73 Se`i fōnō, se`i fono, se`i fonofono

Transcript

73 Se`i fōnō, se`i fono, se`i fonofono
Se’i fōnō, se’i fono, se’i fonofono
Papāali’itele Si’ufeaiofa’asālele’aga Muli’ausolo Moeimanono Fouva’a
‘Upu tomua
Ua tasi le fa’afitiga o ‘aleaga, o le fōnō, fono, fonofono, o se ‘auala e fa’aleo ai lagona
o tagata ina ia lagona le tōfā ma le moe olo’o fia momoliina atu i sē tasi, ina ia maua
ai le fa’atinoga o nafa ma matūpalapala, fa’apea mātāfaioi o le paleali’i o le foafoaga
pa’ia a le Atua. O le fōnō, o le leo o aso faiso’o o le soifuaga nei, auā olo’o ati’ina’e le
tino, māfaufau ma le agaga ina ia ātoa le tafatolu o le soifuaga. O le fono, o le
gagana o le tōfā ma le moe, se’i siligia po o fea o iai le fa’aūtaga e manuia ai ‘āiga,
nu’u ma Ekālēsia. O le fonofono, o le toe soso’o po o le pupuni o ni māsaesae o le ‘ie
lavalava, po le ‘ie ’afu auā ua pala ma tuai. I lona fa’aaogāina, o se tapasā, o le toe
tapu’e lea o ni mea ua fa’alētonu, ma mana’omia ai le toe liuliu o le tōfā ma le uta,
ina ia tasi moemoe le ta’ele ma le fatu o le tōfā manino, ia sasala le fa’asinomaga.
‘upu fa’amamafa: fōnō, fono, fonofono, tōfā manino, matūpalapala, tapasā,
fa’asinomaga.
Folasaga
Ta’oto le tōfāmanino auā ua lagomau le fatu o le ūtaga, ae se’i toe tepa tasi lava pe
mafai ona toe talatala, ma vā’ili’ili le ‘atoponapona o le tōfā ma le moe, e uiga i le
fōnō o aso ta’itasi [se’i fōnō], ae fa’apea fo’i le fefa’asoaa’i o finagalo [se’i fono], ina ia
mafai ona toe autalu ma toe so’oso’o [se’i fonofono] ni mulugāveve, ni loto leaga ma
ni muimuiga, ina ia malū ma to’a galuā o le soifuaga nei.
O le fōnō, o le gagana o aso uma. O se mana’oga e fia fa’atinoina po o se
fe’au fo’i e fia momoliina atu i sē tasi o sui o le ‘āiga, po o so’o se tasi. Fa’ata’ita’iga:
fōnō le tama e sau e ‘ai, fōnō le teine e sau i le fale, fōnō atu Simi po o fea a alu i ai.
O totonu o lēnā fōnō, olo’o ta’oto mai ai se finagalo e tatau ona fa’ataunu’uina.
Peita’i, e lē mafai ona fa’atino ma fa’ataunu’u lea matāfaioi (Fouva’a 2011), vaganā
ua soalaupule le tōfā ma le uta (Fouva’a 2011; Tui Atua 2011; So’o 2007; Simanu
2002; Mulitalo 2000; Vaai 1999; Le Tagaloa 1997, Meleisea 1987). O le tōfā, o le
‘upu fa’aaloalo lea o le moe. O le moe, o se vāega lea o le soifuaga e fa’atatau i
mālōlōga, e mapu ma mālōlō mai i tiute ma fe’au na feagai ai. A fōnō la le tōfā, [a’o
moe] o lona uiga, ua vala’au i lona tagatalilo ma le mauli (Tui Atua 2012) [e aofia ai le
tino, māfaufau ma le agaga] se’i siligia le manatu ua tupu a’e, ma lagona ua pei oni
ufi le tutupu, le ‘oa o fātuga ma le māfaufau, ina ia tali a’i le finagalo ua fa’aleo, pe
talisapaia, pe talituālimaina. O lona uiga, e lē moemoenoa, auā o le avanoa lea e
sa’ili ai le māfaufau, pe fa’apēfea ona fa’ataaga ma fa’a’upu lagona ma manatu. A
mae’a tāpena lā le fono muamua lea a le tagata ma lona lava ia tagatalilo, ona
fa’asoa atu lea i le isi si’osi’omaga o [la]lata mai, pe o le ā fo’i ni ā lātou fōnō ma o
lātou tagatalilo. O le fefa’asoaina o tagatalilo, ua ‘avea ai ma manatu maualuga o le
fōnō, auā ua mafai ona fonofono ma so’oso’o ni finagalo ina ia lelei le fa’atinoga o se
galuega ma se fe’au o fia fa’ataunu’uina.
