ta`iala mo le palota mai le apano - Asian Pacific American Network
Transcript
ta`iala mo le palota mai le apano - Asian Pacific American Network
TA’IALA MO LE PALOTA MAI LE APANO SEPTEMBER 30, 2014 WWW.APANO.ORG O lenei Ta’iala mo le Palota na saunia e le Asian Pacific American Network o Oregon (APANO) e fesoasoani atu ai ina ia fa’ato’ateleina o tatou tagata e palota. E fa’amalalama atu ai fo’i le resitalaina o lou suafa mo le palota, ma fa’amanino atu ai vaega ma uiga eseese o Tulafono Fa’aofi mo le palota, ae maise ai fo’i tala e uiga i le olaola pea ma le aga’i i luma o tagata Asia ma tagata Pasefika i Oregon. FA’AALI LOU FINAGALO I LE PALOTA, ASO 4 O NOVEMA, “E taua tele o tatou aiga ma lo tatou soifuaga!” O le palota o se tasi lea o auala tatou te galulue fa’atasi ai ma e tatou te tuaoi, ma o tatou aiga ma uo e fa’aleleia atili ma atina’e o tatou tagata ma nu’u. E taua tele fo’i le palota aua o sui tula’i mai palota ma tula fono fa’aofi mo le palota e fausia ai ma fa’atinoina ai tulafono ma isi faiga e a’afia ai lo tatou soifua. O nei faiga e tigaina ai, pe manuia ai fo’i o tatou aiga. E maua fo’i lenei Ta’iala Mo Le Palota i le upega fola a le APANO www.APANO.org Gagana Samoa AUAUNAGA I FAIGAMALO MA LE TAUTUA O tagata mai Asia o se tasi lea o ituaiga tagata ua fanafanau ma toatele i Amerika, ae peitai, e le to’atele nisi i totonu o auaunaga faigamalo ma le tautua lautele. E na’o le 50% o tagata Asia Amerika e mafai ona palota ua maea ona resitara e palota---o se pasene pito i maualalo lea i ituaiga tagata eseese (mau mai le: 18millionrising). E 58% o tagata Pasefika sa resitara e palota mo le palotaga o le Peresitene o le Iunaite Setete i le tausaga 2012. WHO O ai tagata ua mae’a ona resitara mo le palota? O lo’o maitauina pea le le lava auai i faiga malo ma polokiki o tagata Asia ma tagata Pasefika pe a fa’atusatusa i nisi ituaiga tagata i Amerika. Ua avea pea le gagana ma faiga fa’aleaganu’u e masalomia ai faiga fa’apolokiki ma mafuaga o le le auai o tatou tagata i faiga malo ma polokiki in Amerika. VOTE Tagata Papalagi 74% Tagata Aferika Amelika 70% Tagata Sipaniolo 60% Tagata Asia 55% Source: U.S. Census Bureau, November 2008 Current Population Survey SUIGA I OREGON • I le sefulu tausaga ua mavae, na fa’aopoopoina ai le toatoatele o tagata Asia ma tagata Pasefika i Oregon, o le numera fa’aopoopo e 50%, mo le aofa’i e sili atu i le 220,000 tagata. • E tusa e 1 mai le 8 tagata Asia ma Pasefika o lo’o nonofo i inei ae leai ni pepa. • E moni o lo’o manuia le toatele o tatou tagata, ae to’atele fo’i latou o lo’o feagai pea ma fita i tulaga tau le soifuamaloloina, aoga ma galuega. AE FA’AFEFEA TATOU IA E LE MAFAI ONA PALOTA? Pe mafai ona e palota pe leai, e mafai lava ona e suia iuga o palota. • Talanoa i tagata e mafai ona palota ma una’i e palota mo Tulafono Fa’aofi ma isi mataupu e taua ia oe. • Tusi se tusi i le niusipepa e fa’amanino ai mafuaga e taua ai ia oe