.
Skup je otvorio direktor [kole Mervan Avdovi}, obra tiv {i se to plim rije~ima pozdrava
pri sut nim
predstavnicima GTZ-a,
Mi ni star stva pro svjete i nauke, me di ja,
nastavnicima i u~enici ma.
U
uvodnoj rije~i, direktor je zahvalio
za
po mo}
i
uka za no po vje re we od
strane naroda i Vlade
Wema~ke, ~iji je predstav nik- GTZ, is ta kao
trud i nesebi~nu podr{ku Ministarstva prosvjete i nauke i izrazio
zahvalnost svim prisutnim na ovom, za {kolu,
va`nom doga|aju.
Ispred GTZ-a, prisutnima se obratio gospodin
Uro{ Zekovi}, koordinator projekta GTZ-a. On je
izrazio zadovoqstvo zbog
uspje {ne sa rad we sa
Sredwom stru~nom {ko-
lom, kao i èqu za uspje{nom edukacijom u~enika
kao budu}ih stru~waka sa
visokim stepenom profesionalne obu~enosti.
Gospo|a Zora Bogi}evi} se prisutnima obratila ispred Ministarstva prosvjete i nauke.
Ona je izrazila nadu da
}e se u ovoj u~i o ni ci
kva li tet no i stru~ no
obrazovati budu}i kadar
koji }e svojim sposobnostima, znawem i vje{tinama zadovoqiti potrebe
trì{ta rada.
U~ionica je opremqena
sa 17 savremenih kompjutera, {tampa~em i projektorom. Vrijednost ovog
pro jek ta je oko 30 000
eura, od kojih je 20 000
eura obezbijedio GTZ, 5
000 eura Ministarstvo
prosvjete i nauke i 5 000
eura Sred wa stru~ na
{kola.
Jezdimir Lon~ar, III4
AKTUELNO
3
Razgovor sa direktorom Sredwe stru~ne {kole
ZNAWE POBJE\UJE
Krupne promjene kojima
• [kola je utvrdila svo- ka bi ne ta za no vi smjer – fakultetu u Podgorici i da
Sred wa stru~ na {ko la u ju viziju, a to je “zadràva- automehatroni~ar, oprema- }ete za koji mjesec i zvani~Pqevqima odlu~no ide na- we li der ske po zi ci je u we elek tro i ma {in skih no dobiti diplomu magistra
prijed, sve ve}e interesova- stru~nom obrazovawu“, kao kabineta i radionica, po- ekonomskih nauka. Diploma
we u~enika za smjerove raz- i svoj moto, dat u sloganu sje do va we CNC stru ga za ma{inskog inèwera vam je
li ~i tih
obra zov nih “znawe pobje|uje“. [ta je to u~enike ma{inskog smjera, omogu}ila mjesto profesoprofila u woj, utvr|ivawe {to ovu {kolu stavqa na kao i niz najsavremenijih ra ma{inske grupe predmemotoa, misije i vizije [ko- lidersku poziciju u odnosu tehni~kih pomagala, zaista ta u ovoj {koli, a da li Vam
le, kao i niz aktuelnih u~e- na dru ge sred wo {kol ske na{u {kolu ~ini jedinstve- znawa iz oblasti ekonomije
ni~kih pitawa, bili su po- ustanove?
nom u cijeloj Crnoj Gori. omogu}avaju uspje{no bavqeKvalitet rada u Sredwoj Iz dana u dan u~enici sve we menxerskim poslom, jer
vod da ~lanovi novinarske
sekcije na{e {kole razgo- stru~noj {koli prepoznat je vi{e znawa i vje{tina sti- direktor {kole je, da tako
varaju sa direktorom,
ka è mo, eg ze ku tiv ni
Mervanom Avdovi}em.
menaxer u woj?
Nakon dvanaest godi• Krajem oktobra pona rada sa |acima, ja
~ela je pri~a oko ekssam 2004. godine do{ao
terne provjere znawa
na mjesto rukovodioca
na maturi. Moète li
nam dati bliè inforU~eni~ke zadruge, mjemacije o eksternoj prosto na kome su menaxervje ri zna wa, od no sno
ske spo sob no sti bi le
imate li informacije
veoma potrebne.
Ako vam uz to kaèm
da li }e ove godine bida sam bio prisutan u
ti organizovan ovakav
nekim odborima direkoblik provjere znawa?
tora i sli~nim aktivUvo |e we eks ter ne
nostima, onda je jasno
provjere znawa doprida su mo ja zna wa iz
nosi kvalitetu nastavoblasti ekonomije odnog procesa, prije svega
no sno
me nax men ta
zbog toga {to su wom
i{la, nasuprot ustaqeobez bi je |e ni jed na ki
nom {ablonu, od prakuslovi polagawa matuti~nih ka teorijskim.
re i upisa na fakultet
Ma gi star ske stu di je,
za u~enike svih crnosmjer menaxment biznigorskih {kola. Naime,
sa, su mi obezbijedile
maturski ispit }e biti
for ma li za ci ju is ku organizovan u isto vrijeme u svim {kolama u
stveno ste~enih znawa
^la
no
vi
no
vi
nar
ske
sek
ci
je
Sredwe
stru~ne
{ko
le
sa
di
rek
to
rom,
Crnoj Gori i izvodi}e
, ali su mi, nema sumse pod istim okolnosti- Mervanom Avdovi}em
we, olak{ale u znatnoj
ma. U~enici }e mo}i da svo- ne samo na lokalnom i dr- ~u na ~asovima prakti~ne mjeri i obavqawe sloènih
ju zrelost potvrde na potu- àvnom nivou, ve} i od naj- nego teorijske nastave.
aktivnosti rukovo|ewa u vrKa da je u pi ta wu mo to lo kompleksnoj organizacino identi~noj vrsti testova, eminentnijih stru~waka iz
~ime }e se onemogu}iti bi- ino stran stva, kao {to su [kole – znawe pobje|uje - ne ji kakva je stru~na {kola.
lo koji vid zloupotrebe i stru~waci koje je angaòvao treba ga puno obja{wavati Shvatio sam pravo zna~ewe
su bjek tiv no sti pri li kom GTZ, sa kojima {kola odavno jer je sve jasno samo po sebi. nekih pojmova i wihovu priocjewivawa i kvalifiko- sara|uje. Wema~ki stru~wa- Citirao bih jednu intere- mjenu u rukovo|ewu, kao {to
vawa u~eni~kog rada, kao i ci za eva lu a ci ju bi li su santnu re~enicu profesora su strategija i planirawe,
rada predmetnih nastavnika prijatno iznena|eni kvali- Vujice Lazovi}a: “Softver liderstvo, promjene i komu. Na ovaj na~in se dolazi i tetom rada u {koli i doje pobijedio hardver“. Rekao nikacija u organizaciji, medo objektivnijih pokazateqa brom organizacijom. Tu vri- bih da je upravo tako, i da |uqudski odnosi i upravqakvaliteta rada u {kolama. jednost je potvdio, izme|u znawe, istinsko i u ìvotu we qud skim re sur si ma,
Znawe u~enika }e biti real- ostalog, i seminar za kvali- primjewivo znawe, predsta- upra vqa we kva li te tom i
no izmjereno i uporedivo sa tet, gdje je za u~e{}e u radu vqa najve}e bogatstvo i ciq jo{ mnogo toga.
Savjetovao bih svakog ~idrugim u~enicima i {kola- od svih stru~nih {kola sa kome moramo teìti. Svaka
ma u Crnoj Gori. O~ekuje sje ve ra, iza bra na je di no investicija u znawe, bilo taoca da razmisli o konse da }e veliki broj nereal- Sred wa stru~ na {ko la u da je u pitawu li~na, poro- ceptu cjeloìvotnog u~ewa
nih “lu ~a“ iz po je di nih Pqevqima, a weni predstav- di~na, dru{tvena itd. }e se (LLL).
• Ono {to na{e drugove
{ko la bi ti eli mi ni san. nici su se na{li na semina- sigurno desetostuko isplaEksterno polagawe mature ru sa prestavnicima jo{ sa- titi. Nisu SAD svjetski li- si gur no in te re su je, je ste
je jedna od najkrupnijih pro- mo tri izabrane {kole – iz deri zato {to najboqe igra- ekskurzija. Moète li nam
mjena u dosada{wem sistemu Podgorice, Nik{i}a i Tiv- ju ko{arku, ve} {to su im re}i da li }e se ove godine,
{kolovawa. Me|utim, dobro ta. Ponosni smo na EFQM univerziteti, odnosno zna- osim ve} tradicionalnih,
je poznato i u praksi potvr- sertifikat koji na{a {ko- we, ide je, is tra ì va we i jednodnevnih stru~nih i ve|eno pravilo da svaki vid la sada ima. Na{i predava- primjena inovacija u prak- o ma ko ri snih eks kur zi ja,
promjena, pa i onih najpo- ~i, kako iz stru~nih, tako i si pogonski agregat sveukup- organizovati i vi{ednevna
eks kur zi ja, na pri mjer u
èqnijih, neminovno ra|a iz op{teobrazovnih predme- nog razvoja.
Primje}ujem da brojne ge- inostranstvo?
otpor. Najteè je nekome ta, ~esti su u~esnici seminaAko se prijavi minimum
objasniti ono {to je dobro ra i obuka na kojima dopuwu- neracije uspje{nih studeza wega. Kada se pojavila ju svo je pe da go {ko zna we. nata, koji su temeqe znawa 45 zainteresovanih u~enistruja, kao tehnolo{ki pro- Mali broj {kola ima takve na fakultetima potvr|enog, ka zavr{nih razreda, pa ~ak
nalazak, imala je neupore- privilegije.
stekli u ovoj {koli, i danas i u~enika III razreda ~eInformati~ko-tehni~ka odràvaju kontakte sa svo- tvrtog stepena, da se popuni
divo ve}i broj protivnika
nego pristalica i trebalo opremqenost {kole je bez jim sredwo{kolskim preda- jedan autobus, organizova}e mo eks joj je dosta godina da se dokurziju.
kaè u praksi.
Imaj vremena za ~itawe - to je osnova mudrosti.
Na la zi mo se u dru gom
I z b o r
Imaj
vremena
za
rad
–
to
je
cijena
uspjeha.
klasifikacionom periodu
mar{ute i
Imaj vremena za razmi{qawe - to je izvor mo}i.
i imamo svi dovoqno vremevrijeme
na da se pripremimo za matrajawe
Imaj vremena za igru – to je tajna mladosti
turu. Sasvim odgovorno, moekskurzije
Imaj vremena za prijateqstva - to je put sre}e.
gu da obe}am maturantima
prepuImaj
vremena
za
za
sawarewe
to
je
put
ka
zvijezdama.
da }e im {kola pruìti
{tam u~eImaj vremena da voli{ i da te vole - to je boìja privilegija.
maksimalnu logisti~ku ponicima.
Imaj vremena da gleda{ oko sebe - suvi{e je kratak dan za sebi~nost.
dr{ku i pomo}. Omogu}i}e
Mo`da bi
im nesmetano pripremawe
ovo bi la
Imaj vremena za smijeh - to je muzika du{e.
maturskog ispita u {kold o b r a
Irska izreka
skim prostorijama, organiprilika
zovawe dodatnih i dopunda po zo skih ~a so va, ko ri {}e we sumwe stavqa na mjesto li- va~ima. Vjerujem da su oni vem sve ma tu ran te (ali i
kompjutera i raspoloìve dera u stru~nom obrazova- najboqa potvrda kvaliteta u~enike III razreda) da se,
literature, obezbijediti wu. Iz dana u dan se, kao na{eg rada i najboqa slika ukoliko su zainteresovani,
materijale koji su dosta- {to ste mogli primijetiti, opravdanosti ovakvog motoa prijave za ekskurziju odjevqani u~enicima prethod- pove}ava broj kompjuterski i vizije [kole. Na{a ideja qenskim starje{inama ili
nih generacija kao vid pri- opre mqe nih ka bi ne ta, a vodiqa je jasna – u~enik mo- pedagogu {kole i na vrijeme
preme za polagawe mature. u~ionicu kakva je u~ionica ra iz ove {kole iza}i ras- organizuju prikupqawe novFormira}emo tim za pomo} za kompjutersko konstrui- poloèniji i sre}niji nego ca. Ako se javi bar taj miu~enicima koji polaù eks- sawe u na{oj {koli, posje- {to je u wu u{ao. Uspjeh na- nimalni broj u~enika, eksternu maturu. Ja }u biti ru- duje jo{ samo jedna crnogor- {ih u~enika na fakulteti- kur zi ja }e se iz ve sti u
kovodilac tog tima. Pozi- ska {ko la (ma {in ska ma i u preduze}ima, nakon proqe}e.
@elim da pozdravim sve
vam svakog maturanta ili {kola u Podgorici). Ovih izlaska iz na{e {kole, najwegovog roditeqa, koji ima dana {kola }e nabaviti i boqi je pokazateq kvalite- ~itaoce ovog lista i da se
bilo kakvih problema sa tzv. “inteligentnu tablu“, ta na{eg rada i potvrda na- vama zahvalim na saradwi.
Razgovor obavili:
ma tu rom, da mi se li~ no koja ima sve odlike klasi~- {e vizije.
Aleksandar Terzi} IV2,
obrati za pomo} i zajed- ne table, ali i kompjutera
• Saznali smo da uspje{no
Marijana Jakovqevi} III2
ni~ki }emo ih rje{avati. sa velikim monitorom. Mo- privodite kraju postdiplomi Lejla Kadi} I2
Ostaje samo da se radi i u~i. ram ista}i da opremqenost ske studije na Ekonomskom
4
Sredwo{kolac
PEDAGOGIJA
Uticaj roditeqa na uspjeh u~enika
Iz prvog broja Informativnog biltena CSO–a
PREZAHTJEVNI RODITEQI
Kada je u pitawu odnos roditeqa prema {koli i obavezama koje |aci u woj imaju,
mogli bismo izdvojiti nekoliko tipova roditeqa. Ne tako rijetko sre{}emo one koji u svemu podràvaju svoju
djecu, smatraju}i da se krivica za lo{ uspjeh u~enika
moè pripisati jedino predava~ima. To su roditeqi savremenog doba i wih je svakim da nom sve vi {e.
Gotovo
u fa zi
izumir a w a
nalazi
se onaj
nekada{wi tip
roditeqa
koji smatra
da
pre da va~
nikada ne
mo è po grije{iti
i o{tetiti wihovo dijete, te da je u
interesu djece da predava~i
budu {to stroì prema u~e-
nicima.
Mi }emo u ovom broju Sredwo{kolca govoriti o tre}em
tipu – prezahtjevnim roditeqima. Ovi roditeqi o~ekuju previ{e od svog djeteta
i stalno teè da drugi vide
da je wihovo dijete “pametno”. Wima je, naravno, dobro
poznato koliko je wihovo dijete inteligentno, ali u to
treba uvjeriti
i okolinu. Za to
su neophodne
{to bo qe ocjene
u
{ko li,
p r i mjer no
vla da we, isticawe
u sva koj situaciji, uspjesi na svakom koraku.
Da vidimo kako se osje}aju
djeca takvih roditeqa i {ta
im poru~uju:
VOLI ME ZBOG MENE, NE
ZBOG DRUGIH
Zbog nesklada izme|u roditeqskih ambicija i sposobnosti u~enika, dolazi do
mnogih sukoba izme|u roditaqa i djece. Mo`da je najlo{ije ishodi{te ovakvog
odnosa, ako dijete povjeruje u
o~e ki va wa ro di te qa, pa i
ono od sebe po~ne o~ekivati
previ{e. Ova djeca teè da
budu najboqa, a ako nisu, dolazi do razli~itih smetwi,
naj~e{}e glavoboqe. Wihovi roditeqi za to nikada ne}e kriviti sebe, ve} dijete,
tvrde}i da je ono takvo jer
ima previsoke ambicije. Ali,
krivci su ipak roditeqi, jer
je dijete ve} u ranom djetiwstvu uo~ilo wihova o~ekivawa i sada teì da se dokaè.
@ELIM, ALI NE MOGU
Ako roditeqi ne prihvataju dijete sa svim wegovim individualnim osobinama, nego ga vrednuju kroz wegove
uspjehe, djeca mogu reagovati
depresijom ukoliko ne ispune o~ekivawa roditeqa. Dje-
ca ovakvih roditeqa nemaju
pravo na slabu ocjenu, pravo
na neuspjeh. Roditeqske poruke su : “Ti to moè{, ali
ne}e{. Ne trudi{ se dovoqno.“ A istina je da se djeca
trude, ali ne mogu.
Neka djeca na poruke roditeqa :“Sve smo ti omogu}ili, toliko smo se `rtvovali za te be, a {ta nam ti
daje{ za uzvrat?!”, po~iwu
da ka`wavaju sama sebe, a ponekad ~ak èle i da se ubiju.
OTKRIVAJTE I
RAZVIJAJTE TALENTE
Roditeqi moraju svoje dijete usmjeravati u skladu sa
sklonostima djeteta, a ne sa
svojim ambicijama. Moraju
pokazati po{tovawe i interes za ono {to dijete èli da
radi, ~ak i kad je to prema
wihovom mi{qewu neva`no.
Dobar roditeq }e podsticati dijete da se razvija, a ne}e ga tjerati da bude savr{eno. Dobar roditeq }e voditi
ra~una o potrebama djeteta, a
ne o svojim èqama i o~ekivawima.
Marijana Jakovqevi}, III2
[ta je pismenost
PISMENOST – NEKAD I SAD
[ta je pismenost? Na prvi pogled jednostavno pitawe, zapravo je daleko sloènije od wegove ustaqene definicije sposobnost pisawa i ~itawa. Naporedo sa
razvojem dru{tva i napretkom civilizacije, mijewao se sistem vrijednosti, pa
samim tim i shvatawe pojma pismenost.
Nekada se pismenom osobom smatrao
svaki ~ovjek koji zna da pi{e i ~ita,
ne za vi sno od ste pe na stru~ ne spre me.Kriterijum po kome se odre|uje pismenost razlikovao se ne samo od jednog
do drugog vremenskog perioda, ve} razli~iti kriterijumi pismenosti postoje i dan-danas u razli~itim dràvama.Ne gdje se sma tra da je oso ba
nepismena ako ne zna ~itati i pisati
(ponegdje) i ra~unati, dok u dràvama
kao {to su Japan, Hong Kong i Gvajana,
nepismenom osobom se smatra ona koja
nema osnovno obrazovawe. Prema UNESKO-voj definiciji funkcionalne pismenosti, osoba je pismena ako moè
pravilno pro~itati i napisati sastav
u vezi sa svakida{wim ìvotom, odnosno koja moè pro~itati i napisati
pismo.
UNESKO-va definicija pismenosti,
me|utim, ne odgovara definiciji pismenosti u 21. vijeku, datoj u Strategiji obrazovawa odraslih , gdje se pod pisme no {}u pod ra zu mi je va ne sa mo
sposobnost ~itawa, pisawa i ra~unawa, ve} i sposobnost ~itawa sa razumijevawem, vje{tina komunikacije, kao i
kori{}ewe savremenih informati~kih tehnologija uz poznavawe stranih
jezika. Danas sa pravom moèmo re}i da
osoba koja ne poznaje vje{tinu rada na
ra~unaru ne posjeduje pismenost neophodnu za 21. vijek. Nesporno, informati~ka pismenost nuàn je dio pismenosti dana{wice.
Me|utim, i pitawe informati~ke pismenosti je daleko sloènije nego {to
djeluje u prvi mah. Mogli bismo ~ak da
kaèmo da danas u doma}instvima ima
vi{e ra~unara nego informati~ki pismenih osoba koje ga koriste. U osnovnim i sredwim {kolama uveden je niz
obaveznih i izbornih ICT predmeta,
koji u~enicima pruàju mogu}nost sticawa, kako osnovne informati~ke pismenosti, tako i specijalisti~kih znawa. I ta zna wa su do ka zi va. Ipak,
koliko je samo onih koji imaju kreiran
vre me noj upo tre bi ri je~
sport se odnosi na psihofizi~ku aktivnost ~ovjeka koju
karakteri{e takmi~ewe sa
drugima ili sa samim sobom.
Pe da go gi ju i vas pi ta we
sport interesuje kao podru~je u kome se intenzivno ispoqavaju i razvijaju ~ovjekove
snage i sposobnosti. Pedagogija sporta je nova disciplina koja se bavi razvijawem
taktike za postizawe {to boqeg razvoja djece i omladine
kroz bavqewe sportom i rekreacijom. Sport se i danas
smatra jednim od najva`nijih faktora pravilnog i fizi~kog i psihi~kog razvoja
omladine.
Me|utim, u novije vrijeme
sve je uo~qivija potreba za
razvijawem pedagoije sporta
kao neophodne discipline u
razvoju zdrave li~nosti djeteta. Ne samo da se mladi sve
mawe bave sportom, ve} i oni
koji se bave sportom, ~ine to
na nezdrav na~in, prenapreù}i svoje snage u ciqu postizawa {to boqih rezultata. Nije rijedak slu~aj da
neki sportisti pribjegavaju
kori{}ewu droge radi boqeg
uspjeha, da se dopinguju i na
razli~ite na~ine mu~e svoje
tijelo. Istraìvawa su po-
S obzirom na zna~aj uxbenika u procesu savremene nastave, Odjeqewe za
uxbenike svoje aktivnosti
usmje ra va ka pri pre mi
naslova koji se koriste za
obra zov ne pro gra me sa
naj ve }im bro jem u~e ni ka/ca. U tom smislu teku}e aktivnosti su usmjerene na tri podru~ja rada:
Ekonomija, pravo i administracija, Elektrotehnika i Trgovina, turizam i ugostiteqstvo.
CSO je u te ku }oj
2010. godini izdao tri
no va ux be ni ka, a u
pripremi je 10 novih na-
slova za navedena podru~ja rada. U narednom periodu aktivnosti je potrebno usmje ri ti na iz ra du
uxbenika za druga podru~ja rada koja poha|a mawi
broj u~enika/ca, kakvih
je ve}ina u stru~nom obrazovawu u Crnoj Gori.
Na osnovu ~lana 62 Op{teg zakona o obrazovawu i
vaspitawu (“Slu`beni list RCG“, br. 64/02, 31/05 i
49/07), ministar prosvjete i nauke donosi
[KOLSKI KALENDAR ZA 2010/2011. GODINU
^lan 1
Ovim {kolskim kalendarom (u daqem tekstu: Kalendar) propisuje se po~etak nastavne godine, vrijeme
organizovawa obrazovno-vaspitnog rada i klasifikacioni periodi u ustanovama u toku nastavne 2010/2011.
godine.
Raspored organizovawa obrazovno-vaspitnog rada iz
stava 1 ovog ~lana je prilog ovom Kalendaru i ~ini
wegov sastavni dio.
Nastavna godina po~iwe u srijedu, 1. septembra
2010. godine, a zavr{ava se u utorak, 14. juna 2011. godine.
Nastavna godina za u~enike zavr{nog razreda zavr{ava se u petak, 20. maja 2011. godine.
profil na popularnoj dru{tvenoj mreì Facebook, i prili~no se dobro snalaze na woj, a s druge strane ne razumiju organizaciju dokumenata u ra~unaru,
imaju pote{ko}a u savladavawu osnovnih operacija u programu za obradu teksta, pa im jednostavna promjena fonta
izgleda kao uni{tewe dokumenta na kojem rade satima… Koliko je onih kojima je i sama promjena ra~unara bauk…
A da ih pitate jesu li kompjuterski pismeni, kazali bi da jesu.
Ukoliko osoba nije sposobna za samostalan rad na ra~unaru ve} joj je potrebna pomo} da ispi{e najobi~niji tekst,
po{aqe mejl ili prona|e ono {to je
interesuje na internetu, a uz to obavezno traì pomo} kada promijeni kompjuter, ona treba da se zapita posjeduje
li pismenost neophodnu za 21. vijek.
Tijana Dromqak, I2
^lan 3
Obrazovno-vaspitni rad se organizuje u ~etiri klasifikaciona perioda.
Prvi klasifikacioni period po~iwe u srijedu, 1.
septembra, a zavr{ava se u petak, 29. oktobra 2010. godine.
Drugi klasifikacioni period po~iwe u ponedjeqak,
1. novembra, a zavr{ava se u petak, 31. decembra 2010.
godine.
Tre}i klasifikacioni period po~iwe u ponedjeqak,
24. januara, a zavr{ava se u petak, 25. marta 2011. godine.
êtvrti klasifikacioni period po~iwe u ponedjeqak, 4. aprila, a zavr{ava se u utorak, 14. juna 2011.
godine.
êtvrti klasifikacioni period za u~enike zavr{nog razreda po~iwe u ponedjeqak, 4. aprila, a zavr{ava se u petak, 20. maja 2011. godine.
^lan 4
PEDAGOGIJA, VASPITAWE I SPORT
Da bi se ukazalo na me|usobnu zavisnost tri pojma o
kojima je rije~: pedagogiju,
vaspitawe i sport, potrebno
je prvenstveno objasniti izvorno zna~ewe svakog od tih
pojmova.
Od svog osniva~a Herbarta
pa do danas, pedagogija se defini{e na isti na~in - kao
nauka o vaspitawu. Rije~ pedagogija je nastala od gr~ke
rije~i paidagogus, gdje izraz
paidos zna~i dje~ak; kao i od
rije~i ago {to zna~i voditi.
U po~etku je ovaj termin imao
bukvalno zna~ewe . Paidagogus je u Atini zaista bio rob
koji je vodio sina svog gospodara kod u~iteqa. U Anti~kom Rimu paidagogus je bio
zarobqeni u~eni Grk koji je
predstavqao ku}nog u~iteqa
svog gospodara.
Rije~ vaspitawe je slovenskog porijekla. Poti~e od rije~i vas = sav i pitati = hraniti, wegovati, gajiti. Tako
je ova rije~ u po~etku ozna~avala iskqu~ivo brigu o mladima, dok danas ozna~ava cjelo vi tu bri gu o raz vo ju i
osamostaqivawu djeteta.
Rije~ sport je skra}eni oblik staroengleske rije~i disport sa zna~ewem kretati se,
razonoditi, uìvati. U sa-
Uxbenici
^lan 2
Pedagogija sporta i rekreacije
“Ako pedagogija ho}e da vaspitava ~ovjeka u svakom pogledu,
ona prije svega mora da ga poznaje u svakom pogledu.” - U{inski
ka za la da ne ki vr hun ski
sportisti umiru mladi od sr~anih oboqewa. To su situacije u kojima do izraàja dola zi pe da go gi ja spor ta,
in si sti ra ju }i na re al noj
mjeri napora u sportu.
Talenat treba primjewivati u praksi, tako da svaki
~ovjek ima mogu}nost bavqewa sportom i da svi
gra |a ni bu du fi zi~ ki ak tiv ni.
Umjesto izgradwe
ve li kih
stadiona, treba graditi mawe, koji bi bili
dostupni svima.
Sport ni ka da ne
smije pre}i granicu realnih ~ovjekovih sposobnosti i pravilnog funkcionisawa ~ovjekovog organizma.
Pedagogija sporta je najvi{e
povezana sa kineziologijom
i pedagogijom. Od kineziologije preuzima informacije o
strukturi i funkcionisawu
qudskog organizma, a od pedagogije o odgoju i vaspitnom
djelovawu sporta na mlade.
Mladi sportista moè sebi postaviti previsoke ciqeve, {to u slu~aju da ne postig ne o~e ki va ni uspjeh
dovodi do obeshrabrivawa.
Tu do izraàja dolazi uloga
iskusnog trenera, koji mora
vje{tim vo|ewem razgovora
i pravilnim navo|ewem primjera pomo}i sportisti da
prihvati da je neophodno postaviti sebi optimalan nivo
aspiracija, da se do uspjeha u
sportu dolazi postupno, te
da su na tom putu neophodni
i usponi i padovi. Sli~na je
situacija i sa ambicioznim i
uspje{nim sportistima koji mogu postati egoisti i asocijalne
osobe, spremne
da pot ci je ne
svo je ma we
uspje{ne vr{wa ke. Tre ner }e im ukazati da postoje
i dru ge obla sti
~ovjekovog djelovawa
(umjetnost ili nauka) u koji ma se is ti ~u we go vi vr {waci , te da superiornost u
jednoj oblasti nipo{to ne
zna~i superiornost u ìvotu.
I na kraju, sjetimo se Makarenkovog odgovora na pitawe kada je postao pedagog:
“Bilo je to onoga ~asa kada
sam nau~io da na mnogo razli ~i tih na ~i na po sta vim
isti zahtjev, izreknem isto
upozorewe ili opomenu, u zavisnosti od individualnih
osobina vaspitanika i pedago{ke situacije”.
Nikolina Petrovi} I2 i
@eqka Petrovi} II2
Nastava se organizuje u petodnevnoj radnoj sedmici.
Izuzetno, u slu~aju nadoknade nastavnog radnog dana,
nastava se moè organizovati i subotom.
^lan 5
Eksterna provjere znawa u~enika na kraju prvog i
drugog ciklusa obavi}e se 25. i 26. maja 2011. godine.
Eksterna provjere znawa u~enika na kraju tre}eg ciklusa obavi}e se od 9. maja do 16. maja 2011. godine.
Maturski i stru~ni ispit obavi}e se, po pravilu,
od 1. juna do 15. juna 2011. godine.
Kalendarom maturskog, odnosno stru~nog ispita
utvrdi}e se datum i vrijeme polagawa obaveznih i
izbornih predmeta, odnosno stru~no-teorijskih predmeta i odbrane stru~nog rada, kao i datum objavqivawa rezultata ispita i izdavawa diplome.
^lan 6
Zimski raspust po~iwe u ponedjeqak, 3. januara
2011. godine, a zavr{ava se u nedjequ, 23. januara
2011. godine.
Proqe}wi raspust po~iwe u ponedjeqak, 28. marta
2011. godine, a zavr{ava se u nedjequ, 3. aprila 2011.
godine.
Qetwi raspust za u~enike stru~nih {kola po~iwe
po zavr{etku profesionalne prakse, u skladu sa zakonom.
^lan 7
Ustanova moè odstupiti od ovog Kalendara zbog
okolnosti koje nijesu wime predvi|ene, s tim da je du`na da ostvari broj radnih dana utvr|en zakonom,
najkasnije do 20. maja 2011. godine za u~enike zavr{nog
razreda, a za ostale u~enike najkasnije do 14. juna 2011.
godine.
^lan 8
Ovaj Kalendar stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom listu Crne Gore“.
Podgorica,
29. jul 2010. godine
MINISTAR
Slavoqub Stijepovi}
Sredwo{kolac
Izvod iz Zakona o obrazovawu i vaspitawu
IZMJENE I DOPUNE DOSADA[WEG
ZAKONA O OBRAZOVAWU
Skup{tina Crne Gore je
dana 27. jula 2010. godine
donijela Zakon o izmjenama i dopunama Op{teg zakona o obrazovawu i vaspi ta wu (Slu `be ni list
RCG br. 64/02,31/05 i 49/07),
koji je stupio na snagu 04.
08. 2010.godine.
Neke, nama interesantne
dopune, odnose se npr. na
~lan 5 u kome se kaè da se
poslije ~lana 9 dodaju dva
nova ~lana koji glase: ~lan
9a “Zabrana diskriminacije”, - “NIJE DOZVOQENO: FIZI^KO, PSIHI^KO
I
SO CI JAL NO
NASIQE; ZLOSTAVQAWE I ZA NE MA RI VA WE
DJECE I UÊNIKA; FIZI^KO KA@WAVAWE I
VRIJE\AWE LI^NOSTI,
OD NO SNO SEK SU AL NA
ZLOUPOTREBA DJECE I
UÊ NI KA ILI ZA PO SLENIH I SVAKI DRUGI
OB LIK DIS KRI MI NA CIJE U SMISLU ZAKONA”, i no vi ~lan 9b
“[kolska medijacija”, koji glasi: “U POSTUPKU
RJE [A VA WA KON FLI KA TA ME \U DJE COM,
UÊ NI CI MA, RO DI TE QIMA I ZAPOSLENIM
U USTA NO VI MO GU SE
ANGA@OVATI POSREDNICI, U SKLADU SA ZAKONOM.”
U ~lanu 32 se kaè da se
poslije ~lana 49 dodaje novi ~lan, 49a “Druga djelatnost ustanove”, koji utvr|uje da usta no va ko ja ima
rje{ewe o licenci moè da
obavqa i drugu djelatnost
koja je u funkiciji obrazova wa i vas pi ta wa, pod
uslo vom da se ne ome ta
obrazovno-vaspitna djelatnost ustanove. Druga djelatnost moè da bude davawe
usluga, proizvodwa, prodaja ili bilo koja djelatnost kojom se unapre|uje
ili doprinosi racionalni jem i kva li tet ni jem
obrazovno-vaspitnom radu.
Najzna~ajnija izmjena u
Zakonu ti~e se “Strukture
{kolskog, odnosno upravnog odbora”, pa se tako u
~lanu 41 najavquje izmjena
~lana 73, koji sada glasi:
“[KOL SKI
OD BOR,
USTANOVU IZ OBLASTI
STRU^ NOG OBRA ZO VA WA, ÎNE: JEDAN PREDSTAVNIK ZAPOSLENIH,
ÊTIRI PREDSTAVNIKA
MINISTARSTVA, JEDAN
PRED STAV NIK SO CI JALNIH PARTNERA I JEDAN PREDSTAVNIK ROD I T E Q A .
PREDSTAVNIKE MINISTARSTVA BIRA I RAZRJE [A VA
MI NI STAR,
PREDSTAVNIKE ZAPOSLENIH BIRA NASTAVNI^KO VIJE]E TAJNIM
GLA SA WEM, A PRED STAV NI KE RO DI TE QA
BI RA SA VJET RO DI TE QA, TA KO \E TAJ NIM
GLASAWEM”.
Istog dana, Skup{tina
Crne Gore je donijela Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o stru~nom obrazova wu (“Slu `be ni list
RCG”, br. 64/02 i 49/07), koji je stupio na snagu 04. 08.
2010. godine.
^lan 5 kaè da se ~lan 4
“Ugovor o nastavi, odnosno
obrazovawu” mijewa i kaè
da [kola moè izvoditi
stru~no obrazovawe u cjelini ili teorijski dio u
{koli, a prakti~no obrazovawe ili dio prakti~nog
obrazovawa kod poslodavca.
Obim prakti~nog obrazovawa kod poslodavca odre|uje se obrazovnim progra-
5
PEDAGOGIJA
mom. Me |u sob na pra va i
obaveze izme|u {kole i poslo dav ca, kao i pra va i
obaveze u~enika, ure|uju se
kolektivnim ugovorom o nastavi odnosno individualnim ugovorm o obrazovawu
koji zakqu~uju poslodavac
i roditeq, odnosno starateq u~enika.
^lan 7 – mjewa se ~lan 6
“Osposobqavawe i usavr{avawe” i glasi: “RADI
STI CA WA, OSA VRE ME WAVAWA ILI DOPUNA
ZNA WA, VJE [TI NA I
KOM PE TEN CI JA PO TREBNIH ZA RAD I RADI
PRIPREME ZA TR@I[TE
RADA, [KOLA ILI POSLODAVAC MO@E ORGANI ZO VA TI
OSPO SO BQA VA WE
I
USAVR[AVAWE U TRAJAWU DO JEDNE GODINE,
NA OSNO VU KO JEG SE
MO@E STE]I ODGOVARAJU]A STRU^NA KVALIFIKACIJA, KOJA MO@E BI TI UVA @E NA U
NA STAV KU OBRA ZO VA WA, ODNOSNO STICAWA
NIVOA OBRAZOVAWA, U
SKLADU SA ZAKONOM.”
^lan 14 ka è da se u
~lanu 13 stav 2 mjewa i glasi: “ UÊNIK SE UPISUJE U [KOLU KAO REDOVAN ILI VAN RE DAN
UÊNIK. REDOVNI UÊNIK STIÊ OBRAZOVAWE REDOVNIM POHA\AWEM
NA STA VE.
VAN RED NI
UÊ NIK
STI Ê OBRA ZO VA WE
POHA\AWEM PRIPREMNE NASTAVE (INSTRUKTIVNO-KONSULTATIVNE
NA STA VE)
I
POLAGAWEM ISPITA, U
SKLADU SA OVIM ZAKONOM.”
[ta bi svi profesori trebalo da znaju
KAKO MOTIVISATI UÊNIKE DA RADE
Jedan od najva`nijih ciqe va sva ke {ko le je ste
imati {to boqe u~enike.
Osim individualnih sposobnosti u~enika i va{a
sposobnost da ih motivi{ete ima}e ogroman uticaj
na wihov uspjeh, a time i na
va{ uspjeh kao predava~a.
Postoji strategija od [EST
zlatnih pravila kojih bi
se svaki profesor trebalo
da pridràva. Nau~ite ova
pravila i postigli ste ciq:
POMOZITE UÊNICIMA
DA SE UKLOPE
Mno gi u~e ni ci pr vih
razreda imaju problema da
se uklope u novu {kolsku
sredinu. Ako sretnete profesora koji poku{ava da
od samog po~etka stvori
blizak odnos sa svim (a ne
samo pojedinim) u~enicima, pri|e im kao prijateq
i upozna wihove sklonosti, ali i wihove tegobe,
nemojte misliti da to radi slu~ajno! Rukovo|ewe
qudima je najva`nije u
svakom poslu, pa i nastav ni~ kom. Da bi ste
uspjeli u svojim planovima,
morate u~enicima da stavite do znawa da im vjerujete, ~ak i onda kada ih jo{
uvijek dobro ne poznajete.
Da biste ih ubijedili u to,
morate se i malo `rtvovati. Neka ih ve} prvog {kolskog dana do~eka iskren pogled i topao osmijeh. Ciq je
da se osje}aju prijatno kao
da vas ve} duè vremana pozna ju. I ne ka od mah svi
po~nu da rade, koliko mogu
i kako mogu. Ne da se upoznaju, ne da se pripremaju ,
ve} im odmah dajte neki zadatak, ali obavezno ta kav da ga
oni mogu da urae
tr
po
ne
i
it
de. Nakon {to zaBoqe je nau~
ta.
vr{e taj posao, vi
bno, nego niš
Seneka
im sr da~ no ~e stitajte i to }e
podi}i wihovo samopouI na kraju, ono
zdawe i èqu da u~e. To je
{to najvi{e interesuje i
dokazana strategija za potpoga|a na{e u~enike: Izpuno ukqu~ivawe u~enika u
mjena ~lana 21, a u ~lanu
nastavni proces.