Ni isi o su’esu’ega fa’amauina
O nei aso ma le lasi o suiga o le soifuaga, e lē taumate olo’o mo’omia ai le fōnō, fono
ma le fonofono, ona ua lē masino le fesuiā’iga o le soifuaga. E fa’i fo’i o totonu o
‘āiga, ae lē taulia ai nu’u, Ekālēsia ma le atunu’u. O le nafa lava ma tiute fai, e lē
mātū ai lava le fōnō po o le taufōnō o mātua i fānau, auā le lātou soifuaga, ina ia
73
manuia, e ala lea i le apoapoa’i, fautua ma fa’atonu. O lea gaioiga, e mo’omia ai
va’aiga o le fono e pei o le talatalanoa ma fetufaa’i (Fouvaa 2011), ina ia maua le
maopopooga, ma le tasi o le i’uleo. O ī fo’i, e atagia ai le feālofani ma le
maopoopoga o mātua ma fānau, auā ua fa’ailoa uma itū e tausi ai le fīlēmū, aemaise
le vā tapuia o mātua ma fānau (Fouva’a 2011). O le isi itū o lea fōnō, o le lava lelei ai
lea o le iloa ma le silafia e fānau, le fa’asoaina o manatu ma finagalo pe’ā
soalaupuleina se matā’upu, auā o le lelei o se fa’ai’uga e fai, e fa’amoemoe lea i le
lelei o le tōfā ma le silafia, na fa’asoaina e sui ‘auai o se fa’alāpotopotoga, e pei o
totonu o le ā’iga, nu’u ma Ekālēsia. A silasila fo’i i se isi itū, o le’ā pu’e uma ai e le
fānau taga ma uiga o fa’a’upuga mai i mātua, ma sosolo ai lava lea o le toto (e pei
lava o le tamā, po o le tinā le gutu/fofoga lelei) po o le ‘agaga fo’i lea e māsani ai (e
so’o lava le moasope i le moasope). O le ‘auga o ia manatu, o le fa’aolaola ai pea
lava o le gagana Sāmoa, ma lē toe fa’atalalē ai le fānau po o ai lava i le lātou
gagana, auā o le gagana ua pupula ai mata ma lagona ai le leo, ae fa’apea ai fo’i le
talanoa atu i o lātou si’osi’omaga (Fouvaa 2011; Le Tagaloa 1997). O le fōnō po o le
taufōnō i le ‘āiga, e patino lava lea i le ta’ita’i po o le matai, auā fo’i o ia o le’ā logoa
uma sui ta’itasi. O lea taufōnō, o le taloga lava lea o le ‘au’āiga, i se finagalo o le
matai. O sui uma fo’i o le ‘āiga, e tatau lava ona āmana’ia mai le fōnō/talo atu a le
matai, ina ia fa’atino se fe’au/galuega mo le manuia o tagata uma.
O totonu fo’i o alālafaga po o ‘aulotu, e lagona ai lava le i’uleo po o le si’uleo
o le fōnō, fono ma le fonofono, auā fa’ai’uga e fai, ina ia soifua manuia ai tagata uma.
O le gagana e momoli ai finagalo ‘au’autasi, aemaise le vā tapuia, vā
feāloa’i/fefa’aaloaloa’i, ava fatafata ma le alofa (Fouva’a 2011; Simanu 2002;
Amituanai-Toloa 2002; Mulitalo 2000; Le Tagaloa 1987). O le manuia o nu’u ma
‘aulotu e patino lava i le matāfaioi o le fōnō, auā fo’i o le isi auala o le taulogologo,
ina ia nofoilo ma tāpena ai le tōfāmanino auā aso leaga pe’ā o’o mai. E mautinoa
lava, ā lē fa’ataunu’uina le tiute o le fōnō, o le’ā lē solo lelei fo’i le gāsologa o le
manuia lautele. O le fōnō fo’i lava lea a Mose i tagata o Isarā’elu, ina ia fo’i mai i lo
lātou Atua, peita’i ane, a isi lava e lagona, a’o isi lava e fa’atalatū (Esoto 4). E atagia
mai ai ma tu’ufesili, pē mata ua vaivai le fōnō a le ta’ita’i o le nu’u o Isarā’elu i ona
tagata ina ia fo’i mai i lo lātou Atua. O le tala fo’i iā Noa (ua silafia), e lē taumate na i
ai fo’i le tauemu, ae na usita’i lava Noa i le Atua. Tālofa i le tōfā ma le moe ua pitotasi
ma fa’aamoamotali le tōfāmanino. O lea tōfāmanino, o le’ā matala ma susulu, e ala i
le Agaga Paia o le Atua ma le mālamalama sili (Salamo 119:130).
