bruno mascarelli - Zavičajni muzej Grada Rovinja

Transcript

bruno mascarelli - Zavičajni muzej Grada Rovinja
BRUNO
MASCARELLI
UMETNIČKI PAVILJON "CVIJETA ZUZORIĆ" BEOGRAD
23. aprila – 12. maja 2015.
ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA
MUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO
15. rujna – 11. listopada 2015. ⁄ 15 settembre – 11 ottobre 2015
ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA
MUSEO CIVICO DELLA CITTË DI ROVIGNO
BRUNO MASCARELLI
ROVINJSKI OPUS / OPERATO ROVIGNESE
Organizacija izložbe / Organizazzione della mostra: Zajednica srba Rovinj ŕ Rovigno Istarske ľupanije, ULUS − Beograd i Zavičajni muzej Grada
Rovinja / Comunit dei Serbi Rovinj ŕ Rovigno della Regione istriana, ULUS ŕ Belgrado e il Museo Civico della Citt di Rovigno
Urednik izložbe i kataloga / Mostra e catalogo a cura di: Dario Soąić
Predgovor / Prefazione: Dario Soąić
Prijevod na talijanski jezik / Traduzione in italiano: Eufemia Papić
Fotografije / Fotografie: Danilo Dučak
CIP Katalogizacija u publikaciji
Sveučilišna knjižnica u Puli
UDK 7.038 Mascarelli, B.(083.824)
MASCARELLI, Bruno
Bruno Mascarelli : rovinjski opus = operato rovignese
: <katalog izložbe> : Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“
Beograd, 23. aprila – 12. maja 2015., Zavičajni muzej Grada
Rovinja = Museo Civico della Città di Rovigno, 15. rujna – 11.
listopada 2015. = 15 settembre – 11 ottobre 2015 / < urednik
izložbe i kataloga, mostra e catalogo a cura di Dario Sošić ;
prijevod na talijanski jezik, traduzione in italiano Eufemia Papić ;
fotografije, fotografie Danilo Dučak >. – Rovinj : Zavičajni muzej
Grada Rovinja = Rovigno : Museo Civico della Città di Rovigno,
2015. – 80 str. : ilustr. u bojama ; 25 cm
Katalog izložbe. – Tekst na hrv. i tal. jeziku. – Bio-bibliografske
bilješke uz tekst
1. Sošić, Dario
ISBN 978-953-7303-30-3
ŮZavičajni muzej Grada Rovinja, travanj 2015. / ŮMuseo Civico della Citt di Rovigno, aprile 2015
Reprodukcija i korištenje fotografija objavljenih u ovoj publikaciji je moguće samo uz pismeno odobrenje vlasnika i autora.
La riproduzione e l’uso delle fotografie di questa pubblicazione sono possibili solamente previo permesso scritto dei proprietari e degli autori.
BRUNO
MASCARELLI
4
BRUNO MASCARELLI – Rovinjski opus
P
redstavljamo umjetnika koji je svoje umjetničko obrazovanje započeo u Beogradu na Umjetničkoj akademiji a nastavio u Zagrebu. Rođenjem pripada Sarajevu,
gimnazijsko obrazovanje duguje Banjaluci, životni ga
je put odveo u Rovinj a potom prema svim značajnijim
umjetničkim središtima Europe i svijeta. Destinacije se
mogu i nabrojati: Italija, Švicarska, Brazil, Izrael, sjeverna
Amerika, Francuska...! Sva ta lutanja Bruna Mascarellija,
taj nomadski pristup životu, ukazuju na snažnu energiju
duha koja ga vodi u potragu za novim, boljim i drugačijim
svijetom ili možda sebi ravnopravnom svijetu?
Na koncu je ipak odabrao Pariz! Ali, korijeni su čvrsti i
nije se nikada u potpunosti odrekao prostora iz kojega
je potekao. Mjesto koje ga je desetljećima povezivalo
sa Zagrebom, Beogradom, Banjalukom, Sarajevom bio
je upravo - Rovinj! I ne samo to, Bruno Mascarelli nastoji u Rovinju i drugim umjetnicima pružiti odskočnu
dasku, to jest, vezu sa zapadnim svijetom. Pedesetih
godina prošlog stoljeća, u Rovinju je postavio temelje
jedne heterogene grupe umjetnika, nazvane “Rovinjska
škola”, a koja je potom prerasla u “Umjetničku koloniju”. Kolonija se neprestano popunjavala umjetnicima iz
krajeva njegova rođenja, djetinjstva i obrazovanja. Nisu
slučajno, nasuprot Mascarellijeve kuće u Rovinju, stanovali Vera Božičković Popović i Mića Popović. Dok su
ostali, mnogobrojni umjetnici iz Beograda i Zagreba, bili
u istoj ulici ili u krugu par sto metara, što je obzirom na
veličinu grada, praktički bilo susjedstvo. Iako je drugačiji
i od Sarajeva, Banjaluke, Beograda… Rovinj je Brunu
Mascarelliju utočište, grad u kojemu je kod kuće ali ga i
osjeća kao svoj dom. To je grad s talijanskim i slavenskim
(hrvatskim) autohtonim stanovništvom, veza s istokom i
zapadom u vremenima Brunove mladosti, kad je svijet
bio hladnoratovski podijeljen.
Takav izbor i životni put, taj uvijek nemirni duh, ilustrira
slikarstvo Bruna Mascarellija, što pri promatranju njego1
2
vih slika svakako treba uzeti u obzir. Postoji jedna vrst
dvojnosti u radovima. Simultani procesi napuštanja i neprestanog ponovnog vraćanja. Poput odlazaka zauvijek
od kuće, prijatelja, grada. Povratak je isto takav. Povjesničari umjetnosti, zbog prorijeđenog broja sačuvanih djela,
zagubljene faktografije i fragmentirane uopćene predodžbe, dijele njegov opus na dva morfološka razdoblja i dva
rukopisa1. Na doslovnu figuraciju ili rovinjsko razdoblje
te na razdoblje nadrealnog, metafizike i apstraktnog
ekspresionizma zajedno. Zasigurno je takva podjela
posljedica upravo spomenute fragmentirane uopćene
predodžbe, prema svjedočenju Zore Matić2. Njezino je
kazivanje, iz razdoblja ranih pedesetih godina u Rovinju,
o Mascarelliju, umjetniku koji je slikao u svim mogućim
izričajima od kubizma, nadrealizma, metafizike... postimpresionizma! U ono je vrijeme sve te izričaje gušio državni
socrealizam, a Mascarelli se protiv tih stega borio na svoj
specifičan način. Ilustracija te borbe jesu njegove slike,
mozaik izričaja i stilova, mozaik rukopisa koji na prvi pogled izgleda kao da pripada raznim fazama. Poetika koja
je uspjela spojiti različite dijelove u jedinstveni osobni
stvaralački opus.
