Dis kri mi na ci ja i pri tis ci
Transcript
Dis kri mi na ci ja i pri tis ci
OSLOBO\ENJE petak, 27. februar 2009. godine DOGA\AJI Izvje{taj State Departmenta o stanju ljudskih prava u BiH Diskriminacija i pritisci 9 VIJESTI U godi{njem izvje{taju ameri~kog State Departmenta o stanju ljudskih prava, kad je o Bosni i Hercegovini rije~, spominju se, izme|u ostalog, politi~ki pritisci na sudstvo, diskriminacija queer populacije i napadi na medije U okviru godi{njeg izvje{taja ameri~kog State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu objavljenom prekju~er, op{irno se tretira i stanje ljudskih prava u na{oj zemlji. Generalna ocjena analiti~ara iz State Departmenta o stanju ljudskih prava u BiH jest da je ono i dalje u kategoriji “lo{e“. Na samom po~etku dvadeset i pet stranica dugog izvje{taja isti~e se da je Ratko Mladi}, najtra`eniji optu`enik za ratne zlo~ine po~injene za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, jo{ uvijek na slobodi. Nepo{tivanje zakona Op}enito govore}i, navode se stanovita pobolj{anja u odnosu na stanje ranijih godina, no kritizira se nepo{tivanje za kon skih nor mi. Po ovom izvje{taju, naime, jedan od klju~nih problema ti~e se oglu{ivanja o postoje}e zakone te intervencija i zloupotreba politi~ara u svrhu zaobila`enja zakona. Kad je rije~ o politi~kim strankama, u negativnom se svjetlu naro~ito potencira njihov utjecaj na sudstvo, usprkos odre|enom napretku koji je donijela reforma sudskog sistema. Dva segmenta ovog izvje{taja medijski su ipak najatraktivnija. Jedan se ti~e samih renja uzvikuju}i vulgarnosti i prijetnje upu}ene u~esnicima. Odmah po otvorenju, par desetina mladi}a napali su i ozlijedili najmanje osam osoba, me|u njima i dva novinara te jednog policajca.” [esnaest tu`bi Vandalizam na otvaranju festivala Queer kulture medija, a drugi situacije oko sarajevskog Queer Festa. Krenimo od potonjeg. I u ovom se dijelu doslovce ka`e da de iure nema diskriminiranja na osnovu seksualne orijentacije, no da diskriminacija prema gay, lezbijskoj, biseksualnoj i transseksualnoj populaciji u praksi postoji. Konkretno se navodi primjer Queer Festa koji je jo{ prije nego je odr`an do~ekan s napadima od strane po je di nih zva ni~ni ka Islamske zajednice i nekih partijskih lidera. Spominju se i prijetnje koje su primile vode}e osobe iz Udru`enja Q kao i generalno negativno intonirano izvje{tanje printanih medija uo~i festivala (ovdje se, po svoj pri- RAZUMLJIVO LO[E Kad se pro~ita precizan katalog svih primjera kr{enja ljudskih prava u BiH, ocjena o generalno lo{em stanju biva sasvim razumljivom lici, cilja na pisanje Avaza o Queer Festu). Navodi se i da su pojedini sponzori odustali od podr{ke festivalu zbog ovakvih pritisaka. Ovaj dio izvje{taja zavr{ava sljede}im re~enicama: “24. septembra, u no}i otvaranja festivala, skupina od otprilike pedeset mladi}a mar{irala je kraj lokacije otvo- U dijelu izvje{taja koji govori o slobodi govora i pisanja, konkretno se spominje {esnaest tu`bi koje je premijer Republike Srpske Milorad Dodik podigao protiv Federalne televezije, uglavnom protiv emisije „60 minuta“, njezinog urednika Bakira Had`iomerovi}a i novinara Slobodana Vaskovi}a. Naveden je i napad Sadika Bahti}a na ekipu ove emisije. U istoj se sekciji detaljno izvje{tava i o kvalifikacijama koje je Mustafa Ceri} izrekao o Oslobo|enju i njegovoj glavnoj urednici Vildani Selimbegovi}, odnosno o optu`bama za islamofobiju. Zaklju~ak izvje{taja precizira da je u bh. javnosti to do`ivljeno kao “Ceri}ev poku{aj pritiska na sve ljude iz medije koji kritiziraju njegovo upravljanje Islamskom zajednicom“. Kad se pro~ita precizan katalog svih primjera kr{enja ljudskih prava u BiH, ocjena o generalno lo{em stanju biva sasvim razumljivom. M. Ba. Obilje`ena peta godi{njica pogibije Trajkovskog Polaganjem vijenaca na mjestu pogibije predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog, gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, predstavnici vlasti Makedonije i BiH te porodice nastradalih obilje`ili