felice natale e nuovo anno
Transcript
felice natale e nuovo anno
Džurnal Fondacijune "Agostina Piccoli" – Periodico di informazione della Fondazione "Agostina Piccoli” Gošte Anno 9 – Numer Numero 4 – Atubar/Dučemar Ottobre/Dicembre 2010 SOMARJ SOMMARIO 2 Božiče na naše grada 3 Kroacja s minorandzi 4 Gramatika 5 'S našimi riči', naš novi liber 6 Su rekl na-našo... 6 Su činil naše… 'S NAŠIMI RIČI' NOVI LIBER OŠ KALENDARJ NA-NAŠO (PADŽ. 5) ‘CON LE NOSTRE PAROLE‘ NUOVO LIBRO E CALENDARIO NA-NAŠO (PAG. 5) Na saki grad se rabi za organidzat štokodi ke ma nam čini lipo protj feštu veče velku do gošta. U Mundimitar prlj dža čeka večeru svetu (vider padž. 6), kano pur smrčka iz Kruča. Na Filič plovico grada je ndafaran s presepjem vivendem. Žene, dica, mblade oš stare te kazat kako se živaše nu votu: kundadine, pegurare, zidare, soldate, brižne eš bovate, sekolike činu koji teg za se rikordat kada naš Bog “je se skinija dol”, kako je reka Paskual Papič (padž. 2). E nami, ke jesmo mo dol, si moremo reč ke neka ove lipe tege nam činu protj bolje Vesele Božiče oš novi gošte! aspetta la santa notte (vedi a pag. 6), come FELICE NATALE E NUOVO ANNO In ogni paese si lavora per organizzare qualcosa che ci deve far trascorrere lietamente la ricorrenza più importante dell’anno. A Montemitro il ‘prlj’ già anche la ‘smrčka’ ad Acquaviva. A San Felice metà paese è indaffarato con il presepe vivente. Donne, bambini, giovani e vecchi ci mostreranno come si viveva una volta: contadini, pecorai, muratori, soldati, poveri e ricchi, tutti fanno qualcosa per ricordare quando il nostro Dio “è disceso giù”, come ha detto Pasquale Papiccio (vedi pag. 2). E a noi, che siamo quaggiù, possiamo augurare che questi bei lavori ci facciano trascor- PRESEPJ NA FILIČ 26 DUČEMBRA, 1-2-6 JENARA rere meglio un Felice Natale e nuovo anno! STVARE NOVE ATTUALITA' BOŽIČE NA NAŠE GRADA IL NATALE NEI NOSTRI PAESI DVI KANDZUNE PASKUALA PAPIČA / DUE CANZONI DI PASQUALE PAPICCIO LIPI GRAD, MALI GRAD BOMBINIČ Koko godišta jesu prol Ke naš Bog je se skinija dol Je se čija ljud Je vrga oč Je se zbilila cila noč Ishodu čeljade simo oš tamo Slušaju kandad 'alleluja' Lipi grad, lipi grad Mali grad, velki grad Si toko mali kada grem di s’ ti Si toko velki kada nadugo smo mi Zasp dite Zasp dite Zasp dite Zasp slako Ke te teplu na bešča oš na krava Ke te teplu na bešča oš na krava Lipi grad, mali grad Jerke brižan jesi ti Tvoje hiže hitaju dim Mi smo zgubil naše lipe imena Di su tvoje hiže je teplina Di su ove hiže je maglina Ona zdvizda ke ima rep Nosi čeljade napri tebe Nike su crne nike su bile Nike su saniča nike su gnjile Teču čeljade simo oš tamo Ko nosi zlato ko nosi slamu Lipi grad, mali grad Čuda nadugo jesmo mi Zasp dite Zasp dite Zasp dite Zasp slako Ke te teplu na bešča oš na krava Ke te teplu na bešča oš na krava Koko je velki ovi mor Koko je crna ova voda Bi tija utj... noge nimam Bi tija letit... krela nimam Ti si reka ke one brižne Di je tvoj svit jesu semaj prve Zgora svita Svita naš Je semaj pri ko ima grašu Je semaj tako, kako biše Umire do glada ko nima nišče Lipi grad, mali grad Ručinik stari suze tari Gledam zvizde usri neba Mislim materu eš mislim tebe One dvi zvizde jesu tvoje oč Ke me teplu ovu noču Zasp dite Zasp dite Zasp dite Zasp slako Ke te teplu na bešča oš na krava Ke te teplu na bešča oš na krava Si ljubiš drugihi kano tebe Moreš dotj di je moj nebo El Salvador Afganistan Dol di je Libano oš Iran Ubilju čeljade dom u tebe Metaju bombe gor