5. O se Fuafuaga ina ia Toe Faafo`i Mai
Transcript
5. O se Fuafuaga ina ia Toe Faafo`i Mai
Lesona 5 O SE FUAFUAGA INA IA TOE FAAFO’I MAI O le Faaolataga o le Aigā Tagata Na matuā tumu lava loto o Atamu ma Eva i le faanoanoa tele a’o la iloaina iuga o lo la soli tulafono. O le tulafono ua talepeina a le Atua na manaomia ai le ola o le tagata agasala lea ua ia solia le tulafono ma o le faamasinoga tonu ma le amiotonu a Ieova e le’i mafai ona liua pe suia. A’o le’i pa’ū’ū i laua, sa iā Atamu ma Eva malosi faapaiaina ma mafaufau paleni lelei. Sa usitai lelei lava i laua i lo la Atua Foafoa. Sa ia i laua manatunatuga mamā ma sini paia. Ae ona o le agasala, na faaleagaina ai loa o la malosi nei ma suitulaga ai loa le loto faapito i le nofoaga o le alofa. Sa matuā faavaivaia lava o la natura na matuā lē mafai ai lava e i laua, i lo laua lava malosi, ona tetee atu i le malosi o le tiapolo. O le alofa la o le Atua Na te le’i tuua ai i laua i lenei tulaga faamalaiaina, e aunoa ma se faamoemoe. Na fafauina se fuafuaga matagofie lava e mafai ona lavea’iina ai le aiga tagata mai i le oti e faavavau. O lenei fuafuaga e matuā ofoofogia lava o le a matuā lē malamalama atoa lava le tagata i lona atoaga, e ui lava ina o le a avea ma ana suesuega i tausaga e leai se iuga o le ola e faavavau. O le tatou lesona na mavae atu nei na faailoa ai na aumai e le Atua se folafolaga i le ulugalii pa’u’ū, ma na Ia faatonu atu ia i laua e faatatau i Lana fuafuaga tele o le faaolataga. UA FAAALIA LE ALOFA O LE ATUA O le amio a le Atua sa faailoa mai ia Mose i luga o le mauga o Sinai: “Ona afio ane lea o Ieova i ona luma, ma Na ta’u mai, O Ieova, o Ieova le Atua, e tumu i le alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese Lona toasa, ae tele Lona alofa ma Lona faamaoni; o Lē e tausi le alofa e o’o atu i le afe o tupulaga; o Lē faamagalo foi i le amioletonu ma le solitulafono ma le agasala, ae lē faasaoina lava e Ia o ē agasala; . . . . . “ – Esoto 34:6, 7. Na matuā lē mafai lava e le Atua ona faasaoina le tagata agasala. Ae o Lona loto e tumu i le alofa na lē mafai ai ona Ia tuua le tagata ina ia oti e aunoa ma se faamoemoe o le toe faafoisiaina o ia i lona ulua’i tulaga sa i ai. Na faapefea ona mafai ona faia lenei mea? “Ua fetaia’i le alofa ma le faamaoni; ua feasogi le amiotonu ma le filemu.” – Salamo 85:10. O le totonugalemu lea o le fuafuaga o le faaolataga! O le faasalaga mo le agasala, o le oti lea, e tatau ona totogiina, o le mea lea sa tatau ai ona tauaveina e se isi le faasalaga lea sa tatau ona o’o i le tagata ina ia mautinoa ai le faaolataga o le tagata. 1 O le Alo o le Atua, lea na foafoaina le tagata, na Ia ofoina mai o Ia e avea ma taulaga mo le aigā tagata agasala. E leai lava se isi a ua na o Ia lava e mafai ona totogiina le tau atoa lava mo lo tatou faaolataga. O le tagata pa’ū e le’i mafai ona ia faamalieina manaoga o le lagi, “Auā ua agasala tagata uma, ma ua le o’o i le viiga o le Atua;” – Roma 3:23. O le tagata lava e agasala, o le a oti lava ia.” – Esekielu 18:20. E lē mafai e se tasi ona togiola agasala a se isi tagata, poo ana lava foi agasala. E tatau i tagata