U Mascarellijevim se slikama zorno zrcali dvojnost figuracije i apstrakcije. Bez obzira na vremenski protok, razlika
je samo u zrelosti umjetnikova rukopisa. U njegovom se
rovinjskom atelieru nalaze i figurativne i apstraktne slike
iz bliskog vremena nastanka. Slično našim promjenama
raspoloženja u jednom te istom danu, vrlo vjerojatno on
istovremeno slika više različitih slika, svaku na drugačiji način. Iznova odlazi od slike kako bi se neprestano
vraćao, odlazak i putovanje kroz maštu, neki zamišljeni svijet ali i stvarni, figurativni svijet. Potvrdu takvog
Mascarellijevog načina rada dobili smo prilikom njegove
samostalne izložbe u galeriji rovinjskog Zavičajnog muzeja “Sv. Toma” 2010. godine. Umjetnik je tada galeriju
pretvorio u svoj atelier i u pet dana naslikao 15 slika.
Atelier je bio otvoren svima, slučajni prolaznici, znatiželj-
Sveštarov Šimat, Margarita; Bruno Mascarelli (Monografija), Zavičajni muzej Grada Rovinja 2006., str. 7-11
Slikarica Zora Matić je pripadala grupi “Rovinjska škola”, zajedno s Brunom mascarellijem i Slobodanom Vuličevićem osnovala rovinjski
Zavičajni muzej i bila njegov prvi direktor. Meni osobno je kazivala i svjedočila o tim vremenima.
5
nici promatrali su njegovo slikanje. I doista, umjetnik je
istovremeno radio na gotovo svim slikama. Na otvorenju
izložbe imali smo privilegiju uživati u njegovim slikama
dvojnog, figurativno-apstraktnog izričaja i raspoloženja.
Njegov način slikanja možemo opisati francuskom riječju
Action D’Éclat, u slobodnom prijevodu bljesak iznenađenja ili iznenadni čin poput groma iz vedra neba. Tako
je umjetnik naslovio svoju gore spomenutu izložbu. Jer
tako se kaže uvijek kad se slika brzo, veliki broj slika,
blještavilo, to znači da su sve slike upaljene. Nisu zgusnute u nekoj tami, u nekoj mistici, imaju naboj svjetla po
želji umjetnika. Takvim slikanjem autor nema vremena za
polemike, slika nastaje u mahu, iz srca, figuracija izvire
iz apstraktnog ekspresionizma i obrnuto. Romantično u
svom značenju djelo Bruna Mascarellija si je prisvojilo
značenje moći preuzimanja metafizičkog sjećanja čovjeka. Sjećanje čovjeka koji ima dugotrajno, veliko i bogato
iskustvo opsesivnog slikarstva, promišljanja umjetnosti.
umjetnost izraz stvaralačkog zadovoljstva. Tražeći sebe
pokreće osjećaje, unutarnju snagu, unutarnji život i unutarnje samouključivanje. Brunov najjači potisak je otkidanje slikanog motiva od njegova prirodnog konteksta, od
nezaustavljivog tijeka postojanja, oslobađanje istoga od
svega što je u njemu a može biti ovisno o životu, to jest
od svake proizvoljnosti, kako bi ga pretvorio u potrebno
i nepromjenjivo, te približio svojoj punoj vrijednosti. Njegove slike kao da dolaze iz nekog drugog svijeta. Slike mu
zrače životom kao čistom energijom, unutarnjim radom,
ispunjenjem i težnjom. Aktivnost i život koje osjeća pri
svom umjetničkom stvaranju dosljedno i prenosi na svoje
slike. Oslobođen dosjetki, svojim slikama priziva nostalgiju. Njegove slike, znakovita naslova, upućuju da mu stvaralački čin predstavlja veselje i radost. Ljepotu, veselje i
radost ne nalazi u uobraženosti posjedovanja nadnaravne
moći da bilo što proglasi umjetnošću. On stvara sliku, na
njoj radi, ostavlja je i ponovno joj se vraća.
Bez obzira na to što je Mascarelli bio blizak prijatelj s
umjetnicima iz grupe “Exat 51” ili još više s “Gorgonom”, nije se nikad priklonio niti jednoj grupi. Ostao je
sa strane, svoj i poseban, njegovo slikarstvo upućuje na
drugačiji izbor, njegov izbor. Tu su posebnost cijenili njegovi prijatelji, umjetnici iz spomenutih grupa3. Jasno je
da umjetnik koji nema vremena za polemike, koji slika
na mah ali istovremeno uglađeno i cizelirano, koji iznova
odlazi, napušta sliku, kako bi se istoj neprestano vraćao,
ne može pripadati nikakvoj grupi. Ograničenja, pravila
i program kojima se grupe usmjeravaju i vode, njemu
smetaju, jer ipak, borba protiv državne isplanirane umjetnosti kroz grupu se pretvara u isto. Njegov je način
razmišljanja neprestani proces istraživanja, iznenađenja.
U suprotnosti je s programiranim i unaprijed smišljenim
umom. Takva sloboda ima svoju cijenu, on je sâm. Ta
je njegova samoća protuteža programiranim grupama i
isplaniranoj umjetnosti koja je miljenik državnih institucija
utjelovljenih u galerijama i muzejima.