na nebo Zasp dite Zasp dite Zasp dite Zasp slako Ke te teplu na bešča oš na krava Ke te teplu na bešča oš na krava Deset godišta jesu prol Ke di je grota je pukla na bomba Sinoč di je grota je pukla ope bomba Nisu pol čeljade doma Su umbral dica žene oš ljude Koko čmo plakat još ovi dug Budi se dite Budi se dite Budi se dite Budi se sada Ke zgora svita je čuda što činit Ke zgora svita je čuda što činit Mara moja, Mara moja Čuda gruba je ova zima moja Mislim doma eš mislim van Čuvahu ovce eš čuvahu krave No malo vode eš no malo kruha biše sve moj ruho NAPRI CRIKUE IZ KRUČA Sa' imam pineze eš idem meso ma čuda brižan u moj srce jese Ma hi uhiti na velka kletva ke nisu nam dal no malo tega Smo imal utj do naše hiže Na cili svit smo imal bižat Ma dotj na dan ke mamo se vrnit eš ovi križ mamo njim ga vrnit Lipi grad, mali grad Moj grad, velki grad TRASCRIZIONE E ADATTAMENTO DEI TESTI: ANTONIO SAMMARTINO RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4 ATTUALITA' STVARE NOVE DI NAS LEJU NA-NAŠO DOVE CI LEGGONO ‘NA-NAŠO’ Rovinj/Zagreb – Na kraj ovoga gošta smo bil zvane u Kroacj za partečipat na dva imbortanda konvenja organidzane u Rovinj oš u Zagreb. Atubra asočacijuna “Franjo Glavinić” oš Matica hrvatska iz Rovinja su organidzal konvenj skritori do minorandzi s skritori iz Kroacje. Ovi je divenda jena tradicjonali apundamend ke čini frundat skritore ke pišu kroat iz cile Europe: ume njihi imena poznajene na ambjende kroate internacjonale, kano Jurica Čenar iz Austrije, Šito Ćorić iz Zvicere, Ivan Ott iz Džermanije, Đuro Vidmarović eš čuda još hi. Na tri dana konvenja su se čul lipe tege nove ke su izašl po svito, ma pur probleme ke imamo kada hočemo pisat oš se čini poznat. Siguro je na dobra inicjativa za nas se stiknit, komunikivat ume nas, poznat oš se čini poznat van našihi kumbini. Jena velki ‘lipa huala’ mamo reč Branimiru Crljenku ke do sedam godišt organidziva ovu lipu manifeštacijunu. U Zagreb novembra Hrvatska matica iseljenika je zvala rapresendande do džurnali oš mass-media kroate ke rabu van Kroacje. Smo bil zvane pur mi za naš džurnal ‘Riča živa’, ke je uniki ke čini lejit na-našo pur na ‘nu banu mora. Za guvern kroat je partečipa respondzabil za minorandze iz Miništera dr. Petar Barišić. Tema konvenja je bija inderesand, jerke je se govoralo do posibilita komunikacijuni ume minorandzi, Kroacje oš drugihi nacijuni di živu minorandze. Bihu rapresendane Austrija, Italija, Montenegr, Ungerija, Mačedonija, Romanija, Zlovenija oš Serbja. Na kraj je se dala jena dikjaracijuna ke je pola ištitucijuni publiki. Benja smo činil na pas napri za čini čut veče čuda našu vuču oš ju čini rivat no malo veče nadugo! ROVINJ JURICA ČENAR ŠITO ĆORIĆ ĐURO VIDMAROVIĆ ANTONIO SAMMARTINO ROBERT HAJSZAN ZAGREB FORUM DI JE MATICA Rovigno/Zagabria – Alla fine di questo anno siamo stati invitati in Croazia a partecipare a due importanti convegni organizzati a Rovigno e a Zagabria. In ottobre l’associazione “Franjo Glavinić” e la Hrvatska matica di Rovigno hanno organizzato l’incontro tra gli scrittori di minoranza e gli scrittori di Croazia. Questo è diventato un tradizionale appuntamento che fa incontrare gli scrittori che scrivono in croato dall’Europa intera: tra loro nomi conosciuti negli ambienti croati internazionali, come Jurica Čenar dall’Austria, Šito Ćorić dalla Svizzera, Ivan Ott dalla Germania, Đuro Vidmarović e tanti altri. In tre giorni di convegno si sono potute apprezzare le belle nuove opere pubblicate nel