bruno mascarelli - Zavičajni muzej Grada Rovinja
Transcript
bruno mascarelli - Zavičajni muzej Grada Rovinja
BRUNO MASCARELLI UMETNIČKI PAVILJON "CVIJETA ZUZORIĆ" BEOGRAD 23. aprila – 12. maja 2015. ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA MUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO 15. rujna – 11. listopada 2015. ⁄ 15 settembre – 11 ottobre 2015 ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA MUSEO CIVICO DELLA CITTË DI ROVIGNO BRUNO MASCARELLI ROVINJSKI OPUS / OPERATO ROVIGNESE Organizacija izložbe / Organizazzione della mostra: Zajednica srba Rovinj ŕ Rovigno Istarske ľupanije, ULUS − Beograd i Zavičajni muzej Grada Rovinja / Comunit dei Serbi Rovinj ŕ Rovigno della Regione istriana, ULUS ŕ Belgrado e il Museo Civico della Citt di Rovigno Urednik izložbe i kataloga / Mostra e catalogo a cura di: Dario Soąić Predgovor / Prefazione: Dario Soąić Prijevod na talijanski jezik / Traduzione in italiano: Eufemia Papić Fotografije / Fotografie: Danilo Dučak CIP Katalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Puli UDK 7.038 Mascarelli, B.(083.824) MASCARELLI, Bruno Bruno Mascarelli : rovinjski opus = operato rovignese : <katalog izložbe> : Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“ Beograd, 23. aprila – 12. maja 2015., Zavičajni muzej Grada Rovinja = Museo Civico della Città di Rovigno, 15. rujna – 11. listopada 2015. = 15 settembre – 11 ottobre 2015 / < urednik izložbe i kataloga, mostra e catalogo a cura di Dario Sošić ; prijevod na talijanski jezik, traduzione in italiano Eufemia Papić ; fotografije, fotografie Danilo Dučak >. – Rovinj : Zavičajni muzej Grada Rovinja = Rovigno : Museo Civico della Città di Rovigno, 2015. – 80 str. : ilustr. u bojama ; 25 cm Katalog izložbe. – Tekst na hrv. i tal. jeziku. – Bio-bibliografske bilješke uz tekst 1. Sošić, Dario ISBN 978-953-7303-30-3 ŮZavičajni muzej Grada Rovinja, travanj 2015. / ŮMuseo Civico della Citt di Rovigno, aprile 2015 Reprodukcija i korištenje fotografija objavljenih u ovoj publikaciji je moguće samo uz pismeno odobrenje vlasnika i autora. La riproduzione e l’uso delle fotografie di questa pubblicazione sono possibili solamente previo permesso scritto dei proprietari e degli autori. BRUNO MASCARELLI 4 BRUNO MASCARELLI – Rovinjski opus P redstavljamo umjetnika koji je svoje umjetničko obrazovanje započeo u Beogradu na Umjetničkoj akademiji a nastavio u Zagrebu. Rođenjem pripada Sarajevu, gimnazijsko obrazovanje duguje Banjaluci, životni ga je put odveo u Rovinj a potom prema svim značajnijim umjetničkim središtima Europe i svijeta. Destinacije se mogu i nabrojati: Italija, Švicarska, Brazil, Izrael, sjeverna Amerika, Francuska...! Sva ta lutanja Bruna Mascarellija, taj nomadski pristup životu, ukazuju na snažnu energiju duha koja ga vodi u potragu za novim, boljim i drugačijim svijetom ili možda sebi ravnopravnom svijetu? Na koncu je ipak odabrao Pariz! Ali, korijeni su čvrsti i nije se nikada u potpunosti odrekao prostora iz kojega je potekao. Mjesto koje ga je desetljećima povezivalo sa Zagrebom, Beogradom, Banjalukom, Sarajevom bio je upravo - Rovinj! I ne samo to, Bruno Mascarelli nastoji u Rovinju i drugim umjetnicima pružiti odskočnu dasku, to jest, vezu sa zapadnim svijetom. Pedesetih godina prošlog stoljeća, u Rovinju je postavio temelje jedne heterogene grupe umjetnika, nazvane “Rovinjska škola”, a koja je potom prerasla u “Umjetničku koloniju”. Kolonija se neprestano popunjavala umjetnicima iz krajeva njegova rođenja, djetinjstva i obrazovanja. Nisu slučajno, nasuprot Mascarellijeve kuće u Rovinju, stanovali Vera Božičković Popović i Mića Popović. Dok su ostali, mnogobrojni umjetnici iz Beograda i Zagreba, bili u istoj ulici ili u krugu par sto metara, što je obzirom na veličinu grada, praktički bilo susjedstvo. Iako je drugačiji i od Sarajeva, Banjaluke, Beograda… Rovinj je Brunu Mascarelliju utočište, grad u kojemu je kod kuće ali ga i osjeća kao svoj dom. To je grad s talijanskim i slavenskim (hrvatskim) autohtonim stanovništvom, veza s istokom i zapadom u vremenima Brunove mladosti, kad je svijet bio hladnoratovski podijeljen. Takav izbor i životni put, taj uvijek nemirni duh, ilustrira slikarstvo Bruna Mascarellija, što pri promatranju njego1 2 vih slika svakako treba uzeti u obzir. Postoji jedna vrst dvojnosti u radovima. Simultani procesi napuštanja i neprestanog ponovnog vraćanja. Poput odlazaka zauvijek od kuće, prijatelja, grada. Povratak je isto takav. Povjesničari umjetnosti, zbog prorijeđenog broja sačuvanih djela, zagubljene faktografije i fragmentirane uopćene predodžbe, dijele njegov opus na dva morfološka razdoblja i dva rukopisa1. Na doslovnu figuraciju ili