Vi de olink Sa ra je vo - Gu an ta na mo

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba
^ETVRTAK, 14. 7. 2011.
Cijena: 1 KM/6 KN
Godina LXVIII • Broj 23.190
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine
Nova grupa za presudu
Sejdi} - Finci?!
2. strana
Protest sarajevskih umjetnika i intelektualaca
DANAS PRILOG
Foto: D`enan KRIJE[TORAC
JOVAN DIVJAK JE PRODAN
3. strana
Ju~er u prostorijama MKCK-a
Videolink
Sarajevo Guantanamo
8. strana
Predstavni~ki dom
FBiH pretresao
pla}e u agencijama
Bar{ova pla}a
7.640, Mandrapina
4.300 maraka
7. strana
U @I@I
Nova grupa
za presudu
Sejdi} - Finci?!
Ispuniti uslove za ~lanstvo u EU Izmjene
Ustava samo za implementaciju presude
Vije}e ministara BiH ju~er je zadu`ilo Ministarstvo pravde da do
idu}e sjednice formira radnu grupu
za implementaciju presude Sejdi} Finci. Dom naroda PSBiH je “zamoljen“ da usvoji zakon o popisu, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zadu`eno je da
u roku od mjesec dana Vije}u ministara BiH dostavi nacrt zakona o
dr`avnoj pomo}i.
Bolno prisje}anje
Majke su posjetile mjesta na podru~ju op{tina Zvornik i
Bratunac u kojima je ubijena ve}ina podrinjskih Bo{njaka
Podrinjske majke ju~er nisu
mogle u}i u prostorije Zemljoradni~ke zadruge u bratuna~kom mjestu Kravica, u kojoj je prije 16 godina u genocidu ubijeno vi{e od 1.000 njihovih najmilijih, gdje ih je do~ekala zaklju~ana kapija. U dva
autobusa i desetak automobila, majke su posjetile mjesta na
podru~ju op{tina Zvornik i Bratunac u kojima je ubijena
ve}ina podrinjskih Bo{njaka.
Srebreni~anka Hatid`a Mehmedovi} smatra da sva strati{ta treba staviti pod za{titu
dr`ave. Jer, kako je kazala,
majke ve} godinama ne mogu u}i u objekat gdje su njihovi najmiliji ubijani.
Likvidacije
zarobljenika
Zadatak radne grupe
Trebaju nam ljudi koji }e nositi i
politi~ku volju
Foto: D. TORCHE
siranja i odlu~ivanja, usagla{ena.
Iako samo ve}inom glasova, bez
konsenzusa, Vije}e ministara ju~er
je u parlamentarnu proceduru poslalo prijedloge izmjena i dopuna zakona o spre~avanju pranja novca i finansiranja teroristi~kih aktivnosti
kao i o spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.
Povu~ena odluka
Zato je vra}ena na dopunu odluka o restriktivnim mjerama ulaska
i tranzita preko teritorije BiH, a razlog je a`uriranje liste EU lica kojima se zabranjuje prelazak preko
BiH i izlazak iz nje. Iz Vije}a ministara su se pohvalili kako ne}e koristiti kolektivni godi{nji odmor, ve} }e
vrijedno raditi.
M. \. R.
Vojne i civilne `rtve
Nekolicina novinara zatra`ila je
ju~er [piri}ev komentar na izjavu Jonathana Moorea, zamjenika ambasadora SAD-a u BiH, da
srpske `rtve u Podrinju nisu bili
civili. Nikola [piri} je rekao da “nije ~uo tu izjavu, ali da je pro~itao“.
“Podjela `rtava i ~lanova njihovih
porodica ne doprinosi stabilizaciji prilika u BiH. Imam osje}aj da
me|unarodna zajednica igra na
kartu latentne nestabilnosti u
BiH, {to nije dobro ni za koga od
nas”, kazao je [piri}.
- Sna`no odbacujemo tvrdnje
da je Ambasada SAD-a, ili bilo ko
od njenihpredstavnika, na bilokoji na~in pokazao nepo{tivanje
prema bilo kojim `rtvama proteklog rata, bez obzira na njihovu
etni~ku pripadnost. Zapravo, zamjenikambasadora SAD-a u BiH
Jonathan Moore, govore}i u ime
Ambasade SAD-a, jasno je rekao
da SAD po{tuju sve `rtveproteklog
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Podrinjke posjetile strati{ta
Vije}e ministara BiH
Cilj radne grupe bio bi da se pripremi prijedlog teksta odluke kojom
bi se implementirala presuda u
slu~aju Sejdi} i Finci.
- Mislim da je ovo mogu}e uraditi i, naravno, to bi zadiralo u ustavnu
materiju, ali samo toliko da se ovdje
na|e rje{enje, kazao je [piri}.
Zasad se ne zna ko bi ~inio radnu grupu, a [piri} smatra da je ne
treba {iriti.
- Trebaju nam ljudi koji }e nositi i
politi~ku volju, ali i imati smisla da
shvate da ne treba BiH ka`njavati time {to je neko za dublju, a neko za
pli}u reformu Ustava, dodao je on.
Podsjetimo da prethodna radna grupa nije uspjela uraditi svoj
posao do op{tih izbora, upravo
radi sukobljenih stavova o obimu
ustavnih promjena.
Predsjedavaju}i [piri} dodao je i
da je na pomolu konsenzus oko nacrta zakona o dr`avnoj pomo}i, gdje
je ve}ina stvari izuzev na~ina finan-
OSLOBO\ENJE
2
rata, te da sve `rtvezaslu`ujupravdu i po{tovanje, objasnili su za
Oslobo|enje u uredu za odnose s
javno{}u Ambasade SAD-a.
- Komemoracija u Bratuncu
odr`ana je na vojni~kom groblju i organizovao ju je Odbor za
njegovanje tradicije oslobodila~kih ratova Vlade RS-a. Mi
nikada nismo osporavali postojanje i vojnih i civilnih `rtava. Mi
po{tujemo sva~ije pravo da oda
po men i pri zna nje voj nim
`rtvama, ali mi ne u~estvujemo,
nigdje u BiH, na doga|ajima koji odaju pomen vojnim `rtvama.
Tako|er, `elimo podsjetiti da je
zamjenik ambasadora, u istoj
toj izjavi, kazao da ne bi prisustvovao takvoj komemoraciji ni
u Federaciji BiH, ukoliko bi ona
bila organizovana kao vojna
komemoracija. @rtve su `rtve,
bez obzira na njihovu etni~ku
pripadnost.
A sa majkama, u posjetu strati{tima je krenula i [ahza
Osmanovi}. Stigla je ~ak iz Colorada (SAD) da prou~i Fatihu
za brata Edina. Imala je dvije i
po godine kada je ubijen.
„Dolazim ovdje prvi put. I
nikad ne}u shvatiti kako je to
neko mogao uraditi. Moj brat
je imao 16 godina. Ja ga vi{e
nemam. Nisam ga ni upamtila,“ ispri~ala je ona.
Obi{le su i salu osnovne
{kole u zvorni~kom mjestu
Orahovac gdje je u julu 1995.
zarobljeno oko 2.000 Bo{njaka. Njih je tada posjetio zlikovac Mladi} i kazao: „Eto, va{a
vlada vas ne `eli pa se ja moram za vas pobrinuti“. Iza
Mladi}eve brige su ostale livade prekrivene le{evima te grobnice u kojima su prona|eni
skeletni ostaci.
Majke su posjetile i osno-
V
I
J
E
S
T
I
Cvije}e za ubijene u osnovnoj {koli u Petkovcima
SMRT JEDINCA
Moje jedino dijete je ubijeno. Prona{la
sam ga prije dvije godine u grobnici
Kamenica 9 i ukopala u Poto~arima,
ispri~ala je Sabaheta Fejzi}
vnu {kolu u Petkovcima kod
Zvornika. Tamo je bilo zarobljeno nekoliko stotina ljudi.
Nekoliko ih je ubijeno u {koli, dok su ostali odvezeni na
obli`nju branu, gdje su likvidirani. Nekoliko godina kasnije, prona|eni su u masovnoj
grobnici Liplje.
Ai{a Omerovi} ju~er je na
bra ni sa ku plja la ~ahu re.
Tra`ila je onu kojom je ubijen
njen brat Sadik Hasankovi}.
Nisu birali
„I ro|en je i ubijen i ukopan
uo~i Petrovdana. Pro{le godine sam nakupila ovih ~ahura
i nosila ih ku}i. Ali, sam svu tu
no} sanjala ljude, nepoznate.
A on ka`e: Nisi potrefila metak koji je tvog brata ubio,“ ispri~ala ja Ai{a, kojoj su u genocidu, pored sinova, ubili
42 ~lana bli`e familije.
Potom su obi{le Dom kulture u Pilici kod Zvornika u kojem
su njihovi najmiliji zato~eni te
mjesto Branjevo u kojem su likvidirani. Ubijeno ih je oko
1.200. Sabaheta Fejzi} je u{la u
prostorije Doma kulture da vidi gdje je bio zato~en njen 17godi{nji sin Rijad.
„Moje jedino dijete je ubijeno. Prona{la sam ga prije
dvije godine u grobnici Kamenica 9 i ukopala u Poto~arima.
[to zna~i da ~etnici, zlo~inci,
krvnici... nisu birali. Moje rane su se jako otvorile. Osje}am bol i te{ko}u svih onih
koji su ovdje bili zatvoreni,“ ispri~ala je ju~er Sabaheta, koja je zajedno sa majkama posjetila i mjesta Nova Kasaba i
Cerska kod Vlasenice, gdje
su tako|er zarobljavani i ubijani njihovi najmiliji.
S. KARI]
Danas sjednica Predstavni~kog doma PSBiH
Drugi krug
glasanja o
Kuki}u
Da nas se o~eku je ko na~na odluka dr`avnih poslanika o imenovanju Slave Kuki}a za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.
Kolegij Predstavni~kog doma u pro {i re nom sas ta vu ju~er je
odlu~io da }e dr`avni poslanici danas
glasati o izvje{taju komisije Kolegija o
nastojanju za postizanje saglasnosti o
potvr|ivanju imenovanja predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.
Podsjetimo da je Kuki} na sjednici
Pred sta vni~kog do ma, odr`anoj 29.
juna, dobio prostu ve}inu glasova poslanika, ali ne i potrebnu podr{ku iz entiteta, ta~nije RS-a. Protiv njega su ruke digli poslanici oba SBiH, HDZ-a,
SDS-a i SNSD-a. O imenovanju Slave
Kuki}a nije se uspio usaglasiti ni tro~lani Kolegij Predstavni~kog doma, a donekle je ve} izvjesno da ne}e pro}i ni
u drugom krugu glasanja najavljenom
za danas.
Uko li ko Ku ki} ne pro|e, pro ce du ra
pro pi su je da Pred sje dni{ tvo BiH tre ba predlo`iti novog kandidata za manda ta ra.
Kuki} je bio zajedni~ki kandidat stranaka okupljenih oko platforme, a Predsjedni{tvo ga je predlo`ilo 14. juna nakon tajnog glasanja.
Osim o Kuki}u, dr`avni poslanici }e se
danas izja{njavati o nizu izmjena i dopuna zakona u prvom ~itanju. Predstavni~ki dom PSBiH }e zasjedati i sutra, a
na dnevnom redu u petak nalazi se niz reM. \. R.
vizorskih izvje{taja.
OSLOBO\ENJE
3
U @I@I
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Protest sarajevskih umjetnika i intelektualaca
Jovan Divjak je prodan
Budu}i da ne postoje me|unarodne potjernice za ovim gra|aninom Bosne i Hercegovine, tra`imo da se
Divjaku odmah omogu}i povratak u na{u zemlju, stoji u pismu upu}enom Vladi Austrije
Nekoliko stotina sarajevskih
umjetnika i intelektualaca okupilo se ju~er ispred Ambasade Austrije u Sarajevu, odakle je Vladi te
dr`ave upu}eno pismo sa zahtjevom da uhap{enog generala Armije RBiH {to prije pusti ku}i.
Ogromna gre{ka
“Odugovla~e}i proceduru, Republika Austrija spre~ava i politizira povratak Jovana Divjaka u
BiH. Budu}i da ne postoje me|unarodne potjernice za ovim
gra|aninom Bosne i Hercegovine,
tra`imo da se Jovanu Divjaku
odmah omogu}i povratak u na{u
zemlju“, stoji u pismu, koje je novinarima ju~er pro~itao redatelj
Haris Pa{ovi}, inicijator akcije, dodav{i da nezadovoljstvo gra|ana
zbog odugovla~enja procesa protiv Divjaka raste.
Ispred austrijske ambasade ju~er
su bili redatelji, glumci, profesori,
lije~nici, pravnici, novinari i mnogi drugi ugledni gra|ani Sarajeva.
Profesor Pravnog fakulteta
Zdravko Grebo je podsjetio da je
general Divjak izri~ito tra`io da
se njegov slu~aj ne politizira te
napomenuo kako je na pretho-
Me|u onima koji su odlu~ili podr`ati generala bio je i Raif Dizdarevi}
dnomro~i{tuDivjakunjegovadvokat savjetovao da odbije zahtjev
Srbije za njegovo izru~enje.
- BiH je, tako|er, ulo`ila zahtjev
za ekstradiciju Jovana Divjaka. Po
mom skromnompravni~komznanju, to je ogromna gre{ka. Jer zahtjev za ekstradicijuzna~i, ako ne krivicu, onda sumnju na krivicu. Taj
zahtjev za ekstradiciju iz BiH je stigao na vrlomisteriozanna~in. U na{oj javnosti je percipiran kao gest
dobre volje odbrane, me|utim, to
je optu`ba i sud }e odlu~ivativagaju}i dva podjednako pravno valjana zahtjeva, rekao je Grebo.
Dunav pozelenio
Prim. dr. Berislav Stani{i}, pedijatar u mirovini, saborac generala Divjaka i njegov dugogodi{nji prijatelj, na skupu je govorio aforizme. Napisao ih je, ka`e, iz srca i du{e, a ne iz glave, jer se samo tako mo`e govoriti o ~ovjeku kakav je general.
Stotinjak aforizama je poslao Divjaku u Be~, iako nije siguran
da su stigli do njega.
- Lijepi plavi Dunav je pozelenio kada je Jovo Divjak uhap{en,
jedan je od aforizama koje je Stani{i} posvetio Divjaku.
Neboj{a Radmanovi}
Raif Dizdarevi} ju~er je izrazio
ogor~enje postupcima doma}ih
vlasti u slu~aju Jovana Divjaka,
napominju}i da niko od zvani~nika na{e zemlje tri mjeseca nije
poduzeo ni{ta kako bi olak{alo
polo`aj uhap{enog generala.
- Do{ao sam se pridru`iti solidarnosti svih onih koji podr`avaju Jovu Divjaka i izra`avaju
ogor~enje, jer niko od zvani~nika
evo ve} ~etvrti mjesec ne poduzima ni{ta {to bi ubrzalo okon~anje
ove farse. Radi se o jednoj prljavoj
politi~koj igri hap{enja i zadr`avanja Jovana Divjaka. Sramno je da
postoji {utnja ve} tri mjeseca, niko ni{ta ne govori. Ogor~en sam
zbog toga {to niko ne poduzima
ni{ta da se Divjak {to prije vrati
ku}i. Mislim da je to nejednak
odnos u istim slu~ajevima, drasti~no nejednak odnos i postavljam
pitanje zbog ~ega. Ako je iko zaslu`io jednu punu solidarnost i
punu anga`ovanost to je Jovan Divjak, smatra Dizdarevi}, napominju}i kako je pismo upu}eno
Austriji, po{to, na`alost, u BiH
Sarajlije nisu zaboravile ratnog heroja
Foto: D@. KRIJE[TORAC
Prekinuti hap{enja bh. branitelja
Hap{enje Jovana Divjaka i njegov petomjese~ni pritvor, na
ju~era{njoj pres-konferenciji Odbora Inicijative za novu akciju general Atif Dudakovi} je okarakterisao kao reakcionarni ~in,
apeluju}i na dr`avu BiH da prekine agoniju ovu i zaustavi praksu hap{enja bh. branitelja. Akademik Ljubomir Berberovi}
smatra da je slu~aj Divjak na~in da srpske vlasti svoj narod nastave optere}ivati kolektivnom krivicom iza koje se rasplinjuje i skriva pojedina~na odgovornost za zlo~ine u BiH.
Z. T.
ne postoji niko kome se inicijativa mo`e uputiti.
Redateljica Jasmila @bani} kazala je da kada sa k}erkom {eta Sarajevom i sretne Divjaka, k}erki ka`e
da je to ~ovjek kojem ima zahvaliti za `ivot u slobodnom Sarajevu.
- Zato `elim da Jovan Divjak ponovo {eta Sarajevom i uradit }emo
sve {to je potrebno da se to desi,
kazala je @bani}.
Bespomo}ni gra|ani
Divjak nije trebao putovati, jer je
znao da ga niko iz BiH ne}e {tititi,
misli advokat Ekrem Galijatovi}.
[piri} - Brady
BiH - Austrija
Sau~e{}e
Medvedevu
Unapre|enje
saradnje
Helez u Be~u
^lanPredsjedni{tva BiH Neboj{aRadmanovi} uputio je ju~er telegram sau~e{}a
predsjedniku Ruske Federacije Dmitriju
Medvedevu, prenosiFena. “Povodompotonu}a turisti~kog broda Bulgaria na rijeci
Volgi, kojomprilikom je stradalo i nestalovi{e putnika i ~lanova posade, primite izraze
mog najiskrenijegsau~e{}a. U ovomtrenutku, pridru`ujem se svima koji ovih dana
sau~estvuju u Va{em bolu i tuzi zbog izgubljenih `ivota. Molim Vas, po{tovani predsjedni~e, da izrazesau~e{}apreneseteporodicamanastradalih“, navodi se u Radmanovi}evom telegramu.
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH
Nikola [piri} primio je ju~er u Sarajevu
am ba sa do ra Ir ske za BiH Tho ma sa
Bradya, kojeg je informisao o provedenim
reformama i napretku postignutom nakon
Dejtonskog sporazuma, kao i izazovima
koji stoje pred BiH, prenosi Fena. [piri}
je upoznao Bradya sa svojim vi|enjem razvoja unutra{nje politi~ke situacije, isti~u}i
potrebu transformacije uloge me|unarodne zajednice u BiH. [piri} je istakao i interes BiH za unapre|enje ukupnih odnosa dviju zemalja, naro~ito u privrednoj
oblasti.
Ministar za pitanja boraca i invalida
odbrambeno-oslobodila~kog rata Federacije Bosne i Hercegovine Zukan
Helez }e danas i sutra, 14. i 15. jula, u
Be~u posjetiti generala Jovana Divjaka,
najavljeno je iz Ureda za odnose s javno{}u Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata Federacije Bosne i Hercegovine su saop}ili da redakcije medija, koje to `ele,
mogu, u kontaktu s kabinetom ministra
dogovoriti izjavu ili javljanje ministra iz
Be~a.
On je dodao da je vlast u na{oj zemljinemo}na, nestru~na i nevoljna
pomo}i gra|anima BiH.
I Mladen Jeli~i} Troko misli da je
JovoDivjak„zalo`en i gruboprodat“.
- Ja sam ovdje do{ao zbog
gra|anina koji je sve ono najbolje
{to ima - sebe, svoj `ivot, intelekt,
rad, ulo`io u dana{njuslobodu, kazao je Troko.
Svi ovi ljudi, uz jo{ stotine njih,
potpisali su pismo u kojem se tra`i
povratak generala Divjaka ku}i.
Pismo je predato konzulu Republike Austrije u BiH.
J. FETAHOVI]
Alkalaj u New Yorku
Konstruktivno
djelovanje
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj sastao se u sjedi{tu UN-a sa predsjednikom65. generalneskup{tine UN-a Josephom
Deissom, kojeg je upoznao sa trenutnimpoliti~kim prilikama u BiH, pritom posebnu
pa`nju posvetiv{i procesu formiranja vlasti
nakon op}ih izbora. Deiss je pohvalio konstruktivnodjelovanje BiH u UN-u, pritomistakav{iaktivnosti u VSUN-a, gdje je na{azemlja nestalna ~lanica za period 2010 - 2011,
te pozdravio u~e{}e BiH u mirovnim misijama u svijetu. Alkalaj je u New Yorku u~estvovao i na otvorenojdebatiVije}asigurnosti UN-a o temi Djeca i oru`ani sukobi.
4
OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
IZJAVA DANA
Mo`da nije u redu da
sada u tehni~kom
mandatu ispla}ujemo
regres, ali on je
zakonska kategorija.
Uostalom, svi zaposleni
imaju pravo na to i oni
nemaju veze s tehni~kim
mandatima ili smjenom
vlasti i regres }e
biti ispla}en
Fu
ad Kasumovi},
zamjenik ministra finansija i trezora BiH
DOBAR
LO[
ZAO
SADIK AHMETOVI]
Policijske agencije u Bosni i Hercegovini zaslu`ile
su pohvale za osiguranje ovogodi{njih skupova u
Srebrenici i Bratuncu. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} je istakao da se na ovom primjeru
pokazalo da policijske agencije u na{oj zemlji, kada ho}e, mogu koordinirati sve aktivnosti.
VLADA FBiH
Federalna Vlada je vratila u formu prednacrta nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dr`avnoj slu`bi. To je ura|eno tek nakon {to se predlo`enim rje{enjima o{tro suprotstavila me|unarodna zajednica, prvenstveno predstavnici EK-a.
Osnovna zamjerka je {to su predlo`ene izmjene i{le
u pravcu politiziranja javne uprave.
HEDINA SIJER^I]
@urnalistkinja i profesorica pedagogije, knji`evnica
i jedna od najpoznatijih romskih aktivistkinja u svijetu Hedina Sijer~i} od 16. juna je koordinatorka za
saradnju s romskim udru`enjima i implementaciju
programa EK-a za inkluziju Roma u Ministarstvu za
ljudska prava i izbjeglice BiH. Ona je tako postala prva
Romkinja uposlena u najvi{im bh. institucijama.
TREBEVI]KA
@I^ARA
Sarajevo bi za dvije godine ponovo trebalo dobiti trebevi}ku `i~aru. Memorandum o razumijevanju za
obnovu potpisali su gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, premijer KS-a Fikret Musi}, v.d. {efa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi i direktor SERDA [evkija Okeri}. @i~aru donira [vicarska.
VIJEST U
BROJU
48,6
miliona KM iznosi vrijednost struje uvezene u prvih pet mjeseci ove godine u BiH.
Budu}nost elektroenergetskog sektora u FBiH
O struji iza
zatvorenih vrata
Sastanak u Zenici je organizovan na inicijativu nove Uprave
Elektroprivrede da se analizira sve ono {to je projekat reorganizacije
pokazao, da se vidi koje su dobre, a koje lo{e strane, kazao je
ministar Trhulj
Aktuelni trenutak elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH naziv je dvodnevne radionice, u organizaciji Elektroprivrede BiH, koja je ju~er
po~ela u Zenici. U~esnici skupa iza zatvorenih vrata razgovaraju o organizacionim promjenama, strate{kim investicijama, planiranju u energetskom
sektoru te unapre|enju poslovanja rudnika.
Skupu koji je otvorio generalni direktor EPBiH Elvedin Grabovica prisustvuju i federalni
premijer Nermin Nik{i}, ministar za energetiku, rudarstvo
i industriju u Vladi FBiH Erdal
Trhulj, premijerZeni~ko-dobojskog kantona Fikret Plevljak i
drugi.
Revidiranje plana
Novinari nisu imali priliku
prisustvovati radionici u hotelu Dubrovnik u Zenici uz obja{njenje da nisu pozvani jer se radi o zatvorenom skupu, te da }e
“informacija u vidu saop{tenja, fotografije i videomaterijal
biti poslani na redakcije po
okon~anju drugog dana, u ~etvrtak u poslijepodnevnim satima“. Na insistiranje predstavnika medija da barem neko objasni o kakvomskupu je rije~, izjavu je dao federalni ministar
energije, rudarstva i industrije
Erdal Trhulj.
„Formiranjem Koncerna
ura|ena je jedna studija o organizaciji Elektroprivrede BiH.
Ovaj sastanak, tj. radionica, organizovan je na inicijativu nove Uprave EPBiH da se analizira sve ono {to je projekat reorganizacije pokazao, da se vidi
koje su dobre, a koje lo{e strane toga, da se na jednom mjes-
VIJEST U OBJEKTIVU
Dru`enje
Osobe s umanjenim sposobnostima iz Udru`enja Jednakost iz Prijepolja boravile su u
dvodnevnoj posjeti Sarajevu
tokom koje su se dru`ile sa ~lanovima NVO altruista Svjetlo.
Oni su posjetili staru jezgru
grada i znamenitosti Sarajeva,
Pionirsku dolinu, Vrelo Bosne
i dru`ili se sa ~lanovima NVO
altruista Svjetlo. “Prvi put osobe sa smetnjama u razvoju posjetile su Sarajevo i vidjele njegove znamenitosti te se dru`ile
s na{im ~lanovima“, navode iz
NVO Svjetlo.
Radionica okupila federalnu vrhu{ku
Foto: M. TUNOVI]
^EMU TAJNOVITOST?
Tek na insistiranje novinara da barem
neko objasni o kakvom skupu je rije~,
izjavu je dao federalni ministar energije,
rudarstva i industrije Erdal Trhulj
tu okupe stru~ni ljudi koji }e u
otvorenoj diskusiji re}i {ta misle o tome i da se izvuku adekvatni zaklju~ci. Mislim da je
ovo pravi put da se saslu{a mi{ljenje struke. To je nedostajalo
u pro{losti kada je nekolicina
pojedinaca odlu~ivala o sudbini ovako zna~ajnog giganta kao
{to je EPBiH. Ona mora ostati
regionalni lider, ali mora slu{ati mi{ljenja stru~njaka i vidjeti
u kojem smjeru }e se dalje razvijati“, kazao je Trhulj.
On je dodao kako }e Uprava
Elektroprivrede BiH, na osnovu zaklju~ka sa posljednje sjednice Vlade FBiH, uraditi revidirani akcioni plan i da se „stvari sa novom Upravom trebaju
di}i na vi{i nivo kao {to su sigurnost na radu i standard rudara,
te ve}a investiciona ulaganja“.
Govori i Lagumd`ija
Radionica EPBiH sastavljena
je iz ~etiri sesije. O temi „Konkurentnost i strategija elektroFoto: Senad GUBELI]
energetskog klastera - vo|enje
promjena“ govorit }e Zlatko
Lagumd`ija, o „Strate{kim investicijama i novim elektroenergetskim objektima Elvedin Grabovica i Amil Kamenica, o „Sa`etku projekta prestrukturiranja JP EPBiH u Koncern
zajedno sa rudnicima uglja“
osvrt }e dati Tomislav ^orak i
Barbara Dori}, o „Prioritetima
investicija u proizvodne objekte
JP EPBiH“ }e govoriti Mirza
Ku{ljugi}, o „Perspektivama razvoja energetskog sektora“, ministar Erdal Trhulj. O temi
„Snabdijevanje i trgovina EP
regionalnog tr`i{ta elektri~ne
energije“ i „Elektrodistributivna djelatnost u JP EPBiH d.d.
Sarajevo – organizacija, aktivnosti, planovi“ }e pri~ati Mirsad [abanovi} i Admir Andelija, dok }e „Presjek trenutnog
stanja u zavisnim dru{tvima –
rudnicima uglja“ dati Senad
Sarajli} i Sead Spahi}.
M. DAJI]
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
INTERVJU
5
Ranka Mi{i}, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske
Ne mogu radnici raditi do smrti
da bi spasili Fond PIO
Neposredan povod za ovaj razgovor po~etak je javne rasprave o izmjenama Zakona o penzionom sistemu
RS-a, no na{a sugovornica isti~e i podatak o 19.000 radnika koji su od Nove godine ostali bez posla
Razgovarala: Gordana KATANA
• U javnosti vlada dosta nedoumica oko predlo`ene reforme Fonda PIO. Da li je sindikat, kao socijalni partner, zadovoljan predlo`enim zakonskim rje{enjima?
- Vlada je popustila sindikatu,
i stoga smo zadovoljni, jer je
koncept ovog zakona u prednacrtu bio za sno van na pro du`enju radnog vijeka radnicima u RS-u, {to je za nas bilo nedopustivo. Dakle, ne mo`e se
spasiti Fond PIO na na~in da dana{nji radnici rade dok biolo{ki
ne zavr{e svoj `ivot. Na{ uslov je
bio da se u penziju odlazi s navr{enih 40 godina sta`a, bez obzira na starosnu dob. A `ene
koje navr{e 35 godina sta`a, bez
obzira imaju li 58 ili 65 godina
`ivota, one odlaze u penziju ako
`ele.
Starosna granica
Uz to popravljen je i jo{ jedan
uslov koji je predvi|ao najmanje
20 godina sta`a za odlazak u
penziju, sada je dovoljno 15 godina sta`a i 65 godina `ivota da
odete u starosnu penziju. Istovremeno, onima koji to `ele
bi}e omogu}eno da mogu raditi vi{e od 40 godina `ivota, bez
obzira na godine starosti.
• Koliko }e, ipak, `ene koje se
odlu~e na odlazak u penziju s
35 godina sta`a biti zakinute za
mjese~na primanja?
- Ne}e jer }e osnov za obra~un
penzije biti razmjeran onome
{to ste izdvajali tokom radnog
sta`a. Dakle, sva druga prava koja je entitet davao drugim kategorijama morat }e sam da isfinansira, a da novac upla}en za
doprinose pripada isklju~ivo
dana{njim, odnosno budu}im
penzionerima. Problem ne sa-
mo RS, odnosno BiH nego i svih
zemalja u okru`enju jeste broj
zaposlenih, visina plata, pitanje
rada kontrolnih organa i to je veliki posao koji je pred Republikom Srpskom.
• Socijalni mir u RS-u se kupovao slanjem ljudi u penziju,
stoga samo sedam posto sada{njih penzionera to je pravo
ostvarilo na osnovu punog radnog sta`a. O~ekujete li da }e
vlast biti spremna da ljude koji su penziju ostvarili po osnovu beneficija koje ne proizlaze
iz radnog odnosa skine sa tereta Fonda PIO?
- Sada dolazimo do onoga {to
je bilo motiv radnika i ovo pitanje treba postaviti Vladi RS-a.
Radnici nisu socijalna ustanova,
oni rade i oni zara|uju platu, iz
nje izdvajaju za doprinos i to pripada njima. I niko nema pravo
da te njihove pare dijeli na na~in
kako on to misli. Ja nisam protiv
prava koje dr`ava nekome da, ali
za to morate namaknuti novac,
ali to ne mo`e biti radni~ki novac. Zar je mogu}e da u RS-u od
229 hiljada penzionera imamo
samo njih 40 hiljada koji su
crn~ili 40 godina i za to dobili
nisku penziju. Pa kada na to
dodamo jo{ i 50 hiljada porodi~nih penzija i isto toliko invalida rada, pitanje je {ta sa ostalim? To je jedno od klju~nih pitanja na koje ovo dru{tvo mora
dati odgovor. Jer ovi radnici danas ne mogu raditi vi{e od 40 godina, a upravo je cilj Ministarstva
rada bio da se produ`enjem radnog sta`a zaustavi odlazak radnika u penziju, i da se ona {to
kra}e koristi kada radnik u nju
kona~no ode.
• Vi ste u vi{e navrata isticali da kad broj radnika i penzionera do|e u omjer tri naprema jedan, da je ugro`en Fond
PENZIONERI
Zar je mogu}e da u
RS-u od 229 hiljada
penzionera imamo
samo njih 40 hiljada
koji su crn~ili 40
godina i za to dobili
nisku penziju
PIO. U RS-u je taj odnos 1:1 mo`e li bez pove}anja broja radnih mjesta ijedan zakon rije{iti stanje u penzionom sistemu?
- Bilo ko mo`e napisati savr{en zakon, ali to nije rje{enje.
Mi prvo imamo problem onih
koji ne provode zakon. Zamislite, u zadnjih {est godina 400
miliona KM namijenjenih za
uplate doprinosa ostalo je u
d`epovima pojedinaca, a to su
bile pare koje pripadaju Fondu
PIO i Fondu zdravstva. Ne bi mi
imali ovoliko problema da su
kontrolni organi radili u skladu
sa zakonom. Druga je stvar i to
je na{ klju~ni problem, {to u
RS-u imamo 150 hiljada nezaposlenih i {to se svaki dan taj broj
pove}ava. Dakle, rje{enje svih
rje{enja je da vlast zavrne rukave i da dovede ozbiljne strane investitore. I da ukloni sve prepreke koje kapital ne trpi. A on ne
trpi ni politiku ni naciju, i `eli
ukupnu stabilnost kako bi investirao novac i ostvario profit.
• Vlada RS-a je kako bi namaknula novac u bud`et, od 1.
januara podigla poreske stope
i doprinose. Koliko se to odrazilo i na porast nezaposlenosti, ali i na smanjenje plata radnicima?
- Prema zvani~nim podacima, oko 19 hiljada radnika od
Nove godine je ostalo bez posla.
Tako da je to brojka koja sve nas
treba da zabrine, prije svega
one koji su du`ni da se brinu za
svoje gra|ane. Otvaranjem sezonskih poslova ta }e se slika ne{to promijeniti, ali ka`em to su
sezonski poslovi. Kada su u pitanju primanja radnika, onda
imamo jedan broj poslodavaca
koji nisu dirali radni~ka primanja. Ali najve}i broj poslodavaca najte`e mjere je primijenio na
radnike, ili je smanjivao plate ili
ih otpu{tao s posla. Tako je opet
sve pucalo preko onih ~ija su
le|a najtanja, a to su radnici.
• Radnici u RS-u `ive sve
te`e, ali izuzmemo li generalni {trajk `eljezni~ara, ~ini se da
radni~ka klasa dosta nezain-
teresovano gleda na probleme s kojima je suo~ena. Za{to
nema izra`enijeg radni~kog
bunta?
- Mi u RS-u svakodnevno imamo {trajkove. Jako je puno problema i puno je nezadovoljstva,
tako da je svaka vrsta protesta i
{trajka o~ekivana i opravdana.
Na va{e pitanje bi adekvatan
od go vor mo gli pri je da ti
stru~njaci, sociolozi. Mi smo u
sindikatu radili odre|ene analize, kako bi dobili odgovor ba{ na
ta pitanja. Ali ako radnik nije zadovoljan svojim polo`ajem, svojom platom i ako mu postavite
pitanje da li je spreman da iska`e ne za do volj stvo pre ma
svom poslodavcu, veoma je malo bilo odgovora koje smo mi
o~ekivali.
150.000 nezaposlenih
Ono {to nas ko~i je strah,
~injenica da smo iza{li iz rata i
da ~ak i u krupnim ekonomskim
temama preovladavaju politi~ke
tenzije. Kada poredite biti u ratu ili `ivjeti ovako, onda svi biraju ovo stanje. Ako tome dodate
~injenicu da je na zavodu za
zapo{ljavanje 150 hiljada radnika, a imate radno mjesto i ako
se pobunite, poslodavac ka`e
ima onih koji }e jedva do~ekati
da prihvate uslove koje nudi,
stanje je jo{ gore. U takvoj situaciji veoma je te{ko dobiti homogeno razmi{ljanje prema istom
cilju. Zato imamo sporadi~no
iskazivanje nezadovoljstva, me|u radnicima nema solidarnosti i na tome moramo raditi. Jer
ako problem imaju radnici na
`eljeznicama, to je problem svih
nas i stoga ih svi moramo podr`ati. Kao {to moramo biti svjesni da politika mora biti u slu`bi
gra|ana, a ne da bude dominantna nad njima.
TAKORE]I... ZAJEDNO
Djeca srpske i bo{nja~ke nacionalnosti iz Zvornika, njih ~etrdesetoro, kampova}e na Bora~kom
jezeru od 15. do 22. jula, najavio je
predsjednik Udru`enja za odr`iv
povratak Podrinje iz Zvornika HasanGrebi}. Grebi} je rekaonovinarima da su kampovanje djece od
~etvrtog do devetog razreda, koja
su odli~ni u~enici, ali slabog materijalnog stanja, organizovali
Udru`enjePodrinje i NVOObrazovanje gradi BiH. Grebi} je rekao da
}e biti organizovana nastava u prirodi, {kola plivanja te sportske,
rekreativne i kulturne aktivnosti.
6
OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
VIJESTI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
[ta je
predlo`eno
u rebalansu
bud`eta
FBiH
Trezorski zapisi za
pokri}e deficita
Vlada planira u septembru po~eti emitirati trezorske zapise ukupne vrijednosti
90 miliona Planirana, ali i dalje neizvjesna pomo} EK-a od 58 miliona KM
Vasi}: Ceri} `eli
biti otac nacije
- Poglavar Islamske zajednice u BiH
Mustafa Ceri} poku{ava da preko mr`nje
premaSrbimapostaneroditeljnacije i vjere u BiH, smatra izvr{ni sekretar SNSDa Rajko Vasi}. On smatra da Ceri} zahtjevom da se predsjednik RS-a Milorad
Dodik izvini svim muslimanima u svijetu za intervju u be~kom Standardu pokazuje kako je nesposoban za zajedni~ki
`ivot u jednoj maloj zajednici kakva je
BiH, pa se krije iza vjernika muslimana u
cijelom svijetu, javila je Srna. Prema njegovim rije~ima, sada je situacija jo{ tragi~nija, jer se za roditeljstvo nad muslimanima u BiH utrkuju Ceri} i lider SDP-a
Zlatko Lagumd`ija.
Tu`en Dnevni avaz
Aluminij d.d. Mostar podnio je odvojene sudske tu`be protiv mostarskog
Dnevnog lista i sarajevskog Dnevnog
avaza zbog klevete. U Mostaru je podnesena tu`ba protiv novinarke Vanje
Bjelica - ^abrilo, glavnog i odgovornog
urednika Darija Luki}a, te protiv izdava~a Dnevni list d.o.o, a u Sarajevu protiv novinara Faruka Vele, glavne i odgovorne urednice Indire ]ati} te protiv izdava~a Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo. Poja{njeno je da je u tekstovima tih dnevnih novina iznesen niz
neta~nih informacija s isklju~ivom namjerom tu`enika za nano{enje {tete
poslovnom ugledu Aluminija, koji tra`i
od{tetu od 100 hiljada maraka.
Prijedlog izmjena i dopuna
ovogodi{njeg bud`eta FBiH je
u parlamentarnoj proceduri,
ali nije razmatran. Prijedlogom Vlade ovogodi{nji bud`et
FBiH pove}an je za 36 miliona
478.000 KM i iznosit }e milijardu i 735.797 KM. Deficit koji
trenutno iznosi oko 252,9 miliona KM djelimi~no }e biti
pokriven sredstvima kojima
se federalna Vlada nada od
Evropske komisije i izdavanjem trezorskih zapisa u vrijednosti 90 miliona KM.
Planiran je primitak od oko
58 miliona KM od Evropske komisije, iako su i ta sredstva relativno nesigurna s obzirom na
op}u politi~ku klimu u dr`avi,
a ona direktno ovise o postizanju globalnog fiskalnog okvira
BiH za period od 2012. do
2014. koji treba da utvrdi Fiskalno vije}e BiH.
Federalna Vlada: Pomo} EK-a ovisi o odluci dr`avnog Fiskalnog vije}a
Porezi i prihodi
Teku}i transferi
Izmjenama je planiran rast prihoda FBiH od indirektnih
poreza za oko 19,3 miliona KM. Zna~ajno pove}anje Vlada planira na stavci tzv. neporeznih prihoda, i to za
124,2 miliona KM. Na ovoj stavci najzna~ajnije pove}anje
se odnosi na prihode od dividendi dr`avnih preduze}a i
to 100 miliona koje Vlada namjerava ubrati od telekomoperatera te 16 miliona od Elektroprivrede HZHB.
Nadomjestak za MMF
O~ito svjesna da ove godine
ne}e biti predvi|enih tran{i iz
kreditnog stand by aran`mana
s MMF-om, Vlada je pribjegla
i novim rje{enjima. Na poziciji kratkoro~nih kredita i zajmova Vlada je rebalansom predvidjela 90 miliona KM. Kako saznaje Oslobo|enje, radi se o
planu emitiranja trezorskih
zapisa. Prva emisija bi trebala
da se dogodi u septembru.
Zapravo se radi o jednoj vrsti
vrijednosnih papira koje izdaju ministarstva finansija za
pokrivanje dr`avnog duga, a
prodaju se na dra`bama uz
popust. Cijena trezorskih zapisa pri prodaji je ni`a od nominalne, a kupuju ih naj~e{}e
banke, tvrde ekonomisti. Pri
dospije}u, koje je obi~no 365
dana ili manje, ispla}uje se
nominalna cijena.
Namjera Vlade je da na ovaj
na~in rije{i problem visokog
bud`etskog deficita s kojim se
FBiH suo~ava. No, zasad, nema
mnogo informacija o detaljima
vezano za pravila pod kojima
smanjena za oko dva miliona
KM tako da }e iznositi oko 30
miliona KM. No, iznos za pla}e
federalne administracije i izabranih i imenovanih zvani~nika (parlamentaraca i ~lanova
Vlade) rebalansom je pove}an
za 354.000 KM, tako da je ukupan ovogodi{nji iznos za pla}e
184.663.611 KM. Rebalansom
}e biti umanjene stavke putnih
tro{kova, nabavke materijala i
sitnog inventara, ali je za milion i pol pove}ana stavka ugovorenih i drugih posebnih
usluga te }e iznositi oko 40,3
miliona KM.
}e se u}i u ovaj posao. U okviru rashoda, Vlada o~ito planira odr`ati postoje}i nivo pla}a
federalne administracije, koja
broji 7.336 slu`benika i du`nosnika, ali i dostignuti nivo socijalnih davanja u vidu transfera bora~koj i invalidskoj populaciji, te pove}anje sredstava
namijenjenih povratku izbjeglih i raseljenih.