taitoatasi ona oti mo a latou lava agasala. E lē mafai e se agelu ona togiola agasala a le tagata. Auā e ui lava ina lē agasala agelu e le’i pa’u’ū, a’o i latou foi o mea ola na foafoaina. E na o Ia lava na foafoaina le tagata e mafai ona Ia toe faatauina le tagata. E leai lava ma se isi e mafai ona faatusalia le tau lea poo le faamalieina foi o le manaoga o lo o manaomia ina ia toe faatauina mai ai le aigā tagata ua leiloa. “Auā ua faapea ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua Ia auina mai ai Lona Alo e toatasi, ina ia lē fano soo se tasi e talitonu ia te Ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.” – Ioane 3:16. O LE FAANAUNAUGA O MALO UMA Talu mai lava le taimi o le pa’ū o le tagata, na toe fetalaia mai ai pea lava pea le folafolaga a le Faaola i valoaga, tulafono ma sauniga. Na faasino atu nei mea uma i le afio mai o le Faaola ma faapupulaina ai faamoemoega i lona faatalitali atu i ai. “O le mea lea o le a tuuina mai ai e le Alii lava Ia se faailoga ia te outou; Faauta, o le a to le taupou, ma fanau mai e ia se tama tane, na te faaigoa foi ia te ia o Emanuelu.” – Isaia 7:14. O igoa taitasi uma lava o le Faaola na faaosofia ai lava le faamoemoe i le folafolaga a le Atua. Emanuelu, o lona uiga o le “Atua ma i tatou” – Mataio 1:23. “O le a fanau mai foi e ia se tama tane, na te faaigoa foi ia te ia o IESU: auā o le a Ia lavea’i i Lona nuu mai i a latou agasala.” – Mataio 1:21. O le igoa ‘Iesu’, o le igoa sili ona faapelepeleina lenei o loo iloa ai le Faaola o le lalolagi, auā o loo i ai i le igoa lenei le folafolaga tāua o le lavea’iga mai i lo tatou natura pa’ū ma le agasala. O loo galulue agelu e le’i pa’u’ū i faamoemoega o le tagata i le fuafuaga o le faaolataga. “E lē o i latou uma ea o agaga auauna, ua auina mai ina ia auauna mo ē o le a avea ma suli o le faaolataga?” – Eperu 1:14. E maua e agelu o le lagi lo latou olioli i le foaiina mai o le alofa ma le leoleoga i taimi uma i agaga ua pa’u’ū i le agasala. Latou te galulue i le agaga o le tagata ina ia aumaia ai i latou i se mafutaga vavalalata ma Keriso nai lo le tulaga e mafai ona iloa ai e i latou lava. 2 “Ou te fai atu ia te outou e faapea foi le olioli o agelu a le Atua i le tagata agasala e toatasi e salamo.” – Luka 15:10. MALAMALAMA I TOTONU O LE POULIULI Na talitonu ma le mausali perofeta ma pateriaka i le upu moni e faatatau i le togiola (poo le maliu o Keriso e avea ma totogi) mo le tagata. O Apelu, le atalii o Atamu, na ia malamalama i le uiga o le tama’i mamoe na fasia, o se faatusa lea o le “Tama’i Mamoe a le Atua, o Lē Na te aveesea le agasala a le lalolagi.” – Ioane 1:29. “O Apelu foi, na ia aumaia foi ulua’i tama a lona lafu, o ē pepeti ai lava. Ona silasila mai lea o Ieova ia Apelu ma lana taulaga.” – Kenese 4:4. Na faailoa mai e Aperaamo na ia malamalama i le natura o le taulaga a Keriso e toe faatauina mai ai le tagata agasala. “Ona tepa a’e lea o Aperaamo, ma vaai atu, faauta, o le mamoe po’a i ona tua ua lavelavea ona nifo i le laau filifili; ona alu lea o Aperaamo, ma au mai le mamoe po’a, ua osi ai le taulaga mu e sui ai lona atalii.” – Kenese 22:13. O