rovinjsko razdoblje te na razdoblje nadrealnog, metafizike i apstraktnog ekspresionizma zajedno. Zasigurno je takva podjela posljedica upravo spomenute fragmentirane uopćene predodžbe, prema svjedočenju Zore Matić2. Njezino je kazivanje, iz razdoblja ranih pedesetih godina u Rovinju, o Mascarelliju, umjetniku koji je slikao u svim mogućim izričajima od kubizma, nadrealizma, metafizike... postimpresionizma! U ono je vrijeme sve te izričaje gušio državni socrealizam, a Mascarelli se protiv tih stega borio na svoj specifičan način. Ilustracija te borbe jesu njegove slike, mozaik izričaja i stilova, mozaik rukopisa koji na prvi pogled izgleda kao da pripada raznim fazama. Poetika koja je uspjela spojiti različite dijelove u jedinstveni osobni stvaralački opus. U Mascarellijevim se slikama zorno zrcali dvojnost figuracije i apstrakcije. Bez obzira na vremenski protok, razlika je samo u zrelosti umjetnikova rukopisa. U njegovom se rovinjskom atelieru nalaze i figurativne i apstraktne slike iz bliskog vremena nastanka. Slično našim promjenama raspoloženja u jednom te istom danu, vrlo vjerojatno on istovremeno slika više različitih slika, svaku na drugačiji način. Iznova odlazi od slike kako bi se neprestano vraćao, odlazak i putovanje kroz maštu, neki zamišljeni svijet ali i stvarni, figurativni svijet. Potvrdu takvog Mascarellijevog načina rada dobili smo prilikom njegove samostalne izložbe u galeriji rovinjskog Zavičajnog muzeja “Sv. Toma” 2010. godine. Umjetnik je tada galeriju pretvorio u svoj atelier i u pet dana naslikao 15 slika. Atelier je bio otvoren svima, slučajni prolaznici, znatiželj- Sveštarov Šimat, Margarita; Bruno Mascarelli (Monografija), Zavičajni muzej Grada Rovinja 2006., str. 7-11 Slikarica Zora Matić je pripadala grupi “Rovinjska škola”, zajedno s Brunom mascarellijem i Slobodanom Vuličevićem osnovala rovinjski Zavičajni muzej i bila njegov prvi direktor. Meni osobno je kazivala i svjedočila o tim vremenima. 5 nici promatrali su njegovo slikanje. I doista, umjetnik je istovremeno radio na gotovo svim slikama. Na otvorenju izložbe imali smo privilegiju uživati u njegovim slikama dvojnog, figurativno-apstraktnog izričaja i raspoloženja. Njegov način slikanja možemo opisati francuskom riječju Action D’Éclat, u slobodnom prijevodu bljesak iznenađenja ili iznenadni čin poput groma iz vedra neba. Tako je umjetnik naslovio svoju gore spomenutu izložbu. Jer tako se kaže uvijek kad se slika brzo, veliki broj slika, blještavilo, to znači da su sve slike upaljene. Nisu zgusnute u nekoj tami, u nekoj mistici, imaju naboj svjetla po želji umjetnika. Takvim slikanjem autor nema vremena za polemike, slika nastaje u mahu, iz srca, figuracija izvire iz apstraktnog ekspresionizma i obrnuto. Romantično u svom značenju djelo Bruna Mascarellija si je prisvojilo značenje moći preuzimanja metafizičkog sjećanja čovjeka. Sjećanje čovjeka koji ima dugotrajno, veliko i bogato iskustvo opsesivnog slikarstva, promišljanja umjetnosti. umjetnost izraz stvaralačkog zadovoljstva. Tražeći sebe pokreće osjećaje, unutarnju snagu, unutarnji život i unutarnje samouključivanje. Brunov najjači potisak je otkidanje slikanog motiva od njegova prirodnog konteksta, od nezaustavljivog tijeka postojanja, oslobađanje istoga od svega što je u njemu a može biti ovisno o životu, to jest od svake proizvoljnosti, kako bi ga pretvorio u potrebno i nepromjenjivo, te približio svojoj punoj vrijednosti. Njegove slike kao da dolaze iz nekog drugog svijeta. Slike mu zrače životom kao čistom energijom, unutarnjim radom, ispunjenjem i težnjom. Aktivnost i život koje osjeća pri svom umjetničkom stvaranju dosljedno i prenosi na svoje slike. Oslobođen dosjetki, svojim slikama priziva nostalgiju. Njegove slike, znakovita naslova, upućuju da mu stvaralački čin predstavlja veselje i radost. Ljepotu, veselje i radost ne nalazi u uobraženosti posjedovanja nadnaravne moći da bilo što proglasi umjetnošću. On stvara sliku, na njoj radi, ostavlja je i ponovno joj se vraća. Bez obzira na to što je Mascarelli bio blizak prijatelj s umjetnicima iz grupe “Exat 51” ili još više s “Gorgonom”, nije se nikad priklonio niti jednoj grupi. Ostao je sa strane, svoj i poseban, njegovo slikarstvo upućuje na drugačiji izbor, njegov izbor. Tu su posebnost cijenili njegovi prijatelji, umjetnici iz spomenutih grupa3. Jasno je da umjetnik koji nema vremena za polemike, koji slika na mah ali istovremeno uglađeno i cizelirano, koji iznova odlazi, napušta sliku, kako bi se istoj neprestano vraćao, ne može pripadati nikakvoj grupi. Ograničenja, pravila i program kojima se grupe usmjeravaju i vode, njemu smetaju, jer ipak, borba protiv državne isplanirane umjetnosti kroz grupu