Tako je bud`etska pozicija na
kojoj se nalaze sredstva planirana za naknade zaposlenih
koje nemaju karakter pla}a
Najve}i dio rashoda bud`eta
i dalje pripada teku}im transferima koji su ve}i za oko 48,2 miliona, i iznosit}e 981 milion KM.
Od toga, transfer za bora~ke
invalidnine ve}i je za 34,5 miliona i iznosit }e 326.189.500
KM. Za izjedna~avanje minimalnih penzija ostvarenih po
povoljnijim uvjetima sa ostalim
minimalnim penzijama planirana su dva miliona, a oko
13,5 miliona za pokri}e gubitaka federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja. Transfer
za isplatu neratnih invalidnina prijedlogom rebalansa ve}i
je za 14 miliona i iznosit }e 44
miliona KM. Za podr{ku razvoja regije Srebrenica Vlada
je predlo`ila dodatna tri miliona KM.
S. [e.
Organizacioni odbor Inicijative za novu akciju pisao Tadi}u
Odbacite ]osi}evu doktrinu
Novi Gradski
odbor HDZ-a
Gradska organizacija HDZ-a BiH ju~er
je dobila novi Gradski odbor. Ju~er
odr`ana Izborna skup{tina protekla je u
demokratskom ozra~ju, ka`u u HDZ-u,
a od pozvanih 127 izaslanika, na sjednici su bila 122, kao i veliki broj gostiju.
Novi ~lanovi Gradskog odbora HDZa BiH Mostar su Davor Pehar, Ljubo Be{li}, Marin Raspudi}, Zoran Landeka, Katica Crnjac, Danijel Vidovi}, Ivan Zelenika, Sanja Bijak{i}, Mile Pulji}, Davorin Kozomara, Tihomir Alilovi}, Darko
Knezovi}, Vlado ^uljak, Branko Bo`i},
Sla|an Bevanda, Oliver Soldo, @eljko Pu{i}, Julineta Juri}, Damir Knezovi} i
Gordan Ramljak. Tako|er, izabrani su i
~lanovi Nadzornog odbora GO HDZ-a
BiH Mostar: Vesna Azinovi}, Dario Pu{i} i Ilija \olo, priop}eno je iz HDZ-a
BiH. Tako|er, priop}eno je kako }e se narednih dana odr`ati konstituiraju}a sjednica na kojoj }e se izabrati novo vodstvo Gradskog odbora.
J. G.
Nedopustivo je
izjedna~avanje
ha{kih optu`enika
sa braniocima
Sarajeva i BiH,
poru~eno je u
otvorenom pismu
Samo istina i pravda mogu dovesti do oprosta i pomirenja
Nakonnedavnogpoziva bh. javnosti i me|unarodnim institucijama za promjenu stanja u
BiH, ju~er je na pres-konferenciji u SarajevuOdborInicijative za
novu akciju prezentirao otvorenopismopredsjednikuRepublike Srbije, Borisu Tadi}u.
Poricanje genocida
Najo{trije su osudili Tadi}evu
izjavu, datu tokom posjete BiH,
u kojoj izjedna~ava ha{ke optu`enike Karad`i}a i Mladi}a sa
herojimakoji su braniliSarajevo.
Od Tadi}a se tra`i odgovor na
pitanje “da li negativna praksa
poricanja odgovornosti i izjedna~avanje zlo~ina i `rtve, morabitipravilo po kojem}e se pona{ati svaki srbijanski zvani~nik
u posjeti Sarajevu“. Predsjednik
Srbije je zamoljen “da u duhudobrosusjedskih odnosa pravde i
pomirenja, planske zlo~ine
u~injene u ime Srba i Srbije ne
poku{ava izjedna~iti optu`ivanjemonihljudikoji su se tom zlu
suprotstavili“.
- Samo istina i pravda mogu
dovesti do oprosta i pomirenja, bez kojeg nema sigurnosti ni stabilnosti u BiH i regionu.
Stoga Vas pozivamo da odbacite politiku negiranja genocida i doktrinu Dobrice ]osi}a,
jer je to jedini put koji }e Srbiju dovesti do otre`njenja i pomirenja sa susjedima, ka`e se
u pismu.
Nerad vlasti
Profesorica Lamija Tanovi}
ukazala je i na pogubne posljedice nerada bh. vlasti, dok je
Foto: S. GUBELI]
Stjepan Kljui} upozorio na situaciju u kojoj su patriotske snage
odbranegurnute ustranu, pa stari neprijatelji u miru nastavljaju
ru{iti BiH.
- Na{a tragedija je {to u dr`avnom rukovodstvu nemamo
ljudi koji }e se suprotstaviti takvoj politici i {tititi interese
dr`ave. Brojni su primjeri gre{aka na{ih du`nosnika, me|u kojima nema onih koji bi znali da
prona|u izlaz iz haosa. Jedino
rje{enje su prijevremeni izbori,
poru~io je Kljui}.
Z. T.
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
DOGA\AJI
Predstavni~ki dom FBiH pretresao pla}e u agencijama
Bar{i 7.640 KM,
Mandrapi 4.300
Predsjednik FERK-a i direktor Agencije za bankarstvo u FBiH odbili zahtjeve
poslanika da javno saop}e iznose svojih pla}a rekav{i kako se radi o poslovnoj
tajni Oba izvje{taja odbijena
Predstavni~ki dom federalnog Parlamenta ju~er je odbio
izvje{taj o poslovanju Agencije za bankarstvo u FBiH nakon {to je direktor Agencije
Zlatko Bar{ odgovorio na pitanje poslanika Josipa Juri{i}a o visini njegove direktorske pla}e. Bar{ je, naime, izbjegao direktan odgovor kazav{i kako je posljednja prosje~na pla}a ispla}ena za 75
zaposlenika u Agenciji 2.940
KM, a da njegova direktorska
pla}a iznosi 2,6 prosje~nih u
Agenciji, a iznos je poslovna
tajna. Nakon {to je jednostavnom ma te ma ti kom ut vr|eno da je Bar{ova pla}a
oko 7.640 KM, ve}ina nije
podr`ala iz vje {taj o ra du
Agencije.
Pla}e utvr|ivane prostom matematikom
Prethodno je Klub SDA zatra`io od Vlade da izmjenom
odgovaraju}ih zakona omogu}i da rukovodstva federalnih tijela odgovornih Parlamentu snose posljedice neprihvatanja izvje{taja o poslovanju. Poslanici su zatra`ili i
da se vi{ak prihoda Agencije
za bankarstvo, koji u pro{loj
godini iznosi vi{e od dva miliona KM, upla}uje u federalni bud`et za pomo} prevarenim `irantima.
Zeleno svjetlo nisu dobili ni
izvje{taji o radu u 2010. i finansijski plan za 2011. federalne Regulatorne komisije
za elektri~nu energiju.
je predsjednik FERK-a Risto
Mandrapa obrazla`u}i izvje{taj o poslovanju za 2010. Potom je na komadu papira ponudio podatke o pla}ama troje ~lanova tog regulatornog tijela rekav{i da je to ozna~eno
poslovnom tajnom i da se ne
mo`e pro~itati javno zbog
prisustva novinara na sjednici. Saznajemo da je njegova
pla}a oko 4.300 KM.
Muhamed Ibrahimovi} je
upozorio da je prije vi{e od
godinu jednom ~lanu FERKa istekao mandat i Komisija za
izbor i imenovanja je poku{ala rije{iti to pitanje, Vlada
provela proceduru i na tome
se stalo. Zatra`io je od Vlade
da to hitno rije{i. Ovim je aludirao na istek mandata hrvatskom ~lanu FERK-a Zdenku
[imunovi}u koji je skoro godinu bio u svojstvu v.d. ~lana,
sve dok krajem pro{le godine
Vlada nije postavila Sanelu
Pokraj~i} za v.d. ~lana.
Predstavni~ki dom je prihvatio nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
prodaji stanova na kojima
postoji stanarsko pravo kojim
je predvi|eno da FBiH finansira izgradnju zamjenskih stanova za vlasnike nacionaliziranih stanova koji su po tom
zakonu otkupljeni. Nacrt }e
biti upu}en u 60-dnevnu javnu raspravu. Izmjene ovog
zakona kojima se provodi
odluka Ustavnog suda FBiH o
uskla|ivanju njegovih odredbi s Zakonom o principima
- Cijena elektri~ne energije
nije pove}ana 34 posto. Nema
vi{e tarife zima - ljeto. Prosje~no pove}anje cijene na
godi{njem nivou u Elektroprivredi BiH je 15,77 posto. Elektroprivreda je zahtijevala da
im dignemo cijene tako da
pokriju prihod od 710 miliona
godi{nje. ^lanovi FERK-a su
prihvatili 653 miliona, kazao
VIJESTI
SDA analizira
izborne rezultate
Predsjedni{tvo Stranke demokratske akcije na dana{njoj }e sjednici,
me|u ostalim, raspravljati i o rezultatima parlamentarnih izbora provedenih oktobra 2010. Izvje{taj o izbornim rezultatima podnijet }e, kako je
obja{njeno, Asim Sarajli}, ~lan Predsjedni{tva SDA i {ef izbornog {taba
ove stranke.
U zavisnosti od toga kako }e se razvijati diskusija ~lanova Predsjedni{tva, razmatrat }e se i kaznene mjere za
kantonalne odbore SDA koji su postigli rezultate slabije od o~ekivanih.
Na tapetu }e, dakako, u svjetlu izbornih, ali i svakih drugih rezultata biti i
Kantonalni odbor SDA Sarajevo u koje se odavno najavljuje uvo|enje povjerenstva.
A. B.
Robinson pisao
Be}irovi}u
Cijena struje
OTKUP
Iza problema
otkupa stanova, po
mi{ljenju Jasmina
Duvnjaka, kriju se
novac i finansije.
On je povukao
paralelu s
problemom vojnih
stanova
7
Foto: S. GUBELI]
TEMPIRANA BOMBA
Vjekoslav Bevanda (HDZBiH) je izvje{taj o
radu Agencije za bankarstvo u FBiH
ocijenio korektnim. On je upozorio na
sektor mikrokreditnih organizacija
nazvav{i ih tempiranom bombom
lokalne samouprave, nakon
reakcije udru`enja nosilaca
stanarskog prava u privatnim
stanovima, vra}ene su u redovnu proceduru, umjesto hitne
koju je predlagala Vlada. Inicijativu Udru`enja za gra|anska prava prihvatila je parlamentarna Komisija za ljudska
prava. Predvi|a dono{enje
odredbi kojima bi bio omogu}en otkup privatnih stanova na kojima postoji stanarsko
pravo, a vlasnicima omogu}i
dodjela zamjenskih stanova.
Klub SDP-a podr`ao je ovakav stav. Po rije~ima predsjednika Kluba Jasenka Selimovi}a, to je logi~an slijed u izjedna~avanju prava nosilaca stanarskog prava u privatnim stanovima sa gra|anima u RS-u i
Br~ko distriktu kojima je zakonima omogu}en otkup.
[ef Kluba SDA Ismet Osmanovi} smatra da FBiH mora
donijeti propis kojim }e materijalno i nov~ano biti obe{te}eni i vlasnici i nosioci stanarskog prava. Po njemu, to
mora biti posao Vlade i resornog ministarstva kako se FBiH
ne bi ponovila situacija da
ve} doneseni zakon bude predmet odluke Ustavnog suda
FBiH.
Adil Lozo iz SBiH upozorio
je, pak, na odluku Ustavnog
suda BiH iz septembra 2010.
prema kojoj se ne mo`e donije ti pro pis ko jim }e bi ti
ugro`eno pravo na privatnu
svojinu zagarantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Ohrabrila me ~injenica da Predstavni~ki dom intenzivno radi i da se priprema za va`na pitanja i zadatke na
kojima }e raditi narednih mjeseci, isti~e se u pismu koje je Garry Robbins,
{ef Misije OSCE-a u BiH, uputio predsjedavaju}em Predstavni~kog doma
PS BiH Denisu Be}irovi}u, prenosi
Fe na. Ne po sre dan po vod za ovo
obra}anje u kojem se izra`ava i opredjeljenje da Misija OSCE-a u BiH i dalje podr`ava rad najvi{e zakonodavne
in sti tu ci je BiH bi le su naj svje`ije
aktivnosti i nedavno odr`ani sastanak
Robbinsa s rukovodstvom Predstavni~kog doma PSBiH.
Stanovi i novac
- Komisija za ljudska prava
predla`e diskriminiraju}u
odredbu po kojoj }e se privatizirati privatno vlasni{tvo. Ustavni sud je zauzeo stajali{te da
se osobe koje imaju objekte u
privatnom vlasni{tvu ne mogu
razvlastiti tog prava, pa i ako takav zakon bude donijet, on }e
biti suprotan Evropskoj konvenciji. Na{a obaveza je da
po{tujemo ovaj dokument,
upozorio je Lozo.
Iza problema otkupa stanova, po mi{ljenju Jasmina
Duvnjaka, kriju se novac i finansije. On je povukao paralelu s problemom vojnih stanova za koje je Parlament
prije dvije godine donio rje{enje, „a Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i tijela
FBiH ga nije provela dezavuiraju}i tako Parlament“.
S. [e.
Osuda postupaka
bh. lidera
Udru`enje demokratskih pravnika u
BiH najo{trije osu|uje "necivilizacijske
postupke bh. lidera koji svojim govorima i pona{anjem promovi{u rasizam,
diskriminaciju, fa{izam, ~etni{tvo i usta{vo, a {to je nanijelo ogromne {tete
gra|anima BiH", javila je Fena. Kako se
navodi, sve to nanosi {tetu i narodu iz
kojeg dolaze. - Propust Neboj{e Radmanovi}a, Dragana ^ovi}a, Bo`e Ljubi}a i Nikole [piri}a da prisustvuju
komemoraciji `rtvama genocida u Srebrenici 11. jula je anticivilizacijski ~in
- navodi se u saop}enju. Udru`enje poziva gra|ane, akademsku i {iru javnost
da okrenu glavu od svih onih koji nemaju razumijevanja za druge i druga~ije od sebe, stoji u saop}enju.
8
OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
VIJESTI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Ju~er u prostorijama MKCK-a
Videolink Sarajevo
- Guantanamo
Kontakti
16. 1. 2002.
Bolja ekonomska
saradnja
Ambasador Saudijske Arabije Eid Mohammed al-Thakafi posjetio je ju~er
potpredsjednika FBiH Mirsada Kebu,
koji je naglasio da dvije dr`ave imaju dugogodi{nje prijateljske odnose i zahvalio ambasadoru za dosada{nji predani
rad na ja~anju odnosa, javila je Fena. U
saop}enju iz kabineta Kebe navodi se da
su tokom razgovora razmijenjena
mi{ljenja o aktuelnim politi~kim prilikama u BiH i regionu jugoisto~ne Evrope. Al-Thakafi je izrazio spremnost Saudijske Arabije da pobolj{a ekonomsku
saradnju s BiH. Istaknuo je da Saudijska
Arabija prije svega `eli da pomogne jedinstvenu BiH, punopravnu ~lanicu EU.
Kele~evi} {ef
delegacije MKCK-a
Me|unarodni komitet Crvenog
krsta/kri`a (MKCK) prvi put nakon
dvadeset godina imenovao je dr`avljanina BiH na mjesto {efa delegacije u Sarajevu. Boris Kele~evi} tu du`nost od jula preuzima od Sergea Marmya, koji je
boravio u BiH od aprila 2010. godine.
Odlaze}i {ef delegacije MKCK-a u BiH
Serge Marmy kazao je za Fenu da je glavni razlog za imenovanje dr`avljanina
BiH za {efa delegacije ~injenica da on
poznaje jezik i kulturu dr`ave, {to je definirao kao jasne prednosti. Naglasio je
da su sli~na imenovanja nedavno izvr{ena i u Beogradu i Pri{tini, s tim {to, naravno, ostaje direktna hijerarhijska veza sa sjedi{tem MKCK-a u Genevi.
Izru~enje bh. Al`iraca u
Guantanamo
Poslije vi{e od
devet godina prvi
put su se vidjeli
Belkacem
Bensayah,
njegova supruga
Anela i djeca
[ejma i Sara
2004.
Prvi put s Belkacemom
kontaktira MKCK
2009.
Anela se prvi put ~ula
sa suprugom, i otad
je imala tri razgovora,
s tim da je tri prepustila Belkacemovoj rodbini u Al`iru
Anela Kobilica: Bilo je te{ko, ne mogu jo{ da se saberem
Ju~er su putem videolinka,
koji je omogu}io Me|unarodni
komitet Crvenog krsta/kri`a,
prvi put nakon vi{e od devet godina kontaktirali Anela Kobilica,
njene k}erke [ejma i Sara i njihov suprug i otac Belkacem
Bensayah.
Razgovor na relaciji Sarajevo
- Guantanamo, s prekidima tehni~ke prirode, trajao je sat vremena: “Bilo je te{ko, ne mogu jo{
da se saberem“, rekla nam je
Anela dok su uplakane djevoj~ice ostale sjediti u prostorijama MKCK.
Otkud fotosi
obavje{tajaca
“Belkacem je deset minuta
{utio, a onda je ponavljao, volim
te, [ejma, volim te, Saro. [ejma
ga je prekinula: a voli{ li mamu?
Rekao je, naravno, sve vas volim“, govori Anela.
Belkacem im je pokazivao fotografije {to ih je dobivao od
Anele proteklih godina, a me|u
njima su bili snimci koji su nju
vrlo iznenadili: “Ne znam otkud
mu fotografije pripadnika njema~ke obavje{tajne slu`be, koji su svojevremeno s nama u Zenici razgovarali, predstaviv{i se
kao njema~ki novinari. Taj je
skandal otkrilo Oslobo|enje,
va{ kolega Azhar Kalamuji}“,
kazuje Anela, navode}i da je
posljednji put Belkacema vidjela 16. januara 2002. godine, u
danu izru~enja u Guantanamo,
zajedno s petoricom drugih tzv.
bh. Al`iraca, koji su, u me|uvremenu, pu{teni iz zatvora.
Iako je ameri~ki sud, i drugostepenom presudom, potvrdio
Belkacemovunevinost(optu`en
za terorizam spram SAD-a),
pravna bitka za njegovo
izru~enje u tre}u zemlju jo{ tra-
Foto: Didier TORCHE
je. Vodi je tim ameri~kih advokata, koji su se 2004. sami javili
Aneli, `ele}i preuzeti slu~aj. U
me|uvremenu su svi oni napredovali u karijeri, dobili brojne
nagrade, ali Anela ne krije da ni
ona a ni njen suprug nisu zadovoljni njihovim radom.
17 miliona dolara
- Pro~itala sam na njihovoj internet-stranici da su navodno 17
miliona dolara potro{ili za ovaj
proces. Ko mo`e u to povjerovati, pogotovo ako se uzme u obzir da sam im ja poslala svu dokumentaciju, za koju sam ovdje
anga`ovala posebnog advokata. Voljela bih da ne grije{im, ali
mi se ~ini da je njima stalo da
proces {to du`e potraje, jer pare dobivaju iz bud`eta ameri~ke vlade, ogor~ena je Anela,
vra}aju}i se opet videolinku.
- Belkacem je rekao da njego-
vo srce pla~e za nama, i nekoliko puta je ponovio da bi volio
umrijeti, da se mi vi{e ne brinemo. U jednom je trenutku [ejma
istr~ala iz sobe, ne `ele}i slu{ati takve rije~i, i sama potresena
pri~a Anela, dodaju}i da je i
Belkacem napustio prostoriju
pla~u}i, kao i njihove k}erke.
Anelin glas je drhtao u po~etku na{eg razgovora, ali ~im se
malo sabrala, i pitala kojim putem da idu prema autobuskoj
stanici, zvu~ala je druga~ije. I iz
Zenice su do{le autobusom, {to
je Belkacema iznenadilo. ^udio
se, zar ih niko nije mogao dovesti u Sarajevo. - Rekla sam mu istinu. Moj tata se ne osje}a dobro
i ja mu nisam dala sjesti za volan, govori Anela, mole}i nas da
obavezno naglasimo njenu zahvalnost za kontakt, makar nakon 9 godina, i ameri~koj vladi,
ali i MKCK-u. E. KAMENICA
Strana~ka prepucavanja u Mostaru
Mo parking na ~ekanju
Predsjedavaju}i GV-a Danijel Vidovi} tvrdi da SDA opstruira sve pozitivne tokove
Nije povrije|en
vitalni interes
Bo{njaka
Vije}e za za{titu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a ju~er je donijelo odluku kojom je utvr|eno da Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji
dr`avnogkapitala u preduze}ima RS-anijepovrije|envitalniintereskonstitutivnog
bo{nja~kog naroda, jer se Zakon jednako odnosi na sva lica koja se na|u u istoj
pravnoj situaciji, javila je Fena. Klub
Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a ocijenio
je da je vitalni interes tog naroda povrije|en jer su ovim zakonom izostavljena
“zainteresovanalica“ iz postupka u kojem
se odlu~uje o pravu vlasni{tva na objektima i zemlji{tu koji su predmet privatizacije. Time se, smatra Klub, onemogu}ava
da gra|ani bo{nja~ke nacionalnosti, ali i
drugih naroda, za{tite i ostvare svoje
pravo na zemlji{tu koje je u ranijem periodu nacionalizovano i “za koje nije data pravi~na naknada“.
Vije}nici SDA u Gradskomvije}u Mostara opstruiraju uspostavu javnog poduze}a Mo parking, koje bi trebalo rije{iti goru}i problem parkinga u Mostaru, izjavio je za Oslobo|enje
potpredsjednik Gradskog vije}a Mostara Danijel Vidovi}
(HDZBiH). Tako|er, kazao je i
kako }e pitanje uspostave Mo
parkinga ostati na ~ekanju.
Vi{ak uposlenih
- Sve je stalo zbog opstrukcija SDA. Oni su ovaj projekat
po~eli uvjetovati nekim politi~kim zahtjevima koji nemaju
veze s Mo parkingom. Mislim
kako }e do daljnjega ova odluka biti na ~ekanju, ako se ne{to
u me|uvremenu ne promijeni
kod SDA. Sada je o~ito kako oni
opstruiraju sve pozitivne tokove u Gradskom vije}u Mostara,
kazao je Vidovi}.
No, predsjednik Gradskog
vije}a Mostara Murat ]ori}
(SDA) odgovara kako nema ri-
je~i o opstrukcijama, te kako vije}nici SDA `ele {to skoriju
uspostavu Mo parkinga.
- Gradsko vije}e je razmatralo materijale koji se ti~u uspostave, na~ina organizacije i cijena naplate parking-prostora u
Mo parkingu i postavljeno je vi{e amandmana vije}nika. Sve te
primjedbe su vra}ene predlaga~u, odnosno gradona~elniku,
da ih uva`i. Zatra`eno je i da se
dostavi i stav uprave i menad`menta Mo parkinga. Tako|er, tra`ili smo uvid u tro{enje sredstava za nabavku potre-
OPREMA SKUPLJA
PRA[INU
Imamo na ra~unu
sredstva za Mo
parking i moramo
po~eti raditi. Kupljena
je i oprema, poput
paukova koji skupljaju
pra{inu, ka`u u
Gradskoj upravi
bne opreme, kazao je ]ori}, te
dodao kako to nisu bili zahtjevi SDA, nego vi{e stranaka.
Iz Gradske uprave su poru~ili
kako je cijela stvar u rukama
Gradskog vije}a te kako su osigurana sredstva za pokretanje
rada ovog javnog poduze}a.
- Imamo ve} na ra~unu sredstva za rad Mo parkinga i moramopo~etiraditi. Kupljena je i potrebna oprema, poput paukova
kojisadaskupljajupra{inu. Tu je
i problem vi{ka uposlenih u
Gradskoj upravi. Podsje}amo
kako 40 uposlenika iz Gradske
uprave treba prije}i u Mo par-
king. Timebismo se rije{ilivi{ka
uposlenika u Gradskojupravi, a
istovremenobismo tim ljudima
prona{li novi posao, kazali su iz
Gradske uprave Mostara.
Dugogodi{nji problem
Grad Mostar je objavio kako
}e se tijekom kolovoza u Mostaru uvesti naplata parkiranja
po zonama. Mostar nema dovoljan broj parking-mjesta, {to
godinama predstavlja problem
i voza~ima, ali i pje{acima, a od
naplate parkinga bi se trebala
graditi nova parkirali{ta.
J. GUDELJ
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
OGLASI
9
10
OSLOBO\ENJE
KOMENTARI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Rije~i, rije~i, rije~i
FOKUS
^
Pi{e: Gojko BERI]
[email protected]
Osnovna stvar koju na
politi~kom i stru~nom
planu treba razjasniti jeste
da li je u Srebrenici
mogu}a brza i radikalna
obnova dobrog `ivota ili je
ona neumitno osu|ena na
ki{ovsko “rano
smrkavanje“, ako ne i na
lagano umiranje? Ako prva
solucija ima politi~ku i
svaku drugu podr{ku,
krajnje je vrijeme da se s
tim krene odmah. A ako je
`ivot u Srebrenici osu|en
na tiho ga{enje, neka se
javnosti ka`e ko je za to
kriv i kakve su krajnje
posljedice tog “plana“
itaju}i novinske izvje{taje iz Poto~ara,
gdje je ovog vrelog
julskog ponedjeljka
na{lo smiraj jo{ 613 `rtava
srebreni~kog genocida, pala
mi je na um jedna scena iz
naj~uvenije Shakespeareove
tragedije: “Rije~i, rije~i, rije~i“, ka`e Hamlet ~itaju}i
knjigu nekog “satiri~kog lopova“. Rije~i, rije~i… I ovaj posljednji opro{taj s novoidentifikovanim pa}enicima iz srebreni~kog pakla kolektivne
bo{nja~ke smrti obilje`en je
vi{kom rije~i, s tom razlikom
{to su ovog puta komemoracija i d`enaza odr`ane odvojeno. To je u~injeno na zahtjev
Majki Srebrenice, koje vi{e
nisu bile u stanju slu{ati isprazne politi~ke govore. Iako je
na komemoraciji i sam izgovo rio ne ko li ko pri go dnih
re~enica, predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} jedini je
shvatio da “ovaj dan nije za
govore, nego za ti{inu i poniznost“. [ta god neko mislio o
zna~aju svoje politi~ke funkcije ili svoje samoumi{ljene
ovozemaljske misije, morao bi
imati elementarno po{tovanje
prema emotivnom i fizi~kom
stanju onih koji su do{li na
posljednji ispra}aj svojih najmilijih. Tog dana, a pogotovo
u trenucima bolnog opro{taja sa sinovima, mu`evima i
bra}om, do njihovih slomljenih srca nisu dopirali nikakvi
vanjski podsticaji, ma od koga dolazili. Svako ko je gledao
TV prijenos tog doga|aja mogao je da se u to uvjeri.
Rije~i, rije~i, rije~i. Opet je,
kao i svih prethodnih godina,
iz Poto~ara odaslata poruka
da se Srebrenica vi{e nikada,
nigdje i nikome ne smije dogoditi. Opet je re~eno da je
Srebrenica mrlja na savjesti
Evrope 20. stolje}a, te da genocid koji se u njoj dogodio
predstavlja trajnu opomenu
~ovje~anstvu. Opet smo ~uli
kako je du`nost svih doma}ih
i me|unarodnih faktora da
pomognu porodicama `rtava,
kao i ~itavom tom kraju, kako
bi im se osigurao prosperitetan `ivot. Isto tako je poru~eno da nema pomirenja
bez istine i pravde, {to podrazumijeva su|enje svima koji
su u~estvovali u ovom zlo~inu. Tako|e je osu|eno svako negiranje srebreni~kog genocida, a cijeloj tragediji je dato vi {es tru ko sim bo li~ko
zna~enje: Srebrenica je mjesto genocida, ona je simbol
stradanja bo{nja~kog naroda, ali mo`e postati i simbol
po mi re nja, lju ba vi i za je dni~kog `ivota.
ovo posljednje, na`alost, naj vi {e su mnjam. ^ak se pitam kako to da Srbi
nastanjeni u Srebrenici ne
osje}aju nikakvu nelagodu
`ive}i u gradi}u u kojem je u
njihovo ime po~injen u`asan
zlo~in? Pa ako ve} tu `ive, za{to ne iskazuju saosje}ajnost
sa pre`ivjelim Bo{njacima,
umjesto {to im u institucijama
vlasti zagor~avaju `ivot provode}i odvratnu politiku pomahnitalog Milorada Dodika?
Naivno zami{ljam kako svakog 11. jula u podne zazvone
zvona i zapale se svije}e u
svim pravoslavnim crkvama u
Bosni i Hercegovini u znak pijeteta prema `rtvama srebre-
U
ni~kog pokolja. ^ovjek bi onda povjerovao da su Srbi,
uprkos moralnom sunovratu
90-ih godina, narod dostojan zajedni~kog `ivota, da u
tom narodu ima mnogo vi{e
ljudskosti nego zla i mnogo vi{e ~asnih i civilizovanih ljudi nego nacionalisti~ke bagre. Pomisli{ da bi to, uprkos
tragi~nom iskustvu iz bliske
pro{losti, moglo biti ta~no, a
on da tog is tog 11. ju la
pro~ita{ u novinama kako je
Dodik u intervjuu za jedan
austrijski list rekao: “Mi ne
vjerujemo dobrim namjerama muslimana. Imamo potpuno negativno istorijsko
iskustvo.“ I {ta re}i na ovu rasisti~ku bljuvotinu, osim da
ona definitivno svrstava Dodika me|u najekstremnije
islamofobe u Evropi.
edanaesti juli je dan kada doma}i politi~ari, visoki predstavnik i ~lanovi diplomatskog kora
odlaze u Srebrenicu sa najboljim namjerama, sa`etim u
ve} navedenim porukama,
da bi ve} sutradan taj gradi}
bio prepu{ten samom sebi,
`ivotare}i po zakonima provincijske u~malosti i danas
ve} klasi~ne bo{nja~ko-srpske
podjele. Nedaleko odatle je
~etni~ka “prijestonica“ Bratunac. Bradata bratija uvijek je
spremna da odatle krene u
Srebrenicu i tamo, ni od koga
sprije~ena, demonstrira svoj
“ples smrti“. Dana{nja Srebrenica je predmet potpuno
opre~nih interpretacija. Prema jednoj od njih, ona je sve
vi{e prepu{tena zaboravu, a
prema drugoj u taj su kraj, pored druge vrste pomo}i, ubriz-
J
gane velike koli~ine novca,
ali se to ni po ~emu ne vidi.
Navodno je mnogo toga zavr{ilo na “nepoznatim“ privatnim adresama. U grad i okolinu vratio se mahom polupismeni svijet, ljudi bez alata i
za na ta, a ono ne ko li ko
stru~njaka rade kao op}inski
~inovnici. Nigdje fabrike, nigdje ozbiljnijeg privatnog biznisa. Ve}ina mladih ne vidi
tu nikakvu perspektivu, a svoj
grad do`ivljava kao depresivan i klaustrofobi~an. Njihov
opis Srebrenice u popodnevnim satima sje}a me na Danila Ki{a: “Ovdje se tako rano
smrkava“. To ki{ovsko “rano
smrkavanje“ je mo`da najslikovitija metafora za dana{nju Srebrenicu.
no go to ga oko
Srebrenice je nejasno. Njeni neka da{ nji sta no vnici `ive {irom svijeta. Svaka
pri~a o njihovom povratku je
besmislena. Nostalgija, lijepa
priroda, ~ist zrak i sli~ni aduti nisu dovoljni da se bilo ko
vrati ku}i, u potpunu egzistencijalnu neizvjesnost. Osnovna stvar koju na politi~kom
i stru~nom planu treba razjasniti jeste da li je u Srebrenici mogu}a brza i radikalna
obnova dobrog `ivota ili je
ona neumitno osu|ena na
“rano smrkavanje“, ako ne i
na lagano umiranje? Ako prva
solucija ima politi~ku i svaku
drugu podr{ku, krajnje je vrijeme da se s tim krene odmah.
A ako je `ivot u Srebrenici
osu|en na tiho ga{enje, neka
se javnosti ka`e ko je za to kriv
i kakve su krajnje posljedice
tog “plana“.
M
P
ri~a mi (a prije }e biti da se `ali
i da s nekim `eli podijeliti svoju muku) neki dan poznanik
kako je upravo spasio {est-sedam hiljada maraka, ali je istovremeno ostao uskra}en za neme|unarodno priznanje. Pro{log mjeseca na poslovni e-mail mu je stigao dopis renomirane agencije iz Londona koja je njegovu kompaniju svrstala me|u tri najbolje u jugoisto~noj Evropi u svojoj
bran{i i, slijedom toga, zaslu`eni je dobitnik “statue i diplome“. Promocija
(crveni tepisi, kristalni lusteri, smokinzi, leptir-ma{ne, damske toalete i osta le dran gu li je) je pre dvi|ena za
po~etak septembra u presti`nom londonskom hotelu (ima vi{e zvjezdica nego zastava Evropske unije), a do tada
treba srediti “par formalnosti“.
Ba{ lijepo, ka`em vlasniku i direktoru nagra|ene bh. kompanije, nije lo{e
skoknuti do Londona, uz to “~vaknuti“
nagradu. Jeste vraga, ka`e on, odbio sam
priznanje, pa mi sve polako pojasni sve~anost u Londonu je prava `ara:
kotizacija (koja se, za divno ~udo, ne
vra}a) za skup je 1.000 funti (oko 2.200
maraka), haman toliko ko{ta tri dana
boravka u hotelu za dvije osobe (organizator mi je, dakako, preporu~io da povedem suprugu), pribli`no toliko treba
pla ti ti za po vra tne avi on ske kar te.
Sra~unam i vidim da bez {est milja ne
mogu ni do aerodroma...
Da, ali zato dobija{ nagradu, s kojom
ti se otvaraju sva vrata na Zapadu, a jo{
pro{eta{ Londonom, gucne{ malo {ampanjca, “zamezi{“ kavijara... poku{avam biti ozbiljan. Ma probao sam skresati tro{kove, nastavlja on, ka`em organizatoru kako }u upravo u vrijeme
ceremonije biti u Birminghamu, kod
pri ja te lja di ja spo ra ca, da mo gu sa mostalno do}i na sve~anost, halalit
}u 1.000 funti za kotizaciju, ali nema
potrebe za (pre)skupi hotel i avionski
tran sfer. A hla dni or ga ni za to ri (tek
sad vidim za{to su Englezi dobili taj
epitet) ka`u da to ne dolazi u obzir: ili
kompletan aran`man (cijena) ili ni{ta.
Vidim da su svi u talu: agencija, hotel,
avioprevoznik. Dobro, onda ni{ta. Jesam li pogrije{io?, pita me.
Vrdam kako i jeste i nije, a onda ga
pitam kako mu posluje firma u ova kokuzna vremena. Uspijevam redovno isplatiti plate i ostale da`bine i tro{kove,
ali je daleko od sjajnih vremena prije
tri-~etiri godine. Nego, {to me tada ta
agencija iz Londona nije nagradila i
zva la ne fe {tu?, pi ta se di re ktor pa
konstatira: Ma znao sam odmah da tu
ne {to smrdi, si gur no je ta kti ka da
me|unarodna nagrada “opere“ lo{ bilans kompanije, pred javno{}u i zaposlenicima ti di`e rejting bez pokri}a...
Pa i kod nas ve} 15 godina tako ne{to
radi, {tancaju se i dijele priznanja k’o
da je [vicarska...
Izvini, `urim, odgovaram mu i udaljavam se, da ne bi neko slu~ajno ~uo
{ta se pri~a, da pomisli kako je bjesomu~no i neutemeljeno “{tancanje“ diplo ma i pri zna nja za us pje {ne me nad`ere i kompanije moj izum. Dovoljno je {to me je neko vidio kako stojim
i razgovaram s kokuzom koji nema
pi{ljivih {est-sedam milja maraka za
svjetsko priznanje. Kakvo priznanje?
Kao da je to uop}e va`no!
OSVRT
^estitam, dobitnik ste…
Pi{e: Fuad KOVA^EVI]
[email protected]
Ma znao sam odmah da tu
ne{to smrdi, sigurno je
taktika da me|unarodna
nagrada “opere“ lo{ bilans
kompanije, pred javno{}u i
zaposlenicima ti di`e rejting
bez pokri}a... Pa i kod nas
ve} 15 godina tako ne{to
radi, {tancaju se i dijele
priznanja k’o da je [vicarska
OSLOBO\ENJE
KOMENTARI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
11
Zlatko Kerumd`ija
KOD KO@E
Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]
Stru~nost je, shvatili ste,
precijenjena. Evo, recimo kad smo ve} kod Muje –
Poljoprovreda BiH. Da,
Elektroprivreda, izvinjavam
se. Sve go stru~njak bio u
toj Elektroprivredi, pa u
prvoj polovici pro{le godine
prodali u inozemstvu struje
za dvjesto milijuna maraka,
a istovremeno kupili za
{ezdeset. Mjesecima
eksperti lomili glavu za{to
Bosna uvozi struju kad je
ima za izvoz. Sve strano
Bosancu bolje, {ta li
vao me nekidan u dva iza pono}i
Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj
obi~aj, zovne u gluho doba no}i
iz kafane da ispri~a vic.
Elem, pro~itao Mujo da je smijenjen nadzorni odbor nekakvog poljoprovrednog kombinata i da }e biti
imenovan novi, pa se javio kom{iji
kuma amid`inog zeta za posao. Jes to
ti, Mujo?, |esi ba Zlajo, {taima?, sve u
dure, {taimakodtebe?, nako, kako Fata?, umrla lani, ~uj umrla?!?, ma jok to
ja samo vje`bam, hahaha, hahaha,
{tas ka`e do{o?, dobio otkaz na gradili{tu pa reko da vidim ima li mjesta u
tome Odboru.
Ne mo`e to tako, veli Zlatko, mi imenujemo ~lanove po stru~nosti. Nema
problema, na to }e Mujo. Dobro, ka`e
Zlatko, {ta zna{ da radi{? Veli Mujo – sve.
^uj, sve?!?, iznenadio se ovaj. Sve, odgovorio Mujo samouvjereno. U redu, pribrao se Zlatko, koliko jezika govori{?
Osam, odgovorio Mujo kao iz beztrzajnog topa. Osam stranih jezika?? Osam.
Hmdobro, sad se i Zlatko zaintrigirao, da
vidimo: kako se na francuskom ka`e...
dobar dan? Gutentag, odgovorio Mujo
bez razmi{ljanja.
- Mujo bolan, to nije francuski, nego
njema~ki.
- Onda devet.
Tako je Mujo popu{io Nadzorni odbor
Elektroprivrede BiH - ja, Elektroprivreda!, znao je on da je neka privreda – pa
zavr{io za ambasadora u Berlinu. Sad,
je li bilo ba{ tako, je li bila Elektroprivreda ili BH Telekom, je li bio Berlin ili
Bruxelles, i je li bio Mujo ili Suljo, nije zapra vo ni va`no. Bio je Zlat ko La gumd`ija, a mogao je biti i, {tajaznam,
@eljko Kerum. ^uli ste vjerojatno za
osebujnog gradona~elnika Splita, poznatog po ~etrdesetmetarskom Isusu na
Marjanu, Dom Perignonu i }evapima, te
kumovima, ne}acima i prijateljima u
upravama gradskih poduze}a.
Ne postoji, eto, nijedan svjetonazor
koji dijele splitski gradona~elnik i predsjednik Elektrodemokratske partije BiH,
ni{ta na ovom svijetu nije njima zajedni~ko – osim dubokog povjerenja u kumove, rodbinu i jarane. Politika Zlatka
Lagumd`ije, univerzitetskog profesora
{to te~no govori dva jezika, i @eljka Ke-
ruma, kafanskog kabadahije {to ih govori osam – onda devet - su{tinski je tako potpuno ista. Obojica su na vlast do{la glasovima ljudi sitih politi~ke korupcije, strana~ke podobnosti i guranja
kumova u bud`et, i prvo {to su obojica
napravili kad su zasjeli na izvr{nu vlast
bilo je - ~i{}enje javnih tvrtki i guranje
kumova u bud`et.
“Mene je narod izabrao i logi~no je da
postavljam ljude u koje imam povjerenje“, obja{njavao je Kerum za{to je cijelu {iru obitelj zaposlio na gradsku pla}u.
“Mi imamo vladaju}u ve}inu i logi~no
je da postavljamo svoje ljude“, obja{njava Lagumd`ijin platforma{ Zvonko Juri{i} za{to je postavio {uru u Nadzorni
odbor Naftnih terminala.
Nastavila se tako u Bosni lijepa tradicija postizbornih ~istki u javnim poduze}ima, svake ~etiri godine u ovo doba
atmosfera je u dr`avnim tvrtkama ista
kao u Sovjetskom Savezu tridesetih godina pro{log vijeka, drhte u Nadzornom
odboru Elektroprivrede Buharin i Rikov,
nestaju iz uprave Po{te BiH Kirov i Zinovjev, dolaze kum Berija i {ura Molotov,
ono {to je bio Politbiro sad je uprava Razvojne banke, {to je neko} bio partijski
kongres sad je skup{tina akcionara BH
Telekoma, SSSR je isti, samo se Staljini
mijenjaju.
deologije su ionako odavno mrtve,
romanti~na ideja druga~ijeg dru{tva
relikt je dvadesetog stolje}a, su{tina
politike danas je, u najkra}emu,
mjesto predsjednika uprave federalnih
cesta, ili dr`avne lutrije, svejedno. Ne
postoji ljevica, ne postoji desnica, ne
postoji – evo malog testa, imate ~etiri godine za razmi{ljanje – nezamisliva politi~ka koalicija. Mogu liberali s konzervativcima, mogu nacisti s komunistima,
mogu demokr{}ani s demomuslimanima, mo`e Dodik s HDZ-om, mo`e i
HDZ s HDZ-om, nema tko s kim ne
mo`e. Mogu onda i socijaldemokrati s
desnicom iz SDA, jebiga, ne postoji u
SDA Ljevica Radivojevi}, pa }e gospodin
Desnica zaposliti sina u Vladi, a drug
Ljevica svog asistenta u Telekomu. Moderna socijaldemokracija, u najkra}emu,
to je ono kad je dr`avna tu`iteljica
vjen~ana kuma supruge predsjednika
Socijaldemokratske partije.
