felice natale e nuovo anno

Transcript

felice natale e nuovo anno
Džurnal Fondacijune "Agostina Piccoli" – Periodico di informazione della Fondazione "Agostina Piccoli”
Gošte Anno 9 – Numer Numero 4 – Atubar/Dučemar Ottobre/Dicembre 2010
SOMARJ SOMMARIO
2
Božiče na naše grada
3
Kroacja s minorandzi
4
Gramatika
5
'S našimi riči', naš novi liber
6
Su rekl na-našo...
6
Su činil naše…
'S NAŠIMI RIČI'
NOVI LIBER OŠ
KALENDARJ NA-NAŠO
(PADŽ. 5)
‘CON LE NOSTRE PAROLE‘
NUOVO LIBRO E
CALENDARIO NA-NAŠO
(PAG. 5)
Na saki
grad se rabi za
organidzat štokodi ke
ma nam čini lipo protj feštu veče velku do gošta. U
Mundimitar prlj dža čeka
večeru svetu (vider padž.
6), kano pur smrčka iz
Kruča. Na Filič plovico grada je ndafaran s presepjem vivendem. Žene, dica, mblade oš stare te kazat kako se živaše nu votu: kundadine, pegurare,
zidare, soldate, brižne eš
bovate, sekolike činu koji
teg za se rikordat kada naš
Bog “je se skinija dol”, kako je reka Paskual Papič
(padž. 2). E nami, ke jesmo mo dol, si moremo
reč ke neka ove lipe tege
nam činu protj bolje Vesele Božiče oš novi gošte!
aspetta la
santa notte (vedi a pag. 6), come
FELICE NATALE E NUOVO ANNO
In ogni paese si lavora
per organizzare qualcosa
che ci deve far trascorrere
lietamente la ricorrenza
più importante dell’anno.
A Montemitro il ‘prlj’ già
anche la ‘smrčka’ ad Acquaviva. A San Felice metà paese è indaffarato con
il presepe vivente. Donne,
bambini, giovani e vecchi
ci mostreranno come si
viveva una volta: contadini, pecorai, muratori, soldati, poveri e ricchi, tutti
fanno qualcosa per ricordare quando il nostro Dio
“è disceso giù”, come ha
detto Pasquale Papiccio
(vedi pag. 2). E a noi, che
siamo quaggiù, possiamo
augurare che questi bei
lavori ci facciano trascor-
PRESEPJ NA FILIČ
26 DUČEMBRA, 1-2-6 JENARA
rere meglio un Felice Natale e nuovo anno!
STVARE NOVE ATTUALITA'
BOŽIČE NA NAŠE GRADA
IL NATALE NEI NOSTRI PAESI
DVI KANDZUNE PASKUALA PAPIČA / DUE CANZONI DI PASQUALE PAPICCIO
LIPI GRAD, MALI GRAD
BOMBINIČ
Koko godišta jesu prol
Ke naš Bog je se skinija dol
Je se čija ljud Je vrga oč
Je se zbilila cila noč
Ishodu čeljade simo oš tamo
Slušaju kandad 'alleluja'
Lipi grad, lipi grad
Mali grad, velki grad
Si toko mali
kada grem di s’ ti
Si toko velki
kada nadugo smo mi
Zasp dite Zasp dite
Zasp dite Zasp slako
Ke te teplu na bešča oš na krava
Ke te teplu na bešča oš na krava
Lipi grad, mali grad
Jerke brižan jesi ti
Tvoje hiže hitaju dim
Mi smo zgubil naše lipe imena
Di su tvoje hiže je teplina
Di su ove hiže je maglina
Ona zdvizda ke ima rep
Nosi čeljade napri tebe
Nike su crne nike su bile
Nike su saniča nike su gnjile
Teču čeljade simo oš tamo
Ko nosi zlato ko nosi slamu
Lipi grad, mali grad
Čuda nadugo jesmo mi
Zasp dite Zasp dite
Zasp dite Zasp slako
Ke te teplu na bešča oš na krava
Ke te teplu na bešča oš na krava
Koko je velki ovi mor
Koko je crna ova voda
Bi tija utj... noge nimam
Bi tija letit... krela nimam
Ti si reka ke one brižne
Di je tvoj svit jesu semaj prve
Zgora svita Svita naš
Je semaj pri ko ima grašu
Je semaj tako, kako biše
Umire do glada ko nima nišče