mondo, ma si è sentito anche dei problemi che dobbiamo affrontare quando vogliamo scrivere e farci conoscere. Certamente è una buona iniziativa per noi farci riunire, comunicare tra noi, conoscere e farci conoscere oltre i nostri confini. Un grande ringraziamento va a Branimir Crljenko che da sette anni organizza questa bella manifestazione. A Zagabria in novembre la Hrvatska matica iseljenika (Fondazione per l'emigrazione croata) ha convocato i rappresentanti della stampa e dei mass-media croati che operano al di fuori della Croazia. Pertanto siamo stati invitati anche noi per il nostro periodico 'Parola viva', che è l'unico che fa leggere la nostra lingua dall'altra parte del mare. Per il governo croato ha partecipato il responsabile per le minoranze del Ministero dr. Petar Barišić. Il tema del forum è stato interessante, perché si è discusso delle possibilità di comunicazione tra le minoranze, la Croazia e le altre nazioni in cui sono presenti minoranze. Erano presenti rappresentanti di Austria, Italia, Montenegro, Ungheria, Macedonia, Romania, Slovenia e Serbia. A conclusione dei lavori è stata emanata una dichiarazione rivolta alla sensibilizzazione delle istituzioni pubbliche. Forse abbiamo fatto un passo avanti per far sentire più forte la nostra voce e farla arrivare un po’ più lontano! RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4 GRAMATIKA GRAMMATICA PARLIAMO E SCRIVIAMO “NA-NAŠO” Compendio della grammatica croato-molisana I VERBI (segue) FORME SEMPLICI IMPERATIVO La 2., la 3. e la 4. coniugazione alla seconda persona sono prive della desinenza –i, normale nel croato standard. Ma non è sempre così: nella sintassi, allorché il verbo alla seconda persona singolare dell’imperativo è seguito da un pronome personale in forma enclitica, il verbo stesso riacquista la desinenza –i. Mettiamo a confronto i verbi che presentano questa alternanza: SENZA PRON ENCL Vam tu butilju! ‘Prendi quella bottiglia!’ Čin bradu! ‘Fai la barba!’ spondente in italiano al participio passato attivo) si forma dal tema dell’infinito aggiungendo al singolare le desinenze –Ø, -la, lo e al plurale –l. Quando il tema dell’infinito termina con una vocale che non è la a, la desinenza è –ja. krpat ‘cucire’ SING. M. SING. F. SING. N. PLUR krpala krpala krpala - krpa-l - krpa-l krpalo krpa-l SING. M. SING. F. SING. N. PLUR 1. drža-Ø - drža-l 2. drža-Ø - drža-l 3. drža-Ø držala držala držala držalo drža-l 1. krpa-Ø 2. krpa-Ø 3. krpa-Ø držat ‘tenere’ CON PRON ENCL Vami mu tu butilju! ‘Prendigli quella bottiglia!’ Čini si bradu! ‘Fatti la barba!’ Questa stessa alternanza si presenta con i verbi riflessivi che all’imperativo hanno il pronome personale riflessivo se in forma enclitica: SENZA PRON ENCL CON PRON ENCL Užen tvojoga sina! ‘Ammoglia tuo figlio!’ Dvin glavu! ‘Alza la testa!’ Uženi se pur ti! ‘Ammogliati anche tu!’ Dvini se! ‘Alzati!’ Con i verbi con l’infinito in –č si può presentare la sibilarizzazione: 1. PERS. SG. 1. PERS. PL. 2. PERS. PL. vrč ‘mettere’ reč ‘dire’ vrz-Ø vrz-mo vrs-te rec-Ø leč ‘coricarsi’ lez-Ø recimo lezimo rec-ite lez-ite L’imperativo negativo viene espresso solo per la 2. persona tramite le particelle nemo/nomo (sing.) e nemote/nomote (pl.), in combinazione con l’infinito del verbo da coniugare. Tra le due forme sono largamente più usate nomo e nomote, probabilmente per influsso della particella negativa italiana non. Per es. Nomo govorat čuda! ‘Non parlare troppo!’, Nomote do kasno! ‘Non venite tardi!’