se pretvara u isto. Njegov je način razmišljanja neprestani proces istraživanja, iznenađenja. U suprotnosti je s programiranim i unaprijed smišljenim umom. Takva sloboda ima svoju cijenu, on je sâm. Ta je njegova samoća protuteža programiranim grupama i isplaniranoj umjetnosti koja je miljenik državnih institucija utjelovljenih u galerijama i muzejima. Na ovoj izložbi, izložene su slike dijelovi opusa kojeg je umjetnik sačuvao i ljubomorno drži u svom atelieru, ulici Grisia 46 u Rovinju. Izlagao ih je na izložbama “Umjetničke kolonije” i “Grisie”, s umjetnicima iz drugih krajeva bivše države. Opus je dijelom od ranije poznat ljubiteljima umjetnosti, ilustrira proteklo razdoblje, budi sjećanje i nostalgiju, ali i dočarava nam kako je umjetnik to proteklo razdoblje doživljavao u stvarnom vremenu, sve do danas. Izložene slike ilustriraju kako je njegovo slikarstvo raslo na tradiciji, nadograđivalo se elementima nove ilustrativnosti, dekorativizma i stanovite postkubističke stilizacije4. Talijanska metafizika i futurizam su njegova konstanta ali i ekspresionizam, i nadrealizam. Složena i slojevita poetika modernoga eklekticizma izvire iz svih njegovih slika. Svojim duhom osvaja promatrače izloženih slika koje su mozaik izričaja i stilova. Kozmopolitizam, promišljanja, doživljaje, putovanja i snove prenosi u slike, pritom nâs promatrače opčinjava i očarava svojim potezima kista, koloritom, naslikanim motivima i temama. Bruno Mascarelli se bori i suprotstavlja na stari prokušani način. Svojim slikama prenosi osjećaj slobode. Njegova je Dario Sošić 3 4 Još uvijek traje njegovo intenzivno dopisivanje s Josipom Vaništom. Mascarelli posjeduje bezbroj pisama, dopisnica i razglednica iz njihove prijateljske korespondencije. Zidić, Igor; Bruno s ovoga i onoga svijeta, katalog samostalne izložbe u Galeriji Adris, Rovinj 2011. 6 BRUNO MASCARELLI – Operato rovignese C i accingiamo a presentare un artista che ha iniziato il suo percorso istruttivo nel campo dell’arte a Belgrado, all’Accademia artistica, e l’ha continuato a Zagabria. Per nascita appartiene a Sarajevo, l’istruzione liceale la deve a Banja Luka, il suo cammino di vita l’ha portato a Rovigno e poi verso tutti i più importanti centri dell’arte d’Europa e del mondo. Le destinazioni possono essere anche elencate: Italia, Svizzera, Brasile, Israele, Nord America, Francia...! Tutto questo girovagare di Bruno Mascarelli, questa sua percezione nomade della vita, indicano la sua enorme energia di spirito che lo conduce alla ricerca di un mondo nuovo, migliore e diverso o forse più consono a lui? Tuttavia, infine ha scelto Parigi! Ma le radici sono solide e non ha mai rinunciato all’ambiente in cui ha avuto origine. Il luogo che per decenni l’ha tenuto legato a Zagabria, Belgrado, Banja Luka, Sarajevo era proprio Rovigno! E non soltanto questo, Bruno Mascarelli cerca di offrire a Rovigno e agli altri artisti il trampolino di lancio, cioè il legame con il mondo occidentale. Negli anni Cinquanta del secolo scorso, a Rovigno ha gettato le fondamenta di un gruppo eterogeneo di artisti denominato “La scuola rovignese”, poi sviluppatosi in “Colonia artistica”. La Colonia si è integrata continuamente con artisti provenienti dai luoghi della sua nascita, dell’infanzia e dell’istruzione. Non per caso, di fronte alla casa di Mascarelli a Rovigno hanno abitato Vera Božičković Popović e Mića Popović. Mentre gli altri innumerevoli artisti di Belgrado e Zagabria, abitavano nella medesima via o nel giro di un centinaio di metri da essa, che, considerate le dimensioni della città, si trattava del vicinato. Pur essendo diversa sia da Sarajevo, sia da Banja Luka e da Belgrado... per Bruno Mascarelli Rovigno è il luogo del suo rifugio, la città in cui si sente a casa e che considera la sua dimora. Ai tempi della giovinezza di Bruno, quando il mondo era diviso dalla guerra fredda, era una città di cittadinanza 1 2 autoctona italiana e slava (croata), il legame fra oriente ed occidente. Tale scelta e cammino di vita, questo spirito sempre inquieto, illustrano la pittura di Bruno Mascarelli, che senz’altro vanno presi in considerazione nell’osservare i suoi quadri. Nelle sue opere c’è un certo tipo di dualità. I processi simultanei dell’abbandono e il continuo ritorno. Come la partenza da casa, dagli amici, dalla città, per sempre! Il ritorno è tale e quale!. Gli storici d’arte, a causa del numero diradato delle opere conservate, delle fotografie perse e dell’appercezione frammantaria in genere, suddividono il suo operato in due periodi morfologici e in due calligrafie1. Nella figurazione alla lettera o periodo rovignese e nel periodo del surrealismo, della metafisica e