Na ovoj izložbi, izložene su slike dijelovi opusa kojeg je
umjetnik sačuvao i ljubomorno drži u svom atelieru, ulici
Grisia 46 u Rovinju. Izlagao ih je na izložbama “Umjetničke kolonije” i “Grisie”, s umjetnicima iz drugih krajeva
bivše države. Opus je dijelom od ranije poznat ljubiteljima
umjetnosti, ilustrira proteklo razdoblje, budi sjećanje i nostalgiju, ali i dočarava nam kako je umjetnik to proteklo
razdoblje doživljavao u stvarnom vremenu, sve do danas.
Izložene slike ilustriraju kako je njegovo slikarstvo raslo
na tradiciji, nadograđivalo se elementima nove ilustrativnosti, dekorativizma i stanovite postkubističke stilizacije4.
Talijanska metafizika i futurizam su njegova konstanta ali
i ekspresionizam, i nadrealizam. Složena i slojevita poetika modernoga eklekticizma izvire iz svih njegovih slika.
Svojim duhom osvaja promatrače izloženih slika koje su
mozaik izričaja i stilova. Kozmopolitizam, promišljanja,
doživljaje, putovanja i snove prenosi u slike, pritom nâs
promatrače opčinjava i očarava svojim potezima kista,
koloritom, naslikanim motivima i temama.
Bruno Mascarelli se bori i suprotstavlja na stari prokušani
način. Svojim slikama prenosi osjećaj slobode. Njegova je
Dario Sošić
3
4
Još uvijek traje njegovo intenzivno dopisivanje s Josipom Vaništom. Mascarelli posjeduje bezbroj pisama, dopisnica i razglednica iz njihove
prijateljske korespondencije.
Zidić, Igor; Bruno s ovoga i onoga svijeta, katalog samostalne izložbe u Galeriji Adris, Rovinj 2011.
6
BRUNO MASCARELLI – Operato rovignese
C
i accingiamo a presentare un artista che ha iniziato il
suo percorso istruttivo nel campo dell’arte a Belgrado, all’Accademia artistica, e l’ha continuato a Zagabria.
Per nascita appartiene a Sarajevo, l’istruzione liceale la
deve a Banja Luka, il suo cammino di vita l’ha portato a
Rovigno e poi verso tutti i più importanti centri dell’arte
d’Europa e del mondo. Le destinazioni possono essere anche elencate: Italia, Svizzera, Brasile, Israele, Nord
America, Francia...! Tutto questo girovagare di Bruno
Mascarelli, questa sua percezione nomade della vita,
indicano la sua enorme energia di spirito che lo conduce
alla ricerca di un mondo nuovo, migliore e diverso o forse
più consono a lui?
Tuttavia, infine ha scelto Parigi! Ma le radici sono solide e
non ha mai rinunciato all’ambiente in cui ha avuto origine. Il luogo che per decenni l’ha tenuto legato a Zagabria,
Belgrado, Banja Luka, Sarajevo era proprio Rovigno! E
non soltanto questo, Bruno Mascarelli cerca di offrire a
Rovigno e agli altri artisti il trampolino di lancio, cioè il
legame con il mondo occidentale. Negli anni Cinquanta
del secolo scorso, a Rovigno ha gettato le fondamenta di
un gruppo eterogeneo di artisti denominato “La scuola
rovignese”, poi sviluppatosi in “Colonia artistica”. La Colonia si è integrata continuamente con artisti provenienti
dai luoghi della sua nascita, dell’infanzia e dell’istruzione.
Non per caso, di fronte alla casa di Mascarelli a Rovigno
hanno abitato Vera Božičković Popović e Mića Popović.
Mentre gli altri innumerevoli artisti di Belgrado e Zagabria, abitavano nella medesima via o nel giro di un
centinaio di metri da essa, che, considerate le dimensioni
della città, si trattava del vicinato. Pur essendo diversa
sia da Sarajevo, sia da Banja Luka e da Belgrado... per
Bruno Mascarelli Rovigno è il luogo del suo rifugio, la
città in cui si sente a casa e che considera la sua dimora.
Ai tempi della giovinezza di Bruno, quando il mondo era
diviso dalla guerra fredda, era una città di cittadinanza
1
2
autoctona italiana e slava (croata), il legame fra oriente
ed occidente.
Tale scelta e cammino di vita, questo spirito sempre
inquieto, illustrano la pittura di Bruno Mascarelli, che
senz’altro vanno presi in considerazione nell’osservare i
suoi quadri. Nelle sue opere c’è un certo tipo di dualità.
I processi simultanei dell’abbandono e il continuo ritorno.
Come la partenza da casa, dagli amici, dalla città, per
sempre! Il ritorno è tale e quale!. Gli storici d’arte, a causa
del numero diradato delle opere conservate, delle fotografie perse e dell’appercezione frammantaria in genere,
suddividono il suo operato in due periodi morfologici e
in due calligrafie1. Nella figurazione alla lettera o periodo
rovignese e nel periodo del surrealismo, della metafisica e
dell’espressionismo astratto assieme. Certamente questa
divisione è la conseguenza, secondo la testimonianza
di Zora Matić2, proprio della sunominata appercezione
frammantaria in genere. Il suo racconto su Mascarelli, del
periodo dei primi anni Cinquanta a Rovigno, sull’artista
che dipingeva in tutte le espressioni possibili dal cubismo, surrealismo, alla metafisica... postimpressionismo!
In quel periodo tutte queste espressioni erano soffocate
dal social realismo di stato, e Mascarelli lottava contro
tali discipline in un suo modo specifico. L’illustrazione di
questa lotta sono i suoi quadri, il mosaico di espressioni
e stili, il mosaico della calligrafia che a prima vista sembra
appartenere a varie fasi. La poetica che è riuscita ad unificare svariate parti in un’ unica opera creativa personale.