23, stav 7 glasi: “AKO U
ZADOVOQITE TRI
TOKU NASTAVNE GODIOSNOVNE POTREBE
NE IMA 30 I VI[E NEOSVOJIH UÊNIKA
PRAVDANIH IZOSTANADa biste stvorili najboKA,
UÊ NIK GU BI
qe kadrove, bitno je i da
STATUS REDOVNOG UÊzadovqite neke od wihoNIKA”.
vih potreba. Prva je poAlema Vlahovqak,
treba za sigurno{}u. Svi
dip.pravnik
qudi èle sigurnost, mla-
di po seb no. Oni mo ra ju
osje}ati da su za{ti}eni
od strane {kole ili svog
raz red nog. U~e ni ke }e te
vi{e pridobiti sopstvenim primjerom odgovornog
i zrelog pona{awa, nego
hiqadama ispraznih
pri ~a. Oni
è le pro fe so re ko ji ma
mogu vjerovati (bilo u poslu ili privatno) i na koje se mogu ugledati. Ako uspi je te da za do vqi te ovu
potrebu, dobi}ete pravog
saradnika. Kako to da uspijete?
Prvom prilikom kada se
u~e nik osje ti ugro è no,
stanite na wegovu stranu i
dje li ma mu po ka ì te da
ste ozbiqni u tome. Druga
potreba jeste potreba za
va`no{}u. To je èqa da
se pojedinac izdvoji iz mase, dobije neko priznawe i
da se osje}a va`nim u o~ima drugih. Kad god kaète
ne{to {to }e u~eniku dati osje}aj da je vredniji od
ostalih, zadovoqi}ete ovu
potrebu. Da biste to uspjeli, ne treba vam mnogo truda. Kad god va{ u~enik odra di do bro ne ki po sao,
makar i najsitniji, vi ga
pohvalite javno. I tre}a
potreba, jeste osje}aj pripadnosti. Mladi vole da
su dio nekog tima i da sara|uju sa drugima. Zbog toga morate u odjeqewu napraviti osje}aj saradwe,
sre}e i zadovoqstva. Ako u
to me us pi je te, do bi }e te
u~enike koji }e uìvati u
svom poslu i da}e sve od
sebe da wihov tim, tj.odjeqe we, us pi je da ostva ri
svoje ciqeve.
STVORITE POZITIVNO
RADNO OKRU@EWE
Da bi va{ trud uspio, potrebno je da imate dobro
mjesto za rad. Prvo morate
d a
stvorite
ambijent u kome }e biti povjerewa i gdje }e se u~enici dobro osje}ati. [kola
mora biti mjesto gdje }e svi
biti raspoloèni i sre}ni.
Ove uslove stvori}ete ako
ne kritikujete, ne osu|ujete ili se ne àlite. Nemojte u~e ni ke okri vqi va ti
ako ne{to nisu uradili kako treba. Stvorite okruèwe u kome ne}e postajati
strahovi od lekcija i neuspjeha. Tako|e, niko ne voli neizvjesnost. Ako se va{i u~enici pitaju {ta }e i
kako raditi na idu}em ~asu, ako ne znaju da li }e i
kako biti nagra|eni za trud
, ako ne znaju {ta }e se i na
koji na~in u~iti , ako nemaju predstavu {ta se ta~no od wih tra ì, to }e
stvoriti neprijatnosti i
umawiti wihovu èqu za
u~ewem. Kqu~ za izgradwu
povjerewa leì u tome da
u~enicima dozvolite da naprave poneku gre{ku, a da
ih pri tome ne kritikujete.
Ako se ne{to tako desi, boqe je da se usredsredite na
rje{ewe. Pomozite u~eniku
da ispravi gre{ku, nau~i
lekciju i poboq{a svoju
vje{tinu.
Sa pedago{kog seminara
UÎTI DA SE UÎ
Centar za stru~no obrazovawe i Zavod za {kolstvo, u saradwi sa evropskom organizacijom ETF,
organizovali su seminar
za nastavnike mje{ovitih
i sredwih stru~nih {kola pod nazivom “Kqu~na
kompetencija - u~iti da se
u~i“.
êtvorodnevna obuka (od
27. do 30. septembra) u prostorijama Centra za stru~no obrazovawe imala je za
ciq da 24 polaznika usmjeri ka usvajawu kqu~nih
kompetencija koje bi podu ~a va we u~i ni li za ni mqivim, pri tome insistiraju}i na saradwi me|u
kolegama kao glavnom pokreta~u osavremewavawa
nastave u sredwim stru~nim {kolama.
Prvog dana obuke predstavnici Zavoda za {kol-
stvo prezentovali su polaznicima PRNS (profesionalni razvoj na nivou
{kole), s posebnim osvrtom na stru~no usavr{avawe nastavnika. Katalog
stru~nog usavr{avawa nastavnika dostupan je svim
nastavnicima na sajtu Zavoda, a u wemu su ta~no definisani vidovi obuke i
za to predvi|ena materijalna znawa nastavnika.
Stru~ no usa vr {a va we
kroz ta~no predvi|en broj
sati obuke je ne{to {to
~eka svakog nastavnika zaposlenog u stru~nom obrazovawu ( i obrazovawu uop{te). Jednostavno re~eno,
nastavnikovo u~ewe se ne
zavr{ava nego tek po~iwe
do bi ja wem za po sle wa u
sredwem obrazovawu, a to
}e biti prvi od va`nijih
uslova za “nastavu po mje-
ri u~e ni ka“. U na red na
tri da na po la zni ci su
usvojili vje{tine podu~avawa, a predava~i su bili
So ren Ni el sen, El vi ra
Haxibegovi} – Bubawa i
Hans Jo er gen Knud sen
(ETF). Po la zni ci su na
kra ju se mi na ra do bi li
projektne zadatke kroz koje bi trebalo da prikaù i
primijene sve one kompetencije koje su uo~ili kao
kqu~ne u podu~avawu svojih u~enika. Prezentacija
radova predstavnika pojedinih {kola (ukqu~uju}i
i na{u {kolu) organizova}e se 11. novembra u prostorijama Centra za stru~no obrazovawe, a to }e biti
i pokazateq uspje{nosti
ovog se mi na ra, od no sno
uspje{nosti polaznika od
kojih }e najboqi biti angaòvani kao saradnici –
treneri prilikom obuke u
stru~nim {kolama.
Svetlana Drobwak,
profesor
POSVETITE PUNU PA@WU
SVIM UÊNICIMA
@elite da osjetite napredak kod svojih u~enika? Da
biste to postigli, morate
ih prvo upoznati. Poznavawe wihovih dobrih i lo{ih strana, pomo}i }e vam
pri dono{ewu odluka o dopunskim ~asovima, dodatnom obra zo va wu i
sli~ no. Slu {aj te
wihove èqe i ideje (ali samo slu{ajte), a vi onda odlu~ite ko je od wih su
iz vo dqi ve. Ako vi
budete okrenuti prema u~enicima, oni }e
biti okrenuti prema
{koli i uspjehu. Ako
vi èlite da pomognete wima, oni }e èqeti da vam pokaù
svoju kreativnost, sarad wu, po sve }e nost
predmetu i to na najbo qi mo gu }i na ~in.
MOTIVI[ITE
VA[E UÊNIKE
Jedna od kqu~nih pedago{kih vje{tina jeste motivacija u~enika.
Ako je u~enik motivisan, on postiè mnogo ve}i
uspjeh. Da biste postigli
maksimalne rezultate, morate veliku pa`wu posvetiti odnosu sa u~enicima. Da
biste motivisali u~enike,
morate se i vi malo potruditi i `rtvovati , ali }e
vam se to na kraju isplatiti. Pohvale su veliki motiv. One su jedan od najboqih na~ina da se zadrì
dobro pona{awe u~enika, a
istovremeno im pomaète
da budu zadovoqni sobom i
da se jo{ vi{e trude. U~enici mogu biti motivisani
ne samo ocjenom, ve} i lijepom rije~ju i po{tovawem.
Do zvo li te u~e ni ci ma da,
kad god je to mogu}e, sami
izaberu na~in na koji }ete
obra|ivati gradivo. To }e
u wima stvoriti ve}i osje}aj odgovornosti i bi}e zadovoqni. U~enik u svakom
momentu mora biti siguran
da ga kao li~nost po{tujete, a kao |aka podràvate.
UMAWITE STRES
Stres iza zi va mno ge
{tetne posqedice, kako kod
profesora, tako i kod u~enika. Ako je u va{em poslu prisutan stres, onda
ne}ete raditi kako treba.
Svojim u~enicima jasno defini{ite zadatke, utvrdite odgovornost, kako bi znali {ta treba da rade i kome
odgovaraju. Gore opisana
nagra|ivawa smawuju stres
i to u velikoj koli~ini.
Va{i privatni problemi
ne smiju uticati na kvalitet rada. Po{tovawe u~eni ka i pot pu no od su stvo
vrije|awa, omalovaàvawa
i ismijavawa, podrazumijevaju se sami po sebi. U~enici ne smiju dolaziti na ~as
o~ekuju}i da }e za svaki
pogre{an odgovor, nenau~enu lekciju ili nesmotren
gest biti vrije|ani i poniàvani. Umjesto toga, ponavqajte svojim u~enicima da nema razloga da se
brinu i sekiraju za pojave
koje ne mogu izmijeniti, a
posebno za “sitnice” koje
ih svakodnevno izazivaju.
Jedan od lakih na~ina da
uti~ete na u~enike jeste da
sa wima, kao sebi ravnima, razgovarate o na~inima
koji mogu pospje{iti u~ewe, a neposrednom komunikacijom podsti~ite da na
povr{inu ispliva najboqi dio wihove li~nosti.
6
IZ
\A^KOG
Sredwo{kolac
UGLA
Sa takmi~ewa recitatora
Iz ìvota mladih
DRUGA
NAGRADA
ZA SABINU
PIRSINZI I TETOVA@E,
HIT ILI NE?
Prizna}ete, svi smo ponekad razmi{ljali o pirsinzima,
ili, pak, o tetovaàma. Malo
je mladih koji nisu poèljeli
da na svom tijelu imaju tetovaù ili pirsing, ili i jedno i
drugo. To je hit moje generacije i svojevrsna odlika na{ih
buntovnih godina, kada se
mnogo ~e{}e razmi{lja o ono me {to je
po pu lar no ne go o
onome {to je korisno.
îni nam se da danas na svakom koraku moèmo da na|emo legalne pirsing ili
tattoo majstore. Varate
se, njih je mnogo manje
nego {to mislimo, bar
onih legalnih i “sigurnih”. Kada razmi{ljamo o tetovaàma, gotovo nikada ne pomislimo
da po mo }u apa ra tu re
(igala) koje majstor koristi moèmo dobiti neku
infektivnu bolest. Jedna
od naj~e{}ih bolesti koja
se prenosi nedovoljno higijenskim ma{inicama i aparaturom, jeste HIV. Tako
zbog nepa`nje ili par nov~anica vi{e, moèmo biti osu|eni na smrt. Mi mladi èlimo, morate biti iskreni, da
pro|emo {to jeftinije. Ne marimo za svoje zdravlje, èljeli
bismo sve da probamo, u svemu da se oku{amo. Moto ve}ine je - @IVOT JE JEDAN,
TREBA SVE PROBATI! @ivot zaista jeste jedan, ali mi
o njemu ne razmi{ljamo na
na~in na koji bi to trebalo. To
je najbolji primjer koliko
smo nezreli i naivni.
Po sto je oni naj i zra zi ti ji
pri mje ri ne zre lo sti, ka da
mla da oso ba te to vi ra ime
svoje simpatije. A simpatije,
pa i prve ljubavi, budu i pro|u. Nama se, me|utim,
~ini
d a
ne postoji ni pro{lost
ni budu}nost. @ivimo samo
za sada{njost. Vrijeme, htjeli
mi ili ne, brzo pro|e, ono {to
je bilo u modi i{~ezne, a na
na{im tijelima ostanu likovi
ili imena osoba koje nam vi{e ni{ta ne zna~e i za koje
nas ne veè ni{ta osim tetovaè koja najednom, u nekim novim okolnostima, postaje optere}enje. Tada se
ednom bje{e jedan mali dje~ak
koji je imao lo{u narav. Njegov
otac mu je dao kesu eksera i rekao
mu da,
svaki put kad pobjesni i izgubi kontrolu nad sobom, zakuca jedan ekser
u ogradu.
Prvog dana dje~ak je zakucao 37
eksera u ogradu. Tokom sljede}ih nekoliko mjeseci, on je nau~io da kontroli{e svoj bijes i broj ukucanih eksera
se smanjivao.
Otkrio je da je lak{e kontrolisati
svoju narav, nego zakucavati eksere u
J
zapitamo, kako da izbri{em
ovo “~udo” sa svoje koè!!??
To nije tako lak proces, a
nije ni jeftin. Tetovaà se ne
moè potpuno ukloniti, tako
su poru~ili stru~njaci iz najpo zna ti jeg
centra u Detroitu. Tetovaà se moè jedino
izblijediti, i to na sljede}i na~in: postepeno se uklanjaju
slojevi koè, kako bi se tetovaà izblijedila. Nagla{avam,
iz bli je di la - ne pot pu no
uklonila, jer je to nemogu}e.
Ovaj postupak je uzgred i veoma bolan. Danas postoje
najrazli~itije boje kako bi va{a tetovaà izledala {to “savr{enije”. Nelegalni tattoo
maj sto ri }e da ti va ma da
odaberete mjesto, boju, kao
i ostale detalje, me|utim…
Jesu li vas pitali i jeste li vi
ikad razmi{ljali o tome da
niste kojim slu~ajem alergi~ni na boje, po{to antitijela
u va{em organizmu mogu
da naprave burnu reakciju
zato {to ne prihvataju boje?
Legalan tattoo majstor
}e od vas traìti da prvo
odete kod ljekara, kako biste provjerili da li ste i na
koje supstance prisutne
u bojama alergi~ni. Vodi}e ra~una i o tome da li je
na mjestu na kojem èlite da se tetovirate bezbjedno to raditi. Ako teto vi ra te ne ~i je ime,
incijale, ili neko sli~no
obilje`je, razmislite da li
ne{to takvo zasluùje
da se na|e na va{em tijelu i da li ste sigurni
da }ete do kraja svog
ìvota sa rado{}u nositi takav znak. Naravno, sve ovo se odnosi
na traj ne te to va è.
Poznato vam je , svakako, da
postoje i tetovaè na odre|eno vrijeme. To su takozvane povr{inske tetovaè. Pa, u
tom slu~aju…ako je va{a èlja za tetovaòm ba{ toliko
jaka, onda bar birajte onu
varijanatu koja }e vam ostaviti mogu}nost da se predomislite.
Pirsinzi predstavljavljaju
drugu vrstu “ukrasa” na va{em tijelu. Kao i kod tetovaà, i kod pirsinga moramo
voditi ra~una o tome kakvog
EKSERI U OGRADI
ogradu.
I tako je do{lo vrijeme, da tokom cijelog dana nije pobjesnio. On je rekao
to svom ocu, a otac mu je rekao da
svakog puta kad bude uspio da kontroli{e svoje pona{anje, iz ograde i{~upa po jedan ekser.
Dani su prolazili i jednoga dana
dje~ak je bio u stanju da kaè svom
ocu da je po~upao sve eksere. Otac je
uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde.
Otac je rekao: “Dobro si uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u
ogradi. Ograda vi{e nikada ne}e biti
ista. Kada u bijesu kaè{ neke stvari,
one ostavljaju oìljak, kao {to su ove
rupe u ogradi. Moè{ ~ovjeka ubosti
“majstora” angaùjemo za
ovaj posao. Ve}ina majstora
je neupu}ena i nema dozvolu za rad. Treba obratiti pa`nju na kom mjestu èlimo
pirsing, da li je to: nos, obrva, jezik, pupak ili drugi djelovi tijela... Pirsinzi, vjerova li ili ne, ta ko |e mo gu
izazvati negativne posljedice,
ali one se ne moraju javiti
odmah, ve} poslije nekoliko
godina. Ako ste nekada imali
pirsing, pa ga na istom mjestu èlite ponovo da stavite,
ne smijete bu{iti to mjesto,
jer je na njemu zadebljanje
od pro{le {upljine. Ne zaboravite, i ovdje se mogu, kao
kod tetovaà , javiti infekcije. Ima mnogo primjera nestru~no obavljenih pirsinga,
a za njih moèmo saznati isklju~ivo primijetiv{i nedostatke na sopstvenoj ili tu|oj ko ì. Na pri mjer, ako
è li te pir sing na je zi ku, a
majstor nije stru~an, nepravilnim radom moè da o{teti
~ulnu kvrìcu na jeziku i da
do kraja ìvota ne moète
praviti razliku izme|u ukusa (slat ko, lju to, sla no…).
Zar nije zato bolje razmisliti o svim eventualnim posledicama, koje se mogu poja vi ti ka da ih naj ma nje
o~ekujemo, nego se lakomisleno i naivno igrati sopstvenim ìvotom? U svakom slu~aju, ako se ve} odlu~ujemo
na tetovaù ili pirsing, treba
to ~initi obazrivo, uzimaju}i
u obzir sve faktore rizika.
Nikolina Bajovi}, II2
noèm i izvu}i no`, i posle toga nije
va`no koliko puta kaè{ da ti je ào,
rane ostaju.”
Verbalna rana je isto toliko bolna
koliko i fizi~ka. Prijatelji su zaista rijetki dragulji, oni ~ine da se smije{i{,
ohrabruju te da uspije{ u ne~emu, oni
su spremni da te saslu{aju, da podijele tvoj bol, imaju lijepe rije~i i uvijek
im je srce otvoreno za tebe. Zato - nikada ne ubadaj eksere u srce svojih
prijatelja.
Pripremila:
Na takmi~ewu srednjo{kolaca u recitovanju na
ru skom je zi ku, u~e ni ca
III1 odjeljenja, Sabina Deli}, osvojila je drugo mjesto.
Sabina Deli}
Takmi~enje je organizovalo Udruènje nastavnika i profesora ruskog jezika Crne Gore i Dru{tvo
crnogorsko-ruskog prijateljstva, u saradnji sa ambasadorom Ruske Federa ci je. Ova kul tur na
manifestacija se odràla u
prostorijama Gimnazije
“Slo bo dan [ke ro vi}” u
Podgorici, 28. novembra
2009. godine.
Nastupilo je osamnaest
u~enika iz jedanaest crno gor skih gra do va. Svi
u~e sni ci su na gra |e ni
knjigama ruskih pisaca, a
najboljima su uru~ene i
diplome na ruskom jeziku. ^lanovi ìrija su bili
profesori sa fakulteta u
Crnoj Gori, kao i ~lanovi
Ruske ambasade.
Adna Deli}, III1
Uspje{no poslovawe “Timber Mont-a”
Rije~ maturanta
DRUGA NAGRADA
PREDUZE]U ZA
VJE@BU
IV1 ZAUVIJEK U SRCU
Na posljednjem peronu staro dru{tvo stoji, ~ekaju}i svoj voz za budu}nost. U o~ima
suza blista, a u glavi odzvanja misao: “Nikada vas vi{e ne}u vidjeti!”. Suza nije mogla ostati u oku, potekla je niz lica i niko vi{e na{e “dje~ije“ suze nije uspio zaustaviti.
Ni nje`ne rije~i utjehe nisu pomagale. Kao
nepresu{ni izvor navirala su sje}anja na-
{ih zajedni~kih druènja: na{i osmjesi, sva|e, prepirke… Sve se to sad ~ini vrijednim
pam}enja. Uvijek smo bili tu jedni za druge, da ponudimo rame za plakanje ili da se
zajedno veselimo. Polako se vozovi primi~u,
ali jo{ ne kre}u ka svom odredi{tu, a ja ve}
osje}am koliko }ete mi svi nedostajati….
Ermina Kordi}, IV1
Preduze}e za vje`bu Srednje stru~ne {kole
“Timber Mont” bavi se proizvodnjom i prodajom drveta i gra|evinskog materijala i zapo{ljava 14 radnika. Direktor preduze}a je u~enica
IV1 odjeqenja Ermina Kordi}, a koordinator
rada je profesorica Nada Jovi}.
Kvalitetan rad i zalagenje svih zaposlenih
do{li su do izraàja osvajanjem drugog mjesta
na takmi~enju za najbolje poslovanje preduze}a za vje`bu na nivou Crne Gore. Na ovom takmi~enju se predstavilo 36 preduze}a, pa je ova
nagrada tim vrednija {to je ste~ena u vrlo jakoj
konkurenciji.
Predstavnici “Timber Mont” preduze}a su
u~estvovali na sajmovima u Bugarskoj i Podgorici, gdje su na najbolji mogu}i na~in predstavili Srednju stru~nu {kolu i svoje preduze}e.
Marina Kijanovi}, IV1
Ermina Kordi}, direktor preduze}a za vje`bu
Sredwo{kolac
IZ
\A^KOG
7
UGLA
\a~ke teme i dileme
“BJE@ANJE” SA ÂSOVA
Dobrovoljno davala{tvo krvi
[TA SMO SPREMNI DA
UÎNIMO ZA DRUGE
Koliko ~esto razmi{ljamo
o drugima, o njihovim potrebama i na~inima da im pomognemo? Znamo li uop{te
{ta i koliko moèmo u~initi
za drugog ~ovjeka, i to ne samo onoga koji nam je blizak,
poznat i drag, ve} i za bilo
kog ~ovjeka na kugli zemaljskoj?
Zastanimo pred ovim pitanjima i poku{ajmo dati iskren
odgovor. Shvati}emo da, optere}eni sobom i svakodnevnim brigama i obavezama, vrlo rijetko mislimo o onome
{to jedan ~ovjek moè u~initi
za drugog ~ovjeka. Dobrovoljno davala{tvo krvi je svakako jedan od najljep{ih na~ina da pomognemo ljudima
u nevolji, daruju}i im dio ove
dragocjene te~nosti neophodne za ìvot. Transfuzija krvi,
obavljena u pravom trenutku,
spa{ava ìvote tek ro|ene djece, hirur{kih bolesni ka, po vri je |e nih, obo lje lih od
te {kih bo le sti...
Krv moè dati svaki zdrav ~ovjek od
18 do 65 go di na,
bez najmanjih poslje di ca po svo je
zdravlje. Pravilo je
da ène mogu tri
puta godi{nje dati
krv, a mu{karci ~etiri. Predrasuda je
da je davanje krvi
bolno i da stvora
naviku. Naprotiv,
davanje krvi blago
stimuli{e ko{tanu
sr` da stvara nove krvne }elije. Zbog toga je davanje krvi korisno ne samo onome ko
krv primi, ve} i onome ko je
daje. Mo`da je korisno znati i
kolika je zastupljenost pojedinih krvnih grupa, do kojih
je lak{e, a do kojih teè do}i.
A – 46 %
O – 36 %
B – 12 %
AB – 6 %
Zato bih èljela da ovim
~lankom podstaknem sve svoje vr{njake, prvenstveno maturante, da se uklju~e u dobrovoljno davala{tvo krvi i
tako spasu bar jedan ìvot.
Ne smijemo zaboraviti da je
svakoj ~etvrtoj osobi, bar jednom u toku ìvota, neophodna tran sfu zi ja kr vi. Ne ka
mladi budu primjer ostalima
i postanu dio humane porodice davalaca krvi.
Biti uspje{an u poslu kojim
se bavi{, san je svakog mladog
~ovjeka. Onog momenta kada
ste se opredijelili za stru~nu
{kolu, svi ste vi bar donekle
imali viziju svog budu}eg poziva. Me|utim, èlja za uspjehom kod vas je ispreplitana sa
èljom za druènjima, provodima, novim poznanstvima.
Kako jedno spojiti sa drugim
i sebe u svemu na}i? Otuda
potreba za “bjeànjem” sa ~asova. Na prvi pogled, sve djeluje jednostavno – “pobjegne te” sa ~a sa i to vri je me
iskoristite za druènje i zabavu.
Me|utim, morate se vratiti
realnosti. Sljede}i dan ponovo do|ete u {kolu i razredni
starje{ina vas obavje{tava da
ste napravili jo{ jedan neopravdani izostanak i to ba{
onaj zbog koga dobijate opomenu ili ukor pred isklju~enje. Jed na ne vo lja po vla ~i
drugu i obavezno slijede problemi sa roditeljima, zabrane
izlazaka i ko zna {ta jo{. Pitate se postoji li neka ~arobna
formula po kojoj moète imati
odli~an uspjeh, primjerno vladanje i {to je mogu}e manje
vremena provoditi u {koli. Pa
da vidimo...
Po~e}u od prvog razreda.
U prvom razredu morate iznijeti na vidjelo najbolji dio sebe i prikazati {to je mogu}e
vi{e svojih kvaliteta. Naravno,
tada morate i da u~ite redovno. Redovnost na ~asovima u
tom periodu sama po sebi se
podrazumijeva. Ali, samo po-
lako... Ovo je mala “`rtva”
koju morate uloìti da bi kasnije sve do{lo na svoje mjesto. Slijede dobre ocjene i
simpatije predava~a. U drugom razredu sve ide mnogo
lak{e. Istina, prvih mjesec dana i tada morate biti redovni
i u~iti. A onda nastupa uìvanje! Upoznali ste profesore i
oni vas, stekli dovoljno povjerenja i simpatija i tada moète slobodno zamoliti profesora da vas “pusti” sa ~asa.
Znaju}i da ste dobar u~enik,
on }e to sasvim sigurno uraditi ne raspituju}i se previ{e
za razlog. Ne{to kasnije moète ponoviti zahtjev koriste}i ovakav izgovor: “Profesorica me je pustila sa sedmog
~asa, pa da li biste i Vi mogli
sa {estog, da bih ranije stigao/la ku}i?”. Naravno, istu
pri~u }ete ispri~ati i profesorici kod koje idete na sedmi
~as, ali strogo vode}i ra~una
da vas one “ne ulove” u
laì. Nije isklju~ena ni
ovakva mogu}nost –
odete sa tri poslednja
~asa i ispri~ate neku
dovoljno ubjedljivu, po
mogu}nosti srceparaju}u pri~u za razrednog starje{inu. Uvijek
se moè desiti da se iznenadno razbolite, ili
da morate na neodloàn put sa roditeljima, ili je nekome bliskom hitno potrebna
va{a pomo}, ili vam je
zubar zakazao opravku
zuba u “nevrijeme”, ili
Dok pre pi {e te iz dik ti ra nu
lekciju i zatraìte obja{njenje od nekoga ko je pratio nastavu, izgubi}ete mnogo vremena, obi~no vi{e nego {to
biste izgubili borave}i na ~asu. To, naravno, pod uslovom
da doti~ni profesor isklju~ivo
diktira, jer u protivnom ne}ete, ni pored ma koliko vremena nad knjigom provedenog, uspjeti da nadoknadite
propu{teno. Jer, ne zaboravite, vi ste odlu~ili da osim
primjernog vladanja imate i
odli~an (ili vrlo dobar) uspjeh.
Od jed nom do la zi te do za klju~ka da ste mogli sve jednostavno i brzo shavtiti i nau~iti borave}i na ~asu.
Na kraju, ~itava ova pri~a,
svodi vam se na isto. U potrazi za “vi{kom” vremena, ostajete bez neophodnog vremena
za odmor i zabavu, i shvatate da ste se upetljali u zamke
sopstvene neorganizovanosti.
Marijana Jakovljevi}, III2
Vje~ita dilema
KAKO PREPOZNATI PRIJATELJA
“ôvjek je bogat onoliko
koliko ima prijatelja.” I to je
ta~no. Bogatstvo ~oveka nije
u novcu. Ono je u du{i, u srcu. Me|utim, 90% ljudi ovu
pou~nu izreku shvati potpuno naopako.
[ta zna~i prijatelj? Za neke je to osoba koja tek tako
zna va{e ime i prezime, s kojom ste jednom stali na ulici
i navodno postali prijatelji.
Za neke, prijatelji su osobe
koje, dodu{e, znaju malo vi{e
o vama. Recimo, za jednu ènu osrednjih godina, doma}icu, prijatelj je njena kom{ini ca sa ko jom sva ko ju tro
popije kafu, opljuje muà, i
koja joj svakog jutra zaviri
pod {erpu. I re}i }e vam,
prijatelj joj je. Zna dosta o
njoj. Ipak je obrok veoma
vaàn. Ironi~no, ali naàlost
istinito. Za one lakomislene,
prijatelj je bilo koji ~ovjek.
Moè da ga pljuje, ogovara,
da mu ~ak ni ime ne zna, ali
prijatelj je, makar samo zato {to mu je jednom platio pi}e.
A zapravo, pravo prijateljstvo se sti~e godinama. Za
pravo prijateljstvo potrebna
je iskre nost, ne uli zi va nje.
Pravi prijatelj vam nikada ne-
Vi|enja
O B R A Z
îst... svijetao... prljav... ukaljan...
o~uvan... neuni{tiv... vje~an... varljiv...
I koliko jo{ epiteta koje je vrijeme slagalo, a ~ovjek sakupljao u riznici ìvota. Zbog njega se ginulo, za njim se
tragalo, zbog njega stradalo, radi njega mirilo, on se ~uvao i glavom pla}ao.
Ali upitajte dana{njeg ~ovjeka koja
je njihova prva asocijacija na ~itav ovaj
niz epiteta. Re}i }e vam – novac. On je
zna~io nekada sve ono {to novac zna~i
danas. I mo`da otuda nije ni ~udo {to
se istim epitetima mogu obiljeìti dvije krajnosti, dva nepomirljiva lica razli~itog vremena. Da bismo stekli jedno, moramo izgubiti drugo. Jedno sa
drugim rijetko mogu i}i u korak, jer
nas ìvot neminovno stavlja na isku{enja i traì da biramo. Nekad smo birali
jedno, danas biramo drugo. I obi~no,
vjerujemo u svoj pravilan izbor. Mijenja se vrijeme, a sa njim i poredak stvari. Ono {to je nekada bilo sramno, danas postaje slavno. Ima li ve}e ironije?
zbog prezauzetosti roditelja
moè do}i “sestra”, “tetka”,
“ro|ak” i opravdati va{e izostanke. [to vrijeme vi{e bude odmicalo, to }e se pojavljivati sve ve}i broj profesora
koji vas uop{te vi{e ne}e ni
zapisivati kada niste na ~asu,
a kada vas ugledaju pored
zbornice samo }e odmahnuti
rukom u znak odobravanja i
vi ne}ete vi{e morati da iznalazite razloge za svoje izostajanje.
E, sad slijedi drugi dio pri~e... To vrijeme koje dobijate
“bjeànjem” sa ~asova morate iskoristiti za ne{to pametno i naravno uvijek imati
svjedoka koji se moè pojaviti
u svakom momentu i potvrditi va{u pri~u, u slu~aju da se
ne{to “zapetlja”. Pri tome ne
smijete zaboraviti da {to vi{e “bjeìte” sa ~asova, to vam
je potrebno vi{e vremana da
nau~ite lekcije koje ste propustili.
“Sve prljavo je ~isto, a ~isto
prljavo!“ Gdje to idemo?
îme trgujemo? [ta nalazimo? [ta dobijamo, {ta gubimo?
Ova pitanja gotovo nikada se bi ne po sta vlja mo,
uvjereni da unaprijed znamo sve odgovore. I {ta radimo... Novac peremo, obraz
prljamo i na kraju od svega ruke mijemo. I ko zna da li i onda kad izgubimo
i jedno i drugo, imamo snage da po{teno pogledamo na sebe i priznamo sopstvenu zabludu. Na{a je zabluda da se
obrazujemo kako bismo nau~ili da kapital uve}avamo. Kapital je u na{im
du{ama, a obrazovanje ne moèmo imati ako obraz ne sa~uvamo, pa makar i
najpresti`nije {kole zavr{ili. Obraz i
obrazovanje poti~u iz istog korijena i
daju iste plodove. A novac se vrti u
krug. Danas ga imamo, sutra gubimo.
Jednom bez njega ostanemo, pa ga iz-
nova steknemo. Tu nikad ne moèmo
biti na trajnom gubitku.
Ali {ta je sa obrazom, tim vjekovnim
simbolom imena, porijekla, ~asti, korijena...? Sa njim igranja nema. Jednom
kad ga pod noge bacimo, nikad ga vi{e na lice ne stavljamo. Uprljanog obraza kroz svijet idemo, shvataju}i tek na
razme|u ìvota i smrti koliko nam je
potreban. Jer, on je jedini kapital koji
imamo, jedino bogatstvo koje nosimo i
koje i nakon smrti kao svoj trag i vje~ni pomen ostavljamo.
Milan Baj~eta, III4
ni{ta. Da onaj koji
ga je ju~e pljuvao,
ga zio, ra nio ga
tamo gdje ga najvi{e boli, ne moè
preko no}i da ga
zavoli. “Vuk mijenja dlaku, ali
}ud ni ka da.”
I sad }e mnogi re}i - ljudski
je pra{tati. Da, oprostiti, ali
ne i vjerovati. Jer, onaj koji
vas je jednom pljunuo, moè
vas opet pljunuti. U tome je
na{a nesre}a. Mi prizivamo
sve one koji nam se umiljavaju, smije{e, a iza le|a nam kukom srce vade. Odbacujemo
one koji nam kaù realno i
iskreno {ta misle, jer nas to
zaboli. Na{a zabluda je u tome {to mislimo da je ono drugo bolje, da je sjajnije.
Ugalj namazan sjajem sija.
Kada ga operemo sjaj nestane, ponovo je crn.
A zlato uvijemo u blato. Crno. Operemo i ono sija.
Milan Baj~eta, III4
,
ti oca i majku
Dobro je ima ati }aleta i keim
ali je jo{ bolje majke masiraju
i
vi
e
o~
vi
S
vu.
letom
i se samo sa }a
svoju decu, al e razgovarati.
o tom
}
i kevom moè
Du{an Radovi
}e
re}i da je uz vas, ako uradite
zlo drugom. Pravi prijatelj je
onaj koji }e da slu{a, da savjetuje, da cijeni, da po{tuje, da
bude tu i kad se pjeva i kad se
pla~e, da ne dolazi kad imamo sve, a odlazi kad nemamo
ni{ta. Prijatelji se poznaju u
nevolji , ne u dobru.
Bo gat je ~o vjek ko ji ima
pri ja te lja iskre nog, ma kar
jednog. A nema ni{ta onaj koji
ih ima na stotine, a svi pobjegnu pri prvoj nevolji.Problem dana{njih ljudi je {to
uop{te to ne shvataju. Koliko
~ovjek treba da bude priseban, normalan, da bi shvatio
da se preko no}i ne de{ava
8
EKONOMIJA
Izvje{taj sa Sajma PZV-u “Sarajevo 2010”
vlja koje nas je sponzorisalo
sa po dva pakovanja svojih
proizvoda. Uz te proizvode
izuzetnog kvaliteta, na {tandu su se sluìle i doma}e poga~ice, koje su uz nadaleko
poznati pljevaljski kajmak,
predstavljale pravi uìtak.
Prepoznat kvalitet i odli~-
na ambalaà, u~inili su da budemo jedan od najzapaènijih
{tandova. [to se ti~e izrade
reklamnog materijala, veliko
razumijevanje i pomo} smo
dobili od mati~ne {kole koja
je snosila sve tro{kove.
Na sajmu je PZV ostvarilo
veliki broj transakcija, jer je
fakturisano preko 100 ra~una
za pla}anje preko platnih kartica i ìro ra~una preduze}a.
Re klam ni ma te rial ko ji su
u~enici PZV-a osmislili su:
katalozi, flajeri, recepti na{ih
proizvoda, olovke, privesci,
vizit karte i sli~no. [tand je u
potpunosti prezentovao pro-
store prepoznatljive po proizvodima sa na{eg kataloga.
U~e{}e na sajmu omogu}io
nam je Kultur Kontakt Austrija, ina~e nosilac ~itavog
projekta, kao i Servis centar
PZV Podgorica. Sajam je veoma dobro organizovan, jer
se u hotelu Holivud, hotelu
sa ~etiri zvjezdice, nalazio i
sajamski prostor i smje{taj.
Iz Pljevalja smo krenuli 16.
marta u 7 h do Podgorice, a
onda zajedni~kim autobusom
preko Nik{i}a i Fo~e do Saraje va. Opre ma nje {tan da je
obavljeno u ve~ernjim satima, od 21-23 h. Sajam je 17.
mar ta otvo rio am ba sa dor
Austrije u BiH, posle ~ega je
i po~ela sajamska prodaja koja je trajala do 18.marta, do
16h. U toku ta dva dana, organizovane su radionice za
direktore {kola, koordinatore
i radnike (u~enike) PZV-a.
Sajmu je prisustvovao i direk tor Cen tra za stru~ no
obrazovanje Du{ko Rajkovi},
a me|u posjetiocima Sajma
bio je i ambasador Crne Gore u BiH. Sljede}eg dana, 19.
marta, organizovan je obilazak Sarajeva i njegovih znamenitosti (Ba{~ar{ije, Zetre,
Vije}nice, Vrela Bosne). Za
Pljevlja smo krenuli u popodnevim ~asovima istog dana.
Sa jam je imao vi {e struk
zna~aj za u~esnike zbog {irenja poznanstva, razmjene iskustava, upoznavanja novih
kultura i sklapanja zna~ajnih
kupoprodajnih ugovora.
Nata{a Ro}en, Stefan
[ljuki} i Milko [ljuki},
u~enici IV1 odjeljenja
Osiguravaju}a dru{tva
LLOY’DS UDRUŽENJA
Jedno od najve}ih osiguravaju}ih dru{tava-LLOY’DS, dobilo je ime po Edvardu Lloydu,vlasniku kafane “Llojd’s Coffee Ho u se” otvo re ne 1687. go di ne u
Londonu, na Temzi, u kojoj su se okupljali brodovlasnici, pomorski trgovci,
kapetani brodova i drugi ljudi zainteresovani za pomorski transport. Edvard
Lloyd je organizovao mreù dopisnika u
glavnim lukama Engleske i Evrope i
1690. go di ne iz da je no vi ne “Lloyd’s
News” u kojima se objavljuju informacije vezane za pomorski kargo.