su petu godi{njicu smrti makedonskog dr`avnika. Na ju~era{nji dan prije pet godine makedonski aviona sru{io se na Mati}a brdu u blizini Stoca, a u nesre}i su poginuli Trajkovski, njegovih {est saradnika te dva ~lana posade. Makedonska delegacija trebala je toga dana sudjelovati na me|unarodnoj investicijskoj konferenciji koja se odr`avala u Mostaru. - Trajkovski bio je ~ovjek iz naroda i za narod, njegov dolazak u Mostar imao je za cilj uspostaviti suradnju za bolju budu}nost naroda Makedonije i naroda BiH. On je tijekom cijelog svog politi~kog djelovanja gradio mostove suradnje koji su povezivali narode - rekao je Be{li}. Adil Osmanovi} sa Bo{njacima Prnjavora Kome smetaju povratnici? Za nabavku oru`ja u medijima optu`eni invalidi • Ba~ena ljaga na najranjiviju kategoriju stanovni{tva Potpredsjednik Republike Srpske Adil Osmanovi} uputio je zahtjev direktoru policije RS-a Uro{u Peni da ispita navode koje je plasirao dio medija da se povratnici na podru~ju Prnjavora optu`uju za nelegalno naoru`avanje. Nakon razgovora s grupom povratnika iz mjesnih zajednica Li{nja i Konjihovci, ju~er je u Banjoj Luci Osmanovi} kazao da su ti ljudi upla{eni. „Zaprepa{ten sam plasiranjem takvih informacija i pitam se kome sve to treba jer znamo da je povratni~ka populacija najranjivija“, kazao je Osmanovi} koji je dodao da je rije~ o ljudima koji su nakon povratka sve radili na obnovi su`ivota. Povratnici su rekli da }e u narednim danima organizirati protestna okupljanja na kojima }e tra`iti da im se obrate predstavnici institucija RSa: “Ovim ljudima je nanesena velika ljaga i neko za sve to SVI NA UDARU Najte`e mi je zbog sina koji radi u {koli i koga sada s podozrenjem svi gledaju mora snositi odgovornost“, istakao je Osmanovi}. Mehmed Husovi}, jedan od ljudi ~ije se ime dovodi u vezu s povezivanjem s vehabijskim skupnima i nabavkom oru`ja, in va lid je od 1991. “Zdravlje mi se dodatno pogor{alo. Ne znam ni ko je ni za{to sve te informacije plasirao, ali pravdu }emo potra`iti na sudu“, rekao je Husovi}. Ni{ta manje ogor~en nije bio ni D`evad Halili}, jo{ jedan sa tajnog spiska. Posjetio je policiju gdje mu je re~eno da se ne obazire na to. “Dva dana poku{avao sam da stupim u kontakt s novinarima ili urednicima Glasa Pravda na sudu Srpske ko ji su o ovom slu~aju pisali, da i ja ka`em svoje, ali mi nije dozvoljeno da u|em u redakciju. Najte`e mi je zbog sina koji radi u {koli i koga sada s podozrenjem svi gledaju. Zbog njega i sviju nas stvari }emo istjerati na ~istac, pa da vidimo kome mi to i za{to sme- tamo“, zaklju~io je Halili}. Po~etkom ove nedjelje pojedini mediji su prenijeli infor ma ci ju ne ime no va nih izvo ra o ne le gal nom na oru`avanju Bo{njaka na podru~ju op{tine Prnjavor. MUP RS-a do danas nije dao potvrdu informacije. G. KATANA DZU: Apel UN-u i EU Povodom obilje`avanja dvogodi{njice presude Me|unarodnog suda pravde u Hagu o po~injenom genocidu u Srebrenici, Dru{tvo za ugro`ene narode za BiH, zajedno s Helsin{kim odborom Srbije, uputilo je apel Vije}u sigurnosti UN-a i ~lanicama Evropske unije da izvr{e pritisak na Beograd da se distancira od zlo~ina re`ima biv{eg predsjednika Slobodana Milo{evi}a. U apelu se zahtijeva da izvr{e pritisak na Srbiju da bi ispunila obaveze koje su proistekle iz presude ICJ-a. Podsje}a se da je, nakon tu`be BiH protiv Srbije i Crne, ICJ 26. februara 2007. godine potvrdio u donesenoj presudi da su institucije Republike Srpske, vojska i policija po~inili genocid nad bo{nja~kim stanovni{tvom UN-ove enklave Srebrenica. Srbija je osu|ena {to nije sprije~ila genocid i zato {to nije ka`njavala po~inioce. Istovremeno, upu}en je poziv Vladi u Beogradu da se distancira od zlo~ina Milo{evi}evog re`ima te da odmah isporu~i Ha{kom tribunalu generala Ratka Mladi}a, glavnog organizatora masovnih egzekucija u Srebrenici, i ostale ha{ke bjegunce. Nepodno{ljivo je to {to se Beograd ne samo nije distancirao od po~injenih zlo~ina ve} je nastavio provoditi Milo{evi}evu politiku, istakla je predsjednica DUN-a Fadila Memi{evi}.