Nofoaga o le su’esu’ega
O le fōnō ma le su’esu’ega na se’i mavae atu nei (PhD), e uiga i le gagana Sāmoa,
ina ia fa’atūmauina pea i Niu Sila ma atunu’u i fafo, e aofia ai ma Sāmoa, olo’o atagia
mai ai le tatau lava pea ona fa’amalosia le fōnō, ma le toe fonofono ma apoapoa’i o
fānau ma tagata Sāmoa uma, ina ia tautuanā le lātou gagana, o le lātou tofi mai i le
Atua (Fouvaa 2011; Le Tagaloa 1997). O le mea moni lava, i le fa’afītāuli ua tūla’i
mai i le gagana Sāmoa ma lona fa’aaogāina e tupulaga olo’o soifua ma ola i Niu Sila,
ua fa’aitiitia i le 44 percent (Collins 2008) auā ua saosaoa tele le fa’aperetānia. Ua lē
gata i le gagana Sāmoa, ae fa’apea fo’i ma gagana a isi atumotu o le Pasefika i
totonu lava o Niu Sila (Bell, Stark & Taumoefolau 2002) e pei o ‘Languages of
Manukau’. O totonu lava ia o ‘āiga Sāmoa i le vā o mātua ma fānau, ua atagia ai lava
le lē fa’atāuaina o le lātou gagana Sāmoa, o lona uiga, ua ititi fo’i le fōnō/taufōnō, ma
ua leai ai ni taimi e fono/pe talatalanoa ma fetufaa’i ai i le latou lava gagana. Olo’o
molimau mai Le Tagaloa (1997) a lēai se gagana ma le aganu’u o le’ā pō le nu’u. O
lo’o fa’amamafa mai i le finagalo o Le Tagaloa (1997), le tāua tele lava o le gagana i
le soifuaga o le tagata, auā o lona tofi lea ma lona fa’asinomaga (Fouvaa 2011) mai i
le Atua. O lona uiga, e tatau lava ona taufōnō ma taulogologo le tagata ia te ia lava,
fa’apea fo’i ma ona tuāoi. O lea e tāua ai lava le fono/talatalanoa, ma le taufōnō ina
ia mataala tagata uma, ne’i ‘o’o mai taimi leaga a’o momoe pea. O lea na a’e ai se
74
manatu i se su’esu’ega i se ‘auala e fō’ia ai lenei fa’afītāuli ua tūla’i mai, auā o le mea
moni lava, ā lē lelei ona tapu’e ma fonofono le ōlaga o fānau o iai nei, tālofa i le
gagana Sāmoa, aemaise lo lātou si’osi’omaga ma le lumana’i o le’ā valetu’ulima. O
lea na fa’afoeina ai lenei tau’alaga po o le fōnō, ma fa’aaogā ai le fono a le nu’u i
Sāmoa (reconfiguration) e fa’aaogā i totonu o fono/talanoaga i ‘āiga ma ‘aulotu i
Aukilani i Niu Sila.