Nei quadri di Mascarelli si rispecchiano in maniera evidente la dualità della figurazione e dell’astrazione. Indipendentemente dallo scorrere del tempo, la differenza
sta soltanto nella maturità del del tratto artistico. Nel suo
studio artistico rovignese ci sono quadri sia fugurativi che
astratti nati in un tempo più recente. Similmente ai nostri
cambiamenti di umore nel corso di una stessa giornata,
Sveštarov Šimat, Margarita; Bruno Mascarelli (Monografia), Museo civico della citta’ di Rovigno 2006, pagg. 7-11
La pittrice Zora Matić apparteneva al gruppo «La scuola rovignese», assieme a Bruno Mascarelli e i Slobodan Vuličević ha fondato il Museo
civico ed è stata la sua prima direttrice. Ha personalmente parlato con me ed ha testimoniato circostanze di quel periodo.
7
molto probabilmente egli dipinge contemporaneamente
più quadri diversi, ognuno in maniera differente. Nuovamente si allontana dal quadro per farvi continuamente
ritorno, allontamentento e viaggio attraverso la fantasia,
un mondo immaginario, ma anche reale, figurativo. La
conferma di tale modo di agire di Mascarelli ci è stata data in occasione della sua mostra personale nella
galleria di “San Tommaso” del Museo civico di Rovigno
avvenuta nel 2010. In quell’occasione l’artista ha trasformato la galleria nel suo studio artistico e in cinque
giorni ha creato 15 quadri. Lo studio era aperto a tutti,
ai passanti per caso, ai curiosi che osservavano il suo
modo di dipingere. E veramente, l’artista agiva contemporaneamente su quasi tutti i quadri. All’inaugurazione
della mostra abbiamo avuto il privilegio di godere nei suoi
quadri d’espressione ed umore duali, figurativo-astratti.
Questa peculiarità è stata rispettata dai suoi amici, dagli
artisti dei gruppi citati3. È chiaro che l’artista che non ha
tempo per le polemiche, che dipinge a tutto spiano, ma
contemporaneamente con garbo e in maniera cesellata,
che nuovamente se ne va, abbandona il quadro per farvi
ritorno di continuo, non può appartenere a nessun gruppo. Le limitazioni, le regole e il programma a cui il gruppo
s’indirizza e vi si fa condurre lo disturbano, perché, tuttavia, la lotta contro l’arte di stato pianificata, attraverso il
gruppo si trasforma in quella medesima cosa. Il suo modo
di pensare è il processo continuo di indagare, sorprendere. È in opposizione all’intelletto programmato e ideato
precedentemente. Tale libertà ha il suo prezzo, egli è
solo. Questa sua solitudine è il contrappeso ai gruppi programmati e all’arte pianificata che sono i beniamini delle
istituzioni statali incorporate nelle gallerie e nei musei.
Possiamo descrivere il suo modo di dipingere con l’espressione francese “Action D’Éclat”, tradotta liberamente come lampo a sorpresa o atto improvviso come un
fulmine a ciel sereno. Così l’artista ha intitolato la sua
mostra succitata. Perché si dice così quando si dipinge
alla svelta un gran numero di quadri, in un bagliore, e
ciò significa che tutti i quadri sono accesi. Non sono
condensati in una certa oscurità o in qualche misticismo,
hanno la carica della luce a desiderio dell’artista. Con una
tale pittura l’autore non ha tempo per le polemiche, il
quadro nasce d’un tratto, dal cuore, la figurazione scaturisce dall’espressionismo astratto e viceversa. Romantica
nel suo significato l’opera di Bruno Mascarelli ha fatto
suo il significato del poter assumere il ricordo metafisico
dell’uomo. Il ricordo dell’uomo che ha una lunga, grande
e ricca esperienza nella pittura ossessiva, nella considerazione dell’arte.
Bruno Mascarelli lotta e si oppone alla vecchia maniera
provata. Nei suoi quadri trasmette il senso di libertà. La
sua arte è l’espressione del piacere creativo. Alla ricerca
di sé stesso dà il via ai sensi, alla forza interiore, alla
vita interiore e all’autoinclusione interiore. La pressione
maggiore di Bruno è lo strappare il motivo dipinto dal suo
contesto naturale, dall’irrafremabile corso dell’esistenza,
dalla liberazione del medesimo da tutto ciò che è in esso
e può dipendere dalla vita, cioè da ogni arbitrarietà, per
trasformarlo in qualcosa di necessario e immutabile, e
dargli approssimativamente il suo pieno valore. Sembra
che i suoi quadri giungano da qualche altro mondo. I
quadri pullulano di vita come pura energia, di attività
intima, di avveramento e aspirazione. Nei suoi quadri
trasmette con coerenza l’attività e la vita che sente creando artisticamente. Libero da arguzie, nei suoi quadri
invoca la nostalgia. I suoi quadri, di titolo significativo,
indicano che l’atto creativo per lui rappresenta gioia e
piacere. Non trova bellezza, gioia e piacere nella presunzione di possedere il potere sovrannaturale di proclamare
qualsiesi cosa arte. Egli crea il quadro, ci lavora sopra,
l’abbandona e nuovamente ne fa ritorno.
Indipendentemente dal fatto che Mascarelli sia stato
amico prossimo degli artisti del gruppo “Exat 51” o
maggiormente del “Gorgona”, non si è mai incluso in
nessun gruppo. È rimasto a parte, proprio e particolare,
la sua pittura indica una scelta diversa, la sua scelta.
3
Ancora perdura la sua intensa corrispondenza con Josip Vaništa. Mascarelli possiede un’infinita’ di lettere, cartoline postali e cartoline illustrate della sua corrispondenza con gli amici.
8
A questa mostra sono esposti i quadri, parte dell’opera
magna che l’artista conserva e tiene gelosamente nel
suo studio, in via Grisia 46 a Rovigno. Li ha esposti alle
mostre della “Colonia artistica” e della “Grisia”, assieme ad artisti di altre località dell’ex stato. Queste opere
sono in parte conosciute da tempo agli appassionati
d’arte, illustrano il periodo scorso, risvegliano i ricordi e
la nostalgia, ma anche evocano che l’artista ha vissuto
questo periodo passato in un tempo reale, fino ai giorni
nostri. I quadri esposti illustrano come la sua pittura sia
cresciuta sulla tradizione, si è elevata con elementi della
nuova illustratività, decorativismo e una certa stilizzazione
postcubista4. La metafisica e il futurismo italiani sono la
sua costante, ma anche l’espressionismo, e il surrealismo.