. dotj ‘venire’ 1. 2. 3. SING. M. SING. F. SING N PLUR doša-Ø doša-Ø doša-Ø do-la do-la do-la do-lo do-l do-l do-l SING. M. SING. F. SING. N. PLUR uša-Ø uša-Ø uša-Ø uš-la uš-la uš-la uš-lo uš-l uš-l uš-l utj ‘fuggire’ 1. 2. 3. AGGETTIVO VERBALE PASSIVO L’aggettivo verbale passivo (corrispondente in italiano al participio passato passivo) si forma dal tema dell’infinito aggiungendo le seguenti desinenze: SING. MASC. SING. FEMM. SING. N. PLURALE -n -en -jen -ut -na -ena -jena -uta -no -eno -jeno -uto -ne -ene -jene -ute /prisedženi ‘sposato’, varen /vareni ‘bollente’, munut/munuti ‘pazzo’). Es.: Za kuhat lazanje se hoče voda varena ‘Per cucinare la pasta ci vuole l’acqua bollente’ Questo fenomeno arriva ad interessare anche la formazione di avverbi derivati da questi stessi aggettivi: tvoren ‘aperto’ > tvoreno ‘apertamente’, sfurjan 'frettoloso' > sfurjano ‘frettoùlosamente’. Es.: Ciniš sve sfurjano ‘Fai tutto frettolosamente’ GERUNDIO Il gerundio del croato molisano presenta solo la forma corrispondente al gerundio presente dell’italiano. Si forma aggiungendo alla terza persona plurale del presente la desinenza –č: vazet ‘prendere’ 1. 2. 3. SING. M. SING. F. SING. N. PLUR vazeja vazeja vazeja vazela vazela vazela - vaze-l - vaze-l vaze-lo vaze-l kupit ‘comprare’ SING. MASC. 1. kupija 2. kupija 3. kupija SING. FEMM. SING. N. PLUR kupila kupila kupila - kupi-l - kupi-l kupi-lo kupi-l I verbi con l’infinito in –tj e –č hanno un comportamento diverso, dovuto a mutamenti fonetici derivanti da iotazioni e assimilazioni consonantiche che ne fanno cambiare il tema, conservando comunque sempre le stesse desinenze. Vediamo alcuni esempi: Alcuni esempi sono: a) tipo –n: zva-n ‘chiamato’ (inf. zvat) čuva-n ‘custodito’ (inf. čuvat) b) tipo –en: zgor-en ‘bruciato’ (inf. zgorit) star-en ‘terso’ (inf. starit) c) tipo –jen: ubi-jen ‘ucciso’ (inf. ubit) opi-jen ‘ubriaco’ (inf. opit) d) tipo –ut: načm-ut 'smezzato' (inf. načmet) dvign-ut 'sollevato' (inf. dvignit) Spesso questa forma verbale è utilizzata con valore aggettivale a sé stante in forma indeterminata (udana/udajena ‘maritata’, uženjen ‘ammogliato’, zagnjen ‘marcito’, zatvoren ‘chiuso’) o anche in entrambe le forme, indeterminativa e determinativa (prisedžen INFINITO 3. PERS. PL. PR. GERUNDIO gledat ‘guardare’ jahat ‘cavalcare’ ist ‘mangiare’ pit ‘bere’ gledaju smijat (se) ‘ridere’ smiju (se) gledajuč ‘guardando’ jašuč ‘cavalcando’ iduč ‘mangiando’ pijuč ‘bevendo’ smijuč ‘ridendo’ 1. rekaØ 2. rekaØ 3. rekaØ SING. F. SING. N. PLUR rek-la - rek-l rek-la - rek-l rek-la rek-lo rek-l vrč ‘mettere’ 1. AGGETTIVO VERBALE ATTIVO 2. L’aggettivo verbale attivo (corri- 3. SING. M. SING. F. SING. N. PLUR vrgaØ vrgaØ vrgaØ vr-la - vr-l vr-la - vr-l vr-la vr-lo vr-l idu piju Il gerundio è posseduto solo dai verbi imperfettivi. Alcuni verbi al gerundio assumono l’aspetto di avverbi veri e propri e come tali classificabili, come nel caso di mauč ‘gattoni’, jašuč ‘cavalcioni’, visuč ‘penzoloni’. reč ‘dire’ SING M jašu RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4 [Antonio Sammartino - 16] INFORMAZIONI INFORMACIJUNE "S NAŠIMI RIČI", NAŠ NOVI LIBER "CON LE NOSTRE PAROLE", IL NOSTRO NUOVO LIBRO Nike poezije zabrane iz libra / Alcune poesie scelte dal libro NAŠ LITO Naš Lito, di si poša? JE SE SPROVRNIJA SVIT Sundze je na-visoko… Je se poškurilo! Ti grad živ činaše čut. Koko je vedro... Ti čeljade si nam čija vit. Je se nablačilo! Ti vesele si nas čija bit. Ajer je bristr... Je se