Lipi grad, mali grad
Ručinik stari suze tari
Gledam zvizde usri neba
Mislim materu eš mislim tebe
One dvi zvizde jesu tvoje oč
Ke me teplu ovu noču
Zasp dite Zasp dite
Zasp dite Zasp slako
Ke te teplu na bešča oš na krava
Ke te teplu na bešča oš na krava
Si ljubiš drugihi kano tebe
Moreš dotj di je moj nebo
El Salvador Afganistan
Dol di je Libano oš Iran
Ubilju čeljade dom u tebe
Metaju bombe gor na nebo
Zasp dite Zasp dite
Zasp dite Zasp slako
Ke te teplu na bešča oš na krava
Ke te teplu na bešča oš na krava
Deset godišta jesu prol
Ke di je grota je pukla na bomba
Sinoč di je grota je pukla ope bomba
Nisu pol čeljade doma
Su umbral dica žene oš ljude
Koko čmo plakat još ovi dug
Budi se dite Budi se dite
Budi se dite Budi se sada
Ke zgora svita je čuda što činit
Ke zgora svita je čuda što činit
Mara moja, Mara moja
Čuda gruba je ova zima moja
Mislim doma eš mislim van
Čuvahu ovce eš čuvahu krave
No malo vode eš no malo kruha
biše sve moj ruho
NAPRI CRIKUE IZ KRUČA
Sa' imam pineze eš idem meso
ma čuda brižan u moj srce jese
Ma hi uhiti na velka kletva
ke nisu nam dal no malo tega
Smo imal utj do naše hiže
Na cili svit smo imal bižat
Ma dotj na dan ke mamo se vrnit
eš ovi križ mamo njim ga vrnit
Lipi grad, mali grad
Moj grad, velki grad
TRASCRIZIONE E ADATTAMENTO DEI TESTI:
ANTONIO SAMMARTINO
RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4
ATTUALITA' STVARE NOVE
DI NAS LEJU NA-NAŠO
DOVE CI LEGGONO ‘NA-NAŠO’
Rovinj/Zagreb – Na kraj ovoga gošta smo bil zvane u Kroacj za partečipat na dva imbortanda konvenja
organidzane u Rovinj oš u Zagreb.
Atubra asočacijuna “Franjo Glavinić” oš Matica hrvatska iz Rovinja
su organidzal konvenj skritori do
minorandzi s skritori iz Kroacje. Ovi
je divenda jena tradicjonali apundamend ke čini frundat skritore ke
pišu kroat iz cile Europe: ume njihi
imena poznajene na ambjende kroate internacjonale, kano Jurica Čenar iz Austrije, Šito Ćorić iz Zvicere,
Ivan Ott iz Džermanije, Đuro Vidmarović eš čuda još hi. Na tri dana
konvenja su se čul lipe tege nove
ke su izašl po svito, ma pur probleme ke imamo kada hočemo pisat oš
se čini poznat. Siguro je na dobra
inicjativa za nas se stiknit, komunikivat ume nas, poznat oš se čini
poznat van našihi kumbini. Jena
velki ‘lipa huala’ mamo reč Branimiru Crljenku ke do sedam godišt organidziva ovu lipu manifeštacijunu.
U Zagreb novembra Hrvatska matica iseljenika je zvala rapresendande do džurnali oš mass-media kroate ke rabu van Kroacje. Smo bil
zvane pur mi za naš džurnal ‘Riča
živa’, ke je uniki ke čini lejit na-našo
pur na ‘nu banu mora. Za guvern
kroat je partečipa respondzabil za
minorandze iz Miništera dr. Petar
Barišić. Tema konvenja je bija inderesand, jerke je se govoralo do posibilita komunikacijuni ume minorandzi, Kroacje oš drugihi nacijuni
di živu minorandze. Bihu rapresendane Austrija, Italija, Montenegr,
Ungerija, Mačedonija, Romanija,
Zlovenija oš Serbja. Na kraj je se
dala jena dikjaracijuna ke je pola
ištitucijuni publiki. Benja smo činil
na pas napri za čini čut veče čuda
našu vuču oš ju čini rivat no malo
veče nadugo!