mataupu o lo’o palotaina. • Ave se kopi o le Ta’iala mo le Palota mai le APANO i au uo ma tagata o le tou aiga e mafai ona palota. E mafai ona e palota pe a fai ua atoa le 18 o ou tausaga, ma o oe fo’i o le sitiseni Amerika. Afai na e falepuipui, e mafai ona e palota pe a e magalo mai i tua ma maea ona e resitara mo le palota. OKETOPA 14 | Aso mulimuli e mafai ona resitara ai lou suafa mo le palota. | OKETOPA 17 Lafo atu lau palota i lou maota | NOVEMA 4 | Aso o le Palota (E tatau ona taunu’u lau palota i le Ofisa O PALOTA I LE 8:00 I LE AFIAFI). TOLU TAPENAGA FAIGOFIE MO LE PALOTA 1 2 3 O Oregon o le sitete e lafo lau palota i le meli. E lafo atu palota i tagata uma ua maea ona resitara. O Oketopa 14 le aso e fa’amuta ai le resitaraina o tagata mo le palota. Afai ua e le mautinoaina pe ua maea ona e resitara, e sili lava ona toe resitara e mautinoa ai. A taunu’u atu lau palota, fa’atumu ma tu’u i totonu o le teutusi fa’alilolio. Fa’amau ma tu’u le teutusi fa’alilolilo i totonu o le teutusi o lo’o i ai le tuatusi o le ofisa palota, fa’amau le teutusi ma toe lafo i le meli. Manatua e tatau lava ona siaki po’o sa’o lou suafa ma lou tuatusi ona saini lea o le teutusi ae le’i lafoina lau palota i le meli. Manatua e tu’u se fa’iloga meli Amerika i le teutusi ae le’i lafoina i le meli. O Oketopa 30 le aso mulimuli e mafai ona lafo ai i le meli lau palota. Afai ua te’a Oketopa 30, ona ave lea o lau teutusi palota i pusa fa’apitoa ua saunia i nofoaga fa’apitoa mo palota. E tatau ona taunu’u lau palota i le ofisa o palota ae le’i taina le 8:00 i le afiafi o le aso o le palota (Novema 4). A tuai, ua le taulia ma le faitauina lau palota. TELEFONI I LE 1.866.673.VOTE, pe tagai ane i le www.apano.org/vote2014 e siaki pe ua maea ona e resitara i lou tuatusi o lo’o e alala ai nei. Tulafono Fa’aofi i Oregon. Mo ni fa’amatalaga e fa’amanino atili atu ai nei Tulafono Fa’aofi i Oregon, taga’i ane i le www.apano.org. MEASURES SEPTEMBER 30, 2014 WWW.APANO.ORG O LENEI TA’IALA MO LE PALOTA I TULAFONO FA’AOFI MAI LE APANO UA FAUSIA I TALI O FESILI NEI • E puipui ma o gatasi lenei Tulafono Fa’aofi ma le fa’avae ma talitonuga o le APANO? • E fesoasoani lenei Tulafono Fa’aofi i aiga eseese, aemaise a latou aia tatau i tulaga tau soifuamaloloina, aoaoga, ma isi tulaga taua i le soifuaga, e tusa lava pe eseese aiga? • E puipui lenei Tulafono Fa’aofi i aia tatau a tagata ma aiga, aemaise i faiga fa’ailogalanu, faiga fa’ailogatagata ma faigafa’atigaina i tagata? #86 FESOASOANI MO PILI O AOGA KOLISI I OREGON Fautua APANO e Palota IOE #87 FA’AMASINO O LE SITETE Fautua APANO e Palota IOE Sui le Tulafono Fa’avae o Oregon ina ia mafai ai ona amata se teugatupe e fesoasoani mo tagata ao’oga i kolisi i Oregon. Sui le Tulafono Fa’avae o Oregon e fa’atagaina ai ona galulue fa’amasino i le National Guard, pe faiaoga fo’i i kolisi a le sitete. Fa’atagaina ai fo’i tagata faigaluega i aoga ona avea ma sui faipule