Questa sua poetica complessa e stratificata di ecletticismo moderno scaturisce da tutti i suoi quadri. Con il suo
spirito conquista coloro che guardano i quadri esposti
che sono un mosaico di espressioni e stili. Trasferisce il
cosmopolitismo, le riflessioni, le esperienze vive, i viaggi
e i sogni nei quadri, e nel farlo ammalia ed incanta noi
osservatori con le sue pennellate, con il colorito, con i
motivi e i temi dipinti.
Dario Sošić
4
Zidić, Igor; Bruno da questo e da quel mondo, catalogo della mostra nella Galleria Adris, Rovigno 2011
ROVINJSKI OPUS / OPERATO ROVIGNESE
10
11
1.
1.
KUĆA U TRNJU, 1949.; ulje na lesonitu, 35x43 cm
CASA A TRNJE, 1949; olio su masonite, 35x45 cm
12
2.
2.
AUTOPORTRET, 1951.; ulje na kartonu, 38x29 cm
AUTORITRATTO, 1951; olio su cartone, 38x29 cm
3.
3.
AUTOPORTRET, 1952.; ulje na kartonu, 50x35 cm
AUTORITRATTO, 1952; olio su cartone, 38x29 cm
13
14
4.
4.
NA TRŠĆANSKOJ BONACI, 1952.; ulje na lesonitu, 47x64 cm
BONACCIA TRIESTINA, 1952; olio su masonite, 47x64 cm
5.
5.
GRISIA, 1952.; ulje na platnu, 180x100 cm
GRISIA, 1952; olio su tela, 180x100 cm
15
16
6.
6.
BISERKA, 1956.; ulje na kartonu, 43x33 cm
BISERKA, 1956; olio su cartone, 43x33 cm
17
7.
7.
ČETIRI GRACIJE NA RIVI, 1958.; ulje na lesonitu, 63x46 cm
QUATRO GRAZIE SULLA RIVA, 1958; olio su masonite, 63x46 cm
18
8.
8.
USAMLJENA, 1961.; ulje na platnu, 100x70 cm
SOLITARIA, 1961; olio su tela, 100x70 cm
19
9.
9.
ŽORŽ BEČLIJA, 1962.; ulje na platnu, 80x50 cm
ŽORŽ BEČLIJA, 1962; olio su tela, 80x50 cm
20
10.
10.
ŽENA U OLUJI, 1962.; akvarel i olovka na papiru, 70x70 cm
DONNA NELLA BUFERA, 1962; acquarello e mattita su carta, 70x70 cm
21
11.
11.
CVIJETA, 1963.; olovka i tuš na papiru, 49x49 cm
CVIJETA, 1963; matita e china su carta, 49x49 cm
22
12.
12.
BABAC S NURKOM, 1963.; ulje na šperploči, 95x71 cm
LA NONNA CON IL CAGNOLINO, 1963; olio su tavola, 95x71 cm
23
13.
13.
MAJKA S DJETETOM, 1964.; ulje na platnu, 204x140 cm
MADRE CON BIMBO, 1964; olio su tela, 204x140 cm
24
14.
14.
MAJKA, 1964.; ulje na platnu, 130x100 cm
MADRE, 1964; olio su tela, 130x100 cm
25
15.
15.
BOŠKARIN I MUZA, 1963.-1965.; ulje na platnu, 140x202 cm
IL BUE E LA MUSA, 1963-1965; olio su tela, 140x202 cm
26
16.
16.
LA FILLETTE PENSIVE, 1965.; ulje na platnu, 69x59 cm
RAGAZZA PENSOSA, 1965; olio su tela, 69x59 cm
27
18.
18.
UPORIŠTE, 1966.; ulje na platnu, 68x59 cm
PUNTO D'APPOGGIO, 1966; olio su tela, 68x59 cm
28
19.
19.
ŠTANCIJA BEMBO, 1966.; ulje na lesonitu, 50x71 cm
STANZIA BEMBO, 1966; olio su masonite, 50x71 cm
29
20.
20.
BURA NA KRASU, 1968.; ulje na kartonu, 50x70 cm
BORA NEL CARSO, 1968; olio su cartone, 50x70 cm
30
21.
21.
NEKROPOLA, 1968.; tempera na papiru, 44x64 cm
NECROPOLI, 1968; tempera su carta, 44x64 cm
31
22.
22.
SPOMENIK BOSANSKOM PJESNIKU, 1969.; ulje na kartonu, 90x74 cm
MONUMENTO AL POETA BOSNIACO, 1969; olio su cartone, 90x74 cm
32
23.
23.
KRAŠKO GNIJEZDO, 1969.; ulje na kartonu, 50x70 cm
NIDO CARSICO, 1969; olio su carta, 50x70 cm
33
24.
24.
ROVOKOPAČICA, 1970.; akril na kartonu, 38x68 cm
SCAVATRICE, 1970; acrilico su cartone, 38x68 cm
34
26.
26.
RUDNICI CARA SALOMONA, 1972.; akril na papiru, 53x68 cm
LE MINIERE DI RE SALOMONE, 1972; acrilico su carta, 50x68 cm
35
27.
27.
ŽENA IZ PRILEPA, 1972.; akril na kartonu, 32x31 cm
DONNA DI PRILEP, 1972; acrilico su cartone, 32x31 cm
36
28.
28.
PUNTA BRULO, 1982.; akril na platnu, 80x100 cm
PUNTA BRULO, 1982; acrilico su tela, 80x100 cm
37
29.
29.
SREBRNA UVALA, 1982.; akril na platnu, 80x100 cm
LA BAIA D'ARGENTO, 1982; acrilico su tela, 80x100 cm
38
30.
30.
RAMSUN, 1983.; ulje i akril na lesonitu, 109x200 cm
RAMSONE, 1983; olio e acrilico su masonite, 109x200 cm
39
31.
31.
IZGORENA LETILICA, 1985.; akril na kartonu, 20x35 cm
VELIVOLO BRUCCIATO, 1985; acrilico su cartone, 20x35 cm
40
32.
32.