ROVINJ
JURICA
ČENAR
ŠITO
ĆORIĆ
ĐURO
VIDMAROVIĆ
ANTONIO
SAMMARTINO
ROBERT
HAJSZAN
ZAGREB
FORUM DI JE MATICA
Rovigno/Zagabria – Alla fine di questo anno siamo stati invitati in Croazia
a partecipare a due importanti convegni organizzati a Rovigno e a Zagabria. In ottobre l’associazione “Franjo
Glavinić” e la Hrvatska matica di Rovigno hanno organizzato l’incontro tra gli
scrittori di minoranza e gli scrittori di
Croazia. Questo è diventato un tradizionale appuntamento che fa incontrare gli scrittori che scrivono in croato
dall’Europa intera: tra loro nomi conosciuti negli ambienti croati internazionali, come Jurica Čenar dall’Austria,
Šito Ćorić dalla Svizzera, Ivan Ott
dalla Germania, Đuro Vidmarović e
tanti altri. In tre giorni di convegno si
sono potute apprezzare le belle nuove
opere pubblicate nel mondo, ma si è
sentito anche dei problemi che
dobbiamo affrontare quando vogliamo
scrivere e farci conoscere. Certamente
è una buona iniziativa per noi farci
riunire, comunicare tra noi, conoscere
e farci conoscere oltre i nostri confini.
Un grande ringraziamento va a
Branimir Crljenko che da sette anni
organizza questa bella manifestazione.
A Zagabria in novembre la Hrvatska
matica iseljenika (Fondazione per l'emigrazione croata) ha convocato i
rappresentanti della stampa e dei
mass-media croati che operano al di
fuori della Croazia. Pertanto siamo
stati invitati anche noi per il nostro periodico 'Parola viva', che è l'unico che
fa leggere la nostra lingua dall'altra
parte del mare. Per il governo croato
ha partecipato il responsabile per le
minoranze del Ministero dr. Petar Barišić. Il tema del forum è stato interessante, perché si è discusso delle possibilità di comunicazione tra le minoranze, la Croazia e le altre nazioni in
cui sono presenti minoranze. Erano
presenti rappresentanti di Austria, Italia, Montenegro, Ungheria, Macedonia,
Romania, Slovenia e Serbia. A conclusione dei lavori è stata emanata
una dichiarazione rivolta alla sensibilizzazione delle istituzioni pubbliche.
Forse abbiamo fatto un passo avanti
per far sentire più forte la nostra voce
e farla arrivare un po’ più lontano!
RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4
GRAMATIKA GRAMMATICA
PARLIAMO E SCRIVIAMO “NA-NAŠO”
Compendio della grammatica croato-molisana
I VERBI
(segue)
FORME SEMPLICI
IMPERATIVO
La 2., la 3. e la 4. coniugazione
alla seconda persona sono prive
della desinenza –i, normale nel
croato standard. Ma non è sempre
così: nella sintassi, allorché il
verbo alla seconda persona
singolare dell’imperativo è seguito
da un pronome personale in forma
enclitica, il verbo stesso riacquista
la desinenza –i. Mettiamo a
confronto i verbi che presentano
questa alternanza:
SENZA PRON ENCL
Vam tu butilju!
‘Prendi quella
bottiglia!’
Čin bradu!
‘Fai la barba!’
spondente in italiano al participio
passato attivo) si forma dal tema
dell’infinito
aggiungendo
al
singolare le desinenze –Ø, -la, lo e
al plurale –l. Quando il tema
dell’infinito termina con una vocale
che non è la a, la desinenza è –ja.
krpat ‘cucire’
SING. M.
SING.
F.
SING.
N.
PLUR
krpala
krpala
krpala
-
krpa-l
-
krpa-l
krpalo
krpa-l
SING. M.
