Ni ko ov dje ni je ne vin

OSLOBO\ENJE
srijeda, 21. april 2010. godine
Razgovarala: Edina KAMENICA
smir Hod`i} je dugogodi{nji direktor Gradskih
grobalja Visoko, koji trenutno vr{i funkciju v.d. direktora u KTK-u, ali, tvrdi, uskoro se
ponovo vra}a u “staru“ firmu.
Hod`i} je svjedok sahranjivanja
`rtava ratnih zlo~ina, ekshumacija, identifikacija i godinama jedan od naj`e{}ih kriti~ara
aktu el nog sta nja u oblas ti
tra`enja (i pronalaska) nestalih.
- Najgore je opredjeljivanje za
jednu ili drugu stranu. Kod nas
se sa mo ta ko fun kci oni {e.
Tvrdim, u cijeloj ovoj pri~i oko
nestalih, samo su `rtve nevine.
• To je uop}ena konstataci ja?
- Gre{ke se u cjelokupnom
ovom procesu moraju de{avati
prije svega zato {to se radi nestru~no, {to nema discipline, {to
nema reda. Naravno, nisu svi
nestru~ni, naprotiv, govorim o
poraznoj ~injenici da ova dr`ava
toliko godina poslije rata nije na{la za potrebno na svojim zvani~nim nau~nim institucijama,
unverzitetskim, oformiti kadar,
zahvaljuju}i kojem bi i proces
tra`enja nestalih tekao br`e, kvalitetnije. Na kraju, te osobe bi
svojimiskustvomposlijeradile i za
potrebe drugih zemalja, stvorile
bazu za raznenau~nediscipline...
A
Interesi, interesi
• Zar sve to ne radi Me|unarodna komisija za nestale?
- Ja nemam druge dr`ave,
osim ove, i meni je stalo do dugoro~nih rje{enja. A to ne mo`e
biti udru`enje, koje nigdje nije ni
registrovano. Pa, hajte, probajte
otvoriti najobi~niji du}an, da vidite kakva je to procedura, i {ta
sve treba od papira skupiti. Zato stalno isti~em odgovornost
vlasti, na dr`avnom nivou, i na
federalnom, koji misle kratkoro~no, i koji ne vode ra~una o interesima ove zemlje. Ne pri~am
ni{ta {to je otkrivanje tople vode,
kako se to ka`e. Uzmite samo
primjer Hrvatske.
• Na {ta konkretno mislite?
BiH
INTERVJU:
17
Asmir Hod`i}, svjedok u procesu pronalaska nestalih
Niko ovdje nije nevin
Koji je sada datum, a, recimo, Upravni odbor Instituta za nestale BiH jo{l
nije za ovu godinu rasporedio sredstva kantonalnim tu`ila{tvima i, znaml
sigurno, zeni~ko zbog toga ne mo`e raditi. Ko je za to kriv, pita biv{i, a,l
izgleda, i budu}i direktor Gradskih grobalja Visokol
ZVANI^NICI I PRIVATNICI
Za{to se na Sarajevskom
univerzitetu ne proizvodi
potreban kadar za ove
poslove, za{to je u
oblasti nestalih sve
manje uposlenika
zvani~nih institucija,
nego privatnih lica?
Kome je u interesu da
imamo tako malo onih
koji mogu vr{iti
obdukcije, i da ne
nabrajam ostale,
geneti~are, forenzi~are
- Na poznatu stvar da oni nisu dozvolili da stranci ovladaju ovim procesom, da oni diktiraju, da njima bude jedino stalo da taj proces traje neograni~eno dugo, i da pri tome budu bez ikakve kontrole, u svemu. U ure|enoj dr`avi se sve
mora znati, i kakav sanduk, i kakav tabut, i kakva smrtovnica,
da o va`nijim pitanjima ni ne
govorim, a kod nas je sve prepu{teno tome da svako zagrabi koliko mu je drago... U BiH, kada
se ka`e stranac, svi zadrhte.
Zna li iko ko sve radi u Me|unarodnoj komisiji? Da ni ne govorim o donacijama, o platama, a
ka da se po me nu kri ti~ki,
odmah ste dr`avni neprijatelj...
Niko nije nedodirljiv, i oni, koji dolaze iz drugih zemalja, naj-
bolje to znaju. U isto vrijeme,
kakvi su rezultati?!
• Malo, malo, pa iz ICMP-a
iza|u brojke o ura|enim identifikacijama i pohvalni komentari?
- Za pohvalu je svaka uspjela
identifikacija, ali ja ovdje govorim o ukupnim rezultatima, kojima bi bilo neukusno bilo ko da
se hvali. Govorim i o ukupnom
procesu tra`enja nestalih, u
okviru kojeg se vi{e vode bitke
unutar institucija, nego za pronalazak nestalih. Ja sam zato
ogor~en, i zato smatram da su
svi krivi. [ta }e se desiti s bazom
podataka o krvnim uzorcima? Je
li ikome jasno da je to resurs,
nad kojim ova dr`ava nema potrebnu kontrolu? Oni, stranci,
budu, i odu, i odnesu sa so-
bom {ta ho}e? No, to je jedan od
problema. Koji je sada datum, a,
recimo, Upravni odbor Instituta za nestale BiH jo{ nije za ovu
godinu rasporedio sredstva kantonalnim tu`ila{tvima i, znam
sigurno, zeni~ko zbog toga ne
mo`e raditi. Ko je zato kriv?