Ono {to {irem krugu ljudi, pa i mnogima koji se profesionalno bave osiguranjem, nije poznato, to je da se Lloy’ds u
svojoj, preko tri vijeka dugoj tradiciji,nikada nije direktno bavio svim vrstama
osiguranja. Njegova prava funkcija je
organizovanje poslova osiguranja i reosiguranja jer ova kompanija predstavlja
svjetsku berzu ili organizovano trì{te
za poslove osiguranja i reosiguranja.
Zvani~nu zakonsku osnovu postojanja
dana{nje moderne korporacije Lloy’ds
dobija 1871.godine, kada je engleski parlament donio Zakon o Lloy’ds-u, kojim
se ova kompanija ovla{}uje da donosi
sopstvena pravila u osiguranju rizika.
Lloy’ds ima veoma specificnu organizaciju, prema kojoj se ~lanovi razvrstava-
ju u tri kategorije: 1.~lanovi; 2.potpisnici; 3.pri pad ni ci. Or ga ni upra vlja nja
Lloy’ds su: Komitet, Sindikat osigurava~a, Agenti osiguranja, Uredi i slu`be.
Od osnivanja do danas,ova najpoznatija kompanija u oblasti osiguranja, prolazila je kroz razne faze kriza i prosperiteta. Bave}i se osiguranjem pomorskog
transporta Lloyd’s je 1885. godine, po~eo sa poslovima osiguranja protiv poàra i kra|e. U 1904. godini, ova kompanija po~inje sa osiguranjem automobila,
a 1910. godine postaje pionor u osiguranju va zdu {nih le to va. Go di ne 1912.
Lloyd’s doìvljava jednu od najve}ih
{teta u osiguranju do tog vremena, pomorsku katastrofu “nepotopivog” putni~kog broda “TITANIK” osiguranog
kod ove kompanije. Prvi svjetski rat i Veliku ekonomsku krizu kompanija jedva
preìvljava. Po zavr{etku Drugog svjetskog rata, kompanija se oporavlja i ponovo vaì do 1960. godine, za najja~u
kompaniju za osiguranje u svijetu. U
peridu od 1961.do 1965. godine, kompanija zbog ogromnih {teta u pomorskom i vazdu{nom osiguranju ponovo
dolazi na samu ivicu propasti. U godinama koje dolaze Lloyd’s je izvla~io pouke i profesionalno ja~ao, tako da je ve}
1980. godine brojao oko 20000 ~lanova.
Male tajne velikog biznisa
NEZABORVNO DRU@ENJE
I POSLOVNI KONTAKTI
U pe ri o du od 17. do 19.
marta 2010. godine odràn je
Sajam preduze}a za vje`bu
(PZV) u Sarajevu, u hotelu
Holivud.
Na Sajmu je u~estvovalo
vi{e zemalja Evrope, kao {to
su Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Moldavija,
Ma ke do ni ja, Sr bi ja i Cr na
Gora. Od ukupno 36 crnogorskih PZV, Sajmu je prisustvovalo {est i to prvenstveno no vo o sno va nih, me |u
kojima i PZV Srednje stru~ne {kole Pljevlja. Ovo preduze}e, registrovano u oktobru
2010. god, osnovano je pod
nazivom PZV “Planinski sirko-milk Pljevlja”. Na Sajmu
u Sarajevu, PZV su predstavljala tri u~enika Srednje
stru~ne {kole: Nata{a Ro}en,
Milko [ljuki}, Stefan [ljuki}, kao i koordinator Milica
ôlovi} i direktor Mervan Avdovi}.
Bi znis ide ja pred u ze }a
“Planinski sirko-milk” jeste
prodaja proizvoda od sira i
mlijeka sa na{ih prostora. Svi
proizvodi su vrhunskog kvaliteta i moraju se pakovati u
ambalaù koja }e im produìti rok upotrebe. Dobar plasman na Sajmu u Sarajevu
omogu}ilo nam je partnersko
preduze}e RM-komerc Plje-
Sredwo{kolac
U 1989. godini, taj broj je porastao na
31329 ~lanova, da bi se u 2003. godini
broj ~lanova smanjio na svega 2960. Prema podacima koje navodi prof. dr Boris
Marovi}, plasman rizika vr{i 207 brokerskih kompanija koje su akreditovane
kod Lloyd’s-a. Vi{e od 6% svjetskog reosiguranja plasira se preko Lloyd’s-a.
Kompanija direktno ili indirektno zapo{ljava vi{e od 60000 osoba.
Zahvaljuju}i dogovoru osniva~a iz kafa ne Edvar da Lloyda, da nas ime
Lloy’ds,u svojoj firmi imaju brojne organizacije koje se ne bave osiguranjem, ali
su veoma va`ne za ovu korporaciju.Jedan od modela osiguravaju}ih organizacija u svijetu su Lloy’ds-ove asocijacije
(udruènja).Tehnika zaklju~ivanja osiguranja u Lloy’ds-ovom sistemu sastoji se
u sljede}em:~lanovi Lloy’ds-a,osigurava~i,ne pregovaraju sa potencijalnim osiguranicima, ve} sa akreditovanim brokerima, profesionalnim posrednicima.
^lanom Lloy’ds-a moè postati osigurava~ koji ispuni propisane uslove, bude
predloèn od nekog od postoje}ih ~lanova i uplati depozit koji iznosi 12500 funti. Svaki Lloy’ds-ov ~lan-osigurava~ snosi obavezu za svoj dio pokri}a. Ukoliko
nije u stanju da naknadi cijelu {tetu nastalu osiguravanjem rizika pokrivenog
njegovim osiguranjem, Lloyd’s }e izmiriti obaveze iz depozita svog ~lana. Ukoliko ni to nije dovoljno, koriste se depoziti ostalih ~lanova njegovog sindikata,
jer je sindikat garant za svakog svog
~lana. Svaki sindikat imenuje po jednog profesionalnog osigurava~a (leader
underwriter-glavni osigurava~), koji radi u ime sindikata i za njegove ~lanove
preuzima rizike. Glavno trì{te osiguranja nalazi se u Lloyd’s-ovoj Dvorani osiguranja u Londonu. Danas Lloy’ds ima
oko 34000 ~lanova udruènih u preko
450 sindikata.
Zahvaljuju}i velikoj koncentraciji kapitala, uspje{nosti u poslovanju, stru~nim kadrovima i poslovnom ugledu koji
uìva u svijetu, danas je nemogu}e zamisli ti svjet sko tr ì ste osi gu ra nja bez
LLOY’DS-a.
Sabina Deli}, III1
OSOBINE MENAD@ERA
Prije svega, dobar menadèr mora da posjeduje sljede}e osobine:
•
brz mozak
•
kreativnost
•
samopouzdanje
•
uspostavljanje prioreiteta
•
rad pod pritiskom
•
timski rad
(ne u smislu da }e on da radi za druge, ve}
da njegova organizacija predstavlja jedan
neraskidiv lanac)
•
timski rad
(u smislu da zna da organizuje svoje
podre|ene da rade kao “{vajcarski sat“)
•
da zna da navede drugu stranu da mu vjeruje i
onda kada ne pri~a istinu
•
da ima ìcu za posao kojim se bavi
•
radno vrijeme od 00-24, jer top menadèri u
ve}ini slu~ajeva rade i ku}i
•
komunikativnost
•
mora da zna da predstavlja stvari na la`no,
tj. da obja{njava sa stanovi{ta koje bolje izgleda
•
jak èludac
•
èlja da se ide naprijed.
Sa ve}inom ovih osobina ljudi se ra|aju, a samo neke mogu da nau~e.
Marijana Jakovljevi}, III2
Preduzetni~ka ekonomija
PREDUZETNI[TVO KAO
OSNOV PREDUZETNI^KE
EKONOMIJE
Za preduzetni{tvo je krajem 20. vijeka otvorena nova faza intenzivnog razvoja.
Pored SAD, sve je ve}i broj
ze ma lja ko je su u svo jim
razvojnim ambicijama okrenute prema preduzetni{tvu.
Najdalje su u tome oti{le
najrazvijenije privrede svijeta, poput Japana i nekih
evropskih zemalja. Nema
djelatnosti ili grane koje su
isklju~ivo preduzetni~ke i
nema poslovne oblasti ili
podru~ja gdje uop{te nema
elemenata preduzetni{tva.
Preduzetni{tvo se najbolje
reflektuje u oblastima koje
pruàju najvi{e inovativnih
mogu}nosti i {ansi.
Usluge su poslovno podru~je koje najvi{e privla~i
preduzetnike. Preduzetni~ki biznis prisutan je u slede}im sektorima usluga: trgo vi na,
ugo sti telj stvo,
osiguranje, nekretnine, obrazovanje, zdravstvo, turizam.
Pred u zet ni~ ki po du hva ti
afirmisani su i brojnim proizvodnim oblastima, a naro~ito u: farmaceutskoj industriji, proizvodnji parfema,
elektronici, plastici, tekstilu,
prehrani. Najproduktivnija
podru~ja preduzetni{tva u
budu}nosti su: pravne usluge, menad`ment, komunikacije, programirenje, turizam,
zdravstvo i nekretnine.
Preduzetni{tvo karakteri{u tri bitne komponente:
pravo svojine, pravo slobodnog obavljanja poslova, pravo na profit. Preduzetni{tvo
je prisutno u svim oblicima
poslovanja, gdje god su dominantnog uticaja ljudi koji
znaju, koji su spremni i sposobni da: posao pokre}u i
stvaraju iz vlastitih ideja,
slijede intiuciju, ulaze u direktnu borbu, rade ve} poznate stvari na druga~iji na~in, unose nove biznis ideje,
marljivo i uporno rade na
rje{avanju problema. U naj{irem smislu, preduzetni{tvo je sposobnost neke osobe da zapazi najpovoljniju
priliku za posao, prikupi potreban kapital i zapo~ne taj
posao svjestan rizika. Preduzetni{tvo je kreativna privredna djelatnost ekonomskih subjekata, povezana sa
neizvjesno{}u, inovativno{}u, rizikom.
U literature se posmatra
kao:
• Faktor proizvodnje(koji
je vezan sa trì{nom ekonomijom),
• Eko nom ska ka te go ri ja
(kod koje su subjekti privatna lica, doma}instva,
dràva, a objekti faktori
proizvodnje),
• Me tod pri vre dji va nja
(koji podrazumjeva samostalnost u radu, nezavi snost u od lu ~i va nju,
slobodu izbora djelatnosti, izvora finansiranja,
svjesnost rizika, inovativnost),
• Proces koji ~ine faze: traènje nove ideje, izrada
bi znis pla na, na bav ka
potrebnih resursa, upravljanje preduze}em).
Preduzetnici su oni ljudi
koji posjeduju sposobnost
da vide {ansu u okruènju i
da je iskoriste, ljudi sa vizijom koji svoje snove pretvaraju u stvarnost. Po nekim
de fi ni ci ja ma,
preduzetnik je osoba koja
je spremna da preuzme rizik i inicijativu da bi ostvarila profit. Tako|e, oni moraju imati sposobnost da
uo~e {ansu u okruènu i da
je iskoriste. On mora posjedovati odre|ene atribute i
to: komunikativnost, energi~nost, {arm,sposobnost za
preuzimanje rizika. Treba
birati posao koji nudi {ansu za du go ro ~an uspjeh.
Praksa pokazuje da su {anse za uspjeh poslovnog poduhvata najve}e ako ~ovjek
izabere posao koji voli i dobro poznaje. ûveni ameri~ ki eko no mi sta Ha rold
Ge neen to ob ja {nja va na
ovaj na~in: “Ja sam uvijek
uìvao u radu. Za mene je
biznis isto {to i zabava, isto
kao golf, tenis, jedrenje ili
ples. Biznis pruà intelektualne izazove koji stimuli{u
i hrane misao. Biznis moè
biti velika avantura, velika
zabava, ne{to ~emu teìm
svaki dan, a nagrade su ve}e nego godi{nja plata ili
bonusi!”
Kemal Avdovi}, I9
Sredwo{kolac
9
EKONOMIJA
Zlatni jubilej
PEDESET GODINA RADA
EKONOMSKE [KOLE U PLJEVLJIMA
Iz Informativog biltena Centa
za stru~no obrazovanje u CG
Seminar za obuku
nastavnika/ca iz
podru~ja Ekonomija,
pravo i administracija
Po ~et kom sep tem bra u
Podgorici je, pod pokroviteljstvom austrijske organizacije Kultur kontakt, odràn prvi seminar za nastavnike/ce
koji od ove {kolske godine
izvode nastavu iz predmeta
Preduze}e za vje`bu. Preduze}e za vje`bu je simulirana
kom pa ni ja ko ja po slu je u
konkurentskom okruènju sa
ciljem da omogu}i u~enicima/ama sticanje preduzetni~kih znanja i vje{tina, da
razvije pozitivan odnos prema radu i poveè {kolu sa lokalnom sredinom kroz saradnju sa lo kal nim bi zni som.
Ovaj predmet se realizuje kao
obavezan od {kolske 2009/10.
godine. Predava~i su bili treneri za obuku nastavnika/ca,
profesorice J. \ikanovi} i V.
Veli~kovi}, a prisustvovali su
i koordinatori Servis centra.
Ekonomsku {kolu u Pljevljima osnovalo je Izvr{no vije}e
Narodne skup{tine Narodne
Republike Crne Gore, Uredbom br. 3146 od 22. jula 1960.
godine (iz Ljetopisa Ekonomske {kole – Pljevlja). Sa radom
je po~ela tek 19. novembra, u
zgradi Gimnazije, gdje su ustupljene tri u~ionice i dvije pomo}ne prostorije, za izvo|enje
nastave u popodnevnoj smjeni.
Zbog neodgovaraju}ih uslova,
u drugom polugodi{tu {kola je
radila u prostorijama tada{nje
Osnovne {kole,a slede}u {kolsku godinu je po~ela sa radom
u zgra di u ko joj je i da nas.
U pr voj {kol skoj go di ni,
Ekonomska {kola je imala samo ~etiri radnika u stalnom
radnom odnosu: direktora Milo{ Gvozdenovi}, nastavnike
stru~nih predmeta, diplomirane ekonomiste: Be}ira êngi}a i Milorada [ubari}a, kao
i sekretara Obrada Danilovi}a.
Na sta vu op {te o bra zov nih
predmeta uglavnom su izvodili nastavnici Prve osnovne
{kole. U prvi razred su upisana tri odjeljenja sa 115 u~enika. Razred je zavr{ilo 85 u~eni ka, a 30 ih je po na vlja lo.
U toku prvog polugodi{ta
{kolske 1960/61, upisani su i prvi polaznici Dopisne ekonomske {kole u dvogodi{njem i ~etvorogodi{njem trajanju, ~iji je
osniva~ bio Republi~ki odbor
Saveza boraca Crne Gore. Za
sjeverni dio Crne Gore jo{ u Bijelom Polju i Ivangradu su bili
punktovi ove {kole, koja je imala 500 polaznika. Ti polaznici
su bili radnici zaposleni u preduze}ima i dru{tvenim slu`bama ko ji ma je
bi la po treb na
odre|ena stru~na sprema. Svi
ispiti su polagani u Eko nom skoj {koli u Pljevljima.
Deset godina
na kon osni va nja, tj. {kolske
1970/71, Eko nomska {kola je
imala 18 odjeljenja i 594 ucenika. U tih deset
go di na
Ekonomska {kola je imala za
direktore: Milo{a Gvozdenovica (diplomirani ekonomista),
Milovana Peruni~i}a(prof. srpskohrvatskog jezika) i Milo{a
Starovlaha (prof. istorije).
Godine1971, 1. septembra,
Ekonomska skola se integri{e
sa [kolom u~enika u privredi. Naime, [kola u~enika u
privredi je osnovana odlukom
Skup{tine op{tine Pljevlja, i
kao samostalna ustanova po~e-
la je sa radom u septembru
1965. godine. Radila je u sastavu Radnickog univerziteta od
1962 do 1965. Ekonomska {kola i [kola u~enika u privredi
prerastaju u [kolski centar
Pljevlja.
[kolske 1971/72, u [kolski
centar je, u sve razrede upisano 39 odjeljenja sa 1247 ucenika. Nastava se izvodila u zgradi biv{e Ekonomske {kole i Prve
osnovne {kole. Sljede}ih godina
broj u~enika [kolskog centra se
znatno pove}avao, pa je npr.
{kolske 1975/76. nastavu poha|alo 1 547 u~enika. Pored ekonomske struke na kojoj se od
{kolske 1971/72. uvodi novo
zanimanje (turisti~ki tehnicar),
Preduze}a za vje`bu – ~esti gosti sajmova
PREDSTAVNICI “TIMBER MONTA”
NA SAJMU U BUGARSKOJ
U Srednjoj stru~noj {koli preduze}a
za vje`bu postoje u okviru redovnog
predmeta Prakti~na nastava, na smjeru ekonomski tehni~ar. ^lanovi preduze}a su najbolji u~enici, a na sajmove i takmi~enja idu najbolji od najboljih
u ovoj struci. ^lanovi preduze}e za vje`bu “Timber Mont” su dobili
dru gu na gradu na
tak mi ~e nju predu ze }a za
vje `bu u
Crnoj Gori, a ~e sti
su posjetioci sajmova
na ko ji ma
izlaù svoje
proizvode, predstavljaju dràvu, grad
i {kolu i razmjenjuju iskustva sa ~lanovima preduze}a za vje`bu u dràvama
regiona.
^lanovi “Timber Monta “ su nastupali na Prvom nacionalnom sajmu u
Podgorici, 9. aprila 2010. godine. Predstavnici preduze}a na tom sajmu su bili: Ermina Kordi}, Nejra Zukovi},
Sava Kljajevi} i Goran Dujovi}. Na Me|unarodnom
sajmu u Plovdivu u Bugarskoj, odrànom od 21. do
23. aprila , nastupali su:
Tijana \ur|i}, Lidija Kon~ar i Sava Kljajevi}. Na
Sajmu ekologije u Budvi,
dva preduze}a za vje`bu
iz na{e {kole, predstavlja-
la je Ermina Kordi}.
Tijana \ur|i} i Ermina Kordi}, sa
kojima smo ovom prilikom razgovarali
o uspje{nom poslovanju preduze}a za
vje`bu, kaù da im je rad u virtuelnom
preduze}u pomogao da u potpunosti
shvate moderno poslovanje i da steknu
vje{tinu neophodnu za poslovne poduhvate. Na sajmovima u inostranstvu
veliki broj kupaca pokazao je interesovanje za proizvode iz Pljevalja. One
smatraju da bi bile sposobne da sklope posao u pravom preduze}u i administrativno ga vode.
Odlazak preduze}a za vje`bu na sajmove pomoglo je nekoliko preduze}a iz
Pljevalja, ali glavne tro{kove je snosila Srednja stru~na {kola.
Marina Kijanovi} i
Nata{a Ro}en, IV1
u~enici su se {kolovali i na brojnim zanimanjima na nivou trogodi{nje {kole.
Od {kolske 1975/76,[kolski
centar dobija naziv: [kolski
cen tar “Tre }a pro le ter ska
sandza~ka“ i pod tim nazivom
}e poslovati sve do
{kolske 1978/79, kada se in te gri {e sa
Gimnazijom “Tanasije Pejatovi}“ u novu {kolu pod nazivom
Cen tar za
usmjereno obrazovanje “Tre}a proleterska sandza~ka“.
Zbog promjena u
obrazovnom sistemu
si ste mu, {kol ske
1991/92. po sto je }a
{kola se dezintegri{e
u [kol ski cen tar i
i pre ko broj na po pu nje nost
odjeljenja prvog razreda u prvom upisnom roku. Odjeljenja
ove struke, skoro u svim razredima, su ~esto visoko kotirana
kako po prelaznosti, tako i po
visokim ocjenama iz vladanja
i op{teg pona{anja u~enika u
{koli, u klasifikaciji svih odjeljenja u {koli po ovim kriterijima.
Nerijetko, dodu{e cikli~no,
tra`nja za zanimanjima ekonomske struke izaziva potrebu
za ve ri fi ka ci ja ma do dat nog
odjeljenja, van planiranog broja upisne politike. Naime, ve}
decenijama se u ovu mje{ovitu
stru~nu {kola upisuju po dva
razli~ita zanimanja ekonomskog podru~ja rada i uvijek “ispod crte“, nakon upisa u prvi
razred, ostane naj~e{}e 10 do
15 ne u pi sa nih
u~enika.
Imeprativi savremenog srednjeg stru~ nog
obra zo va nja obezbje|ivanje
prakti~nog znanja ~ija je logistika dobro teoret sko zna nje,
danas, u zanima nji ma eko nom ske stru ke
se zadovoljavaju
dobrom opremljeno{}u inovacionim trehnologijama, kabineta “Preduze}a za vje`bu“,
opremljenog donacijom Kultur-Kontakta iz Austrije i nastojanjem menad`menta {kole
u iznalaènju potrebnih finansijskih sredstava za obezbje|ivanje savremenih nastavnih
sredstava u teoretskoj i prakti~noj nastavi.
Ove {kolske godine, u podru~ju rada Ekonomija, pravo i
administracija, su upisana tri
odjeljenja prvog razreda: dva
odjeljenja ekonomski tehni~ar
i jed no odje lje nje teh ni ~ar
marketinga i trgovine, sa 76
u~enika. Naime, planom upisa
su predvi|ena i odobrena dva
odjeljenja, ekonomski tehni~ar i tehni~ar marketinga i trgovine, ali zbog poja~anog intresovanja osnovaca, stvorila
se mo gu} nost za jo{ jed no
odjeljenje ekonomskog tehni~ara, pa je na zahtjev uprave
Gimnaziju, gdje je u skladu sa
Za ko nom o sred njoj {ko li,
[kolski centar konstituisan
kao Srednja stru~na {kola sa
velikim brojem struka i zanimanja, a pljevaljska Gimnazija kao gimnazija op{teg tipa
(bez smjerova).
[kolski centar je verifikovan za pet podru~ja rada (struka): eko nom ska, ma {in ska,
elektro, saobra}ajna i trgovinsko-ugostiteljska, sa 17 zanimanja na IV stepenu i 30 na III
stepenu stru~nosti. U slede}ih
desetak godina, ova {kola je
prosje~no imala po 45 odjeljenja, odnosno oko 1 250 u~enika, i sa tim brojem zanimanja
i u~enika postaje jedna od najve}ih stru~nih {kola u Crnoj
Go ri. Od {kol ske 1998/99,
[kolski centar je preimenovan
u Srednju stru~nu {kolu.
U svim ovim pripajanjima i
raz dva ja nji ma, eko nom sko
podru~je rada je uvijek bilo
primamljivo za
pljevaljske
Ako vi i ja imamo po jednu jaosnovce i njihobu
ku pa ih razmijenimo, opet }eve ro di te lje, a
mo imati po jednu jabuku. Ali,
“ekonomska
ako vi i ja imamo po jednu ideju, pa
{kola“ je bila i
ih razmijenimo, ima}emo po dvije ideje.
ostala sinonim i
Bernard Show
lo ka cij ska od red ni ca i za
[kolski centar i za dana{nju {kole, Ministarstvo prosvjete
Srednju stru~nu {kolu.
i nauke odobrilo formiranje
Nastavni i u~eni~ki kolekti- odjeljenja, ~ime je zadovoljena
vi ovih {kola su u svojoj pede- visoka tra`nja za ovom strusetogodi{njoj istoriji dali pleja- kom i rije{ene roditeljske bride vrsnih profesora i u~enika, ge i upisna neizvjesnost 30-ak
koji su iz godine u godinu bilje- u~enika.
U ovom podru~ju rada sada
ìli kvalitet rada ove obrazovno-vaspitne institucije. Dobar je 9 odjeljenja, u sva ~etiri raznastavni kadar stru~nih i op- reda, sa 174 u~enika. U~enici
{te o bra zov nih pred me ta, u ove {kole u znatnom broju upisvim podru~jima rada, godi- suju razne studijske programe,
nama su obezbje|ivali dobro i a zbog dobrog osnova znanja iz
potrebno znanje, kako za u~e- ove obasti, studiranje na ekonike kojima je zavr{ena stru~- nomskim studiskim programina {kola domet i dobijena dima im je znatno olak{ano.
plo ma
mo gu} nost
za
Iako, ve} pola vijeka, ekozaposlenje, tako i za u~enike nom ska {ko la sva ke go di ne
~iji je cilj dalje {kolovanje na lansira najmanje 50-ak “ekouniverzitetima.
nomista“ IV stepena stru~noSmje ro vi u eko nom skoj sti, poèlimo joj jo{ takvih justruci su i danas, kao i deceni- bileja i uspje{nog obrazovanja
jama unazad, i dalje privla~ni generacija novih menadèra,
za prvenstveno ènsku popula- nau~nih i drugih radnika.
Fadlija [abani}, profesor
ciju u gradu {to je pokazivala
10
ELEKTROTRENIKA
Sredwo{kolac
Izvje{taj sa seminara o energetskoj efikasnosti, Nik{i} – februar 2010.
PRINCIPI ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Pod pojmom energetska efika- kroz cijevi.
snost podrazumijeva se skup mjera
Pravilno dizajnirani i instalirani
koje se preduzimaju u cilju smanje- sistemi sa staklenim kolektorskim
nja potro{nje energije, a koje pri to- pokriva~em mogu raditi i do 30 gome ne naru{adi na sa mi ni va ju uslo ve
malnim odràJedan od uslova za prikljuìvota i rada .
v a n j e m .
Cilj je, dakle,
Najve}e u{tede
~enje EU je i kori{}enje alsve sti po tro u energiji su u
ternativnih izvora energije
gri ja nju vo de,
{nju ener gi je
pa bi se zagrina minimum, a
zadràti ili pove}ati nivo udobnosti jana voda mogla koristiti za grijanje
i komfora. Bitno je napraviti razli- prostorija. Nedostatak su veoma viku izme|u energetske efikasnosti i soke cijene takvih sistema. Prema
{ted nje ener gi je. Na i me, {ted nja prora~unima, kompletan sistem za
energije uvijek podrazumijeva odre- jednu ku}u ko{tao bi koliko i cijena
|ena odricanja, dok efikasna upotre- ukupne elektri~ne energija utro{ene
ba energije vodi ka pove}anju kva- u periodu od 3-5 godina. S obzirom
liteta ìvota.
da je rad ovih sistema garantovan
Posljednjih godina se u Crnoj Go- na naj ma nje
ri in ten ziv no spro vo di pro gram 30 godina, to
“Energetska efikasnost i obnovljivi zna~i da bi se
izvori energije” (RE - EE), ~iji je cilj u{tedio novac
da se osigura na odrìvim osnovama ulo èn za tih
efikasan i ekolo{ki prihvatljiv na~in 25 go di na za
snabdijevanja energijom. Preduzete e l e k t r i ~ n u
mjere treba da doprinesu kvalitet- energiju. Podinom ekonomskom i socijalnom raz- zanje kredita
voju dràve, za{titi ~ovjekove sredi- u nekoj od bane, racionalnom kori{}enju resursa naka bio bi jeu Crnoj Gori, a sve kroz podizanje dan od na~ina
svijesti gra|ana o zna~aju energet- da se u datom
ske efikasnosti i obnovljivim izvo- m o m e n t u
rima energije. Program se finansira obezbijedi nokroz finansijsko u~e{}e njema~ke vac koji bi se
Vlade kojom upravlja KfW iz sop- vremenom i te
stvenih sredstava. Za sprovo|enje kako isplatio.
programa zaduèna je Vlada Crne Pro blem je u
Gore. Direktna korist od projekta tome {to su vrogleda se u sljede}em: a) smanjenje lo vi so ke ka tro{kova energije, a time pove}anje matne stope za
konkurentnosti malih i srednjih pre- takve kredite i
d u ze }a, b) ob na vlja nje do tra ja le n e d o v o l j n o
opreme i uvo|enje novih, ~istih teh- razvijena svinologija, c) smanjenje lokalnog i glo- jest o energetskoj efikasnosti. U razbalnog zaga|enja vazduha.
vijenijim zemljama je ovaj problem
Solarni sistemi
za toplu vodu
Energija sunca se moè primje nji va ti u mno ge svr he.
Jedna od njih je stvaranje toplote. To je ono {to mi zovemo sun~eva energija. Kori{}enjem solarnih kolektora
sun~evo zra~enje se direktno
pretvara u toplotu, a kori{}enje solarne toplote ima mnoge prednosti. To je ~ist, tih i
pouzdan izvor energije. Uz
to, energija sunca je besplatna. Koli~ina fosilnog goriva
koje je normalno potrebno za zagrijavanje vode se smanjuje, a samim
tim smanjuje se i emisija {tetnih gasova. Solarni kolektor je osnovni
dio ure|aja za kori{}enje sun~eve
energije. Ravna asorpciona povr{ina omogu}ava vrlo dobru asorpciju,
kako direktnog, tako i difuznog zra~enja. Ravni kolektori se sastoje od
tanke, ravne, pravougaone kutije sa
transparentnim pokriva~em okrenutim ka suncu. Male cijevi idu kroz
kutiju i nose fluid – vodu ili mje{avinu sa antifrizom – koja se zagrijeva. Cijevi su priklju~ene za apsorber
koji je obojen u crno da apsorbuje
toplotu. Dozra~ena sun~eva energija na kolektor grije fluid koji struji
donekle rije{en kroz stimulaciju gra|ana u vidu npr. osloba|anja od neke vrste poreza i sli~no, ali dràva
treba tek da donese sli~an zakon
koji bi pove}ao svijest gra|ana o
zna~aju energetske efikasnosti.
Fotonaponski sistemi na
katunima u Crnoj Gori
Kao vid probnog poku{aja kori{}enja alternativnih izvora energije,
na nekoliko katuna u sjevernim krajevima Crne Gore postavljeni su fotonaponski sistemi sa regulatorima
punjenja akumulatora, tako da su to
postali elektronski nezavisni objekti. Ova mjesta su izabrana zbog to-
Iz Informativnog biltena CSO-a
Priru~nici za prakti~nu nastavu
iz Elektronike i Energetike
U okviru projekta “Reforma stru~nog obrazovanja u pravcu unapre|enja zapo{ljavanja“ koji sprovode MPIN Crne Gore, CSO i
GTZ, ura|eni su priru~nici za prakti~nu nastavu iz podru~ja rada Elektrotehnika: “Priru~nik za prakti~nu nastavu i laboratorijske vje`be - Elektronika“ i “Priru~nik za
prakti~nu nastavu – Energetika“, ~iji su autori nastavnici D. Dubljevi} i M. Dra{kovi} iz
SS[ Nik{i}.
Priru~nici sadrè veliki broj radnih listova i primjera, koji }e nastavnicima/ama predstavljati veliku pomo} u realizaciji zahtjevnih ciljeva iz predmeta Prakti~na nastava.
ga {to je do katuna oteàn dovod
elektri~ne energije, a agregati se ne
preporu~uju zbog visoke cijene, buke i velikog zaga|ivanja okoline
usled kori{}enja goriva. Takav sistem je ko{tao oko 500 evra, mogao
je i da se nadogradi i zadovoljavao
je osnovne potrebe potro{a~a. Ja~ina elektri~ne struje koju dobijamo
od Sunca iznosi 12V i sasvim je dovoljna za obezbje|ivanje energije za
dvije sijalice i tri uti~nice. Prednost
je {to su ovakvi sistemi mobilni i
dostupni 24h dnevno. Ne mogu se
koristiti za grijanje, zato {to bi trebalo pretvoriti jednosmjernu struju
u naizmjeni~nu, tj. dobijali bi od
12V, 220V, pa bi takvi sistemi puno
ko{tali.
Dosada{nja gradnja objekata pokazala se energetski jako neefikasnom. Objekti su „goli”, tj. koriste se jeftiniji materijali, sa
malom debljinom zidova i lo{om fasadom, velikim prozorima i sl.Pored direktnog, zra~enje mo è bi ti i di fu zno i
re flek to va no. Pre ma to me,
tvrdnje koje govore da u sjevernijim krajevima, gdje su niske temperature i velike padavine, nije mogu}e ugraditi
kolektore koji bi bili u potpunosti efikasni, nisu ta~ne, jer se
zra~enje moè odbijati i od snijeg . Prosje~no zra~enje Sunca
po m2 iznosi 1500 kW/h. Prema prora~unima, Sunce daje
14 000 puta vi{e energije nego {to je
ukupna potro{nja.
ja i novac. Na ovaj je na~in mogu}e
prepoloviti utro{ak energije potrebne u pro ce su gri ja nja i hla |e nja
objekta. Neke analize pokazuju da je
ekonomski optimum izolacije negdje u opsegu od 5 do 10 cm.
Problem globalnog zagrijavanja
je ustanovio emisiju CO2 kao jedan
od osnovnih kriterijuma u procjeni
ja~ine uticaja nekog goriva na okolinu. Kratkotrajno zra~enje koje dolazi sa Sunca CO2 propu{ta, dok dugo traj no zra ~e nje Ze mlja ne
propu{ta. Epilog ovog procesa je
energetski debalans Zemlje: vi{e
energije dolazi na Zemlju nego {to
odlazi, pa se Zemlja zagrijava na
globalnom nivou. Tako se ispostavilo da je CO2 koji je do{ao u atmosferu sagorijevanjem fosil nih go ri va, osnov ni
uzrok globalnog zagrijavanja. Emisija CO2 pri
sagorijavanju uglja daleko je ve}a od one koja
se osloba|a sagorijevanjem lo` ulja ili gasa. Sago ri je va njem dr ve ta
osloba|a se ugljendioksid, ali je koli~ina oslobo|enog CO2 jednaka koli~ini koju drve}e tokom
svog razvoja uzima iz atmosfere. Tako je uspostavljen neutralan CO2
bilans. Novi propisi o
spre~avanju zaga|enja
koje izaziva lo` ulje ve}
su na sceni. Grijanje na
struju ima kao posljedicu najve}u emisiju CO2
u okolinu, ve}u nego {to
emituje bilo koje drugo
gorivo. Analiza pokazuje da te~ni naftni gas (TNG) u ovom
trenutku predstavlja najekonomi~niju alternativu lo` ulju i elektri~noj energiji. Od njegove prve upotrebe do danas, nije zabiljeèn nijedan
incident koji se vezuje za zaga|enje. Kada je rije~ o naftnim derivatima, nema godine kada se ne dogodi neki incident vezan za zaga|enje.
Energetska efikasnost kroz
pobolj{anje postoje}ih sistema
Osim kori{}enja solarnih sistema
za toplu vodu, u trenutnim uslovima
ìvota i rada, mogu}e je kroz sasvim
jednostavna re{enja omogu}iti pobolj{anje postoje}ih sistema i doprinijeti pove}anju energetske efikasno sti u dr à vi. Po sto ji vi {e
mogu}nosti za energetsku efikasnost
koje pruàju visok stepen povra}aja malim i srednjim preduze}ima:
pobolj{anje parnih sistema, rekuperacija toplote, pobolj{anje sistema
komparativnog vazduha, visoko efikasno osvjetljenje i kontrola, unapre|enje motora i pogona, pobolj{anje fak to ra sna ge, po bolj {a nje
izolacije na zgradama, zamjena goriva (sistema grijanja) i automatizacija - kontrola.
Visoko efikasni motori i elekri~ni
pogoni promjenjive brzine sigurno
nude mogu}nost zna~ajne u{tede
energije, pogotovo u slu~aju kada
je visoko efikasan motor dio elektri~nog pogona promjenjive brzine.
Inicijalne investicije u ovu opremu
se u toku nekoliko godina vra}aju
kroz zna~ajno manje ra~une za elektri~nu energiju, sa konstantno velikim u{tedama tokom ~itavog ìvotnog vi je ka opre me. Po bolj {a nje
omota~a objekta ugradnjom bolje
izolacije, kao i zamjenom prozora i
vrata u odnosu na ve} postoje}e,
predstavlja najjednostavniji i najefikasniji na~in da se u{tedi energi-
Istina je da je TNG veoma zapaljiva
supstanca, ali dosada{nje iskustvo u
industriji i doma}instvima pokazuje da je to jedno od najsigurnijih danas postoje}ih goriva, a ujedno jedno od naj~istijih goriva u smislu
emisije ugljendioksida u atmosferu.
Vode}i ra~una o kontroli i automatizaciji moèmo pobolj{ati energetsku efikasnost u mnogim oblastima. Sistemi energetske efikasnosti
ne bi ni mogli da funkcioni{u bez
moderne kontrole i automatizacije.
Prvi korak koji bez velikih ulaganja
moèmo napraviti, bio bi upotreba
jednostavnih kontrolnih sklopova
kao {to su termostati, tajmeri, ventili itd. Sljede}i korak je prelazak na
modernije sisteme kontrole.
Energetska efikasnost
kod osvjetljenja
Osvjetljenje direktno uti~e na na{
budèt. Dostiè oko 35% komercijalne potro{nje, a negdje i oko
60%. U mnogim slu~ajevima, osvjetljenje je najpogodniji resurs za
unapre|enje energetske efikasnosti
i to bez zna~ajnih finansijskih ulaganja. Njegov pozitivan uticaj ispoljava se u mnogim segmentima: pozitivno uti~e na zdravlje, moral,
bezbjednost, standard, produktivnost.
Ono {to svako od nas moè u~initi je sljede}e: kad god je mogu}e
koristiti prirodno osvjetljenje prostorija, isklju~ivati osvjetljenje u
prostoriji u kojoj trenutno ne boravimo, isklju~ivati osvjetljenje u
blizini prozora gdje je nivo prirodne svjetlosti dovoljan, upotrebljavati vremenske prekida~e u kontroli osvjetljenja, upotrebljavati
senzore kretanja za uklju~ivenje i
isklju~enje osvjetljenja u prostorijama u kojima ne boravimo konstantno, upotrebljavati sijalice manje potro{nje.
Pozitivna iskustva
Francuzi su na crnogorskom primorju napravili ku}u sa solarnim
sistemom od 1,75kW. Takav sistem
je ko{tao 17 000 evra. Me|utim,
ma{ine za ve{ i su|e su koristile
ve} zagrijanu vodu iz kolektora,
tako da nisu morale vr{iti prethodno zagrijavanje. Jedino je kori{}en
{poret na plin.