NUGLA VII., 1986.; akril na papiru, 26x18 cm
NUGLA VII, 1986; acrilico su carta, 26x18 cm
41
33.
33.
NUGLA (diptih), 1986.; ulje na platnu, 200x280 cm
NUGLA (dittico), 1986; olio su tela, 200x280 cm
42
43
37.
37.
PLOMINSKI SPRUD, 1987.; ulje na platnu, 140x211 cm
BANCO DI SABBIA DI FIANONA, 1987; olio su tela, 140x211 cm
36.
36.
CEROVLJE, 1987.; akril na platnu, 200x140 cm
CERRETO, 1987; acrilico su tela, 200x140 cm
44
38.
38.
MOREUZ, 1987.; akril na platnu, 140x210 cm
STRETTO, 1987; acrilico su tela, 140x210 cm
45
39.
39.
LUPOGLAV, 1986.-1988.; akril na platnu, 140x210 cm
LUPOGLIANO, 1986-1988; acrilico su tela, 140x210 cm
46
40.
40.
PREPOROĐENO STABLO, 1988.; akril na platnu, 140x150 cm
ALBERO RIGENERATO, 1988; acrilico su tela, 140x150 cm
47
41.
41.
KRAŠKI LEPTIR, 1988.; akril na platnu, 150x140 cm
FARFALLA DEL CARSO, 1988; acrilico su tela, 140x150 cm
48
42.
42.
MORDEHAJEVA RUKA, 1988.; ulje na šperploči, 22x15 cm
LA MANO DI MORDECHAI, 1988; olio su tavola, 21x15 cm
49
43.
43.
DAVIDOVA SMOKVA, 1988.; akril na platnu, 60x30 cm
IL FICO DI DAVIDE, 1988; acrilico su tela, 60x30 cm
50
44.
44.
ZNAK NAD LIMOM, 1989.; ulje na platnu, 140x167 cm
SEGNALE SOPRA LEME, 1989; olio su tela, 140x167 cm
51
45.
45.
PORT SARASINE, 1994.; ulje na platnu, 50x70 cm
PORT SARASINE, 1994; olio su tela, 50x70 cm
52
46.
46.
LILAS, 1994.; ulje na papiru, 70x51 cm
LILAS, 1994; olio su carta, 70x51 cm
53
49.
49.
LJUBAVNICI NA MRKOM BRIJEGU, 1994.; ulje na kartonu, 74x54 cm
GLI AMANTI SUL MONTE MORO, 1994; olio su cartone, 74x54 cm
54
51.
51.
PODMORSKA GUŽVA, 1995.; ulje na platnu, 70x100 cm
MISCHIA SUBACQUEA, 1995; olio su tela, 73x100 cm
55
52.
52.
TISNO, 1996.; akril na platnu, 70x50 cm
TISNO, 1996; acrilico su tela, 70x50 cm
56
53.
53.
PAD, 1997.; akril na platnu, 120x105 cm
LA CADUTA, 1997; acrilico su tela, 120x105 cm
57
54.
54.
CRNI PLOD, 1997.; akril na platnu, 120x105 cm
FRUTTO NERO, 1996; acrilico su tela, 120x105 cm
58
55.
55.
RAVNA, 1997.-1998.; akril na platnu, 135x110 cm
RAVNA, 1997-98; acrilico su tela, 135x110 cm
59
56.
56.
KUĆA DUHOVA, 1998.; akril na drvenoj ploči, 66x46 cm
LA CASA DEGLI SPIRITI, 1998; acrilico su tavola, 66x46 cm
60
58.
58.
KLANAC, 1998.; akril na papiru, 45x33 cm
GOLA, 1998; acrilico su carta, 45x33 cm
61
63.
63.
SUTON NA CESTI KOD VOZILIĆA, 1999.; akril na kartonu, 22x33 cm
CREPUSCOLO SULLA VIA DI VOSILLA, 1999; acrilico su cartone, 22x33 cm
62
64.
64.
KORIJENI, 1999.; akril na lesonitu, 40x28 cm
RADICI, 1999; acrilico su masonite, 40x28 cm
63
65.
65.
DARINKIN VRT, 2000.; ulje na kartonu, 30x42 cm
IL GIARDINO DI DARINKA, 2000; olio su cartone, 30x42 cm
64
66.
66.
RUDNIK GLEBIN, 1999.-2001.; akril na papiru, 24x34 cm
LA MINIERA DI GLEBIN, 1999-2001; acrilico su carta, 24x34 cm
65
67.
67.
STIJENE POD BRSEČOM, 2001.; ulje na kartonu, 20x25 cm
ROCCIE SOTTO BERSEZIO, 2001; olio su cartone, 20x25 cm
66
68.
68.
PLAVA KRV, 2002.; akril i kolaž na kartonu, 19x27 cm
SANGUE BLU, 2002; acrilico e collages su cartone, 19x27 cm
67
69.
69.
LETILICA NA STIJENI, 2004.; ulje na šperploči, 45x66 cm
VELIVOLO SULLA ROCCIA, 1996; acrilico su tavola, 45x66 cm
68
70.
70.
LJUBOMORA, 2005.; akril na platnu, 119x119 cm
GELOSIA, 2005; acrilico su tela, 119x119 cm
69
71.
71.
SAN I KRIK, 2008.; akril na platnu, 100x140 cm
IL SOGNO ED IL GRIDO, 2008; acrilico su tela, 100x140 cm
70
72.
72.
KABALAT ŠABAT, 2008.; akril na platnu, 70x50 cm
KABALAT SHABAT, 2008; acrilico su tela, 70x50 cm
71
73.
73.
PUNTA VASCO, 2009.; akril na šperploči, 36x40 cm
PUNTA VASCO, 2009; acrilico su tavola, 36x40 cm
72
74.
74.
ŽENA IZ PLOMINA, 2010.; ulje na platnu, 40x50 cm
DONNA DI FIANONA, 2010; olio su tela, 40x50 cm
73
75.
75.
STARI GRAD, 2011.; akril na platnu, 140x120 cm
CITTÀ VECCHIA, 2011; acrilico su tela, 140x120 cm
74
76.
76.