manu sa fasia ma faia a’i taulaga ua na o ni faatusa ia o le Taulaga moni o le a maliu mai: “A’o nā taulaga o loo i ai se toe faamanatuga o agasala i tausaga taitasi. Auā e lē mafai ona aveesea agasala i le toto o povi po’a ma oti. O le mea lea ina ua Ia maliu mai i le lalolagi, ua ia fetalai mai, O manu fasia ma taulaga ofo ua Ē lē finagalo i ai, a ua Ē saunia se tino mo a’u: O taulaga mu ma taulaga mo agasala ua ē lē fiafia i ai. Ona ou fai ane lea, Le Atua e, silasila mai ia, ou te alu atu (o loo tusia i totonu o le tusi uma e faatatau ia te a’u) e faia lou finagalo.” – Eperu 10:3-7. Na valoia e le perofeta o Tanielu le taimi o le a faau’uina ai le Mesia. O lenei faau’uga na faataunuuina i le papatisoga o Keriso, lea na faia i le amataga o lana auaunaga i le lalolagi. “Ina ē iloa foi ma ē malamalama, e amata mai i le tuuina atu o le poloaiga ina ia toe faia ma toe fausia Ierusalema seia o’o atu i le Mesia le Perenise, e fitu vaiaso, ma vaiaso e ono sefulu, ma vaiaso e lua: o le a toe fausia ala tele, ma le pa (wall), i taimi lava o puapuaga.” – Tanielu 9:25. I le valoaga, o le aso o loo faatusa mai ai le tausaga e tasi. Faitau i le Numera 14:34 ma le Esekielu 4:6. O lo o aumaia e le valoaga a Tanielu se vaega taimi o vaiaso e fitu faaopoopo i ai ma vaiaso e ono sefulu ma le lua, o se aofa’iga atoa lea o vaiaso e ono sefulu ma le iva. Amata mai i le taimi na tuuina atu ai le poloaiga ina ia toe faia ma toe fausia Ierusalema, (lea na faaumatia e le tupu o Papelonia o Nepukanesa i le 70 tausaga talu ai), e o’o atu i le mae’a o le fausiaina o le malumalu, e fitu vaiaso e aofia ai, ona sosoo ai lea ma le isi onosefulu ma le lua vaiaso ma aumaia ai loa i tatou i le taimi o le papatisoga o Keriso. O le poloaiga o le talaaga ina ia toe fausia Ierusalema na tuuina mai e le tupu o Metai o Aretaseta i le tausaga e 457 TLM. Esera 7:11-26. O le mea lea, o vaiaso e fitu, (poo aso e 49 = e tutusa ma le 49 tausaga) e aumaia ai i tatou i le tausaga e 408 TLM, le tausaga tonu lava lea na mae’a ai le toe fausiaina o Ierusalema. O vaiaso e onosefulu lua o lo o totoe (poo aso e 434 = e tutusa lea ma tausaga e 434) 3 e aumaia ai i tatou i le tausaga tonu lava o le papatisoga o Keriso: TA 27. O le faau’uga lea o Keriso e le Agaga Paia . Faitau le Luka 3:21, 22 ma le Galuega 10:38. Na valoia mai e Mika le nofoaga o lona fanau mai: “A’o oe, Peteleema Efarata, e ui ina ititi oe i le afe o Iuta, ae tupu mai ia te oe mo a’u lē o le a fai ma faipule ia Isaraelu, o lona tupu mai e mai anamuā lea, e mai ona po o le vavau lava.” – Mika 5:2. O loo faailoa mai e tusitusiga paia e moni lava na fanau mai Iesu i Peteleema, le aai a Tavita: “Ina ua fanau mai Iesu i Peteleema i Iutaia i ona po o Herota le tupu, faauta, na o mai ai tagata popoto mai i sasae i Ierusalema.” – Mataio 2:1. E tusa ma le 35 valoaga maoti o le faalataina, faamasinoina, maliu, tanumia ma le toe soifua mai o Keriso. O nei valoaga uma na faataunuuina uma lava i totonu o le 72 itula! O LE TAU O LO TATOU FAAOLATAGA Na tuuina mai e Isaia se faamatalaga maoti lava e faatatau i sauaga leaga ma le maliu matagā o Keriso i le sili