Frajburg, grad na jugu Njema~e,
jedan je od gradova koji je u pogledu energetske efikasnosti najvi{e
odmakao. Imaju veliki broj vjetrenja~a koje proizvode snagom vjetra
elektri~nu energiju. Tako|e je postavljen veliki broj solarnih sistema.
Jedan od uslova za priklju~enje
EU je i kori{}enje alternativnih izvora energije u iznosu od 12% do
2012. godine, zatim 20%
do 2020. godine, da bi krajnji cilj bio 50% do 2050.
godine. Potro{nja elektri~ne energije po glavi stanovnika je prosje~no 5 puta ve}a u Crnoj Gori nego
u zemljama EU. Tako|e se,
prema njihovim standardi ma, mo ra ju gra di ti
objekti koji bi pored kori{}enja alternativnih vidova energije morali biti konstruktivno izvedeni, tako
da se gubici energije svedu
na najmanju mogu}u mjeru. Na primjer, debljina
stiropora za fasadu mora iznositi
od 10-12cm i sl.
Predvi|a se ~ak da i pojedinci
mogu biti povla{}eni proizvo|a~i,
tako {to bi vi{ak energije, koji bi
eventualno ostvarili, slali preko
mreè drugim energetskim sistemima. Postojala bi i mogu}nost da
ener gi ju ko ju ste pro iz ve li da te
mreì dok ne boravite u ku}i, a zatim da vam ista koli~ina energije
bude vra}ena po va{em povratku.
Tako|e se predvi|a izgradnja velikih solarnih elektrana, kakve ve}
postoje u Sahari (najve}a), Mongoliji, [paniji... Razvoj energetske
efikasnosti uslovio bi i pove}anje
broja radnih mjesta.
Bogdan Gruji~i}, III7
Sredwo{kolac
11
ELEKTROTEHNIKA
Pozitivna iskustva sa seminara
Uklju~ivanje u svijet modrenih komunikacija
[TA JE
ECDL/ICDL?
ECDL/ICDL je internacionalni program za obuku i testiranje znanja o informati~kim tehnologijama (Information
Technologies-IT). Program se sastoji od sedam modula i nakon uspje{nog polaganja ispita iz svih cjelina dobija se European Computer Driving Licence - licenca koja je priznata
prakti~no u svim zemljama Evropske unije i mnogim drugim
zemljama, ~lanicama programa ICDL (International Computer Driving Licence) - SAD, Kanada, Australija, Afrike i azijske zemlje. ECDL program omogu}ava polaznicima da doku men tu ju ni vo ste ~e nih zna nja o in for ma ci o nim
tehnologijama kroz seriju standardizovanih testova. Testovi
se pripremaju u ovla{}enim centrima i rje{avaju se uz prisustvo i pod kontrolom autorizovanih ECDL ispitiva~a. Program
ECDL je danas ve} prerastao u globalni standard u kompjuterskom opismenjavanju. Do sada je registrovano preko tri miliona polaznika u preko 15 000 Test Centara.
ECDL/ICDL je me|unarodno poznat kao op{te prihva}eno mjerilo za krajnje korisnike ra~unarskih vje{tina.
ECDL/ICDL potvr|uje da je onaj ko dobije sertifikat potpuno kompetentan za kori{}enje personalnog ra~unara i op{tih ra~unarskih aplikacija i da poznaje su{tinske IT koncepte.
ECDL/ICDL nastavni program je jedinstven po tome {to je
osmi{ljen tako da bude potpuno nezavisan od prodav~a. To
pruà kandidatima fleksibilnost i slobodu u sticanju ovih
vje{tina i njihovoj sigurnoj primjeni u bilo kom softverskom
okruènju, ~ije se kori{}enje od njih moè zahtijevati.
ECDL/ICDL je test prakti~nih ve{tina i sposobnosti i sastoji
se od sedam razli~itih modula koji obuhvataju ra~unarsku teoriju i praksu.
Modul 1 je teorijski test ra~unarskog znanja na op{tem nivou, a Moduli 2-7 su prakti~ni testovi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Osnove informacionih tehnologija
Kori{}enje ra~unara i upravljanje datotekama
Obrada teksta
Tabelarne kalkulacije
Baze podataka
Prezentacije
Informacije i komunikacije
U ~emu je razlika me|u ECDL sertifikatima?
Postoje 4 nivoa znanja, za koje se dobija odgovaraju}i
ECDL sertifikat:
1. ECDL Start sertifikat se dobija kada se poloè bilo koja 4 modula (ispita) po izboru;
2. ECDL Core sertifikat se dobija kada se poloì svih 7
modula (ispita);
3. ECDL Advanced sertifikat se dobija za poloèn svaki od
naprednih modula (3, 4, 5, 6) posebno;
4. ECDL Expert sertifikat se dobija kada se poloè sva ~etiri Advanced ispita
Svaki kandidat moè iza}i na ispit i bez prethodne obuke,
ako smatra da je spreman za polaganje odgovaraju}eg testa.
[ta ECDL licenca zna~i za kandidata?
Za gotovo svako radno mjesto potrebno je poznavanje rada na ra~unaru i poslodavci veoma ~esto traè dokaz o tome.
Sa ECDL licencom, me|unarodno priznatom diplomom, vi budu}em poslodavcu dokazujete da ste osposobljeni za kori{}enje ra~unara. Posjeduju}i me|unarodno priznatu ECDL licencu, Va{a budu}a (~ak i u inostranstvu) karijera ne}e biti
optere}ena dokazivanjem poznavanja rada na ra~unaru, prevo|enjem i mukotrpnim procesom nostrifikacije diploma.
Shvati}ete osnovne principe rada na ra~unarima, a samim tim
lak{e i brè }ete primati nova znanja iz IT oblasti. Ovo je naro~ito va`no imaju}i u vidu veoma brz razvoj IT oblasti i ~este promjene i unapre|enja koje daju proizvo|a~i programa
i ra~unarske opreme.
Posjedovanjem ECDL licence, posjedujete prakti~na znanja koja }e vam omogu}iti brì i efikasniji rad na ra~unaru,
kako na poslu, tako i kod ku}e. Shvati}ete zna~aj uklju~ivanja u savremenu informati~ku eru i svijet modernih komunikacija (Internet, e-mail i sl.).
Prof. Rade Terzi},
regionalni ICT kordinator
PRIMJENA DIGITALNIH SISTEMA
UPRAVLJANJA U NASTAVI
U organizaciji Njema~kog
dru{tva za tehni~ku saradnju (GTZ-a) i Cen tra za
stru~no obrazovanje (CSO),
a u sklopu projekta “Reforma stru~nog obrazovanja u
pravcu unapre|enja zapo{ljavanja” (GTZ-VET ), u Plavu
je od 06. do 10. oktobra odràn drugi po redu seminar
usavr{avanja profesora i nastav ni ka iz pod ru~ ja ra da
Elektrotehnika. Seminar je
obuhvatio predava~e iz svih
elektrotehni~kih {kola u Crnoj Gori. Prva faza je zavr{ena po~etkom teku}e godine i
obuhvatila je primjenu didakti~kih softvera u nastavi
elektro grupe predmeta. Ra|eno je u programu “TINA”
koji je jedan od niza radnih
okruènja u kome se moè crtati, povezivati i simulirati
rad elektronskih digitalnih
kola. Drugi modul
se zvao “Digitalna
elektronika i programirano logi~ko
upravljanje sa LOGO si ste mom u
nastavi”, {to je bila i glav na te ma
seminara. Projekto va ni su upra vlja~ki sistemi sa
digitalnim kolima
sa posebnim hardver skim ure |a jem ko ji se zo ve
“LOGO”. Pomo}u
ovog ure|aja moè
se vr{iti projektovanje i simulacija
prakti~nih problema, tj. iz ra da
upravlja~kih digital nih sklo po va
kojim se vr{i npr.
upravljanje osvetljenjem u zgradama, upravljanje liftom, regula ci ja ula ska i iz la ska
automobila sa parkinga, regulacija u procesu proizvodnje i sl.
Seminar je odràn u Srednjoj mje{ovitoj {koli “Be}o
Ba{i}” u Plavu, koja se predstavila kao veoma dobar doma}in. [kola imponuje u svakom smislu: uredna, ~ista,
radna, sa tradicijom. Seminaru je prisustvovalo vi{e od
pedeset predava~a stru~nih
predmeta iz elektrotehnike i
ra~unara.
Se mi nar se od vi jao u
pet radnih dana i sastojao se iz dva dijela. Prvi
dio odnosio se na primjenu
programa TINA, crtanje {ema i simulaciju rada zadataka koji su se bazirali na
konkretnim problemima (sistem upravljanja semaforom
na raskrsnici), {to je bila sistematizacija sa prvog modula. Ove aktivnosti su trajale
dva dana i zavr{ene su prakti~nom izradom kombinacio-
ura|ena na jednostavnim primjerima iz ~ega se moglo zaklju~iti da je to mo}an sistem
kojim se moè rije{iti veliki
broj konkretnih zadataka iz
Bulove kombinatorne logike i
razli~itih sistema upravljanja.
Ovaj dio je zavr{en izradom
kon kret nog har dver skog i
softverskog sklop a
nih kola na “matador” probnim plo ~a ma. Dru gi dio se
odnosio na LOGO hardver i
softver. Demonstracija ovog
pro gra ma bil nog si ste ma je
njeg dana, prezentativno izlagali svoje radove. Dobijena
rje{enja su bila odra|ena tako
da su predstavljala grupu nastavnih ~asova, tj. laborato-
na za da tu
temu. Zadatak je ra|en u
grupama koje su re{avale problemske situacije iz prakse.
Predstavnici grupa su, zad-
rijske vje`be koje su u potpunosti usmjerene na u~enika
(od analize uslova do evaluacije), {to je bila tema prvog
modula.
Svaka {kola dobila je po
set alata, LOGO hardver, odgovaraju}i instalacioni softver za LOGO Soft Comfort
V6.1 i set pomo}nih programa za nastavu kojima se
lak{e prezentuje nastavni
~as koji je usmjeren ka aktivnostima.
Planira se tre}i i ~etvrti
modul u sljede}oj kalendarskoj godini i odnosi}e
se na logi~ko upravljanje rasvjetom (energetska sabirnica) kao i projektovanje sloènog mehatroni~kog
sistema koje }e biti realizovano u kombinaciji elektro i ma{inskih predava~a.
Skup, jedan od najve}ih te
vr ste u na {oj ze mlji, bio je idealna
prilika da se razmijene informacije
ide je sa dru gim
srodnim predava~i ma te o rij ske i
prakti~ne nastave,
kao i odgovaraju}e
metode i na~ini rada na te o rij skim
~asovima i ~asovima laboratorijskih
vje`bi. Veliki broj
predava~a koristi
elek tron ske pre zentacije za svoja
predavanja, a neke
{kole koriste i table osjetljive na dodir. Takva organiza ci ja na sta ve sa
hardverskim i softverskim novitetima
u po lju di gi tal ne
logi~ke simulacije
zna~i i pobolj{anje kvaliteta
nastave i odgovor zahtjevima novog vremena.
Prof. Vladan Avramovi},
dipl. in`. el.
Novosti iz svijeta tehnike
Nikon S1000 PJ
~udo tehnike
Svjedoci smo ~injenice da je tehnologija u svim sferama i u svakom pogledu eksplozivno napredovala u posljednjih desetak godina. Ponekad skoro da
nismo u stanju da idemo u korak sa
njom i propratimo inovacije na svim
njenim poljima. Dobili smo mnogo novih ure|eja, o kojima donedavno nismo mogli ni sanjati, a bez kojih danas
ne bismo mogli da zamislimo ìvot.
Razvoj ure|aja se orjentisao na sistem “sve-u-jednom”. Firme sada kombinuju dva ure|aja, smanjuju ih i spajaju u jedan.
NIKON COOLPIX S1000 PJ JE PRVI DIGITALNI FOTOAPARAT KOJI
IMA PROJEKTOR U SEBI.
Ovaj nevjerovatni
ure|aj ima sposobnost projektovanja
slika na do dva metra udaljenosti, kao i
mogu}nost fotografi sa nja u re zo lu ci ji
4000 x 3000 (12 megapiksela). Ure|aj je
iznena|uju}e lak –
sve ga 155 gra ma.
Ovaj fotoaparat projektor je spoj najboljeg od Nikonovih
amaterskih fotoapara ta i pro jek to ra.
Na su prot o~e ki va njima, cijena ure|aja je sasvim prikladna, a iznosi 429 eura.
Jezdimir Lon~ar, III4
• Je li COOLPIX S 1000PJ jednostavan
za koriš}enje?
52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od 0
do 10. Ocjena je 10 /10, da je NIKON
COOLPIX S 1000PJ vrlo razumljiv.
• Je li COOLPIX S 1000PJ tehni~ki
isplativ i kvalitetan?
52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od
0 do 10. Ocjena je 10 /10, da je NIKON
COOLPIX S 1000PJ u svom domenu
najbolji, nudi najbolji kvalitet i najve}i
spektar mogu}nosti.
• Je li COOLPIX S 1000PJ pouzdan i
~vrst?
52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od
0 do 10. Ocjena je 10 /10, da je NIKON
COOLPIX S 1000PJ ~vrst proizvod
koji }e trajati dugo vremena prije nego
što se razbije.
• Je li COOLPIX S 1000PJ vrijedan
uloènog novca?
52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od 0
do 10. Ocjena je 10/10, da NIKON
COOLPIX S 1000PJ nije skup s
obzirom na mogu}nosti koje nudi.
12
Sredwo{kolac
MA[INSTVO
Zanimljivosti iz svijeta matematike
BROJ
Najvjerovatnije da nijedan simbol u matematici nije izazvao toliko
znatièlje i ~u|enja kao broj π. Gr~ko slovo π koristi se u matematici
kao simbol kojim obiljeàvamo odnos izme|u obima kruga i njegovog
pre~nika. Ako pogledamo unazad,
kroz vijekove, te{ko je odrediti granicu od koje po~inje pominjanje ove
konstante. înjenica da je odnos
obima kruga i pre~nika kruga konstantan, bila je poznata toliko dugo
da je to nemogu}e pratiti. Me|utim,
jedno je sigurno - toliko angaòvanja, truda, energije i volje, gotovo da
ni je dan ma te ma tic ki “pro blem”
(izum) nije izmamio iz ljudi. Ovom
“misterijom” bavili su se svi ve}i
umovi , ona je u~estvovala u izgradnji istorije matematike, od vremena
starih Grka i prije, pa sve do dana{njih dana, kada je pojava ra~unara bacila u sjenu mnoge druge matemati~ke nedoumice.
Pri~a o broju π pokazala se kao
naj pro fe si o nal ni ja, naj o zbilj ni ja
strana matematike. Iznena|uje izrazito velik broj potvr|enih matemati~kih veli~ina koje su direktno ili indirektno povezane sa ovim brojem.
Tako je vremenom π postao dio ljudske kulture i obrazovne mo}i. Vrijeme o kome govorimo mjeri se sa preko 25 000 godina. Ako poku{amo
da pratimo izra~unavanje ovog broja kroz vrijeme, u stvari }emo se baviti istorijom matematike.
Vijekovima su matemati~ari poku{avali da ta~no, do posljednje decimale, izra~unaju broj π. Sada znamo da taj broj ne moè “ta~no” da se
izra~una i to ne zbog nemogu}nosti
dana{njih ra~unara, ve} zbog posebne osobine ovog broja. Ali ipak
“trka za njegovim decimalama” se
nastavlja, ~ak iako je poznato da sa
relativno malo decimala moèmo izra~unati obime gigantskih krugova, npr. polupre~nika udaljenosti
Zemlja - Sunce. I pored novih saznanja o ovom broju, koja su razotkrila sve njegove tajne, sjenka zaborava nije ga prekrila. Dakle, π jos uvek
plijeni svojom snagom i kao da prkosi ljudima i vremenu.
BIBLIJSKA VRIJEDNOST
BROJA π
“I sali more, deset lakata od jedne ivice do druge: to je bilo sa svih
strana oko njega, i njegova visina
je bila pet lakata: a unaokolo mu
bjese 30 lakata.”
(I Car 7. 23)
Ovo su manje poznati stihovi, citirani iz Biblije, na osnovu kojih jasno moèmo vidjeti da se za vrijednost π uzima broj 3. Na listi detaljnih
opisa velikog hrama Solomona, izgra|enog oko 950 godine prije nove
ere tako|e se pojavljuje π=3. To, naravno, nije sasvim ta~na vrijednost
i nije ~ak ni mnogo ta~na za vrijeme
u kome je zapisana, jer su u to vrijeme Egip}ani i Mesopotamci ve}
zna li da π ima vri jed nost od
25/8=3.125 i √10= 3.162 .
π KROZ VIJEKOVE
Ahmes je za sobom ostavio svitak
dug oko pet metara koji predstavlja
najstariju matemati~ku raspravu
prona|enu do danas.
Ovaj spis preuzima stariji papirus
pisan oko 2000. godine prije nove
ere.
Papirus je otkriven u 19. veku u
hramu u kom je sahranjen Ramzes.
Ovako je glasio Arhimedov argument (dokaz):
Posmatrajmo krug polupre~nika
1, u koji }emo upisati pravilan poligon sa 3*2n-1 stranica, sa poluobimom bn, i opisani poligon sa 3*2n-1
stranica, sa poluobimom an. Slu~aj
kad je n=2 nalazi se na fotografiji
sa desne strane. Efekat ove procedure je bio formiranje jednog rastu}eg niza
b1, b2, b3, ...
i jednog opadaju}eg
a1, a2, a3, ...
s tim {to je za oba niza granica(limes) π.
MATEMATIÂRI IZ INDIJE
Staroindijsko djelo “Salvasutri” izlaè matemati~ka pravila do kojih se
do{lo u to vrijeme. Tu se nalaze neke interesantne aproksimacije pomo}u osnovnih razlomaka, kao {to je
(u na{oj simbolici):
π = 4*(1- 1/8 + 1/(8*29)–1/(8*29*6)+
1/(8*29*6**))2 = 18*93-2*√2) = 3,0888
Pomenimo rezultate koje su dobili
matemati~ari iz Indije. Baudhajana je uzeo 49/16 kao vrijednost π, a
Ari ab ha ta (oko 530 go di ne)
62832/20000 {to je jednako 3.1416.
On je pokazao da ako je a strana
pravilnog poligona od n strana upisanog u krug jedini~nog pre~nika, i
b strana pravilnog poligona od 2n
strana upisanog u isti krug, tada je
b2=1/2-(1/2)*(1-a2)1/2. Polaze}i od
strane upisanog pravilnog {estougaonika, on je na{ao strane poligona od 12, 24, 48, 96, 192 i 384 strane. Obim po sled njeg je √9.8694,
odakle je dobijena navedena aproksimacija. Brahmagupta je dao √10,
{to je jednako 3,162277… Do te vrijednosti je do{ao upisuju}i i opisuju}i u krug pre~nika 1 pravilne poli go ne ko ji ima ju 12, 24, 48 i 96
stranica i zaklju~io je da kako bi se
broj stranica pove}avao tako bi se
obim pribliàvao √10.
STARI GRCI - ARHIMED
Prije nego iznesemo kako je Arhimed do{ao do svog ra~una, primijeti}emo da je starim Grcima bilo pozna to da se po ve }a va ju }i broj
stranica upisanih i opisanih mnogouglova u i oko datog kruga i izra~unavanjem njihovih obima dobiko je
se
ja mo
vri jed no sti
“pribliàvaju” vrijednosti obima
kruga sa donje, odnosno gornje strane. Arhimed je jo{ znao, ono {to
mnogi ljudi iz tog vremena nisu, da
π nije jednako 22/7, i nije imao dileme da treba otkriti pravu vrijednost.
Lud ol ph va n Ce ul en ro|en je
1540. godine u Hildsh ei mu,
Njema~ka, a umro je 1610. u Lejden u, Holand ij a. Post ao j e slava n
zbog njegovog izra~unavanja broja
π sa 35 decimalnih mjesta, do koga
je do{ao koriste}i poligon sa 262 stranica. Proveo je ve}i dio svog ìvota ra~unaju}i π i zato ne ~udi istorijski podatak da je 35 decimala broja
π ugravirano na njegovoj nadgrobnoj
plo~i u crkvi St. Peter’s Church u
Lajdenu. Poznato je da je u Njema~koj broj π dugo zvan Ludolfov broj,
upravo njemu u ~ast.
WALLIS
Evropska rene sansa dovodi do
novo g pogled a na cio no vi
matemati~i svijet. Kao jedan od
prvih efekata ovog ponovno g
bu|nja, jeste svakako pojavljivanje
matematicke formule za π. Jedna od
najranijih bila je Wallis-ova formula, kojom je on utvrdio da se broj π
moè pribli`no predstaviti pomo}u
beskrajnog proizvoda.
2/ p = (1*3*3 * 5* 5*7 *. ...)/( 2*2 *4*4*6*6* ...)
Koriste}i trigonometrijsku notaciju, moèmo vidjeti da su nam poluobimi dati sa
an = K tg(p/K), bn = K sin(p/K),
gde je K = 3*2 n-1 . Isto tako,
imamo da je
an+1 = 2K tg(π/2K),
bn+1 = 2K sin(π/2K),
i uz vrlo jednostavan trigonometrijski ra~un moèmo pokazati da
je:
(1) . . . (1/an + 1/bn) = 2/an+1
(2) . . . an+1bn = (bn+1)2.
Arhimed je po~eo od
a1 = 3 tan(p/3) = 33 i
b1 = 3 sin(p/3) = 33/2,
ra~unao je a2 koriste}i (1), onda
b2 koriste}i (2), zatim a3 koriste}i (1),
potom b3 koriste}i (2), i tako sve
dok nije izra~unao a6 i b6. Njegov
zaklju~ak je bio b6 < π < a6.
Prve teoretske kalkulacije po svoj
prilici napravio je Arhimed sa Sirakuze (287-212 pre n.e.). On je dobio
pribli`no da je
223/71 < π < 22/7 .
Ako uzmemo aritmrti~ku sredinu njegovih dveju granica dobi}emo
3.1418, dakle gre{ku od 0.0002.
EGIP]ANI
Najranije vrijednosti π, uklju}uju}i “biblijsku” vrijednost tri, su skoro sigurno dobijene putem mjerenja. Iz sa ~u va nih pa pi ru sa
saznajemo da su u Egipatu imali
razvijene sisteme za ra~unanje i odgovaraju}u simboliku i da su vje{to
baratali razlomcima. Najpoznatiji
sa~uvani papirus, takozvani Rhind
papyrus, odnosno “Rindov papirus”
(prikazan na fotografiji), poti~e iz
otprilike 1650. godine prije nove ere
i on pokazuje da su Egip}ani prilikom ra~unanja povr{ina i zapremina oblih figura koristili za broj π
aproksimaciju 4(8/9)2=3.16. Pisar
Ahmes je napisao: “Oduzmite 1/9
pre~nika, a nad ostatkom konstrui{ite kvadrat, on }e imati istu povr-
LUDOLFOV BROJ
{inu kao krug.”
U Ahmesovom papirusu za π je
izra~unata pribli`na vrijednost sa
gre{kom na drugoj decimali:
≈ 3.1605
Veoma je va`no naglasiti da je koris}enje trigonometrije ovdje vrlo
neistorijski, naime Arhimed nije
imao pomo} algebarskih i trigonometrijskih notacija i morao je da
izvede (1) i (2) ~istim geometrijskim
sredstvima. Osim toga, on ~ak nije
imao pomo} ni od dana{nje notacije
putem decimalnih brojeva, tako da
ra~unanje a6 i b6 iz (1) i (2) bio je,
be z sumnje , totalno ne triv ijalan
zadatak. Dakle, bilo je to izvanredan
podvig i za divljenje je. Ma{ta uma
koji je sproveo ovaj ra~un nije za
~udjenje da se on zaustavio na poligonu sa 96 stranica, ve} se treba
zapitati kako je dospio tako daleko.
Prema njegovoj èlji, na nadgrobnoj
plo~i su mu ureza na dv a geom etrijska tijela, lopta i valjak.
Arhimed je zasluàn za prve dvije decimale broja pi koje, vjerovatno, svi znaju: π ≈ 3,14
Jedna od najpoznatijih formula za
broj p tako|e je dio evropske renesanse, a glasi
(*)….p/4 = 1 - 1/3 + 1/5 - 1/7 + ....
Ova formula se ~esto pripisuje
Leibniz-u, mada je neki pripisuju i
{kotskom matemati~aru James Gregory.
Treba da kaèmo ne{to i o porijeklu zapisa π.
A za{to ba{ π ?
Zato {to je to po~etno slovo gr~ke
rije~i περιφέρεια {to zna~i obod, a
matemati~ki obim (duìna) kru`ne
linije.
Za obi~no ra~unanje s brojem p,
sasvim je dovoljno upamtiti prve
dvije decimale (3,14), a za ta~niji
ra~un prve ~etiri decimale (3,1416;
za posljednju cifru uzimamo 6 umesto 5, zato {to za ovom dolazi cifra ve}a od 5).
Zanimljivo je da su na engleskom
govornom podru~ju napravili {aljivu
re~enicu koja sluì da se zapamti
redoslijed brojeva u zapisu π. Naime
broj slova u svakoj rije~i ove re~enice
ozna~ava broj na toj poziciji u zapisu
vrijednosti π.
“How I want a drink, alcoholic of
course, after the heavy lectures
involving quantum mechanics. All of
thy geometry, Herr Planck, is fairly
hard...:”
3.14159265358979323846264...
BROJ π U ERI KOMPJUTERA
John Wallis je ro|en 1616. godine
u Ashordu, Kent u Engleskoj, a umro
je 1703. u Oksfordu. U svojoj knjizi
“Aritmetika beskona~nih veli~ina
(Arithmetica infinitorum) (1656),
izm e| u ostalog , ob javio je go re
pomenutu formulu za broj π. Ovaj
profesor geometrije na Oksfordu u svojoj knjizi po~inje da primjenjuje
umjesto anti~ke geometrije, “novu”
antimetiku (algebru). Wallis je bio
prvi matemati~ar kome je uspjelo
da algebra preraste u analizu. Otkrio
metod ra~unanja vrijednosti π pronalaze}i povr{inu kvadranta kruga.
Neka svjedo~enja govore da je sli~an metod kori{}en u Japanu krajem
17. vijeka. Kvadrant kao dio kruga
ima povr{inu od π/4. Nalaze}i tu
povr{inu, moè se do}i do vrijednosti
π.
U moderno m matem ati ~k om
izraàvanju, ono na ~emu je Wallis
radio bi izgledalo ovako:
Simboli~ni matemati~ki programi
kao sto su Maple ili Mathematica
mogu da izra~unaju 10 000 decimala broja π u momentu, i jos 20 000 1 000 000 decimala u toku no}i (rang
zavisi od platforme koju posjeduje
sam ra~unar).
Mogu}e je prona}i zapis od 1,25
miliona decimala broja p preko sajta (anonymo us ftp) wu ar chi ve.wustl.edu, u faj lu pi.doc.Z i
pi.dat.Z koji se nalaze u poddirektorijumu doc/misc/pi. Braca Chudnovsky iz Nju Jorka su izra~unali 2
biliona decimala broja p na ku}nom
(homebrew) ra~unaru.
Trenutni rekord u broju izra~unatih decimala djelo je Yasumasa Kanada i Daisuke Takahashi sa Univer zi te ta u To ki ju. Re~ je o 206
biliona decimala π (206,158,430,000
decimalnih mjesta). Evo jo{ jedna
zanimljivost vezana za broj π. 707
decimala je ispisana na frizu okrugle sobe, posve}ene broju π, u Palati
otkri}a u Parizu. Palata je bila sazidana za veliku Svjetsku izlo`bu
1900. godine, ba{ kada je podignut
i Ajfelov toranj.
Pripremili: ~lanovi matemati~ke
sekcije Srednje stru~ne {kole
Dakle, Wallis je kori{}enjem indukcije i interpolacije do{ao do
onoga {to je poznato pod nazivom:
Wallisova formula.
Wallisova formula je neobi~na po
tome {to je prva predstavila π kao
beskona~an broj, a pri tom ne koristiv{i iracionalne brojeve, kao kvadrtni korijen.
Sredwo{kolac
13
MA[INSTVO
Informati~ko-tehni~ka opremljenost kabineta
na obrazovnom profilu ma{instvo i obrada metala
NUMERI^KI (CNC) STRUG
Novi obrazovni profil u Srednjoj stru~noj {koli
AUTOMEHATRONIÂR
ZANIMANJE BUDU]NOSTI
[kolske 2010/11. godine u
Srednju stru~nu {kolu se upisala prva generacija u~enika
koja se obrazuje na obrazovnom profilu, potpuno novom
na ovom podru~ju - automehatroni~ari. Automehatroni~ar je zanimanje nove generaci je, a nje go vo uvo |e nje u
obra zov ni si stem stru~ nih
{kola nametnule su potrebe
trì{ta rada. Kao sasvim nov,
a uz to i izuzetno ozbiljan
obrazovni profil, on objedinjuje nastavne sadràje tri
podru~ja rada: elektronike,
saobra}aja i ma{instva. Stoga je logi~no da je kao takav,
ovaj obrazovni profil primamljiv za one u~enike koji su
sa solidnim uspjehom zavr{ili osnovnu {kolu, podjednako za one koji o~ekuju brzo i
lako zaposlenje nakon srednje
{kole, kao i one koji planiraju nastavak {kolovanja na bilo kom tehni~kom fakultetu.
Ve} sam njegov naziv : auto +
me ha ni ka + elek tro ni ka
(automehatronika), upu}uje
da je rije~ o zanimanju budu}nosti, zanimanju ~ija znanja podrazumijevaju kombina ci ju zna nja iz raz li ~i tih
oblasti nauke i tehnike.
Kao takvo, ovo zanimanje
predstavlja izazov, kako za
u~enike, tako i za predava~e.
U cilju {to uspje{nije pripreme nastavnog kadra za kvalitetno izvo|enje nastavnog
procesa na ovom obrazovnom
profilu, planiran je serijal seminara za predava~e. Prvi u
nizu seminara je odràn u oktobru 2009. godine, a o~ekuje se da }e u narednom perio du bi ti jo{ se mi na ra iz
oblasti mehatronike. Potrebe trì{ta rada name}u potrebu za novim zanimanjima,
a automehatronika je sasvim
sigurno zanimanje budu}ih
generacija. Automobili novih generacija imaju ugra|ene ra~unare, pa je i kompjuter ska
di jag no sti ka
automobila neminovan pratilac tehni~kog napretka. Dijagnostika obuhvata: detekciju kvara, tabelarni i grafi~ki
prora~un, izbor odgovaraju}eg dijela za zamjenu, kao i
sam postupak zamjene.
Opremanje kabineta i laboratorija u Srednjoj stru~noj
{koli u Pljevljima omogu}eno
je saradnjom ove {kole sa njema~kom organizacijom GTZ.
U nekoliko proteklih godina,
GTZ je omogu}io opremanje
niza u~ionica i kabineta za
razli~ite obrazovne profile, a
zahvaljuju}i njihovom angaòvanju opremljena je laboratorija i za ovaj obrazovni profil.
Laboratorija opremljena za
ovaj smjer sadrì :
• Elektromehani~ku dizalicu - 3,2 t,
• Kompresor - 100 l,
• Univerzalni dijagnosti~ki
aparat sa razli~itim kompletima kablova sa ra~una rom i od go va ra ju }im
softverom za dijagnostiku
ESI-TRONIC,
• Pokretna kolica sa kom-
pletnim alatom,
• Mjera~i pritiska ulja, goriva i ko~nica
• Motorski tester koji sadrì:
• Mjerni modul
• Ra~unar sa OS WIN XP
• 19” monitor
• [tampa~
• Mi{ i tastaturu
• Sistemski softver
SYSTEM SOFT
• Ure|aj za kontrolu akumulatora,
• Ure|aj za provjeru svjetala na automobilu sa mjera~em ja~ine struje,
• Posuda za prihvat starog
ulja,
• Te ster ko ~i o ne te~ no sti,
• Odgovaraju}a literatura i
katalozi sa prate}im CDovima itd.
U to ku su pri pre me za
kompletno opremanje laboratorije za automehatroni~are. Sva navedena oprema bi}e
u
sa sta vu
[ko le.
Zahvaljuju}i ovim kvalitetnim pripremama, o~ekuje se
da }e i u~enici ovog obrazovnog profila dobiti kvalitetna
znanja, koja }e im omogu}iti
us pje {an put u bu du} nost.
Vladan Avramovi} i
Vidak Vukovi}
î nje ni ca da je Sred nja
stru~na {kola u Pljevljima
jedina stru~na {kola u Crnoj
Gori koja posjeduje numeri~ki strug, poznata je ne samo svim predava~ima i u~enicima [kole, ve} i
{iroj lokalnoj zajednici. Ono {to se mo`da manje zna, naro ~i to
me |u
u~e ni ci ma dru gih
obrazovnih profila,
jeste svrha njegove
upotrebe i na~in kori{}e nja nu me ri~ki
upravljanih ma{ina.
ôvjek je od pamtivijeka nastojao da
dio svoje energije u
pri zvod nji pre ba ci
na ma {i nu i na taj
na~in i olak{a i pojednostavi proizvodnu djelatnost. Iz tog
nastojanja dolazi do
niza tehni~kih pronalaza ka
i sve u kupnog
razvoja
civilizacije. Sredinom XX
vijeka
pojavile
su se numeri~ke
alatne
ma{ine ili skra}eno NC ma{ine. CNC ma{ina (eng. Computerized numerical control
machine, CNC machine) je
vrsta obradne ma{ine koja
koristi ra~unarsku kontrolu
da obavi set operacija. Uputstva za rad ma{ine su unesena u numeri~kom obliku na
opti~ki (kompakt disk, dvd
disk), magnetski (hard disk,
disketa), fle{ (usb disk) ili
papirni (bu{ena traka, kartica) me di jum. Uput stva
uklju~uju definicije varijabli kao {to su pozicija, brzi-
na, smjer i brzina ope ra ci ja.
Program unesen
u ra~unar ma{ine sadrì sve instrukcije potrebne za oblikovanje odre|enog objekta.
CNC ma{ine mogu da vr{e
slede}e operacije: bu{enje,
sje~enje, glodanje, udaranje,
pilanje, okretanje, namotavanje, pletenje, savijanje, zabijanje zakovica, zavarivanje i dr.
Glav ne pred no sti CNC
ma{ine nad tradicionalnim
su: automatska operacija i
prilagodljivost. Automatska
operacija zna~i da je ~ovjek
nepotreban pri radu, {to rad
ubrzava, proizvod ~ini jefti-
ni jim i omo gu }a va rad sa
opasnim materijama i u uslovima nepogodnim za ~ovjeka. Prilagodljivost je od velikog zna~aja, jer jedna ista
ma{ina moè da se koristi za
proizvodnju djelova potpuno
razli~itih dimenzija i oblika.
Druga prednost je to {to precizni nacrti nisu nu`no potrebni – sve {to treba je set
instrukcija za ma{inu. Proces
je tada potpuno definisan
matemati~ki. Na slici je prikazan ra~unarski model i iz-
ra|eni dio.
Proces po~inje
definicijom
objekta za izradu
– ma te ma ti~ ka
definicija ili tehni~ ki cr te` na
kompjuteru. CNC
programer koristi
matemati~ku definiciju da odredi
redosled operacija. Programer tako |e utvr |u je
alat koji }e se koristiti, brzinu rada i koristi poseban pro gram ski
jezik da pripremi
sim bo li~ ki pro gram.
Poznavanje rada numeri~ki upravljanjih
ma{ina neophodno je za sva
~etiri postoje}a usmjerenja
u okviru obrazovnog profila
Ma{instvo i obrada metala
(ma{inski tehni~ar, tehni~ar
nu me ri~ ki upra vlja nja nih
ma{ina, tehni~ar za kompjutersko konstruisanje, automehatroni~ar), ali se posebno podrazumijava za u~enike
tre}eg razreda (III7) – tehni~are numeri~ki upravljanih
ma{ina.
Nikola Popovi}, III7
Zablude o astrologiji
ASTROLOGIJA – NEPRIJATELJ ISTINE
Horoskopi, gledanje u zvijezde, proricanje sudbine na
osnovu poloàja nebeskih
tijela... postali su dio na{e
svakodnevice. Dnevna i nedjeljna {tampa preplavljena
je horoskopima, a astrolozi,
razni tarot majstori i sli~ni
kvazinau~nici, zauzimaju
dobar dio televizijskog programa. [ta vi{e, takvi i sli~ni
televizijski programi ili
novinski ~lanci privla~e
pa`nju publike u mnogo ve}oj
mjeri nego bilo {ta drugo. Sve
se vi{e o astrologiji govori
kao o nauci. Zbog toga je
neophopdno obratiti pa`nju
na nau~nu (ne)osnovanost
~itave ove pri~e.