I
Ako, naime, nema tko ne mo`e s
kim, nema ni tko ne mo`e gdje - svatko mo`e svugdje, svatko zna sve, svi govore po devet jezika, jedina je relevantna kvalifikacija kvrgavi potpis pripitog
ku ma u ma ti~noj knji zi vjen~anih.
Mo`e onda milicioner u ambasadore,
a neurokirurg u upravu Opere, mo`e
Mujo u Nadzorni odbor Elektroprivrede, a Fata u tu`ila{tvo, samo je stvar dogovora tko }e onda u Upravu policije,
a tko u ZOI 84. I gdje }e Suljo, {ta je Suljo, laburist?!
tru~nost je, shvatili ste, precijenjena. Evo, recimo - kad smo
ve} kod Muje – Poljoprovreda
BiH. Da, Elektroprivreda, izvinjavam se. Sve go stru~njak bio u toj
Elektroprivredi, pa u prvoj polovici
pro{le godine prodali u inozemstvu
struje za dvjesto milijuna maraka, a istovremeno kupili za {ezdeset. Mjesecima eksperti lomili glavu za{to Bosna
uvozi struju kad je ima za izvoz. Sve
strano Bosancu bolje, {ta li. Jebo te HE
Jablanica, probaj pa{a ovu, prava slovenska, iz Kr{kog - govorio bi Ko`o gostima dr`e}i ogoljeni kabel iz zida – ~ista iz mje ni~na, dvjes to dva es vol ti,
grom. Kako god, me|utim, in`enjeri
ra~unali, izvoz za dvjesto milijuna minus uvoz za {ezdeset, ispadalo da Bosanci kupuju vlastitu struju.
Pobijedila onda ona Socijalbirokratska partija, do{ao @eljko Lagum, Zlatko
Kerumd`ija, koji ve}, doveo u Nadzorni odbor Muju, i - {ta? U prvih pola godine prodali struje za dvjesto milijuna
maraka, a istovremeno kupili za {ezdeset. Sve dakle isto! A Mujo i Zlajo nestru~ni i korumpirani! Mujo ovakav, Zlajo onakav, a Bosna svejedno kupuje
vlastitu struju kao i prije ove, kako se zove, socijaldemokracije.
Nije, naime, pitanje, i to je negdje pouka ovog vica, za{to mijenjati vodstva javnih poduze}a i dr`avnih institucija
kad }e rezultati i gubici biti isti, ve} je pitanje - za{to ne? [to je rekao drug Tito,
otac suvremene socijaldemokracije:
drugovi, prije rata u Jugoslaviji je bilo pedeset posto nepismenih, a sada je situacija obrnuta.
Svi govore po devet jezika.
Onda deset.
S
U OBJEKTIVU
Opra{tanje od Otta
von Habsburga
Reuters
U Austriji su po~eleceremonije opra{tanja od
Otta von Habsburga, sina
posljednjeg austrougarskog cara, koji }e biti sahranjen16. jula u Be~u, a
sahrani }e prisustvovati
mnogi austrijski i evropski zvani~nici, predstavnicidinastija i plemstva,
prenosi Fena. Kov~eg s
posmrtnim ostacima
Habsburga dopremljen
je u austrijskomjestoMariazell, iz njema~ke pokrajine Bavarske gdje je
preminuo 4. jula. U crkvi
u Mariazellu u kojoj}e biti odr`ano opelo, dopremljen je i kov~eg s tijelom
njegove supruge Regine,
koja je preminula pro{le
godine. Porodica Habsburg ima vi{estoljetne
veze s Mariazellom, a Otto i Regina su 1976. u tom
mjestu proslavili srebrenugodi{njicubraka. PosmrtniostaciOtta i Regine
Habsburgbi}epolo`eni u
Kapucinergruft u Be~u,
gdje su sahranjeni i ostali~lanovinekada{njecarske porodice.
12
OSLOBO\ENJE
CRNA HRONIKA
Potraga za tijelom
utopljenice
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
U potragu za tijelom
20-godi{nje Danijele Gavrani}, koja se u nedjelju
utopila u rijeci Drini, u
Me|a{ima kod Bijeljine,
ju~er se uklju~ila i ronila~ko-spasila~ka ekipa
iz Br~kog.
I pored detaljne pretrage ni u srijedu, kako je
prenijela Srna, tijelo nije prona|eno. O utapanju su nizvodno obavije{teni ribari i stanovni{tvo, ali i nadle`ni u Sremskoj Mitrovici.
Sa d`amije
ukradeni oluci
U mjestu Pribitkovi}i
kod Banovi}a nepoznate
osobe su sa mjesne d`amije ukrale 30 metara
bakarnih oluka i sedam
klupica sa prozora.
Oluci su, kako je saop{teno iz MUP-a Tuzlanskog kantona, ukradeni u
no}i izme|u ponedjeljka
i utorka. Na mjestu doga|aja je izvr{en uvi|aj, a
rad na dokumentovanju
ove kra|e i identifikaciji
te pronalasku kradljivaca je u toku.
Nakon hap{enja bh. dr`avljana
Analiza DNK potvrdila
Osumnji~eni za ubistvo
bi}e izru~eni Sloveniji
Paravinja nema
Zlatan Blagojevi} (30) i Ljiljana
\ali} (29) iz Doboja, koji su uhap{eni u Crnoj Gori, najvjerovatnije }e biti isporu~eni Sloveniji jer su
na podru~ju te dr`ave ubili italijanskog bankara Roberta Menicalija, istaknuto je na pres-konferenciji u Ljubljani, kojoj su prisustvovali predstavnici policija Slovenije, Italije i MUP-a RS-a.
Zoran Mandi}, na~elnik Uprave
krim-policije MUP-a RS-a, rekao je
da se policija RS-a u akcijurazotkrivanja ubistva italijanskog bankara
uklju~ila 4. jula, te da je nakon toga otkrila u kojoj prodavnici je prodat telefon, a zatim u Jelahu prona{la auto ubijenog Menicalija.
"Uspjeli smo da identifikujemo
Jurij Ferme
o kojim licima se radi, lociramo ih,
{to je dovelo do njihovog hap{enja
u Crnoj Gori", rekao je Mandi}.
Prvi ~ovjek krim-policije MUPa Slovenije Jurij Ferme, kako je
prenijela Srna, rekao je da saradnja slovena~ke policije sa policijom RS-a traje nekoliko godina,
a ovaj najnoviji slu~aj je dokaz uspje{nosti te saradnje.
U skladu sa ~lanom 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl. novine
FBiH, br. 22/05 i 8/10) objavljujemo sljede}e
OBAVJE[TENJE
o prestanku ugovora o zastupanju u osiguranju zaklju~enim sa sljede}im zastupnicima u osiguranju:
Berina Obho|a{ iz Sarajeva,
Esad Bilali} iz Sarajeva i
Hamzi} Emir iz Sarajeva.
veze sa ubistvom
Amine [abanagi}
Dragan Paravinja (41) nije ni bio osumnji~en za zlo~in nad
Aminom [abanagi}, ali je obzirom na njegove zlo~ine ipak
u~injena analiza njegovog DNK-a
Dragan Paravinja, koji se sumnji~i za ubistvo Antonije Bili}
iz Drni{a u Hrvatskoj i silovanja
u BiH i Srbiji, ne mo`e se dovesti u vezu sa silovanjem i ubistvom dvadesetjednogodi{nje
Amine [abanagi} iz Sanskog
Mosta, koja je prijesedamgodina prona|ena u potoku ispod
gradskog groblja Greda u Sanskom Mostu.
“DNK nalaz Dragana Paravinje, koji je uzet po nalogu Kantonalnog suda u Biha}u, je negativan“, saop{tilo je ju~er
Tu`ila{tvo Unsko-sanskog kantona, nakon dobijenih rezultata nalaza, ~ime se Paravinja
“ne mo`e dovesti u vezu sa
ubistvom Amine [abanagi}“.
Ina~e Dragan Paravinja (41)
nije ni bio osumnji~en za ubistvo Amine [abanagi} (21), recepcionerke hotela Sanus u
Sanskom Mostu, koja je prona|ena zadavljena 2004. u potoku kod gradskog groblja u
ovomgradu. Me|utim, krivi~na
djelakoje je po~inio ili se sumnja
da ih je po~inioostavljala su mogu}nost njegovog u~e{}a u
ovom zlo~inu, potvrdio je ju~er
za Oslobo|enjeglasnogovornik
MUP-a USK-a Ale [iljdedi}.
UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo
Izjava bez zna~aja
OP]INSKI SUD U GORA@DU
Zemlji{noknji`ni ured
Br. 045-0-DN-11-000 195
U Gora`du, 13. 7. 2011. godine
Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH br. 19/03 i 54/04),
Op}inski sud u Gora`du najavljuje
USP O STAVLJ A N J E
ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-11000 195, po zahtjevu d.o.o. "PREVENT GORA@DE"
Gora`de, u toku je postupak za uspostavljanje
zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 1529/10 K.O.
Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 3900/37 zv. Upravna
zgrada, ku}a i zgrada povr{ine 833 m2, ekonomsko
dvori{te povr{ine 4283 m2, k.~. 3903 zv. Krug oko
upr. zgrade, ekonomsko dvori{te povr{ine 6243 m2.
Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnina upisanih u P.L. 1529/10 K.O. Gora`de I je BOSANSKOPODRINJSKI KANTON GORA@DE sa 1/1 dijela.
Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko
drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u
dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom
uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka.
Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu
navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje
sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da
pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom
roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e
se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.
[ef zemlji{noknji`nog ureda
Edin Halilovi}, dipl. pravnik
“S Paravinjom smo u KPZ-u
Kula obavili obavjesni razgovor
i uzeli uzorke za DNK analizu i
vje{ta~enje. Njegov iskaz nama
ne zna~i puno, odnosno do sada se potvrdilo da se ne mo`e
Krupa~ke Stijene
Dragan Paravinja
Amina [abanagi}
uzeti za ozbiljno ono {to on
negira ili potvr|uje“, pojasnio je
[iljdedi}.
“Ako ga ve} istra`ni organi
imaju u pritvoru, bilo je bolje
provjeriti nego da razmi{ljamo o tome ima li ikakve veze s
na{om istragom. Na{e je bilo ili
da ga pove`emo ili elimini{emo
kao osumnji~enog“, ka`e na{ sagovornik, te dodaje da je provo|enje istrage protiv Paravinje
oko ubistva [abanagi}eve naredilo Tu`ila{tvo USK-a.
Nakonubistva[abanagi}eve,
policija USK-a ispitala je mnoge,
me|utim, tokomkriminalisti~ke
obrade niko nije osumnji~en
za njenu smrt, pa je predmet i
dalje nerazja{njen i otvoren.
[abanagi}eva je, podsjetimo,
19. marta 2004. oko 22 sata napustila hotel u kojem je radila.
Ku}i je mogla i}i u tri smjera, te
se gotovo svaki put susretala sa
ocem, koji je i{ao u d`amiju. Te
no}i otac je nije sreo, a kada je
do{ao ku}i i suprugu upitao da
li je Amina do{la, te dobio
odri~an odgovor, oti{ao je u
policiju i prijavionjennestanak.
Stotinjakmetara od ku}eprona{ao je njene papu~e. Dva mjeseca poslije intenzivne potrage,
Amina je prona|ena mrtva nekoliko stotina metara dalje od
ku}e u plitkom potoku. Obdukcija je potvrdila da je zadavljena golim rukama, te da se po tijelu nalaze povr{inske povrede.
Psi traga~i su prate}i tragove
ubice do{li do jednog kafi}a i tu
se zlo~incu izgubio trag.
Povla~enje priznanja
Paravinju sutra u Osnovnom
sudu Sokolac o~ekuje presuda
za poku{aj silovanja S. G. iz
2002. u Isto~nom Sarajevu,
Hrvatska ga tra`i zbog sumnje
da je silovao, pa ubio Bili}evu,
a Srbija zbog izdr`avanja kazne
od ~etiri i po godine zbog silovanja. On je do sada potvr|ivao
pa negirao povezanost s ovim
krivi~nim djelima, pa ~ak i ono
za {ta je u Srbiji osu|en.
Dk. OMERAGI]
Povrije|ena 23-godi{njakinja
Amra Mehmedovi} (23) iz
Kaknja te{ko je povrije|ena u
saobra}ajnoj nesre}i koja se
prekju~er dogodila na magistralnom putu Sarajevo - Trno-
vo u mjestu Krupa~ke Stijene.
Do nesre}e je do{lo kada je
Elmedin Memi{evi} (35) autobusom u vlasni{tvu Grasa poku{ao prete}i golf 2, kojim je
upravljao Sabid Golo (41). Tom
prilikom autobus je prednjim
desnim dijelom udario u zadnji
lijevi dio golfa, u kojem se nalazila Mehmedovi}eva. Dk. O.
OSLOBO\ENJE
CRNA HRONIKA
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Gacko: Poginuo
Miljan [arovi}
Miljan [arovi} (56) iz
Gacka poginuo je preksino} u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na
magistralnoj cesti M-20
Trebinje - Gacko u mjestu
Avtovac.
Do nesre}e je do{lo kad
je Petar Bo{njak (33),
upravljaju}i golfom A2I
naletio na [arovi}a. Pje{ak
je u ovoj nesre}i zadobio
smrtonosne povrede.
Uvi|aj na mjestu udesa obavili su pripadnici
CJB-a Trebinje. Dk. O.
Upao u policijsku
zasjedu
13
Bran ko Sta no je vi}
(1967) iz Doboja uhap{en je u utorak nakon
{to je obio bal kon ska
vrata i u{ao u porodi~nu
ku}u u mjestu Sitne{i
kod Srpca. On je upao u
zasjedu koju su policajaci iz Srpca postavili s ciljem hvatanja provalnika
na djelu, odnosno spre~avanja te{kih kra|a.
Stanojevi} je priveden u
slu`bene prostorije odakle je, nakon krim-obrade, pu{ten.
Kalesija
Tri 20-godi{njaka
silovala staricu?!
Bra}a Eldin i Eldar B. te njihov ro|ak Izudin B. su, navodno,
provalili u ku}u 82-godi{njakinje, koju su potom silovali
Izudin, Eldin i Eldar B, 20godi{njaci iz sela Gornje Petrovice kod Kalesije, uhap{eni su
ju~er zbog sumnje da su no}
ranije silovali 82-godi{nju D`.
B. iz istog sela.
Silovanje je, u pratnji kom{ija, prijavila starica, a na
osnovu njenog iskaza, u saradnji sa Tu`ila{tvom TK-a, policija je prvo uhapsila bra}u Eldina i Eldara, a potom i njihovog ro|aka Izudina.
Nezvani~ne informacije govore da su oni prilikom povrat-
ka ku}i iz sela Gornji Rainci,
gdje su bili na malonogometnom turniru, provalili u ku}u
starice i silovali je. @enu su, u
lokvi krvi, tek naredni dan prona{lekom{ije, koje su je, saznajemo, prvo prebacile u kalesijski Dom zdravlja, a potom i policijsku stanicu, gdje je dala
izjavu na osnovu koje su uhap{eni osumnji~eni.
"De`urni tu`ilac je izdao
naredbe za tjelesni pregled
starice, te pregled prijavljenih
osoba", kazao nam je ju~er
Admir Arnautovi}, glasnogovornik Tu`ila{tva TK-a, uz
napomenu da policija sakuplja i neophodne materijalne dokaze u ku}i 82-godi{njakinje.
Istraga, u koju se pored pripadnika PU Kalesija uklju~io
i Odjel za krvne i seksualne
delikte MUP-a TK-a, bi}e
okon~ana narednih dana, a
potom }e se o krivi~noj odgovornosti trojice uhap{enih
mladi}a o~itovati i tu`ioci.
A. [e.
Nakon samoubistva policajca u Gora`du
Kolege u {oku
Ostao sam bez rije~i. Deset godina je radio i nikakvih problema
nije bilo. Razgovara}emo sa porodicom da poku{amo saznati
{to bi mogli biti motivi, ka`e policijski komesar E{ref Huri}
Rado{ Tupe{a (33) se preksino} ubio u slu`benim prostorijama PU Gora`de, gdje je
radio kao policajac, potvrdila
je obdukcija tijela koju je obavio vje{tak dr. Vedo Tuco.
Me|utim, o razlozima zbog
kojih je ovaj policajac pucao
sebi u glavu, za sada je rano
govoriti, potvrdio nam je Mirsad Bilajac, glavni tu`ilac
Tu`ila{tva BPK-a Gora`de.
Tupe{a je samoubistvo izvr{io u prostoriji u kojoj policajci u ormari}ima dr`e opremu i naoru`anje. U smjenu je
preksino} trebao do}i u 22
sata, ali se pojavio 50 minuta
ranije. Na pitanje kolege Blagoja Kova~evi}a zbog ~ega je
ranije do{ao, nije odgovorio,
ve} je samo pro{ao, do{ao do
ormari}a i otklju~ao ga. Tada
se za~uo pucanj.
- Prona{ao ga je kolega. Pored njega je bio mobitel, a pogodak je bio takav da ni brza
intervencija nije pomogla, kazao nam je Bilajac.
Utapanje
u hotelu
Board na
Jahorini
Na|eno tijelo
no}nog ~uvara
Dvadesetdvogodi{nji Aleksandar
Elez, no}ni~uvar u hoteluBoard na Jahorini, utopio se u no}i izme|u ponedjeljka i utorka u hotelskom zatvorenom bazenu, potvr|eno nam je iz
CJB-a Isto~no Sarajevo.
Tijelo je prona{la recepcionerka i
obavijestila policiju, a inspektori i
de`urni doktor Doma zdravlja Pale,
koji su izvr{ili uvi|aj, konstatovali su
da nema vidljivih povreda niti tragova nasilja. Obdukcijom je ustanovljeno da se radi o klasi~nom utapanju.
Nesretni mladi} na sebi nije imao
odje}e i bio je u poluzgr~enom polo`aju. Prema nepotvr|enim informacijama, mladi} je nastradao ~iste}i bazen. Navodno mu je srce otkazalo jer
je zagrijan u{ao u hladnu vodu...
Otac i majka do podneva u utorak
su ~ekali da im se sin jedinacvrati s posla. Umjesto njega, telefonom im je sti-
gla vijest o Aleksandrovoj smrti.
"Sjedila sam s njima na dvori{tu i
~ekali smo Acu. Kad nas zovu iz hotela i ka`u da je umro. Prona|en je u bazenu, na dubini od metar i 70 cm. To
mi je odmah bilo sumnjivo, jer je
Aleksandar bio dobar pliva~. Sumnjam da ga je neko ugu{io. Oti{la
sam u bolnicu Kasindol u mrtva~nicu i vidjela tijelo. Mislim da nije umro
od srca, a to sam rekla i u policiji", pri~a
nam tetka preminulog mladi}a.
Poku{ali smo vi{e informacija dobiti od uposlenika hotela Board na Jahorini, no, vlasnik objekta je u Beogradu,
a u kratkomtelefonskomrazgovorurecepcionerka hotela je rekla da nema
nikoga ko bi davao informacije za javnost i spustila slu{alicu...
Aleksandar Elez ju~er je sahranjen
na lokalnom groblju u mjestu LjuboD. P.
go{ta kod Pala.
Nastavak policijske akcije Kastel
Uhap{en Satko Keki}
Rado{ Tupe{a
Policajac se ubio u PU Gora`de
Kolege i pretpostavljeni Rado{a Tupe{e jo{ su u {oku.
- Ostao sam bez rije~i. On je
deset godina radio u policijskoj stanici, profesionalac je,
primjeren, nikakvih problema
nikada nije bilo. Iza njega su
ostali `ena i dijete, i mi smo
uputili delegaciju MUP-a u
posjetu. Razgovara}emo i sa
porodicom da poku{amo sa-
znati {to bi mogli biti motivi
ovog ~ina. Ne{to se {pekuli{e
da je imao finansijskih problema, ali to su za sada dezinformacije, ka`e E{ref Huri}, kome sar po li ci je BPK-a Go ra`de.
Sahrana Rado{a Tupe{e }e
biti obavljena danas poslijepodne na groblju Milijeno u
op{tini ^ajni~e.
A. H.
Pripadnici MUP-a USK-a uhapsili su Satka Keki}a (29) iz Velike
Kladu{e, osumnji~enog za organizovani kriminal, odnosno {verc
droge u sklopu istrage u predmetu Kastel, a u kojem je prvoosumnji~eni Ramo Brki}, biv{i komesar policije tamo{njeg MUP-a, saop}eno je ju~er iz Tu`ila{tva BiH.
Keki} je uhap{en po nalogu dr`avnog Tu`ila{tva, a nakon {to je u
prisustvu advokata ispitan, Sud
BiH }e razmatrati prijedlog da mu
se odredi pritvor.
"Tim Tu`ila{tva BiH je na podru~ju Biha}a ispitao ve}i broj
svjedoka i osumnji~enih koji se
dovode u vezu sa nezakonitostima
u okviru konkursne procedure za
prijem novih uposlenika u policiju MUP-a USK-a, a {to je, izme|u
ostalog, predmet na{e istrage", kazao nam je glasnogovornik Tu`ila{-
tva BiH Boris Grube{i}, te dodao da
se nastavlja rad na ovom predmetu u pravcu podizanja optu`nice.
A prema nezvani~nim informacijama, tim Tu`ila{tva je i ju~er
bio u USK-u, gdje su u toku odre|ene provjere.
Podsje}amo, akcija Kastel je izvedena sredinom decembra pro{le
godine u USK-u nakon {to su istra`itelji do{li do saznanja da su
mnogobrojne osobe, me|u kojima
i sam vrh policije USK-a, upletene
u namje{tanje konkursa za radna
mjesta u MUP-u, {verc trupaca i
droge. Biv{i policijski komesar Ramo Brki}, koji je osumnji~en za organizovani kriminal i zloupotrebu
polo`aja ili ovla{tenja i primanje
dara ili drugih oblika koristi, iz
pritvora je pu{ten uz mjere zabrane sredinom pro{log mjeseca.
Dk. O.
14
OSLOBO\ENJE
REGION
VIJESTI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Nakon vijesti o smrti \ure Brodarca
Kriva dr`ava ili bolest?!
\uro Brodarac je nedavno uhi}en i osumnji~en po zapovjednoj odgovornosti
za ratne zlo~ine nad srpskim civilima u Sisku 1991. i 1992. godine
(Od na{e stalne dopisnice iz
Zagreba)
Veliki dan u
historiji Crne Gore
Crna Gora je obilje`ila 13. juli, Dan
dr`avnosti, nizom prigodnih manifestacija i sve~anosti. Taj dan se obilje`ava kao
znak sje}anja na 13. juli 1878, kada je
Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna dr`ava, kao i na 13.
juli 1941. godine, kada je narod Crne Gore po~eo ustanak protiv fa{izma. Crnogorski predsjednik Filip Vujanovi} naredio je da se tim povodom izvr{i po~asna
artiljerijska paljba u Podgorici. Vujanovi} je ju~er na Cetinju, u Plavom dvorcu,
priredio prijem na koji su pozvani predstavnici politi~kog, kulturnog, nau~nog,
privrednog, javnog i sportskog `ivota, kao
i diplomatskog kora i me|unarodnih
organizacija u Crnoj Gori.
Makedonci postigli
dogovor o vladi
Pregovori izme|u dvije najve}e politi~ke formacije u Makedoniji - VMRO
DPMNE iz makedonskog i Demokratske
unije za integraciju (DUI) iz albanskog
politi~kog korpusa o formiranju nove vlade uspje{no su zavr{eni. O~ekuje se da
dogovor bude ozvani~en danas. Objavljeno je da je Gruevski prihvatio tri od pet
zahtjeva DUI-ja, ali nije ustupio direktorska mjesta za javnu bezbjednost, obavje{tavanje i kontraobavje{tavanje, za upravu prihoda i carinu. Dogovoreno je da u
sredinama gdje najmanje 50 odsto
gra|ana pripada nekoj etni~koj zajednici mogu ista}i svoju, zajedno sa dr`avnom zastavom, koja mora biti za tre}inu
manja od nacionalne zastave, a ministri iz redova albanske zajednice mo}i }e
na poslani~ka pitanja u Sobranju odgovarati na maternjem jeziku.
njegova uvjeravanja da }e se
u parlamentu dr`ave primjereno odati po~ast Brodarcu,
koji je svojevremeno bio i saborski zastupnik, nisu pomogla. Zbog insistiranja na stanci do{lo je do gu`ve, galame i
nadvikivanja. Neposlu{nim
zastupnicima isklju~ivani su
mikrofoni, pale su prvo opomene a potom i najte`a mjera: ~e tvo ri ca zas tu pni ka
HDSSB-a udaljeni su sa saborske sjednice. Jedan od
njih, dok su ga ispra}ali iz sabornice, vikao je: - Ubojstvo s
predumi{ljajem!
Vijest o smrti umirovljenog
generala \ure Brodarca producirala je u srijedu urnebes
na sjednici Hrvatskog sabora
te jo{ cijeli niz reakcija.
Nekada{nji saborski zastupnik i dugogodi{nji sisa~komoslova~ki `upan (HDZ) Brodarac je nedavno uhi}en i
osumnji~en po zapovjednoj
odgovornosti za ratne zlo~ine
nad srpskim civilima u Sisku
1991. i 1992, a preminuo je u
bolnici u Osijeku, gradu u kojem se od 24. juna nalazio u
jednomjese~nom pritvoru.
Revolt branitelja
Haos u Saboru
@upanijski sud u Osijeku
slu`beno je potvrdio informaciju o smrti pritvorenika
ge ne ra la Bro dar ca. Pot vr|eno je, tako|er, da je istra`ni sudac ovog Suda ve}
zatra`io sudskomedicinsku
obdukciju i kompletnu Brodar~evu medicinsku dokumentaciju. Brodarac je umro
u srijedu, oko pola devet ujutro, na Odjelu intenzivne njege Klini~ko-bolni~kog centra
u Osijeku, nakon {to je dan
prije primljen u bolnicu zbog
problema s disanjem i bolova u prsima. Prema neslu`benim izvorima, smje{ten je
na Odjel kardiologije jer se
prvo smatralo da je rije~ o
aritmiji srca, no kasnije je
ustanovljeno da je ote`ano
disanje bilo posljedica septi~nog napada. Spojen je, u
me|uvremenu, na respirator, ali je reanimacija bila bezuspje{na.
Njegov odvjetnik najavio je
u Osijeku da }e zatra`iti odgo-
\uro Brodarac: Sud u Osijeku zatra`io sudskomedicinsku obdukciju
ISTRAGE
Pokretanje najnovije istrage protiv
nekada{njeg {efa sisa~ke policije i ostalih
smatra se potezom kojim pravosu|e
Hrvatske zavr{ava procesuiranje ratnih
zlo~ina nad Srbima u devedesetim
godinama
vornost nadle`nih. Odvjetnik
je slu~aj nazvao nedopustivom pravosudnom sramotom, jer se Brodarca neprimjereno tretiralo s obzirom
na ~in, nekada{nje funkcije
ali i lo{e zdravlje. Naglasio je
da su odbijeni svi zahtjevi
obrane da se Brodarcu zbog
zdravstvenog stanja odredi
ku}ni pritvor za vrijeme istrage. Obru{io se na pravosudna
tijela rekav{i da se za zdravstvene probleme njegovog
kli jen ta zna lo i pri li kom
uhi}enja, pa je usprkos svemu stavljen u }eliju sa jo{ {est
ljudi, na vru}ini od preko 40
stupnjeva.
Kada je vijest o smrti Brodarca stigla u Sabor, zastupnici HDSSB-a zatra`ili su 10-minutni prekid saborske sjednice, poslije kojeg su `eljeli govoriti o okolnostima smrti
umirovljenog generala. Ali,
{ef Sabora Luka Bebi} (HDZ)
odbio je taj prijedlog, a ni
Koliko je stradalo srpskih civila
Obustavljen
proces protiv
Bosiljke Mladi}
Su|enje za neovla{teno dr`anje
oru`ja Bosiljki Mladi}, supruzi ha{kog
optu`enika Ratka Mladi}a, u srijedu je
prekinuto, a proces obustavljen, nakon {to je utvr|eno da je Mladi}, nakon
hap{enja, izjavio kako je njegovo oru`je
prona|eno tokom premeta~ine u njihovoj ku}i u decembru 2008, prenosi Fena. Bosiljku Mladi} optu`nica je teretila za nezakonito dr`anje tri pi{tolja i pu{ke te posjedovanje 60 pu{~anih metaka i 27 komada streljiva za lova~ku pu{ku. Sudski postupak, zapo~et 5. aprila,
prekinut je nakon {to je Prvo osnovno
tu`iteljstvo u Beogradu odustalo od
optu`bi protiv Mladi}eve supruge.
Brodarac je bio ratni {ef sisa~ke po li ci je, od 1993.
`upan Sisa~ko-moslova~ke
`upanije a nakon {to je ovu
poziciju izgubio na izborima, postao je savjetnik u
hrvatskom Centru za razminiranje.
Uhi}en je zajedno s Vladimirom Milankovi}em i
Dragom Bo{njakom, ratnim
zapovjednikom, odnosno
pripadnikom sisa~ke Specijalne policije.
Svi su na kon uhi}enja
odbacili optu`be u kojima ih
se tereti za smrt, nezakonito za tva ra nje i mu~enje
srpskih civila u Sisku po~etkom 90-ih. Podaci za koja se
konkretna kaznena djela
trojicu osumnji~enika tereti ostali su nedostupni, jer je
istra`ni postupak jo{ u tije-
ku. Kako je potvr|eno, jedino se Dragu Bo{njaka tereti za individualna kaznena
djela. O broju srpskih civila
koji su stradali u Sisku u javnosti se samo naga|a, a
taj broj kre}e se od nekoliko
desetaka, {to tvrde lokalni
izvori i mediji, do preko tisu}u, kako tvrde pojedine
nevladine udruge i srpski
izvori.
Smrt \ure Brodarca do{la
je prerano, „zbog progona“,
navodi se u prvim reagiranjima branitelja iz Siska. Brodarca sma tra ju za slu`nim za
obranu grada Siska koji je bio
na prvoj crti boji{nice i stalna
meta velikosrpskih napada~a,
zbog strate{kih objekata kao
{to su rafinerija nafte, termoelektrana i `eljezara. Dr`e ga
zaslu`nim i za organiziranje
obrane cijele Banovine. U povodu Brodar~eve smrti, Udruga hrvat skih bra ni te lja iz
Hrvatske, BiH i dijaspore Zavjet objavila je priop}enje u
kojem se nadle`ni pozivaju,
me|u ostalim, „da po hitnom
postupku donesu zakon o
aboliciji hrvatskih branitelja
koji su optu`eni ili osu|eni po
navodima i konstrukcijama
Save [trpca i zaostalih udba{kih i KOS-ovskih elemenata“.
Ranije su neke zagreba~ke
braniteljske udruge upozoravale da se hrvatske branitelje proganja temeljem „pravnog sme}a“, koje je dostavio
„velikosrbin i agresor Savo
[trbac“.
O ratnim zlo~inima nad
srpskim civilima u Sisku u javnosti se govori ve} godinama. Neke od tih slu~ajeva
hrvatsko pravosu|e je ve}
procesuiralo. Pokretanje najnovije istrage protiv nekada{njeg {efa sisa~ke policije
i ostalih smatra se potezom
kojim pravosu|e Hrvatske
zavr{ava procesuiranje ratnih zlo~ina nad Srbima u
de ve de se tim go di na ma.
Zbog smrti Bro dar ca ova
mra~na ratna storija, kako
se ocjenjuje, vjerojatno nikada ne}e biti do kraja rasvijetljena. No, istovremeno, pravni epilog i ka`njavanje najve}ih zlo~ina nad Hrvatima,
kao {to su Vukovar ili [kabrnja, jo{ nisu na vidiku. Mada ostaje vjerovanje da }e
nalogodavci i izvr{itelji ovih
krvoproli}a ipak dolijati jednog dana, jer ratni zlo~in ne
zastarijeva.
Jadranka Dizdar
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
OGLASI
15
16
OSLOBO\ENJE
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Na osnovu Odluke Upravnog odbora Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo donesene na 47.
sjednici od 20.4.2011. godine, raspisuje se
J AVNI P O Z I V
ZA DOSTAVLJANJE PONUDA RADI KUPOVINE POSLOVNOG PROSTORA U ZENICI
1.
2.
3.
Pozivaju se zainteresirani ponu|a~i da dostave na razmatranje ponude sa uslovima prodaje poslovnog
prostora ~ija je namjena obavljanje djelatnosti Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo Podru~nog ureda u Zenici.
Na~in kupovine poslovnog prostora je po sistemu «klju~ u ruku».
Ponu|eni poslovni prostor treba da zadovoljava sljede}e uslove:
veli~ina poslovnog prostora treba da bude do 110 m2;
visina radnih prostorija (SVIJETLA VISINA) je 2,80 M;
da se u poslovnom prostoru mogu osigurati kancelarijski prostor, arhiva, ~ajna kuhinja, sanitarni ~vor;
poslovni prostor mo`e biti u prizemlju ili katu sa obaveznom funkcionalnom povezano{}u;
ukoliko je poslovni prostor u sastavu ve}e cjeline po`eljno je da na odgovaraju}i na~in bude
odvojen (obilje`en) ozna~en kao cjelina;
da se objekat u kojem je smje{ten poslovni prostor nalazi u gradu, sa osiguranim prilaznim
putem, parking-mjestima oko objekta, da ima dovoljan broj priklju~aka za elektri~nu energiju,
PTT priklju~aka, instalirane kablove i priklju~nice TPC/IP mre`u, te druge priklju~ke i instalacije
sa zasebnim brojilima potro{nje;
da je u radnim prostorijama kvalitetno rije{eno grijanje i hla|enje te osigurana prirodna i
vje{ta~ka osvijetljenost, ventilacija organi~ene buke i vibracija, osiguranje od udara groma, elektri~ne energije te sprije~enost nastanka po`ara i eksplozije.
Uz ponudu je obavezno dostaviti:
nacrt (idejno rje{enje, izvod iz projekta, tlocrt, najmanje jedan presjek i opis prostora) sa
povr{inom poslovnog prostora te cijenom iskazanom po m2 ili ukupnom cijenom za poslovni
prostor te na~in pla}anja;
ako je objekat u izgradnji, stepen gotovosti radova odnosno rok i zavr{etak radova;
dokaz o vlasni{tvu prostora - ZK izvadak ili ukoliko je objekat u izgradnji gra|evinska dozvola
izdata od nadle`nog op}inskog organa;
rje{enje o upisu u sudski registar kao dokaz da je ponu|a~ registrovan za obavljanje predmetne
djelatnosti /(gra|enje i prodaja nekretnina);
ukoliko je ponu|a~ fizi~ko lice, rje{enje nadle`nog organa da mo`e obavljati predmetnu djelatnost;
ID broj ponu|a~a, kontakt-osoba ponu|a~a i broj telefona.
4.
Ponude je potrebno dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja na adresu:
Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo
Grbavi~ka br. 4/III 71 000 Sarajevo
PRERADA I PROMET MLIJEKA DD TUZLA
Mitra Trifunovi}a U~e 125, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
UPRAVA
Tel: +387 35 302 420 Fax: +387 35 398 085
[email protected], www.tuzlanskamljekara.ba
Broj: 67-3c/11
Tuzla, 28. 6. 2011. g.
Temeljem ~lanaka 169, 170, 175. i 176. Zakona o privrednim dru{tvima i ~lanaka 16, 17, i 38. Statuta
Dioni~kog dru{tva „Prerada i promet mlijeka“ Tuzla, na prijedlog Nadzornog odbora, Skup{tina dru{tva na
sjednici odr`anoj 28. 6. 2011. godine donosi
ODLUKU
O POKRI]U GUBITKA DRU[TVA SMANJENJEM VRIJEDNOSTI TEMELJNOG KAPITALA
NA OSNOVU SMANJENJA NOMINALNE VRIJEDNOSTI DIONICA
^lanak 1.
Temeljni kapital Dioni~kog dru{tva „Prerada i promet mlijeka“ Tuzla, sa sjedi{tem u Tuzli, Ulica Mitra
Trifunovi}a U~e 125 (mati~ni broj 1-326), u iznosu od 13.622.648,00 KM po stanju 31. 12. 2010. godine
(261.974 dionice x 52,00 KM) smanjuje se za iznos od 10.609.947,00 KM smanjenjem postoje}e nominalne
vrijednosti dionica u vrijednosti 52,00 KM za jednu dionicu na 11,50 KM za jednu dionicu, tako da }e
temeljni kapital Dru{tva poslije smanjenja iznositi 3.012.701,00 KM (261.974 dionice x 11,50 KM).
^lanak 2.
Smanjenje temeljnog kapitala iz ~lanka 1. ove odluke vr{i se radi pokri}a akumuliranog gubitka iskazanog u bilansu stanja na dan 31. 12. 2010. godine (potvr|eno izvje{tajem neovisnog revizora) u iznosu od 10.157.258,25
KM, a preostali iznos smanjenja osnovnog kapitala od 452.688,75 KM prenosi se u fond rezervi Dru{tva.
^lanak 3.
Ova odluka }e se objaviti u dnevnom listu (dva puta) u roku od 30 dana, dostaviti Komisiji za upis u registar emitenata, te podnijeti uz prijavu za upis u sudski registar.
^lanak 4.
Smanjenje temeljnog kapitala ne}e uticati na izvr{enje obaveza prema povjeriocima ovog Dru{tva, te objavljivanjem odluke saglasno ~lanku 3. ove odluke, Dru{tvo obavje{tava povjerioce da je spremno izmiriti svoje obaveze ili za njih dati osiguranje.
^lanak 5.
Ovla{}uje se Nadzorni odbor Dru{tva da izvr{i izmjene i dopune ove odluke u cilju uspje{nog provo|enja
promjena utvr|enih ovom odlukom, a po eventualnom nalogu Komisije vrijednosnih papira FBiH ili
Registracionog suda.
^lanak 6.
Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a za provo|enje iste se ovla{}uje direktor i nadle`ne stru~ne
slu`be Dru{tva.
Sa naznakom «PONUDA ZA KUPOVINU POSLOVNOG PROSTORA — ZENICA»
Predsjednik Skup{tine
5.
6.
Ovim Javnim pozivom se Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo ne obavezuje da mora
odabrati neku od prispjelih ponuda i zaklju~iti ugovor o kupoprodaji.
Dodatne informacije - kontakt-osoba Roksanda [kolji}, mobitel 061/78 84 40.
Rudolf @agar
OSLOBO\ENJE
SVIJET
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Saradnici HRW-a svjedo~ili brojnim prestupima u Libiji
Pobunjenici plja~kaju
17
VIJESTI
i zlostavljaju civile
Ove optu`be bi mogle da podriju pa`ljivo stvaranu sliku o pobunjenicima kao demokratama
i za{titnicima ljudskih prava u Libiji • Pobunjenici optu`eni i za kr{enje zabrane letenja
Or ga ni za ci ja za za {ti tu
ljudskih prava Human Rights
Watch (HRW) optu`ila je libijske pobunjenike za kra|u,
paljenje ku}a, plja~kanje bolnica i zlostavljanje civila, navode}i da su saradnici ove organizacije bili svjedoci brojnih prestupa. Optu`be HRWa da su pobunjenici izme|u
ostalog uni{tavali imovinu i
tukli one koji podr`avaju vladine snage mogle bi da podriju pa`ljivo stvaranu sliku
o pobunjenicima kao demokratama i za{titnicima ljudskih prava u Libiji.
javljivali da }e za dan ili dva
pokrenuti veliku ofanzivu,
koja se ne}e zaustaviti sve do
Tripolija.
Prepreke
Pobunjenici najavljivali da }e za dan ili dva pokrenuti veliku ofanzivu
Vojna podr{ka
Optu`be dolaze u vrijeme
kada ni rejting operacije Ujedinjeni za{titnik nije ba{ na
zavidnom nivou u me|unarodnoj zajednici, a i odnosi
me|u ~lanicama NATO-a ne
bi se mogli nazvati slo`nim.
Na kraju, optu`be bi mogle i
da pokrenu pitanja u vezi sa
vojnom podr{kom koju zemlje NATO-a pru`aju libijskim pobunjenicima u okviru mi si je pod man da tom
UN-a, ~iji je cilj za{tita civila.
“Pobunjeni~ke vlasti su
du`ne da za{tite civile i njihovu imovinu, naro~ito bolnice, i da kazne svakoga ko je
odgovoran za plja~ku ili drugi prestup“, rekao je zamjenik
direktora te organizacije za
Bliski istok i sjevernu Afriku
Joe Stork.
Istovremeno, pobunjenici
se optu`uju za kr{enje zabrane letova na istoku Libije. Naime, tri lovca mig 21 sa ozna-
Napadi u
Mumbaiju
Istok zemlje bez vode
Prekju~era{nja upozorenja iz Tripolija da }e pobunjeni~ki kontrolisan isto~ni dio zemlje ostati bez vode potvrdio je i libijski ministar poljoprivrede Abdel Magud elGaud. Ukoliko se uskoro ne postigne neki mirovni sporazum kojim bi se dozvolilo da in`enjeri iz Tripolija zapo~nu prijeko potrebno odr`avanje sistema za snabdijevanje vodom. Oko 70 posto vode u Libiji dobija se iz
pre~i{}iva~a i dubokih bunara iskopanih u ju`nom pustinjskom predjelu zemlje, odakle se slo`enim sistemom
vodovoda prebacuje u stotinama kilometara udaljene krajeve zemlje. Me|utim, elektrana koja omogu}ava da se
stvori dovoljan pritisak kako bi se voda transportovala na
istok zemlje po~ela je, uslijed vi{emjese~nog neodr`avanja, da se raspada.
kama pobunjenika, letjela su
nedavno iznad Bengazija, {to
predstavlja direktno kr{enje
rezolucije 1973 Vije}a sigurnosti UN-a, kojom su iznad
Libije zabranjeni svi letovi,
uklju~uju}i i one koje izvode
pobunjenici, prenosi RTS.