SING.
F.
SING.
N.
PLUR
1.
drža-Ø
-
drža-l
2.
drža-Ø
-
drža-l
3.
drža-Ø
držala
držala
držala
držalo
drža-l
1. krpa-Ø
2. krpa-Ø
3. krpa-Ø
držat ‘tenere’
CON PRON ENCL
Vami mu tu butilju!
‘Prendigli quella
bottiglia!’
Čini si bradu!
‘Fatti la barba!’
Questa stessa alternanza si
presenta con i verbi riflessivi che
all’imperativo hanno il pronome
personale riflessivo se in forma
enclitica:
SENZA PRON ENCL
CON PRON ENCL
Užen tvojoga sina!
‘Ammoglia tuo
figlio!’
Dvin glavu!
‘Alza la testa!’
Uženi se pur ti!
‘Ammogliati anche
tu!’
Dvini se!
‘Alzati!’
Con i verbi con l’infinito in –č si
può presentare la sibilarizzazione:
1.
PERS.
SG.
1.
PERS.
PL.
2.
PERS.
PL.
vrč
‘mettere’
reč ‘dire’
vrz-Ø
vrz-mo vrs-te
rec-Ø
leč
‘coricarsi’
lez-Ø
recimo
lezimo
rec-ite
lez-ite
L’imperativo
negativo
viene
espresso solo per la 2. persona
tramite le particelle nemo/nomo
(sing.) e nemote/nomote (pl.), in
combinazione con l’infinito del
verbo da coniugare. Tra le due
forme sono largamente più usate
nomo e nomote, probabilmente per
influsso della particella negativa
italiana non. Per es. Nomo govorat
čuda! ‘Non parlare troppo!’,
Nomote do kasno! ‘Non venite
tardi!’.
dotj ‘venire’
1.
2.
3.
SING. M.
SING. F.
SING N
PLUR
doša-Ø
doša-Ø
doša-Ø
do-la
do-la
do-la
do-lo
do-l
do-l
do-l
SING. M.
SING.
F.
SING. N.
PLUR
uša-Ø
uša-Ø
uša-Ø
uš-la
uš-la
uš-la
uš-lo
uš-l
uš-l
uš-l
utj ‘fuggire’
1.
2.
3.
AGGETTIVO VERBALE
PASSIVO
L’aggettivo
verbale
passivo
(corrispondente in italiano al
participio passato passivo) si forma
dal tema dell’infinito aggiungendo
le seguenti desinenze:
SING.
MASC.
SING.
FEMM.
SING.
N.
PLURALE
-n
-en
-jen
-ut
-na
-ena
-jena
-uta
-no
-eno
-jeno
-uto
-ne
-ene
-jene
-ute
/prisedženi
‘sposato’,
varen
/vareni ‘bollente’, munut/munuti
‘pazzo’).
Es.: Za kuhat lazanje se hoče
voda varena ‘Per cucinare la
pasta ci vuole l’acqua bollente’
Questo fenomeno arriva ad
interessare anche la formazione
di avverbi derivati da questi
stessi aggettivi: tvoren ‘aperto’ >
tvoreno ‘apertamente’, sfurjan
'frettoloso'
>
sfurjano
‘frettoùlosamente’.
Es.: Ciniš sve sfurjano ‘Fai tutto
frettolosamente’
GERUNDIO
Il gerundio del croato molisano
presenta
solo
la
forma
corrispondente
al
gerundio
presente dell’italiano. Si forma
aggiungendo alla terza persona
plurale
del
presente
la
desinenza –č:
vazet ‘prendere’
1.
2.
3.
SING.
M.
SING.
F.
SING. N.
PLUR
vazeja
vazeja
vazeja
vazela
vazela
vazela
-
vaze-l
-
vaze-l
vaze-lo
vaze-l
kupit ‘comprare’
SING.
MASC.
1. kupija
2. kupija
3. kupija
SING.
FEMM.
SING.
N.