atu ma le fitu selau tausaga a’o le’i taunuu! Na faamauina e le valoaga se faamatalaga e maofa tele ai, e sa’o lelei i faamatalaga taitasi uma, e mafai ona toeitiiti lava a talitonu ai se tasi i le manatu o Isaia o ia lea o se molimau sa vaai i puapuaga o Keriso. “Ua inosia ma tuulafoa’iina o ia e tagata; o le tagata faanoanoa: ua masani foi ma le tiga; e peiseai ua ‘alo ese mata ia te ia; na inosia o ia, ma ua tatou lē manatua lava o ia. E moni ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o tatou faanoanoa; a ua tatou manatu o ia ua taia, ua fasia e le Atua, ma ua faatigaina. A ua manu’a o ia ona o a tatou solitulafono, ua momomo o ia ona o a tatou amio leaga; o le aoaiga o lo tatou filemu sa i ona luga lea, o ona faalavalava foi ua malolo ai i tatou. O i tatou uma ua sē i tatou e pei o mamoe, ua taitasi ma faasaga i lona lava ala; ua faao’o ia te ia e Ieova le amio leaga a i tatou uma. Na faasauāina o ia, sa tigaina foi o ia, ae lē’i tautala mai o ia; e pei o le tama’i mamoe ua ta’ita’iina ia fasia, e pei o le mamoe foi i luma o ē sele lona fulufulu, ua gūgū o ia, o ia foi ua lē tautala mai. Na aveeseina o ia mai i le falepuipui ma le faamasinoga: o ai foi na te talatalaina lana tupulaga? Auā na vavaeeseina o ia nai le laueleele o tagata ola; auā na taia o ia ona o solitulafono a O’u tagata.” – Isaia 53:3-8. I le tusi o Salamo tatou te faitau ai i lona maliu: “Ua mago lo’u malosi, e pei o le ta’egāipu, ma ua pipii lo’u laulaufaiva i lo’u gutu; ma ua ē tuuina a’u i le eleele o le oti. Auā ua siomia a’u e ulī; ua punitia a’u e le vao o tagata amio leaga; na latou tu’ia o’u lima ma o’u vae.” – Salamo 22:15, 16. Ina ua mavae ona ia onosaia itula o le tigā matautia tele i luga o le satauro i le vevela o le aso, na fetalai mai Iesu ma Lona laulaufaiva mago: “Ua ou fia inu” Ioane 19:28. O lima sauā na tutu’iina fao i lima ma vae o le Atalii o le tagata, ona 4 latou sii a’e lea o le satauro i luga, ma o se leo inosia lava na pa’ū ifo ai le satauro i totonu o le pu lea na saunia e tu ai; ma faapenā ona saeia atili ai manu’a i ona lima ma ona vae! A’o le’i faasatauroina o Ia sa fetosoa’iina solo o ia mai i lea fale faamasino i lea fale faamasino, ma sasaina ma le sauā, ma tauemua. Ona Ia maliu lea i le oti o se tagata solitulafono lē amanaiaina i faiga ma gaioiga sauā lava o le faasatauroina. Se vaaiga ina a faanoanoa! O le Alo o le Atua e lē sala ua sauāina seia o’o ina maliu! La’u uo pelē, o le tau lena na Ia totogiina mo oe. Na Ia ofoina mai o Ia ina ia suitulaga mo oe, ma maliu ai mo oe, ina ia ē ola ai. “Auā ua faatauina outou i se tau: o le mea lea ia outou vivii ai i le Atua i o outou tino, ma o outou agaga, o mea ia a le Atua.” – 1 Korinito 6:20. E matuā telē lava le alofa o le Atua i le tagata ua pa’ū, na Ia faatagaina ai lona Alo ina ia afio mai ma tauaveina le faafanoga o le ola e faapei ona tatau ona faia e tagata taitasi uma lava. E naunau le tamā faale-lalolagi nei i lona atalii. E naunau le matua faale-lalolagi nei ina ia puipuia lana tama ma taofia mai o ia mai i faaosoosoga ma feteena’iga. Ae na lē faasaoina e le Atua E Ona Le Malosi Uma lava Lona