pu tu da pos ta ne BiH

OSLOBO\ENJE
ponedjeljak, 7. decembar 2009. godine
11
KOMENTARI
Jo{ malo o zabrani gradnje minareta
VIJESTI
Kako je [vicarska na
putu da postane BiH
Generalni sekretar Centra za evropske integracijske strategije i ekspert za pitanja
Balkana za Opendemocracy je napisao kratak ali `estok tekst o paradoksima {vicarske
demokratije koji su zabranom izgradnje minareta iza{li na vidjelo. Tekst u kojem autor
tra`i odlazak zastarjelih politi~ara, nove forme dijaloga i uskla|ivanje {vicarskog sa
me|unarodnim pravom, uz dozvolu autora, Oslobo|enje prenosi uz neznatno kra}enje
Pi{e: Christophe SOLIOZ
[vicarski glasa~i nadmo}no
su odobrili zabranu izgradnje
minareta. Ovo je udarac multikulturanoj slici dr`ave u kojoj je
oko 400 hiljada muslimana negdje oko 4,3 posto populacije - vrlo dobro integrirano i
smatraju se umjerenim, u svakom slu~aju miljama od fundamentalisti~kog kli{ea. Ve}ina
muslimana tokom devedesetih
je do{la sa Balkana i samo manjina su vjernici praktikanti. Istina, nisu svi prihvatili politi~ke
i kulturne kodove svoje nove
dr`ave. Ovo mo`da obja{njava
za{to se ovi umjereni i tolerantni muslimani suo~avaju sa pote{ko}ama u prezentiranju samih sebe kao politi~ki vidljive
pozitivne sile, kao {to Tariq Ramadan preporu~uje.
Mra~ne vode
Usvojene ustavne promjene, koje jasno diskriminiraju
jednu religijsku grupu, nedvojbeno su protivne me|unarodnom zakonu i, zaista
po Evropskoj konvenciji o
ljudskim pravima, zabranjena je diskriminacija u za{titi
osnovnih prava. Dalje, sud u
Strasbourgu mogao bi presuduti protiv ove nedvosmislene manifestacije {vicarskog ksenofobi~nog populizma. Ovo bi dovelo [vicarsku,
koja trenutno predsjedava Vije}em Evrope, u sukob sa
Evropskim sudom za ljudska
prava kao i sa Poveljom o civilnim i politi~kim pravima
Ujedinjenih nacija - u mra~ne
pravne vode.
Dr`avni autoriteti u tom
slu~aju bi morali braniti ustavni amandman kojem su se
usprotivili i parlament i federalna vlada - koji je 27. augusta 2008. potvrdio da inicijativa ugro`ava vjerske slobode i
uvodi diskriminaciju. Isti dokument dalje eksplicitno navodi kako je inicijativa “nepomirljiva sa razli~itim ljudskim
pravima koja su garantirana
Evropskom konvencijom o
ljudskim pravima i Poveljom
o civilnim i politi~kim pravima“. Sa zabranom minareta
uklju~enom u svoj ustav, [vicarska postaje ~udesna zemlja nonsensa.
Krajnje je vrijeme da {vicarski autoriteti ozbiljno razmotre kontradikciju i konflikt
izme|u nacionalnog i inter-
nacionalnog prava.
Bez obzira na to {to se referendum fokusirao na minarete, a ne na d`amije, mnogi
muslimani dr`e da su [vicarci glasali upravo protiv muslimana pa je kolateralna {teta
o~igledno velika. Slika tolerantne dr`ave u kojoj ljudi
razli~itih religija `ive u harmoniji te{ko je kompromitira-
O^AJNA ZEMLJA
Dr`ava koja je dugo
sebe smatrala
modelom tolerancije
postala je o~ajna
zemlja avantura - bez
ideja gdje }e putovanje
zavr{iti. Politi~ke elite
pokazale su se
potpuno nesvjesne
ishoda referenduma.
Jo{ gore, odsustvo bilo
kakvog liderstva
otvara put za nove
poreze - mo`emo
zabraniti, recimo,
hid`ab na zahtjev
ultrakonzervativne
[vicarske narodne
stranke
na. Sad vi{e nego ikad, religijski i politi~ki dijalog je potreban.
Dr`ava koja je dugo sebe
smatrala modelom tolerancije, postala je o~ajna zemlja
avantura - bez ideja gdje }e
putovanje zavr{iti. Politi~ke
elite pokazale su se potpuno
nesvjesne ishoda referenduma. Jo{ gore, odsustvo bilo kakvog liderstva otvara put za
nove poreze - mo`emo zabraniti, recimo, hid`ab na zahtjev
ultrakonzervativne [vicarske
narodne stranke.
Nada na horizontu
Reakcija civilnog sektora
(jako slabog) podsje}a na prazninu isku{enu 6. novembra
1992, kad su [vicarci na referendumu odbili Sporazum o
osnivanju Evropske ekonomske zajednice. Od tada, {vicarsko ~lanstvo u Evropskoj uniji je blokirano, i ne postoje
znaci nade na horizontu. Ovdje, opet, politi~ke i intelektualne elite su dokazale nesposobnost da iniciraju konstruktivan proces pribli`avanja
EU.
Politika promjena zahtijeva
vi{e hrabrosti. Zastarjela politi~ka klasa mora odstupiti i
dati mjesta novoj generaciji
motiviranoj i sposobnoj da
rekonstruira {vicarski model
demokracije i tolerancije kako bi se suo~ila sa evropskim
integracijama.