PLUR
kupila
kupila
kupila
-
kupi-l
-
kupi-l
kupi-lo
kupi-l
I verbi con l’infinito in –tj e –č
hanno un comportamento diverso,
dovuto a mutamenti fonetici
derivanti
da
iotazioni
e
assimilazioni consonantiche che
ne fanno cambiare il tema,
conservando comunque sempre le
stesse desinenze. Vediamo alcuni
esempi:
Alcuni esempi sono:
a) tipo –n: zva-n ‘chiamato’ (inf.
zvat)
čuva-n
‘custodito’ (inf. čuvat)
b) tipo –en: zgor-en ‘bruciato’ (inf.
zgorit)
star-en ‘terso’ (inf. starit)
c) tipo –jen: ubi-jen ‘ucciso’ (inf.
ubit)
opi-jen
‘ubriaco’ (inf. opit)
d) tipo –ut: načm-ut 'smezzato' (inf.
načmet) dvign-ut 'sollevato' (inf.
dvignit)
Spesso questa forma verbale è
utilizzata con valore aggettivale a
sé stante in forma indeterminata
(udana/udajena ‘maritata’, uženjen
‘ammogliato’, zagnjen ‘marcito’,
zatvoren ‘chiuso’) o anche in
entrambe le forme, indeterminativa
e
determinativa
(prisedžen
INFINITO
3. PERS.
PL. PR.
GERUNDIO
gledat
‘guardare’
jahat
‘cavalcare’
ist ‘mangiare’
pit ‘bere’
gledaju
smijat (se)
‘ridere’
smiju
(se)
gledajuč
‘guardando’
jašuč
‘cavalcando’
iduč
‘mangiando’
pijuč
‘bevendo’
smijuč
‘ridendo’
1. rekaØ
2. rekaØ
3. rekaØ
SING.
F.
SING.
N.
PLUR
rek-la
-
rek-l
rek-la
-
rek-l
rek-la
rek-lo
rek-l
vrč ‘mettere’
1.
AGGETTIVO VERBALE ATTIVO
2.
L’aggettivo verbale attivo (corri-
3.
SING.
M.
SING.
F.
SING.
N.
PLUR
vrgaØ
vrgaØ
vrgaØ
vr-la
-
vr-l
vr-la
-
vr-l
vr-la
vr-lo
vr-l
idu
piju
Il gerundio è posseduto solo dai
verbi imperfettivi.
Alcuni
verbi
al
gerundio
assumono l’aspetto di avverbi
veri e propri e come tali
classificabili, come nel caso di
mauč ‘gattoni’, jašuč ‘cavalcioni’,
visuč ‘penzoloni’.
reč ‘dire’
SING
M
jašu
RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4
[Antonio Sammartino - 16]
INFORMAZIONI INFORMACIJUNE
"S NAŠIMI RIČI", NAŠ NOVI LIBER
"CON LE NOSTRE PAROLE", IL NOSTRO NUOVO LIBRO
Nike poezije zabrane iz libra / Alcune poesie scelte dal libro
NAŠ LITO
Naš Lito,
di si poša?
JE SE SPROVRNIJA SVIT
Sundze je na-visoko…
Je se poškurilo!
Ti grad živ
činaše čut.
Koko je vedro...
Ti čeljade
si nam čija vit.
Je se nablačilo!
Ti vesele
si nas čija bit.
Ajer je bristr...
Je se hitila maglina!
Naš Lito,
zašto si zga poša?
Koko je vručo...
Lipa huala,
za 'no ke si činija!
Je se hjunilo mest!
Naš Lito,
vrni se!
Je istina
...
Je se sprovrnija svit!
Mundimitar
te čeka!
LA NOSTRA ESTATE
Nostra Estate,
dove sei andata?
SI È CAPOVOLTO IL MONDO
Il sole è alto...
Si è fatta notte!
Tu il paese vivo
facevi sentire.
Tu la gente
ci hai fatto vedere.
Tu felici
ci hai fatto essere.
Nostra Estate,
perché sei andata via?
Tante grazie,
per quel che hai fatto!
Quanto è sereno...
Si è annuvolato!
L'aria è limpida...
È scesa la nebbia!
Quanto è caldo...
Si è messo a nevicare!
Nostra Estate,
torna!
...