Alo e toatasi ina ia faafetaia’ia ai se faafitauli sili atu ona telē ma se lamatiaga sili atu ona matautia ina ia lavea’iina ai i tatou! “Auā ua outou iloa e le’i togiolaina outou i mea e pala, o le ario poo le auro, nai la outou amio lē aoga na tuuina mai e o outou tamā; a’o le toto tāua o Keriso e pei o lo le tama’i mamoe e lē ponā lava, e leai foi sona leaga:” – 1 Peteru 1:18, 19. “O le toto taua o Keriso” o le tau lea na totogiina mo lo tatou faaolataga. O oa uma lava a le lagi na sasaaina mai i lena Meaalofa e tasi. Se tau ina a telē! O i latou uma lava e taliaina le meaalofa o le faaolataga ofofuaina mai a le Atua e ala mai i Lona Alo, ua faapea foi ona patino faalua atu o ia i le Atua, muamua e ala i le foafoaina o ia e le Atua, ma lona lua e ala i le toe faatauina mai o ia e le Atua. O se tagata faapena o le a alalaga faatasi ma le aposetolo o Ioane, a’o ia manatunatu i le meaalofa a le Atua: “Faauta, i le alofa ua foai mai e le Tamā ia i tatou, ina ia ta’ua i tatou o atalii (fanau) o le Atua: . . .” – 1 Ioane 3:1. O le a le mea na maua mai e Keriso e ala i Lona maliu? Tatou te faitauina i totonu o le Tusi Paia o le ala i le faaolataga e vaiti lava ia, e vaapiapi foi le faitotoa e toaititi foi latou te maua. E mafai ona fesiligia le fesili faapea: Na aoga ea i ai nei puapuaga uma? O le a tonu lava le mea na maua e le Faaola e ala i Lona maliu? O le usitai o le tagata i le tiapolo, na aveesea ai mai ia te ia le pule i le lalolagi lenei e faapei ona foaiina atu ia te ia i le foafoaga (Kenese 1:26), peitai e ala i le maliu ma le toe soifua mai o Keriso na toe maua mai ai le uluai pule lea. Na toe faamautuina ai le pule a le Atua. “O Oe, le olo o le lafu mamoe, le mauga malosi o le tama fafine a Siona, o le a o’o mai ia te oe, le ulua’i pule; o le a o’o mai le malo i le tama fafine a Ierusalema.” – Mika 4:8. 5 O le lalolagi, lea na leiloa i le agasala, ma faapena ona aumaia ai i le feitaga’i ma le Atua, na toe faatasia atu i le Atua e ala ia Keriso. – 2 Korinito 5:19. I luga o le satauro, na maua ai e Keriso le manumalo i le tiapolo, ma amata mai ai iina ona tatou manatu ia Satani o se fili faatoilaloina. “E faapei ona tofusia le fanau i le tino ma le toto, na faapena foi ona i ai ia te Ia; ina ia mafai e Ia e ala i lona maliu ona Ia faaumatia lē sa i ai le malosi o le oti, o le tiapolo lea;” – Eperu 2:14. Sa naunau Iesu na te totogiina le tau o lo tatou faaolataga i Lona lava toto ma o le faatuatua na Ia vaaia ai le taui: “O le tiga tele o lona agaga na te iloa ai lana fanau, ma o le a faamalieina ai o ia: o le malamalama e faatatau ia te ia o le a ta’uamiotonuina ai e La’u auauna amiotonu tagata e toatele; auā o le a ia tauaveina a latou amioleaga. O le mea lea o le a Ou vavaeeseina ai se vaega mo ia faatasi ma ē ua sili, o le a ia vaea foi le vete faatasi ma ē malolosi; auā ua ia sasaa atu lona agaga i le oti: na faitauina foi o ia faatasi ma ē solitulafono; na ia tauaveina foi le agasala a le toatele, ua fautua foi o ia mo ē solitulafono.” – Isaia 53:11, 12. Na maua e Keriso mo i tatou se faaolataga atoa ma atoatoa lona lelei. “E ui lava o ia o le Alo, a’o