Prethodno, helikopteri sa
pobunjeni~kim oznakama
vi|eni su 9. aprila nedaleko
od Ad`dabije, dok su istog
dana avioni NATO-a presreli pobunjeni~ki mig 23 i natjerali ga da se vrati u bazu.
U me|uvremenu, borbe u
Libiji se nastavljaju. Po{to
su zauzeli Kavali{ na zapadu
i stigli do Zlitana u okolini
Misrate, pobunjenici su na-
Prva ozbiljna prepreka na
tom putu je Asabija, grad u
kome je stacionirana elitna libijska brigada, kojom komanduje Gadafijev sin Kumis. Umjesto ofanzive, pobunjenici su se suo~ili sa iznenadnim napadom Gadafijevih snaga koje su ih istjerale
iz Kavali{a i vratile liniju fronta na mjesto na kojem se nalazila pro{le sedmice.
Za razliku od pobunjenika,
za pa dni voj ni ana li ti~ari
smatraju da su najave pobunjenika preambiciozne,
te da }e im trebati najmanje
mjesec dana da u~vrste polo`aje, srede linije snabdijevanja i, tek tada, poku{aju
prodor ka Tripoliju. Osim
ne dos tat ka ozbi ljnog na oru`anja, pobunjenicima fali i gorivo, ali se sa istim problemom suo~avaju i Gadafijeve snage, ~ije }e rezerve, kako se procjenjuje, trajati jo{
najvi{e mjesec. Francuski
parlament je, u me|uvremenu, podr`ao ve li kom
ve}inom finansiranje ratnih
operacija u Libiji. Poslanici
koji su glasali za nastavak
bombardovanja, njih 482,
iznosili su argumente da “sada, kada su Gadafijeve snage
u defanzivi, nije vrijeme da
me|una ro dna za je dni ca
po~ne da pokazuje znake
umora ili slabljenja volje“.
Desetine stradalih
u eksplozijama
U tri ek splo zi je ko je su
ju~er odjeknule skoro istovremeno na prometnim lokacijama u Mumbaiju poginulo je najmanje 17 ljudi,
a ranjena je 81 osoba, objavili su lokalni mediji, prenosi Fena.
Indijski ministar unutra{njih poslova Palaniappan Chidambaram rekao je da su eksplozije bile “koordinirani teroristi~ki napad“.
“^itav Mum bai je pod
ma ksi mal nom uzbu nom.
Po zi vam gra|ane Mum ba ija i na rod u ci je loj ze mlji
da os ta nu mir ni“, re kao je
Chi dam ba ram i do dao da
je is tra ga u to ku.
Prva bomba je eksplodirala u ~etvrti Dadar, druga na
~uvenoj pijaci dragog kamenja Zaveri bazaru, a tre}a u
poslovnoj ~etvrti Opera House.
Sve tri lokacije su veoma
prometne, a napadi su izvedeni u vrijeme kada je na ulicama najve}a gu`va po{to se
ljudi vra}aju s posla.
Ukoliko bude potvr|eno da
su eksplozije djelo terorista, to
}e biti prvi veliki teroristi~ki
napad na Mumbai poslije
onog izvedenog u novembru
2008, kada je ubijeno skoro
170 ljudi.
Napadi su izvedeni u vrijeme kada je na ulicama najve}a gu`va
Murdoch odustao
od kupovine
televizije
Medijski magnat Rupert Murdoch
odustao je od kupovine Britanske televizijske mre`e BSB-a. Odluka je uslijedila nakon {to je Murdochov medijski imperij sna`no potresao skandal s
hakiranjem govorne po{te hiljada Britanaca. Murdoch bi o svemu trebao
sljede}e sedmice svjedo~iti pred britanskim parlamentom. - Oni koji su
uklju~eni, bilo da su direktno odgovorni ili su odobrili kaznena djela ili ih prikrivali, bez obzira na to koliko visoko
bili, ne}e samo biti privedeni pravdi.
Ne smiju vi{e imati nikakvu ulogu u
upravljanju medijskom tvrtkom u na{oj zemlji, kazao je britanski premijer
David Cameron.
16 mrtvih u
padu aviona
Avion brazilske regionalne aviokompanije sru{io se u gradu u sjeveroisto~nom Brazilu, a svih 16 osoba u
njemu je poginulo, saop}ilo je brazilsko nacionalno zrakoplovstvo. Posada
aviona dvomotorca, koji je u vlasni{tvu aviokompanije Noar Airlines, javila je o problemima kratko nakon uzlijetanja oko sedam sati ujutro iz grada
Recife na putu prema gradu Natal,
prenosi Fena. Zrakoplovstvo nije ukazalo o kakvim je problemima bilo rije~i
niti {ta je izazvalo pad aviona, ali je dodalo da je istraga u toku.
Zakonom
zabranjen bojkot
u Izraelu
Izraelski parlament je izglasao zakon
koji gra|anima zabranjuje pozivanje
na akademski, potro{a~ki i kulturni
bojkot Izraela, {to je izazvalo veliko
protivljenje. Prema novom zakonu,
osoba ili organizacija koja predlo`i
bojkot mo`e biti tu`ena od bilo koje
osobe ili institucije koja bi mogla biti
pogo|ena takvim prijedlogom, te one
mogu zahtijevati kompenzaciju. Sam
dokaz o pri~injenoj {teti ne}e biti potreban. Ovaj zakon je zapravo usmjeren na za{titu izraelskih proizvoda sa
Zapadne obale. “Definiranje bojkota
kao civilnog prekr{aja sugeri{e da
Izraelci imaju pravnu obavezu promocije ekonomskog napretka njihovih
naselja u okupiranim palestinskim teritorijima“, stoji u protestnom pismu
gra|anskih udru`enja.
18
OSLOBO\ENJE
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Izvje{taj o reviziji seta finansijskih izvje{taja za
d.d. "E-TVORNICA RASTAVLJA^A I KABLOVSKIH GLAVA" Biha} za 2010. godinu
Mi{ljenje revizora
DD "E-TVORNICA RASTAVLJA^A I KABLOVSKIH GLAVA" BIHA]
Upravi Dru{tva, osniva~u Dru{tva i vanjskim korisnicima
Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja DD "E-TVORNICA RASTAVLJA^A I
KABLOVSKIH GLAVA" BIHA] (u daljem tekstu "Dru{tvo") na dan 31. 12. 2010. godine.
Finansijski izvje{taji Dru{tva sastoje se od bilansa stanja, bilansa uspjeha, bilansa tokova gotovine, promjena u kapitalu za godinu koja se zavr{ila na dan 31. 12. 2010. godine, kao i napomene uz finansijske
izvje{taje koje uklju~uju pregled zna~ajnih ra~unovodstvenih politika, te druge obja{njavaju}e bilje{ke.
Odgovornost Dru{tva
Uprava Dru{tva je odgovorna za sastavljanje, ispravnost i primjerenost oblika i sadr`aja finansijskih
izvje{taja i drugih informacija u skladu sa ~lanom 37. stav 1. Zakona o ra~unovodstvu i reviziji u Federaciji
BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 83/09). Ova odgovornost obuhvata: uvo|enje, primjenu i
odr`avanje internih kontrola u pripremi i prezentaciji finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e zna~ajne pogre{ne
informacije od materijalnog zna~aja, nastale usljed kriminalne radnje ili gre{ke; odabir i pripremu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika; kao i kori{tenje mogu}ih ra~unovodstvenih procjena koje su razumne
u datim okolnostima.
Odgovornost revizora
Na{a odgovornost je da izrazimo mi{ljenje o prilo`enim finansijskim izvje{tajima na osnovu revizije koju
smo izvr{ili. Reviziju smo obavili u skladu s Me|unarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtijevaju da planiramo i obavimo reviziju na na~in koji nam omogu}ava da steknemo razumni nivo uvjerenja
da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne gre{ke. Odabrani postupci su zasnovani na
prosu|ivanju revizora, uklju~uju}i procjenu rizika materijalno zna~ajnih gre{aka sadr`anih u finansijskim
izvje{tajima, nastalim usljed kriminalne radnje ili gre{ke. Prilikom procjene ovih rizika, revizor razmatra
interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje i objektivnu prezentaciju finansijskih izvje{taja u cilju
osmi{ljavanja najboljih mogu}ih revizorskih procedura, ali ne u cilju izra`avanja mi{ljenja o efikasnosti sistema internih kontrola Dru{tva.
Revizija tako|e obuhvata provjeravanje dokaza putem testiranja uzoraka, kojima se potkrepljuju iznosi i
pozicije u finansijskim izvje{tajima. Nadalje, revizija obuhvata provjeru primijenjenih ra~unovodstvenih
na~ela, primjenu Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja, Me|unarodnih ra~unovodstvenih
standarda i zna~ajnih procjena koje je izvr{io menad`ment Dru{tva, kao i op}u ocjenu prikazivanja finansijskih izvje{taja.
Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovaraju}i, te da obezbje|uju solidnu osnovu za izra`avanje na{eg mi{ljenja.
Skretanje pa`nje
Dioni~ko dru{tvo "E-TVORNICA RASTAVLJA^A I KABLOVSKIH GLAVA" Biha} ne obavlja djelatnost za koju je registrovano, samim tim, Dru{tvo ne ostvaruje prihode po osnovu djelatnosti za koju je registrovano. Nismo prisustvovali popisu na dan 31. 12. 2010. godine, po{to smo ugovor o obavljanju usluga
revizije potpisali 22. februara 2011. (ugovor o obavljanju revizijskih usluga od uprave Dru{tva potpisan na
dan 6. 6. 2011. godine).
Na dan 31. 12. 2010. godine nismo vr{ili komfirmacije salda.
Mi{ljenje
Po na{em mi{ljenju, osim za u~inke provjeravanja stanja imovine, iznosa potra`ivanja i obaveza i eventualne potrebne korekcije stanja imovine, potra`ivanja i obaveze kako bismo bili zadovoljni sa iznosima, finansijski izvje{taji prikazuju realno i objektivno stanje i rezultat poslovanja u 2010. godini.
Saglasno iznesenom, ovla{teni revizor izra`ava mi{ljenje sa rezervom.
Cazin, 13. 6. 2011. godine
UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU
Zmaja od Bosne bb
Sarajevo
OBAVJE[TENJE
SAFET JAKUPOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom
"PREDNOSTI OBJEKTNO-ORIJENTISANE ANALIZE U
RAZVOJU PRAVOSUDNIH INFORMACIONIH SISTEMA"
14. septembra 2011. godine (srijeda)
sa po~etkom u 14 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu
sala S1 — prizemlje.
Pristup odbrani je slobodan.
Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog
dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OP]INSKI SUD U SARAJEVU
Broj: 65 0 I 165870 10 I
Sarajevo, 30. 6. 2011. godine
Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Jasenka Potogija, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja Hypo Alpe Adria Bank d.d.
Mostar, ul. Kneza Branimira broj 2b, Mostar, protiv izvr{enika \ulovi} Valide iz Sarajeva, ul. Semira Fra{te broj 4, radi
izvr{enja, vsp. 3.872,73 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH, a u vezi sa ~lanom 21.
Zakona o izvr{nom postupku FBiH, radi dostavljanja pismena izvr{eniku objavljuje:
RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Op}inskog suda u @ivinicama broj 33 0 I 020949 10 I od 7. 7. 2011. godine
Dana 7. 7. 2010. godine, Op}inski sud u @ivinicama, na prijedlog tra`ioca izvr{enja, donio je rje{enje o izvr{enju kojim
je odre|eno izvr{enje, na osnovu mjenice broj AF 1701870 od 24. 11. 2004. godine, pa je obavezan izvr{enik da isplati
tra`iocu izvr{enja iznos od 3.872,73 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 20. 4. 2010. godine do isplate, iznos
od 22,67 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 3. 6. 2010. godine i iznos od 150,00 KM na ime tro{kova
izvr{nog postupka.
U protivnom, odre|eno je da }e se izvr{enje provesti na nov~anim primanjima - plati izvr{enika, koju ista ostvaruje kod poslodavca Frizerski salon "Lida" @ivinice, a kao drugi predmet i sredstvo izvr{enja predlo`ena je pljenidba, procjena i prodaja svih
pokretnih stvari izvr{enika, te namirenje tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobijenog prodajom pokretnih stvari izvr{enika.
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv rje{enja o izvr{enju mo`e se izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema istog. Prigovor se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne zaustavlja tok izvr{nog postupka, ali odla`e namirenje tra`ioca izvr{enja do izvr{nosti
rje{enja o izvr{enju osim ako zakonom nije druga~ije odre|eno.
SUDIJA
Jasenka Potogija
Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
"UNIONIZGRADNJA - STUDIJE I PROJEKTOVANJE" DD - SARAJEVO
U skladu sa ta~kom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja
emitenta, objavljujemo:
GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1 - 31. 12. 2010. GODINE
I - OP]I PODACI O EMITENTU
- puni i skra}eni naziv firme
- adresa sjedi{ta
- broj telefona, faks
- predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora
- ~lanovi uprave
II - PODACI O VRIJEDNOSNIM
PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA
- broj emitovanih vrijednosnih papira i
nominalna cijena
- vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papiradionica emitenta s pravom glasa
III - PODACI O FINANSIJSKOM
POSLOVANJU EMITENTA
Podaci iz bilansa stanja emitenta:
AKTIVA
a. Upisani a neupla}eni kapital
b. Stalna sredstva
c. Teku}a sredstva
d. Gubitak iznad visine kapitala
e. UKUPNO AKTIVA
PASIVA
a. Kapital
b. Dugoro~ne obavezec. Teku}e obaveze
d. UKUPNO PASIVA
Podaci iz bilansa uspjeha emitenta:
a. Prihodi
b. Rashodi
c. Dobit/gubitak prije poreza
d. Porez na dobit
e. Netto dobit razdoblja/gubitak
IV - PODACI O VANJSKOM
REVIZORU EMITENTA
- Firma i sjedi{te vanjskog revizora
- Zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora
o finansijskim izvje{tajima
Direktor dru{tva:
Amela Gili}
"UNIONIZGRADNJA - STUDIJA I PROJEKTOVANJE"
DD "UNIONIZGRADNJA - SIP" DD
SARAJEVO, Aleja lipa br. 56
033/525-363, 649-757, faks 649-743
Irfan Selman, predsjednik
Hajrudin [ehi}, ~lan
Husejn Bilanovi}, ~lan
Amela Gili}, direktor
135.450, nominalna 10,00 KM
Irfan Selman, Saliha Behmen, ZIF "Bosfin"
1,219.659
105.667
1,325.326
1,271.743
53.583
1,325.326
167.148
167.062
86
17
69
"BILANS" d.o.o. - Sarajevo
Pozitivno
Predsjednik Nadzornog odbora:
Irfan Selman
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
19
SVIJET FINANSIJA
Du`ni~ka kriza prerasta
u zarazu
MMF
BiH
EU
upozorava Italiju
Me|unarodni monetarni fond pozdravio planove Rima
za smanjenje fiskalnog deficita ispod 3 posto BDP-a
do 2012. i blizu nultog podioka do 2014. godine
Me|unarodni monetarni
fond zatra`io je od Italije
odlu~no provo|enje smanjenja
javne potro{nje radi umanjenja
deficita u bud`etu. U svojoj godi{njoj procjeni italijanske ekonomije, MMF je pozdravio planove Rima za smanjenje fiskalnog deficita ispod 3 posto bruto dru{tvenog proizvoda do
2012. godine i blizu nultog podioka do 2014. godine.
Italija poku{ava odr`ati javni dug na oko 120 posto BDPa i ima jednu od najni`ih stopa
ekonomskog rasta na svijetu.
MMF je naglasio da bi bez fiskalnog uskla|ivanja nakon
2012. godine dugovanja mogla
na dugoro~nom planu ostati
iznad 100 posto BDP-a.
Po{todu`ni~kakriza u Gr~koj
dobija na intenzitetu, strahovanja na tr`i{tu preusmjerena su
na zemlje s ve}im dugovanjima
poput Italije. Italijanski ministar finansija Giulio Tremonti
iznio je prijedlog za smanjenje
bud`eta u iznosu od 48 milijar-
[tefan Füle
IPA fondovi 5,5
milijardi eura
Rim
di eura u naredne tri godine te
ciljeve za smanjenje deficita sa
sada{njih 3,9 posto BDP-a na
nulti podiok do 2014. godine.
On je ranije iza{ao sa sastanka
ministarafinansija EU u Bruxellesu kako bi mogao nastaviti s
radom na planu {tednje.
Du`ni~ka zaraza, koja je zahvatila mediteranske ~lanice
EU, prijeti prelijevanjem u Italiju, ~ime bi posljedice po Evropu,
ali i svijet postale nemjerljivo
te`e, jer je rije~ o tre}oj najsna`nijoj evropskoj ekonomiji,
iza njema~ke i francuske. Iako se
do sada uspijevala izmaknuti
problemima, Italija bi mogla
postati idu}a najslabija karika,
nakon Gr~ke, Irske, Portugala i
[panije, a dodatnute{ko}upredstavljadugotrajnoodmjeravanje
snagapremijeraSilvijaBerlusconija i Tremontija, koje je posljednjih dana do{lo do gornje
granice podno{ljivosti.
Evropska unija }e pomo}i
zemljama zapadnog Balkana te Turskoj i Islandu sa 5,5
milijardi eura pretpristupnog
paketa u periodu 2011-13.
godina. Fondovi trebaju poslu`iti kao katalizator za napredak provo|enja reformi i
podr{ku tim zemljama na putu ka evropskoj integraciji,
navodi se u saop}enju evropskog komesara za pro{irenje
[tefana Fülea.
Pomo} }e biti usmjerena
na oblasti poput reformi pravosu|a i dr`avne administracije, ja~anje regionalne saradnje u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Pomo} je dio revidirane strategije fonda EU prema instrumentu evropskog bloka za
pretpristupnu pomo} (IPA).
Ukupan pretpristupni fond
za period 2007-13. iznosi 11,5
milijardi eura.
Umanjen rejting Irske
Agencija za kreditni rejting Moody’s
Investitors Service umanjila je status Irske na junk - dug s visokim postotkom
rizika. U saop}enju agencije navodi se
da je odluka zasnovana na sve ve}oj mogu}nosti da }e Irskoj biti potreban drugi paket finansijske pomo}i prije nego
{to se bude mogla vratiti na tr`i{te kapitala. Trenutni paket finansijske pomo}i EU i MMF-a Irskoj isti~e krajem
2013. godine.
Moody’s je umanjio rejting Irske za jedan podiok, na Ba1 sa Baa3. Iz agencije je upozoreno da su mogu}a nova
Na osnovu konkursa za upis studenata u I godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu u
akademskoj 2011/12. godini i odluke o kriterijima i mjerilima za utvr|ivanje redoslijeda prijema kandidata
za upis u I godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu u akademskoj 2011/12. godini, Fakultet
zdravstvenih studija u Sarajevu objavljuje
- II UPISNI ROK —
SEPTEMBAR 2011/12.
umanjenja ukoliko irska vlada ne ispuni ciljeve za smanjenje bud`etskog deficita ili u slu~aju bankrota Gr~ke.
KONKURS ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU PRVOG CIKLUSA STUDIJA
NA FAKULTETU ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU U AKADEMSKOJ 2011/2012. GODINI
Srbija: Radna sedmica
vi{e od 50 sati
U Srbiji oko 380.000 ljudi radi vi{e od
50 sati sedmi~no, a oko 200.000 zaposlenih provede na poslu ~ak 60 sati sedmi~no, pokazala je anketa Zavoda za
statistiku Srbije. Radna sedmica za
veliki broj zaposlenih traje i vikendom,
pa tako na posao subotom, bar ponekad, odlaze ~ak dvije tre}ine zaposlenih u Srbiji, gdje je aktivno zaposleno
2,28 miliona stanovnika.
An ke ta je po ka za la da vi {e od 90
posto stanovni{tva radi puno radno
vri je me, ko je kod oko 180.000
gra|ana po dra zu mi je va se dmi cu
od 50 do 59 radnih sati, dok vi{e od
60 sa ti se dmi~no ra di oko 200.000
gra|ana. U slu~aju da rade od ponedje ljka do pet ka, to bi zna~ilo da
oko 16,6 posto radnog stanovni{tva
na po slu pro ve de mi ni mum 10 sa -
ti dne vno. Naj ve}i broj lju di, ~ak
oko 1,6 miliona, radi od 40 do 49 sati se dmi~no, dok ne {to ma nje od
150.000 pro ve de na po slu od 30 do
39 sa ti se dmi~no.
Na pitanje da li rade subotom, 41,4
posto je odgovorilo da to ~ini ~esto, a
svaki ~etvrti da na posao prvog dana
vikenda ide ponekad. Situacija je ne{to bolja kada je rije~ o odlasku na posao nedjeljom, tako da ovim danom
~esto radi 22 posto ispitanika, ponekad
isto toliko, dok 56 posto nedjelju provodi u`ivaju}i u slobodnom vremenu.
Prosje~an radnik ne nosi posao ku}i,
pa tako 90 posto ljudi ne misli na
obaveze kada napusti radno mjesto.
Tre}ina ispitanih zaposlena je u dr`avnim preduze}ima, dok ostali rade
kod privatnika.
Pravo u~e{}a na konkursu/natje~aju imaju dr`avljani Bosne i Hercegovine, strani dr`avljani i lica bez
dr`avljanstva sa zavr{enom srednjom {kolom u ~etverogodi{njem trajanju u Bosni i Hercegovini, kao i
kandidati koji su srednju {kolu zavr{ili izvan Bosne i Hercegovine, a za koje je nakon postupka nostrifikacije utvr|eno da imaju zavr{eno adekvatno obrazovanje za nastavak {kolovanja.
Ispit za prijem kandidata za sve studije uklju~uje pismeni dio prijemnog ispita koji se sastoji iz testa iz
predmeta: fizika, hemija i biologija.
Prijem dokumenata se vr{i od 22. 8. do 27. 8. 2011. godine (uklju~uju}i i subote) od 11 do 14 sati na {alteru Studentske slu`be Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu, u krugu Klini~kog centra - Ko{evo, Ulica
bolni~ka br. 25.
Nepotpuna dokumenta se ne}e primati.
Polaganje prijemnog ispita je u PONEDJELJAK, 5. 9. 2011. godine (ZA REDOVNI i VANREDNI
STUDIJ), prema uputi koju dobiju kandidati prilikom predaje dokumenata.
Dodatne informacije se mogu dobiti na Studentskoj slu`bi Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu, Ulica
bolni~ka br. 25 (u krugu Klini~kog centra Ko{evo) ili tel. 033/444-901.
20
OSLOBO\ENJE
BIZNIS I EKONOMIJA
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Osniva~ka skup{tina Asocijacije T.O.K.O.
Privredna kretanja u KS-u
Stvaranje
doma}ih
brandova
Prezentirani podaci za prvih pet mjeseci
Daljnji pad proizvodnje
Industrijska proizvodnja u maju u odnosu
na april teku}e godine opala 11 posto
Iako su podaci za prvi kvartal neto plata u KS-u iznosila 994,28
2011. godine ukazivali da je do- KM i u odnosu na prosje~nu ne{lo do izvjesne stabilizacije i bla- to platu u Federaciji BiH vi{a je 22
gog rasta privrednih aktivnosti, posto.
podaci privrednih kretanja u
Direktor Centra za evropske
Kantonu Sarajevo za prvih pet integracije i poslove sa inozemmjeseci su ponovo obeshrabru- stvom PKKS-a Esad Ibi{evi} je kaju}i, re~eno je na ju~era{njoj zao da je ukupna vanjskotrgovinkonferenciji za novinare Privre- ska razmjena KS-a u prvih pet
dne komore KS-a.
mjeseci ostvarena u iznosu od
- Industrijska proizvodnja u 1.710 miliona KM, {to je 15,5
KS-u u periodu
posto vi{e nego u
ja nu ar-maj u VE]I IZVOZ I UVOZ is tom pe ri odu
odnosu na isti
la ni. Uku pan
period lani opa- Ukupan izvoz je ve}i izvoz je ve}i 16,2
la je 1,5 posto, a 16,2 posto i iznosi posto i iznosi 337
u odno su na
li ona KM.
337 miliona KM, a mi
april teku}e goUku pan uvoz
dine 11 posto, uvoz je pove}an 15,3 pove}an je 15,3
kazala je dire- posto i iznosi 1.373 pos to i izno si
ktorica centra za
1.373 mi li ona
miliona KM
razvoj poduzeKM. Os tva re ni
tni{tva PKKS-a Mubera Kadri}. deficit iznosi 1.036 miliona KM,
Posmatrano po industrijskim {to predstavlja pove}anje od 15,1
granama, njih osam je ostvarilo posto u odnosu na isti period
pove}anje proizvodnje (najvi{e u lani, dok je stopa pokrivenosti
proizvodnji ma{ina i ure|aja - uvoza izvozom i dalje na nis69,8 posto), dok je preostalih 12 kom nivou i iznosi samo 24,45
grana zabilje`ilo pad (najve}i u posto. Na nivou Federacije BiH je
proizvodnji koksa, derivata naf- 56,9 posto, a u BiH 56,5 posto.
te i nuklearnog goriva - 72,5 posOvi podaci ukazuju na potrebu
to). Na tr`i{tu rada zabilje`ena su rekonstrukcije privrednog razvopozitivnija kretanja te je u aprilu ja, posebno sa aspekta stvaranja
u KS-u registrirano 125.767 zapo- preduslova za br`i razvoj indusslenih, {to je vi{e 5,6 posto nego trije i svih oblika poduzetni{tva.
A. Pe.
u istom mjesecu lani. Prosje~na
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 135 - 14. 7. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja
EMU
Australija
Kanada
Hrvatska
Ceska R
Danska
Madarska
Japan
Litvanija
Norveska
Svedska
Svicarska
Turska
V.Britanija
SAD
Rusija
Srbija
[ifra
valute
Oznaka
valute
Jedinica
valute
978
036
124
191
203
208
348
392
440
578
752
756
949
826
840
643
941
EUR
AUD
CAD
HRK
CZK
DKK
HUF
JPY
LTL
NOK
SEK
CHF
TRY
GBP
USD
RUB
RSD
1
1
1
100
1
1
100
100
1
1
1
1
1
1
1
1
100
SDR (Special Drawing Rights) na dan 12. 07. 2011 =
SDR (Special Drawing Rights) na dan 12. 07. 2011 =
Kupovni za
devize i
efek.valutu
1.955830
1.479330
1.442256
26.243482
0.080068
0.261622
0.722892
1.747372
0.565032
0.248987
0.211452
1.668183
0.839114
2.211198
1.386301
0.049108
1.915632
Srednji
za devize
Prodajni
za devize
1.955830
1.483038
1.445871
26.309255
0.080269
0.262278
0.724704
1.751751
0.566448
0.249611
0.211982
1.672364
0.841217
2.216740
1.389775
0.049231
1.920433
1.955830
1.486746
1.449486
26.375028
0.080470
0.262934
0.726516
1.756130
0.567864
0.250235
0.212512
1.676545
0.843320
2.222282
1.393249
0.049354
1.925234
USD1.57644
BAM2.206254
Obezbje|ivanje doma}im
kompanijama uslova da po~nu
stvarati vlastite brandove i da
krenu proizvoditi i prodavati u
inostranstvu doma}i proizvod
jedan je od ciljeva Asocijacije
proizvo|a~a, prera|iva~a i prometnika tekstila, odje}e, ko`e i
obu}e pri Vanjskotrgovinskoj
komori BiH, ~ija je osniva~ka
skup{tina odr`ana ju~er u Sarajevu.
- VTKBiH ima obavezu prema svojim ~lanicama da poku{a zajedni~kim snagama stvoriti {to povoljnije poslovne uslove u BiH kako bi oni mogli ostvarivati svoju osnovnu obavezu, a to je proizvodnja. Svjesni smo da se danas u BiH najvi{e radi lohn poslova, poslova
dorade, {to mi `elimo promijeniti stvaranjem boljeg poslovnog okru`enja za ve}u sopstvenu proizvodnju, kazao je
novinarima pred po~etak skup{tine sekretar Asocijacije Muris
Pozderac.
Propisi EU
Industrija tekstila, odje}e,
ko`e i obu}e u BiH susre}e se s
brojnim problemima, po~ev{i
od neadekvatnih carinskih propisa i tarife.
- Primjenjuju se tarifni propisi prema zakonima BiH, a ne
prema onima iz Evropske unije, koji su puno povoljniji u
odnosu na doma}e, ~ime se
automatski doma}i proizvo|a~i
dovode u nepovoljan polo`aj
Sa osniva~ke skup{tine u Sarajevu
Foto: S. GUBELI]
Predsjednik Adnan Smailbegovi}
Za predsjednika Asocijacije izabran je Adnan Smailbegovi}, a za
potpredsjednike Nikica Golemac i
Marinko Umi}evi}.
Za ~lanove odbora Asocijacije izabrani su AdnanSmailbegovi}(Prevent
Visoko), NikicaGolemac(Tekstilnaindustrija Mostar), Ahmed ^uri} (Borac Travnik), MuharemSejdi}(Koteks
Te{anj), Marinko Umi}evi} (Bema
Banja Luka), Elizabeta Josipovi} (Sconto prom Prijedor), Radovan Pazurevi} (Sanino Derventa), te Milijan Peji} (M Comerc, Br~ko) i Belma Kapetan (Bellissima Sarajevo).
zbog brojnih lohn poslova puno robe izvozi, ali jako malo
sredstava ostane u dr`avi.
- Asocijacija }e nastojati
uspostaviti i aktivniju komunikaciju s institucijamadr`ave, kako bi se stvorio {to povoljniji po-
BROJNI PROBLEMI
Industrija tekstila, odje}e, ko`e i obu}e u
BiH susre}e se s brojnim problemima,
po~ev{i od neadekvatnih carinskih
propisa i tarife
kada je u pitanju roba iz inostranstva, istakao je Pozderac.
Asocijacija }e posebnu
pa`nju obratiti i raditi na pitanjima carina i carinskih tarifa,
poreza na dodanu vrijednost,
analiza vanjskotrgovinske razmjene u segmentu tekstila,
odje}e, ko`e i obu}e, jer BiH
Asocijacija
proizvo|a~a,
prera|iva~a i
prometnika
tekstila, odje}e,
ko`e i obu}e pri
VTKBiH }e raditi i
na pitanjima carina
i carinskih tarifa
slovni ambijent u zemlji, a sve
s ciljem da firme budu konkurentnije u odnosu na inostrane,
kazao je Pozderac.
Podr`ati doma}e
Naveo je primjer Hrvatske,
koja je donijela propis prema
kojem sve poslove koji se rade
za velike dr`avne sisteme, poput policije i vojske, mogu dobiti samo doma}e kompanije,
{to u BiH nije slu~aj i dovodi do
toga da su doma}e firme u
BiH nekonkurentnije u odnosu na inostrane.
Osnivanje Asocijacije pozdravili su i doma}i proizvo|a~i,
a vlasnik firme Koteks iz Te{nja
Muharem Sejdi} izrazio je nadu da }e formiranjem asocijacije ova bran{a postati ozbiljan partner Vladi. Izvr{ni direktor KTK-a Visoko Mersed [ahinovi} se nada }e se Asocijacijapomo}ifirmama urje{avanju
problema, a kad je u pitanju
KTK-a Visoko, to se odnosi na
pro{irivanje proizvodnje i
vra}anje pozicije kakvu je ova
kompanija imala ranije.
A. Pe.
Danas izbor
Privredna {tampa iz Sarajeva i ove godine realizira projekt izbora 100 najve}ih
kompanija u BiH, koji podrazumijeva specijalno izdanje Poslovnih novina, u kojem
se objavljuju rang-liste velikih, srednjih i malih kompanija u BiH, i ceremoniju dodjele
priznanja najboljima sa liste, koja }e biti
odr`ana danas u 13 sati u sarajevskom hotelu Bosnia, pod pokroviteljstvom Ministar-
stva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH, Agencije za promociju stranih investicija BiH i federalnog Ministarstva razvoja,
poduzetni{tva i obrta.
OSLOBO\ENJE
21
BIZNIS/BERZA
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
BIFX
Alma Ras u Olovu otvorila novu proizvodnu halu
1.779,96
SASX-10
FIRS
974,16
BIRS
SASX-30
1.030,01
ERS10
1.073,92
1.942,49
1.003,72
SASE: Najtra`enije dionice ZIF Prof plusa
Na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan
promet od 236.733,39 KM. Promet na kotacijiiznosio je 149.019,26 KM. Na kotacijifondova ostvaren je promet od 106.079,83 KM,
a najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Profplus d.d. Sarajevood 74.493,80
KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dioniceemitentaLje~ili{teSlanabanja d.d. od 11,29 posto i dostigle su cijenu od
3,55 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Unis kovina d.d. Visoko od
20,00 posto i dostigao cijenu od 1,44 KM.
Sarajevska berza/burza Kursna lista za 13. juli/srpanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo
Zvani~ni Promj.
slu`beni kursa
kurs (KM) (%)
Max.
cijena
Min.
cijena
Koli~ina
(dionice)
Vrijednost
(KM)
Broj
transakcija
KOTACIJA KOMPANIJA
BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Detalj sa sve~anosti u Olovu
Foto: D. ]UMUROVI]
Triumph ima partnera
za budu}nost
„Ovdje se puno vi{e radi nego {to se govori”, kazao je
predstavnik austrijske firme • U dvije smjene posao za
vi{e od 130 radnika
Olovska tvornica Alma Ras ju~er je otvorila novi pogon u kojem }e u dvije smjene
vi{e od 130 radnika proizvoditi fino rublje
za austrijsku modnu ku}u Triumph. U novu halu od 1.500 kvadratnih metara i opremu investirano je 3,5 miliona KM.
Predstavnik Triumpha Thomas Oechsner na sve~anosti pred brojnim gostima priznaje da nije vjerovao da }e cijeli
posao biti uspje{no zavr{en za osam
mjeseci. No uvjerili su se da se „ovdje puno vi{e radi nego {to se govori“.
„Imali smo sre}u da smo prije ~etiri godine tragaju}i za partnerom na ovim
prostorima nai{li na Almu Ras, koja }e biti na{ partner za budu}nost“, kazao je Axel
Dreher. On je zajedno sa direktoricom
tvornice Almom Memagi} presjekao
vrpcu na ulazu u halu koju je sa brojnim
kooperantima izgradio sarajevski @GP.
D`emal Memagi}, vlasnik Alme Ras istakao je tri bitne karakteristike ove investicije: moderna proizvodnja, dobri uslovi rada i za{tita radnika.
Ju~era{njoj sve~anosti prisustvovala je
delegacija Vlade Zeni~ko-dobojskog
kantona predvo|ena premijerom Fikretom Prevljakom, Skup{tine op{tine
Olovo, te Udru`enja tekstila obu}e i
ko`e u BiH.
Bra}ni par Memagi} kao novi vlasnik
stare robne ku}e u Olovu ~ija je rekonstrukcija u toku ju~er je najavio njeno ponovno otvaranje za oktobar ove godine a
to zna~i i otvaranje nekoliko desetina novih radnih mjesta. Uz to Oslobo|enje saznaje da je austrijski partneri izuzetno zainteresiran da {to prije investira u jo{ jednu proizvodnu halu u sklopu Alme Ras.
U Olovu }e dakle biti jo{ „nesvakida{njih doga|aja“ kako je nazvan i ovaj
ju~era{nji. Ako ni po ~emu drugom, on
taj epitet zaslu`uje po broju novootvorenih radnih mjesta (u vrijeme kad mnogi
otpu{atju radnike i zatvaraju fabrike) i
~injenici da se cjelokupna proizvodnja
plasira na inostrano tr`i{te.
H. ARIFAGI]
Hidrogradnji ISO 9001:2008
Certifikacijska akreditirana ku}a Eurocert, u saradnji s Boscertom, uru~ila je
direktoru sarajevske Hidrogradnje Seminu Ma{i}u certifikat ISO 9001:2008.
Tim certifikatom potvr|uje se da je Hidrogradnja ispunila zahtjeve navedenog
standarda kada je u pitanju sistem
upravljanja kvalitetom. Certifikat, prema Ma{i}evim rije~ima, potvr|uje nastojanja ove kompanije da radi na podizanju kvaliteta poslovanja.
- To je element koji nam tra`e vanjski
investitori, da smo certificirani u sistemu kvaliteta ISO 9001:2008, a i u samom
poslovanju unutar firme kvalitet mnogo zna~i, jer regulira me|usobne odnose i relacije izme|u pojedinih dijelova
firme, kazao je on.
NAFTA
117,21
$
0,46 %
12,43
-3,64
12,43
12,43
85
1.056,55
1
5,68
3,50
5,25
1,67
4,28
4,15
4,00
1,16
0,00
-1,87
0,00
-4,89
-3,54
-0,04
5,70
3,50
5,25
1,67
4,28
4,30
4,00
5,51
3,50
5,25
1,67
4,28
4,10
3,80
1.715
589
3.000
415
428
373
18.631
9.702,54
2.061,50
15.750,00
693,05
1.831,84
1.547,10
74.493,80
4
2
1
1
1
3
11
42,00
40,00
30,80
28,50
92,50
79,00
70,10
65,50
0,29
0,30
-0,65
-5,00
0,15
0,00
-0,01
-0,76
42,00
40,00
30,80
28,50
92,50
79,03
70,10
65,50
42,00
40,00
30,80
28,50
92,50
79,00
70,10
65,50
982
856
3.480
37.950
6.300
5.017
3.264
26.199
412,44
342,40
1.071,84
10.815,75
5.827,50
3.964,55
2.288,06
17.160,34
1
1
1
2
3
3
1
2
19,98
4,40
70,00
9,00
65,03
8,00
-1,08
5,01
0,07
-2,12
-0,11
0,00
20,20
4,40
70,00
9,04
65,03
8,00
19,70
4,40
70,00
9,00
65,03
8,00
199
150
161
500
15
100
3.987,40
660,00
11.270,00
4.502,28
975,45
800,00
5
1
7
3
1
1
3,55 11,29
30,00 0,00
22,00 0,00
1,44 -20,00
3,55
30,00
22,00
1,44
3,55
30,00
22,00
1,44
1.500
1.834
137
1.500
5.325,00
55.020,00
3.014,00
2.160,00
2
1
1
1
KOTACIJA FONDOVA
ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO
ZIF BONUS DD SARAJEVO
ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR
ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA
ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC
ZIF MI GROUP DD SARAJEVO
ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO
KOTACIJA OBVEZNICA FBiH
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P
PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE
BH TELECOM D.D. SARAJEVO
ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO
FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO
JP HT DD MOSTAR
IK BANKA DD ZENICA
METALNO DD ZENICA
SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE
LJECILISTE SLANA BANJA D.D.
MODNA KONFEKCIJA DD SARAJEVO
SODASO HOLDING DD TUZLA, DD IHI TUZLA
UNIS KOVINA DD VISOKO
Banjalu~ka berza Kursna lista za 13. juli 2011.