i le sitete. I le sefulu tausaga ua mavae, ua si’isi’i pea i luga pili o kolisi, us o’o atu lava i le 50% le sii, ae o le fesoasoani mai le sitete o Oregon, ua pau ifo i lalo i le 30%. O fesoasoani mai le sitete o Oregon mo tamiaiti aoga i kolisi i le taimi nei, e le taitai lava e totogi ai le taugata o aoga ma pili. O le suiga lea e fa’amuta ai se tulafono tuai ma mafai ai on galulue famasino i le National Guard, ma mafai ai fo’i on avea tagata galulue in aoga e fai ma sui faipule i le sitete. E aoga lenei suiga o le a mafai ai e o tatou tagata e manan’o i nei avanoa e galulue ma tautua ai. O le si’i i luga o le fesoasoani a le sitete o Oregon i tamaiti aoga i le kolisi e maua ai le avanoa e mafai ai ona ao’oga le to’atele o tatou tagata ua le gafatia le taugata o kolisi. #88 PEPA AVETA’AVALE Fautua APANO e Palota IOE #89 TUTUSA AIA TATAU Fautua le APANO e Palota IOE O lenei tulafono e mafai ai e le DMV (Matagaluega tauTa’avale) ona avatu Pepa Aveta’avale i tagata nofomau i Oregon ua pasi suega tusitusi ma mataupu tau aveta’avale, ma e mafai ona fa’amaonia ua sili atu i le tasi le tausaga o nofomau i Oregon, ma e iai fo’i fa’amoniga o suafa ma aso fanau. O nei Pepa Aveta’avale e fesoasoani i lea i tagata nofomau i Oregon aua o lea ua malamalama i tulafono tau aveta’avale, ma e fa’aitiitia ai esikeni, ma tagata ave ta’avale e leai ni lisene ma ni inisiua. E faitau afe tagata i Oregon, e tusa fo’i e 1 i le 8 tagata Asia ma Tagata Pasefika fa’atoa taunu’u mai e nofomau i Oregon o lo’o a’afia i le tele o le gaogaosa ua faigata ai ona maua ni o latou pepa. O nei gaogaosa o lo’o a’afia ai fo’i tagata sa i le malo, tamaiti fai, tamaiti sa i lalo o le va’ava’aaiga a le malo, ma tagata matutua. Sui le Tulafono Fa’avae o Oregon e fa’asaina ai le sitete ma faigamalo eseese in nu’u ma pitonu’u ona faieseesea tagata ona o lo latou ituaiga. O lenei suiga e fesoasoani lea ina ia foa’ina ai le eseese o totogi, avanoa mo galuega ma avanoa e talia ai talosaga a tama’itai i a’oga. #91 FA’ATAGA LE MARIUANA Fautua le APANO e Palota IOE O lenei tulafono fa’aofi e fa’atagaina ai le mariuana, ma e mafai ai ona fa’atulafonoina le fa’aaogaina o mariuana, faiga fa’atoaga mariuana, ma le fa’atau atu o mariuana i tagata ua 21 ma sili atu tausaga. E to’atele tagata Asia ma tagata Pasefika e manomia tele ni pepa aveta’avale aua e nonofo mamao mai le taulaga, ma o le tele fo’i o aiga e nonofo fa’atasi auga tupulaga, ma e mana’omia tele avetaavale mo feoaiga i falema’i, faleoloa, ma isi tulaga masani. Ua tele le tupulaga ua a’afia i moliaga ona o mariuana. O tatou tagata o lo’o aumau i Amerka e mafai lava ona to’e tutuli ese atu ma Amerika ona o ni soliga tulafono i le mariuana. Ua tele o tatou tagata ua molia i le tulafono ona o le mariuana, aemaise fo’i i le fa’ailogalanu o nisi leleo. #90 A fa’atagaina le mariuana, ona mafai ai le ona totogi lafoga pe a fa’atau atu, ma mafai ai fo’i ona fa’atulafonoina