dell’espressionismo astratto assieme. Certamente questa divisione è la conseguenza, secondo la testimonianza di Zora Matić2, proprio della sunominata appercezione frammantaria in genere. Il suo racconto su Mascarelli, del periodo dei primi anni Cinquanta a Rovigno, sull’artista che dipingeva in tutte le espressioni possibili dal cubismo, surrealismo, alla metafisica... postimpressionismo! In quel periodo tutte queste espressioni erano soffocate dal social realismo di stato, e Mascarelli lottava contro tali discipline in un suo modo specifico. L’illustrazione di questa lotta sono i suoi quadri, il mosaico di espressioni e stili, il mosaico della calligrafia che a prima vista sembra appartenere a varie fasi. La poetica che è riuscita ad unificare svariate parti in un’ unica opera creativa personale. Nei quadri di Mascarelli si rispecchiano in maniera evidente la dualità della figurazione e dell’astrazione. Indipendentemente dallo scorrere del tempo, la differenza sta soltanto nella maturità del del tratto artistico. Nel suo studio artistico rovignese ci sono quadri sia fugurativi che astratti nati in un tempo più recente. Similmente ai nostri cambiamenti di umore nel corso di una stessa giornata, Sveštarov Šimat, Margarita; Bruno Mascarelli (Monografia), Museo civico della citta’ di Rovigno 2006, pagg. 7-11 La pittrice Zora Matić apparteneva al gruppo «La scuola rovignese», assieme a Bruno Mascarelli e i Slobodan Vuličević ha fondato il Museo civico ed è stata la sua prima direttrice. Ha personalmente parlato con me ed ha testimoniato circostanze di quel periodo. 7 molto probabilmente egli dipinge contemporaneamente più quadri diversi, ognuno in maniera differente. Nuovamente si allontana dal quadro per farvi continuamente ritorno, allontamentento e viaggio attraverso la fantasia, un mondo immaginario, ma anche reale, figurativo. La conferma di tale modo di agire di Mascarelli ci è stata data in occasione della sua mostra personale nella galleria di “San Tommaso” del Museo civico di Rovigno avvenuta nel 2010. In quell’occasione l’artista ha trasformato la galleria nel suo studio artistico e in cinque giorni ha creato 15 quadri. Lo studio era aperto a tutti, ai passanti per caso, ai curiosi che osservavano il suo modo di dipingere. E veramente, l’artista agiva contemporaneamente su quasi tutti i quadri. All’inaugurazione della mostra abbiamo avuto il privilegio di godere nei suoi quadri d’espressione ed umore duali, figurativo-astratti. Questa peculiarità è stata rispettata dai suoi amici, dagli artisti dei gruppi citati3. È chiaro che l’artista che non ha tempo per le polemiche, che dipinge a tutto spiano, ma contemporaneamente con garbo e in maniera cesellata, che nuovamente se ne va, abbandona il quadro per farvi ritorno di continuo, non può appartenere a nessun gruppo. Le limitazioni, le regole e il programma a cui il gruppo s’indirizza e vi si fa condurre lo disturbano, perché, tuttavia, la lotta contro l’arte di stato pianificata, attraverso il gruppo si trasforma in quella medesima cosa. Il suo modo di pensare è il processo continuo di indagare, sorprendere. È in opposizione all’intelletto programmato e ideato precedentemente. Tale libertà ha il suo prezzo, egli è solo. Questa sua solitudine è il contrappeso ai gruppi programmati e all’arte pianificata che sono i beniamini delle istituzioni statali incorporate nelle gallerie e nei musei. Possiamo descrivere il suo modo di dipingere con l’espressione francese “Action D’Éclat”, tradotta liberamente come lampo a sorpresa o atto improvviso come un fulmine a ciel sereno. Così l’artista ha intitolato la sua mostra succitata. Perché si dice così quando si dipinge alla svelta un gran numero di quadri, in un bagliore, e ciò significa che tutti i quadri sono accesi. Non sono condensati in una certa oscurità o in qualche misticismo, hanno la carica della luce a desiderio dell’artista. Con una tale pittura l’autore non ha tempo per le polemiche, il quadro nasce d’un tratto, dal cuore, la figurazione scaturisce dall’espressionismo astratto e viceversa. Romantica nel suo significato l’opera di Bruno Mascarelli ha fatto suo il significato del poter assumere il ricordo metafisico dell’uomo. Il ricordo dell’uomo che ha una lunga, grande e ricca esperienza nella pittura ossessiva, nella considerazione dell’arte. Bruno Mascarelli lotta e si oppone alla vecchia maniera provata. Nei suoi quadri trasmette il senso di libertà. La sua arte è l’espressione del piacere creativo. Alla ricerca di sé stesso dà il via ai sensi, alla forza interiore, alla vita interiore e all’autoinclusione interiore. La pressione maggiore di Bruno è lo strappare il motivo dipinto dal suo contesto