hitila maglina! Naš Lito, zašto si zga poša? Koko je vručo... Lipa huala, za 'no ke si činija! Je se hjunilo mest! Naš Lito, vrni se! Je istina ... Je se sprovrnija svit! Mundimitar te čeka! LA NOSTRA ESTATE Nostra Estate, dove sei andata? SI È CAPOVOLTO IL MONDO Il sole è alto... Si è fatta notte! Tu il paese vivo facevi sentire. Tu la gente ci hai fatto vedere. Tu felici ci hai fatto essere. Nostra Estate, perché sei andata via? Tante grazie, per quel che hai fatto! Quanto è sereno... Si è annuvolato! L'aria è limpida... È scesa la nebbia! Quanto è caldo... Si è messo a nevicare! Nostra Estate, torna! ... Montemitro ti aspetta! È vero Si è capovolto il mondo! ZA NJU NA PENDZIR Na pendzir ke gre. Se vrni. Pa opetaj. Se pohuze na ledja. Te ždrkni mrzlo. Mrzlo... e se potiš. Pa još gre dimbok. Dokle je zima u duš. Ga nečeš. Ga imaš. Vrime ga tali a ne rastali. Dokle je još za platit ta dug ...... da znam što je nam odjala što je nam ostala. PER LEI UN PENSIERO Un pensiero che va. Ritorna. Poi di nuovo. Scivola nella schiena. Ti scuote gelido. Gelido... e sudi. Poi ancora va profondo. Mentre è freddo nell'anima. Non lo vuoi. Ce l'hai. Il tempo lo corrode ma non consuma. Intanto è ancora da pagare quel debito ...... sapessi cosa ci ha tolto cosa ci ha lasciato. RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4 GOVORIMO NA-NAŠO PARLIAMO NA-NAŠO SU REKL NA-NAŠO... L’HANNO DETTO ‘ALLA NOSTRA’… PRLJ Božiče rivilju oš pur vogošte ona riča zabjena če opetaj steplit onu noču. Jesu ramaj sedam godišt ke jena grup čeljadi, semaj veče mblad, skupa s menom, rabu za čini niknit PRLJ. Ove dane nisu nazbolje za rabit vane, bide zima, mete, puše vitar, tarmiva, zato ke za nikni Prlj ne servi forca ma se hoče jena velka vulenda. Vogošte ove “dica” ke su imal sve tu vulenda – oš su ju činil do pur men – jesu Matteo Larivera, Gianluca Miletti, Devid De Leo oš Nico Pasciullo. Se osta čuda veseja za koko su se mbinjal za štokivat, spakivat oš dilat drivlja, pa nu votu ke drivlja bihu prond je počeja ničit Prlj. Palako palako, jena drivo dop drugoga Prlj se širaše oš se dvižaše, dokle sundze je kala oš noča se poškuriljaše, bihmo još nonde s sikirom oš s macetom dilat oš krešit, nako večer kasno Prlj je nika pur vogošte. Sa je prond za steplit onu noču Bombiniča oš čeljade. Za steplit ovu noču svetu do Božič nije samo oganj, vogošte ove dica činu čut pur njihovu vuču, erke “ko kanda moli dvi vote”. Nako dokle naše male KroaTarantate kandaju Bombiniču kandzune poznajene oš ne, Prlj palako gori oš ga tepli. Kano vogošte speramo ke Prlj ne ostane jena riča zabjena, ma semaj veče tepla oš živa tradicijuna iz Mundimitra. SU ČINIL NAŠE... L'HANNO FATTO I NOSTRI… (Rocco Giorgetta) RIČA ŽIVA PAROLA VIVA Džurnal Fondacijune "Agostina Piccoli" A cura di: Fondazione "Agostina Piccoli" (Mundimitar/Montemitro) In collaboraione con: Associazione "Naš život" (Kruč/Acquaviva Collecroce) Associazione "Luigi Zara" (Filič/San Felice del Molise) Associazione "Naš grad " (Kruč/Acquaviva Collecroce) Gošte/Anno 9 Numer/Numero 4 Atubar/Dučemar 2010 Ottobre/Dicembre 2010 PRLJ Redacijuna/Redazione: Antonio Sammartino Maurizio Venturino Antonio Blascetta (K) Francesco Trolio Joke oš Internet/ Enigmistica e Internet: Gabriella Ricciuti Gabriele Romagnoli Mundimitar/Montemitro (CB) Fondazione "Agostina Piccoli" Centro di documentazione Via Castello, 47 Tel.: +39 0874 877747 www.mundimitar.it [email protected] RIČA ŽIVA/PAROLA VIVA – GOŠTE/ANNO 9, NUMER/NUMERO 4