• Koliko je NN osoba u Gradskim grobljima Visoko danas?
- Na groblju, ukopanih je 367
kao NN, a vre}a s dijelovima
posmrtnih ostataka je 377. No,
svi ne ~akaju. Eto, i u RS-u je formiran Zavod za sudsku medicinu. Oni na svoj na~in rje{avju
ovakvu situaciju, ali se name}e
pitanje: [to }e nam Institut, ako
jedan entitet ja~a svoja tijela?
• Oni prvo sve urade da oslabe dr`avno tijelo, a onda formiraju svoje?
- Neovisno od toga, pitam isto {to sam pitao jo{ u vrijeme
kada je na vlasti bio gospodin
Izetbegovi}. Za{to se na Sarajevskom univerzitetu ne proizvodi
potreban kadar za ove poslove,
za{to je u oblasti nestalih sve
manje uposlenika zvani~nih institucija, nego privatnih lica?
Kome je u interesu da imamo
tako malo onih koji mogu vr{iti obdukcije, i da ne nabrajam
ostale, geneti~are, forenzi~are?
Kona~no, kome je u interesu da
privatnici, koji se bave pogrebnim uslugama, u~estvuju u
ekshumacijama? ^udimo se,
otkud gre{ke, a ne pitamo se
gdje sve, upravo zbog ovih razloga, zavr{avaju posmrtni ostaci.
Sve ovo ne bi bio problem da je
godina, dvije, tri nakon rata.
Ponavljam, meni su svi krivi.
Sve ispo~etka
• Do bro, a ima te li Vi prije dlog ka ko pro ces una pri je di ti?
- Kako? Ja sam za radikalne
mjere, ja sam za to da se sve u
Institutu raspusti, i da se onda
napravi sve novo. Pro{lo je vrijeme slikanja. [ta radi dr`avno
Tu`ila{ tvo, {ta Mi nis tar stvo
pravde? To su pitanja kojima bi
oni trebalo da se bave, a ne da
se ovako, kao sada, sve vi{e ponovo zapada u nacionalisti~ku
retoriku, gu{imo sami sebe,
pos ta je mo sa mi se bi svrha.
Umjesto ekshumacija na terenu, sastan~imo...
Kolektivna d`enaza za 34 vlaseni~ke `rtve 24. aprila
Identifikovan i 14-godi{nji Edin Hamidovi}
Imao je samo 14 godina dje~ak
Edin Hamidovi} iz Vlasenice kada su ga monstrumi Dragana Nikoli}a Jenkija, osu|enog ratnog
zlo~inca, ubili u logoru Su{ica
1992. godine. Njegovu identifikaciju ju~er je u Komemorativnom
centru u Tuzli, pod rukovodstvom Vede Tuce, vje{taka sudske
medicine, potvrdio brat Salko.
I nije plakao. Ka`e da su mu
ovo najte`i trenuci u `ivotu, ali
i da osje}a olak{anje. Njegovom
nedu`no ubijenom bratu bit }e
klanjana d`enaza 24. aprila na
mezarju Rakita u Vlasenici.
“Nakon stradanja naroda u naselju Zaklopa~a kod Vlasenice,
moj brat je sa jo{ dvojicom mladi}a odveo dvije `ene u bolnicu u
Vlasenici. Kada su do{li do bari-
Fatima Arnaut
Salko Hamidovi} sa vje{takom Vedom Tucom
kade, onda su ih razdvojili. @ene
su odveli u bolnicu, a njih su
uhapsili i odveli u zatvor. Kasnije su ih prebacili u logor Su{ica.
Tamo su i prona|ene kosti mog
brata“, ispri~ao je ju~er Salko.
Fikret Arnaut i Rizo Mehi}
ju~er su, uz maloljetnog Edina,
tako|er identifikovani u Komemorativnom centru u Tuzli.
“Bilo nas je dosta iz kom{iluka
na ve~eri. Onda su do{li Predrag
Bastah Car i Goran Vi{kovi} Vjetar (osu|eni na ukupno 40 zatvora, op.a). Tra`ili su mog sina Fikreta. Jedan me gurao u le|a, a
onda su na{li Fikreta i odveli u zatvor. Kasnije sam ga vidjela u lo-
goru Su{ica. Ja sam iza{la iz Vlasenice 19. jula 1992. godine, a
pri~ali su mi da su Fikreta razapeli sa konjima na Pelemi{u“, ispri~ala nam je Fatima, majka Fikreta Arnauta.
Premarije~imaD`evadaBekta{evi}a, predsjednika Udru`enja
koje okuplja pre`ivjele Vlaseni~ane, spremne su 34 `rtve, kojima }e 24. aprila biti klanjana
kolektivna d`enaza na mezarju
Rakita u Vlasenici. On navodi da
je najstarija `rtva koja }e biti ukopana imala 77 godina, dok je najmla|a imala tek 14 godina.
Do sada su na nekoliko kolektivnih d`enaza na {ehidskom
mezarju Rakita u Vlasenici ukopane 232 vlaseni~ke `rtve.
S. KARI]