naturale, dall’irrafremabile corso dell’esistenza, dalla liberazione del medesimo da tutto ciò che è in esso e può dipendere dalla vita, cioè da ogni arbitrarietà, per trasformarlo in qualcosa di necessario e immutabile, e dargli approssimativamente il suo pieno valore. Sembra che i suoi quadri giungano da qualche altro mondo. I quadri pullulano di vita come pura energia, di attività intima, di avveramento e aspirazione. Nei suoi quadri trasmette con coerenza l’attività e la vita che sente creando artisticamente. Libero da arguzie, nei suoi quadri invoca la nostalgia. I suoi quadri, di titolo significativo, indicano che l’atto creativo per lui rappresenta gioia e piacere. Non trova bellezza, gioia e piacere nella presunzione di possedere il potere sovrannaturale di proclamare qualsiesi cosa arte. Egli crea il quadro, ci lavora sopra, l’abbandona e nuovamente ne fa ritorno. Indipendentemente dal fatto che Mascarelli sia stato amico prossimo degli artisti del gruppo “Exat 51” o maggiormente del “Gorgona”, non si è mai incluso in nessun gruppo. È rimasto a parte, proprio e particolare, la sua pittura indica una scelta diversa, la sua scelta. 3 Ancora perdura la sua intensa corrispondenza con Josip Vaništa. Mascarelli possiede un’infinita’ di lettere, cartoline postali e cartoline illustrate della sua corrispondenza con gli amici. 8 A questa mostra sono esposti i quadri, parte dell’opera magna che l’artista conserva e tiene gelosamente nel suo studio, in via Grisia 46 a Rovigno. Li ha esposti alle mostre della “Colonia artistica” e della “Grisia”, assieme ad artisti di altre località dell’ex stato. Queste opere sono in parte conosciute da tempo agli appassionati d’arte, illustrano il periodo scorso, risvegliano i ricordi e la nostalgia, ma anche evocano che l’artista ha vissuto questo periodo passato in un tempo reale, fino ai giorni nostri. I quadri esposti illustrano come la sua pittura sia cresciuta sulla tradizione, si è elevata con elementi della nuova illustratività, decorativismo e una certa stilizzazione postcubista4. La metafisica e il futurismo italiani sono la sua costante, ma anche l’espressionismo, e il surrealismo. Questa sua poetica complessa e stratificata di ecletticismo moderno scaturisce da tutti i suoi quadri. Con il suo spirito conquista coloro che guardano i quadri esposti che sono un mosaico di espressioni e stili. Trasferisce il cosmopolitismo, le riflessioni, le esperienze vive, i viaggi e i sogni nei quadri, e nel farlo ammalia ed incanta noi osservatori con le sue pennellate, con il colorito, con i motivi e i temi dipinti. Dario Sošić 4 Zidić, Igor; Bruno da questo e da quel mondo, catalogo della mostra nella Galleria Adris, Rovigno 2011 ROVINJSKI OPUS / OPERATO ROVIGNESE 10 11 1. 1. KUĆA U TRNJU, 1949.; ulje na lesonitu, 35x43 cm CASA A TRNJE, 1949; olio su masonite, 35x45 cm 12 2. 2. AUTOPORTRET, 1951.; ulje na kartonu, 38x29 cm AUTORITRATTO, 1951; olio su cartone, 38x29 cm 3. 3. AUTOPORTRET, 1952.; ulje na kartonu, 50x35 cm AUTORITRATTO, 1952; olio su cartone, 38x29 cm 13 14 4. 4. NA TRŠĆANSKOJ BONACI, 1952.; ulje na lesonitu, 47x64 cm BONACCIA TRIESTINA, 1952; olio su masonite, 47x64 cm 5. 5. GRISIA, 1952.; ulje na platnu, 180x100 cm GRISIA, 1952; olio su tela, 180x100 cm 15 16 6. 6. BISERKA, 1956.; ulje na kartonu, 43x33 cm BISERKA, 1956; olio su cartone, 43x33 cm 17 7. 7. ČETIRI GRACIJE NA RIVI, 1958.; ulje na lesonitu, 63x46 cm QUATRO GRAZIE SULLA RIVA, 1958; olio su masonite, 63x46 cm 18 8. 8. USAMLJENA, 1961.; ulje na platnu, 100x70 cm SOLITARIA, 1961; olio su tela, 100x70 cm 19 9. 9. ŽORŽ BEČLIJA, 1962.; ulje na platnu, 80x50 cm ŽORŽ BEČLIJA, 1962; olio su tela, 80x50 cm 20 10. 10. ŽENA U OLUJI, 1962.; akvarel i olovka na papiru, 70x70 cm DONNA NELLA BUFERA, 1962; acquarello e mattita su carta, 70x70 cm 21 11. 11. CVIJETA, 1963.; olovka i tuš na papiru, 49x49 cm CVIJETA, 1963; matita e china su carta, 49x49 cm 22 12. 12. BABAC S NURKOM, 1963.; ulje na šperploči, 95x71 cm LA NONNA CON IL CAGNOLINO, 1963; olio su tavola, 95x71 cm 23 13. 13. MAJKA S DJETETOM, 1964.; ulje na platnu, 204x140 cm MADRE CON BIMBO, 1964; olio su tela, 204x140 cm 24 14. 14. MAJKA, 1964.; ulje na platnu, 130x100 cm MADRE, 1964; olio su tela, 130x100 cm 25 15. 15. BOŠKARIN I MUZA, 1963.-1965.; ulje na platnu, 140x202 cm IL BUE E LA MUSA, 1963-1965; olio su tela, 140x202 cm 26 16. 16. LA FILLETTE PENSIVE, 1965.; ulje na platnu, 69x59 cm RAGAZZA PENSOSA, 1965; olio su tela, 69x59 cm 27 18. 18. UPORIŠTE, 1966.; ulje na platnu, 68x59 cm PUNTO D'APPOGGIO, 1966; olio su tela, 68x59 cm 28 19. 19. ŠTANCIJA BEMBO, 1966.; ulje na lesonitu, 50x71 cm STANZIA BEMBO, 1966; olio su masonite, 50x71 cm 29 20. 