MORNAREVA LUNA, 2011.; akril na platnu, 140x120 cm
LA LUNA DEL MARINAIO, 2011; acrilico su tela, 140x120 cm
75
77.
77.
MAJKA IZ RAČJE VASI, 2012.; akril na platnu, 70x60 cm
LA MADRE DI RACIA, 2012; acrilico su tela, 70x60 cm
76
78.
78.
SANJARKA IZ UGRINA, 2013.; ulje na šperploči, 78x90 cm
SOGNATRICE DI UGRINI, 2013; olio su tavola, 78x90 cm
78
POPIS RADOVA / ELENCO DELLE OPERE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
str. / pag.:
KUĆA U TRNJU / CASA A TRNJE, 1949.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 35x43 cm
AUTOPORTRET / AUTORITRATTO, 1951.; ulje na kartonu / olio su cartone, 38x29 cm
AUTOPORTRET / AUTORITRATTO, 1952.; ulje na kartonu / olio su cartone, 50x35 cm
NA TRŠĆANSKOJ BONACI / BONACCIA TRIESTINA, 1952.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 47x64 cm
GRISIA / GRISIA, 1952.; ulje na platnu / olio su tela, 180x100 cm
BISERKA / BISERKA, 1956.; ulje na kartonu / olio su cartone, 43x33 cm
ČETIRI GRACIJE NA RIVI / QUATRO GRAZIE SULLA RIVA, 1958.;
ulje na lesonitu / olio su masonite, 63x46 cm
8. USAMLJENA / SOLITARIA, 1961.; ulje na platnu / olio su tela, 100x70 cm
9. ŽORŽ BEČLIJA / ŽORŽ BEČLIJA, 1962.; ulje na platnu / olio su tela, 80x50 cm
10. ŽENA U OLUJI / DONNA NELLA BUFERA, 1962.;
akvarel i olovka na papiru / acquarello e mattita su carta, 70x70 cm
11. CVIJETA / CVIJETA, 1963.; olovka i tuš na papiru / matita e china su carta, 49x49 cm
12. BABAC S NURKOM / LA NONNA CON IL CAGNOLINO, 1963.;
ulje na šperploči / olio su tavola, 95x71 cm
13. MAJKA S DJETETOM / MADRE CON BIMBO, 1964.; ulje na platnu / olio su tela, 204x140 cm
14. MAJKA / MADRE, 1964.; ulje na platnu / olio su tela, 130x100 cm
15. BOŠKARIN I MUZA / IL BUE E LA MUSA, 1963.-1965.; ulje na platnu / olio su tela, 140x202 cm
16. LA FILLETTE PENSIVE / RAGAZZA PENSOSA, 1965.; ulje na platnu / olio su tela, 69x59 cm
17. ISTRANKA NA TRAGU / DONNA ISTRIANA IN PISTA, 1965.; tuš na papiru / china su carta, 60x61
18. UPORIŠTE / PUNTO D'APPOGGIO, 1966.; ulje na platnu / olio su tela, 68x59 cm
19. ŠTANCIJA BEMBO / STANZIA BEMBO, 1966.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 50x71 cm
20. BURA NA KRASU / BORA NEL CARSO, 1968.; ulje na kartonu / olio su cartone, 50x70 cm
21. NEKROPOLA / NECROPOLI, 1968.; tempera na papiru / tempera su carta, 44x64 cm
22. SPOMENIK BOSANSKOM PJESNIKU / MONUMENTO AL POETA BOSNIACO, 1969.;
ulje na kartonu / olio su cartone, 90x74 cm
23. KRAŠKO GNIJEZDO / NIDO CARSICO, 1969.; ulje na kartonu / olio su cartone, 50x70 cm
24. ROVOKOPAČICA / SCAVATRICE, 1970.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 38x68 cm
25. MAJKA U ZBJEGU / LA MADRE NEL RIFUGIO, 1972.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 54x38
26. RUDNICI CARA SALOMONA / LE MINIERE DI RE SALOMONE, 1972.;
akril na papiru / acrilico su carta, 53x68 cm
27. ŽENA IZ PRILEPA / DONNA DI PRILEP, 1972.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 32x31 cm
28. PUNTA BRULO / PUNTA BRULO, 1982.; akril na platnu / acrilico su tela, 80x100 cm
29. SREBRNA UVALA / LA BAIA D'ARGENTO, 1982.; akril na platnu / acrilico su tela, 80x100 cm
30. RAMSUN / RAMSONE, 1983.; ulje i akril na lesonitu / olio e acrilico su masonite, 109x200 cm
31. IZGORENA LETILICA / VELIVOLO BRUCCIATO, 1985.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 20x35 cm
32. NUGLA VII. / NUGLA VII, 1986.; akril na papiru / acrilico su carta, 26x18 cm
33. NUGLA (diptih) / NUGLA (dittico), 1986.; ulje na platnu / olio su tela, 200x280 cm
34. PREVLAKA POD RANOM / ISTMO SOTTO RANA, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 141x100
35. VALDIBORA / VALDIBORA, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 90x116
36. CEROVLJE / CERRETO, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 200x140 cm
37. PLOMINSKI SPRUD / BANCO DI SABBIA DI FIANONA, 1987.; ulje na platnu / olio su tela, 140x211 cm
38. MOREUZ / STRETTO, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x210 cm
39. LUPOGLAV / LUPOGLIANO, 1986.-1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x210 cm
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
79
str. / pag.:
40. PREPOROĐENO STABLO / ALBERO RIGENERATO, 1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x150 cm
41. KRAŠKI LEPTIR / FARFALLA DEL CARSO, 1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 150x140 cm
42. MORDEHAJEVA RUKA / LA MANO DI MORDECHAI, 1988.; ulje na šperploči / olio su tavola, 22x15 cm
43. DAVIDOVA SMOKVA / IL FICO DI DAVIDE, 1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 60x30 cm