NELOGI^NOST u astrolo{kom proricanju sudbine
prvo je {to upada u o~i. Jasno
je, svaka nauka polazi od
logike. Me|utim, upitate li
bilo kog astologa da vam
logi~ki
objasni
kako
astrologija funkcioni{e ili da
vam daju dokaz da je astrolo{ko gledi{te nau~no opravdano, njihov odgovor }e biti
kontrapitanje da li vi moète
dokazati da astrologija nema
nau~nu vrijednost. Onaj ko
na takav na~in iznosi svoje
argumente, ne poznaje nauku
niti nau~ne principe. Kada bi
se nau~ni stavovi dokazivali
na taj na~in, onda bismo
mogli izmisliti bilo {ta i
obja{njavati njegovu opravdanost time {to niko nije
dokazao da to nije ta~no. Sigurno je da vam nijedan
astrolog ne}e ( niti }e mo}i) pogre{nom sistemu, nego ne
dati obja{njenje kojim meh- uzimaju u obzir ni ra~un
anizmom, silama ili poljima
gre{ke u tom
planete
istom sistea
sn
je ni bezopa
uti~u
na
mu. Ili se
ni
ja
gi
lo
ro
st
“A
i bismo je m o ` d a
al
eb
l j u d e .
tr
a,
vn
“
ni zaba
Astrolozi
nadaju da,
prijatelja istine
gledati kao ne hard Dawkins matemati~ki
obavezno
Dr sc. Ric
padaju na
gledano,
ispitu logike.
minus i minus daju plus, pa
ASTROLOZI SU GEO- analogno tome, pogre{no i
CENTRICI, prije svega zbog pogre{no daju ta~no.
toga {to svoj sistem nisu
ASTROLOGIJA NE POZpromijenili jo{ od Ptolomeja. NAJE ÊTIRI FUNDAMENKlaudije Ptolomej je ìvio u TALNE SILE koje postoje u
drugom vijeku i bio je, nema prirodi: gravitacionu, eleksumnje, veliki mislilac i tromagnetnu, jaku i slabu.
astronom koji je svoj sistem Zanima nas koje od njih su
definisao kao geocentri~an, jer klju~ne u astrologiji. Jaka i
se sastojao od kru`nih putan- slaba odmah otpadaju jer
ja nebeskih tijela. Takav sis- imaju domete tek na ravni
tem je bio odrìv do 16. vijeka atoma. Mo`da elektromagkada je Nikola Kopernik zau- netna? Neke planete imaju
vijek sru{io svaku ideju o geo- magnetno polje, kao na primcenti~nom kru`nom sistemu. jer Jupiter. Magnetno polje
S obzirom da astolozi vjeruju Jupitera
je,
me|utim,
da je astrologija apsolutna isti- ograni~eno na Jupiter i nema
na, ona nije smjela biti promi- nikakvog uticaja na okolne
jenjena, pa su astrolozi ostali planete, pogotovu na Zemlju,
vjerni Ptolomejevom geocen- iz prostog razloga – predaleko
tri~nom sistemu do dana{njeg je. Na Zemlju najve}i uticaj
dana. Osim toga, geocenti~ni ima Sunce jer nas ono
sistem u vrijeme Ptolomeja svakodnevno “bombarduje“
nije bio isti kao danas, zbog i uti~e na na{e magnetno
pomjeranja ravnodnevice. polje. Kada bi gravitaciona
Ta~ka ravnodnevice se u sila bila ta koja ima uticaja na
poslednjih
2000 godina nas, onda bi najvi{e uticaja
pomakla zapadno za ~ak 30 imao Mjesec, jer gravitacija
stepeni, {to zna~i da ako ste zavisi od kvadrata udalro|eni npr. u znaku “ ribe“, jenosti. Dakle, ako bi pokreniste ro|eni u znaku “ribe“ ta~ka sila u astrologiji bila
ve} u susjednom znaku. elektromagnetna, onda bi
O~igledno je da se astrolozi ne Sunce dominiralo, a ako
samo upravljaju prema gravitaciona, dominirao bi
Mjesec, ali to nije slu~aj.
Astrolozi podjednak zna~aj i
vrijednost daju svim planetama, {to zna~i da ni masa ni
udaljenost nisu u svemu tome
faktori. Astrolozi, moèmo i
to re}i, padaju na ispitu iz
fizike.
P R E D V I \ A N J E
BUDU]NOSTI
JE
U
SUPROTNOSTI SA MODERNOM FIZIKOM, jer sa
razvojem kvantne mehanike
postaje jasno da predvi|anje
budu}nosti upo{te nije
mogu}e. Heisenbergova neodre|enost tvrdi da ukoliko
poznajete ta~nu poziciju neke
~estice, ne moète poznavati
ta~nu brzinu te ~estice i obrnuto. Deterministi~ka teorija
(koja pripada klasi~noj fizici)
zasnovana je na stavu da ako
bismo poznavali istovremeno
ta~nu brzinu i poziciju nekog
objekta, onda bismo mu mogli
prora~unati sva budu}a i
pro{la stanja. Me|utim,
dostignu}a savremene fizike
odbacuju determinizam, iz
~ega prizilazi da ni{ta ne
moè biti ta~no predvi|eno. U
me|uvremenu se razvila i
teorija haosa. Ta teorija se
nije usu|ivala zaokruìvati
brojeve na dvije, tri, ~etiri
decimale, nego je posmatrala
{to je vi{e mogu}e decimala
jednog broja i zaklju~ivala da
za svaki ta~niji broj ( dakle, sa
{to vi{e decimala) dobijamo
druga~ije rje{enje. A da bismo
predvidjeli neki doga|aj,
moramo poznavati ta~an
iznos brzine i pozicije. Teorija haosa nam kaè da ta~an
iznos ne moèmo predvidjeti
jer nikad ne}emo imati tako
jake instrumente koji }e
ra~unati sa beskona~no decimala. To je ujedno i razlog
za{to meteorolozi nikada ne
mogu dugoro~no predvidjeti
vremensku prognozu. Prema
tome, dugoro~no predvi|anje
je nau~no neosnovano.
S obzirom da je astrologija
ne samo kod nas, ve} i svuda
u svijetu, uzela previ{e maha
i privukla previ{e interesovanja, sve je ve}i broj
nau~nika koji se ogla{avaju u
namjeri da raskrinkaju ovu
kvazinauku. Preporu~ujemo
vam knjigu dvojice ameri~kih
nau~nika koji se bave
astronomijom, dr.sc. Rogera
Culvera i dr.sc.Philla Janna,
koji su iznijeli do detalja
nau~nu
neosnovanost
astrologije. Knjiga se zove
Astrologija: istina ili obmana
i citiramo za kraj odlomak iz
Predgovora: “ ... astrologija
nije, niti je ikad bila nauka
na bilo koji na~in, u ma
kakvom liku ili obliku. [to
god astrologija bila – drevna
umjetni~ka forma, sistem
vjerovanja, praznovjerica, ili
neka mje{avina svega toga –
ona nauka sasvim sigurno
nije.“
^lanovi ma{inske sekcije
Srednje stru~ne {kole
14
he re was a rich mer chant who had 4 wives.
He loved the 4th wife
the most and ador ned her
with rich robes and treated
her to delicacies. He took great care of her and gave her
nothing but the best.
He also loved the 3rd wife
very much. He’s very proud of
her and al ways wan ted to
show off her to his friends.
However, the merchant is always in great fear that she
might run away with some
other men.
He too, loved his 2nd wife.
She is a very considerate person, always patient and in
fact is the merchant’s confidan te. Whe ne ver the mer chant faced some problems,
he always turned to his 2nd
wife and she would always
help him out and tide him
through difficult times.
Now, the mer chant’s 1st
wife is a very loyal partner
and has made great contributions in maintaining his
wealth and business as well as
taking care of the household.
T
Bio jednom jedan bogati trgovac koji je imao ~etiri supruge. êtvrtu suprugu je volio najvi{e, odijevao ju je u
rasko{nu garderobu i kupovao razne poslastice. Veoma
je brinuo o njoj i pruào joj
samo najbolje.
Ta ko |e je ve o ma vo lio i
svoju tre}u suprugu. Ponosan na nju èlio je da se razme}e me|u svojim prijateljima. Me|utim, bojao se da ne
pobjegne sa nekim drugim
~ovjekom.
I drugu ènu je volio.
Bi la je ra zum na è na,
uvijek strpljiva i zapravo neko kome se mogao
po vje ri ti. Kad god bi
imao neki problem, uvijek bi se njoj obra}ao, a
ona bi mu uvijek pomogla kada mu je pomo}
bila potrebna.
E sad, prva èna mu
je bila veoma lojalna i
jako mu je pomagla oko
poslova, uve}anja bogatstva kao i vo|enja doma }in stva. Me |u tim,
iako je ona jako voljela
njega, on nju nije, ~ak je
nije ni primje}ivao.
Jednog dana se razbolio. Ne tako dugo poslije toga shvatio je da }e
br zo umri je ti. Raz mi {ljao je o svom rasko{nom ìvotu i pomislio:
ENGLESKI
THE FOUR WIFES
However, the merchant did
not love the first wife and although she loved him deeply,
he hardly took notice of her.
One day, the merchant fell
ill. Before long, he knew that
he was going to die soon. He
thought of his luxurious life
and told himself, “Now I have 4 wives with me. But when
I die, I’ll be alone. How lonely I’ll be!”
Thus, he asked the 4th wife, “I loved you most, endowed you with the finest clothing and showered great care
over you. Now that I’m dying,
will you follow me and keep
me company?” “No way!” replied the 4th wi fe and she
walked away without another word.
The answer cut like a sharp
kni fe right in to the mer chant’s heart. The sad merchant then asked the 3rd wife, “I have loved you so much
for all my life. Now that I’m
ÊTIRI @ENE
“Imam 4 ène. Ali sada kada
umirem bi}u sam. Bi}u ba{
usamljen!”
Stoga je pitao ~etvrtu ènu:
“Najvi{e sam te volio, darovao te najljep{im haljinama,
obasipao pa`njom. Sada kada umirem, ho}e{ li me prati ti, pra vi ti mi dru {tvo?”
farmer had some puppies he
needed to sell. He painted a
sign advertising the pups and
set about Nailing it to a post on the
edge of his yard. As he was driving
the last nail into the post, he Felt a
tug on his overalls. He looked down
into the Eyes of a little boy.
“Mister,” he said, “I want to buy
one of your puppies.”
“Well,” said the farmer, as he
rubbed the sweat off the back of his
neck, “these puppies come from fine
parents and cost a good deal of
money.”
The boy dropped his head for a
moment. Then reaching deep into his
pocket, he pulled out a handful of
change and held it up to the farmer.
“I’ve got thirty-nine cents. Is that
A
“[anse nema!”, odgovorila je
~etvrta èna i oti{la ne rekav{i ni rije~ vi{e.
Rije~i su se poput noà zarile u njegovo srce. Posve tuàn, upi tao je tre }u è nu:
“Veoma sam te volio, cijeli
svoj ìvot. Sada kada umirem, ho}e{ li me pratiti i praviti mi dru{tvo tamo
gdje idem?” “ Ne!” ,
odgovorila je tre}a èna. “Ovdje mi se svi|a,
ponovo }u se udati kada ti umre{!” Trgov~evo srce se steglo od bola.
Potom je pitao drugu ènu: “Uvijek sam
se obra}ao tebi za pomo} i uvijek si mi je
pru à la. Sa da mi je
opet po treb na tvo ja
pomo}. Kada umrem,
ho}e{ li me pratiti i
praviti mi dru{tvo?”
“@ao mi je, ne mogu
ti pomo}i ovaj put!”,
od go vo ri la je dru ga
èna. “Najvi{e {to mogu da uradim je da te
sahranim.” Odgovor
ga je uda rio po put
munje i bio je o~ajan.
Onda se za~uo glas:
Greatly grieved, the merchant
said, “I sho uld ha ve ta ken
much better care of you while I could have !”
Actually, we all have 4 wives in our lives
a. The 4th wife is our body.
No mat ter how much ti me
and effort we lavish in making it look good, it’ll leave us
when we die.
b. Our 3rd wife ? Our possessions, status and wealth.
When we die, they all go to others.
c. The 2nd wife is our family and friends. No matter
how close they had been there for us when we’re alive, the
furthest they can stay by us is
up to the grave.
d. The 1st wife is in fact our
soul, often neglected in our
pursuit of material, wealth
and sensual pleasure.
Guess what? It is actually
the only thing that follows us
wherever we go. Perhaps it’s
a good idea to cultivate and
strengthen it now rather than
to wait until we’re on our deathbed to lament.
“Ja }u po}i sa tobom. Prati}u te gdje god da krene{“ .Trgovac je podigao pogled i
ugledao svoju prvu ènu kako stoji nad njim. Bila je jako mr{ava, kao da je patila od
neuhranjenosti. Veoma oàlo{}en, trgovac je rekao: “Trebalo je da bolje pazim na
tebe dok sam mogao!”
U stvari, svi mi imamo 4
ène u na{em ìvotu:
a. êtvrta èna je na{e tijelo. Bez obzira koliko vremena i snage rasipamo da bi ga
u~inili boljim, napu{ta nas
kada umremo.
b. Na{a tre}a èna - na{
imetak, status i bogatstvo.
Kada umremo, sve to pripadne drugom.
c. Druga èna je na{a familija i na{i prijatelji. Bez obzira koliko bili bliski sa nama, najdalje dokle mogu da
nas prate je do groba.
d. Prva èna je u stvari na{a du{a, ~esto zanemarena
usled na{e potrage za materijlnim bogatstvom i senzualnim zadovoljstvima.
Znate {ta? To je zapravo
je di na stvar ko ja nas pra ti
gdje god da krenemo. Mo`da
nije tako lo{a ideja da je sada njegujemo i oja~amo prije nego li da ~ekamo na jadikovanje na samrtnoj postelji.
Prevela:
Nikolina Bajovi} , II 2
ALEXANDER
FLEMING
His name was Fleming, and
he was a poor Scottish farmer. One day, while trying to
eke out a living for his family, he heard a cry for help
coming from a nearby bog.
He dropped his tools and ran
to the bog. There, mired to
his waist in
black muck,
was a terrified
boy,
screaming
and strug gling to free
himself.
Farmer Fleming sa ved
the lad from
what co uld
have been a
slow
and
terrifying death. The next
day, a fancy carriage pulled
up to the Scotsman’s sparse
surroundings. An elegantly
dres sed no ble man step ped
out and introduced himself
as the father of the boy Farmer Fleming had saved.
“I want to repay you,” said
the nobleman. “You saved my
son’s life.”
“No, I can’t accept payment
for what I did,” the Scottish
farmer replied, waving off the
offer. At that moment, the
farmer’s own son came to the
enough to take a look?”
“Sure,” said the farmer.
And with that he let out a whistle,”Here,Dolly!” he called.
Out from the doghouse and down
the ramp ran Dolly followed by four
little balls of fur. The little boy
pressed his face against the chain
link fence. His eyes danced with
delight.
As the dogs made their way to the
fence, the little boy noticed something else stirring inside the doghouse. Slowly another little ball
appeared; this One noticeably smaller. Down the ramp it slid. Then in a
somewhat awkward manner the little pup began hobbling toward the
others, doing its best to catch up....
“I want that one,” the little boy
said, pointing to the runt.
The farmer knelt down at the boy’s
side and said, “Son, you don’t want
that puppy. He will never be able to
run and play with you like these
other dogs would.”
With that the little boy stepped
back from the fence, reached down,
and began rolling up one leg of his
trousers. In doing so he revealed a
steel brace running down both sides
of his leg attaching itself To a spe-
KUÎ]I NA
PRODAJU
sa ~etiri male krznene loptice i uputila se ka kapiji. Mali{an je naslonio lice na ogradu.O~i su
mu poigravale od zadovoljstva.
Kako su se ku~i}i kretali ka ogradi, mali{an je
primijetio da se jo{ ne{ta pokre}e u ku}ici za pse.
Lagano se pojavila jo{ jedna krznena loptica;
znatno manja od ostalih. Skliznula je do kapije.
Onda je nekako ~udno po~elo da hramlje ka osta-
door of the family hovel. “Is
that your son?” the nobleman
asked. “Yes,” the farmer replied proudly.
“I’ll make you a deal. Let
me take him and give him a
good education. If the lad is
anything like his father, he’ll
grow to a
man
you
can
be
proud of.”
And that
he did. In time, Farmer
Fleming’s
son graduated from St.
Mary’s Hospital Medical School
in Lon don,
and went on to be co me
known throughout the world
as the noted Sir Alexander
Fleming, the discoverer of Penicillin.
Years afterward, the nobleman’s son was stricken with
pneumonia.
What saved him? Penicillin.
The name of the nobleman?
Lord Ran dolph Chur chill.
His son’s name? Sir Winston Churchill.
Someone once said what
goes around comes around.
ALEKSANDAR
FLEMING
Zvao se Fleming i bio je siroma{ni {kotski farmer. Jednoga dana, dok je poku{avao
da zaradi za ìvot svojoj familiji, ~uo je poziv u pomo} koji
je dopirao iz obli`nje baru{tine. Bacio je alat i potr~ao.
Tamo se, zaglavljen do struka u blatu, nalazio prepla{eni dje~ak, koji je vri{tao poku {a va ju }i da se oslo bo di.
Far mer Fle ming je spa sio
momka od onoga {to bi bila
spo ra i za stra {u ju }a smrt.
Sle de }eg da na, ras ko {na
ko ~i ja se za u sta vi la pred
oskud nim do ma }in stvom
ovog si ro ma {nog [ko ta. Iz
nje je iza{ao elegantno obu-
PUPPIES FOR SALE
eki farmer je imao ku~i}e koje je trebao da
proda. Napravio je tablu sa oglasom za
kuce i istu zakucao blizu kapije. Dok je
ukucavao posljednji ekser u direk, osjetio je da ga
neko vu~e za radno odijelo. Kad se osvrnuo ugledao je dje~aka.
“Gospodine”, rekao je, “@elim da kupim jednog
od va{ih ku~i}a.”
“Pa”, uzvratio je farmer bri{u}i znoj sa vrata,
“ove ku}e imaju dobar pedigre i puno su skupe.”
Dje~ak je oborio glavu za trenutak. Stavio je ruku u dèp , izvadio punu {aku sitni{a i pruìo ih
farmeru. “Imam trideset devet centi. Je li ovo dovoljno da mogu da ih pogledam?”
“Svakako,” rekao je farmer. Potom je zviznuo,
“Do|i Doli!”, pozvao je. Iz ku}ice je istr~ala Doli
N
dying, will you follow me and
keep me company?” “No!” replied the 3rd wife. “Life is so
good over here! I’m going to
remarry when you die!” The
merchant’s heart sank and
turned cold.
He then asked the 2nd wife, “I always turned to you
for help and you’ve always
helped me out. Now I need
your help again. When I die,
will you follow me and keep
me company?” “I’m sorry, I
can’t help you out this time!”
replied the 2nd wife. “At the
very most, I can only send you
to your grave.” The answer
came like a bolt of thunder
and the merchant was devastated.
Then a voice called out :
“I’ll leave with you. I’ll follow
you no matter where you go.”
The merchant looked up and
there was his first wife. She
was so skinny, almost like she
suffered from malnutrition.
Sredwo{kolac
JEZIK
cially made shoe. Looking back up at
the farmer, he said, “You see sir, I
don’t run too well myself, and he
will need Someone who understands.”
The world is full of people who
need someone who understands.
lima, trude}i se koliko je mogao da ih stigne...
“Ho}u onog”, rekao je mali{an, pokazju}i na
`goljavo ku~ence. Farmer je kleknuo pred dje~aka i rekao : “Sine, ne èli{ ti to ku~e. Nikada ne}e mo}i da tr~i i da se igra sa tobom kao {to bi to
mogli ostali.”
Na to je mali{an ustuknuo od ograde, zavrnuo
nogavicu pantalona otkrivaju}i ~eli~nu protezu s
obje strane noge koja je bila pri~vr{}ena za specijalno napravljenu cipelu. Ponovo je pogledao
farmera i rekao: “Vidite gospodine, i ja tako|e ne
tr~im ba{ dobro, a njemu }e trebati neko ko razumije.”
Svijet je pun ljudi kojima je potreban neko ko
razumije.
Prevela: Danica Je~menica II2
~en plemi} i predstavio se kao
otac dje~aka kojeg je farmer
Fleming spasio.
“@elim da vam se oduìm”,
rekao je plemi}. “Spasli ste
ìvot mom sinu.“
“Ne, ne mogu da prihvatim nagradu za to {to sam
uradio“, odgovorio je {kotski
farmer. U tom trenutku, farmerov sin se pojavio na vratima porodi~ne kolibe. “Je li
ovo tvoj sin?“, upitao je plemi}. “Da“, ponosno je uzvratio farmer.
“Da se dogovorimo. Pusti
me da ga povedem sa sobom
i obezbijedim mu dobro obrazovanje. Ako momak imalo
li~i na oca, izra{}e u ~ovjeka
na kog moè{ biti ponosan.“
I tako i uradi{e. Posle nekog vremena, sin farmera Fleminga je diplomirao na medicin skoj {ko li Sv. Me ri u
Londonu i postao poznat u
svijetu kao ugledni Ser Aleksandar Fleming, pronalaza~
penicilina.
Godinama nakon toga, plemi}ev sin se razbolio od upale plu}a.
[ta ga je spasilo? - Penicilin.
Ime plemi}a? - Lord Rendolf êr~il.
Ime njegovog sina? - Ser
Vinston êr~il.
Neko je jednom rekao - sve
se vra}a , sve se pla}a.
Preveo: Edin ûturi} , IV/2
Sredwo{kolac
ENGLESKI
nce upon a time, there
was an island where all
the feelings lived: Happiness, Sadness, Knowledge,
and all of the others, including Love. One day it was announced to the feelings that
the island would sink, so all
constructed boats and left.
Except for Love.
Love was the only one who
stayed. Love wanted to hold
out until the last possible moment.
When the island had almost
sunk, Love decided to ask for
help.
Richness was passing by
Love in a grand boat. Love
said,
“Richness, can you take me
with you?”
Richness answered, “No, I
O
ekada davno, postojalo
je jedno ostrvo gdje su
ì vje la sva osje }a nja:
Sre}a, Tuga, Znanje, i sva ostala, uklju~uju}i i Ljubav. Jednoga dana javljeno je da }e ostrvo da potone, te su svi napravili
~amce i napu{tili ostrvo. Svi
osim Ljubavi.
Ljubav je jedina ostala. Ljubav nije èljela da se preda do
poslednjeg momenta. Kada je
ostrvo trebalo potpuno da potone, Ljubav je zatraìla pomo}.
Bogatstvo je prolazilo pored
Ljubavi u rasko{nom ~amcu.
Ljubav je upitala: “Bogatstvo,
N
TOUCHING LIFE STORY...
A young man was getting
ready to graduate college. For
many months he had admired
a beautiful sports car in a dealer’s showroom, and knowing his father could well fford it, he told him that was
all he wanted.
As Graduation Day approached, the young man awaited
signs that his father had purchased the car. Finally, on the
morning of his graduation
his father called him into his
private study. His father told
him how proud he was to have such a fine son, and told
him how much he loved him.
He handed his son a beautiful wrapped gift box.
Curious, but somewhat disappointed the young man
opened the box and found a
lovely, leather-bound Bible.
Angrily, he raised his voice
at his father and said, “With
all your money you give me
a Bible?” and stormed out of
the house, leaving the holy
book.
Many years passed and the
young man was very suc cessful in business.
He had a beautiful home
and wonderful family, but re-
alized his father was very old,
and thought perhaps he should go to him. He had not
seen him since that graduation day. Before he could make arrangements, he received
a telegram telling him his father had pas sed away, and
willed all of his possessions to
his son. He needed to come
home immediately and take
care things.
When he arrived at his father’s house, sudden sadness
and regret filled his heart. He
began to search his father’s
important papers and saw the
still new Bible, just as he had
left it years ago. With tears,
he opened the Bible and began to turn the pages. As he
read those words, a car key
dropped from an envelope taped behind the Bible.
It had a tag with the dealer’s name, the same dealer
who had the sports car he
had desired. On the tag was
the date of his graduation,
and the words... PAID IN
FULL.
How many ti mes do we
miss God’s blessings because
they are not packaged as we
expected?
DIRLJIVA
@IVOTNA PRIÂ…
Jedan mladi} je bio na putu da zavr{i koled`. Mjesecima se divio prelijepim sportskim kolima u jednom izlogu,
a znaju}i da mu ih otac moè
priu{titi, rekao je da je to jedino {to je ikada èlio.
Kako se dan kad je trebalo
da di plo mi ra pri bli à vao,
mladi} je i{~ekivao neke znake koji bi mu nagovijestili da
je otac kupio kola. Kona~no,
jutro kad je trebao da diplomira otac ga je pozvao u njegovu radnu sobu. Rekao mu
je koliko je ponosan {to ima
tako divnog sina i koliko ga
voli. Pruìo mu je divno upakovan paketi}.
Radoznao, ali donekle razo~aran, mladi} je otvorio paketi} i tu spazio divnu Bibliju sa ko `nim po ve zom.
Ljutito je povikao: „Od sveg
novca koji ima{ ti mi kupuje{
Bibliju?!“ i bijesno izjurio iz
ku}e, ostavljaju}i svetu knjigu.
Pro{lo je mnogo godina i
mladi} je postao jako uspje{an poslovan ~ovjek. Imao je
prelijepu ku}u i divnu porodicu, ali je shvatio da mu je
otac jako star, i da bi mo`da
trebalo da ga posjeti. Nije ga
vidio od dana kada je diplomirao. Prije nego je je po~eo
da pravi plan o posjeti svom
ocu, primio je telegram u kom
su ga obavijestili da je on preminuo i cijelu svoju zaostav{tinu ostavio njemu. Morao
je smjesta da ide ku}i kako bi
se pobrinuo oko nekih stvari.
Kada je stigao u o~evu ku}u,
iznenadna tuga i kajanje mu
je ispunila srce.
Po~eo je da pretura po o~evim va`nim papirima i tad
spazio posve novu Bibliju, ba{
onakvu kakvu je ostavio prije mnogo godina. Sa suzama
u o~ima otvorio je Bibliju i
po~eo da okre}e stranice. Dok
je ~itao neke redove, iz koverte koja je bila zalijepljena
na poslednjoj stranici Biblije,
ispali su klju~evi.
Imali su privezak sa imenom onog prodava~a kola,
istog onog koji je posjedovao
sportska kola koja je on volio.
Bio je tu i datum kada je diplomirao, a velikim slovima je
pisalo...PLA]ENO.
Koliko puta smo propustili
Boìje blagoslove jer nisu bili
upakovani onako kako smo
mi o~ekivali da }e biti?
Prevela: Irma Sokolovi} IV2
f you put a buzzard in a
pen six or eight feet square and entirely open at the
top, the bird, in spite of his
ability to fly, will be an absolute prisoner. The reason
is that a buzzard always
be gins a flight from the
ground with a run of ten
or twel ve fe et. Wit ho ut
space to run, as is his habit,
he will not even attempt to
fly, but will remain a prisoner for life in a small jail
with no top.
The ordinary bat that flies around at night, a re-
I
ko stavite mi{ara (vrsta orla) u ogra|en prostor, otprilike {est ili sedam
kvadratnih stopa, koji je pri
tom potpuno otvoren
od o zgo, pti ca }e,
uprkos svojoj mogu} no sti da le ti,
biti potpuno za ro bljena.
Razlog tome je {to
kada mi{ar ho}e
da po le ti
sa rav nog
tla pravi zalet od
ne kih de set do
dva na est sto pa.
Ako ne ma do -
A
15
JEZIK
LOVE AND TIME
can’t. There is a lot of gold
and silver in my boat. There is
no place here for you.”
Love decided to ask Vanity
who was also passing by in a
beautiful vessel. “Vanity, please help me!”
“I can’t help you, Love. You
are all wet and might damage my boat,” Vanity answered.
Sadness was close by so Love asked, “Sadness, let me go
with you.”
“Oh . . . Love, I am so sad
that I need to be by myself!”
Happiness passed by Love,
too, but she was so happy that
she did not even hear when
Love called her.
Suddenly, there was a voice, “Come, Love, I will take you.” It
was an elder.
So bles sed
and over joyed, Lo ve
even for got to
a s k
the elder
wher e
they
were
g o ing.
LJUBAV I VRIJEME
moè{ li me povesti sa sobom?”
Bogatstvo je uzvratilo: “Ne,
ne mogu. Dosta je zlata i srebra
u mom ~amcu. Ovdje za tebe
mjesta nema.”
Ljubav je odlu~ila da pita
Ta{tinu koja je prolazila u prelijepoj barci: “Ta{tino, molim te
pomozi mi!”
“Ne mogu ti pomo}i, Ljubavi. Sva si mokra i mogla bi mi
o{tetiti barku”, uzvrati Ta{tina.
Tuga se pribliàvala pa ju je
Ljubav upitala: “Tugo, pusti
me da po|em sa tobom.”
“Oh... Ljubavi, toliko sam
tu`na da mi treba da budem
sama!”
Sre}a je prolazila pored Ljubavi tako|e, ali je bila toliko
sre}na da nije ~ak ni ~ula kad
ju je Ljubav pozvala.
Iz ne na da, za ~uo se glas:
“Do|i, Ljubavi, ja }u te povesti.” Bio je to stariji glas. Blagoslovena i presre}na Ljubav je
~ak zaboravila da pita stariju
osobu gdje idu. Kada su stigli
THE BUYYARD,
THE BAT, AND
THE BUMBLEBEE
markable nimble creature
in the air, cannot take off
from a level place. If it is
placed on the floor or flat
gro und, all it can do is
shuf fle abo ut hel plessly
and, no doubt, painfully,
until it reaches some slight
elevation from which it can
throw itself into the air.
Then, at once, it takes off
like a flash.
A Bumblebee if dropped
into an open tumbler will
MI[AR, [I[MI[
I BUMBAR
volj no pro stora da napra vi ta kav
zalet,ne}e ~ak
ni poku {a ti da
poleti, ve} }e
osta ti za ro bljenik do kraja ìvota u malom
zatvoru koji ~ak nije
zatvoren odozgo.
Obi~ni {i{mi{ koji leti no}u, ne vje ro vat no spret no
stvo re nje u va zdu hu, ne
moè da poleti sa ravnog
tla. Ako ga stavite na pod ili
ravnu povr{inu, sve {to }e
on mo}i uraditi je da se
bespomo}no i bez sumnje
bolno vu~e dok ne do|e do
nekog uzvi{enja odakle se
moè baciti u vazduh.Onda
se odjednom moè vinuti u
When they ar ri ved at dry
land, the elder went her own
way. Realizing how much was
owed the elder,
Lo ve asked Know led ge,
another elder, “Who Helped
me?”
“It was
T i m e , ”
Knowledge
answered.
“Ti me?” asked
Love. “But why
did Time help me?”
Knowledge smiled
with de ep wis dom
and answered, “Because only Time is
capable of understan ding how
va lu a ble Lo ve
is.”
na kopno, starija osoba je krenula svojim putem. Shvativ{i
koliko joj duguje, Ljubav je
upitala Znanje, jo{ jednog starog znalca: “Ko mi je to pomogao?”
“Bilo je to Vrijeme”, odgovorilo je Znanje.
“Vrijeme?”, upitala je Ljubav, “ali, za{to mi je Vrijeme
pomoglo?”
Znanje se nasmije{ilo i mudro odgovorilo: “Zato {to je
samo Vrijeme sposobno da razumije koliko je vrijedna Ljubav.”
Preveo:
Nemanja Vuka{inovi} IV2
be there until it dies, unless
it is taken out. It never sees the means of escape at
the top, but persists in trying to find some way out
through the sides near the
bottom. It will seek a way
where none exists, until it
completely destroys itself.
In many ways, there are
lots of people like the buzzard, the bat and the bumblebee. They are struggling
about with all their problems and frustrations, not
realizing that the answer
is right there above them.
visine poput munje.
Ako ubacite bumbara u
visoku ravnu ~a{u bez postolja, tu }e ostati dok ne
ugine, osim ako ga prethodno ne izvadite. Ne vidi smisao bjekstva u vis, ve} uporno izlaz traì negdje oko
dna ~a{e i po stranama oko
dna. Traì}e izlaz gdje ga
nema, dok se potpuno ne
uni{ti.
Postoji mnogo primjera
ljudi poput ovog mi{ara, slije pog mi {a ili bum ba ra.
Mu~e se svim svojim problemima i frustracijama ne
shvataju}i da je rje{enje odmah iznad njih.
Prevela:
Danijela Kojovi} III2
EAGLES IN A STORM ORLOVI U OLUJI
Did you know that an
eagle knows when a storm
is approaching long before
it breaks? The eagle will fly
to some high spot and wait
for the winds to come. When
the storm hits, it sets its
wings so that the wind will
pick it up and lift it above
the storm. While the storm
rages below, the eagle is soaring above it.
The eagle does not escape
the storm. It simply uses the
storm to lift it higher. It rises on the winds that bring
the storm.
When the storms of life come upon us - and all of us
will experience them - we
can rise above them by set-
ting our minds and our belief toward God. The storms
do not have to overcome us.
We can allow God’s power to
lift us above them.
God enables us to ride the
winds of the storm that bring
sickness, tragedy, failure
and disappointment
in our lives.
W e
can soar
abo ve
the
storm.
Remember, it is not
the bur dens
of life that weigh
us down, it is how
we handle them.
Da li ste znali da orao zna
kada se bliì oluja, ~ak mnogo prije nego ona po~ne?
Orao }e se
podi}i do nekog uz vi {e nog mjesta i
~ekati da krene vjetar. Kada po~ne oluja,
on ra{iri krila kako bi ga vjetar ponio
i podigao iznad oluje.
Kada oluja po~ne da
bjesni pod njim, on
se vi ne iz nad nje.
Orao ne bjeì od
oluje. On jednostavno koristi oluju da bi
ga ona podigla viso~ije.
Kada ìvotne oluje krenu
ka nama, a svi }emo se jednom na}i u toj situaciji, moèmo se izdi}i iznad njih usmjeravaju}i svoje misli i vjeru
ka Bogu. Oluje ne moraju da
nas savladaju. Moèmo dopustiti da nas Boìja snaga
podigne iznad njih.
Bog nam omogu}ava da jedrimo na vjetrovima oluja koje unose bolest, tragediju, pora ze i raz o ~a re nja u na {e
ìvote. Moèmo se vinuti iznad oluje.
Zapamtite, nisu tereti ìvota ono {to nas pritiska ka
dnu, sve zavisi od toga kako
se nosimo sa njima.
Preveo:
Borko Vuka{inovi}, II 7
16
LITERARNA STRANA
Rezultati nagradnog konkursa
za najqep{i literarni rad
LEJLA I NEMAWA
NAJUSPJE[NIJI
U ciqu razvoja dijaloga i
tolerancije me|u mladima,
NVO “Bonum" je organizovao
literarni konkurs na temu:
“Dijalog i tolerancija –
put dobrog razumijevawa".
Konkurs je bio otvoren do 5.
novembra 2010. godine, nakon
~ega je ìri u sastavu: Verica Popovi}, Milan Terzi}
i Ru`dija Struji}, pro-
glasio pobjednike. Najuspje{nije radove su napisali
u~enici na{e {kole: Lejla
Kadi} (I nagrada) i Nemawa
Vuka{inovi} (II nagrada).
Nagrade su im uru~ene 12.
novembra, u Sali Hotela
Pqevqa. Na ovoj strani
moète pro~itati radove
nagra|enih u~enika.
Aleksandar Terzi}, IV2
Prva nagrada na konkursu NVO “Bonum”
DIJALOG I TOLERANCJA –
PUT DOBROG RAZUMIJEVAWA
Postoji jedna nepregledna
wiva na kojoj sijemo sjeme
svoga ìvota i u kojoj ostavqamo svoj vje~ni trag. Sijemo je svojim djelima, zalivamo
blagim
rije~ima,
plijevimo pra{tawem, uqep{avamo razumijevawem,
uve}avamo davawem. Ali…
Koliko smo samo puta u
ìvotu poku{ali da sjeme
svoje sre}e na tu|oj wivi
zasadimo? Koliko smo puta
poèqeli da pokaèmo svoju
veli~inu, i tu|e zrele plodove ubacimo u svoj dom? I
sve nam je opet bilo malo –
htjeli smo i vi{e i boqe i
qep{e, htjeli smo bar malo
ve}e pravo na ovaj komad neba,
na ovu wivu, na ovaj dom!
[ta smo dobili? Otvorene
rane koje krvare, neprijateqe koji ne pra {taju,
uvrede koje ne zarastaju!!!
Pomislili smo – svijet je
na{, a onda osjetili beskrajnu prazninu u du{i.
Koliko prolitih suza,
besmislenih
ratova,
izgubqenih ideala, raspolovqenih ìvota... za {ta?
O~ekuju}i previ{e, nismo
dobili ni{ta. U~inilo nam
se da nam ne smetaju tu|e
opusto{ene poqane i
po~upani plodovi tu|ih
wiva, sve dok nismo ugledali pusto{ na svojim
wivama. A svi se ratovi
opet dijalogom zavr{e.
Morali smo ih dijalogom
zavr{iti, a nismo ih umjeli dijalogom spri je~iti.
I tako svuda i uvijek. U
borbi za ve}u dràvu, u
nadi u ve}e nasle|e, u èqi
za ve}im uspjehom, u letu za
boqom zaradom, u trci za
li~nom pobjedom. I zaista...
u svemu svakim danom napredujemo. Svemir osvajamo.
Vrhove dodirujemo. Pri rodom gospodarimo. Sve
moèmo, sve smo nau~ili. A
onda, u jednom kobnom trenu
ìvota i smrti shvatimo –
krnuli smo pogre{nim
putem. Trebalo je prvo da
nau~imo da budemo qudi.
Ako to ne nau~imo, uzalud
nam na{e {kole, uzalud nam
na{a vjera, uzalud nam
na{e wive.
Hajdemo svi zajedno... i
mladi i stari... i nau~eni i
neuki ... i oni sasvim nemo}ni, i oni pred svima veliki... hajdemo u {kolu qudskosti. Krenimo zajedno da
istim dahom i istom snagom
sadimo wivu ìvota. Probajmo samo jednom i vidje}emo ~udo pred svojim
o~ima. U tu|u wivu ubacimo
sjeme svoje qubavi, a plod se
{iri i qubav i na na{oj
wivi procvjeta. Tu|u wivu
zadojimo izvorom blagosti i
pra{tawa, a i na{a wiva
istog trena postaje plodna i
zelena. [to vi{e tu|ih
wiva obogatimo plodovima
radosti, to }e na{a wiva
ve}a bivati, a na{i ìvoti
pri~u o tajni sre}nih pri~ati.
Lejla Kadi}, I2
Sredwo{kolac
DIJALOG I TOLERANCIJA –
USLOV SRE]NOG @IVOTA
QUBI!
Jer pesnicama se ni{ta ne rje{ava.
PO[TUJ !
Koga }e{ ako ne}e{ bli`weg svog.
VOLI!
Pa i one koji te ne vole,
Jer qubav je svetionik
Koji i tvoju du{u obasjava.
PRA[TAJ!
Jer svi smo samo qudi
Koji bez pra{tawa ne mogu trajati.
NE DIJELI QUDE!
Nikad i ni po ~em drugom
Osim po snazi vjere
I mo}i da druge shvate.
"LUDERE NON LEDERE"
Prijatequ moj, upamti to!
Da bi sva tvoja dobra
Mogla da ti se vrate!!!!