Dioni~ko dru{tvo
Srednji
kurs
(KM)
Promj.
kursa
(%)
Max.
cijena
Min.
cijena
Koli~ina
(dionice)
Vrijednost
(KM)
0,75
1,56
0,8
0
0
0
0,75
1,57
0,8
0,75
1,55
0,8
122
6.406
1.837
91,50
9.982,47
1.469,60
4,29
3,08
6,75
3,81(A)
4,51
6,11
0
0
0
0
0
-0,65
4,29
3,08
6,75
3,81
4,51
6,15
4,29
3,08
6,75
3,81
4,51
6,02
112
20
66
38
20
282
480,48
61,60
445,50
144,78
90,20
1.723,10
-3,03
0
-9,3
0
-0,29
-23,08
0,01
-0,68
2,18
-0,3
-0,79
0,69
0,32
1
0,439
0,6
0,34
0,1
88,11
38,5
36,99
37,1
34
30,6
0,32
1
0,439
0,6
0,34
0,1
87,91
38,06
36,99
37
33,51
30,46
5.000
320
1.639
1.455
653
1.500
19.342
6.000
5.125
45.122
25.400
241.098
1.600,00
320,00
719,52
873,00
222,02
150,00
15.320,01
2.288,40
1.895,74
16.712,48
8.568,00
73.618,77
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA
Boksit a.d. Milici
Telekom Srpske a.d. Banja Luka
Trznica a.d. Banja Luka
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova
ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka
ZIF Jahorina Koin a.d. Pale
ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka
ZIF VB fond a.d. Banja Luka
ZIF VIB fond a.d. Banja Luka
ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka
SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA
Sa uru~enja certifikata u Sarajevu
PLIN
4,39
$
1,36 %
ZLATO
1.574,30
$
0,77 %
Agrokrajina a.d. Banja Luka
Palas a.d. Banja Luka
Japra a.d. Novi Grad
Mrkonjicputevi a.d. Mrkonjic Grad
Mljekara a.d. Banja Luka
Unicep trade a.d. Banja Luka
Republika Srpska - stara devizna stednja 3
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3
Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4
Republika Srpska - izmirenje ratne ste 5
SREBRO
ALUMINIJ
36,89
2,478
$
3,52 %
$
0,30 %
0,32
1
0,439
0,6
0,34(A)
0,1(A)
88,01
38,14
36,99
37,04
33,73
30,53
P[ENICA
KUKURUZ
680,00
663,75
$
1,19 %
$
0,87 %
22
OSLOBO\ENJE
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OP]INSKI SUD U SARAJEVU
Broj: 65 0 P 143160 10 P
Sarajevo, 24. 6. 2011. godine
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDI[NJA BOSNA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
TRAVNIK
U skladu sa ~lanom 48. Zakona o nabavi, dr`anju i no{enju oru`ja i streljiva ~lanom 3. Pravilnika o postupku javnog nadmetanja za prodaju stalnih sredstava Ministarstva unutra{njih poslova SBK/KSB, na osnovu ~lanka 32. Zakona o Vladi Kantona sredi{nja Bosna (Slu`bene novine Kantona sredi{nja Bosna,
broj 5/03 — pre~i{}eni tekst i 14/03), Vlada Srednjobosanskog kantona na 3. sjednici odr`anoj 29. 6. 2011.
donijela je Zaklju~ak o pokretanju prodaje starih motornih vozila Ministarstva unutra{njih poslova broj
01-05-207/2011-24, a ministar raspisuje:
JAVNU PRODAJU
putem pisanih ponuda
Lot 1 - Oduzeto naoru`anje
Red.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
Vrsta; marka; call. oru`ja
Lova~ka pu{ka CZ 16 mm
Lova~ki karabin 7,9 mm
Lova~ka pu{ka CZ 12/12
Pi{tolj Astra
Revolver
Pi{tolj CZ, call. 7,65
Pi{tolj ^Z, call. 7,65
Pi{tolj Ecol 9 mm
Pi{tolj Steyer cal 6,35 mm
Pi{tolj CZ cal 7.65 mm
Pi{tolj Vvalther cal 7,65 mm
Pi{tolj CZ cal 7,62 mm
Pi{tolj ^Z cal 7,65 mm
Pi{tolj Beretta cal 7,65 mm
Pi{tolj CZ cal 7,65 mm
Pi{tolj ^Z VZOR 50 cal 7,65 mm
Pi{tolj CZ, call. 7,65
Pi{tolj CZ, call. 7,65
Pi{tolj CZ, call. 7,65
Pi{tolj CZ cal 7,65 mm
Pi{tolj CZ, call. 7,62 mm
Pi{tolj V. Bernardeli cal 7,62 mm
Pi{tolj ROHM RG 70 cal 315
Pi{tolj CZ, call. 7,65
Revolver Magnum 357
Pi{tolj CZ M 57 cal 7,62 mm
Pi{tolj CZ, call. 6,35 mm
Pi{tolj CZ M 70, call 7,65
Pi{tolj CZ TT cal 7,62 mm
Pi{tolj CZ M 70, call. 7,65
Pi{tolj CZ 7,65 mm
Pi{tolj PHP 9 mm
Pi{tolj CZ 7,62 mm
Pi{tolj CZ 7,65 mm
Pi{tolj 7,65 mm
Pi{tolj CZ 7,62 mm
Pi{tolj CZ 7,62 mm
Pi{tolj CZ 7, 62
Pi{tolj @Z 6,35 mm
Pi{tolj 7,65 mm ^Z.
Pi{tolj ROHM — RG 79 70 cal 315
Pi{tolj Makarov 10 mm
Pi{tolj CZ 57 7,62 mm
Pi{tolj CZ 7,62 mm
Pi{tolj CZ 9 mm
Lova~ka pu{ka Ruska I@ 18 EM 12 mm
Lova~ka pu{ka CZ cal 7,9 mm
Lova~ka pu{ka Orozu{a cal 16/70
Lova~ki karabin CZ 8x57 JS
Lova~ka pu{ka CZ 16 mm
Lova~ka Pu{ka 16 mm
Lova~ka pu{ka TOZ 34 — 38 12/12
Optika TOS 4x32
Lova~ki karabin 7x64
Lova~ka pu{ka Ruska
Cijev za lova~ku pu{ku 16 mm
Fabri~ki broj
116529
P 2238
83840
1126225
UP 352
C-77171
B-22908
B 22908
91173
C - 126789
125 758
64012
268971
A 91312 W
204684
C 19856
C 92701
58496
03136
C 165046
20257
88098
0387809
265352
11192
231051
567956
49797
H 91301
268 719
C 56161
04 130
191053
052345
C 216594
F 64636
L 326231
F 205 086
R - 267866
565832
0664681
BA 301 376
116 873
204 695
41643
05026868
3081
198725
79993
10012
038561
0112962
0147
14347
05033189
7020
Cijena KM
160,00
120,00
120,00
100,00
140,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
140,00
100,00
100,00
120,00
120,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
120,00
100,00
100,00
100,00
180,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
120,00
160,00
120,00
100,00
100,00
120,00
120,00
140,00
100,00
120,00
120,00
140,00
100,00
120,00
160,00
160,00
140,00
120,00
200,00
160,00
160,00
160,00
120,00
200.00
160,00
100,00
Lot 1 — Oduzeto naoru`anje. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja svoje pisane ponude dostave
u zatvorenoj koverti na protokol MUP-a SBK/KSB, Aleja konzula bb Travnik, ili putem po{te do 21. 7.
2011. god. do 16 sati sa naznakom na koverti: „ponuda za javnu prodaju za lot 1 sa rednim brojem licitiranog naoru`anja“. Otvaranje pisanih ponuda je 22. 7. 2011. god. u 14 sati, a oru`je se mo`e pogledati 21.
7. 2011. god. od 11 do 13
sati u magacinu MUP-a SBK/KSB Travnik. Sa fizi~kim i pravnim licima sklopi}e se kupoprodajni ugovor
nakon {to isti prilo`e odobrenje za nabavku, dr`anje i no{enje vatrenog naoru`anja u skladu sa Zakonom
u roku do 30 dana od javne prodaje.
Lot 2 - Motorna vozila
Redni broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Vrsta, tip, god. proizvodnje
Wolkswagen, Golf IV 2003 god
Wolkswagen, Golf IV 2003 god.
Wolkswagen, Golf IV 2001. god.
Wolkswagen, Golf IV 2001 god.
Wolkswagen, Golf IV 2002 god
Wolkswagen Golf III 1997 god.
[koda Felicija 2001 god
[koda Felicija 2000 god.
Lada Niva 2004. god.
Registarske oznake
M98 —J-471
773 — K- 173
A27 — T- 651
098 —E- 604
552 — T - 646
A59 —M - 496
960 — J - 656
013 — J - 644
078 — T — 619
Po~etna cijena
5000.00 KM
5000.00 KM
4500.00 KM
4500.00 KM
4800.00 KM
3000.00 KM
2000.00 KM
2000.00 KM
2500.00 KM
Lot 2 — Motorna vozila. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja svoje pisane ponude dostave u
zatvorenoj koverti na protokol MUP-a SBK/KSB, Aleja konzula bb Travnik ili putem po{te do 22. 7.
2011. god. do 16 sati sa naznakom na koverti: „Ponuda za javnu prodaju za lot 2 sa rednim brojem licitiranog motornog vozila. Motorna vozila se nalaze na parking-prostoru MUP-a SBK/KSB i mogu se pogledati svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Otvaranje pisanih ponuda je 25. 7. 2011. god. u 12 sati.
Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija D`idi} Sanela, u pravnoj stvari tu`itelja HAJDAREVI] [EMSE iz Sarajeva, ul.
Dola~ka br. 67 i HAJDAREVI] MUHAMEDA iz Sarajeva, ul. Dola~ka br. 67, zastupanih po punomo}niku Tiri} Zlatku,
advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog VATRI] OMERA iz Sarajeva, ul. Dola~ka br. 45, radi utvr|enja prava vlasni{tva dosjelo{}u v.s.p. 6.175,00 KM na osnovu ~lana 348. ZPP-a:
OBJAVLJUJE
da je 7. 6. 2010. godine podnesena tu`ba u pravnoj stvari tu`itelja HAJDAREVI] [EMSE iz Sarajeva, ul. Dola~ka br. 67
i HAJDAREVI] MUHAMEDA iz Sarajeva, ul. Dola~ka br. 67, zastupanih po punomo}niku Tiri} Zlatku, advokatu iz
Sarajeva, protiv tu`enog VATRI] OMERA iz Sarajeva, ul. Dola~ka br. 45, radi utvr|enja prava vlasni{tva dosjelo{}u u
kojoj tu`bi je navedeno da su tu`itelji zakonski nasljednici iza preminulog Hajdarevi} [efika, sina Murata iz Sarajeva,
kojem je pravosna`nim rje{enjem Op}inske slu`be za urbanizam, stambene i komunalne poslove Op}ine Novi Grad
Sarajevo, broj 06 - 23 - 2547/04 od 10. 1. 2005. godine utvr|eno postoje}e stanje izgra|ene nekretnine - stambenog objekta, ta~nije ku}e, dimenzija 7,10 x 7,00 metara u ulici Dola~ka br. 67, izgra|enoj na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. 2679
K.O. Novo Sarajevo IV po novom premjeru, {to odgovara starom premjeru k.~. 640/16 K.O. Dolac i to izgra|ene do 15.
februara 1968. godine pa kako je pravni prednik tu`itelja pomenuto zemlji{te na kojem je izgra|en stambeni objekat kupio
od tu`enog u ovoj stvari jo{ 1964. godine za ugovornu kupoprodajnu cijenu od tada{njih 100.000 JU dinara, u{ao u posjed istog zemlji{ta i da ga je od tada sa samim tu`iteljima koristio sve do svoje smrti, a da su ga tu`itelji nastavili koristiti
nakon {to je njihov prednik preminuo 2. 4. 2008. godine te da je na predmetnom zemlji{tu 1966. godine podignut stambeni objekat te uz upotpunjenu tehni~ku dokumentaciju isti priveden i namjeni, dok je u predmetnu nekretninu useljeno
u martu 1968. godine te da je od tada tu`itelji i koriste te da je na spornoj nekretnini i pored ispla}ene kupoprodajne cijene te predaje u posjed na fakti~ko kori{tenje ostao upisan tu`eni, iako je po kopiji katastarskog plana jasno kako je na
parceli 2679 upisana ku}a posjednika Hajdarevi} [efika koji je pravni prednik tu`itelja pa je predlo`eno da sud donese
presudu kojom }e se utvrditi da su tu`itelji Hajdarevi} [emsa i Hajdarevi} Muhamed kao pravni sljednici iza umrlog
Hajdarevi} [efika na osnovu dosjelosti stekli pravo vlasni{tva sa idealnim dijelovima od po 1/2 besteretno na nekretnini
ozna~enoj kao k.~. br. 640/16 K.O. SP Dolac, a {to odgovara k.~. 2679 K.O. Novo Sarajevo IV po novom premjeru u skladu
sa posjedovnim listom broj plana 160, {to je tu`eni du`an priznati i trpjeti da se tu`itelji na predmetnom zemlji{tu upi{u
sa idealnim dijelom od 1/2 u ZK uredu Op}inskog suda u Sarajevo, po{to se prethodno izvr{i brisanje tu`enog kao vlasnika na nekretnini ozna~enoj kao k.~. 640/16 K.O. SP Dolac, a {to odgovara k.~. 2679 K.O. Novo Sarajevo IV po novom
premjeru uz naknadu tro{kova postupka sve u roku od 30 dana od dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja, pa se poziva
tu`eni VATRI] OMER uz napomenu da je du`an najkasnije u roku od 30 dana sudu dostaviti pismeni odgovor na tu`bu,
kao i uz napomenu da u odgovoru na tu`bu tu`eni VATRI] OMER mo`e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se
da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, ako osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i
razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni VATRI] OMER zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode, da u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu,
mo`e podnijeti protivtu`bu, ako je zahtjev protivtu`be u vezi sa tu`benim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili
ako se protivtu`bom tra`i utvr|enje nekog prava ili pravnog odnosa o ~ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti
ili djelimi~no odluka o tu`benom zahtjevu, te je u tu`bi predlo`eno da ukoliko tu`eni VATRI] OMER ne dostavi odgovor
na tu`bu, sud }e nakon proteka roka za podno{enja odgovora na tu`bu donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi
~lana 182. ZPP-a.
Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se u vezi sa njim moglo postupati, osobito treba sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te
stranaka, njihovih punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja te se odgovor na tu`bu
predaje sudu pozivom na broj gornji u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.
Obavje{tava se tu`eni VATRI] OMER da se dostava smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
SUDIJA
Sanela D`idi}
Na osnovu Odluke Upravnog odbora Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo donesene na 47.
sjednici od 20.4.2011. godine, raspisuje se
J AV N I P O Z I V
ZA DOSTAVLJANJE PONUDA RADI KUPOVINE POSLOVNOG PROSTORA U JAJCU
1.
2.
3.
Pozivaju se zainteresirani ponu|a~i da dostave na razmatranje ponude sa uslovima prodaje poslovnog
prostora ~ija je namjena obavljanje djelatnosti Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo Podru~nog ureda u Jajcu.
Na~in kupovine poslovnog prostora je po sistemu klju~ u ruku.
Ponu|eni poslovni prostor treba da zadovoljava sljede}e uslove:
veli~ina poslovnog prostora treba da bude do 110 m2;
visina radnih prostorija (SVIJETLA VISINA) je 2,80 M;
da se u poslovnom prostoru mogu osigurati kancelarijski prostor, arhiva, ~ajna kuhinja, sanitarni ~vor;
poslovni prostor mo`e biti u prizemlju ili katu sa obaveznom funkcionalnom povezano{}u;
ukoliko je poslovni prostor u sastavu ve}e cjeline, po`eljno je da na odgovaraju}i na~in bude
odvojen (obilje`en) ozna~en kao cjelina;
da se objekat u kojem je smje{ten poslovni prostor nalazi u gradu, sa osiguranim prilaznim
putem, parking-mjestima oko objekta, da ima dovoljan broj priklju~aka za elektri~nu energiju,
PTT priklju~aka, instalirane kablove i priklju~nice TPC/IP mre`u, te druge priklju~ke i instalacije
sa zasebnim brojilima potro{nje;
da je u radnim prostorijama kvalitetno rije{eno grijanje i hla|enje te osigurana prirodna i
vje{ta~ka osvijetljenost, ventilacija organi~ene buke i vibracija, osiguranje od udara groma, elektri~ne energije te sprije~enost nastanka po`ara i eksplozije.
Uz ponudu je obavezno dostaviti:
nacrt (idejno rje{enje, izvod iz projekta, tlocrt, najmanje jedan presjek i opis prostora) sa
povr{inom poslovnog prostora te cijenom iskazanom po m2 ili ukupnom cijenom za poslovni
prostor te na~in pla}anja;
ako je objekat u izgradnji, stepen gotovosti radova, odnosno rok i zavr{etak radova;
dokaz o vlasni{tvu prostora - ZK izvadak ili ukoliko je objekat u izgradnji, gra|evinska dozvola
izdata od nadle`nog op}inskog organa;
rje{enje o upisu u sudski registar kao dokaz da je ponu|a~ registrovan za obavljanje predmetne
djelatnosti (gra|enje i prodaja nekretnina);
ukoliko je ponu|a~ fizi~ko lice, rje{enje nadle`nog organa da mo`e obavljati predmetnu djelatnost;
ID broj ponu|a~a, kontakt-osoba ponu|a~a i broj telefona.
4.
Ponude je potrebno dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja na adresu:
Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo
Grbavi~ka br. 4/III 71 000 Sarajevo
Sa naznakom «PONUDA ZA KUPOVINU POSLOVNOG PROSTORA - JAJCE»
5.
6.
Ovim javnim pozivom se Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo ne obavezuje da mora
odabrati neku od prispjelih ponuda i zaklju~iti ugovor o kupoprodaji.
Dodatne informacije - kontakt-osoba Marko Bari}, mobitel 063/33 48 31.
OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKA HRONIKA 23
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Bespravna gradnja u Ulici Evlije ^elebije
Nalo`ena obustava,
a zidanje nastavljeno
Ugro`ena je statika objekta u kojem i mi `ivimo, ka`u [ahza Agi} i
Mirjana Materi} • Inspektor Starog Grada utvrdio odstupanja od projekta
Oslobo|enje je prije nekoliko
dana pisalo o problemima stanara na Kova~ima, vezanim za
bespravnu gradnju u Ulici Evlije ^elebije bb. Kako su iz Op}ine
Stari Grad poru~ili da anonimna pisma ne shvataju ozbiljno,
uslijedio je novi dopis, nakon kojeg je inspektor iza{ao na teren
i utvrdio da je Remza D`eneti},
kao investitor, odstupila od izdate gra|evinske dozvole.
- Molimo nadle`ne institucije i organe da hitno poduzmu
mjere s ciljem tehni~ke, stati~ke
i pravne provjere bespravne gradnje u potkrovnom stanu Remze D`eneti}, u zgradi kolektivnog
stanovanja. D`eneti} je dobila
potrebne dozvole krajem 2010.
godine za rekonstrukciju dijela
krovne konstrukcije iznad svog
stana, sa uspostavom bad`a.
Me|utim, polovinom juna postalo je jasno da se ne radi prema
usvojenom projektu. Ne zna se
ni projektant, ni izvo|a~ radova,
ni nadzorni organ. Ugra|ena je
enormna koli~ina betona (nekoliko cisterni), armature i drugog
Rije~ je o nadogradnji cijele eta`e, tvrde stanari
materijala, {to je veoma opteretilo objekat, pa su se pojavile pukotine na nosivim zidovima i to
na vi{e mjesta, navele su u svom
dopisu Op}ini i nama stanarke
[ahza Agi} i Mirjana Materi},
obje diplomirani in`injeri.
U dopisu od 30. juna iz Slu`be
za inspekcijske poslove stanarima zgrade, u kojoj se nalazi i
ambulanta, javljeno je kako je
pokrenut inspekcijski postupak,
u sklopu kojeg je doneseno rje-
{enje o obustavi radova na stambenom objektu i dat zakonski
rok od 60 dana za pribavljanje
naknadne gra|evinske dozvole
po izvedenom stanju.
Iako je inspektor Miralem Bibi} izlazio na lice mjesta i obustavio radove, stanari strahuju
kako je u pitanju dogovor nadle`nih i investitora o naknadnoj
legalizaciji, jer je gradnja intenzivirana.
- U~inite ne{to i za{titite `ivo-
Otvoreno igrali{te
u Bratuna~koj ulici
Na inicijativu gra|ana MZ Bu~a
Potok, Op}ina Novi Grad zapo~ela je izgradnju nogometnog
i ko{arka{kog igrali{ta sa tribinama u Bratuna~koj ulici. Novoizgra|eno igrali{te ju~er su sve~ano
otvorili Tajib Delali}, pomo}nik
na~elnika za privredu, kulturu,
sport i informiranje Op}ine No-
vi Grad, i Hasan Hod`i}, vije}nik
Novog Grada, dok su novu plohu
revijalnom utakmicom prvi testirali pioniri {kole fudbala Novi
Grad i FK Biser.
Op}ina Novi Grad za izgradnju je izdvojila 117 hiljada maraka, a u drugoj fazi radova predvi|ena je gradnja dje~ijeg igra-
li{ta, te dodatnog parking-prostora i ogra|ivanje kompletnog
terena.
Na~elnik Op}ine Novi Grad
Damir Had`i} istakao je kako se
Op}ina trudi da bude na usluzi
svim gra|anima, te da udovolji
njihovim razli~itim potrebama.
S. Hu.
U objektu je smje{tena i ambulanta
te i imovinu stanara, kao i osoblja i pacijenata ambulante Kova~i. Ili preuzmite odgovornost
za sve {tete koje mogu nastati,
poru~ile su Agi} i Materi}.
J. M.
OSLOBO\ENJE
24 SARAJEVSKA HRONIKA
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
U~enica generacije Osnovne {kole Hrasno
Asjahini uspjesi u
literarnim radovima
Za vrijeme svog osmogodi{njeg {kolovanja, Asjah je bila aktivna i vrijedna u~enica uvijek `eljna
novih znanja i te`nje ka novim uspjesima. Bila je ~lan mnogih sekcija, ali i u~esnik raznih takmi~enja.
Omiljena je me|u nastavnicima i
svojim {kolskim kolegama. Isticala se u literarnim radovima. Ova
u~enica generacije se nada da }e
i u srednjoj {koli ostvariti zavidan Asjah Galijatovi}: U~esnica mnogih
uspjeh kao i u osnovnoj. E. G.
takmi~enja
Orbico porodi~ni dan na Vilsonovom {etali{tu
Kold`o i Purivatra potpisali ugovor o finansiranju projekta
Piknik-kino izme|u
dva
mu
ze
ja
Cjelodnevni sadr`aji i ove godine su posve}eni
promovisanju vrijednosti porodice, ali i sporta i zdravlja
Op}ina Novo Sarajevo }e i ove
godine biti doma}in sve~ane manifestacije Orbico porodi~ni dan,
koja se organizuje u sklopu Sarajevo Film Festivala.
Tim povodom, ju~er su na~elnik
Ned`ad Kold`o i pred sje dnik
Udru`enja gra|ana i umjetnika
Obala Art Centar i direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra potpisali ugovor o finansiranju
ove manifestacije. Zadnji dan Festivala se ve} tradicionalno na Vilsonovom {etali{tu odr`ava Porodi~ni dan, koji ima za cilj okupljanje mladih i ~lanova porodica.
U okviru ove manifestacije, bit
}e organizovano i Piknik-kino na
velikoj travnatoj povr{ini izme|u
dva muzeja, koje }e svim posjetiocima omogu}iti da provedu lijepe i relaksiraju}e no}i uz opu{taju}e filmove muzi~kog `anra.
Kako je istakao Purivatra, osmi{ljeno je da pomenuto kino pod-
sje}a na piknik, te da posjetioci
sjede na dekama i da imaju jednostavnu ponudu pi}a i grickalica. Cilj je da se ljudi okupe, gledaju filmove te da u`ivaju i do`ive
nezaboravna dru`enja. Ulaz za
gledanje filmova bit }e besplatan, a karte }e distribuirati Op}ina
Novo Sarajevo i direkcija Sarajevo
Film Festivala.
Kold`o je pozvao sve gra|ane da
30. jula do|u u {to ve}em broju na
Vilsonovo {etali{te jer, kako je rekao, ove godine imaju jo{ ve}u ponudu i puno raznovrsnih sadr`aja.
Piknik-kino je jedan od njih i tek
ove godine po~inje njegova realizacija, a na~elnik je jo{ jednom
podsjetio da je ovaj cjelodnevni
doga|aj posve}en promovisanju
vrijednosti porodice, ali i sporta i
zdravlja uz moto “Volim sport“.
Op}ina je za finansiranje ovog
projekta izdvojila 10.000 KM.
E. G.
Mediterranean Lounge Bar
Ko
ktel uz nastupe DJ-eva
Ovog puta vikend po~inje u ~etvrtak, poru~uju sa platoa Skenderije, gdje se nalazi Mediterranean Lounge Bar. Gra|ani su pozvani da
u`ivaju u koktelima uz show koji }e za njih spremiti Jak{a Jordes uz pratnju DJ Zuba (danas), 2 Elements uz pratnju Jak{a Jordes (sutra), te Silicone Soul uz resident DJ’s Dizzy Dee i Zuba u subotu.
Isklju~enja struje
Odr`avanje energetskih postrojenja moglo bi dovesti do prekida u
napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Obho|a, Milinkladska, Mehmeda Hand`i}a, Butmir d`amija 1, Ku~ukovi}i i Livanjska
1, a od 14 do 17 sati Repetitor Medojevi}i, Mo{evi}i, Medojevi}i 1 i
2 i ^evljanovi}i.
Priprema odluke o dimnja~arskoj djelatnosti
Svakog mjeseca
JEDNA @RTVA
Pro{le godine materijalna {teta od po`ara dostigla 13 miliona
KM • Manjak kvalifikovanog kadra
U Kantonu Sarajevo ima 19
kvalifikovanih dimnja~ara
koji su zaposleni u 11 radnji. Danas je velika potreba
za kvalifikovanim kadrom
do kojeg se te{ko dolazi, jer
ne postoje institucije koje bi
vr{ile kvalifikaciju i obu~avale dimnja~are. Primjera radi,
prije rata u Sarajevu je radilo oko 50 dimnja~ara.
Zbog ve li ke po tre be za
ovim kadrom u organizaciji
Mi nis tar stva pros tor nog
ure|enja i za{tite okoli{a,
odr`an je sastanak na kojem
je razmatran inovirani radni
materijal odluke o dimnja~arskoj djelatnosti u koju su
uvr{tene sve primjedbe, prijedlozi i sugestije iznesene
na ranijem sastanku.
Kontrola dimnjaka
- Ovdje prije svega govorimo o tehni~kom opisu kako
bi dimnja~ar trebao da izgleda, koji alat treba imati, ali i
ovla {te nja u odre|enim
op}inama. Mi se trudimo,
radimo 24 sata, ali najve}i
problem je nedovoljan broj
kvalifikovanih ljudi, kazao
je Mehmed Begi}, predsjednik Udru`enja dimnja~ara
KS-a.
Stru~ni savjetnik Ministarstva stambene politike
Zahid Pita ka`e da je ovo
propis koji su Grad i op}ine
imali obavezu da donesu
dosta ranije te dodaje kako
ovaj tekst nije u potpunosti u
saglasnosti sa Zakonom o
odr`avanju zajedni~kih dijelova zgrada, {to zna~i da se
treba napraviti koordinacija,
ili da se naprave izmjene u
zakonu ili da se ovaj propis
prilagodi njemu.
- Najva`nije je da dobije-
U Kantonu samo 19 kvalifikovanih dimnja~ara
mo propis koji }e re}i kako se
vr{i ~i{}enje i ispitivanje dimnjaka i u kojim periodima, {to do sada nismo imali, istakao je Pita.
Pro{le godine materijalna
{te ta u KS-u uzro ko va na
po`arom, lo{im dimnjacima i njihovim neredovnim
odr`avanjem iznosila je preko 13 miliona KM. Uz to,
svakog mjeseca jedna osoba
smrtno strada od posljedica
po`ara.
- Situacija u na{em kantonu je jako lo{a. Odluka koja
se treba donijeti, trebala bi
da defini{e ko, {ta, kako treba da radi, odnosno da se za{tite gra|ani ovog grada, kazao je Ibrah Fehret, inspektor
za{tite od po`ara KS-a.
Ministarstvo prostornog
ure|enja i za{tite okoli{a KSa je preuzelo pripremu radnog materijala propisa koji bi donijele op}ine i Grad, a
koji bi napokon pravno regulisao ovu va`nu materiju.
Zijada Krvavac, pomo}nica ministra za za{titu okoli-
{a, istakla je da va`nost propisa nije samo za{tita zraka
ve} i od po`ara, te spre~avanje posljedica koje mogu biti uzrokovane po`arom, kao
{to su trovanje, eksplozije...
Uslovi i obaveze
Osno vne ka ra kte ris ti ke
odlu ke po dra zu mi je va ju
uslove za vr{enje dimnja~arske djelatnosti, na~in davanja ovla{tenja i registracije,
na~in kako se dodjeljuju i
povjeravaju odre|eni poslovi di mnja~ar skih uslu ga,
obaveznost svih vlasnika dimovodnih objekata, upravitelja i korisnika, obaveze
davaoca usluga, davanje i
vo|enje evidencije koju trebaju u kona~nici donijeti
op}ine i Grad u ovisnosti od
njihovih opredjeljenja.
Svi ro ko vi za usva ja nje
ovog zakona su pro{li, najprije zbog toga {to se nije adekvatno pristupilo i anga`ovalo, zbog ~ega u tome posreduje Ministarstvo.
M. TATAREVI]
Donacija Op}ine Centar vrti}u Slavuj
5.000 KM za opremu
Za nabavku opreme i rekvizita za didakti~ke igre u vrti}u Slavuj, Op}ina Centar
izdvojila je pet hiljada maraka. Sredstva
}e poslu`iti za ure|enje pje{~anika i nabavku razli~itih rekvizita za igru u pijesku, postavljanje klackalica, ljulja~ki i penjalica, nabavku razli~itih rekvizita za
tjelesnu aktivnost djece, Orffovog instrumentarija, likovnog materijala i sli~no.
U ovoj op}ini smje{teno je 11 od 27
vrti}a ove javne ustanove. U vrti}u Slavuj
trenutno borave 104 mali{ana, raspore|ena u ~etiri odgojne grupe. Op}ina
Centar kontinuirano izdvaja sredstva za
pobolj{anje uvjeta boravka djece i vaspita~a u vrti}ima na svom podru~ju.
OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKA HRONIKA 25
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Problemi u KJKP Vodovod i kanalizacija
DE@URNI
TELEFON
EBRD nam
tra`i duple
VA@NIJI TELEFONI
MUP
122, 206-666, 207-777
Vatrogasci
123, 664-115
Hitna pomo}
124, 611-111
NARKO NE
223-333
Pomo} ovisnicima
062/127-751
Porodi~no savjetovali{te
209-112
Nasilje u porodici
222- 000
033/ 223-366, 1209
Klini~ki centar
297-000
Op}a bolnica
285-100
Bolnica Podhrastovi
297-281
Veterinarska stanica
767-025
Prijava tel. kvarova
1272
Telefonski brojevi
1182
Elektrodistribucija
080 02 01 33
Vodovod
210-707, 220-435
Kanalizacija
203-059,668-259
Toplane
650-979, 650-956
Sarajevostan
276-690
KJKP Rad
658-038
Eko telefon
660-000
Ta~no vrijeme
125
[tab CZ KS
472-636, 443-720
Operativni centar Civilne za{tite
121
Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100
Dimnja~ar
616-105
Sarajevogas
272-980, 272-981
Gras
293-333
Velepekara
648-505
Bakije
533-763
Pokop
551-370
Pogrebno dru{tvo Jedileri
712-800
Uprava za inspekcijske poslove KS
770-156, od 8 do 14 sati,
061/252-252, od 14 do 22 sata
Autobuska stanica
213-100
@eljezni~ka stanica
655-330
Aerodrom Sarajevo
289-100
Izgubljeni prtljag
289-105
Turisti~ki centar
220-724
BIHAMK, pomo} na cesti
1282
Informacije o stanju na putevima 1282
BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444
Me|unarodni telefonski brojevi
1183
CENTROTRANS - Pozivni centar
090 292 100
cijene usluga
Potrebna ulaganja od 25 do 30 miliona KM godi{nje
Direktor KJKP Vodovod i
ka na li za ci ja Fa hru din Pi lavd`i} jedini je, ~ini se, od
~elnika javnih preduze}a kojima se trese stolica, odlu~io
progovoriti o svom radu i razlozima smjene, ali i o poslovanju firme na ~ijem je ~elu.
Pilavd`i} napominje kako je
uz saradnike potro{io mnogo
energije kako bi Svjetska banka odobrila kredit preduze}u,
a ~ija realizacija traje ve} godinu. Sa druge strane, na uslove Evropske banke za obnovu
i razvoj Pilavd`i} ima primjedbe.
Ritam ulaganja
- Radi se o tome da je EBRD
`elio da nosilac kredita bude
KJKP Vodovod i kanalizacija,
a ne Kanton. Pritom su njegovi konsultanti utvrdili da bi se
kre dit tre bao vra}ati po ve}anjem cijene usluga i to
Pilavd`i}: ^etiri KM po kubnom
metru
odmah (kao uslov za prvu
tran{u kredita) za skoro dupli
iznos, a u narednih pet godina usluge bi porasle na vi{e
od ~etiri marke po kubnom
metru, ka`e za Oslobo|enje
Pilavd`i}.
Prema rije~ima direktora
KJKP ViK, on je zauzeo stav
Poskupljenje struje za nas je tro{ak od 1,5
miliona maraka godi{nje, a i ove obaveze
ne sti`emo izmiriti
da postupak sa EBRD-om
treba biti isti kao i kod podizanja kredita Svjetske banke
za obnovu kanalizacionog
sistema, jer se u slu~aju obnove vodovodnog sistema radi
o ulaganjima koja nisu realizovana zadnjih 35 godina, uz
~injenicu da nije bilo novca ni
za amortizaciju ni nadoknadu ratne {tete.
- EBRD je i dalje uporan da
se ViK zadu`i prema njegovim uslovima, koji su nepovoljni u odno su na po nu du
Evropske investicione banke. Visina kredita EBRD-a je
velika, ali su, na`alost, i potrebe mnogo ve}e. Upravo zbog
toga smo napravili desetogodi{nji program sanacije
vrijedan 325 miliona maraka,
s ciljem da se uspostavi ritam
godi{njih ulaganja od 25 do
30 miliona KM. Uvjereni smo
da je to jedini na~in da se po-
duprijede problemi u vodosnabdijevanju, napominje Pilavd`i}.
Vi{egodi{nja politika
Direktor KJKP ViK nagla{ava kako je spor sa nadle`nima
iz Kantona nastao onda kada
su iz preduze}a zatra`ili da
kredit bude podignut na teret
bud`eta KS-a, a ne potro{a~a.
- Oni nisu krivi zbog politike koja se godinama provodi,
tobo`e zbog za{tite standarda gra|ana blokiranjem uskla|ivanja visine cijena sa
sto pom in fla ci je. Svi smo
svjedoci kako se to radi sa
strujom. Posljednje poskupljenje elektri~ne energije
ViK }e ko{tati dodatnih 1,5
miliona KM godi{nje, a mi
sa ovim cijenama usluga ne
mo`emo izmiriti obaveze, poru~uje Pilavd`i}.
J. M.
Ugovori
za stanare
JAVNA
RASPRAVA
o RP Ciglane
Zagreba~ke 5
U prostorijama Mjesne zajednice Ciglane danas }e se, sa
po~etkom u 16.30 sati, odr`ati
javna tribina.
Tema tribine je upoznavanje javnosti sa izra|enim konceptom i daljnjim aktivnostima na izra di re gu la ci onog
plana Ciglane. Iz Grada Sarajeva pozivaju sve zainteresirane gra|ane da prisustvuju javnoj tribini o ovom planskom
dokumentu.
U zgradi Op}ine Novo Sarajevo danas }e
se potpisati ugovori o rekonstrukciji stambenih jedinica u objektu Zagreba~ke broj 5,
kao i povratak u te stanove, u okviru implementacije zajedni~kih projekata odobrenih od Komisije za izbjeglice i raseljene
osobe BiH. Ugovor }e potpisati na~elnik
Op}ine Ned`ad Kold`o i korisnici pomo}i,
odnosno nosioci stanarskog prava.
Izgradnja ovog ulaza po~ela je nedavno,
a radnici Unigradnje zidaju prvu eta`u
objekta.
VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,
Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15,
15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53
(u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj
17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad
20.30)
Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16,
Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59,
Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic
6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha}
07.28 (u okviru ove linije; Zenica
05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18,
Novi Grad 00.40)
AVIONI
Polasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i
16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Keln
13.20, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana
14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15,
Ankona 17.55, Riga 19.15
Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25,
Beograd 11.25 i 21.55, Minhen 12.15,
Keln 12.50, Be~ 14.10 i 21.35, Ljubljana
14.05, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45
i 22, Riga 18.35, Frankfurt 21
AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht
utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-
Foto: S. GUBELI]
kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati,
Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom
u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i
Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg,
Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u
8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u
20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6
sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat,
Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22
sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko
svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30
sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-
276-982
DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA
MARINDVOR
NOVO SARAJEVO
^ENGI]-VILA
ILID@A
DOBRINJA
ILIJA[
HAD@I]I
VOGO[]A
INFORMACIJE O LIJEKOVIMA
272-300
714-280
713-831
721-620
762-180
766-380
428-810
428-220
424-250
223-399
PORODILI[TA
11
9
sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati,
Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki
dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale
svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik
svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30,
13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10,
14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan
u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan
u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30,
12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17,
18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u
15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,
10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,
16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u
DJEVOJ^ICA
DJE^AKA
9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10,
13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata,
Velika Kladu{a svaki dan osim subotom
i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim
nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30,
10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati,
Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45,
13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan
osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30,
12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki
dan osim subote, nedjelje i pra znika u
13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21
sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30
i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan
osim subotom, nedjeljom i pra znikom u
5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30,
8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30
sati.
26
OSLOBO\ENJE
KULTURA
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Galerija BlackBOX
14. anale bh. crte`a u Mostaru
Mahala Paradiso
- Opasnost od ru{enja
Ove fotografije su rezultat mog iskrenog, subjektivnog
i nadasve nostalgi~nog idealiziranja mahala, ali i straha
od njihovog nestanka, bilje`i autor Igor Kapetanovi}
Posljednje pripreme uo~i otvorenja izlo`be
Izla`u 63 umjetnika
Bit }e dodijeljene nagrade za klasi~ni i
eksperimentalni crte`, te Grand Prix Mostar
U Centru za kulturu u Mostaru
ve~eras }e u 19 sati biti otvorena
postavka 14. anala bh. crte`a
Mostar Grand Prix 2011. Rije~ je
o izlo`bi koju zadnjih ~etrnaest
go di na pod po kro vi telj stvom
Grada Mostara organiziraju Centar za kulturu Mostar i ULUBiH.
Ovom prilikom Udru`enje za
svoje ~lanove organizira jednodnevni izlet u Mostar (autobus
polazi danas u 7.30 sati ispred
Narodnog Pozori{ta, a povratak
je u 23 sata iz Po~itelja).
Na ovogodi{njem Analu crte`a
dodijelit }e se nagrade za klasi~ni
i eksperimentalni crte` i Grand
Prix Mostar 2011. U konkurenciji su djela 63 likovna umjetnika iz
BiH, a o nagradama }e odlu~iti
stru~ni `iri u sastavu: dr. Dubravka Pozderac - Lejli}, docentica na ALU u Sarajevu, Ivana
Raji~i~ - Barandovski, povjesni~arka umjetnosti i urednica
galerije SULUJ u Beogradu i Ivana Udovi~i}, kustosica Umjetni~ke galerije BiH u Sarajevu.
Izlo`bu }e otvoriti gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, a u
ime ULUBiH-a povjesni~arka
umjetnosti Ivana Udovi~i}.
Is to ga da na }e u Po~ite lju
sve~ano po~eti rad 47. saziv Internacionalne umjetni~ke kolonije
Po~itelj, u ~ijem radu }e u~estvovati dvadeset i pet umjetnika iz
sedam zemalja.
Mr. S.
Nova izdanja
Roman Ajle Terzi} u
Zagrebu i Beogradu
“Mogla je biti prosta pri~a“ naslov je novog romana
Ajle Terzi} paralelno objavljenog u nakladi
renomiranih izdava~kih ku}a Sandorf i Rende
Novi roman mlade bosanskohercegova~ke autorke Ajle Terzi}
pod naslovom “Mogla je biti prosta pri~a“ objavljen je ovih dana u
Zagrebu, u izdanju izdava~ke ku}e
Sandorf. Uskoro, prakti~no za koji dan, isti roman }e na srbijanskom tr`i{tu objaviti izdava~ka
ku}a Rende.
Sandorf i Rende su izdava~i koji su pa`nju javnosti privukli objavljivanjem najeminentnijih regionalnih pisaca mla|e i srednje
generacije poput Sr|ana Valjarevi}a i Ivice \iki}a, odnosno Miljenka Jergovi}a, Barbi Markovi},
Gorana Vojinovi}a i drugih. Ajla
Terzi} je prije dvije godine u izdava~koj ku}i VBZ objavila svoj prozni prvje nac “Lu tri ja“, ko ji je
do~ekan izuzetno pohvalnim kritikama u medijima svih zemalja
na{eg jezi~kog podru~ja (Vreme,
Globus, Oslobo|enje...).
U novom romanu, koji }e zasigurno di}i pra{inu i zbog teme i
zbog na~ina njene obrade, Ajla
Terzi} demonstrira da je jedno
od vode}ih knji`evnih imena nove generacije ne samo u Bosni i
Hercegovini nego i mnogo {ire.
K. R.
Izlo`ba fotografija Igora Kapetanovi}a pod nazivom Mahala Paradiso - Opasnost od
ru {e nja bit }e otvo re na
ve~eras u 19 sati, u Galeriji
BlackBOX (Vrazova br. 5, Sarajevo).
Tim po vo dom autor,
izme|u ostalog, bilje`i:
“Ro|en sam prije tridesetak
godina u Sarajevu, a fotografijom se ozbiljnije bavim posljednju deceniju. Teme mojih fotografija su obi~no detalji uhva}eni u licima ljudi,
pri~ama ulica ili pak ljepoti
prirode. Za svaku fotografiju
koju zabilje`im smatram da je
odraz stanja duha u kojem se
nalazim u tom trenutku. Uvijek poku{avam tra`iti ogledalo moje du{e u tim detaljima, ne dopu{taju}i fotografiji da se sama nametne.
I izlo`ba Mahala Paradiso Opa snost od ru {e nja ni je
iznimka. Film “Cinema Paradiso” italijanskog reditelja Giuseppea Tornatorea bio mi je
direktna inspiracija, a fotografije koje su nastale u protekla
Pozivnica za izlo`bu na koju su svi dobrodo{li
tri mjeseca prikazuju pri~e
sa zidova objekata obilje`enih
ovakvim znakovima. Osim
detalja, kontrasta i boja, koji
su vizualno jako zanimljivi i
sasvim dovoljni za fotografije, posmatra~u ostaje prostor
i ma{ta da postavi scenu i
odredi vrijeme za neku svoju
pri~u, neki svoj film, o ljudima
i doga|ajima ispred i iza tih zidova.
Osobno, ove fotografije su
rezultat mog, iskrenog, subjektivnog i nadasve nostalgi~nog idealiziranja mahala,
ali i straha od njihovog nestanka ili metamorfoze u ne{to
isuvi{e moderno, bezdu{no,
jednoli~no.
Mo`da samo fotografije ostanu da svjedo~e o tamo jednoj Mahali Paradiso...“, bilje`i
Igor Kapetanovi} u povodu
izlo`be koja }e biti otvorena
do 20. jula.
K. R.
Priznanja Gojeru i Jokanovi}u
U Strugi i Umagu
Gradimir Gojer ima ovih
dana razloga za zadovoljstvo. Prvo je izabran za ~lana Mediteranske akademije
umjetnosti u Strugi. O tome
ga je obavijestio predsjednik
Akademije Razmet Kumbarovski, uz obrazlo`enje da
je ~lanstvo zaslu`io za “visoka estetska i kozmopolitska
dostignu}a u literaturi i kulturi me|u civilizacijama i
narodima u svijetu“.