44. ZNAK NAD LIMOM / SEGNALE SOPRA LEME, 1989.; ulje na platnu / olio su tela, 140x167 cm
45. PORT SARASINE / PORT SARASINE, 1994.; ulje na platnu / olio su tela, 50x70 cm
46. LILAS / LILAS, 1994.; ulje na papiru / olio su carta, 70x51 cm
47. ZAGRLJAJ NA PREMANTURI / ABBRACCIO A PROMONTORE, 1994.; ulje na kartonu / olio su cartone, 70x51
48. STRAST U RANO JUTRO / LA PASSIONE AL PRIMO MATTINO, 1994.; ulje na šperploči / olio su tavola, 70x50
49. LJUBAVNICI NA MRKOM BRIJEGU / GLI AMANTI SUL MONTE MORO, 1994.;
ulje na kartonu / olio su cartone, 74x54 cm
50. ZAGRLJAJ U VIBRACIJI / L’ABBRACCIO VIBRANTE, 1994.; ulje na šperploči / olio su tavola, 70x51
51. PODMORSKA GUŽVA / MISCHIA SUBACQUEA, 1995.; ulje na platnu / olio su tela, 70x100 cm
52. TISNO / TISNO, 1996.; akril na platnu / acrilico su tela, 70x50 cm
53. PAD / LA CADUTA, 1997.; akril na platnu / acrilico su tela, 120x105 cm
54. CRNI PLOD / FRUTTO NERO, 1997.; akril na platnu / acrilico su tela, 120x105 cm
55. RAVNA / RAVNA, 1997.-1998.; akril na platnu / acrilico su tela, 135x110 cm
56. KUĆA DUHOVA / LA CASA DEGLI SPIRITI, 1998.; akril na drvenoj ploči / acrilico su tavola, 66x46 cm
57. STIJENA PRED TJESNACOM / LA ROCCIA DAVANTI ALLO STRETTO, 1998.;
akril na papiru / acrilico su carta, 45x33
58. KLANAC / GOLA, 1998.; akril na papiru / acrilico su carta, 33x45 cm
59. STABLO PLODNOSTI / L'ALBERO DELLA FECONDITÀ, 1998.; ulje na platnu / olio su tela, 78x72
60. NA MAGAREĆOJ PADINI / SUL PENDIO DELL'ASINO, 1999.; akril na papiru / acrilico su carta, 45x34
61. SKROVIŠTE NA KRASU / NASCONDIGLIO SUL CARSO, 1999.; akril na papiru / acrilico su carta, 44x33
62. MAČJA STAZA / IL SENTIERO DEL GATTO, 1999.; akril na papiru / acrilico su carta, 45x32
63. SUTON NA CESTI KOD VOZILIĆA / CREPUSCOLO SULLA VIA DI VOSILLA, 1999.;
akril na kartonu / acrilico su cartone, 22x33 cm
64. KORIJENI / RADICI, 1999.; akril na lesonitu / acrilico su masonite, 40x28 cm
65. DARINKIN VRT / IL GIARDINO DI DARINKA, 2000.; ulje na kartonu / olio su cartone, 30x42 cm
66. RUDNIK GLEBIN / LA MINIERA DI GLEBIN, 1999.-2001.; akril na papiru / acrilico su carta, 24x34 cm
67. STIJENE POD BRSEČOM / ROCCIE SOTTO BERSEZIO, 2001.; ulje na kartonu / olio su cartone, 20x25 cm
68. PLAVA KRV / SANGUE BLU, 2002.; akril i kolaž na kartonu / acrilico e collages su cartone, 19x27 cm
69. LETILICA NA STIJENI / VELIVOLO SULLA ROCCIA, 2004.; ulje na šperploči / acrilico su tavola, 45x66 cm
70. LJUBOMORA / GELOSIA, 2005.; akril na platnu / acrilico su tela, 119x119 cm
71. SAN I KRIK / IL SOGNO ED IL GRIDO, 2008.; akril na platnu / acrilico su tela, 100x140 cm
72. KABALAT ŠABAT / KABALAT SHABAT, 2008.; akril na platnu / acrilico su tela, 70x50 cm
73. PUNTA VASCO / PUNTA VASCO, 2009.; akril na šperploči / acrilico su tavola, 36x40 cm
74. ŽENA IZ PLOMINA / DONNA DI FIANONA, 2010.; ulje na platnu / olio su tela, 40x50 cm
75. STARI GRAD / CITTÀ VECCHIA, 2011.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x120 cm
76. MORNAREVA LUNA / LA LUNA DEL MARINAIO, 2011.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x120 cm
77. MAJKA IZ RAČJE VASI / LA MADRE DI RACIA, 2012.; akril na platnu / acrilico su tela, 70x60 cm
78. SANJARKA IZ UGRINA / SOGNATRICE DI UGRINI, 2013.; ulje na šperploči / olio su tavola, 78x90 cm
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
Organizacija izložbe / Organizzazione della mostra: Zajednica srba Rovinj – Rovigno Istarske županije, ULUS – Beograd i Zavičajni muzej Grada Rovinja
/ Comunità dei Serbi Rovinj – Rovigno della Regione istriana, ULUS – Belgrado e il Museo Civico della Città di Rovigno; Urednik kataloga / Curatore del
catalogo: Dario Sošić; Izdavač / Editore: Zavičajni muzej Grada Rovinja / Museo Civico della Città di Rovigno, http://www.muzej-rovinj.com/; Za izdavača
/ Per l'editore: Marija Smolica; Fotografije / Fotografie: Danilo Dučak; Prijevod / Traduzione: Eufemia Papić; postav izložbe / allestimento della mostra:
Bruno Mascarelli, Dario Sošić; Tisak / Stampa: Tiskara Nova, Galižana; Naklada / Tiratura: 300; Tiskano u Hrvatskoj / Stampato in Croazia
Realizacija ove izložbe omogućena je sredstvima Zajednice srba Rovinj – Rovigno Istarske županije, Istarske županije, Grada Rovinj – Rovigno, Zavičajnog
muzeja Grada Rovinja i osobnih donacija članova Zajednice / La realizzazione di questa mostra è stata finanziata dalla Comunità dei Serbi Rovinj – Rovigno
della Regione istriana, della Regione istriana, dalla Città di Rovinj – Rovigno, del Museo civico della città di Rovigno e donazioni personali dei soci.