U@IVAJ U TU\OJ SRE]I !
Jer kad u zamci ìvota
Uspije{ da osmijeh izmami{ drugom
I kaè{ dvije – tri iskrene rije~i
Za onog koga svi blate,
Kada uspije{ da rastavqene spoji{
I u~ini{ da se odbjegli jedni drugima vrate,
Shvati}e{ da na ovom putu do vje~nosti
Drugo bogatstvo ne postoji
Osim onoga koje sa drugim podijeli{.
I RECI ÔVJEKU ISKRENO
Rije~i koje ne mogu
Ni da se kupe, ni plate
Rije~i u srcu kovane:
PRU@I MI RUKU, BRATE !!!
(sve nagla{ene stihove ~uvaj u svom prtqagu sre}e)
Nemawa Vuka{inovi}, IV2
MAJKO
Majko,
Od koga an|ela nebeskog
da ukradem rije~ svemo}nu,
rije~ koju bih kao svetiwu
u wedra tvoja svila,
pa da tom rije~ju temeq uzidam
na hramu vje~nog spasewa,
na hramu na kom bi ti bila
svetionik neprolazne qubavi.
Majko,
Od koga majstora nebeskog
da ukradem cigle radosti,
pa da ti od tih cigli sagradim
hram qepote koju si sadila,
da bude tvoja za{tita,
da bude tvoja zaloga
na oltaru nebeske qubavi
koju si oduvijek sakupqala
da bi je u na{a srca usadila,
bogiwo topline i pra{tawa.
Majko,
Od koga slikara nebeskog
da zatraìm boje mladosti,
pa da od boja nebeskih naslikam
neprolaznu qepotu
kojom je du{a tvoja zra~ila,
da hram koji zidam za tebe
osvijetlim an|eoskim bojama
da u wima prepozna{ svoje obrise
i sve ono {to je qubav tvoja zna~ila
onima koji bez tebe ne bi uspjeli
da zaplove vodama spokoja.
Almir îvgin, III4
Tijana \ur|i}, IV1
Ê@WA ZA ZAVIÂJEM
kako da odem i zaboravim
kako
kad svaki korak moj
kao lopov prati se}awe
se}awe {to s tobom po~iwe
i u tebi se ra|a iznova
kako da odem i zaboravim
kako
kad korene si
u du{i mojoj pustio
i sve {to daqe odmi~em
sve me ja~e steè poùda
na kolena padam o~ajan
gladan grumena zemqe
èdan rose s tvojih livada
ruku pruàm ka ~a{i na stolu
ali ~a{e tamo nema
moja je ~a{a ispijena
ustima zemqe
oprosti mi
jer tada bejah mlad
a sad na tu|oj zemqi
plod stabla zreli
krvave ruke i komade stakla
perem suzama bola
ali {ta imam od toga
{ta
kad umesto suza krv te~e
molim te
samo jednu kap mi daj
samo jednu,
da pretegne,
da nestanem sa ove grane
i da svane posle ove no}i
sunca pun novi dan
da na|em sebe u wemu
i grehom vezan
gorki san
suve usne jedva se mi~u
u gluvoj sobi jecaj te{ki
vapaj i è| ne mogu za tobom
uga{iti ~a{om drugom
~a{om
punom a praznom,
i sam sebi spomen podièm
bezumansa svojim
grlim se grobom
ho}u li u zemqi na}i kap,
makar gutqaj jedan
gutqaj koji prosuh lud
rukama svojim zemqu kopam
i krvqu topim beton vreli
da tr~im kroz poqa ìtna,
poqa veqa,
dok u grudima Troji~ko zvono kuca,
tamo negde na kraju svega
u ìtu
u suncu
u nebu
moja je ku}a
tamo gde u zraku miri{e pqeva
i daruje ti najsla|i zalogaj hleba.
Iz prve zbirke pjesnika
LAZARA \AÎ]A,
u~enika Sredwe stru~ne {kole
STRAH OD SEBE
Poznaje{ li sebe
kao {to sebe upoznah ja?
Zar ne prepoznaje{ lice onog
koji ti sudi
nakon {to ti kapqicu sre}e da?
Poznaje{ li du{u odba~enog
kao {to je upoznah ja?
Ne dozvoli da sebe do kraja spozna{
jer sre}en je onaj koji malo zna.
Poznaje{ li stra{na isku{ewa
kao {to ih upoznah ja?
Licemjerno lice slasti
koja te vode do dna,
a onda pokaù gorku zabludu
na razme|i jave i sna.
Poznaje{ li sebe
kao {to sebe upoznah ja?
Zar ne prepoznaje{ lice onog
koji ti sudi
nakon {to ti kapqicu sre}e da?
Sredwo{kolac
vakoga dana i svakog
tre na, ri je~ tvo ja
prati me ko sjena. Kad
me ìvot gor~inom okuje,
tvoj duh mene kroz vijekove
grije i {apne mi da ponosno gazim i na savez sa tobom sklopqeni, kroz bespu }a dok idem da pa zim.
Bespu}u se tad hladno nasmijem, isku{ewa mogu da
odbijem i s rije~ima ja~im
od lijeka, ja odbacim izazov
grijeha, jer “svak je ro|en
da po jednom umre, ~ast i
bruka ìve dovijeka”.
âst i obraz, jedina ti
dika - rek’o si mi ponosni
vladika. “Svjet je ovaj tiran tiraninu, a kamo li du{i blagorodnoj”, al kad du{a svo ju sna gu na |e, u
nevoqi svakoj se i sna|e,
znaju} da je ~ovjek tek ìvin~e, izgubqeno u gorkom
vremenu, ali i to da u svakom trenu “ iskra na|e udar
u kamenu”. Al ja gledam svijet oko sebe, svak za novcem
i ~ezne i zebe i pitam se
{ta bi sa mnom bilo, da mi
nije prijatequ tebe. Ti mi
kaè{ – ne daj se, zastani ,
“slabostma smo zemqi privezani”. I ja stanem traè} svjetlost lu~e i tvoj
lijek sred stra{nog vremena, znaju} da je “snom uspavan ~ovjek u kom vidi stra{na privi|ewa”. Ne}u da
mi novac du{u pije, ne}u
da mi srce laì krije, ne}u da sam rob zemaqskih
strasti, jer ni{ta nije svetije od ~asti. To bi mladi
trebalo da znaju i da obraz
pred sv’je tom ~u va ju. Od
problema ja se ne}u kriti
jer “lako je u dobru dobar
biti” . Svi za sre}om nesvjesni hitaju, za po{tewe
rijetko pitaju. Ba{ nam zato ona i izmi~e, jer nas ni{ta sveto ne doti~e; wena
su nam zakqu~ana vrat jer
“u vremenu, u burnom ìli{tu, ~ovjeku je sre}a nepoznata”.
“Mi smo iskra u stra{nu
pra{inu, mi smo lu~a tamom obuzeta” i ja ùrim u
mra~nom vremenu da otkrijem lu~u svog svijeta. Na{o
sam je prvo u strpqewu, u
mudrosti, slozi i u znawu,
S
PROBLEM U
PROBLEMU
Voli{ me...
I ja to znam...
Al’ ipak ose}am tremu.
îtava na{a qubav je
samo problem u problemu.
Strah me je da ti pridjem,
al’ opet jesam za {emu,
ma ova na{a qubav je
Hajde da re{imo problem.
Pridji mi, razbij mi
tremu
ina~e qubav osta}e
Milan Baj~eta, III4
VELEGRADSKA
TUGA
WEGO[
I JA
na{o sam je u rije~i tvojoj
da je sre}a i u odricawu.
Nikad patwa sama nam ne
stiè, nad bolom se nebo
nade diè i kad gubi{ uvjek mora{
znati, posle ki{e duga }e zasjati. Kad me muke
zemaqske obgrle,
znam da sunce i za
mene grije, jer gdje
je lijepog i ru`nog
}e biti, “~a{u meda ù~i zagr~enu
“ uvijek je
nasla|e
popiti.
Ali ~ov j e k
“ k a
slabo
ìvin~e”
uvjek padne, la ko
pogrije{i
i tek tada,
kroz buru vremana, tvoja
snaga moju
du{u tje{i.
Priroda je majka i carica, al i ona promjewiva lica, pa kad boli
mi ne prihvatamo i za sre}u obi~no ne znamo. Sve te
taj ne uspje ha i sre }e, ti
vladiko sve to meni re~e i
na tome beskrajna ti hvala,
sa~uva me od zemnih grjehova, sa~uva me od mnogijeh
zala. Bez pouke i istine
ove, jo{ bih bio slamka bez
svog znaka, “jedna slamka
me|u vihorove”.
Samo tebi povjerit se mogu, s tobom pri~at o onome
trenu, kad mi qubav sve ~ari otkrije pa ja ne znam,
~estiti vladiko, “al je |avo ali su ma|ije”. To je
tre nut go ri i od smr ti,
“svijet mi se oko glave vrti” i pitam se sa toga izvo-
ra da li smijem kap vode
popiti. Ja se sje}am onog
{to si reko “}ud je ènska
smije{na rabota” , ali weno boànstveno lice nekad
mi je draè od ìvota.I u
tome slatkom ~asu, ja se sjetim tvojih r’je~i i ugledam
tu putawu koja vodi li~noj
sre }i. “Ma le na joj usta
slat ka, a an gel ski obra {~i}i, od tisu}e {to ~uvstvujem, jednu ne znam sada
re}i”. Ko i tebi, sad i meni, pred qepotom ènskog
lica, zaigraju strasti
burne i osjetim vapaj
srca. Ko je nije osjetio, ne zna {ta je radost prava, mislim da
li me se sje}a ili spokojna ona spava. A kada
mi ju tro sva ne, ja je
traìm nade okom,
“dok evo ti divne
vile koja ide lakim kro kom”.
Pa i tad se tebe sjetim, dok
mi sr ce ne bom le ti,
kaèm tada
mis’o tvo ju
“...zavid’te mi
svi be smrt ni,
na trenutak ovaj
sveti”.
I tako ja u ìvotu, svud ukorak
tebe pratim, kad
za lu tam, do zo vem te i nau~im da
se vratim. Svetionik mog ìvota, postao si
onog tre na kad je u zrak
tvoje lu~e radost moja obu~ena.Ono {to je Sarajlija
za mladoga bio Rada, to je
tvoja du{a sveta postala
za mene sada. U~itequ, prija te qu, du ha mo ga sve ti
o~e... putem {to mi ti prosvijetli moja stopa gazit
ho}e. Al’ u tome ~asnom hodu, obmanama mjesta ne dam,
ne mogu ti se nikad prima}, s ni zi ne te mo} nog
gledam. I sje}am se onog
{to si u~itequ svom rekao, pre nego si slavu vje~nu pod vi `ni {tvom sam
stekao: “Ne mogu te sti}i
Simo, a kamoli pro}i mimo”!
Milan Baj~eta, III4
QEPOTICA
TARA
Beogradska no}...
Ulice usplamtjele od
sjaja...
I praznina...
Bezimena praznina...
I zov...
Zov moga zavi~aja.
Kao osmjeh djevoja~ki
qepotom nas svojom grije
valovita na{a Tara,
ni{ta od we qep{e nije.
Pale se svijetla velegrada.
No} ko carica plijeni...
Taj la`ni osmjeh sre}e
tugu budi u meni.
Kroz planine staze gradi,
~istotom nas svojom grije,
du{u svoju daruje nam
zelenija nego prije.
Ulice àmore...
Vjetri} pirka sa Save,
a u srcu usnuli bude se
proplanci i mirne trave.
Ovaj biser netaknuti
boànstvenim sjajem sija
qepotica crnogorska
srcu mome najmilija.
Srce se u ~e`wu skupilo...
Bezimenu ~e`wu za krajem
gdje sve je bez sjaja sjajno,
u duboku, bolnu, vje~nu...
u ~e`wu za zavi~ajem.
U skutima netaknutim
mnoge tajne Tara krije
~uva}u je ko zenicu
jer je takve nigdje nije.
Milan Baj~eta, III4
17
LITERARNA STRANA
PRED PONOROM
Vrisnu}u glasno, da Boga usnulog probudim!
Zavapi}u strasno da ruku pruì mi
i bogovima pohlepe sudi.
Molitvom }u rastapati okove vremena.
Molitvom...jer odavno ve} osje}am da
Smiju nam se |avoli...da
Umrli su qudi.
Boè!
ûje{ li jauk robova vremena?
Vidi{ li pohlepu, osje}a{ li jad?
Moli te zarobqena du{a djeteta,
ne dozvoli jo{ jednu smrt,
zaustavi ovaj zahuktali pad
u ponore poquqanog svemira.
Boè!
Vidi{ li isku{ewe pred kojim stojim i ja?
Osje}a{ li licemjernu namjeru mo}nika
da svaki porok osude, a onda ti ga ponude
kao najsla|i opijum do dna ?
Prepoznaje{ li lice sudije?
Zar ne vidi{ da je to isti onaj ko
te osudi nakon {to ti samo gram
svoga blaga bijelog da.
A mi?
Svi smo kukavice bez imena.
Straàri {to saàqewem prijete,
saàqewem i podlim }utawem.
Od prijateqa lice skrivamo
~im osjetimo da tone na dno.
Ro|enog se sina stidimo
ne priznaju}i ikom ikada
da i nekom na{em de{ava se to,
to {to se samo drugima de{ava.
Vrisnu}u glasno da Boga usnulog probudim!
Sve molitve koje ikad ~uo sam
na wegove }u spustiti grudi
i zavapiti...
Boè, pomozi nam...
Pomozi...
prije nego {to kamen Sizifov vrati se,
prije nego {to svi postanemo |avoli,
prije nego {to nestanu svi qudi !
PRIJATEQU
Ne zatrvaraj svoje srce, prijatequ!
No} je gluva, dom je nem...
Ne zadrì tajnu za se
kaì je meni kri{om.
Samo meni...
[apni tiho
i srce moje }e ~uti,
moje srce, a ne u{i.
Poveri mi tajnu srca svog,
kroz drhtavi smeh,
uzdràne suze,
kroz sladak stid i jad...
Ne zatvaraj srce, prijatequ!
Lejla Kadi}, I2
NIKADA
Nikada prave qubavi
za srce {to bolom gori,
da ho}e bar da me ostavi,
al’ uvijek se kraj mene stvori.
Nikada pro{lost da zaboravim
jer eto patwe u sitne sate,
nikako da sje}awa ostavim
kad ìvim samo za te.
Nikada iskrena nisam bila
jer dok sam s drugim, zami{qam tebe,
tugu sam gorku sama popila
sa~uvala rane samo za sebe.
Nikada kraja zvjezdanoj no}i
a sje}awa jo{ uvijek plamte na dnu
znam da naprijed ne}u mo}i
jer ti si jo{ uvijek tu.
Marina Kijanovi}, IV1
Adna Deli}, III1
@IVOT
I u sjenci ìvota postoji sre}a
al sam je mora{ prona}i.
Kao sunce hladnu zimu,
kao duga te{ku ki{u,
osmjehom sjenku mora{ poma}i.
I u sre}i ìvota postoji sjenka.
I za wu mora{ znati.
Zanese{ se,
zaboravi{ na wu,
al vjetar ti je ìvota vrati.
Kristina Vu~eti}, III2
18
EKOLOGIJA / KULTURA
IMA LI NADE ZA NAS?
nama mladima?
Gradi} na sjeveru Crne
Gore odavno je jedan od najzna~ajnijih centara eksploatacije mineralnih sirovina u na{oj ekolo{koj
dr à vi. Eks plo a ti {u se
ugaq, {u me,
tehni~ki kamen, glina za
pro iz vod wu
cigle, a nekad
su na tom
spi sku bi li
jo{ i olovo,
cinkana ruda,
ba rit
itd.
Posqedice
sve ga ovo ga
te {ko da se
mo gu po pra viti, pogotovu ne pre ko
no}i. Ostali
su
ko po vi
ugqa, deponije ja lo vi ne
pepela, zaga|ene vode, zaga|eno zemqi{te, zaga|en vazduh, uni{te ne po qo pri vre de ne
povr{ine.
U najve}e zaga|iva~e ove
sredine svakako spada Termoelektrana Pqevqa. Kada
iz bilo koga pravca dolazi-
te u na{ grad, do~eka}e vas
nevjerovatan smog koji stvara uti sak da ula zi te u
ogromni oblak dima. U ciqu spre~avawa zaga|ivawa
ugra|uju se filteri, ali
naàlost, ni oni nisu dali
neke boqe rezultate. Stru~waci za o~uvawa ìvotne
sredine neprestano nagla{avaju neophodnost monitoringa kao preduslova za
rje{avawe svih eklo{kih
pitawa.
Ako se ni{ta zna~ajnije u
NEKA BUDE ÎSTO
we i mno gi dr àv ni i op {tin ski
organi . Nije ni ~udo {to se {irom
svijeta zna~ajna sredstva iz buxeta
odvajaju za realizaciju ovakvih projekata.
U Pqevqima, op{tinski organi skoro svake godine organizuju i realizuju
razne ekolo{ke projekte, kao {to su
sadwa drve}a (u koju su ukqu~eni skoro
svi |aci i studenti), akcije pod sloganom „Neka bude ~isto“, zamjewivawe
skorije vrijeme ne preduzme, ako se u re{ewe ove
situacije ne ukqu~e ne samo lokalni, ve} i dràvni
organi, a o~uvawe zdravqa
postane zadatak broj 1, onda }e ovaj predivni gradi}
imati tu`nu sudbinu. Ho}e li u
dogledno vrijeme
Pqe vqa do ì vjeti sudbinu varo {i ce Gra ca
ili [ula, ili }e
do~ekati boqe dane? A dok se ne
dogodi ne{to su{tin ski bit no
{to bi izmijenilo ovu ru `nu
sliku Pqevaqa,
mi se suo~avamo
sa: sve ~e {}im
odlascima iz ovog
grada, ~estim samoubistvima, ranim umirawima,
pove}awem broja
oboqelih od najrazli~itijih bolesti, ra|awem djece
sa zdravstvenim tegobama,
padom nataliteta i rastom
mortaliteta ...
Ostaje jedino pitawe: ima
li nade za nas?
@eqka Petrovi}, I2
Majka vas ZEMQA poziva na
Borba protiv zaga|enosti
Dana{we razvijeno industrijsko-informati~ko dru{tvo suo~ava se sa velikim i veoma ozbiqnim problemima, kao
{to su: zaga|ivawe vode,vazduha i kopna,
izliv nafte u Meksi~ki zaliv, o{te}ewe ozonskog omota~a, skladi{tewe radioaktivnog otpada i sl.
Uzro~nik svih ovih problema je ~ovjek
dana{nice, koji nemarno{}u, bahato{}u i neshvatawem svoje uloge u svijetu, nesvjesno doprinosi op{toj ekolo{koj katastrofi.
Svi navedeni problemi po~eli su da
okupiraju pa`wu ne samo ekologa ve} i
svjetske javnosti. Ve} samim interesovawem i u~estvovawem javnih li~nosti u
rje{avawu tih problema, postignut je
osnovni ciq, a to je da se podigne svijest
stanovni{tva o zna~aju rje{avawa problema ekolo{ke prirode. Realizacijom
mnogobrojnih projekata namijewenih suzbijawu razli~itih ekolo{kih problema, postiù se efikasni rezultati od
izuzetne va`nosti za ~ovje~anstvo. Danas, ciq svih svjetskih i nacionalnih
ekolo{kih pokreta je da se pored podizawa svijesti o va`nosti o~uvawa prirode, aktivno ukqu~e u wihovo rje{ava-
Doma}a muzi~ka scena
Ekolo{ka situacija u Pqevqima
Pqe vqa su grad na {eg
djetiwstva, na{e mladosti,
na{ih prvih qubavi i radosti. Grad koji volimo i u
kome sebe nalazimo. Sigurna sam da u sr ci ma svih
mladih iz ove sredine stoji ovaj grad – grad bogate
tradicije, kulture, grad koji nosi u sebi neuni{tivi
duh vremena. Osjeti}ete wegov duh na svakom koraku,
poèqeti da ostanete u wemu vje~no i da mu se vratite ~ak i kad jednoga dana
odete kilometrima daleko.
Pa ipak, iz godine u godinu, evidentno je smawivawe broja stanovnika u Pqevqi ma.
Za {to mla di
odlaze iz ovoga grada? Razloga je mnogo, ali ovoga bih
puta izdvojila jedan, i to
onaj naj va `ni ji – eko lo {ki. Negdje nad svima nama
lebdi pitwe – da li }e se
svemu drugom u dana{wem
vre me nu pri da va ti vi {e
zna~aja nego zdravoj sredini? Ho }e li sve pri ~e o
ovom problemu, sve akcije i
svi projekti, ostati „mrtvo slovo na papiru“? Ho}e
li ekolo{ka pitawa i wihovo rje{avawe, biti ostavqena u sumorno nasle|e
Sredwo{kolac
filtera na Termoelektrani “Pqevqa”,
~i{}ewe rijeka i kopnenih povr{ina od
raznog otpada i sme}a itd. Tako|e, kako
dràvni tako i op{tinski organi , izdvajaju mnoga finansijska sredstva za
realizaciju projekata nevladinih organizacija koje su ekolo{ki orjentisane.
Primjer jedne od najaktivnijih nevladinih organizacija po ovom pitawu u Pqevqima je NVO “Viva Vita” ~iji je osniva~ i direktor Zagorka Kalovi}, koja je
istovremeno i profesorica biologije i
ekologije u na{oj {koli .
Trenutno je u svijetu postignut dogovor
izme|u skoro svih dràva o smawenu
emisije CO2 gasa koji doprinisi klimatskim promjenama i globalnom otopqavawu. Dràve koje su postigle dogovor o smawewu emisije ovog gasa, tako|e
su se obavezale da neprestano podiù
svijest o ekolo{kim problemima i o wihovim mogu}im posqedicama i da neprekidno, iz godine u godinu, organizuju i
realizuju brojne ekolo{ke projekte koji }e se finansirati iz dràvnih buxeta i nacionalnih i svjetskih fondova nasu zbi ja wu
mi je we nih is kqu ~i vo
ekolo{kih problema.
Na kraju, treba re}i da svi
projekti i sva materijlna sredstva ne zna~e mnogo ako se u
potpunosti ne promijeni svijest qudi , jer bi svi, bez izuzetka, morali da shvate da truju}i i zaga|uju}i prirodu, ne
uni{tavaju samo wu ve} i sami
sebe. ôvjek bi , istina, èlio
da ìvi u zdravoj i ekolo{ki
o~uvanoj ìvotnoj sredini, ali
naj~e{}e nije svjestan koliko
on kao pojedinac moè da doprinese rje{avawu globalnih
problema dana{wice.
Nemawa Vuka{inovi}, IV2
DESET EKOLO[KIH
ZAPOVIJESTI
1. JA SAM ZEMQA, TVOJA
MAJKA. JA NEMAM DRUGOG REZERVNOG @IVOTA OSIM ONOGA KOJI
]E[ TI PO [TE DJE TI
OD ZAGA\IVAWA.
2. NEMOJ ZAGA\IVATI
ONAJ DJELI] PLANETE
KOJI TI JE POVJEREN.
3. IMAJ NA UMU DA SVAKI OB LIK [TED WE
ENERGIJE DOPRINOSI
SMAWEWU ZAGA\ENOSTI I OÛVAWU PRIRODNOG BOGATSTVA.
4. PO[TUJ VODU, IZVOR
@IVOTA - NEMOJ JE RASIPATI. VODA RAÛNA
DA DO BRO ZA VR NE[
SLAVINE.
5. NEMOJ UNI[TATAVATI DRVE]E, VODU I VAZDUH. KUPUJ SAMO BEZO PA SNE PRO IZ VO DE,
NEMOJ KUPOVATI NI[TA [TO JE [TET NO.
6. NEMOJ ZAGA\IVATI
RIJEKE, JEZERA, I MORA: OGRANIÎ UPOTREBU SA PU NA I DE TER XEN TA, A OTROV NE
SAPUNE NEMOJ SIPATI ÂK NI U KANALIZACIJU.
7. NEMOJ OMETATI PRIRODU DA BUDE SPONTANA ZAHTIJEVAJU]I OD
WE DA PROIZVODI IZUZETNO LIJEPE PLODOVE; ZNAJ DA SREDSTVA
PRO TIV PA RA ZI TA I
VJE[TA^KO \UBRE TRUJU ZEMQU I VODU.
8. IZNOSI SVOJE EKOLO [KE STA VO VE I
UBJE \UJ RO \A KE I
PRIJATEQE DA TE SLIJEDE.
9. NE MOJ SA MO DRU GE
KRIVITI ZA [TETE KOJE SE NANOSE SVIJETU.
10. NEMOJ OÊKIVATI
DA DRU GI RJE [A VA JU
PRO BLE ME OÛ VA WA
@IVOTNE SREDINE.
AKO @ELI[ DA
U@IVA[ U DUGI
MORA[ BITI
SPREMAN DA
POKISNE[!!!!!!
[TO BANALNIJE,
TO SLU[ANIJE
Sve su prostiji i banalniji tekstovi koje pjeva novokomponovana elita uz muzi ku ko ja ne ma ve ze sa
narodnim melosom, sem {to
se mo`da u àrgonu nazivaju “narodwacima”. Ne preza se od plagijata, tako {to
se prerade melodije koje su
hit u Turskoj, Gr~koj, Iraku... On da se uz do bi je nu
kompoziciju koja podrazumijeva umjesto harmonike
elektronski zvuk i bubweve, pridoda tekst za koji
nije bitan sadràj, ve} samo da prati ritam...
Traè}i {to brì, lak{i i jeftiniji na~in da se
do|e do hita, autori ponekad ili sve ~e{}e gube osje}aj za mjeru. Stvorena je la`na sli ka o to me {ta
narod voli, iza ~ega se u
stvari krije namjera da se
od “pjesme ìvi”, nasuprot
starim dobrim vremenima
kada se “za pjesmu ìvjelo”. Tekst i pjevawe su sve
~e{}e samo prate}i elementi savremenih pjeva~a,
koji sve vi{e preuzimaju
ulo gu za ba vqa ~a. Ta ko,
umjesto da se pjesma slu{a,
sve ~e{}e se gleda, {to za
po sqe di cu ima sve ma we
do brih i pra vih auto ra
tekstova, kompozicije i izvo|a~a.
Svako vrijeme ima svoje
dobre i lo{e strane. Miroslav Ili} se proslavio pjesmom “Voleo sam devojku iz
godina HH vijeka preobrazila u “folk”, ~ija je perjanica bila Lepa Brena sa
“Slatkim grehom”. Devedesetih godina je “folk” prera stao u “tur bo - folk”
(kako ga je na jednom mjestu
kr stio Ram bo Ama de us),
{to nema veze ni sa narodnom ni sa zabavnom muzikom.
Kroz narodne pjesme se
obi~no prepri~avao neki
doga|aj iz ìvota naroda,
{to nije slu~aj kod “turbofolka” gdje se naj~e{}e pona vqa ne ko li ko krat kih
re~enica u krug, kroz cijelu pjesmu. Nekada se znalo:
pjesma je hit ako u|e u kafanu. Uìvawe u pjevawu
kod ~o vje ka pred sta vqa
objek tiv nu umjet ni~ ku i
ìvotnu potrebu. UTEKS
(Udru è we tek sto pi sa ca
Srbije) osnovano je 1987.godine. Ima slogan : “Vratimo Srbiji narodnu muziku”. Ciq je bio da se
afirmi{u tekstovi za sve
ànrove muzi~kog stvarala{tva, borba protiv {unda, za {ti ta }i ri li ce i
{irewe kulture u cijeloj
zemqi i dijaspori. Pjesme
~lanova su za{ti}ene, jer
UTEKS posjeduje autorska
prava za te tekstove.
Pisawe tekstova je umjetnost koja se razli~ito doì vqa va, pra vi la ne ma.
Put od ideje do ostvarewa je
dug. Pisawu pjesama za narodwake svojevremeno nije odolio
ni Bora \or|evi}.
Mnogi vjerovatno
ne zna ju je on
autor hita “Neka
me na zaborave devojke sa Morave”
u izvo|ewu Sre}ka
Jorovi}a. I Marina Tucakovi}, jedan od na{ih najpoznatijih
tekstopisaca, muzi~ku karijeru je
Turbo- folk pjesma Ekrema Jepo~iwala u vrijevri}a “Ku}a, poso” je ovogodi{wi
me ka da i gru pa
hit u Americi, Kanadi, ali i re“Za na” sa hi tom
pu bli ka ma biv {e Ju go sla vi je.
“Dodirni mi ko[ta je doprinijelo svjetskoj
le na”. Autor je
popularnosti Ekrmovog hita, najtek sto va ko je su
boqe govore komentari na sajtopje va li Zdrav ko
vima. “Ima istine u tekstu, to su
ô li},
Je le na
pusti snovi o Americi i zlatKar le u {a, Ce ca
nom Zapadu...”. Zvijezdu su od weRa`watovi}, Toga na pra vi li qu di ko ji mu se
{e Proeski... Nesmiju, a on je o~igledno prost i
ma sumwe da je Maneiskvaren da bi to ukapirao.
ri na
svo jim
Ekrem je obi~an, vrijedan, dobar
{tosnim pjesmama
~ovjek i bilo bi mi milo da zarai tekstovima dodi koju paru. [to bi nam to smeprinijela uspjehu
talo, kad nam ne smeta polusvijet
mnogih estradnih
sa estrade, lo{iji qudi od wega
zvijezda i pokazakoji tako|e ne znaju da pjevaju, a
la da zna po sao.
zgr}u milone. “Danas pri~am sa
@eqka Joksimodjevojkom iz Slovenije i pitam
vi}a je “Lane” doje zna li za Ekrema Jevri}a. Ona
ve lo na svjet sku
kaè, naravno, i po~e da pjeva –
pozornicu. Da doKu}a, poso -” . Ekrem je ponovo
bar tekst ne gubi
uje di nio sve nas, Ju go slo ve ne.
na cijeni dokaz je
pobjedni~ka pjesma
grada”, za koju je tekst na- Marije [erifovi} “Molipisao Dobrica Eri}, ali tva” ko ju je kom po no vao
su do{le neminovne pro- Vladimir Graji}. Tako da
mjene. Postalo je staromod- Kiti}evi : “Milioni, kano pjevati o qubavi u {qi- mioni, avioni, {ampioni...”
viku. Autori su u traèwu mogu da putuju u zaborav.
aktuelnih tema i melodija Ima ko }e i qep{e i lak{e
oti{li toliko daleko da pjevati “za du{u” naroda.
@aklina Mrdovi}, prof.
se narodna pjesma 80- tih
EKREM UJEDIWUJE QUDE
[TA SE PJEVA
- Pevaqka sam od glave do pete, oko mene sve valute lete.
- Laè{ kao pas, gleda{ me ko zver, stvarno nije fer.
- Kaù nismo par, zato {to si podstanar.
- Moj se dragi u autu voza, a ja jadna u {umi ko koza.
- Uz malu pe} i uz radio, sva{ta sam joj radio.
- Ne}e{ ~ak ni pasuq da mi skuva{, a kamo li decu da mi ~uva{.
- Mala moja nema predwih zubi, kad me qubi jezikom me ubi.
Sredwo{kolac
Iz ugla mladog muzi~ara
Povodom 180 godina od smrti
Petra I Petrovi}a Wego{a
MUZIKA - SINONIM ZA
DOBRO RASPOLO@EWE
Muzika je savr{enstvo prirode…To je velika istina i razlog
za{to joj se treba posvetiti. Muzi ku ne tre ba di je li ti pre ma
ànrovima, koliko prema kvalitetu. Obradujem se svaki put kada vidim u~enike, svoje drugove,
koji istinski uìvaju u muzici!
Umje sto da ra di te ne po treb ne
stva ri, moète jed nostavno da
stavite slu{alice i uìvate.
Koju muziku slu{ate, potpuno je
nebitno . Bitno je da ne slu{ate
razne gluposti koje se mogu ~uti
na svakom }o{ku. Kada èlite
da ste sami, da }utite, kada èlite da mislite na nekoga, ne postoji boqi na~in od muzike da to
u~inite. Hiqade predivnih stihova, rima i zvuk koji opija, {ta
ima boqe od toga??? Istinska vrijednost muzike otkriva se onda
kada joj se potpuno predate.
Velika je zabluda dovoditi u
ve zu mu zi ku sa kon zu mi ra wem
razli~itih vrsta opijuma, kao i
gajiti uvjerewe da su muzi~ari
skloni upotrebi droga. Muzika
se ne smije vezivati za takve stvari, wu treba upore|ivati sa najqep{im zvucima prirode, sa na{im naj qep {im mi sli ma i
osje}awima!!! Upravo ta o~aransot muzikom uslovila je da prihvatim poziv na saradwu od ~lanova mog sada{weg benda.
Jedno jutro u inboxu sam zatekla
neobi~nu poruku u kojoj mi je ponu|eno da budem vokal, jer su èqeli da osnuju bend. Pristala sam,
istina sa dosta nesigurnosti, jer
Pqevqa nisu perspektivan grad,
bar ne za rok muziku. Me|utim,
u~ewe novih pjesama, probe, mnogo zabave, druèwe sa ~lanovima
benda, sve me je jednostavno o~aralo. Mogla sam i posle napornog
dana u {koli da se usredsredim na
probe i vje`bam i po nekoliko
sati.Uz muziku vrijeme pro|e brzo, a umor, neosjetno ali sigurno,
nestaje i ustupa mjesto du{evnom
miru i zadovoqstvu. Po~eli
smo sa svirkama, nastavili
sa koncertima i jednostavno
se predali muzici. Neopisiv
je to osje}aj kada shvati{ da
je ono {to radi{ pri~inilo
zadovoqstvo i radost i drugima. Kaù da imamo talentna,
da je budu}nost pred nama. A
nama je ciq da pro{irimo
na{ rapertoar, da imamo bar
isto ovoliko, ako ne jo{ i
vi{e, nastupa, koncerata i
prilika da se dokaèmo.
Muzika je zvuk srca. Uìvajte u woj, pjevajte kad vam
se god ukaè prilika, svirajte ako imate dara za to i
vidje}ete ~arobni svijet du{e koja se {iri i spaja sa
du{ama drugih qudi.
Nikolina Bajovi}, II2
[ezdeset pet godina uspje{nog trajawa
“VOLO\A” I MLADI
KUD “Volo|a” je dobio ime
po poznatom pqevaqskom heroju Vladimiru Kneèvi}u Volo|i. I danas, nakon 65 godina
svog postojawa, ovaj klub to ime
nosi sa ponosom. Za sve ove godine, “Volo|a” je pre{ao teàk
i zna~ajan put, ali je uspio da
istraje, odoli svim izazovima
vremena i ostane jedno od najistaknutijih kulturno-umjetni~kih dru{tava u Crnoj Gori. Generacije i generacije mladih
gradile su wegovo ime, a dana{wi nara{taji nastoje da to
ime sa~uvaju i kroz wega o~uvaju tradiciju.
Na repertoaru KUD “Volo|a”
nalaze se igre iz Crne Gore, Boke, [umadije, Hrvatske, Bosne,
Makedonije, Vla{ke igre, Nijemo kolo “Glamo~”, igre iz okoline Vrawa, [ota, [oka~ke igre
i mnoge druge. Od svog osnivawa
do danas, “Volo|a” je proputovao
19
KULTURA
Evropu. Na gostovawima u Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Rumuniji, Wema~koj... wegovi ~lanovi su u najqep{em svijetlu
predstavqali svoju zemqu i svoj
grad. O tome svjedo~i ne samo
odu{evqewe publike i sna`ni
aplauzi, ve} i brojne nagrade i
priznawa za rad.
âst je biti ~lan KUD “Volo|a”. Ne smije se zaboraviti da u
ovom dru{tvu ne postoje podjele, ne zna se za razlike, a da je
svaki sastanak, svaki nastup i
putovawe pra}eno druèwem,
zabavom i razmjenom iskustava.
^lanovi KUD “Volo|a” su i
u~enici Sredwe stru~ne {kole.
Mnogi od wih su davno iza{li
iz ove {kole, a me|u sada{wim
|acima su: Adna Deli}, Vidoje
Glu{~evi}, Izabela i Jamina
Ke~evi}, Sofija i Tamara Ke~ina i Milica Jovi}.
Adna Deli}, III1
DUHOVNIK
I VLADAR
Sto osamdeset godina od smrti
Petra I Petrovi}a Wego{a, divna je prilika da se prisjetimo
lika duhovnog gorostasa ~ija je
rije~ i danas ìva me|u wegovim
narodom, a wegova djela neugasivo sijaju kroz vremena.
Petar I je ro|en u Wegu{ima
od blagovjernih i blago~astivih
roditeqa, oca Marka Petrovi}a i
majke An|elije, ro|ene Martinovi}. Wegov deda Damjan bio je ro|eni brat nadaleko poznatog mitro po li ta Da ni la Pe tro vi }a.
Mitropolit skenderijski i crnogorski Sava jo{ kao dijete ga je
najmerio za svoga naslednika i
pozvao ga da do|e u manastir: “Do|i, ~edo, kod mene, blagodat Svevi{wega neka po~iva na tebi, kako bi mogao biti narodu svome na
korist. Zajedno sa mnom otsada i
narod na{ polaè nadu na tebe.
Preblagi Bog neka ti pomogne da
bude{ krin ukra{eni Crne Gore
i svetilo naroda svoga.” Tako je
mladi Petar (svetovno ime mu nije poznato) sa svega 12 godina do{ao u Cetiwski manastir kako bi
se pripremio za budu}i poziv duhovnog i svetovnog prvaka svog
siroma{nog i porobqenog naroda.
Budu}i da je jo{ od malena bio
obdaren mudro{}u i najqep{im
qudskim vrlinama, mladi arhimandrit Petar je bio svjestan neprilika u kojim je ìvio wegov
narod. Te neprilike nisu dolazile samo od turske tiranije, ve} i
on doma}e nesloge, zakrvqenosti
crnogorskih i brdskih plemena,
krvne osvete, raznih poroka, siroma{tva, otima~ine, bolesti,
ubistava...