Finagalo ma tōfā fa’aālia
O le aoao mai o manogi o le lolo po o le tōfā iā i lātou na ofoina mai e ‘auai i le
su’esu’ega, olo’o atagia ai le naunauta’iga, ina ia tūmau pea le fa’atāuaina e fānau
ma tagata Sāmoa uma le fa’aaogāina o le lātou gagana. O ia finagalo, na fa’ailoa
mai i le taliina o pepa fesili, fa’apea le fa’atalatalanoaina ma maitauga i totonu o ‘āiga
ma lotu (ā’oga Aso Sa ma ‘autalavou). Ua mautinoa ai lava le tāua tele o le fōnō ma
le taufōnō, a’o se toe fafagu fo’i lea ia i lātou (Sāmoa olo’o alala i Niu Sila ma so’o se
atunu’u) le tāua tele lava o le fono ma le fefa’asoaa’i o finagalo ma manatu i le lātou
lava gagana, ae o le avanoa lelei fo’i lea e a’oa’o atu ai lē tasi i le isi, āua lava le
fa’a’oaina i le tōfā ma le moe. O ia fonotaga po o talanoaga i totonu o ‘āiga ma
‘aulotu, o se tapasā o le fa’asinomaga (Fouva’a 2011; Le Tagaloa 1997) o le
faleā’oga muamua (Fouva’a 2011; Le Tagaloa 1997) i le tama ma le teine talavou. O
ī fo’i, o le’ā fōnō atu ai ma faufautua ai mātua i fānau, ia tautuanā o lātou
fa’asinomaga, aemaise o lātou lumana’i ia manuia. O le fa’atinoina fo’i o tiute ma
nafa i totonu o ā’iga, o le tasi lea o matāfaioi ia māta’itūina. O lea e tāua ai lava le
fetufaa’i o mātua ma fānau, fa’apea ai fo’i tagata lotu uma, ina ia manuia ma solo
lelei pea le mafutaga māfana. O le Tusi a Kalatia (6:6), “a’o lē ua a’oa’oina i le ‘upu,
ia tufa atu e ia mea lelei uma lava i lē ua a’oa’o mai.” O lona uiga, e lē gata i le ‘upu
ma le gagana e fa’asoa ai manatu ma lagona, a’o le Afioga a le Atua, o le Tusi Sili
mo ‘upu o le gagana ma le tōfā sa’ili. Ioe, e fa’alagolago le māfana o ia mafutaga, pe
āfai e fetalitonua’i le tasi i le isi, auā a lē fetalitonua’i, o lona uiga, ua lē o gatasi fo’i le
futia ma le ‘umele, e pei o lea ‘upu fa’asāmoa. O le feagaleleia’i ma le
fefa’amagaloa’i, o le matala lea o faitoto’a o le sa’olotoga, ina ia soifua manuia ma
sa’oloto tagata uma. O lea e tāua ai lava le feofoofota’i ma sa’ili le tōfā loloto ma le
tōfā fa’atamāali’i (Fouvaa 2011; Tui Atua 2011), ina ia maua ai pea le feālofani o
tagata uma [i totonu o ‘āiga, nu’u, Ekālēsia ma so’o se fa’alapotopotoga]. O totonu
foi o ‘āiga ma Ekālēsia, o poutū ia o le fōnō o suita’itasi uma, ina ia fono ma fonofono
uma ai mulugāveve fa’alelotoifale, auā lava le soifua manuia o tagata. A taga’i fo’i i
se isi itū o le soifuaga, e fesili lava mulimai iā muamai, auā o muamai olo’o lava lona
silafia e fa’atonuina ai mulimai.
Taunu’uga
E tāua tele lava le fōnō/taufōnō auā o ī, e usuia ai le fono ma le fetufa’iga o finagalo,
ina ia fonofono ai ni māsaesae ma ni masei ua tūla’i mai. Ae ā lēai se fōnō/taufōnō, o
lona uiga, ua lēai fo’i se fono ma se fetufāā’iga, ma ua ātili ai lava ona māsaesae le
‘ie lavalava po o le ta’inamu, tainane le uta ma le tōfā, auā fo’i ua fa’atalalē le paleali’i
o le foafoaga, ma ua lē mataala i ona tiute ma nafa na tu’uina mai e lona matai. Ioe,
fa’atāua nei loa le fōnō ma le taulogologo, auā le soifua manuia o tagata fa’apea le
si’osi’omaga. E tupu fo’i le fa’atuatua i le taulogologo. E ola tagata āmiotonu i le
fa’atuatua (Kalatia 3:11). Ioe, tātou fa’atuatua ma sa’ili i le Atua e maua mai ai le
“gagana ma ‘upu lelei, ‘upu o le ola, le tōfā ma le moe, le fa’autautaga,” e manuia ai
o tatou ‘āiga, nu’u, Ekālēsia ma le atunu’u. Lō tā tofi mai i le Atua i mele, ta lē lavā
fa’alogo atu i se tala ua pā mai, ua mele manū o Āfono.