Montemitro
ti aspetta!
È vero
Si è capovolto il mondo!
ZA NJU NA PENDZIR
Na pendzir ke gre.
Se vrni.
Pa opetaj.
Se pohuze
na ledja.
Te ždrkni
mrzlo.
Mrzlo...
e se potiš.
Pa još gre
dimbok.
Dokle je
zima u duš.
Ga nečeš.
Ga imaš.
Vrime
ga tali
a ne rastali.
Dokle
je još za platit
ta dug
......
da znam
što
je nam odjala
što
je nam ostala.
PER LEI UN PENSIERO
Un pensiero che va.
Ritorna.
Poi di nuovo.
Scivola
nella schiena.
Ti scuote
gelido.
Gelido...
e sudi.
Poi ancora va
profondo.
Mentre è
freddo nell'anima.
Non lo vuoi.
Ce l'hai.
Il tempo
lo corrode
ma non consuma.
Intanto
è ancora da pagare
quel debito
......
sapessi
cosa
ci ha tolto
cosa
ci ha lasciato.
RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4
GOVORIMO NA-NAŠO PARLIAMO NA-NAŠO
SU REKL NA-NAŠO...
L’HANNO DETTO ‘ALLA NOSTRA’…
PRLJ
Božiče rivilju oš pur vogošte ona riča zabjena če
opetaj steplit onu noču.
Jesu ramaj sedam godišt
ke jena grup čeljadi, semaj veče mblad, skupa s
menom, rabu za čini niknit
PRLJ. Ove dane nisu nazbolje za rabit vane, bide
zima, mete, puše vitar,
tarmiva, zato ke za nikni
Prlj ne servi forca ma se
hoče jena velka vulenda.
Vogošte ove “dica” ke su
imal sve tu vulenda – oš
su ju činil do pur men –
jesu Matteo Larivera,
Gianluca Miletti, Devid De
Leo oš Nico Pasciullo. Se
osta čuda veseja za koko
su se mbinjal za štokivat,
spakivat oš dilat drivlja, pa
nu votu ke drivlja bihu
prond je počeja ničit Prlj.
Palako palako, jena drivo
dop drugoga Prlj se širaše
oš se dvižaše, dokle sundze je kala oš noča se poškuriljaše, bihmo još nonde s sikirom oš s macetom dilat oš krešit, nako
večer kasno Prlj je nika
pur vogošte.
Sa je prond za steplit onu
noču Bombiniča oš čeljade.
Za steplit ovu noču svetu
do Božič nije samo oganj,
vogošte ove dica činu čut
pur njihovu vuču, erke “ko
kanda moli dvi vote”.
Nako dokle naše male
KroaTarantate
kandaju
Bombiniču kandzune poznajene oš ne, Prlj palako
gori oš ga tepli.
Kano vogošte speramo ke
Prlj ne ostane jena riča
zabjena, ma semaj veče
tepla oš živa tradicijuna iz
Mundimitra.
SU ČINIL NAŠE...
L'HANNO FATTO I NOSTRI…
(Rocco Giorgetta)
RIČA ŽIVA
PAROLA VIVA
Džurnal Fondacijune "Agostina Piccoli"
A cura di:
Fondazione "Agostina Piccoli"
(Mundimitar/Montemitro)
In collaboraione con:
Associazione "Naš život"
(Kruč/Acquaviva Collecroce)
Associazione "Luigi Zara"
(Filič/San Felice del Molise)
Associazione "Naš grad "
(Kruč/Acquaviva Collecroce)
Gošte/Anno 9
Numer/Numero 4
Atubar/Dučemar 2010
Ottobre/Dicembre 2010
PRLJ
Redacijuna/Redazione:
Antonio Sammartino
Maurizio Venturino
Antonio Blascetta (K)
Francesco Trolio
Joke oš Internet/
Enigmistica e Internet:
Gabriella Ricciuti
Gabriele Romagnoli
Mundimitar/Montemitro (CB)
Fondazione "Agostina Piccoli"
Centro di documentazione
Via Castello, 47
Tel.: +39 0874 877747
www.mundimitar.it
[email protected]
RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4