U to vrijeme pojavio se u Crnoj
Gori la`ni car [}epan Mali
koji se narodu predstavio kao ruski car i od mnogih biva podràn
kao svetovni vladar. Iako je vladika Sava upozoravao narod da
se ne radi o caru, ve} o varalici
i probisvijetu, narod se nije mnogo osvrtao na rije~i svoga vladike. “Ja ovoga [}epana”, pi{e vladika Sava Stijepu Stijepovi}u 1.
decembra 1767. “koji je zapa u zemqu wegovu u Nahine (na mleta~ku teritoriju), doveo nijesam.
Zva ga nijesam. Ocario ga nijesam.
Ne znam ni sada ko je, tako mi
toga svijeta. No se ~udim {to se
svijet pomamio. I tursko i principovo, sve tr~i k wemu... A ja ga
ne mogu izgnat sad, gospodine, za{to ja ne mam te sna ge. Sad se
utvrdio ali z Bogom ali |avolom.
Eto sva Crna Gora s wim. I primorje sve se pomamilo.”
Kada je 26. februara 1781. godine umro stogodi{wi mitropolit
Sava, postavilo se pitawe wegovog naslednika. Narod je bio na
strani arhimandrita Petra, me|utim raznim zakulisnim radwama do toga nije do{lo i za Savinog naslednika je izabran wegov
sestri} Arsenije Plamenac, koga
narod nije volio. Me|utim, Arsenije Plamenac se nije dugo zadrào na pre sto lu, pre mi nuo je
1784. godine.
Arhimandrit Petar izabran je
za mitropolita na Narodnoj skup{tini kojoj je prisustvovalo oko
hiqadu qudi iz raznih plemena.
I Petrova i narodna èqa da on
bude zavladi~en u Rusiji nije se
mogla ostvariti jer ruski poslanik u Be~u Golicin nije mu htio
izdati paso{ za Rusiju, pa je on
bio prinu|en da traì posve}ewe
od mitropolita karlova~kog Mojsija Putnika koji mu je to i odobrio. Tako Petar biva posve}en za
mitropolita crnogorskog, skenderijskog i primorskog 13. oktobra 1784. godine.
Od mah na kon ru ko po lo è wa
mladi mitropolit Petar se zaputi u Rusiju, kako bi izdejstvovao za{titu za svoj osiroma{eni
i napa}eni narod. Ne samo da ga
ruska carica nije primila, ve} je
protjeran sa teritorije Rusije.
Tada se, po svjedo~ewu wegovih
savremenika, zakleo da wegova
noga vi{e nikada ne}e kro~iti u
Rusiju i tako je i bilo. Sa tog
mukotrpnog puta mitropolit Petar se vratio umoran i izmu~en,
samo sa jednom vre}om krompira
koju je dobio u Trstu. Ta vre}a
krompira koju je mitropolit Petar kasnije zasijao u Crnoj Gori
spasila je, po rije~ima Vuka Stefanovi}a Karaxi}a, od sigurne
smrti mnogoga.
Mitropolit Petar I je upravqao
Crnom vi{e od 45 godina, zna~i,
vi{e od polovine svoga ìvota.
Bio je i duhovnik krotke rije~i,
ali i ratnik o{tre sabqe. Wegovi dvo ri i bo gat stvo su bi li
skromna isposnica u Cetiwskom
manastiru i Hristova rije~ koju
je propovijedao. Vladao je, ne uz
pomo} sile, ve} uz pomo} pouke i
kletve, to bija{e wegovo najja~e
oru`je. Tamo gdje je bilo onih koji ga ~uju - dijelio je savjete, a tamo gdje to nije pomagalo – kletva
je bila najja~e oru`je.
Glavna zasluga Petra I je {to je
ukinuo vlast guvernadura, koji
su uspjeli da vladiku drè iskqu~ivo u okviru crkve i da mu
oduzmu svako pravo na odlu~ivawe o svetovnim pitawima. Mirio
je zava|ena plemena i teìo je da
ukine krvnu osvetu. Svim silama
je nastojao da stvori administraciju. Iznad svega, trajna mu je zasluga {to je stvorio zakonodavstvo i pravosu|e. Zahvaquju}i
wemu Crna Gora je dobila svoj
prvi pisani zakon 1798. godine.
Petar I je napisao Istoriju Crne
Gore, Poslanice, Pjesme, a zanimqiva su i wegova pisma koja je
upu}ivao istorijski zna~ajnim
li~nostima toga vremena: Kara|or|u, kwazu Milo{u, generalu
Milutinovi}u, Dositeju Obradovi}u, turskim pa{ama i agama,
ruskim velika{ima, predstavnicima francuske uprave u Boki,
Ruskom Sinodu...
Umro je na Lu~indan 18. oktobra 1830. godine. “Bez druge vlasti osim moralne, zasnovane na
tradiciji, na crkvenom verovawu, bez ikakve izvr{ne sile, Petar I se za sve vreme svoje duge i
te{ke vladavine nosio ne samo
sa Turcima i sa bedom nego i sa
neradom i samovoqom...”, zapisa}e, mnogo godina kasnije, nobelovac Ivo Andri} o Petru I.
Danas, posle 180 godina od smrti Petra I, skoro da je nemogu}e
re}i ne{to novo o wemu. On je za
sebe i za nas sve najboqe rekao
svojim ìvotom, a zape~atio svojim djelom. Bio je svome narodu i
vladar i zakonodavac, i politi~ar i filozof, i u~iteq i pjesnik, i vladika i ratnik, govorio
je sedam svjetskih jezika... êtiri godine posle smrti progla{en
je za sveca, pa je danas u narodu
poznatiji kao Sveti Petar Cetiwski. Negdje pred kraj svoga
ìvota za sebe }e re}i: “Ostara
sam vi{e od zla i neposluha crnogorskoga, negoli od mojijeg dana... a moje je serdce od va{ega
zlo~instva uvehlo i starost moja oskrbqena, da po~ivala i radosti nigdje nema...”. Prokleo je svakoga ko wegov narod ikad bude
odvra}ao od Rusije: “...ako bi se
koji iz vas Crnogoracah i Br|anah na{ao da pomisli odstupiti
od pokroviteqstva i nade na jedinorodnu i jedinovjernu na{u Rusiju da Bog da jaki te od wega ìvoga meso otpadalo i svako dobro
vremenito i vje~no odstupilo.
Svijema pak dobrijema, vjernijema i koji go| ovo moje potowe pismo poslu{a i izvr{i, da bude
moje najusrdnije, ota~asko i arhipastirsko blagoslovenije u rod i
va vijeki vjekova – Amin.”
Bojan Struwa{, profesor
Aktivnosti mladih
UÊNICI – OSNIVAÎ
DRAMSKE SEKCIJE
U Sredwoj stru~noj {koli ve}
odavno postoje i sa uspjehom rade tri sekcije u okviru predmeta Materwi jezik i kwièvnost:
literarna, novinarska i recitatorska. Od ove {kolske godine sa
radom je po~ela jo{ jedna sekcija – dramska.
Osniva~i i rukovodioci ove
sekcije su u~enici. Ideja o wenom osnivawu potekla je od u~eni ka na ~a so vi ma no vi nar sko–li te rar ne sek ci je i vr lo
brzo, ideja se preto~ila u djelo.
Mladi su bili vrlo zainteresovani da se oku{aju u svojim gluma~kim sposobnostima i sprem-
ni da sami organizuju priredbu
povodom 18. novembra, Dana {kole. Sekcijom rukovodi Milan
Baj~eta, u~enik III4 odjeqewa.
Milan je ujedno ~lan Dramskog
eks pe ri men tal nog stu di ja iz
Pqe va qa, a zna we ste ~e no u
DES-u bio je voqan da podijeli
sa svojim drugovima. On je istovremeno i scenarista, i glumac
i u~iteq glume, ali i vrlo vje{t
or ga ni za tor svih ak tiv no sti.
Milanov prvi saradnik u “{koli glume” je u~enica I2 odjeqewa,
Tijana Dromqak. Milan je napisao tekst za predstavu “Tinejxerske godine”, a tekst za pred-
stavu “Sre}a u
ne sre }i” na pisala je Tijana Dro mqak.
Svako ve~e se
u [koli organi zu ju pro be
da bi za Dan
{kole sve biMilan Baj~eta
lo spremno, a
u~enici su u ~ast svojih pofesora i drugova napravili kratak
zabavni program.
Planirano je da u programu za
Dan {kole nastupe ne samo glumci, ve} i mladi recitatori, pjesnici, pjeva~i, muzi~ari, plesa ~i... a pi sa ni trag o
vannastavnim aktivnostima svojih drugova i na~inu obiqeàvawa ovog, za {kolu zna~ajnog datuma, zabiqeè mladi novinari.
Dragana Iri}, III2
20
Sredwo{kolac
SAOBRA]AJ
Razvoj automobilizma
OD TROTO^KA[A DO ELEKTRI^NOG
I SOLARNOG AUTOMOBILA
Automobil danas vi{e nije luksuz.
Postao je potreba, dio na{e svakodnevice, pa i vi{e od toga. Automobil je “igra~ka” koju danas
ima skoro svaka ku}a. [ta vi{e,
ispred velikog broja ku}a vidje}ete dva ili vi{e automobila.
Voze ih skoro svi punoljetni ~lanovi doma}instva. @ivot je postao vrlo brz, pa je i potreba za
{to brìm prevozom sve ve}a.
Mo`da bi, upravo zbog toga, bilo korisno poznavati razvojni put automobilizma.
Prvo poznato kopneno vozilo izmislio je Francuz Nicola Kingio, davne 1769. godine. Bio je to “auto” na
parni pogon, sa tri kota~a i sa ogromnim kotlom. Postizao je brzinu od 5
km na sat i morao se puniti svakih 25
kilometara.
Prvi automobil u Americi, 1789.
godine, izradio je Oliver Evans. Taj
auto je imao ~etiri kota~a i vodene
bo~ne kota~e pa se mogao kretati po
kopnu i po vodi. Zvu~i nevjerovatno,
ali taj auto je imao 21 tonu !!!
Pu nih 80
go di na, auta
su po kre ta li
par ni mo to ri.
Go di ne 1880.
do{lo je do dva
otkri}a. Prvo je
ben zin ski mo tor, a dru go
pneumatske gume napunjene vazduhom.
Prvog “benzinca” napravio je Nijemac Gotlib Daimler 1887. godine,
a prvi benzinac u Americi proizveden
je 1892. godine.
Tek kada su automobili s uspjehom prelazili kilometre, ljudi su po~e li obra }ati pa`nju
na njih.
Danas su auta na
benzinski i dizel
mo tor dio na {e
svakodnevice.
Me|utim , prije sto godina pojavili su se elektri~ni automobili. Ve} rane 1900.
godine u SAD 30% vozila je pokretala elektri~na energija i pored toga
{to je u to vrijeme struja bila skupa.
Danas se za oko 50 000e moè kupiti
elekrti~ni auto. Ve}ina vlasnika ovakvih automobila prelazi u prosjeku
50 kilometara dnevno, ali je problem
sa elektro-vozilima
u tome {to su im baterije jo{ vrlo glomazne i te{ke. To je neprak ti~ no rje {e nje
za prelaènje relativno malih rastojanja i zato se grozni ~a vo ra di na
proizvodnji manjih
baterija, pa se proboj o~ekuje tek za
nekoliko godina kada }e, vrlo vjerovatno, biti osmi{ljene manje i jednostavnije baterije za ova auta.
U najnovije vrijeme , pojavila su se
auta na sun~ev pogon. [vajcarac Lu-
is Palmer predstavio je na novobeogradskom U{}u prvo vozilo na solarni pogon kojim je 3. jula 2007.godine iz Lucerna krenuo na put oko
svijeta.
Solarni taksi ima tri
to~ka i razvija maksimal nu br zi nu oko 90
km/h. Sastoji se od solarnog vozila i prikolice
sa solarnim }elijama koje daju polovinu energije, dok druga polovina
poti~e iz napajanja vozila putem uti~nica. Ovaj
taksi je projektovan tokom tri godine na ~etiri
{vaj car ska in sti tu ta.
Ko zna kako }e se nastaviti auto moto revolucija. Mo`da }e uskoro
automobili letjeti, kao u filmu Peti
element, a jednog dana mo`da izmisle i auto za put kroz budu}nost.
Jovan Ostoji}, I6
Revolucionarno, a jednostavno rje{enje
VAZDUH TERET
“RASPORE\UJE”
Teret u prednjem dijelu prikolice
stvara veliki pritisak na sedlo, pa, iako
je vu~no vozilo poluprazno, mogu}i
su problemi sa osovinskim optere}enjem. Originalan, jednostavan izum –
smanjivanje pritiska u vazdu{nim ja-
Saradnja policije i {kole
Izvje{taj sa Sajma automobila
SPOJ ATRAKTIVNOSTI, Edukacija mladih o policijskim
poslovima i ovla{}enjima
TRADICIJE I LJEPOTE
U~enici odjeljenja I6 - automehatroni~ari, posjetili su presti`nu jadransku manifestaciju – trinaesti Sajam automobila u Budvi. Vo|e puta
su bili profesori: Sneàna Gruji~i} i
Radenko Lacman, a za u~enike prvog
razreda ovo putovanje imalo je vi{estruk zna~aj. Osim mogu}nosti da se
bliè upoznaju sa savremenim tipovima automobila i time upotpune
znanja koja tek sti~u u okviru svoje
struke, u~enici su proveli prijatan
dan u druènju, zabavi, upoznavanju
Budve i primorskih ljepota. Istovremeno su u ulozi novinara – amatera
poku{ali da sa lica mjesta daju izvje{taj o ovom zna~ajnom doga|aju na
kome su bili objedinjeni atraktivnost, ljepota i tradicija.
Sajam automobila u Budvi odràn
je od 6. do 10. oktobra, a ova sajamska manifestacija je i ove godine privukla mnoge kupce za predivne mode le kao sto su: Mer ce des-Benz,
Bmw, Renault, Peugeot, Citroen,
Audi, Toyota, Chevrolet, Opel i druge vrste automobila, kao i razne vrste motorcikala, vilju{kara, traktora
itd. Organizator ~itavog programa
je bio Jadranski sajam u Budvi. Izlaga~i su posjetiocima ponudili povoljne uslove za kupovinu novog automobila, dok su finansijsku podr{ku
Sajmu ponudile mnoge banke. Manifesticaja je otvorena pozdravnom rije~ju doma}ina i muzi~ko scenskim
programom gradske muzike i maò-
retki. Tre}eg dana Sajma uslijedilo je
progla{enje najboljih modela automobila po kategorijama i dodjela sajamske nagrade “Expo trophy” za
najkvalitetniji trì{ni nastup. Uslijedila je dodela nagrada pobjednicima takmi~enja “Autoslalom Jadranski sajam 2010” i izbor najljep{e
hostese, a sajamska manifestacija je
zavr{ena dodjelom nagrade “FAVORIT PUBLIKE” uz zvuke sirena izloènih automobila.
Posjetioci 13. Sajma automobila
imali su priliku da u~estvuju u nagradnoj igri FAVORIT PUBLIKE, i
tako svojim glasovima izaberu automobil koji }e po njihovom mi{ljenju
obiljeìti Sajam.
Najvi{e glasova posjetilaca dobio
je AUDI 8, izlaga~a ROK[PED iz
PODGORICE.
Uprkos ekonomskoj krizi, najskuplji automobil marke “Mercedes SLS
AMG” koji vrijedi 200.000 evra, prodat je ve} prvog dana.Ime kupca se
drì u tajnosti.
Uz ovakve i sli~ne modele, nedostupne dèpu prosje~nog gra|anina,
mogli smo vidjeti i modele automobile ~ija cijena ne prelazi 7 000 e, a
koji bi uz odre|eni sajamski popust
i lizing mogli biti dostupni plate`noj
mo}i gra|ana koji znaju {ta ho}e i
kako pravilnim ekonomisanjem mogu do}i do svog cilja.
Ognjen Golubovi} i
Ognjen Grbovi}, I6
Od samog po~etka realizacije projekta “Rad policije u zajednici”, koji se
u Pljevljima implementira od juna
mjeseca 2008. godine, JU SS[ je ostvarila visokokvalitetnu saradnju sa
kontakt policajcem Milojem Vojinovi}em, koji kroz projekat “pokriva” na{u {kolu. Do sada je u okviru [kole rea li zo va no vi {e pro je ka ta i svi su
saradnju u~inili jo{ kvalitetnijom i boljom. Jedan u nizu je i projekat “Prevencija u razumijevanju policijskih
poslova i ovla{}enja”, koji je realizovan po~etkom ove {kolske godine, tokom septembra mjeseca. Cilj ovog prijek ta je da se kroz or ga ni zo va na
stru~na predavanja i podjelu odgovaraju}e literature, u~enicima pribliì
rad policajaca u op{tini i {koli, ali i na
dràvnom nivou. Krajnji cilj bi bio
animiranje i drugih dru{tvenih subjekata da na sli~an na~in pribliè svoje
aktivnosti mladim ljudima, kako bi u
budu}nosti imali moderno i obrazovano dru{tvo u svakom pogledu.
U prostorijama SS[ odràna je 31.
09. 2010. g konferencija za {tampu na
kojoj je medijski predstavljen projekat,
a prisutni su bili: direktor SS[, Mervan Avdovi}, pedagog Radan Kartal,
zamjenik rukovodioca ekspoziture policije, samostalni policijski komesar
Mom~ilo Vojinovi} i kontakt policajac
Miloje Vojinovi}. Kontakt policajac je
u okviru realizacije projekta obi{ao
14 odjeljenja u [koli i odrào predavanje u~enicima o mogu}im vidovima
saradnje policije i {kole i ovla{}enjima
kontakt policajca, kako bi kroz neposrednu edukaciju u~enici lak{e shvatili {ta to policija radi i zbog ~ega je saradnja neophodna.
Edukacija u~enika je obuhvatala ne
samo upoznavanje sa saradnjom policije i {kole, ve} i upoznavanje sa saradnjom policije sa drugim dru{tvenim
strukturama. Na konferenciji za {tampu, koja je prethodila edukaciji u~enika, policajac Miloje Vojinovi} je istakao je koji su to najzna~ajniji poslovi
realizovani u saradnji policije sa dru{tvenim subjektima u op{tini:
1. Izgradnja i asfaltiranje prilazne
staze O.[.”R.Pavlovi}” iz pravca
Doma Vojske. Projekat je realizovan u saradnji sa Sekretarijatom
za ure|enje prostora Op{tine Pljevlja
2. Instaliranje alarma i video nadzora u SS[. Projekat je realizovan u
saradnji sa direktorom [kole Mervanom Avdovi}em .
3. Postavljanje “usporiva~a brzine” i
drugih saobra}ajnih znakova na
prilaznim saobra}ajnicama prema
{kolama. Realizacija projekta ostvarena je u saradnji sa Sekretarijarom za poslove saobra}aja u Op{tini Pljevlja.
4. Instaliranje video nadzora na ugostiteljskom kompleksu Milet ba{ta.
Projekat je realizovan u saradnji
sa direktorom Mervanom Avdovi}em.
U ove projekte uloèna su zna~ajna materijalna sredstva. Samo instaliranje video nadzora u SS[ ko{talo je
6 800 e, a video nazor u Milet ba{ti 1
200 eura.
Ovo obra}anje javnosti nije slu~ajno uprili~eno u prostorijama SS[ .
Kao {to ste mogli uo~iti u prethodne
dvije godine, posebno kvalitetnu saradnju sam imao sa rukovodstvom
SS[, na ~elu sa direktorom Mervanom Avdovi}em, njegovim pomo}nicima i pedagogom. Direktor Mervan Avdovi} je od prvog dana implementacije
projekta prepoznao obostranu korist i
bio otvo ren za sva ki vid sa rad nje.
Nakon vi{egodi{njeg rada na poslovima {kolskog, a sada i kontakt policajca, uvidio sam da u~enici znaju da
policija ima naka ovla{}enja, ali ne
znaju koja i kako da se pona{aju u
skladu sa njihovom primjenom. U~enici uglavnom ne znaju da je jedno od
na{ih ovla{}enja “izdavanje upozorenja i nare|enja”, koje izdajmo kada se
za to ispune uslovi , a da “nepostupanje po nare|enju ovla{}enog policijskog slu`benika” povla~i prekr{ajnu
prijavu i procesuiranje, po zakonu o
JRM. Tako|e, vrlo ~esto mi u~enici u
dvori{tu postavljaju pitanja, tipa, za{to nosim oruìje i kad ga upotrebljavam, ~emu sluè sredstva za vezivanjelisice, kad upoptrebljavam slu`benu
palicu i sl. Zbog toga je ovaj vid edukacije u~enika imao vi{estruk zna~aj
i u saradnji sa rukovodstvom [kole
planiramo da nastvimo edukaciju koja }e po~etkom svake {kolske godine
obuhvatati u~enike prvih i zavr{nih
razreda. Tako }emo za dvije godine
imati edukovanu kompletnu strukturu u~enika SS[, kao i tri generacije
punoljetnih gra|ana na{e dràve.
Miloje Vojinovi},
kontakt policajac
stucima tre}e osovine omogu}ava povoljniji raspored mase u vu~noj kombinaciji teglja~ – poluprikolica.
Poluprikolica djelimi~no natovarena, ukupna masa “{lepera” (teglja~a
sa prikolicom) manja od 40 tona, a
policajska vaga pokazuje preoptere}enje pogonske osovine na vu~nom
vozilu. Ovo se ~esto doga|a, ~ak i
najiskusnijim voza~ima, posebno u
situacijama kada je teret neravnomjerno raspore|en. Skoro po pravilu, to je velika muka svakog voza~a
koji iz sebe “tegli” poluprikolicu –
hladnja~u, budu}i da je na njen front
oka~ena nimalo laka tehnika za hla|enje (“friìder”). Zahvaljuju}i inven tiv no sti stru~ nja ka naj ve }eg
evropskog proizvo|a~a priklju~nih
vozila, njema~kog [mic Kargobula,
ovaj vi{edecenijski problem je rije{en
– na jednostavan i u osnovi jeftin na~in: kontrolom ili, bolje re}i, sniàvanjem pritiska u vazdu{nim jastucima
na tre}oj osovini poluprikolice. Premda je suvi{no, ipak upozoravamo
da je novitet primjenjiv samo na poluprikolicama sa vazdu{nim oslanjanjem osovina, kakve se bezmalo, bez
izuzetka, i traè za moderne vu~ne
kombinacije.
Niì pritisak – manje optere}enje
Kako funkcioni{e “loud sprid program” (Load Spread Program) - program za preraspodjelu - {irenje tereta? Dovoljno je samo da automatika
smanji pritisak u vazdu{nim jastucima tre}e osovine, pa da se glavna optere}enja “preusmjere” na dio poluprikolice izme|u prve i druge osovine
(gledano od teglja~a ka kraju vu~nog
“an sam bla”). Ti me se auto mat ski
smanjuje pritisak na sedlo, a, samim
tim, i na pogonsku osovinu teglja~a.
Si stem funk ci o ni {e do br zi ne od
30km/h i onda kada je poluprikolica
natovarena teretom mase do 24 tone.
Kontrola pritiska se obavlja automatski, a moè se isklju~iti aktiviranjem
prekida~a koji se nalazi ili na prednjem panelu poluprikolice ili je ugra|en u kabinu teglja~a. Sli~no je i sa
pozicijom manometra, na kojem se
o~itava pritisak u tre}oj osovini.
U{tede i sigurnost
Novi sistem ima brojne prednosti:
pravilno raspore|enim optere}enjem
pogonske osovine, ~uvaju se drumovi
od o{te}enja, izbjegavaju kazne za
prekora~enje osovinskog pritiska, {tede pneumatici (jer se ravnomjernije
optere}uju)... LPS znatno popravlja
stabilnost poluprikolice, jer se “preno{enjem” optere}enja pomjera teì{te,
pa se ona pona{a mnogo bolje u svim
situacijama, a posebno u krivinama.
[mic Kargobul tvrdi da LSP uti~e
i na bolje manevarske sposobnosti,
{to se najbolje vidi u gradskim uslovima vo`nje, jer se tre}a osovina (sa
sniènim pritiskom) pona{a skoro
kao da je upravljiva.
LSP }e mo}i da se ugra|uje i na
poluprikolice sa “bogi”, odnosno prvom osovinom koja se podiè i spu{ta, uz upozorenje da }e ona mo}i da
se podiè (odnosno da bude van funkcije) samo kada je priklju~no vozilo
potpuno prazno.
Za sada, [mic Kargobul }e LSP
nuditi samo uz doplatu, i to u poluprikolicama koje proizvodi u njema~kim pogonima Altenberge i Vreden.
\or|ije Kova~evi}, III9
Sredwo{kolac
CRNA
GORA
I
21
EU
60 GODINA [UMANOVE DEKLARACIJE
Izvje{taj Novinarske sekcija
UPOZNAVANJE SA PUTEVIMA
EVROPSKIH INTEGRACIJA
[ef de le ga ci je Evrop ske
unije u Crnoj Gori Leopold
Maurer, zajedno sa zamjenicom ministra za evropske integracije Vanjom Grgurovi},
po sje tio je 22. sep tem bra
2010. godine Akademski centar u Pljevljima sa ciljem da
upozna mlade sa tokovima
evropskih integracija. Tema
pre da va nja je bi la Pro ces
evropskih integracija Crne
Gore. Sastanku su prisustvova li pred stav ni ci lo kal ne
uprave u Pljevljima, predstavnici medija, profesori Ma{inskog fakulteta i Fakluteta
za kulinarski menad`ment,
direktori srednjih {kola, studenti i srednjo{kolci, u~enici
Gimnazije “Tanasije Pejatovi}” i Srednje stru~ne {kole.
Gospodin Maurer je istakao da je Crna Gora na dobrom putu da postane ~lanica Evropske unije, ocjenjuju}i
da su ~lanstvo u EU dobili svi
koji su traìli, osim Maroka,
koji je odbijen jer se ta zemlja ne na la zi na te ri to ri ji
Evro pe. On je re kao da }e
Evropska komisija svoje mi{ljenje o zahtjevu Crne Gore
za ~lanstvo u Evropsku uniju
dostaviti 10. novembra i da
}e taj dokument crnogorskim
zvani~nicima uru~iti evropski ko me sar za pro {i re nje
[tefan File.
Da li }e Crna Gora dobiti
status kandidata za ulazak u
Evropsku uniju odlu~i}e 27
dràva ~lanica. One }e donijeti odluku odmah nakon {to
mi predstavimo svoju kandidaturu.
Prema rije~ima Maurera ,
predstavnici EU su vidjeli da
se u Crnoj Gori reforme vladavine prava i ekonomije lako rje{avaju, vrlo dobro odra|uju i da se u veoma kratkom
vremenu donose.
“Ako vas poredim sa Srbijom, onda je njima za to
potrebno puno vi{e vremena
jer su ve}a zemlja. S druge
strane, Srbija ima prednost u
administrativnim kapacitetima, ima dosta dobrih tehnokrata koji mogu da sprovedu ono {to mi od njih
traìmo. Manje zemlje, kao
Crna Gora, moraju da obu~avaju dosta kadra za sprovo|enje reformi”, rekao je Maurer. On je naglasio da je jako
bitno da se nastavi sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i da to
treba da bude svakodnevni
posao svih dràva. “Ovo je
lijepa dràva, ali morate da
vidite {ta se de{ava i u drugim zemljama. Strane kompanije ne dolaze u zemlju zato {to je ona lijepa, ve} idu
tamo gdje postoji vladavina
prava i gdje im je siguran kapi tal”, is ta kao je Ma u rer.
Predsjednik Op{tine Pljevlja
dr Filip Vukovi}, kazao je da
je koncept organizacije rada
lokalne samouprave usmje-
ren u pravcu da, kada postanemo ~lan EU, imamo spremnu administraciju koja moè
da na kvalitetan na~in koristi evropske fondove.
U otvorenu raspravu su se
uklju~ili ne samo novinari,
ve} u u~enici na{e {kole. Nemanja Vuka{inovi} je na te~nom en gle skom je zi ku po zdravio sve prisutne èle}i
da pita gospodina Maurera
da li moè bar orjentaciono
odrediti vrijeme za koje }e
na{a zemlja biti ~lnica EU.
Naravo da ni gospodin Maurer nije mogao dati siguran
odgovor na to pitanje, ali je
iznio koje sve uslove treba da
ispuni jedna dràva da bi dobila ~lanstvo. Sabina Deli},
u~enica III1 odjeljenja, je èljela da ~uje od {efa evropske delegacije na koji na~in
mladi mogu da se uklju~e u
evropske tokove i {ta se konkretno od njih o~ekuje. Odgovor je bio jasan - znanje je
najsigurniji put ka evropskim
integracijama.
Jasno je da svjesna te`nja
za znanjem i upoznavanjem
evropske kulture i civilizacije, putovanja u druge zemlje
i neprestano boga}enje sopstvene li~nosti, predstavljaju najve}u vrijednost mlade
generacije i najbolju preporuku za uklju~ivanje u zajednicu evropskih naroda.
Tijana \ur|i}, Ermina
Kordi} i Nata{a Ro}en, IV1
Od svega {to duh srca i pjesma du{e mogu stvoriti, ideja
je najva`nija. Ona je kao onaj
nemirni planinski izvor koji
neustra{ivo i slobodno krene
ka ne pre gled nom mor skom
plavetnilu, nose}i u sebi radost mi li o na. U de kla ra ci ji
[umanovoj rodjena, u pjesmi
Betovenovoj oìvjela, u du{ama na{im sazrela, ona postaje snaga koja ne gasne, ljubav
koja ne umire, nada koja ne
nestaje ni kada je vjetrovi nemira slamaju i vihori sumnji
ga|aju. Ideja... Zlatna ptica
od {ezdest ljeta, a vje~no mlada kao prolje}e i vje~no ìva
kao ljubav, ljubav koja iz srca jednog polije}e i u srca milona slije}e da sve nas toplinom oku pa i zvje zdi ca ma
radosti ogrije.
Dati krila [umanovoj zlatnoj ptici, vjekovni je zavjet
na{ih predaka. To je zavjet
koji smo izrekli jo{ na svom
rodjenju, stvoreni u slobodi
za nas stvaranoj. [ezdesetogodi{nja pjesma zlatne ptice...Oslu{ni i ~u}e{ njen glas
svuda i u svemu. U grobovima
i u kolijevkama, u nespokojima i u nadama, u neugasloj
èlji da najbolji dio sebe daruje mo da bi smo naj bo lji dio
drugih dobili. Jer... Samo za
sebe sebe sa~uvati, zna~i zauvijek i nesmotreno potonuti.
Ujedinjeni u idejama [umano-
ve zlatne ptice, mi radosti sabiremo, imetke umnoàvamo,
vrijednosti dijelimo, nemo}
oduzimamo. I tek tada istinu
shvatamo – da bismo ljubav
dobili, uvijek ljubav dajemo.
Ako ovu istinu sa vrela ìvota popije{, pi}e{ je dok si ìv.
Sa tog se izvora te{ko napiti.
On te zove i mami snagom,
pro go vo rio je glas na ro da,
onih istih naroda koji su u izmaglici ~esto lutali traè}i put
isti za sve. Put – u kome nema
tvoje i moje mr`nje i ratova,
put na kome smo jedno, put na
kome je udruèna snaga mo}nija od svake sile koja je razdvaja.
Ra dost Evro pe, ra dost je
snagom koja u tebi samom po~iva. Tu snagu si kroz vijekove nosio u svojim venama, i ti,
i ja, i moji i tvoji preci, i oni
koji je nisu rije~ima umjeli izre}i, ali su osje}ali i znali da
ono {to nas danas razdvaja,
sutra ce mo}i da nas objedini.
Kroz rije~i Monea i [umana,
svake du{e. Ugalj i ~elik postali su simboli. Ono od ~ega smo
pravili sredstva za svoje razdore, preobratilo se u svoju
su prot nost. Ide ja je ro dje na…Ideja je potekla i oìvjela.
Ugalj i ~elik objediniti zna~ilo je zapravo snagu u ljubav
obu}i, sumnju u vjeru ogrnu-
Rezultati literarnog konkursa povodom Dana Evrope
DVIJE NAGRADE
ZA NA[U [KOLU
^lanovi literarne sekcije Srednje stru~ne
{kole iz godine u godinu osvajaju prva mjesta na literarnom konkursu povodom Dana
Evrope. U proteklih pet godina, {est u~enika na{e {kole je nagra|eno na ovom konkursu, {to najbolje svjedo~i da je duh Evropske
unije najja~e zaìvio upravo u na{oj {koli.
Ovogodi{nji plasman Srednje stru~ne {kole, nadma{io je sve ostale. âk dvije nagrade su pripale na{im u~enicima. Nemanja
Vuka{inovi} je osvojio prvo, a Aleksandar
Trezi} tre}e mjesto za literarne radove na temu “[ezdeset godina [umanove deklaracije”. Radove na istu temu pisala su jo{ tri ~lana literarne sekcije: Marijana Jakovljevi},
Dragana Iri} i Tijana \ur|i}. Prigodnim
kompletom knjiga nagra|ena je i Srednja
stru~na {kola zbog vi{egodi{njeg uspje{nog
u~e{}a na ovom konkursu. Nagrade u~enicima i [koli uru~ila je Gordana \urovi},
ministarka za evropske integracije u Vladi
Crne Gore, a sa u~enicima je sve~anoj sjednici prisustvovala i njihova profesorica maternjeg jezika i knjièvnosti Sneàna Gruji~i}.
Dragana Iri}, III2
[EZDESET GODINA
[UMANOVE DEKLARACIJE
Ovo je pri~a iznjedrena iz mog srca.
Ovoj je pri~a kojoj je deklaracija Roberta [umana dala krila, a moja du{a snagu. Ovo je rije~ pisana mastilom vremana na zi di na ma sta re
Duklje. Ovo je slovo o
idejama i idealima koji
lete ka visinama i stapaju se sa vje~no{}u.
Na visokom zvjezdanom nebu leì moj san.
Poku{aj da ga dotakne{ i
vidje}e{ kako svakim danom postaje sve bliì i
opi plji vi ji. Ka da zvje zdano nebo do~eka bu|e nje zo re, iz na sla ga
prohujalog vremena za~u}e{ glas onoga kome
je zajedni{tvo bilo ideja
vo di lja. Oslu {ni taj
glas...Zar ga ne ~uje{ ve}
u svojoj ulici, zar ga ne
vidi{ ve} na prvoj raskrsnici, zar ga ne
prepoznaje{ u svakoj re~enici novog
doba? Zar ga ne osje}a{ u vazduhu, u
novom koraku, na vratima tvoje {kole, tvog univerziteta? Zastane{ i zapita{
se...Govori li to [uman tebi ili to iz dubine tvog srca progovara glas neugasle
nade? On te poziva na istrajnost, on ti
obe}ava vje~nost kao realnost. Je li to
[umanov kamen mudrosti i eliksir ìvota do{ao i u moj dom? Jesam li ga to
osjetio ve} u da{ku vjetra
koji mi punih {ezdeset godina mrsi vlasi i podsje}a
me da }u tek kad me|a{e
razbijem, tek kad zabrane
za tvo rim i ka da du {u
otvo rim, JA po sta ti JA.
Pri ~am sa Bje la si com,
Lov}enom, Zetom, Mora~om, Breznicom, sa svjeìm planinskim vjetrom i
vrelim jadanskim ljetom...
i osje}am novi dah u njima. [umanov kamen mudrosti preto~io se u moj
eliksir ìvota i pokazao mi
put do Amsterdama, Pariza, Londona, Be~a, LJubljane, Nice...ûjem otkucaje {vajcarskog sata tu, u svom domu,
~ujem i shvatam da se pribliàva ~as,
~as u kome }e [umanovo slovo postati
i moj glas, i rije~ {to u moj ulazi dom.
I ja ti zato, Evropo, ponosno pruàm
ruke. Znam...Ti si me vidjela i prepoznala. Ja sam feniks, iz pepela nikao i
doletio do tvog neba. Ja sam onaj {to
budan umije da sanja, jer i kad o~i zaklopim ja vidim “SVOJ BESKRAJNI
PLA VI KRUG I U NJE MU ZVI JE ZDU”!!!
ti. I poletjeti plavetnim svodom, u srcu glas zlatne ptice
nose}i. Glas koji te poziva i
obavezuje, glas koji ti sigurnost daruje i ~uva te od svih
onih ponora u kojima si tonuo, prije nego sto si svoju vrijednost u ne~ijoj drugoj na{ao.
Ali, znali smo… Ni{ta vrijedno nije preko no}i stvoreno.
Da bi do neba do{ao, da bi
zvijezda na nebu postao, prvo
si morao u du{i svojoj proìvjeti ono ~emu }e te latinska
mudrost nau~iti - Per aspera
ad astra . I mi smo je nau~ili.
Osje}am da jesmo, jer svaka je
nova prepreka novi korak ka
beskraju. Zato, ponosno hodaj naprijed TI, u ~ijoj je du{i ideja sazrela, TI, u ~ijem je
srcu cilj postavljen, TI, koji se
ne pla{i{ korova, jer zna{ kojim se putem penje ka vje~nosti.
Da bi do cilja do{ao, ne zaboravi da zagrli{ svoje more,
popne{ se na svoj brod. Zar
ne osjeca{ – tvoj brod je krenuo – vidje}e{ sve sto poèli{!
Vidje}e{ ljepotu o kojoj si sanjao vjeruju}i da je ona tvoj
nedosanjani san. Vidje}e{ da
ne postoji na{e i tu|e more,
na{a i tu|a luka, na{e i tu|e
nebo. Jedna je zemlja i nebo i
more, kao {to je i ljubav jedna,
vje~na i nedjeljiva. I svi se u
njoj kupamo. Svi… pa i oni
koji su me|e gradili da bi na
razme|ama svoje nemo}i korovom sebe ogradili.
Onoga trena kada svoje nebo dotakne{, vidje}e{ da na
tebe ~eka svijet koji u tebi sebe nalazi i sebe tebi daruje.
Rukom }e{ dodirnuti svoj san
uìvaju}i u ljepotama Pirineja, u vje~nosti Atine, u tajanstvenosti Pariza, u znanstveno sti Be ~a, u sno vi ma
Madrida, u …svijetu za sve
nas kro je nom, u ì vo tu na
istim temeljima gra|enom i za
svakog od nas stvorenom.
Snivaj i ne dozvoli da sa
novim jutrom nestane tvoj san.