Druga vijest je stigla iz
Umaga. Doajen bh. glumi{ta
Vladimir Jokanovi} dobitnik
je Zlatnog lava za ulogu u
predstavi “Drveni sanduk
Tomasa Vulfa“ u njegovoj
re`iji. Duodrama, pored Jookanovi}a u predstavi Narodnog po zo ri {ta Sa ra je vo,
ra|enoj po tekstu Danila Ki{a, u Gojerovoj re`iji i adaptaciji, igra i Miraj Grbi}, izvedena je na 12. me|unarodnom festivalu komornoga
teatra Zlatni lav.
Pre ma ri je~ima umje tni~kog direktora i selektora
Fes ti va la Da mi ra Zla ta ra
Freya, ove se godine prijavilo najvi{e kazali{ta dosad, a
odabrano je 15 trenutno naj-
Prizor iz predstave “Drveni
sanduk Tomasa Vulfa“
zanimljivijih produkcija u
regiji. “Zajedni~ka tema selektiranih predstava jeste potraga za sre}om, a u svakoj
pri~i svaki junak tra`i svoje
pravo na sre}u i ljubav, svaki na druk~iji na~in“, poru~io
je Frey.
K. R.
Galerija Mak
„Aluzion“ Kenana Konakovi}a
Mladi sarajevski slikar Kemal Konakovi} (1988) }e ve~eras u 19.30 sati u
Ga le ri ji Mak u Sa ra je vu pos ta vi ti
izlo`bu svo jih 35 gra fi ka i crte`a.
Izlo`ba pod nazivom „Aluzion“, u
okviru Ba{~ar{ijskih no}i, bit }e otvorena do 21. jula.
Konakovi} postdiplomski master poha|a na grafici u klasi profesora Salima
Obrali}a na Akadamiji likovnih umjetnosti Sarajevo, gdje je diplomirao, a do
sada je izlagao na brojnim izlo`bama u
Sarajevu, Zenici i Po~itelju, dizajnirao
knjige i plakate, u~estvovao u restauraciji kulturno-historijskih spomenika.
OSLOBO\ENJE
SCENA
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
27
Ba{~ar{ijske no}i 2011
Premijera filma Mladena Miljanovi}a
Da li namjeravate
DA ME LA@ETE?
"Da li namjeravate da me
la`ete?", provokativan je naziv najnovijeg umjetni~kog
uratka na{eg, vi{e puta nagra|ivanog, mladog umjetnika Mladena Miljanovi}a.
Premijerno je sino} prikazan u multipleksu Palas u
Banjoj Luci.
Kako sam autor isti~e, film
je sni mljen u pro du kci ji
Akademije umjetnosti Banja
Luka i to dijelom na osnovu
`ivota i ideje Vase Sovilja, a
bez njegovog znanja. Film
pra ti ha p{e nje umje tni ka
Va se So vi lja. Na kon tran sporta u centralnu zgradu
policije, inspektor ga ispituje o nje go vom tur bu len tnom `ivotu i umjetnosti, a
validnost njegove izjave prati poligraf.
- Ovaj film poku{ava da se
samim procesom snimanja
filma neo~ekivano uplete u
sam goli `ivot, i da na takav
na~in poku{a modelovati real nost ko ju bi lje`i. Umje -
Gordana Topi}
Serenada
ljetne no}i
Plakat filma
tnost je proces istine, i ta istina je istina senzibilnosti,
senzualnosti ili brutalnosti
na{ih `ivota. To podrazumi-
jeva transformaciju senzibilnog i brutalnog u ideju, a
subjekt umjetni~ke istine su
djela i postupci koji ga tvore,
rije~i su Miljanovi}a, ~iji }e
14-minutni film biti predstavljen i sarajevskoj publici
Mr. S.
u okviru SFF-a.
Filmski
ciklus
“Sex, Pop
and Politics”
Otvorena scena Obala
Diplomska
predstava
Dine Rogi}a
FOTO: D. ]UMUROVI]
Rogi} je mladi glumac koji je do
sada imao veoma zapa`ene uloge
u nekoliko predstava, te u filmu
“Superglued”
Na otvorenoj sceni Obala Akademije scenskih
umjetnosti u Sarajevu, preksino} je izvedena samostalna diplomska predstava Dine Rogi}a.
Rije~ je o predstavi koja je ra|ena po motivima
knjige "Starac i more" Ernesta Hemingwaya.
Mentorica je bila docentica Sanja Buri},
dok su Rogi}u, koji je glumio starca Santijaga
u predstavi pomogli Emir Fejzi} i Amila Terzimehi}.
Sala scene Obala bila je mala da primi sve one
koji su ovog talentovanog glumca `eljeli vidjeti na djelu. Iako u samoj predstavi nije bilo
previ{e teksta, Rogi} je svojim pokretima uspio
publici do~arati djeli} onoga {to je Hemingway
napisao u knjizi.
U Kolobara hanu u okviru Festivala
Ba{~ar{ijske no}i ve~eras }e se odr`ati
koncert Muzi~ke produkcije BHRT
Serenada ljetne no}i.
U pripremljenom programu Muzi~ka produkcija BHRT-a predvidjela
je izvo|enje najljep{ih sevdalinki, izrazito ljubavnog i melodijskog karaktera, najljep{e starogradske pjesme, kao
i program kancona. U izvo|a~kom
dijelu nastupit }e Ibro Bublin, Azra Husarki}, Adnan Deli}, Gordana Topi},
Jurjevi} Jak{a, Vedrana Ti~i} i drugi.
U dijelu prate}eg izvo|a~kog opusa, nastupit }e sjajni ansambli Muzi~ke produkcije, narodni i tambur{ki orkestar.
Ja. D.
Nakon predstave Rogi} je nagra|en aplauzom,
~ime je dokazao da je pred njim velika gluma~ka
karijera, a ~estitke je dobio i od poznatih glumaca, re`isera i profesora na Akademiji scenskih
umjetnosti Admira Glamo~aka, Minke Mufti},
Sr|ana Vuleti}a, Ermina Brave...
Ina~e, Rogi} je mladi glumac koji je do sada
imao veoma zapa`ene uloge u nekoliko predstava kao {to je "Plastelin" koja je pro{le godine izvedena na festivalu MESS, a zapa`enu ulogu je imao i u filmu “Superglued” u kojem je glumio s kolegama Majom Ze}o, Aldinom Omerovi}em, Aldinom Tuci}em, Eminom Kusturom i Ivom Volarevi}em. Ovaj film je prije dvije godine prikazan na Sarajevo Film Festivalu.
Ja. D.
Sarajevski otvoreni centar i Fondacija „Heinrich Böll“ predstavljaju filmski ciklus „Sex, Pop and Politics“,
odnosno filmove koji propituju heteronormativnosti, pa }e tako publika u Banjoj Luci ovog mjeseca imati prigodu pogledati dokumentarni
film „Bal ma~aka“ Veronike Minder
([vicarska, 2005), koji }e biti prikazan 15. srpnja s po~etkom u 20, u
Gradskom pozori{tu Jazavac, sarajevska publika 18. srpnja s po~etkom u
20.20 sati, u Art kinu Kriterion, kada
}e go{}a }e biti Lepa Mla|enovi}, feministi~ka i LGBT aktivistica, dok }e
film u Mostaru publika biti u prigodi pogledati 20. srpnja (20 sati) u
OKC-u „Abra{evi}“.
„Kako smo do{le/i do prime-time
termina za seriju 'L Word'? Kako je izgledalo biti lezbijka u vrijeme kada rije~ na 'L' ni je ni pos to ja la? 'Bal
ma~aka', dobitnik Teddy Awarda za
najbolji dokumentarni film 2005. godine na filmskom festivalu Berlinale,
prikazuje li~ne pri~e pet lezbijki i njihova otkrivanja sopstvenog lezbijskog identiteta i stvaranja lezbijske
subkulture, kroz ‘coming out’, tra`enje
sigurnih mjesta i podr{ke, kao i njihovu politi~ku borbu. Ovaj mozaik sje}anja, historijskih doga|aja, dokumentiran filmskom i TV arhivom prati nekoliko perioda u [vicarskoj, od Drugog svjetskog rata do 80-ih i tre}eg feministi~kog vala,
vi|enih iz pozicije skrivenih, nevidljivih, marginalizovanih - lezbijki“, ka`e se u najavi organizatora filmskog ciklusa „Sex, Pop i Politics“.
Ulaz je slobodan, a filmovi su titlovani na b/h/s i engleski jezik.
An. [.
28
OGLASI
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Muharem Bazdulj
oanne K. Rowling ro|ena
je pod sretnom zvijezdom. Stvorila je knji`evni
lik koji se globalnom proslavljeno{}u mo`e vi{e no uspje{no takmi~iti sa holivudskim zvijezdama i MTV zvjezdicama. Nastanak ovog knji`evnog lika ve} dobiva obrise legende. 1990. godine Joanne
Rowling putovala je vlakom na
relaciji London - Manchester.
Gledaju}i kroz prozor, prvi put
je pred sobom vizuelizirala lik
dje~aka kojeg }e prozvati
Harry, Harry Potter. Znala je
da }e Harry biti ~arobnjak u
po~etku nesvjestan svojih
mo}i, znala je tako|er da }e
imati o`iljak na ~elu makar na
po~etku i nije znala kakvo }e
mu zna~enje podariti. Milan
Kundera i Ernesto Sabato ~esto su govorili kako se pisac treba pouzdati u svoju podsvijest,
prihvatiti ideju koju dobije, a
kasnije je smjestiti u konkretno okru`enje. Svjesno ili ne,
tek Rowlingova je poslu{ala
ovaj savjet.
J
U ormaru
U narednih pet godina stvarala je prvi dio Harryevih
avantura. Jedno je vrijeme radila u Portugalu, a kasnije je
`ivjela u Edinburghu. Dok su
joj djeca bila u {koli, ona je pisala u jednoj edinbur{koj kafani po{to u stanu nije imala grijanja. Knjigu je zavr{ila 1995.
godine, a dvije godine kasnije
objavio ju je renomirani izdava~. Samo te prve godine i samo u spisatelji~inoj domovini
prodano je stotinu pedeset hiljada primjeraka. Od tada sve
je kao u snovima. No {ta je tajna kojom je najpoznatiji
knji`evni lik s prelaza dvaju tisu}lje}a za~arao srca milijuna
~itatelja. Ni{ta pretjerano originalno, tek primjena proku{anih literarnih recepata. Joanne Rowling je svjesna da je
broj pravih pri~a ograni~en
(Borges bi rekao samo na ~etiri), da nema novih pri~a, da
treba ponovo pri~ati stare
pri~e, oplemeniti ih novim duhom, ispri~ati ih kroz prizmu
vlastite li~nosti jer upravo su
na{e osobnosti, barem osobnosti nekih od nas, jedina novost na svijetu i jedini demanti one drevne biblijske i latinske Nihil novi sub sole. Tako je
pri~a o Harryu Potteru iz
po~etka dikensovska. Harry je
siro~e koje odrasta u porodici
jedinih `ivu}ih ro|aka Dursleyevih koji ga, ba{ onako dikensovski, maltretiraju. Do
svoje jedanaeste godine on tako `ivi u mra~nom ormaru
ispod stepenica izlo`en svakodnevnom poni`avanju tetka
Vernona, tetke Petunije i naro~ito njihovog sina, Harryevog ro|aka Dudleya. No uo~i
Harryevog ro|endana po{tar
donosi pismo sa adresom:
Harry Potter, ormar ispod stepenica. Tetak podere Harryevo pismo, sutradan stignu dva,
prekosutra pet, onda cijela stotina, no s te{kom mukom tetak
Vernon ih sve uni{ti. Napokon,
na Harryev ro|endan ta~no u
pono}, na vratima se li~no po-
KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 14. 7. 2011. godine
Harry Potter, knji`evni i filmski junak
O`iljak u
obliku munje
Ovih dana, sa svjetskom premijerom posljednjeg nastavka
filmske sage o Harryu Pot teru, baziranog na knji`evnom nizu od
sedam romana autorice Joanne K. Rowling, u centru svjetske
medijske pa`nje ponovo je fikcijski mali ~arobnjak, literarni lik
koji je mnogu djecu digitalne generacije uveo u svijet knji`evnosti
MJE[AVINA SASTOJAKA
Arhetipski neprijatelj, neka vrsta ~arobnja~kog profesora Moriartija je
Voldermort. Uz likove profesora, Harryevih prijatelja, Dursleyevih te,
naravno, samog Harrya i njegov se lik provla~i kroz sve knjige.
Rowlingova nakon dikensovskog obrasca nastavlja koristiti iskustva
bajki, zatim gotskog romana, trilerski prosede te cake iz detektivskih
klasika. Ovaj raznorodan miks svih mogu}ih `anrovskih sastojaka
oboga}en je nesumnjivim darom autorice za pripovijedanje i
maestralnim vje{tim vo|enjem radnje gdje napetost raste sa svakom
okrenutom stranicom
javi gorostasni neznanac i preda Harryu pismo ispisano zelenom tintom.
Harry je pozvan na {kolovanje u ~arobnja~ku {kolu
Hogwarts, saznao je da su nje-
govi roditelji bili ~arobnjaci i
da ih je ubio zli ~arobnjak lord
Voldermort. Poku{ao je ubiti i
samog Harrya u to vrijeme bebu, ubiti najstra{nijom kletvom, jedinom koja nema kon-
traizreke, smrtnom kletvom
Avada Kevadra, no Harry je
pre`ivio. Ostao mu je tek
o`iljak u obliku munje nasred
~ela. Od tada u ~arobnja~kom
svijetu Harryevo ime prekriva
aureola slave. I tako, prvog se
septembra jedanaestogodi{nji
Harry Potter uputio na {kolovanje u Hogwarts. Harryeve
avanture od tada se uglavnom
zbivaju u Hogwartsu, makar
{kolski raspusti osiguravaju
dalje prisustvo omra`enih
Dursleyevih u njegovom `ivotu. U Hogwartsu }e Harry
nau~iti da se ne~arobnja~ka
populacija naziva normalcima
(muggle),
da
~arobnjaci
umjesto po{tara i golubova pismono{a koriste sove i mno{tvo drugih bajkovitih ~arobnja~kih znanja. Arhetipski
neprijatelj, neka vrsta ~arobnja~kog profesora Moriartija
jest i dalje lord Voldermort. Uz
likove profesora, Harryevih
prijatelja, Dursleyevih te, naravno, samog Harrya i njegov
se lik provla~i kroz sve knjige.
Rowlingova nakon dikensovskog obrasca nastavlja koristiti iskustva bajki, zatim gotskog
romana, trilerski prosede te
cake iz detektivskih klasika.
Ovaj raznorodan miks svih
mogu}ih `anrovskih sastojaka
oboga}en je nesumnjivim darom autorice za pripovijedanje
i maestralnim vje{tim vo|enjem radnje gdje napetost raste sa svakom okrenutom stranicom.
Nova generacija
Pomama za likom dje~aka
razbaru{ene kose, s o`iljkom
na ~elu i nao~arima a la John
Lennon poprimila je obilje`ja
histerije usporedive sa manijom koju su {ezdesetih godina
pro{log stolje}a izazivali
~upavci iz Beatlesa. Posteri,
sveske, naljepnice, figurice,
majice i web stranice, naposljetku su zasjenjene filmskom
adaptacijom serijala, a glumcinosioci glavnih uloga, onomad
dje~aci i djevoj~ice, rasli su zajedno s likovima koje su tuma~ili i danas su ve} odrasli
ljudi i `ene te ozbiljne gluma~ke zvijezde. Naravno, naro~ito u po~etku globalne popularnosti lika Harrya Pottera,
ogromna omiljenost pri~e o
njegovim avanturama nije
pro{la bez odre|enih suprotstavljanja. [irom svijeta, neki
su se roditelji i vjerski radikali
bunili protiv knjiga o Harryu
Potteru. U nekim regijama, u
{kolama i bibliotekama ~ak su
i zabranjivane. Ipak, i to kao
da je utihnulo. Ono {to je ostalo jest ~injenica da, usprkos
trenutnoj popularnosti “vampirske paradigme“, upravo
stasava nova generacija Potterovih fanova, onih koji tek zapo~inju ~itanje prve od sedam
knjiga. Treba re}i i da ulazak u
svijet knji`evnosti preko knjiga o Harryu Potteru definitivno nije lo{a varijanta. Sli~no
kao i u slu~aju Stephena Kinga, zapravo, sve se ~e{}e ~uju
glasovi po kojima je snobovsko
prenemaganje nad milionskim
tira`ima knjiga Rowlingove u
klju~u “ne{to toliko popularno,
ne mo`e biti i dobro“ naj~e{}e
rezultat zavisti i programskog
ne~itanja onog {to se osu|uje.
No i ta prenemaganja nu`an
su dio sudbine nekoga ko je,
poput Joanne K. Rowling,
ro|en po sretnom zvijezdom.
30
Vinko Bre{an, redatelj iz Hrvatske
KUN
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Nemojmo se lagati, svuda
je te{ko snimiti film
Ono {to mene beskrajno veseli jeste da u susjedstvu postoji SFF, festival koji je okrenut regiji,
koji na jedan fantasti~no dobar na~in promovira filmove iz regije i to je ne{to {to kompletna regija
treba ~uvati, kao, {to se ka`e, malo vode na dlanu
Razgovarala:
Angelina [imi}
a studentskim filmom
Na{a burza osvojio je
1987. godine diplomu
na Me|unarodnom festivalu kratkometra`nog filma u
Oberhausenu. Za Vinka Bre{ana je to bio uvod u mnoge druge filmske projekte koji su polu~ili brojnim nagradama na
zna~ajnijim svjetskim filmskim
festivalima, a za hrvatsku kinematografiju to je zna~ilo i
po~etak stupanja na scenu nove generacije koja }e je u narednom periodu svojim ostvarenjima obilje`iti.
Vinko Bre{an nedavno je boravio u Sarajevu kao glavni gost
kulturne manifestacije Ja bih…
hrvatski film u Sarajevu, koju
su drugi put organizirala trojica
entuzijasta, neki od njih ro|eni
Bosanci s dugogodi{njom adresom `ivljenja u Zagrebu: Ismet
Efendi}, \elo Had`iselimovi} i
Ivica Propadalo.
Zagreb proslavlja ove godine 50. obljetnicu Oskara koji
je dobio Du{an Vukoti}, a publika je u Sarajevu vidjela i
Va{ film Mar{al?
- To su dvije razli~ite stvari.
Oskar je bio {lag na tortu. Znate, prva se eksplozija dogodila
~etiri, zapravo tri godine ranije u jednoj projekciji na Kanskom festivalu kada se prikazalo sedam filmova te iste Zagreba~ke {kole crtanog filma gdje
su svi filmski kriti~ari naprosto
bili fascinirani koli~inom kvalitete, nekim potpuno novim
pristupom animiranom filmu,
jednom potpuno druga~ijom
umjetnosti od one koju su dosad nau~ili vidjeti. Taj Oskar je
dugi, dugi niz godina pripreman sa jednim nizom vrlo kvalitetnih ostvarenja i nizom velikih uspjeha u svijetu. E, sad,
drugi dio pri~e. Ja sam u Sarajevu boravio u dvojakoj funkciji - u jednoj kao ravnatelj Zagreb filma, koji nije samo producentska ku}a. To je sad ustanova i ima zada}u skrb, naprosto promociji kulture u kulturi. [to se ti~e filma Mar{al, tu
sam u nekoj potpuno drugoj
funkciji, tu sam jedan redatelj
filma koji je star 12 godina, {to
je na odre|eni na~in meni jako
zabavno jer se prikazao u okviru Novog hrvatskog filma, a
ve} mu je 12 godina. Mar{al je
ve} toliko star da je napravljena opera po njemu na {to sam
ponosan - prvi put da je po ne-
S
Zagreba~ka {kola stvorila je jednu fascinantnu kulturnu ~injenicu
kom originalnom filmu nastala
opera. Ima stotine mjuzikla, ali
je ovo prvi put opera u povijesti filma.
To nam je promaknulo, ko ju
je radio?
- Silvije Foreti}, to je suvremena opera, premijera je bila
dvadeset peti petog u Splitu. Ali,
i to je ~udna pri~a. Naime, kada
je trebala biti premijera, gradona~elnik @eljko Kerum je zabranio izvo|enje i onda je do{lo do
prijetnji sudskim tu`bama... Na
kraju je splitski HNK-a morao
pristati i dopustio je tu premijeru, tako da sa Mar{alom uvijek
ima nekih belaja, nekih ~uda.
Oku{ali ste se u svim filmskim `anrovima, dobijali i nagrade?
- U principu da, ja sam se
po~eo baviti filmom zbog dokumentarnog filma. Zapravo,
kad sam upisao akademiju,
`elio sam se baviti dokumentarnim filmom. Sve {to sam radio od zavr{etka akademije,
negdje do ‘95. godine to su bili dokumentarni filmovi. I onda
mi se dogodila jedna situacija
da sam bio u [ibeniku ‘91. godine kad je po~injao rat, kad su
bili prosvjedi ispred kasarni
JNA i to su bile fascinantne
scene, ali ja nisam imao kameru da to snimim. Kad sam do{ao u situaciju da imam kameru, ve} je to bilo gotovo. Mislim, vi{e nije bilo kasarni JNA
u Hrvatskoj. I onda nisam imao
drugog na~ina nego da te ide-
U suncu svoga oca
Jedanput su Vas pitali kako Vam je `ivjeti u sjeni oca, na
{to ste odgovorili - kakva sjena, ja `ivim u suncu svoga oca!
- To je istina, to sam izgovorio za neke novine. To mi je
pitanje postavila novinarka i zapravo sam mu se iznenadio, jer to tako ne vidim. Ja to, zapravo, nikad tako nisam
vidio. Imao sam puno sre}e u `ivotu. Jedna od najsretnijih okolnosti koje su se u mom `ivotu zbile jeste da sam se
rodio u obitelji Ive Bre{ana. Znate, Ivo Bre{an je prvo veliki umjetnik, druga stvar te{ko je govoriti o vlastitom ocu
kao osobi, ali to je jedan beskrajno dobar ~ovjek. Sjediti u
toj ku}i i gledati jednog dobrog ~ovjeka i velikog umjetnika je sre}a za svakog, a kamoli ne}e za mene. I sigurno da
mi to odre|uje `ivot. Niko ne bira obitelj u kojoj }e se roditi, a ja sam imao tu veliku sre}u u `ivotu. Tako da ja ne
mogu vidjeti to kao sjenu zato {to Ivo Bre{an naprosto ne
stvara sjene. Ivo Bre{an sjaji, on obasjava.
Foto: D`. KRIJE[TORAC
je, ono {to sam vidio kao dokumentarni sam morao transponirati u igrani materijal. Napravio sam jedan scenarij koji
nije bio dobar, ma bio je katastrofalan, koji se sastojao od tih
nekih suludih situacija ispred
tih kasarni koje sam ja negdje
vidio, malo sam jo{ poja~ao!
Onda sam do{ao svome ocu Ivi
Bre{anu i dao mu taj scenarij a
on je rekao: To nije igrani film,
to je nekako zbir dobrih scena,
ali nema igranog filma, ja }u ti
pomo}i. I onda smo zajedno radili na scenariju i tako je nastao Kako je po~eo rat na mom
otoku. Onda sam shvatio da
zapravo nalazim zadovoljstvo u
radu na igranom filmu i nastavio sam se njime baviti. Ipak,
povremeno se bavim dokumentarcem bilo dugim ili kratkim, ovisi {ta je.
[ta sad radite?
- Jednu komediju koja se zove Sve}enikova djeca po motivima istoimenog dramskog
teksta Mate Mati{i}a. Kad
ka`em sve}enikova djeca, svi
misle da sve}enik ima djecu.
Ali, ne. To je jedna u`asno bizarna komedija i ba{ idem raditi `anrovsku totalnu sumanutu komediju. Radi se o slijede}em: jedan mladi sve}enik
na otoku je duboko pogo|en time {to je Benedikt XVI djelomi~no dopustio upotrebu kondoma i vidi da to ne ide u dobrom smjeru. Onda u suradnji
sa trafikantom je odlu~io poja~ati natalitet na otoku i po~eli
su bu{iti neprodane kondome.
Bilo mi je stalo biti ovdje (Bre{an s Efendi}em
Ali, im ni{ta ne ide. Onda su se
udru`ili sa ljutim desni~arom
apotekarom i onda su ukinuli
potpuno kontracepciju na tom
otoku. Naravno, to je dosjetka,
ali iz nje se krenu razvijati neke sudbine, pri~e i to je ono {to
se u filmu treba de{avati.
U kojoj je fazi?
- Na{ao sam negdje pola novaca za film, {to je ve} dobar
put i sad tra`im drugu polovicu
da slo`im financijsku konstrukciju i onda idem u snimanje.
Kad smo kod novca, i ovdje
je jako te{ko do njega do}i. Rade se koprodukcije, ne znamo
da postoji ijedan bh. film da
nije bio koprodukcija.
- Ma, svuda je te{ko snimiti
film, nemojmo se lagati, i u
Americi je te{ko snimati film
mladom ~ovjeku ili nekom ~ovjeku koji nije umre`en u neke
velike studije. Ono {to je sigurno jeste da Hrvatska ima u
ovom trenutku dobru instituciju a to je Audio-vizualni centar,
na ~ije je ~elo u ovom trenutku
do{ao redatelj Hrvoje Hribar,
koji je sigurno osoba koja apsolutna na najbolji na~in razumije problem dana{njeg filma, kinematografije i koji je digao taj
centar, osigurao je produkciju,
osigurao da se filmovi rade. I
na tome mu moramo svi biti
apsolutno zahvalni jer je pokrenuo ne{to za {to se nadamo
da }e uroditi nekim dobrim
plodom. [to se ti~e koprodukcija, budu}i da smo sli~no govorno podru~je, odnosno gotovo isto govorno podru~je, to
KUN
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Hrvatske novine,
pa Oslobo|enje
- Imam jedan `ivotni obred. Svako jutro idem u
pet i po - {est sati na pijacu, jako dobro poznajem
prodava~ice jer sam jedini u to doba na tr`nici. Onda pro~itam Jutarnji i Ve~ernji list, odnosno “odradim“ hrvatske novine. Do|em na posao pola sata ranije pa pro~itam prvo Oslobo|enje, onda Politiku, pa
Vijesti iz Crne Gore, a ~itam povremeno Delo... Naprosto, pratim regiju, jako me zanima {ta se zbiva,
pogotovo u kulturi, i u Bosni i u Srbiji i u Crnoj Gori i u Sloveniji...
31
Knji`evna i ideolo{ka vertikala
Krle`ino nedogmatsko
shvatanje ljevice nije
mrtvo
Decenijsko zalaganje
Miroslava Krle`e za antidogmatski socijalizam
stanovi{te je koje bi mogao biti orijentir u ideolo{kim lutanjima savremenog svijeta i nas
na zapadnom Balkanu
Jovan ]irilov
ada sam pre nekoliko
meseci Borki Pavi}evi}
neoprezno predo~io da
u rukopisu postoji dramatizacija Krle`inog „Izleta u
Rusiju“ i da bi to trebalo da postavi u svom Centru za kulturnu
dekontaminaciju, ona mi je bez
ikakvog oklevanja replicirala:
„A {to to ne biste vi izre`irali?“.
Pristao sam kao pre nekoliko sezona kad sam prihvatio da
izre`iram „Nedozvane“ Mom~ila
Nastasijevi}a.
K
m, Had`iselimovi}em i Propadalom)
nas upu}uje jedne na druge.
Ono {to mene veseli jeste da
je Hrvatska otvorena, da
Hrvatska rado prihva}a dobre
autore. Znate, mene veseli {to
Jasmila @bani}, zapravo, fakti~no radi hrvatski film. I to
je mislim dobro, dobro za regiju, dobro za Hrvatsku i dobro za Jasmilu @bani}, u krajnjem slu~aju.
Hrvatska ima Pulu, mi na{
Sarajevo Film Festival, pa kako gledate na jedan i na drugi
festival?
- Pula je lokalni festival nacionalnog tipa. Sarajevo je
izraslo u ne{to {to je apsolutno najzna~ajnije u ovoj regiji
i {ire. I to je ono {to mene beskrajno veseli da u susjedstvu
postoji jedan festival koji je
okrenut regiji, koji na jedan
fantasti~no dobar na~in promovira filmove iz regije i to je
ne{to {to kompletna regija treba ~uvati, kao, {to se ka`e,
malo vode na dlanu. Sre}a {to
je Miro Purivatra tu veliki vizionar koji je uspio podi}i ne{to {to nije izgledalo da }e tako iza}i, ali je uspio napraviti
ve} veliko ~udo. I to je ne{to
{to apsolutno mo`e pomo}i cijeloj kinematografiji.
Kad biste poredili suvremenu hrvatsku i bh. kinematografiju, gdje se doti~u?
- Na puno mjesta. Za
po~etak, doti~u se tematski.
Tu je ~itav niz filmova kao {to
je Armin, Sve d`aba, Kenjac...,
za koje bi neupu}en gledalac
mogao re}i da su bosanski fil-
movi. Vi{e je razloga za to.
Autori tih filmova pripadaju ili
dolaze iz BiH. Konkretno Antonio Nui}, redatelj kojeg beskrajno cijenim, koji je mo`da
jedan od najtalentiranijih redatelja uop}e u Hrvatskoj, dolazi
iz BiH i potpuno je prirodno da
su njegove teme bosanske, to
je njegovo djetinjstvo. S druge
strane, imate Ognjena Svili~i}a
koji je na drugi na~in vezan za
BiH, kao i ~itav niz autora i to
je dobro. Ja sam s druge strane Dalmatinac, vezan sam uz
Dalmaciju, tamo idem. I dobro
je da ljudi rade pri~e koje im
pripadaju bez obzira na to odakle dolazi novac ili koja je produkcija, ili {ta pi{e iza naslova: hrvatski, bosanskohercegova~ki...
A pozori{te?
- Nabrojao sam sebi osam
premijera kazali{nih - ja sam
se ve} naradio u njemu. Mene
su, zapravo, najvi{e nagovorili na teatar Mani Gotovac i
Du{ko Lju{tina. Jer me oni vuku: hajde radi predstavu. I onda sam po~eo i vidio nakon
premijere da to funkcionira,
da nisam stranac. Mo`da zato
{to sam iz obitelji koja je dosta vezana uz teatar pa mi je to
nekako priro|eno. U svakom
slu~aju, znam u`ivati u kazali{tu, ali se u njemu ne osje}am
kao kompletan autor iz vrlo
pragmati~nog razloga: ja to
sve izre`iram, a glumci mogu
na premijeri raditi {to je njima
volja (smijeh), ja ne mogu ni{ta tu. U filmu sam gospodar
svega, zato ga vi{e volim.
Pubertetska “Saloma“
Ja sam tokom mog boravka
na ~elu Jugoslovenskog dramskog pozori{ta, kao jedan od osnovnih repertoarskih zadataka
sebi i tom teatru postavio da
prika`emo dramska dela koja do
tada nikada nisu igrana u Beogradu. Tako su se na{li na repertoaru JDO „Per Gint“, „Troil i Kresida“ i „Bu|enje prole}a“.
U svojoj fijoci imao sam i dramatizaciju Krle`inog putopisa
„Izlet u Rusiju“ mog pokojnog
prijatelja Miroslava Belovi}a,
ro|enog u Sarajevu. On kao reditelj nije stigao da izre`ira svog
i mog omiljenog pisca i imenjaka Miroslava Krle`u.
Mi smo tokom svog rada u
JDP-u, on kao upravnik, a ja
kao umetni~ki direktor ve} imali dve predstave na osnovi njegovih tekstova. U oba slu~aju
su to bili prvenci. U prvom
slu~aju moglo bi se ~ak re}i njegova pubertetska „Saloma“, koju je napisao kao polemi~ku reakciju na Vajldovu istoimenu
dramu. Mi smo na{li nekoliko
stranica njegove „Salome“ u
okviru njegovih ranih dnevnika
koje je tada objavljivao. Predlo`ili smo, onako mladala~ki,
bez zazora da stari vuk Krle`a
zavr{i svoju pre mnogo decenija zapo~etu dramu. I on je, gle
~uda, pristao. I, koliko se se}am,
veoma nam brzo predao svoju
kompletnu verziju „Salome“,
koju je potom izre`irao sam Belovi}. Drugi slu~aj bila je predstava dramatizovanog romana
„Na rubu pameti“, koja je u
re`iji Mate Milo{evi}a, sa izvrsnim Ljubom Tadi}em u glavnoj ulozi, postala jedna od najboljih predstava iz Krle`inog
opusa ikada napravljena.
Nije nimalo slu~ajno da se
ideja da se u CZKD-u pripremi
jedan neizvo|eni Krle`a, tako|e
pojavila ovih prvih sezona Kokana Mladenovi}a u Ateljeu
212. Krle`a kao da je kod nas u
vazduhu. A ~injenica da je predstava „Glembajevih“ jedna od
uvek rasprodatih predstava
A212 zna~i da je i beogradska
publika istovremeno osetila potrebu za ovim velikim autorom
sa na{ih prostora. Borka Pavi}evi} na ~elu CZKD-a ve} od
prvog trenutka imala je potrebu
da projekt „Izlet u Rusiju“ ne bude jo{ jedna predstava Krle`inog
komada, ve} da se taj ~in stavu i
{iri i dublji kontekst.
Krle`a nije bio poltron!
Prvih dana ovog jula, daleko
od dana kada }e po~eti probe
„Izleta u Rusiju“, ekipa CZKDa, otisla se grupa nas Beogra|ana u Zagreb, gde se desio
susret krle`ologa i krle`ofila
Hrvatske i Srbije. Idealno potkovani za ovu priliku Velimir
Viskovi}, urednik trotomne enciklopedije „Krle`ijana“ vodio je
hrvatsko-srpski samit o temi
Krle`e, na kome je bilo i otrovnih strelica (Vjeran Zuppa),
odapetih o temi njegovog odnosa prema vlasti. Jedan od onih
koji je energi~no porekao da je
Krle`a bio poltron bio sam ja
kao svedok nekoliko susreta Tita i Krle`e u JDP-u na Kre`inim
premijerama tokom 70-ih godina pro{log veka. Krle`a je kao
uvek bio gospodstven i na nivou
svoje reputacije, na ti sa Titom,
koga je po{tovao iz duboko principijelnih razloga. On ga je cenio kao ~oveka koji je izme|u
dva rata prilikom sukoba na le-
vici pokazao politi~ku mudrost i
za tada{nje prilike primerno
ose}anje demokrati~nost.
Ovo je dobar povod da konstatujem da se povodom projekta „Izlet u Rusiju“ pokazalo da
je Krle`ino nasle|e veoma svestrano u svoj svojoj slo`enost.
Pokazalo se da je on za mnoge
primer upravo danas da levica i
levo mi{ljenje nije mrtvo. Da je
decenijsko zalaganje Miroslava
Krle`e za antidogmatski socijalizam stanovi{te koje bi mogao
biti orijentir u ideolo{kim lutanjima savremenog sveta i nas
na zapadnom Balkanu. Iako veoma mlad upravo u „Izletu u
Rusiji“, Krle`a je pokazao daleku ve}u zrelost nego bur`oaski
posetioci Sovjetskog saveza sredinom 20-ih godina XX veka,
kao {to je recimo bio jedan Sandre @id. Krle`a je video ozbiljne
nedostatke prvih godina izgradnje socijalizma, ali je eksplicite
izrazio svoje verovanje da }e
poduhvat revolucije uspeti.
Svako novo obra}anje Miroslavu Krle`i oboga}uje na{e mi{ljenje, stavove i uverenja. On je prava misaona i stvarala~ka vertikala. Rasprava u kojoj meri je Krle`a
hrvatski pisac je izli{na. Izvesno
je kad je u pitanju istorija srpske
knji`evnosti u XX veku da se ona
ne mo`e shvatiti u svoj svojoj
slo`enosti bez Miroslava Krle`e.
Marijan Matkovi} jer bio u pravu
kad je napisao da je Krle`a zapravo veliki i jedan od najve}ih srednjoevropskih pisaca, kao Kraus,
Muzil, Horvat, bez obzira na kom
jeziku je pisao. Sve sredine koje
su delom svoje istorije bile u sferi austrougarske K. und K. monarhije na mnogim njegovim
stranicama prepoznaju velikog
pisca koji je maestralno, aktivisti~ki, a ne pasivno odslikao to vreme, u svoj njegovoj slo`enosti.
Strast sa kojom je to ~inio greje i
nadahnjuje i danas. Ba{ kao {to
Ivo Andri}, jo{ jedan veliki pisac
ro|en na ovda{njim meridijanima, kad su doline i planine bile
pod istom tu|inskom vla{}u, hladi um i ~oveka ~ini mudrim.
32
tu
Safet Zec izla`e u Spli
KUN
KUN
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Uz izlo`bu Milene Barilli u MSIRS-u
Da odre{imo snove
Izlo`bi je pridodat jo{
jedan element – izbor
poezije Milene Pavlovi}
- Barilli u adaptaciji i
interpretaciji Danice
Ristovski i muziku
Wolfganga Amadeusa
Mozarta
I pored svih pretpostavki, izlo`ba Milene Pavlovi} - Barilli (1909 - 1945) u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske prevazi{la je
o~ekivanja organizatora, jer je od dana postavke, 30. juna, ovu nevjerovatnu umjetnicu do{lo
da „upozna“ vi{e od dvije hiljade posjetilaca!
Kako Muzej radi svaki dan, od 10 do 22 ~asa,
brojna publika je u prilici da u klimatizovanom
prostoru provede prijatne trenutke u susretu sa
duhom misti~ne karijere, nevjerovatnog `ivota i
svjetskih uspjeha Milene Pavlovi} - Barili, koja je
Milena Pavlovi} - Barilli:
Rasplela sam
duge kose
Mo} slikarstva
Jedan od na{ih najboljih slikara izla`e u Splitu u organizaciji Zavoda za znanstveni
i umjetni~ki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu i Kulturne ustanove
Kula, a pod pokroviteljstvom @eljka Kom{i}a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH
So~ne
bjeline
Izlo`bu u Splitu prate dva
teksta - akademika Tonka
Maroevi}a i direktora venecijanskog Musea Correre Giandomenica Romanellia, koji
je u povodu izlo`be Safeta
Zeca u Veneciji, zapisao i
ovo: “Slikarstvo Zeca je puno
i gusto kao kod renesansnih
majstora, so~no: potez je {irok, siguran u znaku, bogat u
plasti~nosti, kipu}i u materiji... Najnovija Safetova tema
su velike bjeline, mo`emo
re}i monumentalne, izrezbarene sjenama, tragovi nestalih silueta, sindoni rasplinutih `ivota, tragovi tijela i memorije osoba i pri~a. Tako
mo}ni da onemogu}uju svaki
poku{aj bje`anja i tako nje`ni
u ~uvanju i najmanjeg traga
svake pro{aptale rije~i; plasti~ni kao mramorne statue i
lagani kao leptiri oni sigurno
nose u sebi i prikazuju tendenciju Zeca da pretvori svoje slikarstvo u totalni likovni
jezik.“
“Mo} slikarstva“ naziv je
izlo`be koja }e biti otvorena
ve~eras u Splitu. Zapravo, radi
se o dvije izlo`be - jednoj u Pala~i Milesi i drugoj u galeriji
Kula, a kojima po~inje ovogodi{nje 57. splitsko ljeto. Izlo`be
}e posjetioci mo}i razgledati do
14. augusta, odnosno do kraja
Ljeta.
Jedan od na{ih najboljih slikara izla`e u Splitu u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetni~ki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu i Kulturne ustanove Kula, a
pod pokroviteljstvom @eljka Kom{i}a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, te uz potporu
Ministarstva kulture RH, Grada
Splita i Splitsko-dalmatinske
`upanije. Ovom izuzetnom kulturnom doga|aju, kojem uistinu odgovara “Mo} slikarstva“,
pridaje se velika pa`nja.
Desit }e se dvije izlo`be, jedna manja u ve} poznatoj galeriji Kula u kojoj }e predstaviti
dio posljednje po~iteljske
izlo`be u Hanu, dopunjen novim radovima posve}en kamenoj ku}i.
- Zapravo, zovem je Ku}a od
kamena. To je himna tim
ku}ama koje nestaju, jedna
vrsta apela. Koliko im je jo{ ostalo, {ta ~inimo za njihovo
o~uvanje. Ta tema je prisutna u
33
Rasplela sam duge kose
sa hiljadama vitica.
To je bio te`ak posao
koji nisam mogla privesti kraju
jer su se kose splitale
sa granjem drve}a
dok sam prolazila tr~e}i.
^inilo mi se da ih opet vidim,
svoje la|e,
ali one su bile oti{le,
dok sam spavala one su digle sidro
i oti{le su sve.
(a ipak
san je tako divlji,
treba ga goniti danima
i danima,
biti strpljiv, ne drhte}i, ne di{u}i,
ne misle}i).
Ali dok sam ja spavala oni su oti{li u rat...
I sada kome da pi{em?...
A mogla sam da budem mala, plava devoj~ica,
u cve}u rezede,
me|u belim krilima golubice,
devoj~ica koja se igra sa Odjekom
na obali jezera jednog ogledala.
Avaj!
Sa~uvala sam svoje detinjstvo
opaljeno od morskih pri~a
samo u svojim rukama.
Da bih mo`da ponovo njih stigla
mogla bih da tr~im, tr~im
br`e od svog srca:
mogla bih da poja{em konja
da {to manje vremena izgubim.