20. BURA NA KRASU, 1968.; ulje na kartonu, 50x70 cm BORA NEL CARSO, 1968; olio su cartone, 50x70 cm 30 21. 21. NEKROPOLA, 1968.; tempera na papiru, 44x64 cm NECROPOLI, 1968; tempera su carta, 44x64 cm 31 22. 22. SPOMENIK BOSANSKOM PJESNIKU, 1969.; ulje na kartonu, 90x74 cm MONUMENTO AL POETA BOSNIACO, 1969; olio su cartone, 90x74 cm 32 23. 23. KRAŠKO GNIJEZDO, 1969.; ulje na kartonu, 50x70 cm NIDO CARSICO, 1969; olio su carta, 50x70 cm 33 24. 24. ROVOKOPAČICA, 1970.; akril na kartonu, 38x68 cm SCAVATRICE, 1970; acrilico su cartone, 38x68 cm 34 26. 26. RUDNICI CARA SALOMONA, 1972.; akril na papiru, 53x68 cm LE MINIERE DI RE SALOMONE, 1972; acrilico su carta, 50x68 cm 35 27. 27. ŽENA IZ PRILEPA, 1972.; akril na kartonu, 32x31 cm DONNA DI PRILEP, 1972; acrilico su cartone, 32x31 cm 36 28. 28. PUNTA BRULO, 1982.; akril na platnu, 80x100 cm PUNTA BRULO, 1982; acrilico su tela, 80x100 cm 37 29. 29. SREBRNA UVALA, 1982.; akril na platnu, 80x100 cm LA BAIA D'ARGENTO, 1982; acrilico su tela, 80x100 cm 38 30. 30. RAMSUN, 1983.; ulje i akril na lesonitu, 109x200 cm RAMSONE, 1983; olio e acrilico su masonite, 109x200 cm 39 31. 31. IZGORENA LETILICA, 1985.; akril na kartonu, 20x35 cm VELIVOLO BRUCCIATO, 1985; acrilico su cartone, 20x35 cm 40 32. 32. NUGLA VII., 1986.; akril na papiru, 26x18 cm NUGLA VII, 1986; acrilico su carta, 26x18 cm 41 33. 33. NUGLA (diptih), 1986.; ulje na platnu, 200x280 cm NUGLA (dittico), 1986; olio su tela, 200x280 cm 42 43 37. 37. PLOMINSKI SPRUD, 1987.; ulje na platnu, 140x211 cm BANCO DI SABBIA DI FIANONA, 1987; olio su tela, 140x211 cm 36. 36. CEROVLJE, 1987.; akril na platnu, 200x140 cm CERRETO, 1987; acrilico su tela, 200x140 cm 44 38. 38. MOREUZ, 1987.; akril na platnu, 140x210 cm STRETTO, 1987; acrilico su tela, 140x210 cm 45 39. 39. LUPOGLAV, 1986.-1988.; akril na platnu, 140x210 cm LUPOGLIANO, 1986-1988; acrilico su tela, 140x210 cm 46 40. 40. PREPOROĐENO STABLO, 1988.; akril na platnu, 140x150 cm ALBERO RIGENERATO, 1988; acrilico su tela, 140x150 cm 47 41. 41. KRAŠKI LEPTIR, 1988.; akril na platnu, 150x140 cm FARFALLA DEL CARSO, 1988; acrilico su tela, 140x150 cm 48 42. 42. MORDEHAJEVA RUKA, 1988.; ulje na šperploči, 22x15 cm LA MANO DI MORDECHAI, 1988; olio su tavola, 21x15 cm 49 43. 43. DAVIDOVA SMOKVA, 1988.; akril na platnu, 60x30 cm IL FICO DI DAVIDE, 1988; acrilico su tela, 60x30 cm 50 44. 44. ZNAK NAD LIMOM, 1989.; ulje na platnu, 140x167 cm SEGNALE SOPRA LEME, 1989; olio su tela, 140x167 cm 51 45. 45. PORT SARASINE, 1994.; ulje na platnu, 50x70 cm PORT SARASINE, 1994; olio su tela, 50x70 cm 52 46. 46. LILAS, 1994.; ulje na papiru, 70x51 cm LILAS, 1994; olio su carta, 70x51 cm 53 49. 49. LJUBAVNICI NA MRKOM BRIJEGU, 1994.; ulje na kartonu, 74x54 cm GLI AMANTI SUL MONTE MORO, 1994; olio su cartone, 74x54 cm 54 51. 51. PODMORSKA GUŽVA, 1995.; ulje na platnu, 70x100 cm MISCHIA SUBACQUEA, 1995; olio su tela, 73x100 cm 55 52. 52. TISNO, 1996.; akril na platnu, 70x50 cm TISNO, 1996; acrilico su tela, 70x50 cm 56 53. 53. PAD, 1997.; akril na platnu, 120x105 cm LA CADUTA, 1997; acrilico su tela, 120x105 cm 57 54. 54. CRNI PLOD, 1997.; akril na platnu, 120x105 cm FRUTTO NERO, 1996; acrilico su tela, 120x105 cm 58 55. 55. RAVNA, 1997.-1998.; akril na platnu, 135x110 cm RAVNA, 1997-98; acrilico su tela, 135x110 cm 59 56. 56. KUĆA DUHOVA, 1998.; akril na drvenoj ploči, 66x46 cm LA CASA DEGLI SPIRITI, 1998; acrilico su tavola, 66x46 cm 60 58. 58. KLANAC, 1998.; akril na papiru, 45x33 cm GOLA, 1998; acrilico su carta, 45x33 cm 61 63. 63. SUTON NA CESTI KOD VOZILIĆA, 1999.; akril na kartonu, 22x33 cm CREPUSCOLO SULLA VIA DI VOSILLA, 1999; acrilico su cartone, 22x33 cm 62 64. 64. KORIJENI, 1999.; akril na lesonitu, 40x28 cm RADICI, 1999; acrilico su masonite, 40x28 cm 63 65. 65. DARINKIN VRT, 2000.; ulje na kartonu, 30x42 cm IL GIARDINO DI DARINKA, 2000; olio su cartone, 30x42 cm 64 66. 66. RUDNIK GLEBIN, 1999.-2001.; akril na papiru, 24x34 cm LA MINIERA DI GLEBIN, 1999-2001; acrilico su carta, 24x34 cm 65 67. 67. STIJENE POD BRSEČOM, 2001.; ulje na kartonu, 20x25 cm ROCCIE SOTTO BERSEZIO, 2001; olio su cartone, 20x25 cm 66 68. 68. PLAVA KRV, 2002.; akril i kolaž na kartonu, 19x27 cm SANGUE BLU, 2002; acrilico e collages su cartone, 19x27 cm 67 69. 69. LETILICA NA STIJENI, 2004.; ulje na šperploči, 45x66 cm VELIVOLO SULLA ROCCIA, 1996; acrilico su tavola, 45x66 cm 68 70. 70. LJUBOMORA, 2005.; akril na platnu, 119x119 cm GELOSIA, 2005; acrilico su tela, 119x119 cm 69 71. 71. SAN I KRIK, 2008.; akril na platnu, 100x140 cm IL SOGNO ED IL GRIDO, 2008; acrilico su tela, 100x140 cm 70 72. 72. KABALAT ŠABAT, 2008.; akril na platnu, 70x50 cm KABALAT SHABAT, 2008; acrilico su tela, 70x50 cm 71 73. 