Snovi ne postoje da bi nestali
ve} da bi duhom nove mladosti realnost i java postali. Tvoji su preci snivali ono sto im je
[umanova rije~ donijela, a ti si
jasno video obrise njihovag
sna. Na te bi je da im du {u
udahne{, na tebi je da snove i
tvoje i njihove u novo doba
prenese{ i bude{ dostojan svake rije~i koja se iz snova u javu prelila. Na tebi je da hrabro
grabi{ naprijed na putu do neba zvjezdanog, na putu do mora beskrajnog, na putu do jednog, zajedni~kog svijeta i sna.
Ti si kroja~ svoje sudbine,
svetionik svojih pobjeda. Ti,
koji zna{ da je znanje mo} koja planine pomjera. Ti, koji
osjeca{ da je ljubav snaga koja granice razdvaja. Ti, koji si
nau~io da isto je primiti i dati. Ti koji nikad ne}es klonuti, koji }e{ uvijek znati, da prvo sebe cijeni{, da bi cijenu
jedinstva i ljubavi mogao vidjeti i znati .
I zato kaèm… Od svega sto
duh srca i pjesma du{e mogu
stvoriti, ideja je najva`nija.
Ona je kao onaj nemirni planinski izvor koji neustra{ivo i
slobodno krene ka nepreglednom morskom plavetnilu, nose}i u sebi radost miliona. U
deklaraciji [umanovoj ro|ena, u pjesmi Betovenovoj oìvjela, u du{ama na{im sazrela, ona postaje snaga koja ne
gasne, ljubav koja ne umire,
nada koja ne nestaje ni kada je
vjetrovi nemira slamaju i vihori sumnji gadjaju. Ideja... Zlatna ptica od {e zdest ljeta, a
vje~no mlada kao prolje}e i
vje~no ìva kao ljubav, ljubav
koja iz srca jednog polije}e i u
srca milona slije}e da sve nas
toplinom okupa i zvjezdicama radosti ogrije.
Nemanja Vuka{inovi}, IV2
22
TRGOVINA I UGOSTITEQSTVO
Sredwo{kolac
U posjeti Akademskom centru u Pqevqima – Kulinarski menaxment
NEDOVOQNA SARADWA PQEVAQSKIH
PRIVREDNIKA I FAKULTETA
^lanovi novinarske sekcije Sredwe stru~ne {kole
su 17. oktobra 2010. godine
posjetili Akademski centar
u Pqevqima, Fakultet za kuli nar ski me nax ment. Ciq
posjete je bio dvojak: sa jedne strane, u~enici su èqeli da iz pr ve ru ke do bi ju
potpuna saznawa o fakultetu na kome mogu po zavr{etku sredwe {kole nastaviti
{kolovawe, a sa druge strane, posjeta se skoro poklopila sa zna~ a j n i m
jubilejom,
20.
ok to brom- svjetskim da nom
kuvara. U~enici su imali pri li ku
da se upoznaju sa ra dom
fa kul te ta,
obi |u pro storije Akademskog cent r a ,
raz go va ra ju
sa studentima, profesorima prakti~ne i teo rij ske
na sta ve,
dobiju informacije o
mogu}nostima upisa
i rezultatima rada
studenata i uz sve to, po~aste
se specijalitetima koje su
studenti spremali na ~asovima prakti~ne nastave. U~enici su obi{li u~ionice za
redovnu i prakti~nu nastavu,
informati~ke u~ionice, amfiteatar, kao i prostorije
predvi|ene za otvarawe studentske biblioteke. Najve}i
dio vremena su proveli i studentskoj kuhiwi gdje su uz
instrukcije predava~a studenti spremali slane i slatke specijalitete. Od obiqa
informacija i utisaka koje
su ~lanovi sekcije tog nedjeqnog prijepodneva ponijeli sa sobom, prenosimo vam
samo dio.
[ta je neophodno za upis
na kulinarski menaxment
Na ovaj fakultet se mogu
upisati svi svr{eni sredwo {kol ci, bez ob zi ra na
stepen stru~ne spreme. De{ava se ponakad da u~enici
koji su zavr{ili tre}i stepen stru~ne spreme, naro~ito ako je u pitawu smjer kuvar ili konobar, budu vrlo
uspje{ni studenti. Ponekad
u~enik koji je imao osredwi, ili ~ak i lo{iji uspjeh
u sredwoj {koli, moè biti
dobar student, samo ako ima
afiniteta prema onome {to
u~i, da kle do voq no vo qe,
èqe i motivacije. Godi{wa
cijena upisa iznosi 1500e, a
postoji mogu}nost odloènog pla}awa, odnosno pla}awa u ratama. Op{tina je uz
to obezbijedila stipendije
studentima u iznosu od 60e, a
studenti imaju mogu}nost podizawa studentskih kredita
u nekoj od banaka. Naravno,
kao i na drugim fakultetima, i ovdje se prilikom upisa pravi rang- lista. Na prvu godinu studija je upisano
15 studenata, a na drugoj ih
ima 24. Teorijska nastava i
vje`be se obavqaju radnim
danima, a vikend je predvi|en za prakti~nu nastavu.
Nastavni predmeti
Na prvom i drugom semestru se slu{a po pet predmeta, dok se na oba semestra u
drugoj godini slu{aju po ~etiri obavezna predmeta i izborni predmeti. Na prvoj godini se izu~avaju sqede}i
predmeti: Teorija hrane ( I i
II), Komunikacije (I i II),
Proizvodwa hrane , Uvod u
pekarstvo i poslasti~arstvo,
Dimenzije turizma, Demonstracije hrane, Nutricionizam i priprema hrane, Prakti~na nastava o hrani. Na
drugoj godini se izu~avaju
predmeti: Informativni sistem za servis hrane, [efovi kuhiwa regiona, Menaxment
hra ne i pi }a,
Prakti~na nastava o hrani (I
i II), Internacionalne kuhi-
we, Pla ni ra we me ni ja, Me nax ment
aplikacija za {efove kuhiwa. Izborni predmeti na ovoj
godini studija su: Dezertiposluèwe, Servis u restora nu, Op {te obra zo va we.
Studijske ekskurzije
Studenti iz Pqevaqa odlaze redovno na ekskurzije i
takmi~ewa. Pro{logodi{wa
genercija je posjetila hotele
“Milo~er” i “Rezident”, a
u~estvovali su i na takmi~ewima u Novom Sadu i Beogradu. Ovogodi{wa generacija se priprema za studijsko
putovawe u hotel “Rezident”,
gdje }e odsjesti 15 dana. Studenti redovnu praksu obavqaju u crnogorskim hotelima visoke kategorije, a to je
idealna prilika da pokaù
svoje kvalitete i obezbijede
sebi mogu}nost sigurnog zaposlewa. Dvije studentkiwe
iz Pqevaqa su se tokom obavqawa qetwe prakse predstavile u najboqem svijetlu,
zbog ~ega su zadràne na radnim mjestima koja im omogu}avaju izbor: zaposlewe, ali
i na sta vak {ko lo va wa na
Milo~eru. Ina~e, najboqim
studentima je po zavr{etku
{kolovawa u Pqevqima data mogu}nost da se usavr{avaju i napreduju u struci u
Kanadi.
Paralela - studenti
sa sjevera i juga
U~enici su zamolili profesora teorijske grupe predmeta, Milana Bukaricu iz
Podgorice i profesore pakti~ne nastave iz Beograda,
Petra Gracuna i Jordana
Nastanovi}a, da im uporede
kvalitet rada pqevaqskih
studenata i studenata iz Milo~era i Podgorice. Profesor Petar Gracun je rekao, a
wegove kolege su to potvrdile, da vrlo o~igledna razlika postoji. Ona se odnosi
prije svega na predznawe sa
kojim u~enici dolaze, ali
su prot no o~e ki va wi ma, u
ovoj se situaciji pokazalo
da ponekad predznawe moè
vi{e da {kodi nego da koristi. Naime, studenti iz primorskih gradova ili Podgori ce, ima ju mno go vi {e
iskustva u ovim poslovima .
Wima je mnogo toga, {to je
pot pu no no vo i ne po zna to
pqevaqskim |acima, odavno
poznato. Me|utim, oni svoje
predznawe lako pomije{aju
sa zna wem i na stu pa ju sa
uvjerewem da unaprijed znaju sve, a time sebe spre~avaju u daqem napredovawu. Studentima iz Pqevaqa sve je
novo, oni obi~no nemaju isku stva u ovoj dje lat no sti,
ali je time i wihovo interesovawe i èqa za saznawima
ve}a. Zato se i doga|a, da suprot no o~e kivawima,
oni brè napreduju. Najbo qi do kaz
je angaòvawe dvije djevoj ke
iz
Pqevaqa na
po slo ve na
Crnogorskom
primorju,
dok tu mo gu}nost nisu
dobili mnogi stu den ti
sa ju ga, ma
ko li ko dje lovali super i or no i sa mo u vje re no.
Prolaznost na fakultetu
Pogre{no je uvjerewe da
ovaj fa kul tet za vr {a va ju
svi koji ga upi{u. Istina,
mo`da }e se na privatnom
fakultetu lak{e “progledati kroz prste” kod predmeta
koji nisu uè stru~ni, ali
predmetima iz struke se poklawa maksimalna pa`wa.
Neko }e fakultet zavr{iti
za dvije ili tri godine, neko za ~etiri ili pet, neko
ne}e nikad. Uz to, treba znati da na ovom, kao uostalom
i na ve}ini drugih fakulteta, di plo ma bez zna wa ne
zna~i ni{ta. Ovaj fakultet
nudi izvanredne mogu}nosti
zaposlewa, ali samo onima
koji se dokaù i savladaju
sve tehnike poslovawa.
Budu}e zanimawe studenata
Koliko }e ko daleko oti}i
u ovoj struci, zavisi od poje din ca. Fa kul tet svi ma
otvara vrata za daqe {kolovawe i napredovawe, jer ukoliko su uspje{ni i zainteresovani, studenti mogu nakon
zavr{enog fakulteta upisati magistarske, odnosno doktorske studije. Dio wih }e
na}i svoje mjesto na Primorju, u inostranstvu, po najluksuznijim hotelima i restoranima, a jedan dio, oni
najlo{iji, osta}e trajno u
kuhiwi. Uglavnom, zvawe koje dobijaju studenti po zavr{etku studija je menaxer gastronomije. Prakti~no, bi}e
vrlo uspje{ni oni koji dospiju na mjesto {efa kuhiwe. Profesori su, ipak, na-
pomenuli da {ef kuhiwe ne
moè biti bilo ko. To je osoba koja zna sve poslove u svojoj oblasti i sa svog mjesta
moè da prati kvalitet rada ostalih radnika, ali mora da i sama bude uzor i
primjer drugima. [ef kuhiwe mora posjedovati autoritet. Me|utim,kako su istakli pro fe so ri, bit no je
razlikovati preneseni i ste~eni autoritet. Preneseni
autoritet (dobijen samo zvawem) nema veliku snagu i lako se gubi. Ste~eni autoritet
se gradi kroz prakti~nu djelat nost i po sta je traj no
ogledalo li~nosti.
Saradwa privrede
i fakulteta
Profesori su posebno istakli zna~aj saradwe privrede
i {kolstva. Ta saradwa je u
pqevaqskoj op{tini do sada
bila lo{a ili je uop{te nije ni bilo. U tom smislu, oni
upu}uju apel svim privatnim
preduzetnicima, vlasnicima
ugostiteqskih objekata, da
razmisle o mogu}nosti stipen di ra wa naj u spje {ni jih
studenata ovog fakulteta, kako bi kvalitetan, obu~en i
stru ~an ka dar za dr à li u
svom gradu i na taj na~in sebe sa~uvali od trì{ne konkurencije. Sa svoje strane,
Akademski centar je otvoren
za saradwu. Profesori nude
mogu}nost uè stru~nog osposobqavawa stipendista za one
poslove koji su neophodni odre|enom privatnom preduzetniku. Time bi privrednici
obezbijedili sebi kvalitet
prepoznatqiv izvan granica
ovoga grada.
Rije~ studenata
Svi studenti, bez izuzetka,preporu~uju kulinarski
menaxment budu}ima maturantima. Isti~u kva litet
predavawa, izvanrednu saradwu i drugarski odnos sa
predava~ima, kao i mogu}nost brzog i lakog zaposlewa. Jedna od najve}ih zabluda mladih je da studirawe u
svom gradu suàva vidike.
Kulinarski menaxment, napro tiv, {i ri vi di ke. On
pod ra zu mi je va pu to va wa,
upoznavawe drugih obi~aja
i kulutura, mogu}nost odlaska u inostranstvo, op{tu i
pro fe si o nal nu iz grad wu
li~nosti.
Pisale: Erna Vlahovqak,
Nikolina i @eqka Petrovi}, Ana Damjanovi}, Tijana Dromqak, Lejla Kadi},
Danica Je~menica, Marija
]uzovi} i Irma ûturi}
Prijateqska posjeta @abqaku
RAZMJENA ISKUSTAVA
Svako putovawe i ekskurzija predstavqaju za u~enike nezaboravan doìvqaj.
Razmjena iskustava sa u~enicima sli~nog smjera u nekom drugom kraju, ponekad
ima ve}u snagu od bilo kakvog predavawa i duè se
pamti i od najboqe nau~ene
lekcije. Ako nas uz to put
vodi kroz prelijepe crnogorske krajeve, a priroda
napaja svojom toplinom, doìvqaj je potpun i vrijedan trajnog sje}awa.
Ta kav osje }aj su ima li
u~enici odjeqewa II5 ( kuvari i ko no ba ri) Sred we
stru~ne {kole u Pqevqima nakon posjete Sredwoj
mje{ovitoj {koli “17. sep-
Tgova~ka djelatnost
ODLIKE DOBROG
TRGOVCA
Ve}ina qudi misli da je
lako biti dobar trgovac, te
da se tim poslom moèmo
svi ba vi ti. Po zna va ti
osnovne ra~unske operacije, usluìti mu{teriju i
naplatiti ra~un... po ustaqenom mi{qewu dovoqno
je za trgova~ki posao.
Ko li ko smo da le ko od
istine shvatamo onoga momenta kada u ulozi kupca
u|emo u prodavnicu. Do~eka}e nas ili nasmijano lice trgovca spremnog da odgo vo ri
svim
na {im
prohtjevima ili namrgo|eno lice umornog radnika
ko ji u na ma vi di iz vor
svih svojih problema. Mo`da tek tada shvatamo da
nije lako biti dobar trgovac. Trgovac mora biti osoba sa mnogo li~nih kvaliteta. Neki od wih se sti~u,
a neki su prirodno dio nas.
Treba u mu{teriji vidjeti
prijateqa i do~ekati ga sa
osmijehom na licu. Naravno, kupci ponekad znaju biti veoma naporni. Neki od
Konzumirawe alkoholnih pi}a
Â[ICA PUNA BRENDA
Globalno najpopularnija
alkoholna pi}a su zapravo
brendovi u vlasni{tvu nekoliko najve}ih svjetskih
kompanija koje obr}u milijarde evra. Osim {to je unosan, ovaj biznis se pokazuje
i kao prili~no otporan na
trenutne ekonomske nezgode
u svijetu. Jer, konzumirawe
èstokih alkoholnih pi}a
je u osnovi socijalnog obrasca mnogih dru{tava. Uz to
ide i sintagma o “dostupnom luksuzu” koja obja{wava potrebu qudi da piju najbo qa (naj sku pqa) pi }a i
onda kada je najteè.
Berze su se zaèqele do-
brih tren do va. Glo bal na
ekonomska kriza je stisla
i ne popu{ta, posmatra~i
od ugleda usteù se od prognoze do kada }e biti ovako.
Te{ko je, kao {to odavno
bilo nije. Ali, da li je kriza nekom ma}eha, a nekom
majka, da li su neke grane
privre|ivawa po{te|ene?
îni se da barem jedna jeste.
To je industrija alkoholnih pi }a. Iz vje {ta ji sa
kraja pro{le i po~etka ove
godine govore da nije do{lo
do pada obima posla, {tavi{e, neki iz bran{e su zabiqeìli rast.
Ali, ne zakqu~ujte suvi-
tembar” na @abqaku.
Na put smo kre nu li sa
pro fe so ri ma
stru~ nih
predmeta: Remzom Hrkovi}em i Miqanom Mitrovi}em u 10 sati. Uìvawe u
prelijepom ambijentu Crnog jezera, odmor, rekreacija i zabava, imali su i svoju
prak ti~ nu
stra nu.
Posjetili smo svoje drugove
i naro~ito se zadràli u
\a~koj zadruzi restorana
“Duga” u kome u~enici smjera kuvar i konobar obavqaju prakti~nu nastavu.
Vratili smo se oko 17 sati puni doìvqaja i oboga}eni jednim posebnim iskustvom.
Irma ûturi}, II5
{e brzo. Nije rije~ o tome
da se u ove te{ke dane u “èstini “ tuga i bezna|e gase.
Kvalitetni napici mogu se
svrstati u kategoriju “dostup nog luk su za”. Kad je
kriza, o kupovini ekskluzivne nekretnine razmisli}e i najbogatiji. Me|utim,
dobra kapqica nikad nije
“preko svijeta”, tako da alkoholna pi}a dobijaju status
najboqih me|u najboqima.
wih }e traìti da im po
sto puta pokaè mo je dan
isti proizvod. Neki }e u}i
vi{e iz potrebe da sa nekim popri~aju, razmijene
ak tu el ne in for ma ci je,
ubiju dosadu. Ima i onih
koji su neprestano u ùrbi
i nikako im ne}e odgovarati ako se sa wima upustite u razgovor.
Trgovac uvijek mora biti
dobar psiholog. Mora osjetiti raspoloèwe mu{terije i biti spreman da mu
iza|e u susret. Ne smije da
pokaè nervozu ili netrpeqivost prema bilo kome.
Kada ga kupac pita za savjet u vezi sa artiklom, wegova je du`nost da mu iza|e u susret. Trgovci moraju
da vode ra~una o roku upotrebe proizvoda, da reaguju bla go vre me no ako rok
upotrebe pro|e i da ne dozvole sebi da prodaju pokvarenu robu. Ono {to nijedan trgovac ne bi smio da
uradi je da se upusti u kra|u. Kupac je uvijek u pravu
- to je moto dobrog trgovca.
Uz sve to, trgovac mora
da vodi ra~una o higijeni
prodavnice, kao i o vo|ewu
poslovnih kwiga. Kada do|e inspekcija , sve mora da
bude kako treba. Nije rijedak slu~aj da prodavnicu
u kojoj }emo svakodnevno
na ba vqa ti ro bu po ne kad
vi{e biramo vode}i ra~una o tome ko su u woj trgovci, nego kolike su cijene.
Zato je sasvim razumqivo
da }e i poslodavci svakim
danom sve vi{e voditi ra~una o izboru radnika, jer
je mno go lak {e iz gu bi ti
jednog lo{eg trgovca nego
mnoge mu{terije i to u dana{wem vremenu, kada je
konkurencija sve ve}a, a
onih koji traè posao sve
vi{e.
Ivana Bailovi}, II3
Sredwo{kolac
23
ZABAVNA STRANA
PISMO STUDENTA RODITEQIMA
“BISERI” IZ UÎONICE
Profesor: Ako ti kaèm da
si magarac, uvrijedi}u ìvotiwu.
• • •
Prof. in for ma ti ke: Na
jednom od tih ra~unara ne
radi internet (nijedan nije imao internet)
• • •
Prof. biologije: Deco, je
li vam jasno ovo?
Odjeqewe blentavo odmahuje glavom.
Prof. bi o lo gi je: Do bro,
idemo daqe...
• • •
Prof. materweg jezika: ]uti i ~itaj...
• • •
Prof: Ide mi sunce u o~i...
Neko: Da zatvorim prozor...
• • •
Razredni: Ti stalno hvata{ krivine...
U~enica: Ali ja sam bila
na zadwa tri ~asa fizi~kog.
Profsor: Jeste, ti si bila
na posledwa tri ~asa, ali
mi fizi~ko imamo ve} tri
mjeseca.
• • •
U~enica: Profesorice, dozvoqavate li mi da izadjem
u WC?
Profesor: Da}u ja tebi WC
kad te MALOPRIJE kaèm
razrednom.
• • •
Prof. materweg jezika: Reci ti nama, kad je Malom
Radojici bilo najteè, na
kojim mukama?
U~enik: Pa kad su mu pobili svu djecu, profesorice!
Prof. materweg: êk, ~ek,
polako... Mali Radojica je
imao djecu?
U~enik: Da profesorice!
Dvadesetoro djece!
Prof. materweg: Mali Ra-
dojica tad nije bio oèwen,
a kamo li imao djecu. Gdje
si ti to pro~itao?
U~enik: Pa u pjesmi profesorice, lijepo pi{e.
Prof. materweg: Gdje?
U~enik: Pa, evo ovdje profe so ri ce... “Po bi {e mu
dvadeset klinaca”
• • •
Pro fe sor in for ma ti ke:
Dragana }uti, ne mogu ni{ta da vidim od tebe.
• • •
Prof. ra~unovodstva: Kwige su vam potpuno iste, samo {to su autori i tekst
razli~iti.
• • •
Prof. ekonomije: Ti{ina
pozadi, tamo gore.
• • •
Prof. geografije: Skloni
to ogledalo da ga ne proguta{.
• • •
Prof. matematike: Ovo je
lako, to znam i ja da uradim.
Prof. marketinga: Izvadi
te slu{alice i stavi u proizvod.
• • •
Prof. informatike - Ra~unari se ne pale i ne gase,
ra~unari se ukqu~uju i iskqu~uju.
• • •
Prof. geografije - Idi u
WC i umij se iza vra ta.
• • •
U~enik: Prof. mogu li u
WC?
Profesor: Idi u Karantaniju ako ho}e{.
• • •
Profesor: Evo tebi jedan
to~ak bez {laufa.
• • •
Prof. geografije - Za u~enika koji bjeì sa ~asova
ka è: TO JE TAJ FUN,
ISTO KAO VULKAN NA
ISLANDU...
• • •
Prof. matematike - [ta si
navalila kao smrt na babu.
Pripremila: Marijana
Jakovqevi}, III2
Dragi roditeqi!
Ve} tri mjeseca je pro{lo kako sam
na fakultetu, a jo{ vam nisam pisala. Stidim se zbog toga, ali obe}avam
da }u sve to sad nadoknaditi! Ali,
prije nego {to nastavim sa pisawem
ovog pisma, molim vas, sjedite! Nikako nemojte daqe ~itati ovo pismo stoje}i!
Ve} su mi skoro potpuno zarasle
opekotine i ve} sam se skoro potpuno
oporavila od {oka {to sam morala da
ska~em sa ~etvrtog sprata. Provela
sam samo dvije nedjeqe u bolnici, vid
mi se ve} skoro u potpunosti vratio,
a i povra}am samo jednom nedeqno.
Po{to sam poàr izazvala sama, mora }e mo uni ver zi te tu da pla ti mo
35.000 eura od{tete, ali to nije ni{ta, jer je glavno da sam ostala ìva. Imala sam sre}u, jer je ~ovjek, koji stanuje preko puta, primijetio {ta
se de{ava i pozvao vatrogasce i hitnu pomo}. Potom me je posjetio u bolnici, a po{to nisam imala gdje da
odem (moja soba je u potpunosti izgorela), bio je tako qubazan i ponudio
mi da pre|em kod wega. Ima jednoso-
ban stan, ali nam
je za to sjaj no.
Ina~e, on je dvaput stariji od mene, ali ludo smo
se zaqubili jedno
u drugo i planiramo da se vjen~amo.
Jo{ se ni smo
ta~no dogovorili
kada, ali htjeli
bismo da se vjen~awe odrì prije nego {to se na
me ni pri mi je te
tragovi trudno}e.
Uisti nu, dra gi
moji, bi}u majka!
Znam da jedva ~eka te tre nu tak
kad }ete postati
baba i deda i potpuno sam ubije|ena da }ete bebice
(jer ~ekamo trojke) pri mi ti sa
onoliko qubavi, sa koliko ste mene
okruìvali kada sam bila mala. Jedina stvar, koja trenutno odlaè na{u svadbu, je da je moj verenik pokupio negjde neku odvratnu infekciju.
Zbog toga smo oboje opet u bolnici, jer
sam i ja to dobila, ali
sada nam je mnogo boqe
zahvaquju}i antibioticima, koje dobijamo
intravenozno. Doktori
ovu bolest nazivaju sifilis, ili tako nekako.
Znam da }ete mog supruga do~ekati {irom
ra {i re nih ru ku, i
uskoro }e postati dio
na{e porodice. To je
ve o ma drag ~o vjek i
uprkos tome {to nema
za vr {e nu
osnov nu
{kolu, veoma je ambiciozan. Naravno, on je
druge vjeroispovijesti,
ali znam da ste vrlo
tolerantni, pa vam ne}e smetati ni to
{to je tamnije puti. Sigurna sam da
}ete ga voqeti bar onoliko koliko ga
ja volim!!! Po{to je pribli`no va{ih godina, slaga}ete se vrlo dobro,
naro~ito kad se preselimo kod vas
(jer je na{ stan suvi{e mali za toliko qudi). îni mi se da su i wegovi
roditeqi ~estiti qudi. Wegov otac je
poznati {vercer narkotika iz Afrike, odakle je porijeklom i moj budu}i...
Tako sada, kada sam vam sve op{irno opisala, mislim da je vrijeme da
vam priznam da mi nije izgorio stan,
tako da mi nije ni{ta. Nisam ni bila u bolnici, nemam ni vjerenika, ni
sifilis, niti ikakvog crnca. Istina je ta, da sam pala iz matemati~ke
analize i makroekonomije, a iz informatike sam se provukla, pa sam
htjela da vam pokaèm da na ovom
svijetu postoje i gore stvari od ovih!
Qubim vas,
va{a }erka!
Pripremila:
OSAM \A^KIH ZAPOVIJESTI
1. [LIHTAWE
Dobar |ak mora da zna kada je pravi trenutak da upotrebi ovu vje{tinu i tako se spasi od vje~itog isku{ewa da padne u nemilost profesora svog.
2. BJE@AWE SA ÂSOVA
Bjeì prije sedmog ~asa ili pret~asa, pred raspust ili
praznicima, u vrijeme kakve nevoqe i svake srijede i petka.
3. TRA@EWE IZGOVORA I PRAVDAWE
Ne uzimaj ~esto kao izgovor ime doktora svog. Izbjegavaj ispra}aje, svadbe i pogrebe i samo tako tvoja rubrika sa neopravdanim osta}e ~ista, govore}i o vje{tini
tvojoj prepodobnoj.
4. PREPISIVAWE
Ne pravi sebi pu{kice prevelike, i nemoj se u wih potpuno uzdati, ve} sjedi pored trpeqivog i premudrog prijateqa tvog i moli ga svim srcem prate}i pogled profe-
OD KOLEVKE PA DO GROBA, NAJLEP[I JE \A^KI RASPUST!
sora svog.
5. UPISIVAWE OCENA I OPRAVDANIH ÂSOVA
Falsifikuj samo u vrijeme kakve nevoqe goleme i neka ti misao jasnija od muwe bude da moès da zaglavi{
zbog neo~ekivanog prepoznavawa rukopisa tvog .
6. PROVAQIVAWE
Provaquj bli`wega svoga kao samog sebe, profesore i
tetkice svoje, ali ne dozvoli da blagodareni glas tvoj
nadvisi glasove drugova tvojih.
7. MUVAWE
Muvaj profesore svoje za vaskoliko boqe ocene svoje
i zgodne ortakiwe (ortake) svoje, jer tako je zapisano.
8. GREBAWE
Grebi se od svih prijateqa svojih, jer samo tako }es ste}i za burek nas nasu{ni.
Pripremila: Marijana Jakovqevi}, III2
24
Sredwo{kolac
SPORT
Iz ugla mladog atleti~ara
Razgovor sa rukometa{icom Mejrom Muratovi}
VOLJOM I LJUBAVLJU PRIJATNA ISKUSTVA
IZ [VEDSKE
SVE SE POSTI@E
O atletici, sportu koji privla~i pa`nju sve ve}eg broja mladih ljudi u gradu, naj~e{}e se ne
zna dovoljno. U Srednjoj stru~noj {koli, ~iji su
u~enici tradicionalno uspje{ni sportisti, samo
tri u~enika se aktivno bave atletikom. To su:
Aleksandar Spaji}, NJego{ Milinkovi} i Dragana Terzi}. Sve troje su ~lanovi AK “Rudar“,
a svoj uspjeh u ovom sportu duguju ne samo
talentu, ve} i odli~noj saradnji sa trenerom
Budimirom Jestrovi}em.
Atletikom se morate baviti od malih nogu.
Prvi koraci u svijetu atletike prave se prije nego {to postanete ~lan kluba. Da bi na tom
putu bili uspje{ni, morate posjedovati ogromnu ljubav i veliku èlju. Odustajti se ne smije, jer je vjera u uspjeh uvijek pola uspjeha.
Ono {to ipak ~ini da mnogi talentovani sportisti stanu na pola puta je to {to profesionalno bavljenje atletikom, ali i drugim sportovima, zahtijeva dosta novca, velika ulaganja, a
onih koji to mogu da priu{te sebi obi~no ne-
ma mnogo.
Kao ~lan AK “Ru dar“ mogu da kaèm
da sam najbolje rezultate postigao na seniorskom takmi~enju u Baru, istr~av{i deonicu
100 m za 10.95 sekun-
di, dok je moj {kolski i sportski drug,
Aleksandar Spaji},
pre tr ~ao de o ni cu
400 m u vremenu od
51,30 su kun de—
(kao mla|i juniori).
@elim, ipak, ista}i da {kolske obaveze moraju biti ispred oba ve za u
klubu. Nije te{ko sve uskladiti, ali je potrebno imati
dovoljno volje i ljubavi i
prema jednom i prema drugom. Sve se postiè voljom
i ljubavlju. Zbog lak{e povrede sam bio prinu|en da
jedno vrijeme odloìm treninge i takmi~enja, ali su
vjera, volja i ljubav ostali i
vratili me na atletske staze.
Moj ìvotni moto glasi: TRKU NE DOBIJA BRZ, NEGO UPORAN !
Njego{ Milinkovi}, IV2
Razgovor sa uspje{nim ko{arka{em, biv{im u~enikom
Srednje stru~ne {kole
OD
RUDARA
DO
PRVE
LIGE
SRBIJE
Nekada{nji u~enik Srednje stru~ne {kole u Pljevljima, Milenko Golubovi}, danas je ~lan OKK “Beograd”
za koji }e se takmi~iti u Balkanskoj ligi i Prvoj ligi Srbije. Kada je davne 1999. godine po ~eo da tre ni ra u
ko{arka{kom klubu “Rudar”,
Milenko Golubovic je imao
samo deset godina i nije ni
sanjao da }e se ga talenat i
upornost odvesti tako daleko.
“U Rudaru sam nastupao u
svim mla |im se lek ci ja ma.
Dok sam igrao za juniore,
osvojili smo drugo mesto u
Crnoj Gori, a tada sam bio i
na uèm spisku juniorske reprezentacije Crne Gore. Za
Rudarov prvi tim sam po~eo
da igram 2006. godine, ali
sam iste te godine napustio
Rudar i oti{ao u kraljeva~ki
Ma{inac, gde sam igrao za
tim koji se takmi~io u prvoj
ligi Srbije.”, prisje}a se Milenko svojih po~etaka i dodaje da je u cilju usavr{avanja
mjesec dana proveo u Rusiji,
na pri pre ma ma u Mo skvi.
Dvadesetjednogodi{nji Milenko, visok je 207 cm i trenutno ìvi u Beogradu, a prije od la ska u glav ni grad
Srbije, u Pljevljima je sa ekipom od jos tri ~lana odnio
pobjedu na turniru u basketu koji je imao slogan “Baci
drogu u ko{“.
Ognjen Golubovi}, I6
Mejra Muratovic, u~enica
IV razreda Srednje stru~ne
{kole, smjer ekonomski tehni~ar, na putu je ka ostvarenju svog sna. Taj san, dug
devet godina, doveo je
2001.
godine
u ru ko metni
k l u b
“Biseri”.
@eljela je
da jed nog dana
bude poznata rukometa{ica i svoj talenat dokaè izvan
granica svoje zemlje. Gradila je budu}nost kroz mnogobrojne treninge i vje`be, za
{ta je bilo potrebno mnogo
truda i upornosti. Me|utim,
kako Mejra kaè, tamo gdje
postoji èlja, ni{ta nije te{ko
i nemogu}e. Uspjela je da se
na|e me|u djevojkama koje
ì ve za svoj
tim i za jed ni~ku pobjedu. Isti~e da
u
sva koj
utakmici
uìva i trudi se da i
po raz pri hva ti kao
pobjedu,
jer se na
gre {ka ma
najbolje
u~i.
Ove godine boravila je u
[vedskoj, gdje je u toku raspusta trenirala dva i po mjese ca za Lun dagård’ H43 .
Svaki dan je i{la na treninge,
koji se po tehnici malo razli-
Intervju sa Jovanom Pavlovi}em
KO[ARKA, MOJA
NAJVE]A LJUBAV
Me|u brojnim uspje{nim
sportistima u Srednjoj stru~noj {koli, nalazi se i jedan ko{arka{ki trener. To je Jovan
Pavlovi}, u~enik odjeljenja
IV1. Interesovalo nas je {ta
nam on moè re}i o ko{arci,
{koli, njegovim planovima za
budu}nost... I, evo {ta nam je
odgovorio.
- Ko{arku sam zavolio uz
svoga oca, tako|e ko{arka{kog trenera. Treniram od sedme godine i moj dugogodi{nji
trud se isplatio. Ve} godinu
dana sam trener mla|ih pionira i po~etnika u KK “Pljevlja”.
^lanovi moga tima postiù
zapaène rezultate. Pro{le zime smo imali mini basket u
Beogradu za kategoriju od 10
do 12 godina. Nakon {est pobjeda i jednog po ra za, osvojili
smo drugo
mjesto.
Ljetos smo
posjetili
k a m p
“Oka nik”
u Mataru{koj ba nji
kod Kra -
Razgovor sa Edinom ûturi}em, mladom nadom kik boksa Crne Gore
BAVITE SE ONIM [TO VOLITE
Imao sam ~ast da u razgovoru sa svojim drugom Edinom ûturi}em, u~enikom IV2 odjeljenja
Srednje stru~ne {kole, saznam ne{to vi{e o
sportu kojim se aktivno bavi i istovremeno
se upoznam sa nagradama koje je osvajao
tokom bavljenja karateom. Shvatio sam da
dobri rezultati u sportu ne moraju zna~iti
lo{ uspjeh u {koli i da
je u svemu bitna ljubav prema onome ~ime se ~ovjek bavi.
“Jedanaest godina
treniram karate i za
to vrijeme osvojio sam
oko 25 medalja sa raznih nacionalnih i evropskih takmi~enja. Karate je postalo opsesija kojoj
sam pridavao veoma va`nu ulogu u mome ìvotu, da bih se kasnije preorjentisao na kik boks, oblast low kick. Moja
desna ruka u svemu je moj trener, Men-
kuju od ovih u Pljevljima.
Sprijateljila se sa djevojkama
sa kojima je trenirala, dokazuju}i jo{ jednom da za iskreno prijateljstvo ni{ta, pa ni
ne po zna va nje je zi ka, ne
predstavlja problem. Dobila
je ponudu da potpi{e ugovor
i da pre|e da igra za njihov
klub, ali zbog {kolskih obaveza nije mogla da prihvati
taj izazov. Me|utim, njeno
vrijeme tek predstoji, a po
zavr{etku srednje {kole otvaraju se i nove mogu}nosti.
Ana Damjanovi}, I2
i @eljka Petrovi}, II2
sur Deli}.Potrebno je puno odricanja,
strpljenja, vje{tine i treniranja da bi se
ostalo u formi, a pogotovo sada
kada me ~eka dràvno prvenstvo iz
kik boksa koje }e se odràti u Podgorici 30. oktobra 2010. godine.
@elja mi je, i iskreno bih volio, da
postanem prvak u kik boksu, ne
samo u Crnoj Gori, ve} i u svijetu,
ljeva, gdje su se mla|i pioniri
i kadeti pripremali za turnir u
Novoj Gorici (Slovenija). Lijep
je to osje}aj kada vidi{ mlade
koji vole sport, njeguju zdrave stilove ìvota i
postiù dobre rezultate u onome ~ime se bave.
S obzirom da jo{
uvijek idem u {kolu, tru dim se da
zbog mojih aktivnosti i obaveza u
klubu, ni uspjeh u
{koli ne izostane.
Za do vo ljan sam
postignutim rezulta ti ma u {ko li, a
sve svoje planove
vezane za sport ne
bih jo{ uvijek otkivao. Ukoliko ne uspijem u
onome {to planiram, zadovolji}u se time da otvorim {kolu ko{arke.
Ivana Bailovi} i
Erna Vlahovljak, II3
Sredwo{kolac
IZDAVA^:
J.U. Sredwa stru~na
{kola Pqevqa
DIREKTOR:
Mervan Avdovi}
UREDNIK:
Sneàna Gruji~i}
LEKTOR:
Bojan Struwa{
ali znam da je put do zvijezda posut
trnjem i da }e biti veoma te{ko posti}i
to. U skoroj budu}nosti planiram da se
upi{em fakultet i da istovremeno treniram u Kik boks klubu “Ariston” u Podgorici, gdje je glavni trener, ne manje
ni vi{e, nego Ivan Strugar. Na kraju, èlio bih da poru~im, ne samo svojim prijateljima, ve} i svim u~enicima Srednje
stru~ne {kole, da prvenstveno u~e, a
potom da se bave onim {to ih ispunjava.”
Razgovor obavio:
Nemanja Vuka{inovi}, IV2
URE\IVA^KI
ODBOR:
Fadlija [abani}
Vladan Avramovi}
Vida Mili}
Alema Vlahovqak
i u~enici Sredwe
stru~ne {kole
PRIPREMA:
Rade Kneèvi}
[TAMPA:
Pegaz - Bijelo Poqe
TIRA@:
500

Srednjoskolac 2010_MASTER strane za novine.qxd.qxd

Transcript

Documenti analoghi

Foto: Muhamed TUNOVI

Ni ko ni je ne od go vo ran