Za sad, pri~e ko je kru`e
ovom zemljom fantazija su
opasne. Bosna i Hercegovina
ponekad ma{ta da postane
[vicarska Balkana. Ali sada je
[vicarska ta koja je iskusila
no}nu moru pribli`avanja
svo je su dbi ni po di je lje ne
dr`ave.
Koalicioni sporazum
u Banjoj Luci
Predstavnici Narodne stranke Radom
za boljitak i Narodne demokratske stranke potpisali su ju~er koalicioni sporazum
o zajedni~kom izlasku na predstoje}e
op}e izbore na nivou RS-a, javlja Fena.
Potpredsjednik NS Radom za boljitak
Jerko Ivankovi} Lijanovi} rekao je da se
ovim najavljuje novo politi~ko poglavlje
na ovim prostorima, te da se umjesto politike etni~kog i nacionalnog konflikta
promovira politika nacionalne saradnje,
a umjesto politike ekonomskog siroma{tva promovira se ekonomski razvoj.
Na pres-konferenciji u Banjoj Luci
re~eno je i da je podr`ana kandidatura
Mladena Ivankovi}a Lijanovi}a, predsjednika Narodne stranke Radom za boljitak, za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. Predsjednik NDS-a Krsto Jandri}
izjavio je da su “programi stranaka gotovi identi~ni, jer je kao prioritet navedeno zalaganje za ekonomski razvoj i RSa i BiH, {to implicira da te obje stranke
prihvataju i RS i BiH”.
Izvje{taj o borbi
protiv terorizma
Prezentacija izvje{taja o pozitivnim
primjerima anga`mana organizacija civilnog dru{tva u aktivnostima Sektora za
borbu protiv terorizma, organiziranog
kriminala i zloupotrebe narkotika pri
Ministarstvusigurnosti BiH bit }e odr`ana
danas u Sarajevu, najavljeno je iz Britanske ambasade u BiH.
Izvje{taj je jedan od rezultata projekta
koji je konsultantskaku}aATOSConsulting uz finansijsku podr{ku Vlade Velike
Britanije provela od februara do decembra ove godine, prenosi Fena.
Cilj projekta je identifikacija mehanizama koji }e uve}ati prisutnost i u~e{}e
organizacijacivilnogdru{tva u raduovih
institucija da bi se osigurale odgovorne i
pravedne usluge prema gra|anima BiH.
Povodom jedne smrti
Mladen Grahovac, pri~a o `ivotu
Pro{log ponedjeljka u Prijedoru je, devet dana nakon 59. ro|endana, umro Mladen Grahovac. Njegovom smr}u ova
je zemlja izgubila jo{ jednog istinskog antifa{istu, svijet velikog humanistu, a njegova porodica najve}eg prijatelja
Ne sje}am se ta~no ~asa kada
smo se upoznali, mo`da i zato {to
je Mladen Grahovac umio ljude
prihva}ati tako otvorena srca da se
stvarao onaj dojam poznanstva
oduvijek. Znam pouzdano da je u
njemu ova zemlja imala ~vrst
oslonac u borbi protiv svakovrsnih
fa{izama - i kada je trebalo djelom
pokazati, u onim najgorim vremenima, da si protivnik progona
drugih i druga~ijih i kada je trebalo javno detektirati one koji rezultate rata `ele kapitalizirati.
Mladen je zapravo ~itav svoj
`ivot posvetio nepokolebljivoj
borbi protiv nacionalisti~kih i
klero-fa{isti~kih ideologija i klanova, snose}i istinski sve posljedice puta koji ne poznaje kompromiserstvo, moralni relativizam i podani{tvo. Ostao je trajno
pogo|en masovno{}u i monstruozno{}u zlo~ina u svome rodnom Prijedoru u posljednjem
ratu, a kao odgovor na politiku
masovnog istrebljenja i etni~kog
~i{}enja odabrao je nesmiruju}u borbu protiv lokalnih nacionalisti~kih oligarhija.
- Njegova uvjerenost da dobro
mora pobijediti zlo svakodnevno
Mladen Grahovac
se potvr|ivala u neprekidnom insistiranju i ukazivanju na uro|enost i nu`nost zajedni~kog `ivota,
te su{tinsku gra|ansku, radni~ku
i ljevi~arsku orijentaciju Bosanske
krajine, re}i }e njegov sin Vedran
i objasniti: - Kao ubije|eni ljevi~ar
bezrezervno je vjerovao i radio na
su{tinskoj transformaciji socijaldemokratije u BiH, te na njenom
postavljanju s onu stranu partijske
autokratije, masovne produkcije
mediokriteta, te moralne i politi~ke
korupcije.
Sin je, naravno, bio Mladenov
ponos, ali ni{ta manje od k}erke
Dijane, ili snahe Sabrine i zeta
Nenada, koje je kao i sve - prihvatio kao najro|enije. O dragom
Mladenu, njegovom `ivotu kojim
je postavio visoke standarde ljudskosti, njegovom odlasku i neizrecivoj boli i `alosti za nje`no{}u, pa`njom i puno}om
o~inske ljubavi, supruga Amira
nema ni rije~i. Ostaju tuga i
sje}anje, ali i Mladenov zarazni
optimizam i vjera u ~ovjeka kojih se naprosto ni njegovi najbli`i
ni oni koji su ga poznavali nemaju prava odre}i. Zauvijek.
V. SELIMBEGOVI]