73. PUNTA VASCO, 2009.; akril na šperploči, 36x40 cm PUNTA VASCO, 2009; acrilico su tavola, 36x40 cm 72 74. 74. ŽENA IZ PLOMINA, 2010.; ulje na platnu, 40x50 cm DONNA DI FIANONA, 2010; olio su tela, 40x50 cm 73 75. 75. STARI GRAD, 2011.; akril na platnu, 140x120 cm CITTÀ VECCHIA, 2011; acrilico su tela, 140x120 cm 74 76. 76. MORNAREVA LUNA, 2011.; akril na platnu, 140x120 cm LA LUNA DEL MARINAIO, 2011; acrilico su tela, 140x120 cm 75 77. 77. MAJKA IZ RAČJE VASI, 2012.; akril na platnu, 70x60 cm LA MADRE DI RACIA, 2012; acrilico su tela, 70x60 cm 76 78. 78. SANJARKA IZ UGRINA, 2013.; ulje na šperploči, 78x90 cm SOGNATRICE DI UGRINI, 2013; olio su tavola, 78x90 cm 78 POPIS RADOVA / ELENCO DELLE OPERE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. str. / pag.: KUĆA U TRNJU / CASA A TRNJE, 1949.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 35x43 cm AUTOPORTRET / AUTORITRATTO, 1951.; ulje na kartonu / olio su cartone, 38x29 cm AUTOPORTRET / AUTORITRATTO, 1952.; ulje na kartonu / olio su cartone, 50x35 cm NA TRŠĆANSKOJ BONACI / BONACCIA TRIESTINA, 1952.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 47x64 cm GRISIA / GRISIA, 1952.; ulje na platnu / olio su tela, 180x100 cm BISERKA / BISERKA, 1956.; ulje na kartonu / olio su cartone, 43x33 cm ČETIRI GRACIJE NA RIVI / QUATRO GRAZIE SULLA RIVA, 1958.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 63x46 cm 8. USAMLJENA / SOLITARIA, 1961.; ulje na platnu / olio su tela, 100x70 cm 9. ŽORŽ BEČLIJA / ŽORŽ BEČLIJA, 1962.; ulje na platnu / olio su tela, 80x50 cm 10. ŽENA U OLUJI / DONNA NELLA BUFERA, 1962.; akvarel i olovka na papiru / acquarello e mattita su carta, 70x70 cm 11. CVIJETA / CVIJETA, 1963.; olovka i tuš na papiru / matita e china su carta, 49x49 cm 12. BABAC S NURKOM / LA NONNA CON IL CAGNOLINO, 1963.; ulje na šperploči / olio su tavola, 95x71 cm 13. MAJKA S DJETETOM / MADRE CON BIMBO, 1964.; ulje na platnu / olio su tela, 204x140 cm 14. MAJKA / MADRE, 1964.; ulje na platnu / olio su tela, 130x100 cm 15. BOŠKARIN I MUZA / IL BUE E LA MUSA, 1963.-1965.; ulje na platnu / olio su tela, 140x202 cm 16. LA FILLETTE PENSIVE / RAGAZZA PENSOSA, 1965.; ulje na platnu / olio su tela, 69x59 cm 17. ISTRANKA NA TRAGU / DONNA ISTRIANA IN PISTA, 1965.; tuš na papiru / china su carta, 60x61 18. UPORIŠTE / PUNTO D'APPOGGIO, 1966.; ulje na platnu / olio su tela, 68x59 cm 19. ŠTANCIJA BEMBO / STANZIA BEMBO, 1966.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 50x71 cm 20. BURA NA KRASU / BORA NEL CARSO, 1968.; ulje na kartonu / olio su cartone, 50x70 cm 21. NEKROPOLA / NECROPOLI, 1968.; tempera na papiru / tempera su carta, 44x64 cm 22. SPOMENIK BOSANSKOM PJESNIKU / MONUMENTO AL POETA BOSNIACO, 1969.; ulje na kartonu / olio su cartone, 90x74 cm 23. KRAŠKO GNIJEZDO / NIDO CARSICO, 1969.; ulje na kartonu / olio su cartone, 50x70 cm 24. ROVOKOPAČICA / SCAVATRICE, 1970.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 38x68 cm 25. MAJKA U ZBJEGU / LA MADRE NEL RIFUGIO, 1972.; ulje na lesonitu / olio su masonite, 54x38 26. RUDNICI CARA SALOMONA / LE MINIERE DI RE SALOMONE, 1972.; akril na papiru / acrilico su carta, 53x68 cm 27. ŽENA IZ PRILEPA / DONNA DI PRILEP, 1972.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 32x31 cm 28. PUNTA BRULO / PUNTA BRULO, 1982.; akril na platnu / acrilico su tela, 80x100 cm 29. SREBRNA UVALA / LA BAIA D'ARGENTO, 1982.; akril na platnu / acrilico su tela, 80x100 cm 30. RAMSUN / RAMSONE, 1983.; ulje i akril na lesonitu / olio e acrilico su masonite, 109x200 cm 31. IZGORENA LETILICA / VELIVOLO BRUCCIATO, 1985.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 20x35 cm 32. NUGLA VII. / NUGLA VII, 1986.; akril na papiru / acrilico su carta, 26x18 cm 33. NUGLA (diptih) / NUGLA (dittico), 1986.; ulje na platnu / olio su tela, 200x280 cm 34. PREVLAKA POD RANOM / ISTMO SOTTO RANA, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 141x100 35. VALDIBORA / VALDIBORA, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 90x116 36. CEROVLJE / CERRETO, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 200x140 cm 37. PLOMINSKI SPRUD / BANCO DI SABBIA DI FIANONA, 1987.; ulje na platnu / olio su tela, 140x211 cm 38. MOREUZ / STRETTO, 1987.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x210 cm 39. LUPOGLAV / LUPOGLIANO, 1986.