Ioe, le taufōnō ma le ‘alaga o le manumālō o Iēsū: “Ua taunu’u, ua taunu’u”
ua fai lenei mo oe. Tātou vī’ia ai le Atua soifua.
75
Fa’afetai
E fa’afetaia le Atua, ona o ana meaalofa olo’o foa’ina mai aemaise le fefa’asoaa’i o le
māfaufau. E lē fa’agaloina o’u mātua peleina o Fouva’a ma Inilisi ‘Apu, o o’u faiā’oga
muamua i lo’u ōlaga. E fa’afetai ai fo’i i lātou na a’oa’oina a’u a’o iai le Iunivesitē i
Mālifa: ‘Aiono Dr Fanaafi Le Tagaloa, Professor Asofou So’o, Silafau Associate
Professor Sina Vaai, Letuimanu’asina Dr Emma Vaai, Dr Maria Kerslake, ‘Unasa
Te’o Leulu Dr Felise Va’a, Fa’amatuāinu, John Hellesoe, Donald Mailei, Siāvātā
Gale.
Fa’amatalaga
O se vāega o lenei pepa, na āfua mai i le su’esu’ega o le Fa’ailoga o le Foma’i o le
Tōfā Manino (PhD), sa fa’ataunu’uina ma ua māe’a i le tausaga na te’a nei (2011) i le
Iunivesitē o Aukilani, e uiga i le Fa’atūmau ai o le Gagana Sāmoa i Niu Sila.
Puna’oa o fa’amatalaga
Amituanai-Toloa, M. 2002. Samoan Pedagogy: Teaching and Learning and the
Practice of Learning children read at home. Unpublished Masters Thesis. The
University of Auckland. Auckland, New Zealand.
Bell, A., Stark, D., & Taumoefolau, M. 2002. Languages of the Manukau Region: A
Pilot Study of Use, Maintenance and Educational Dimensions of the
Languages in South Auckland. A Report to the Woolf Fisher Research
Centre-The University of Auckland. Auckland. New Zealand.
Collins, S. 2008. Pacific Kiwis losing mother tongues. Retrieved 1 June 2008 from
http://www.samoaobserver.ws/local/LNPages/0508/30081n002.htm.Apia
Fouva’a Papaaliitele, M. 2011. O le a le Matāfaioi o le Fono a le Āiga ma le Fono a le
Lotu i le Faatumau ai o le Gagana Samoa i Niu Sila? What is the Role of
Family Fono and Church Fono in the Maintenance of Samoan Language in
New Zealand? Unpublished Doctoral Thesis, The University of Auckland,
New Zealand.
Le Tagaloa, A. F. 1997. O le Faasinomaga: Le Tagata ma lona faasinomaga. Alafua
Apia. Le Lamepa Press, Senadofi Place Alafua.
Meleisea, M. 1997. The Making of Modern Samoa: Traditional Authority and Colonial
Administration in the History of Western Samoa. Suva: Institute of Pacific
Studies, The University of the South Pacific.
Mulitalo, L. 2000. FaaSamoa and Social Work within in the New Zealand Context.
Palmerston North: Dunmore Press.
O le Tusi Paia: Ulua’i Lomiga Fou Muamua 2005. Apia: Malua Printing Press.
Simanu, A. M. 2002. O Si Manu a Alii: Text for the Advanced Study of Samoan
Language and Culture. Manoa: University of Hawaii Press.
Soo, A. 2007. Changes in the Matai System: O Suiga i le Faamatai. Apia: Centre for
Samoan Studies, National University of Samoa.
76
Tui Atua Tamasese, E. 2011. Sufiga o tuaoi: negotiating boundaries-from Bethoven
to Tupac, the Pope to the Dalai Lama. Keynote Adress, Samoa Conference
II. National University of Samoa. 4th-8th July 2011. Le Papaigalagala Campus.
Tui Atua Tamasese, E. 2012. O Samoa o le atunuu tofi, e lē se atunuu taliola
Lauga na aami (Keynote). NUS Measina Conference. 3-5 Setema, 2012.
Vaai, S.1999. Samoan Faamatai and the Rule of Law. Apia: Le Papaigalagala
National University of Samoa.
77