mea sa puapuagatia ai o ia na a’oa’oina ai o Ia ia usitai; ua faaatoatoaina foi o Ia, ua avea ai o Ia ma tupuga o le faaolataga e faavavau ia i latou uma lava e usitai ia te Ia;” – Eperu 5:8, 9. O le a matuā faamalieina atoatoa lava le Faaola pe a tulai i Ona luma le au faaolaina o augatupulaga uma lava i Lona malo matagofie. O le a mae’a ai loa i le taimi lena le fuafuaga o le faaolataga ma o le a tumau ai loa le filemu ma le loto gatasi i lalolagi atoa uma lava a le Atua e faavavau. Lomia e le: Upu Moni Mo Le Taimi Lenei PO Box 6458 Apia WESTERN SAMOA 6 O SE FUAFUAGA INA IA TOE FAAFO’I MAI O le Faaolataga o le Aigā Tagata 1. Ta’u mai vaega e lima o le uiga o le Atua. i) _______________________________________ ii)________________________________________ iii) _______________________________________ iv) _______________________________________ v)________________________________________ 2. Togi le tali sa’o ..... Na filifili le Atua e suia Lona finagalo ma faataga le aigā tagata e ola e faavavau ina ua mavae ona la agasala. ..... Na filifili le Atua e faasala Satani ae lē o le aigā tagata, ona o Satani na mafua ai ona la agasala. ..... Na faataga e le Atua Lona Alo Na te toe faatauina mai le aigā tagata. 3 Ta’u mai igoa e lua ma o la uiga o loo faatatau ia Keriso. i) ________________________________________ ii)________________________________________ 4. O anafea na faataunuuina ai le valoaga a le Tanielu 9:25? _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________ 5. Sa’o pe Sese (Tusi le sa’o poo le sese). ..... Na afio mai Iesu i le lalolagi o Ia o le Faaola o tagata. ..... Na afio tonu mai lava Iesu i le taimi na Ia fuafua e afio mai ai, e faapei ona faaalia mai e valoaga. ..... E le’i silafia e Iesu le taimi na fuafuaina e afio mai ai o Ia. ..... O faamatalaga o valoaga uma lava na mafai foi ona faasino atu ia Ioane le Papatiso. 6. Fa’auma fuaiupu nei: i) Roma 3:23 – “Auā ua agasala tagata uma, __________ _____________________________________________ ii) Esekielu 18:20 – O le tagata e agasala, ____________ _____________________________________________ iii) Mataio 1:21, - “O le a fanau mai foi e ia se tama tane, _____________________________________________ _____________________________________________ iv) 1 Korinito 6:20, - “Auā ua faatauina outou i le tau; __ 7 _____________________________________________ _____________________________________________ v) Ioane 3:16, - “Auā ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, _____________________________________________ _____________________________________________ _____________________________________________ 7. O faapefea ona aafia lou olaga i le taulaga a Iesu? _____________________________________________ _____________________________________________ Auala & Numera ________________________ Nuu/Taulaga/Aai ________________________ Setete _________Numera Itumalō ________ Atunuu _______________________________ Faamolemole faafo’i lenei Ta’iala Toe Iloiloina i le Tuatusi lenei: SU’ESU’EGA FETUSIA’I o le UPU MONI MO LE TAIMI LENEI P O Box 6458, Apia, Western Samoa TA’IALA TOE ILOILOINA - LESONA 5 8