Ku}a
Ku}a: Po u~estalosti i po trajnosti, najzastupljeniji motiv. Cijelu jednu tipologiju i fenomenologiju ku}e sadr`i dosada{nji Ze~ev
opus. Stare, {iroke, pune svjetla i, kao, lebde}e bosanske ku}e na
obroncima sarajevskih brda u pomalo irealnom pejza`u (ciklus
Bentba{a), seoske ku}e u grupicama na ~udesnim pejza`ima s putevima i cestama (Zima, Prolje}e, Krivina ulijevo, Krivina udesno...), tekija, manastir, El Grecova ku}a, Velika bijela ku}a, mala kamena potleu{ica u Po~itelju, Ku}a moje sestre - kamo god se
okrenuo, Zecu je ku}a, o~evidno, onaj oblik u kojemu je sabrana
najvi{a mudrost stvaranja i ljepota bivanja. (Ivan Lovrenovi}:
Rje~nik uvoda u stvarala{tvo Safeta Zeca)
mom slikarstvu od ranih, beogradskih dana, pa evo do sada.
Vidim da ima veliki zna~aj i u
Splitu - samo da pomenem ostrvo [olta, a ima i mnogo drugih mjesta i ostrva po Dalmaciji, {to su kao i kod nas u Hercegovini, u Sarajevu, po~inili
u`asan urbicid. To je samo jedan likovni oma` o temi koja je
jako aktuelna, re}i }e Zec dodaju}i:
- Valjda sam zato pravio i jo{
pravim ove moje virtualne zi-
danije, ne vjeruju}i i ne `ele}i
da ostanu samo moje sentimentalne rukotvorine. Ako
ONE u nekome promijene odluku umjesto da sru{i, krene u
obnovu sa po{tovanjem i ljubavlju ku}e kakva je bila, moje
zidanije }e imati smisla.
Druga, ve}a izlo`ba, koju dr`i
Akademija znanosti i umjetnosti, dio je Zecove velike retrospektivne izlo`be u muzeju
Correre u Veneciji.
Mr. S.
Ali stvar nije u tome.
Ako bolje posmotrim,
mislim da je njih oluja
odnela
jer oblaci imaju ~udnovat oblik
iako zora nije granula.
A ja nisam unajmila posadu
jer su ljudi bili pijani
klecali su
i tukli se zbog jedne re~i,
zbog sitnice, }ute}i.
Videla sam njihove hitre pokrete
na beloj fasadi
crkve.
za svega 36 godina stigla da impresionira galeriste Italije, Francuske i SAD-a.
Od 8. jula izlo`bi je pridodat jo{ jedan element
– izbor poezije Milene Pavlovi} - Barilli u adaptaciji i interpretaciji Danice Ristovski i muziku
Wolfganga Amadeusa Mozarta.
„Da odre{imo snove“ naziv je ovog audioprojekta, ~iji producent je izdava~ka ku}a HESPERIAedu iz Beograda.
Izlo`bu prati izuzetan katalog, ulaz je besplatan i traje do 1. avgusta.
KUN
34
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Raskrivanje }udi
A smutnja je gora
OD UBIJANJA
Prof. dr. Re{id Hafizovi}
smutnja je gora od ubijanja (Al-Baqara, 191) svoje kazivanje ovom
prigodom svjesno zapo~injem ovim kur’anskim pravilom koje, izme|u ostalog, sjajno raskriva }ud onih koji su iz
nekoliko europskih centara mo}i
krojili planove i vukli konce u doga|ajima tokom posljednje agresije na dr`avu Bosnu i Hercegovinu. Tako definirano ono samo
za sebe dovoljno govori. Povijest
ga je nebrojeno puta posvjedo~ila.
A
Najgore uslijedilo poslije
Mi ovdje u Bosni, posebice genocidom desetkovani Bo{njaci,
na vlastitoj ko`i smo do`ivjeli
njegovo temeljno zna~enje. Nemaju}i dovoljno svijesti o njemu
tokom krvave agresije na Bosnu,
mislili smo da je ubila~ka srpska
ma{inerija, koja nam je svakog
dana oduzimala na{e najmilije,
najgore {to nam se u posljednjoj
agresiji de{avalo, ali je,
me|utim, najgore uslijedilo poslije, u na{oj naknadnoj i gorkoj
spoznaji o tome u kojim svjetskim centrima politi~ke mo}i su
se, zapravo, nalazili glavni i pravi stratezi i idejni tvorci onoga
{to je u Bosni rezultiralo agresijom i etni~kim ~i{}enjem Bo{njaka i drugih. Ispostavilo se, naime, da su srpske ubojice i zlotvori bili tek puki izvr{ioci na terenu onih najmonstruoznijih genocidnih planova {to su ih krojili njihovi politi~ki nalogodavci u
Londonu, Parizu, Moskvi, Beogradu i, na`alost, u New Yorku, u
najvi{em tijelu UN-a.
U njihovoj vizuri su Bo{njaci
bili tek neko muslimansko pleme
na Balkanu, svojom religijskom
kulturom nekompatibilno sa ostatkom europskog kontinenta, a
njihova djeca puke ‘cjepanice’
koje bilo ko i bilo kad mo`e baciti u oganj, dok su tragovi njihove materijalne i duhovne kulture neugodni svjedoci njihova prisustva ondje, pa ih je s podjednako nesmiljenom `estinom
trebalo zbrisati sa lica zemlje,
ba{ kao neko} u muslimanskoj
[paniji i na Siciliji. Tako se to upravo i zbilo. Zapisi i svjedo~enje
ambasadora UN-a i ~estitog diplomate iz Venecuele Diega Enriquea Arriea samo nas dodatno,
uz ostale priloge u ovom posebnom svesku Glasnika Sarajevskog univerziteta posve}enog
{esnaestoj obljetnici genocida u
Srebrenici, u~vr{}uju u ovom
na{em uvjerenju i bolnoj spoznaji.
Sa onom gorkom spoznajom
smo prispjeli i svijesti o tome ka-
ko nepodno{ljiva lahkovjernost i
zastra{uju}e dje~ija naivnost bija{e u nama tokom krvave agresije kroz koju smo pro{li?! Cijelo
to vrijeme smo svoju vjeru i svoju nadu upravljali ka centrima
politi~ke mo}i u Europi i na Zapadu, i ne slute}i da ba{ oni u
Parizu, Londonu, Bruxellesu,
Beogradu, New Yorku i Moskvi
sve vrijeme bijahu samo zatezali ‘Judin pokrov’ nad Bosnom,
kako krici bo{nja~kih i bosanskih
`rtava ne bi doprli do u{iju svijeta. Uzdali smo se u da{ak slobode koji }e nam pru`iti pa makar
i na mjeru i samo na tren, a oni
su nam ve}ma stezali om~u oko
vrata, povezivali ruke na le|ima
i slali nas d`elatu kao janjad na
klanje. Kako smo samo mogli iskati milost od onih koji su se u
vlastitom stogodi{njem ratu
uzajamno klali do istrebljenja?!
Kakvo razumijevanje smo mogli
kon agresije i genocida, u`ivali
blagodati
demokratskog
me|unarodnog prava koje zabranjuje svaku vrstu fa{isti~kih
organizacija i fa{isti~kog divljanja bilo gdje u svijetu, pa i u nas,
prava koje i samu pomisao da se
posumnja, primjerice, u `rtve
holokausta u Europi i na Zapadu
smatra krivi~nim djelom, da ne
ka`em genocidom u predumi{ljaju. Naprotiv, dok je predsjednik Tadi} nedavno u Sarajevu
izjedna~avao Karad`i}a, Mladi}a
i ostale srpske zlotvore sa braniteljima dr`ave Bosne, dotle su
mu se ~etni~ke juno{e iz Srbije
{epirile Srebrenicom, mjestom
stra{noga zlo~ina koje se upravo
spremalo obilje`iti {esnaestu godi{njicu genocida koji su njihovi
o~evi ondje netom po~inili.
Za~udno je to kako su nam
me|unarodni predstavnici u Bosni donosili svakojake zakone,
drugim sredstvima i druk~ijim
taktikama. Tako su oni posmatrali na{e stradanje tokom agresije i sa sigurne distance to registrirali, pohranjivali u svoje
vlastite datoteke, a onda povremeno i selektirano izvla~ili dokaze za pojedine slu~ajeve su|enja
srpskim zlo~incima u Haagu, kada to njima i njihovim politikama odgovara i treba. Stoga su,
prema gornjem kur’anskom pravilu, njihove ruke umrljane bo{nja~kom i bosanskom krvlju kao
i one ~etni~ke.
Genocidni pohodi
[ta nakon krvave agresije i genocida re}i o samim srpskim
ubojicama i zlotvorima? Samo to
da su oni, uz potpunu vlastitu
krivicu, proveli u djelo genocidne planove Londona, Pariza,
Moskve i Beograda. Uz motive
Sa promocije „Univerzitetskog informativnog
glasnika“ posve}enog 16. godi{njici genocida
nad Bo{njacima u Srebrenici FOTO: S. GUBELI]
o~ekivati od onih koji nam stalno
o toleranciji dr`e lekcije i trpe
nas samo koliko i dokle moraju,
jer za vi{e nivoe miroljubive koegzistencije nikada nisu ni znali?!
Kako smo samo gluhima u u{i
mogli vikati da je dijalog mnogo
vi{e od tolerancije, a da je razli~itost milost Bo`ija, nikako zla
kob i prokletstvo?! K tome jo{,
sasvim uvjereni kako }e nas ~uti
i ispravno razumjeti na{u patnju!
Koliko je naivna bila vjera na{a i
kako uzaludna, i onda i sada.
I onda i sada
Da, i onda i sada. I danas, naime, uzalud uvjeravamo politi~ke mo}nike u Bruxellesu, Londonu, Parizu, Beogradu, Moskvi i
New Yorku o vlastitoj kozmi~koj
tragediji, o tolikim ciframa ubijenih, prognanih, silovanih i
zlostavljanih, ali oni nas ne ~uju,
na{oj patnji ne vjeruju, na{e
`rtve ne respektiraju, na{u krv
ne dr`e ljudskom. Da nije tako,
valjda bismo i mi Bo{njaci i Bosanci, poput naroda zapadnoeuropske demokracije, na-
ali, gle ~uda, nikada zakon o negiranju genocida u Srebrenici i u
Bosni op}enito. Nikada nisu na
valjan na~in sankcionirali one
politi~ke lidere u Bosni koji javno
osporavaju zemlju od koje sjajno
`ive, otvoreno se ponose ~etni{tvom, pori~u srebreni~ki genocid
i kontinuirano se zala`u za smrt
dr`ave Bosne. Nikada se
me|unarodni predstavnici nisu
ni zamislili, a kamoli ne{to konkretno poduzeli u vezi sa historijskom istinom da je u ovoj
dr`avi koliko prije stotinjak godina devedeset procenata ove zemlje bilo bo{nja~ko vlasni{tvo i
bo{nja~ko tlo pod nogama. A
o~ekivali smo to tim prije jer se
Europa i Zapad kunu u svetost
prava privatnog vlasni{tva koliko
i svetost prava na ljudski `ivot.
Naprotiv, oni su nam, ionako reduciranu zemlju, raskolili na pola. I Bruxelles i London i Pariz,
zapravo cijela me|unarodna zajednica, pa ma {ta to zna~ilo,
mirno su posmatrali i sada posmatraju, sa istovjetnom be{}utnosti, nastavak genocida nad
Bo{njacima koji se vr{i samo
njihovih nalogodavaca u tom krvavom i ne~asnom pirovanju
postoje, naravno, i njihovi vlastiti motivi zadojeni ~etni{tvom i
nacional-fa{izmom. Genocidni
pohod srpske vojske i srpskih paravojnih jedinica na Bosnu, Bosance i, posebice, Bo{njake
osmi{ljen je, ko zna koliko puta,
u duhu velikosrpske politike i
ideje o velikoj Srbiji sa isklju~ivo
srpskim etnosom u njoj. To je
dobrano znana stvar. No, ta politika nije glavni razlog onom ubila~kom nagonu i genocidnom
impulsu srpskih zlotvora. Temeljni i iskonski razlog po~iva u ubila~kom genu njihovih zlotvora,
~iju svijest je te{ko razumjeti u
dvadesetprvom stolje}u, genu
koji u posljednjih stotinu i pedeset godina ve} po deseti put vitla
kamom nad bo{nja~kom glavom
i proizvodi svijest koja uporno
prvorazredne zlotvore u visokom
populacijskom procentu srpskog
naroda ~asti kao viteze i nacionalne heroje. ^ak i danas. To je
onaj isti gen koji je prepoznatljiv
od ranije, u ranom srednjovjekovlju, u savjetima srpskog cara
Za~udno je to kako
su nam me|unarodni
predstavnici u Bosni
donosili svakojake
zakone, ali, gle ~uda,
nikada zakon o
negiranju genocida
u Srebrenici
i u Bosni op}enito
Stevana Prvovjen~anog (11961228) svojim vojnicima koje {alje na bogumile u Bosni. To je
u`asni gen koji je silno optere}en
neizlje~ivim kainovskim sedimentom, krvo`ednim naslije|em koje ne opstaje niti broji
da `ivi ako ne ubija drugog i druga~ijeg kad god mo`e i u svakoj
prilici. No, unato~ tim ~injenicama, ho}u jo{ uvijek da vjerujem
da je taj gen manjinski u srpskom populusu, ali i dovoljno otporan i `ilav da pre`ivi svako vrijeme i uskrsne u svakom pokoljenju.
Ko }e promijeniti strukturu
tog gena, ko }e pripitomiti njegovu ubila~ku }ud? Mo`da
Europska unija koja Srbiju, naprosto, objeru~ke tegli u svoje
dvori{te i s njom dragovoljno
prima dio tog njenog sramotnog
naslije|a prema kojem se sama
zvani~na Srbija nije nikada decidno odredila ili ga se odrekla. Valjda, stoga, jedni druge i zaslu`uju, Europska unija Srbiju i
Srbija Europsku uniju po principu da sli~no sli~no privla~i.
Ali to sada nama nije va`no.
Va`no je da pre`ivjeli Bo{njaci za
sebe rije{e vlastitu dilemu: {ta
im je gore od gorega za njihovo
sutra, jer boljem se te{ko mogu
nadati nakon tako bolnih iskustava sa Europom? Ili ostati `ivjeti sa ubicama u svom neposrednom, najbli`em susjedstvu, ili
i}i, opet skupa s njima, u Europsku uniju u ~ijim politi~kim centrima mo}i jo{ uvijek prevla|uju}u ulogu i glavnu rije~
vode potomci onih koji su ubijali {panske muslimane i muslimane na Siciliji, oni koji su mar{irali na Bosfor, u samo srce Otomanskog imperija kako bi ga raskomadali, oni koji su svojim tajnim oru`jem, muslimanskim
puritanskim pokretom iz sedamnaestog stolje}a, oru`jem koje
i danas prolijeva muslimansku
krv u Afganistanu, Pakistanu,
Somaliji i Iraku, razarali Muslimanski halifat na Istoku, oni koji upravo danas bezo~no ubijaju
Libiju, Egipat, Sudan, Tunis, Bahrejn, Jemen i Siriju, po vlastitoj
`elji mijenjaju}i aktuelnu kartu
muslimanskog svijeta?
To je dilema kojom se Bo{njaci moraju ozbiljno pozabaviti. A
{to se Europske unije ti~e, ona
neka se brine oko toga kako da
pripitomi i zauzda onaj ubila~ki
gen zlotvora sa Balkana koji joj
se ve} danas uvla~e pod njene
skute. Bo{njacima ostaje samo
da vjeruju i nadaju se da }e se i
nad njihovim glavama ozbiljiti
ono {to je davno kazao apostol
Pavao u jednoj od svojih novozavjetnih poslanica kako }e se zlo
zlotvora, u kona~nici, vratiti njima i sru~iti se na njihove glave.
KUN
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
35
Anti~ko epsko strati{te u vlastitome dobu i vlastitoj zemlji
Govor o neizrecivom
Prof. dr. Esad Durakovi}
ovoriti o Srebrenici nakon jula
1995. godine, u svakoj prilici,
posebno u povodu obilje`avanja godi{njice genocida, predstavlja rizik da ~ovjek ne uspije izraziti
najva`niji dio onoga {to zapravo jest ta
tragedija planetarnih i povijesnih razmjera. Postoji i rizik pateti~nosti, ali nazvati ne~ije sna`ne emocije patetikom - to
je izraz arogancije i nerazumijevanja, nepo{tovanja tu|ih emocija, pa i patnje.
G
Obra}anje na promociji Univerzitetskog informativnog
glasnika, posve}enog 16. godi{njici genocida nad
Bo{njacima u Srebrenici
Foto: D`enat DREKOVI]
Tragedija nije zasvo|ena
O Srebrenici je te{ko govoriti bez emocija. U najduljem do`ivljaju, Srebrenica
se, zapravo, {uti i pati, u dostojanstvu
stradalni~kog naroda a prije svega porodica stradalnika, pred ukaljanim obrazom svijeta. Stoga, kada god sam se na{ao u Poto~arima u nepregledu postrojenih ni{ana koji svojom bjelinom i masovno{}u obilje`avaju golemi prostor, grade}i nevjerovatno mo}nu semioti~ku figuru i u prostoru i u vremenu, i metaforiziraju}i upravo tom dominantnom i
kontrastnom bjelinom nedu`nost hiljada
poko{enih `ivota - svaki put sam ostajao
nijem tokom cijelog dana; uvijek to
do`ivljavam kao anti~ko epsko strati{te
u vlastitome dobu i u vlastitoj zemlji. No,
o Srebrenici treba govoriti, valja nam
makar mucati o njenoj tragediji koja nam
toliko zna~i i koja se tako sudbinski ti~e
humanosti. Jer, njena sudbina je
druk~ija od drugih masovnih i genocidnih strati{ta, a takva sudbina svjedo~i
o istrajnoj nepravi~nosti svijeta. Naime,
nezamislivo je sa stanovi{ta pravde i humanosti - a ipak to jest na{a stvarnost da prostor u kome je izvr{en genocid svijet daruje na upravu ba{ onima koji su
genocid izvr{ili, da obilje`avanje godi{njica genocida - iz godine u godinu nadziru upravo oni koji su ga sladostrasno i “misionarski“ obavili, pri ~emu ga,
istovremeno, slu`beno pori~u... Time se
nastavlja stradanje Srebrenice i svih
onih koji Srebrenicu osje}aju, ono traje i
danas, ali je to i stradanje humanosti i
savjesti mo}nog dijela me|unarodne zajednice koji upravlja sudbinom svijeta,
posebno onih “malih“ u njemu. Tragedija nije zasvo|ena.
U toj svekolikoj i svevremenoj potrebi
artikuliranja srebreni~kog inferna vidim
i ovo specijalno izdanje Univerzitetskog
informativnog glasnika, izdatog u povodu obilje`avanja 16. godi{njice genocida
nad Bo{njacima u sigurnoj zoni UN-a
Srebrenici jula 1995. godine. Objavljivanje ovog specijalnog izdanja, kao i njegovo dana{nje predstavljanje, smatram
va`nim zbog vi{e razloga, me|u kojima
bih istakao barem dva.
Prvo, po sebi je zna~ajna ~injenica da
na{a akademska zajednica na najvi{oj
razini - akcijom svoga najvi{eg organa izra`ava punu svijest o zna~aju Srebrenice, jer adekvatan odnos prema njoj nije
samo politi~ke naravi ve} ima i brojne
druge aspekte me|u kojima je, vjerujem,
u prvome redu humanost op}enito. Stoga smatram pozitivnim da se na{ Univerzitet institucionalno odre|uje prema
organiziranom, genocidnom zatiranju
bo{nja~kog naroda Srebrenice. U tom
Zavi~aj pretvoren u {ehitluk
Na kraju, da je danas i ovdje rije~ o uobi~ajenoj promociji - kao sve~arskom
~inu i promaknu}u - red bi bio da zavr{im sve~arskim ~estitkama te zahvaljivanjem {to ste danas ovdje i {to ste mi poklonili pa`nju. Umjesto toga, moram vas zamoliti da mi OPROSTITE {to sam pred svima vama, pred Srebreni~anima, pred uva`enim kolegom i prijateljem akademikom Re{idom Hafizovi}em, kome je najve}i dio porodice pobijen u Srebrenici, kome je zavi~aj
pretvoren u {ehitluk - {to sam poku{ao, dakle, govoriti o neizrecivom... Govoriti vam o Srebrenici.
pogledu, pohvalu zaslu`uje rektor Univerziteta, prof. dr. Faruk ^aklovica, te
autor i urednik publikacije, prof. dr. Smail ^eki}, koji se godinama predano bavi
istra`ivanjem ratnih zlo~ina po vrletima
i jarugama BiH, a ja nikada ne}u uspjeti
dokraja shvatiti “topografiju“ njegove
patnje, s obzirom na to ~ime se bavi.
Nu`no je na ovome mjestu i u ovome
kontekstu podsjetiti i na to da Rektorat,
s rektorom na ~elu, organizira odlazak
~lanova akademske zajednice u Memorijalni centar u Poto~arima. Dozvolite mi
da ka`em kako to vidim kao naro~iti izraz
samosvijesti.
Drugi razlog zbog kojeg smatram
va`nom ovu akciju i ovu publikaciju Univerziteta u Sarajevu jest to {to se javljaju u vrijeme izra`ene apatije za~u|uju}e
velikog broja pojedinaca akademske zajednice koji su pozvani znanjem, aka-
demskim i dru{tvenim statusom da reagiraju na zbivanja u svome dru{tvu, da
ih korigiraju i usmjeravaju, a ne da se
prepu{taju apatiji, ili da se rukovode samo instinktima samo`ivosti. Utoliko je
ovaj anga`man predstavnika i organa
Univerziteta dragocjeniji.
Sudbinski va`na lekcija
Ve} i letimi~an uvid u ovo specijalno
izdanje Univerzitetskog informativnog
glasnika - a pa`ljivo i{~itavanje pogotovu - ostavlja ~itaoca u uvjerenju da je
sadr`aj publikacije, tekstualno, isklju~ivo
dokumentarne, faktografske naravi, a to
i prili~i ovoj vrsti publikacije i institucije
koja je izdaje, posebno ~injenici da je
urednik prof. dr. Smail ^eki} koji rukovodi radom nau~noistra`iva~kog instituta. No, tu po~iva i jedan prividan para-
doks kakvih je mnogo u vezi sa Srebrenicom. To je odnos nau~ne ili tekstne faktografije i one emocionalno-tragi~ke,
izra`ene jezikom fotografije. Dok vama
ovladava dojam o neporecivoj dokumentarnosti publikacije, koju name}e tekst,
pozivam vas da povremeno pogledate
naslovnu stranu publikacije, naslovnicu
koja vas unosi u svijet druge vrste faktografije - u vrtlog emocionalno-tragi~koga. Na naslovnici je plavokosi dje~ak, sa
suzom na obrazu, u onoj vrsti djetinjeg
pla~a i o~ajanja koje vam du{u i vascijeli svijet slama, glave polupodignute prema nebu (a i gdje bi drugo kad njegovoj
djetinjoj a ve} mu~eni~koj du{i bija{e
preostalo samo nebo!), u pla~u i patnji
koje nijedno pero ne mo`e ispisati.
Dje~aka nosi na le|ima majka pod {amijom, ali se ne vidi da ona pla~e; za razliku od dje~aka, majka gleda u zemlju, lica skamenjena tako te{kom brigom i tako tvrdom mukom da se ni suzama ne
mo`e rasteretiti. Oni tako idu preko
mno{tva ni{ana - ka svome nepreglednom {ehitluku... Briljantna je to sinteza nau~ni~ke tekstne faktografije i ove
emocionalno-tragi~ke. Publikacija je u cijelosti izvanredna!
Ali, Srebrenica nije samo konstantna
patnja: ona mora biti sudbinski va`na lekcija i svijetu i Bo{njacima. @elim vam
re}i, makar u vidu skice, {ta bi Bo{njaci
od nje mogli u~iti, izme|u ostaloga.
Vjerujem da je me|u faktorima koji su
doveli do stradanja Bo{njaka najva`nije
to {to su oni ve}inom muslimani. Stoga
se kod njih dodatno razvio refleks ja~anja
upravo te komponente njihova identiteta. Me|utim, danas se po~esto ide neoprezno i predaleko u tome pa se njihov
identitet nastoji svesti samo na tu dimenziju, nastoji se dokraja poistovjetiti
nacionalno s vjerskim, da se nacionalno,
~ak i dr`avno, predstavlja samo ili dominantno vjerskim, a to je u ovoj dr`avnoj
zajednici pogre{no, ~ak je kontraproduktivno. Uz potpuno uva`avanje i vjere i
religije, tradicionalnih islamskih vrijednosti, Bo{njaci i muslimani treba da optimalno razvijaju bosanstvo i elemente
multinacionalne dr`avnosti, jer je to jedini okvir u kome mogu opstati. Ovdje je
i izvr{ena agresija zato da bi se muslimani i Bo{njaci sveli u gabarite vjerske
zajednice. Stoga je nu`no da Bo{njaci
prevladavaju sve one forme i akcije koje
apsolutiziraju vjersko tako {to ga prenose u sve sfere nacionalnog, tzv. svjetovnog pa i politi~kog, ~ime se nastoji sakralizirati na{a stvarnost u cijelosti, pa i
politika; izbjegavati i one akcije koje nemudro razvijaju bo{nja~ko nau{trb bosanskog, ili bosanskohercegova~kog, jer
to vodi ka unutarnjoj samoizolaciji Bo{njaka i fatalnom podrivanju dr`avnosti
bez koje oni nemaju budu}nosti. Sinhronizirana agresija na BiH s njenih isto~nih
i zapadnih granica nije uspjela uni{titi je,
ali }e njena budu}nost - uvjeren sam zavisiti od toga koliko }e umjeti Bo{njaci ~uvati je istrajno, i naro~ito - ~uvati je
MUDRO. Stoga, Srebrenica treba da bude trajno upozorenje koje }e nas u~iti
mudrosti samoodr`anja u dr`avnosti, a
ne samo emocionalna bujica koja nosi ka
isklju~ivosti i samosepariranju u vlastitoj kakvoj-takvoj dr`avi.
Sarajevo, 12. jula 2011.
36
Prikaz
KUN
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Otklon od zavi~ajnoga
i autobiografskoga
(Muzafer ^au{i, Svako mora imati nekoga. Plima, Ulcinj 2011)
Davor Beganovi}
Z
birkom Predstave subotom
uve~e Muzafer se ^au{i predstavio kao senzibilan pripovjeda~
kojemu je prije svega stalo do
rekonstrukcije mladosti neraskidivo
povezane s vremenom sazrijevanja u
malome gradu u doba socijalizma s jedne, kao i njegovim pro{irivanjem na
studentsko Sarajevo, i preciznim promatranjem mikrosvijeta ulcinjskih ribara, s druge strane. U oba se segmenta zbirka doimala autobiografski, ali i
zavi~ajno determinirana, tako da se
moglo razmi{ljati o tematskoj iscrpljenosti i te{ko}i nastavka pisanja u istome klju~u. Doista, i sam je ^au{i to osjetio te je novu zbirku Svako mora imati nekog formirao oko potpuno druge
okosnice, vra}aju}i se temama koje su
vladale prvom tek sporadi~no i onda
kada je to zahtijevala nu`nost ekonomije pripovijedanja. Stoga je ona i ispisana jezikom razli~itim od idiomatske
dominante Predstava. Ono {to je na toj
razini odre|uje jest odnjegovan izri~aj
crnogorske inteligencije. Kao takva nova zbirka gubi jedan dio dra`i koji joj je
podavala autenti~nost, osobito jezika
ulcinjskih ribara, ali stje~e dimenziju
univerzalnosti {to ju joj je uskra}ivala
partikularnost usmjerenosti na geografski striktno determiniran odsje~ak
svijeta `ivota.
ga|aj kojim se markira pripovjeda~eva
seksualna perverzija jest poku{aj
vo|enja ljubavi s konobaricom Vericom koji je osuje}en onog momenta u
kojemu se ona po~inje smijati primijetiv{i potpuno izbrijanost njegova tijela.
Ta je reakcija dovoljna kako bi izazvala eksploziju bijesa u njemu koja vrhuni u poku{aju davljenja Verice, osuje}enom u posljednji ~as. Kao da je taj,
zata{kani i krivi~no-pravno nesankcionirani ~in bio posljednji korak ka usamljivanju pripovjeda~a, njegovu zatvaranju u svijet opsesija u kojemu se
lutke na napuhavanje mijenjaju na teku}oj traci a kao kazna za njihovu neposlu{nost uvijek stoje pripravne igle oru`je kojim se ka`njavaju prijestupi
ne`ivih stvorenja i vra}a poredak u
OTVARANJE O^IJU
S Muzaferom
^au{ijem crnogorska
je knji`evnost, sada je
to izvjesno, stekla
pripovjedni glas koji
}e svijetu otvoriti o~i
pred raznoliko{}u te
male zemlje te mu
omogu}iti da je
spozna u njezinoj
multikulturalnosti
koja je dugo, predugo,
bila zasjenjena
nadmo}nim
Njego{evim kipom
Doktore, tko je ovdje lud?
Ve} se u uvodnoj i naslovnoj pri~i pokazuje u kolikoj mjeri ^au{i mijenja
svoje poeti~ke postulate. Erotska komponenta koja je u ranijoj zbirci igrala
presudnu ulogu tu preseljava na podru~je ljubavne patologije, ~ak psihopatologije. Sredovje~nome se konobaru, pripovjeda~u u prvom licu, diskretno stavlja do znanja kako bi trebao
oti}i u penziju te ga se upu}uje na lije~ni~ki pregled. Budu}i da je situacija susreta s psihijatrom predo~ena iz
njegove perspektive, jasno je da je njegov poreme}aj koncentriran u nesposobnosti shva}anja vlastite bolesti i u
njezinome tipiziranom projiciranju na
osobu koja je tu kako bi pru`ila pomo}.
(Pojednostavljeno: Doktore, tko je ovdje lud?) Diskurz samopotvr|ivanja
dominira iskaznom strukturom konobarova monologa, a tek se povremena
iskliznu}a u pravcu morbidnoga, isprva veoma diskretna, mogu tuma~iti
kao naznake njegova oboljenja koje
bri`ljivo skriva, i od samoga sebe i od
okoli{a. Prva naznaka u tome smjeru
jest kupovanje lutke-erotske igra~ke
koja je zami{ljena kao pratiteljica pripovjeda~a, kao pomo}no sredstvo u razbijanju njegove usamljenosti. No paralelno s podizanjem tenzije u ispovjednome tonu kojim se pripovijest u najve}oj mjeri predo~ava dolazi i do rekonstrukcije pro{losti. Inicijalni do-
nos funkcionira kao mjesto beskrajne
ljepote ali i tajanstvenosti te je stoga i
prikladan za zbivanje ~uda: “Nigdje
no} nije crna kao u Valdanosu. Nigdje
mrak tako ~vrsto ne obavija stijene,
pripije se uz more i zakrili masline. U
jednom trenu nestaju sve boje i oblici,
sve utihne i zamre, kao da neka
d`inovska ruka iznenada spusti roletne.“ Upravo tu pripovjeda~ voajerski
promatra ples tajnovitih mladih `ena,
za koje se i izrijekom veli da su do{le iz
bajke. Iz diskretno obilje`enoga seksualnog kontakta s jednom od plesa~ica
ra|a se Luna, djevoj~ica bez majke, koja }e, s punoljetstvom, napustiti oca i
oti}i u nepoznato. Usto je iznimno
va`no zamijetiti i {umarsku odje}u kojom se pripovjeda~ zaogr}e u svojim
autisti~no zatvoreni svijet jednoga incommunicada.
Niz pripovjedaka u zbirci priziva ljude koji se nalaze u rubnim `ivotnim situacijama: one koji sumnjaju da su
oboljeli od raka, roditelje koji su izgubili djecu, nesocijalizirane intelektualce... Jo{ jedna inovacija odnosi se na
uvo|enje elemenata fantastike. To je
osobito razvidno u pripovijetki kojom
se zbirka zaklju~uje, Dark waltz. Ishodi{te je otac koji sam odgaja k}erku.
No informacija o maj~inoj sudbini se
uskra}uje, ponajprije zbog strave koja
samoga pripovjeda~a ispunjava pred
potencijalnim pitanjem njegove k}erke, indikativnoga imena - Luna. Usamljeni~ki `ivot koji vodi s njom i sa
svojom majkom ispresijecan je kartografijom {etnje po ulcinjskim maslinjacima i ribarskim posjetama mitskoj
uvali Valdanos. Taj topos koji se pojavio i u romanima Andreja Nikolaidisa
jedno je od onih mjesta koje Ulcinj izvla~e iz imagea osrednjega turizma
za~injenog prljav{tinom i masovno{}u
i uvla~e ga u svijet mitologije. Valda-
lutanjima. Njome se bajkolikost dodatno podcrtava, a asocijacije prema slobodnim lutalicama kao posrednicima
izme|u dvaju svjetova, izme|u ovostranog i onostranog, zgu{njavaju se u
fino tkanje melankoli~ne fantastike,
patnje za bi}ima koja uvijek jesu ali istovremeno i nikad nisu (uvijek nisu)
tu. Mo`da se i stoga ostavlja otvorenim
mala kapija kroz koju }e se Luna mo`e
vratiti ku}i, a {umaru preostaje malo
{to drugo osim ~ekanja, ostvarenoga ili
neostvarenoga.
Grudva u stomaku i Pre~ica
Preletio sam preko uvodne i zavr{ne
pripovijetke koje se, doista, i doimlju
najboljim dijelovima zbirke. No i u ostalima se mogu prona}i mjesta istinske empatije s likovima kojom ^au{i
pokazuje da se uspje{no odvojio od autobiografskoga na~ela Predstava subotom uve~e i uputio u nesigurnije vode
fikcije. Pri tome se u ve}oj ili manjoj
mjeri odmi~e od realisti~koga modusa,
ali ga ipak ni u jednoj pripovijetki ne
odbacuje onako radikalno kao {to je to
u~inio u Dark waltz. Durbin pripovijeda tu`nu pri~u o invalidu ~iju tragi~nu
sudbinu zaklju~uje ubojstvo {to ga ~ini
kako bi obranio poludjelu sestru od
uvreda koje joj nanosi susjeda. Elementi ludila tu pri~u ~ine srodnom
uvodnoj, no za razliku od nje pripovjeda~ u prvome licu tu mo`e izazvati
~itateljsku empatiju. Imate li Lisabon?
podsje}a na poneku pri~u iz Predstava
u kojima se govori o studentskome
`ivotu u Sarajevu, dok Manfred u boci
suptilno uprizoruje moment slu~ajnosti stavljaju}i iznova sentimentalnost u
sredi{te, sentimentalnost pobu|enu
prona|enom porukom u boci kojom se
stara `ena prisje}a svoje neostvarene
ljubavi. Lijepim optimizmom zra~i pripovijetka Grudva u stomaku, u kojoj se
pripovjeda~ osloba|a straha od potencijalnoga karcinoma istovremeno provode}i ugodno ve~e, kao predznak olak{anja, s prijateljicom iz {kolskih dana.
No osobito me se dojmila pripovijetka
Pre~ica u kojoj se tematizira osje}aj izgubljenosti u svijetu. Egzistencijalna
se tjeskoba iznova sublimira u pripovjeda~u u prvome licu, neprilago|enom bibliotekaru sklonome fabuliranju. Ona proistje~e iz vi{estrukoga
gubitka do ~ije se spoznaje dolazi polagano, pra}enjem diskontinuiranoga toka radnje. Postupno saznajemo kako je
pripovjeda~ prvo izgubio k}erku, potom i drugo dijete, o kojemu se gotovo
ni{ta i ne zna, a nakraju i suprugu.
Usamljenost ga tjera u ~uda{tvo, zavirivanje u tu|e `ivote, sve dok ga dvoje djece, nakon {to se sakrio u njihov
podrum, ne navuku na pri~u o tobo`njemu planiranju ubojstva. Jedini
izlaz za njega, kao i za konobara iz naslovne pri~e, krije se u tra`enju alternativnih svjetova erotskoga zadovoljavanja - kao {to se u prvom slu~aju ono
pronalazi u lutki za napuhavanje, u
drugome se vje{ta~ki rajevi induciraju
u banalnostima telefonskoga seksa.
Otklonom od autobiografskoga i zavi~ajnoga, kao dvaju sto`era ranijih
^au{ijevih proza, otvaraju se novi prostori ~ije je zaposjedanje ulcinjski Albanac koji pi{e na crnogorskom tek zapo~eo. Kojim }e ga putom ono odvesti
ostaje da se vidi. No iz nove zbirke da
se pretpostaviti kako }e ta staza izgledati: mimeza }e ustupati pred fantastikom, psiholo{ko }e nijansiranje preuzimati primat nad vo|enjem radnje, ljepota ulcinjskih pejza`a i zamama mora
i njegovih plodova bit }e okosnica kartografiranja ali }e i izleti u “tu|e predjele“ bivati smioniji nego ranije. U svakom slu~aju, s Muzaferom ^au{ijem
crnogorska je knji`evnost, sada je to izvjesno, stekla pripovjedni glas koji }e
svijetu otvoriti o~i pred raznoliko{}u te
male zemlje te mu omogu}iti da je spozna u njezinoj multikulturalnosti koja
je dugo, predugo, bila zasjenjena nadmo}nim Njego{evim kipom.
OSLOBO\ENJE
37
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
REVIZORSKA KOMORA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Na temelju ~lana 8. stavka 1. Statuta Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine, Upravno vije}e
Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine saziva
Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH", br.
29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u
Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna”,
broj 7/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, objavljuje
JAVNI KONKURS
1. redovnu skup{tinu Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine
28. jula 2011. u 12 sati
u prostorijama hotela Holiday Inn, Sarajevo
Za Skup{tinu predla`e se sljede}i
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu zdravstva
i socijalne politike Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna
Dnevni red
5/281
- Stru~ni savjetnik za socijalnu za{titu
— 1 (jedan) izvr{ilac
Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije
za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba.
Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj
organizaciji i to:
-VSS, VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet
- najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS
Prijavljivanje na konkurs:
a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za
dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem
uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije
za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije
www.adsfbih.gov.ba).
b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije):
1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma
ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine)
2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS
3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2,
Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba).
Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike
u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja.
Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa
dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza.
O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije
BiH, www.adsfbih.gov.ba.
Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti
Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa.
Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog
konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu:
Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH
Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton
Ul. Ku~ukovi}i br. 2
72000 Zenica
sa naznakom:
«Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika
u Ministarstvu zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna»
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
DIREKTOR
Sead Maslo, dipl. iur.
Na osnovu ~lanova 5, 6. i 7. Pravilnika o radu Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo, a u skladu sa Pravilnikom
o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo
1. Otvaranje Skup{tine
2. Izbor verifikacijsko-izbornog povjerenstva, radnog predsjedni{tva, predsjednika Skup{tine i zapisni~ara
3. Izvje{taj verifikacijsko-izbornog povjerenstva i utvr|ivanje broja prisutnih na Skup{tini
4. Prihva}anje dnevnog reda Skup{tine
5. Usvajanje Poslovnika o radu Skup{tine RKFBiH
6. Dono{enje odluke o stopi doprinosa, iznosu ~lanarina i naknada RKFBiH
7. Usvajanje Programa i plana rada Komore za 2011. i Finansijskog plana za 2011. godinu
8. Usvajanje Pravilnika o naknadi tro{kova ~lanovima tijela RKFBiH
9. Zavr{na rije~ predsjednika Komore.
Materijali uz ta~ke 6, 7 i 8 }e biti dostavljeni elektronskim putem svim revizorskim dru{tvima na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine, koja imaju pohranjenu elektronsku adresu u Registru revizorskih dru{tava
kod Federalnog ministarstva finansija. Revizorska dru{tva koja nemaju adresu elektronske po{te ili dru{tva
koja iz bilo kojih razloga nisu primila materijale do 25.7.2011. mogu se obratiti na sljede}e kontakte: Irina
Nevstrujev - Zari}, tel. 033/277560; fax. 033/277561, e-mail: [email protected], [email protected], nakon ~ega }e im se materijali dostaviti.
Skup{tini mo`e prisustvovati po jedan ovla{teni predstavnik (ovla{teno lice ili opunomo}enik) svakog revizorskog dru{tava sa va`e}om licencom sa teritorije FBiH, {to se dokazuje ovla{tenjem revizorskog dru{tva
koje predstavlja.
Upravno vije}e
Revizorske komore
Federacije Bosne i Hercegovine
Predstavljanje revizijskog software “CASEWARE” hrvatske firme INFO ING CONSULT iz Rijeke,
gospodin Sergej Karov, Operaations dept. Manager (okvirno jedan sat).
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OP]INSKI SUD U SARAJEVU
Broj: 65 0 P 048229 06 P
Sarajevo, 30. 6. 2011. godine
Op}inski sud u Sarajevu, sudija Nives Abdagi}, u pravnoj stvari tu`itelja Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar, Ul. K.
Branimira 2b, Mostar, Filijala Tuzla, Ul. Mar{ala Tita broj 2b, Tuzla, protiv tu`enih 1. Zvizdi} Hajrudina iz Sarajeva, Ul.
Behd`eta Muteveli}a broj 2-a, 2. Leti} D`eralda iz Sarajeva, Ul. Behd`eta Muteveli}a broj 2-a, 3. Rami} Senada iz
Sarajeva, Ul. Had`i Ahmeda Kandelije broj 8 i 4. @ero Mirhete iz Sarajeva, Ul. Gornja Miso~a broj 67, Gornja Miso~a Ilija{, radi duga u iznosu od 16.660,90 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine
Federacije BiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06)
OBJAVLJUJE
Pozivaju se I i II-tu`eni kao stranke na ro~i{te za glavnu raspravu zakazanu za srijedu, 2. 11. 2011. godine, u 9.30
sati, koje }e se odr`ati u zgradi Suda, soba broj 308/III.
NAPOMENA:
Ako tu`itelj bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je
povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje (~lan 97. stav 3. ZPP-a).