lona fa’aaogaina. O se alatupe fou fo’i lea mo le sitete. TATALA LE PALOTA E SU’E AI SUI MOMO’E O PATI Tatala le Palota e Su’e ai Sui Momo’e Fautua APANO e Palota LEAI (Aano o lenei Tulafono Fa’aofi) Sui ai tulafono o lo’o i ai nei mo le palota e su’e ai sui momo’e, ma fa’atagaina ai so se tagata e palota mo so’o se sui lava, tusa lava pe le i ai i le Pati. O le tagata muamua ma le tu lua i le palota o le a tauva i le palota lautele ia Novema. Fautua APANO e Palota LEAI ona o lenei suiga o le a fa’aitiitia ai le numera o sui tamomo’e mo le palota lautele. E moni e toatele tagata e le fiafia i faiga palota tau pati i nei aso, ae o lenei suiga e lavelave le ganana ma e le o se fofo mo le tele o fa’aletonu o lo’o iai nei, ma o le a atili ai fo’i ona fa’atetelina nisi o faitioga. O lenei suiaga o le a mafai ai e tagata matutua, tagata maumea, tagata papalagi, o i latou ia e masani o palota i le sailigia o su’i momoe o pati, ona latou filifilia sui e to’alua mo le palota lautele. O le a avea fo’i lenei suiga ma auala e vavaeeseina atu ai, pe le au atu ai fo’i nisi o sui momo’e mai pati laiti ma pati tuto’atasi i le palota lautele ia Novema, ma vavaeseina atu ai se vaega taua mo talanoaga fa’ali manatu i faigamalo. SINI MA LE TAGA’IMAMAO SINI O le Asian Pacific American Network of Oregon (APANO) o le fa’alapotopotoga o lo’o galulue fa’atasi ai tagata Asia ma tagata Pasefika i le sitete atoa e fausia ma puipui le soifuaga lelei ma le luman’i manuia mo tatou tagata. O le galulue fa’atasi, e mama ai le avega, o le Sini ma le malosi fo’i lea o le APANO. #92 FA’AMLOSIA FA’AMATALAGA SA’O PE A FA’AOGAINA MEAAI NA SUIA E SAIENETISI Fautua le APANO e Palota IOE E fa’atulafonoina ai ma fa’amalosia ai faleoloa ma kamupani e faia meaai e fa’amanino mai i talaaga o le gaosiga o le meaai pe o i ai ni meaai na suia e saienetisi e pei ona fa’amalosia i le tele o isi atunuu. E iai le aia tatau a tagata lautele e fesiligia ai po’o a ituaiga mea tausami o loo i totonu o a latou meaai. O le manino mai o le talaaga o mea o lo’o i totonu o meaai e faigofie ai le filifiliga mo mea taumafa e fa’atau mo tatou aiga. E fesoasoani foi lenei tulafono e fa’aolaola ai meataumafa e le’i fa’aogaina ai ni meaai na suia e saienitisi po’o ni vai oona i fa’atoaga. E fa’aluatele ai fo’i le malamalama i ituaiga meaai e aoga mo le soifua maloloina ma meaai e mama’i ai. TAGA’I MAMAO O le Taga’imamao po’o le fa’amoemoe mo le lumana’i o le APANO, o se soifuaga manuia lea o lo’o galulue fa’atasi ai ta’ita’i o tagata Asia ma ta’ita’i o tagata Pasefika i tulaga eseese o le olaga e a’afia ai o tatou tagata. A’IGA MALOLOSI o se taumafaiga lea ma se fa’amoemoe o le Forward Together. O Western States ma APANO o lo’o galulue fa’atasi nei ma isi fa’alapotopotoga e 125 i Oregon ma Amerika atoa e saili ni faiga, ni manatu ma ni galuega fa’atino fou, aemaise ni polokalame fesoasoani mo le fa’amalolosina atili o aiga eseese