-1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x210 cm 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 79 str. / pag.: 40. PREPOROĐENO STABLO / ALBERO RIGENERATO, 1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x150 cm 41. KRAŠKI LEPTIR / FARFALLA DEL CARSO, 1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 150x140 cm 42. MORDEHAJEVA RUKA / LA MANO DI MORDECHAI, 1988.; ulje na šperploči / olio su tavola, 22x15 cm 43. DAVIDOVA SMOKVA / IL FICO DI DAVIDE, 1988.; akril na platnu / acrilico su tela, 60x30 cm 44. ZNAK NAD LIMOM / SEGNALE SOPRA LEME, 1989.; ulje na platnu / olio su tela, 140x167 cm 45. PORT SARASINE / PORT SARASINE, 1994.; ulje na platnu / olio su tela, 50x70 cm 46. LILAS / LILAS, 1994.; ulje na papiru / olio su carta, 70x51 cm 47. ZAGRLJAJ NA PREMANTURI / ABBRACCIO A PROMONTORE, 1994.; ulje na kartonu / olio su cartone, 70x51 48. STRAST U RANO JUTRO / LA PASSIONE AL PRIMO MATTINO, 1994.; ulje na šperploči / olio su tavola, 70x50 49. LJUBAVNICI NA MRKOM BRIJEGU / GLI AMANTI SUL MONTE MORO, 1994.; ulje na kartonu / olio su cartone, 74x54 cm 50. ZAGRLJAJ U VIBRACIJI / L’ABBRACCIO VIBRANTE, 1994.; ulje na šperploči / olio su tavola, 70x51 51. PODMORSKA GUŽVA / MISCHIA SUBACQUEA, 1995.; ulje na platnu / olio su tela, 70x100 cm 52. TISNO / TISNO, 1996.; akril na platnu / acrilico su tela, 70x50 cm 53. PAD / LA CADUTA, 1997.; akril na platnu / acrilico su tela, 120x105 cm 54. CRNI PLOD / FRUTTO NERO, 1997.; akril na platnu / acrilico su tela, 120x105 cm 55. RAVNA / RAVNA, 1997.-1998.; akril na platnu / acrilico su tela, 135x110 cm 56. KUĆA DUHOVA / LA CASA DEGLI SPIRITI, 1998.; akril na drvenoj ploči / acrilico su tavola, 66x46 cm 57. STIJENA PRED TJESNACOM / LA ROCCIA DAVANTI ALLO STRETTO, 1998.; akril na papiru / acrilico su carta, 45x33 58. KLANAC / GOLA, 1998.; akril na papiru / acrilico su carta, 33x45 cm 59. STABLO PLODNOSTI / L'ALBERO DELLA FECONDITÀ, 1998.; ulje na platnu / olio su tela, 78x72 60. NA MAGAREĆOJ PADINI / SUL PENDIO DELL'ASINO, 1999.; akril na papiru / acrilico su carta, 45x34 61. SKROVIŠTE NA KRASU / NASCONDIGLIO SUL CARSO, 1999.; akril na papiru / acrilico su carta, 44x33 62. MAČJA STAZA / IL SENTIERO DEL GATTO, 1999.; akril na papiru / acrilico su carta, 45x32 63. SUTON NA CESTI KOD VOZILIĆA / CREPUSCOLO SULLA VIA DI VOSILLA, 1999.; akril na kartonu / acrilico su cartone, 22x33 cm 64. KORIJENI / RADICI, 1999.; akril na lesonitu / acrilico su masonite, 40x28 cm 65. DARINKIN VRT / IL GIARDINO DI DARINKA, 2000.; ulje na kartonu / olio su cartone, 30x42 cm 66. RUDNIK GLEBIN / LA MINIERA DI GLEBIN, 1999.-2001.; akril na papiru / acrilico su carta, 24x34 cm 67. STIJENE POD BRSEČOM / ROCCIE SOTTO BERSEZIO, 2001.; ulje na kartonu / olio su cartone, 20x25 cm 68. PLAVA KRV / SANGUE BLU, 2002.; akril i kolaž na kartonu / acrilico e collages su cartone, 19x27 cm 69. LETILICA NA STIJENI / VELIVOLO SULLA ROCCIA, 2004.; ulje na šperploči / acrilico su tavola, 45x66 cm 70. LJUBOMORA / GELOSIA, 2005.; akril na platnu / acrilico su tela, 119x119 cm 71. SAN I KRIK / IL SOGNO ED IL GRIDO, 2008.; akril na platnu / acrilico su tela, 100x140 cm 72. KABALAT ŠABAT / KABALAT SHABAT, 2008.; akril na platnu / acrilico su tela, 70x50 cm 73. PUNTA VASCO / PUNTA VASCO, 2009.; akril na šperploči / acrilico su tavola, 36x40 cm 74. ŽENA IZ PLOMINA / DONNA DI FIANONA, 2010.; ulje na platnu / olio su tela, 40x50 cm 75. STARI GRAD / CITTÀ VECCHIA, 2011.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x120 cm 76. MORNAREVA LUNA / LA LUNA DEL MARINAIO, 2011.; akril na platnu / acrilico su tela, 140x120 cm 77. MAJKA IZ RAČJE VASI / LA MADRE DI RACIA, 2012.; akril na platnu / acrilico su tela, 70x60 cm 78. SANJARKA IZ UGRINA / SOGNATRICE DI UGRINI, 2013.; ulje na šperploči / olio su tavola, 78x90 cm 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 Organizacija izložbe / Organizzazione della mostra: Zajednica srba Rovinj – Rovigno Istarske županije, ULUS – Beograd i Zavičajni muzej Grada Rovinja / Comunità dei Serbi Rovinj – Rovigno della Regione istriana, ULUS – Belgrado e il Museo Civico della Città di Rovigno; Urednik kataloga / Curatore del catalogo: Dario Sošić; Izdavač / Editore: Zavičajni muzej Grada Rovinja / Museo Civico della Città di Rovigno, http://www.muzej-rovinj.com/; Za izdavača / Per l'editore: Marija Smolica; Fotografije / Fotografie: Danilo Dučak; Prijevod / Traduzione: Eufemia Papić; postav izložbe / allestimento della mostra: Bruno Mascarelli, Dario Sošić; Tisak / Stampa: Tiskara Nova, Galižana; Naklada / Tiratura: 300; Tiskano u Hrvatskoj / Stampato in Croazia Realizacija ove izložbe omogućena je sredstvima Zajednice srba Rovinj – Rovigno Istarske županije, Istarske županije, Grada Rovinj – Rovigno, Zavičajnog muzeja Grada Rovinja i osobnih donacija članova Zajednice / La realizzazione di questa mostra è stata finanziata dalla Comunità dei Serbi Rovinj – Rovigno della Regione istriana, della Regione istriana, dalla Città di Rovinj – Rovigno, del Museo civico della città di Rovigno e donazioni personali dei soci.