Ako na ro~i{te za glavnu raspravu, bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati
bez njegovog prisustva (~lan 97. stav 4. ZPP-a).
Obavje{tavaju se I i II-tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja
ovog pismena u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH i na oglasnoj plo~i suda.
SUDIJA
Nives Abdagi}
raspisuje
OGLAS
ZA POPUNU UPRA@NJENOG RADNOG MJESTA
STRU^NI SARADNIK U PODRU^NOM UREDU U BIHA]U........................... 1 izvr{ilac
Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove:
VII stepen - VSS
- gra|evinski fakultet, tehni~ki fakulteti, tehnolo{ki fakultet ili
prirodno-matematski fakultet - smjer hemija i biologija;
- 3 godine radnog iskustva u struci;
- polo`en stru~ni ispit;
- poznavanje rada na ra~unaru.
Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme.
Supply of PI Gadgets
(Ballpoint pens,Ice scrapers, Card box candy,
Ceramic mugs, Plastic bags, Flashlights, Neck
strap keychain, First aid travel kits)
for European Union Police Mission
PI Gadgets/SSDPROC/5600-004/11
Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu:
Agencijea za vodno podru~je rijeke Save
Sarajevo
Ul. grbavi~ka br. 4/III
(sa naznakom «za oglas»)
Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
European Union Police Mission in Bosnia and Herzegovina intends to award a supply contract for Public
Information Gadgets in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina with financial assistance from the general budget
of the European Union. The tender dossier is available from [email protected].
The deadline for submission of tenders is 19th August 2011 at 14:00CET. Possible additional information
or clarifications/questions shall be published on the www.eupmbih.eu
38
OSLOBO\ENJE
POMO] U KU]I
NOVOSTI I PREPORUKE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
[ta sve morate uzeti u obzir kada birate boju za zidove
Dramati~no
ili smiruju}e?
Pranje ve{a
PAMU^NE STVARI - Otkop~ajte i
najsitniju dugmad, jer u suprotnom
garderoba mo`e da se pocijepa tokom pranja. Kragne na ko{uljama
mo`ete svaki put da operete sredstvom za odstranjivanje fleka, jer su
okovratnici ~esto veoma prljavi. Da
biste pravilno oprali taj dio, nanesite nje`no sredstvo, a zatim ga izribajte starom ~etkicom za zube. Masno}e sa tijela se ~esto te{ko peru.
Kada perete majice ili druge komade odje}e na kojima su zalijepljene
aplikacije, obavezno smanjite temperaturu pranja.
D@EMPERI - Mje{avine pamuka
perite u ma{ini na temperaturi od 30
stepeni. Koristite i blagi deterd`ent,
a nemojte ni pretjerivati - manje je
bolje. Za su{enje je najbolje da malo protresete d`emper, zatim ga ostavite desetak minuta na krevetu, a
po tom umo ta te i pe {kir. Ako je
d`emper osjetljiv, od vune, ka{mira,
pamuka, stavite ga u zatvorenu jastu~nicu i tako ga perite u ma{ini. Svilene d`empere nosite na hemijsko
~i{}enje - sa njima izbjegavajte bilo
kakvo eksperimentisanje.
^ARAPE - Da biste izbjegli frustriraju}e nestanke i rasparivanje poslije pranja, ~arape perite smotane. Nije ta~no da treba da ih sparujete tek
poslije pranja.
FARMERKE - Perite ih na minimalnim temperaturama u ma{ini,
idealno je na 30 stepeni. Naime, samo je povr{ina farmerki i garderobe
od teksasa ofarbana, pa }e boju visoke temperature uni{titi. Osim toga, poslije pranja ih dobro protresite i rasteglite, jer se farmerke skupljaju tokom pranja.
U obzir uzmite svjetlost, veli~inu prostorije, boju
namje{taja, tepiha, lustera...
Prilikom odabira boje za zidove trebate razmisliti o mnogim stvarima. Izbor }e
vam olak{ati paleta s uzorcima boja. Ne
donosite kona~nu odluku dok ne odaberete kombinacije u svim prostorijama doma, savjetuju na stranici ayushveda.com.
Prva stvar koju trebate napraviti je odrediti stil koji }e vam biti zvijezda vodilja.
Mo`ete odabrati: moderan stil, rustikalan, minimalisti~ki, klasi~an, kombinaciju stilova...
Stilu prilagodite i boju na zidovima koriste}i paletu s uzorcima. Prije nego se
odlu~ite za boju, uzmite u obzir i boju namje{taja. Ako `elite da prostorija bude
dramati~na i pr{ti energijom, odlu~ite se
za kombinaciju komplementarnih boja.
Neka na zidovima budu zelena i crvena,
ljubi~asta i `uta ili plava i naran~asta.
Ako vam je dra`a smiruju}a atmosfera, kombinujte boje koje su na paleti uzoraka jedna pored druge, dakle ista boja
u razli~itim nijansama. Morate uzeti u
obzir i kakve }e boje biti namje{taj, tepisi i lusteri.
Prilikom odabira boje treba voditi
ra~una i o osvjetljenju prostorije te izvoru svjetlosti jer vizualna percepcija bo-
RECEPT DANA
je uveliko ovisi o tome. Zidovi prostorije u kojoj je prirodno svjetlo ograni~eno
ne bi trebali biti obojeni tamnim bojama
jer }e prostorija izgledati tmurno.
Ako su vam tamne boje omiljene, nadoknadite to jastucima, tepihom, lampa-
MODA, STIL, TRENDOVI
Zaboravite
dekolte
Kola~ od kajsija
Potrebno:
Priprema:
200 gr napolitanki
duplo pakovanje
jaffa keksa
500 ml mlijeka
(za puding)
200 ml mlijeka
(za keks)
1 puding vanilija
500 gr kajsija
{lag pjena (ili 250
ml slatke pavlake)
100 gr lje{njaka
100 gr crne
~okolade
2 ka{ike {e}era
Skuhati puding od vanilije sa dvije ka{ike
{e}era. Prepr`iti lje{njake jer time dobiju
izuzetno prijatan miris i aromu. Grubo ih samljeti i pomije{ati sa malo {e}era u prahu. Staviti ~okoladu da se lagano topi na pari dok
sla`emo kola~. Na dno ~etvrtastog kalupa ili
druge posude slo`iti cijele napolitanke malo namo~ene u mlijeku. Preliti pudingom.
Pustiti nekoliko minuta da puding dobije finu koricu. Redati sloj sitno sjeckanih kajsija,
prethodno izmije{anih u drugoj posudi da daju jednoli~nu masu.
Slijedi sloj jaffa keksa razrezanog na polovine, namo~enog u mlijeku i ~okoladnom stranom okrenut na gore. Sve praznine izme|u keksa popuniti rastopljenom ~okoladom. Pustiti nekoliko minuta da se stvrdne, pa onda premazati {lagom. Posuti mljevenim lje{njacima.
Nije ba{ sve u dekolteu, ima ne{to i u
le|ima, pa su haljine koje otkrivaju taj dio
`enskog tijela apsolutni hit ove sezone, a
trend su podr`ale i mnoge svjetski poznate ljepotice.
Vjerojatno je upravo to bila misao vodilja najpoznatijih svjetskih dizajnera
kad su odlu~ili da naj`enstveniji trend ove
sezone budu upravo - gola le|a.
Ovaj dio `enskog tijela inspirisao je kreativce najpoznatijih svjetskih modnih
ku}a da kreiraju haljine koje su naprijed
zatvorene, dok su straga poprili~no otvorene, ~ime `enstvenost i erotika tijela
dolaze do izra`aja.
Princip je isti, a sve ostalo su varijacije na temu: va`no je pokazati gotovo cijela, graciozna le|a (kao {to predla`e
Max Mara) ili samo dio (kao {to je to slu~aj
kod ljetnih kreacija Yves-Sainta Laurenta i Calvina Kleina).
ma ili nekim drugim stvarima u tim bojama. Veli~ina prostorije, tako|er, uti~e
na odabir boja na zidovima. Ako je prostorija mala, koristite svjetlije boje kako
biste je vizuelno pove}ali. Strop obavezno obojite u svijetlu boju.
LJEPOTA, KOZMETIKA
Za sjaj kose
@elite li svojoj
kosi pokloniti
malo sjaja na
prirodan na~in,
koristite
jednostavne
prirodne
sastojke.
Plavu{ama se
preporu~uje da
dodaju nekoliko
ka{ika soka od limuna na kosu, pa
je isperu vodom.
Za brinete i crvenokose recept
je da dodaju nekoliko ka{ika sir}eta od jabuka
na kosu pa isperu vodom.
Sve `ene mogu promije{ati
jednu ~ajnu ka{iku meda u
~etiri ~a{e tople vode. Nakon {amponiranja, stavite smjesu na
kosu. Nemojte ispirati ve} osu{ite
kosu.
OSLOBO\ENJE
KORAK NAPRIJED
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Samsung Chromebook
Samsung Chromebook je prvi komercijalno dostupni ra~unar baziran na
Google Chrome operativnom sistemu.
Imaju}i u vidu ovu ~injenicu, o~ekivanja su bila razli~ita, ali jasno je da }e
ve}ina modernih korisnika ra~unara
odabrati Mac OS, Windows ili Linux.
Pored toga, novi model odlikuje i 12.1"
ekran, rezolucije 1.280 x 800 piksela, koji nema odgovaraju}i nivo osvjetljenja
koji je prijeko potreban svim laptopra~unarima, ali su zato uglovi gledanja
i reprodukcija boja odli~ni, a tu je i matirana zavr{na povr{ina. Ono {to je veliki nedostatak jeste nepostojanje Ethernet i HDMI portova, {to je neobi~no i
iznena|uju}e.
Apple pla}a osam miliona
Apple je izgubio u sudskoj parnici, a
sudija je donio odluku da ova kompanija treba da plati osam miliona dolara zbog navodnog kr{enja patenta.
Sudija je za Personal Audio donio
odluku o jednokratnoj isplati {tete nakon {to je sud odredio da Appleova podr{ka za preuzimanje lista numera na
iPod i iPhone ure|aje kr{e dva generi~ka patenta, jedan za program audio
playera, uklju~uju}i dinami~ki kontroler za odabir programa i drugi koji
se odnosi na distribuciju audioprograma i sistema za reprodukciju. Iznos za
isplatu je deset puta manji nego {to je
to Personal Audio zahtijevao na po~etku sudskog procesa.
Asus K43 i K93
U toku proteklog mjeseca i Computex
doga|aja kompanija Asus je predstavila dva nova ure|aja u okviru svoje K serije - Asus K43 i K93. Prvi je 14", a drugi
je 18.4" model. Asus K43 odlikuje druga
generacija Intel Core linije procesora, do
8GB DDR3 memorije, 14" 16:9 HD ekran
sa LED pozadinskim osvjetljenjem (1.366
x 768), DVD pisa~ i NVIDIA GeForce
520M GT (512MB ili 1GB VRAM-a) ili GeForce 540M (1GB ili 2GB VRAM) grafi~ka
kartica. Sa druge strane, Asus K93 odlikuje veliki 18.4" widescreen ekran, Intel
Core CPU, do 16GB DDR3 memorije, dva
hard drivea ukupnog kapaciteta 1TB i
NVIDIA grafika. Oba modela odlikuje
Asus IceCool tehnologija.
Trajno brisanje
povjerljivih podataka
Fujitsu
EraseDisk
EraseDisk funkciju ima}e pojedini modeli ESPRIMO PC desktop ra~unara, LIFEBOOK
prenosivih ra~unara i CELSIUS radnih stanica
Fujitsu objavljuje da }e uklju~iti EraseDisk funkciju u pojedine modele svojih
ESPRIMO PC desktop ra~unara, LIFEBOOK prenosivih ra~unara i CELSIUS radnih
stanica, {to }e njihovim korisnicima
omogu}iti jednostavno i trajno brisanje
podataka sa hard-diskova i to bez potrebe za podizanjem operativnog sistema.
Ova jedinstvena funkcija osigurava
kompanijama bezbjednost podataka i
u{tedu prilikom recikliranja ili prodaje
zastarjelih PC ra~unara. Efekti su posebno izra`eni kod kompanija koje moraju striktno da se pridr`avaju zakonskih
propisa o ~uvanju podataka.
Verifikacioni izvje{taj
Dodatni benefit koji se ostvaruje ovako jednostavnim i bezbjednim brisanjem podataka je i bolja briga o o~uvanju `ivotne sredine. Prema podacima
Programa Ujedinjenih nacija o `ivotnoj
sredini (United Nations Environment
Program), u svijetu se godi{nje stvori do
50 miliona tona elektronskog otpada, od
~ega dobar dio generi{u odba~eni PC
ra~unari. Fujitsu EraseDisk direktno
podr`ava direktivu Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta po pitanju
odlaganja elektronskog i elektri~nog
otpada (Waste Electrical and Electronic
Equipment - WEEE), tako {to omogu}ava
da se PC ra~unari i radne stanice recikliraju i produ`e "radni vijek". Sa EraseDisk
funkcijom kompanije mogu 100 posto
potvrditi da su svi podaci sa ma{ine
trajno izbrisani prije nego {to njihovi PC
ra~unari do|u do novog vlasnika.
Mnoge organizacije ne bri{u bezbjedno podatke sa svojih starih sistema; a
ukoliko podatak nije dobro izbrisan,
postoji mogu}nost da se povjerljive informacije vrate sa starih diskova - {to je
rizik koji malo koja kompanija mo`e da
podnese. Fujitsuova EraseDisk funkcija
obezbje|uje ispunjenje tog zadatka i
pru`a verifikacioni izvje{taj kao dokaz i
potvrdu o brisanju podataka za potrebe
oditovanja, inspekcija i provjera. Ovi izvje {ta ji se mo gu sa~uva ti i na USB
ure|aju kako bi se kompanije za{titile od
mogu}eg falsifikovanja i krivotvorenja
podataka u papirnoj formi.
39
Toshiba Regza
Kompanija Toshiba forsira svijet TV tehnologije, a glavni akcenat je stavljen na
autostereoskopske ekrane, smart TV
ure|aje koji koriste Cell i CEVO procesore za vr{enje ve}eg broja zadataka istovremeno i naprednu obradu slike. Jednom rije~ju, ova kompanija je posve}ena tome da televiziju dovede na novi nivo. Dok to sve ne bude provedeno u
djelo, korisnici imaju priliku da u`ivaju
u ekranima za masovno tr`i{te kao {to je
Regza 42RL853. Ovaj model odlikuje
novi panel sa LED pozadinskim osvjetljenjem, razli~ite mogu}nosti povezivanja
na internet, kao i unaprije|enu sliku u vidu Resolution+. Ovaj ekran je izuzetno
tanak, debljine samo 40 mm.
Istra`ivanje svemira
Milijarda piksela
Evropska svemirska agencija (ESA)
sastavila je digitalnu kameru od milijardu piksela, koja }e u sklopu misije
Gaia slu`iti istra`ivanju svemira. Sonda Gaia }e navedenom kamerom
imati zada}u mapiranja hiljadu miliona zvijezda, koje }e u periodu od pet
godina snimiti 70 puta.
Sama kamera je mozaik sastavljen
od 106 CCD modula me|usobno razmaknutih oko milimetar. Kompletna
konstrukcija te`i preko 20 kilograma i
ima dimenzije 1 x 0,5 m, dok neki dijelovi kamere imaju posebne namjene poput spektrometra te crvenog i
plavog fotometra.
Sonda Gaia }e u svom radu neprestano rotirati kako bi snimila {to ve}u
povr{inu, a bit }e udaljena od Zemlje
1,5 miliona kilometara i funkcionirati na temperaturi od minus 110 stepeni Celzija. Finalno sastavljanje svih dijelova sondine kamere trebalo bi zavr{iti do oktobra.
Jednostavan korak
Tre}i iPad
ove godine?
Trajno uklanjanje podataka sa starih
PC ra~unara je prije uvo|enja EraseDisk
funkcije ~esto bilo skupo i vremenski zahtjevno za kompanije. Fujitsu EraseDisk
elimini{e potrebu za anga`ovanjem nezavisnih ku}a koje takvu funkcionalnost
nude kao uslugu. Organizacije mogu da
biraju da li }e korisnik ili administrator
izvesti operaciju trajnog brisanja podataka, koja se nakon koraka potvrde svodi na jedan jednostavan korak. Iz
bezbjednosnih razloga EraseDisk funkcija mo`e i sama da se za{titi tako {to }e samo administrator imati pravo da izvr{i
brisanje. Kada se ovaj proces provede,
kompanije mogu da doniraju ili preprodaju zastarjelu opremu umjesto da ih
{alju na otpad.
Apple ove godine namjerava predstaviti jo{ jednu verziju tableta iPad, ako
je suditi prema glasinama i izvora iz industrije. Prema posljednjim takvim informacijama, novi ure|aj mogao bi biti
predstavljen krajem tre}eg ili po~etkom
~etvrtogkvartala ove godine pod nazivom
iPad 2 plus.
Razlika u odnosu na aktualni tablet je
u tanjem ku}i{tu i ekranu ve}e rezolucije (neki pri~aju o 2.048 x 1.536 piksela),
a ure|aj bi trebao biti u prodaji zajedno
s iPadom 2. Osim predstavljanja novog
ure|aja, Apple navodno pregovara i sa
proizvo|a~ima hardvera, tako da bi iPad
sada mogao dolaziti i iz pogona Quante ili Pegatrona, a ne isklju~ivo Foxconna, kako je to do sada bio slu~aj.
40
OSLOBO\ENJE
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA
Zemlji{noknji`ni ured
Broj: 042-0-DN-11-000 089
Zavidovi}i, 5. 7. 2011. godine
Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03
i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima
Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“,
broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, objavljuje
JAVNI KONKURS
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
06/452
01. Rukovodilac slu`be — pomo}nik direktora u Sredi{njem uredu u Slu`bi za internu reviziju
— 1 ( jedan) izvr{ilac
02. Rukovodilac slu`be — pomo}nik direktora u Sredi{njem uredu u Slu`bi za unutra{nju kontrolu
— 1 (jedan) izvr{ilac
03. Rukovodilac sektora — pomo}nik direktora u Sredi{njem uredu u Sektoru za registraciju, kontrolu i naplatu
doprinosa
— 1 (jedan) izvr{ilac
04. Stru~ni savjetnik za javne nabavke i imovinsko-pravne poslove u Sredi{njem uredu u Sektoru za
administrativne i zajedni~ke poslove
— 1 (jedan) izvr{ilac
Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01, 02, 03 i 04) sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici
Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba.
Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 01, 02 i 03: 1.600,50 KM (4,85 x 330)
Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 04: 1.353,00 KM (4,10 x 330)
Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to:
Za poziciju 01.
- VSS, zavr{en ekonomski fakultet,
- najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS,
- polo`en ispit za ovla{tenog revizora
Za poziciju 02.
- VSS, zavr{en, pravni ili ekonomski fakultet ili fakultet kriminalisti~kih nauka
- najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS,
Za poziciju 03.
- VSS, zavr{en ekonomski ili pravni fakultet,
- najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS,
Za poziciju 04.
- VSS, zavr{en pravni ili ekonomski fakultet,
- najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS,
Prijavljivanje na konkurs:
a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu
Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog
obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski
kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba).
b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije):
1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od
dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine)
2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS,
3. dokaz o polo`enom ispitu za ovla{tenog revizora (pozicija 01.)
4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton
Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na
web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba).
Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama
Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja.
Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji
imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku
od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza.
O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove
konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba.
Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve
dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa.
Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u
„Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu:
N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000089, a po zahtjevu Be}irovi} Asmira, sin Ibrahima,
iz Stipovi}a bb, op}ina Zavidovi}i, zastupanog po punomo}niku Be}irovi} Emiri, k}i Hasana, iz Stipovi}a
bb, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka.
Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana:
u posjedovni list broj 1342, katastarska op}ina Donja Lovnica, ozna~ena sa:
- katastarska ~estica broj 236 "Lipovac", oranica 6. klase, povr{ine 915 m2
Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je Be}irovi} Asmir, Ibrahimov, ^ardak Stipovi}i bb, sa dijelom 1/1.
Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave
u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka.
Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90
dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi
prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.
OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA
Zemlji{noknji`ni ured
Broj: 042-0-DN-11-000 086
Zavidovi}i, 5. 7. 2011. godine
Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj
19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima
N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000086, a po zahtjevu "Hifa-Petrol" d.o.o. Sarajevo,
Hotonj bb, Vogo{}a, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka.
Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 676, kattarska op}ina Zavidovi}i, ozna~ene sa:
- katastarska ~estica broj 1515, "Ul. 14. april", oranica 6. klase povr{ine 984 m2
- katastarska ~estica broj 1516/1 "Pristupni put", pristupni put povr{ine 152 m2
Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je "Hifa-Petrol" d.o.o. Sarajevo, Hotonj bb,
sa dijelom 1/1.
Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka.
Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih
90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.
Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa Begovi} Abdulahom
iz Gra~anice upu}uje
Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH
Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton,
Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/v
71 000 Sarajevo
sa naznakom:
„Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika
u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine“
PO ZIV
za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za pogon:
Pogon za uzgoj pili}a (brojleri), op}ina Gra~anica
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
1.
Predlo`ena aktivnost: pogon za uzgoj pili}a (brojleri) kapaciteta 12.000 mjesta (lokalitet Soko,
op}ina Gra~anica),
2.
Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinskih dozvola: Ministarstvo prostornog ure|enja i
za{tite okolice TK,
3.
Tok postupka:
a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja
relevatnih za date aktivnosti;
b) Organ uprave nadle`an za dobijanje relevatne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju,
podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i za izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo
prostornog ure|enja i za{tite okolice TK, Aleja Alije Izetbegovi}a br. 2, Tuzla i
c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva
DIREKTOR
Sead Maslo, dipl. iur.
"PRETIS" - Dru{tvo za proizvodnju i promet
proizvoda sa posebnom namjenom d.d. Vogo{}a
Na osnovu ~lana 269. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 23/99, 45/00,
2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 63/10) i Odluke Nadzornog odbora broj: 341/11 od 23. 6.
2011. godine, Nadzorni odbor raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA IZBOR I IMENOVANJE GENERALNOG DIREKTORA "PRETIS" DD VOGO[]A
1.
2.
3.
Pored op{tih uslova propisanih Zakonom, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove:
da imaju visoku stru~nu spremu (VII stepen) tehni~kog ili tehnolo{kog ili ekonomskog ili
pravnog smjera ili smjera dru{tvenih nauka;
da imaju najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci,
da prilikom izbora ponude program rada Dru{tva prihvatljiv za Nadzorni odbor u skladu sa
razvojnom politikom Dru{tva.
Imenovanje se vr{i za mandatni period u trajanju od 4 (~etiri) godine.
Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni da dostave, u originalu ili ovjerene kopije, sljede}a
dokumenta:
diplomu o zavr{enoj VSS,
dokaz o radnom sta`u u struci nakon zavr{ene VSS,
uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak - ne starije od 3 (tri) mjeseca,
uvjerenje o dr`avljanstvu - ne starije od 3 (tri) mjeseca ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte.
Prijave sa dokazima da kandidati ispunjavaju uslove podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja javnog konkursa na adresu:
"PRETIS" d.d.
Ul. igmanska bb
71320 Vogo{}a
Sa naznakom za KONKURSNU KOMISIJU za izbor generalnog direktora "PRETIS" d.d. "NE OTVARAJ".
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
U skladu sa ~lanom 41. stav (3) i (4) Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Slu`bene novine
FBiH" broj 85/08), te na osnovu Rje{enja Komisije za vrijednosne papire FBiH broj 03/1-19220/11 o neuspjeloj emisiji komercijalnih zapisa javnom ponudom putem Sarajevske
berze/burze vrijednosnih papira Dobojputevi d.d. Doboj-Jug objavljuje:
I Z V J E [ TA J
o neuspjeloj emisiji komercijalnih zapisa
U periodu trajanja druge emisije komercijalnih zapisa, 15. 6. 2011 - 22. 6. 2011. godine, javnom
ponudom putem Sarajevske berze/burze vrijednosnih papira, upisani i upla}eni broj komercijalnih zapisa u novcu iznosi 0,00 KM, ~ime se druga emisija komercijalnih zapisa progla{ava
neuspjelom.
Dobojputevi d.d. Doboj-Jug
OSLOBO\ENJE
I zvje{taj n ezavisn og re vizor a
Dioni~arima Energoinvesta d.d. Sarajevo:
Izvr{ili smo reviziju nekonsolidovanih finansijskih izvje{taja za Energoinvest d.d. ("Dru{tvo") prikazanih na stranicama
5 do 55 koji se sastoje od nekonsolidovanog bilansa stanja na dan 31. decembra 2010. godine, te s njim povezanog
izvje{taja o sveobuhvatnoj dobiti, izvje{taja o promjenama na kapitalu i izvje{taja o nov~anim tokovima za godinu koja
je tada zavr{ila, te sa`etog prikaza zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i drugih napomena uz finansijske izvje{taje.
Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje
Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentovanje prilo`enih finansijskih izvje{taja u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja, kao i za one interne kontrole koje Uprava smatra neophodnim za pripremanje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke, bilo zbog prevare ili gre{aka.
Odgovornost revizora
Na{a je odgovornost izraziti mi{ljenje o prilo`enim nekonsolidovanim finansijskim izvje{tajima na temelju na{e revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa eti~kim pravilima, te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da
nekonsolidovani finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke.
Revizija uklju~uje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u nekonsolidovanim finansijskim izvje{tajima Odabir postupaka zavisi od prosudbi revizora, uklju~uju}i i procjenu rizika materijalno zna~ajnog pogre{nog prikaza nekonsolidovanih finansijskih izvje{taja, bilo kao posljedica prevare ili pogre{ke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje nekonsolidovanih finansijskih izvje{taja kako bi odredio revizijske postupke primjerene datim
okolnostima, a ne kako bi izrazio mi{ljenje o u~inkovitosti internih kontrola u Dru{tvu. Revizija tako|er uklju~uje i ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika, te zna~ajnih procjena Uprave, kao i prikaza nekonsolidovanih finansijskih izvje{taja u cjelini.
Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izra`avanje na{eg kvalifikovanog mi{ljenja.
Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, pravno lice osnovano u skladu sa zakonom Ujedinjenog
Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno "UK private company limited by guarantee"), i mre`u njegovih
~lanova, od kojih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt. Molimo posjetite www.deloitte.com/ba/about za detaljni
opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i njegovih firmi ~lanica.
Member of Delo.ue Touche Tohmatsu Limited
Ograni~enje obima revizije
Kao {to je obja{njeno u Napomeni 18 uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje, ostala dugoro~na potra`ivanja iz perioda prije aprila 1992. godine su iskazana u iznosima za koje Dru{tvo o~ekuje da }e biti napla}eni. Navedeni iznosi se
temelje na najta~nijim informacijama koje su bile dostupne. Uprkos navedenom, nismo u mogu}nosti potvrditi da su ostala dugoro~na potra`ivanja na dan 31. decembra 2010. godine u iznosu od 32.606 hiljada KM realno iskazana, te da je
izvr{eno adekvatno umanjenje vrijednosti ovih potra`ivanja do naplativog iznosa, kako zahtijeva Me|unarodni ra~unovodstveni standard 39: "Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje".
Kao {to je obja{njeno u Napomeni 27, u ovim finansijskim izvje{tajima prihodi od ugovora o izgradnji su priznati u
skladu sa rasporedom fakturisanja dogovorenog sa investitorima. Prethodno navedeno nije u skladu sa Me|unarodnim
ra~unovodstvenim standardom 11 "Ugovori o izgradnji", koji zahtijeva da se prihodi po osnovu ugovora o izgradnji priznaju u skladu sa stepenom dovr{enosti aktivnosti zaklju~enih u ugovoru na kraju izvje{tajnog perioda. Nismo bili u
mogu}nosti procijeniti efekte navedenog na finansijske izvje{taje Dru{tva za godinu koja zavr{ava 31. decembra 2010.
Kao {to je obja{njeno u Napomeni 3, Dru{tvo je u toku 2010. godine izvr{ilo korekciju gre{ke vezanu za priznavanje
kursnih razlika po osnovu ulaganja raspolo`ivih za prodaju i vrednovanja investicija u nekretnine. Prema tome, na dan
1. januara 2010. godine, ulaganja raspolo`iva za prodaju su smanjena i akumulirani gubici su porasli na 1.394 hiljade
KM. Nadalje, na dan 1. januara 2010. godine, ulaganja u nekretnine su smanjene za 3.752 hiljade KM, revalorizacijske
rezerve su smanjene za 3.326 hiljada KM, a akumulirani gubici su pove}ani za 426 hiljada KM. Suprotno zahtjevima
MRS 8: „Ra~unovodstvene politike, promjene ra~unovodstvenih procjena i gre{aka", Dru{tvo nije izra~unalo, niti knji`ilo
efekte ovih promjena i ispravki na rezultate poslovanja i nov~anih tokova za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2009.
godine i efekte na po~etno stanje najranije prikazanog perioda, odnosno na dan 1. januara 2009. godine.
Zbog zna~aja ~injenica navedenih u prethodnom paragrafu nismo u mogu}nosti da izrazimo i ne izra`avamo mi{ljenje
na rezultate poslovanja, promjene u nov~anim tokovima i promjene na kapitalu Dru{tva za godinu koja je zavr{ila 31.
decembra 2009.
Neslaganje s ra~unovodstvenim politikama
U 2010. godini Dru{tvo je evidentiralo tro{kove koji se odnose na godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2009. u iznosu
od 3.395 hiljada KM. Prethodno navedeno nije u skladu sa Okvirom za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvje{taja,
i pretpostavkom „Nastanak poslovnog doga|aja" i MRS 8 „Ra~unovodstvene politike, promjene ra~unovodstvenih procjena i gre{ke" koji propisuju da se efekti transakcija i drugih doga|aja priznaju kada su nastali i da za naknadno utvr|ene
gre{ke dru{tvo treba da prilagodi uporedna stanja za prethodni period ili prezentirano prethodno razdoblje u kojem je
pogre{ka nastala, ili da prilagodi po~etna stanja imovine, obaveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje. U skladu
s tim, na dan 31. decembra 2009. obaveze, akumulirani gubici i neto rezultat za godinu koja zavr{ava 31. decembra
2010. su potcijenjeni u iznosu od 3.395 hiljada KM.
U 2010. godini Dru{tvo je evidentiralo rezervisanja za otpremnine radnicima, u cilju restrukturiranja Dru{tva od 3.500
hiljada KM. U skladu s Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardom 37 "Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina", Dru{tvo na dan 31. decembra 2010. godine nema zakonsku ni konstruktivnu obavezu da sa~ini takvo
rezervisanje jer na taj datum nema pripremljen, usvojen i slu`beno saop{ten detaljan plan restrukturiranja. U skladu s navedenim, na dan 31. decembra 2010. rezervisanja su precijenjena, zadr`ana dobit i neto rezultat za godinu koja zavr{ava
31. decembra 2010. su potcijenjeni za iznos od 3.500 hiljada KM.
Mi{ljenje
Po na{em mi{ljenju, osim za potencijalne efekte za navedeno u paragrafu „Ograni~enje obima revizije", i efekte opisane
u paragrafu „Neslaganje s ra~unovodstvenim politikama", nekonsolidovani finansijski izvje{taji prikazuju objektivno i
fer, u svim materijalno zna~ajnim stavkama, finansijski polo`aj Dru{tva na dan 31. decembar 2010. godine, te rezultate
njegovog poslovanja i promjene u nov~anom toku za godinu koja je tada zavr{ila u skladu s Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja.
Isticanje ~injenice
Skre}emo pa`nju na slijede}e:
Napomena 4. uz nekonsolidovane finansijske izvje{taje navodi da je Dru{tvo matica u okviru Energoinvest
Grupe i da su konsolidovani finansijski izvje{taji Grupe pripremljeni u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja izdati odvojeno. U prilo`enim nekonsolidovanim finansijskim izvje{tajima,
ulaganja u podru`nice i pridru`ena pravna lica su iskazana po tro{ku sticanja. Bolje razumijevanje finansijskog polo`aja Dru{tva mo`e se dobiti uvidom u konsolidovane finansijske izvje{taje Grupe.
Finansijski izvje{taji su pripremljeni pod pretpostavkom vremenske neograni~enosti poslovanja Dru{tva.
Kao {to je navedeno u Napomeni 4. zbog politi~kih nemira, u februaru 2011. godine Dru{tvo je obustavilo
svoje operacije po osnovu ugovora o izgradnj u Libiji. Zbog ove situacije postoji neizvjesnost da li }e Dru{tvo
biti sposobno realizirati svoja potra`ivanja i podmiriti obaveze u normalnom toku poslovanja. U napomeni
45. su navedeni iznosi imovine Dru{tva i pripadaju}ih obaveza koje se odnose na poslovanje Dru{tva u
Libiji. Planovi Uprave vezano za prevazila`enje ove situacije su navedeni u Napomeni 3. Finansijski izvje{taji
ne uklju~uju nikakva uskla|enja koja mogu nastati kao rezultat ove neizvjesnosti.
Na{e mi{ljenje nije modifikovano zbog ovih ~injenica.
Deloitte d.o.o.
Sead Bahtanovi}, direktor i ovla{teni revizor
Sarajevo. 5. maj 2011. godine
Bosna i Hercegovina
41
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Na osnovu ~lana 37. stav 1. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH»,
broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ~lanom 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u
Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona”, broj 9/10) i ~lana 3. Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji
Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine FBiH“ broj: 35/06, 59/08 i 25/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u
ime Op}ine Vare{, objavljuje
JAVNI KONKURS
za prijem pripravnika u Op}ini Vare{
5/280
- Pripravnik - dipl. in`enjer arhitekture, u Slu`bi za prostorno ure|enje i obnovu
— 1 (jedan) izvr{ilac
Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, i to:
- VSS, VII stepen stru~ne spreme, zavr{en arhitektonski fakultet
Izbor i prijem pripravnika izvr{it }e se na osnovu jedinstvenih kriterija utvr|enih u Pravilniku o jedinstvenim kriterijima
i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i
Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 35/06, 59/08 i 25/10).
Napomena: Radni odnos pripravnika zasniva se na 1 (jednu) godinu.
Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije):
1. univerzitetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine),
2. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini trajanja nezaposlenosti nakon sticanja diplome VII stepena stru~ne
spreme (ukoliko se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda),
3. uvjerenje fakulteta o prosjeku ocjena nakon zavr{etka studija,
4. rje{enje o utvr|enom stepenu invalidnosti (ukoliko je kod kandidata utvr|en stepen invalidnosti 60 % i vi{e),
5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja
Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije
www.adsfbih.gov.ba).
Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje op{tih uslova konkursa, izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti
Agenciji u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa.
Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa
u dnevnim listovima (ra~unaju}i od posljednje objave), putem po{te, preporu~eno na adresu:
Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH
Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton
Ku~ukovi}i br. 2,
72000 Zenica
sa naznakom:
“Javni konkurs za prijem pripravnika u Op}ini Vare{“
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
DIREKTOR
Sead Maslo, dipl. iur.
UNIVERZITET U SARAJEVU
O B AV I J E S T
O KONKURSU ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU DRUGOG CIKLUSA STUDIJA NA FAKULTETIMA I AKADEMIJAMA UNIVERZITETA U SARAJEVU U [KOLSKOJ 2011/2012. GODINI
U skladu sa ~lanom 83. Zakona o visokom obrazovanju,
pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj
22/10), a na osnovu saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo od
9. juna 2011. godine, obavje{tavamo vas da }e konkurs za
upis studenata u prvu godinu drugog ciklusa studija na fakultetima i akademijama Univerziteta u Sarajevu za akademskua
2011/2012. godinu biti objavljen 15. jula 2011. godine na
web stranici i oglasnoj plo~i Univerziteta u Sarajevu:
http://www.unsa.ba/ i web stranicama i oglasnim plo~ama
fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu.
Sabina Softi}, ovla{teni revizor
Univerzitet u Sarajevu
42
OSLOBO\ENJE
FELJTON
~etvrtak,
~etvrtak,30.
14.juni
juli 2011. godine
O poeziji, pticama i drugim varkama (7)
Klju~ ispod pijeska
Ovi moji u ~udu! Jedva se mi nekako otrgosmo i nastavismo na{ put ka knji`evnosti.
U vozu kojim smo za tri dana krenuli na sjever, ku}i, kona~no sam priznao da nikada
nikoga nisam poznavao u Titogradu
Pi{e: Ned`ad IBRAHIMOVI]
Indijanska posla
Preko `aluzina sivilom jutra
isje~ena na fine tanke {nite Francisca sla`e svoju crnu indijansku
grivu. „U {est imam vlak za L. A.,
a moram jo{ i do stana“ ~ujem je
kako vi~e iz kupatila, iako je i dalje vidim isje~enu kao na Dalijevoj slici. Zatim lupanje vratima.
Oko 11 ~itam mail: „Zaboravila
sam klju~eve od stana. Molim te,
stavi ih u kovertu i po{alji na ovu
adresu...“
- Kako je u{la u stan bez
klju~eva? - pitam.
- Indijanska posla - veli Dubravka.
Klju~
U pli}aku, stotinjak metara od
pla`e, nasukan je brod. Iz vode vire centralni jarbol i dijelovi
~eli~nih sajli, koje ispod povr{ine
vjerovatno vode ka krmi i pramcu. [ezdesetak milja od Portlanda, neposredno uz samu pla`u,
nalazio se na{ oronuli drveni
motel. U male apartmane vjetar
je svako malo nanosio pijesak i
galebove. Kroz zamagljena okna,
ka pu~ini, bile su upravljene o~i
djece. Musavi dje~aci i djevoj~ice,
ribe iza stakala akvarija, otvaraju
usta i prsti}ima pokazuju na {arene figure u oblacima. Za Amerikance je dan dobar za izvo|enje
zmajeva. Desetak rastavljenih
porodica, nekolicina zagubljenih mladi}a i dje~ica {to mucaju
engleski i nadglasavaju se s galebovima - to je bilo sve stanovni{tvo motela.
Kada smo iz Nizozemske stigli u Oregon, tri mjeseca smo
dr`ali ne ra spa ki ra ne ko fe re.
@ena je sedmicama plakala.
Smirila se tek kada je od djece
preotela puzzle. Sad su nam na
zidu u spava}oj sobi! Od upravitelja motela za ro|endan sam,
mo{ mislit, dobio detektor metala?! Vrijeme sam onda tro{io
otkrivaju}i i iskapaju}i metalne
predmete iz pijeska beskrajnih
ore gon skih pla`a. Bi lo je tu
prstenja, min|u{a, igala i naprstaka, dijelova brodskih motora, sidara i komada kojima
nikako nisam znao ni porijeklo, ni namjenu...
Autor je ro|en 1958. godine u Tuzli, knji`evni je i filmski kriti~ar, scenarista i autor dokumentarnih filmova. Doktor je
knji`evnih nauka. Snimao je dokumentarne filmove za razli~ite
televizijske ku}e, a knji`evne i filmske kritike objavljivao je u
brojnim ~asopisima i novinama. Objavio je knjige „Prelamanje eseja“ (Sarajevo, 1990), „^italac na raskr{}u“ (Te{anj,
2001) te zbornike „Savremena bo{nja~ka poezija“ (CUM,
Makedonia, 2001), „Kulturalni studiji“ (Tuzla, 2004), „Tijela u
shopingu - Nova britanska drama“ (Tuzla, 2005). Dobitnik je
Brankove nagrade (Novi Sad, 1983), Specijalne nagrade `irija za film „Pun mjesec iznad Bosne“ (Festival dokumentarnog
filma Gouden vlam, Amsterdam, 1996) te nagrade Fondacije za kinematografiju Federacije BiH za scenario za igrani film
„Ku}a na otoku“. ^lan je P. E. N. International - Centar za BiH
(Me|unarodno udru`enje pisaca). Na University of Washington (Seattle, SAD) 2006. i 2007. godine predavao je Ju`noslavenski film i Ju`noslavensku knji`evnost u egzilu. Zaposlen je
kao vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta
u Tuzli, gdje `ivi.
Ibrahimovi}evu knjigu proze, odnosno ameri~kih predavanja, objavila je sarajevska izdava~ka ku}a Rabic 2011. godine.
Ubijao sam tako vrijeme, ali
~udi me da nikad nikakav klju~ nisam prona{ao...
Ispod pijeska
U francuskom filmu Under the
Sand stara gospo|a (Charlotte
Rampling) kre}e u potragu za
mu`em, koji je, dok je drijemala na
pla`i, nestao bez traga. Novaca im
nije nedostajalo, a ljubavnicu nije imao. Njegova majka joj je ispri~ala kako se ponekad `alio na
nedostatak ljubavi od strane su-
pruge, ali svejedno, nije bilo vidljiva razloga za njegov nestanak.
Prije nego {to }e biti pozvana u
prefekturu na identifikaciju tijela
nekoga utopljenika, tijelo se stare
gospo|e, kao li{ajem, po~inje prekrivati tragovima njihova zajedni~koga `ivota. Mu` se povremeno pojavi u spava}oj sobi i potom
vode ljubav. Ujutro u kuhinji pije
kafu, ili popodne {eta vrtom... Kada, uprkos policijski nedvojbeno
utvr|enom identitetu, u tijelu utopljenika ne `eli prepoznati tijelo
svoga mu`a, stara se gospo|a
vra}a svijetu svoga `ivota. Li{aji
uspomena postaju tragovi po kojima nastavlja `ivjeti...
Reditelj Francois Ozon sa ovoga mjesta nastavlja snimati poeziju. Tjera nas da mislimo o tragovima drugih bi}a u nama, o `enama koje smo voljeli, ili ih jo{ uvijek volimo ali nismo vi{e s njima,
o roditeljima kojih se sje}amo, o
djeci koja su od nas oti{la, o prijateljima koje smo nekada imali a vi{e ih nemamo... Sve to od nekoga
mjesta u vremenu po~inje funkcionirati kao bol ~ovjeka koji je nekomnesre}omostao bez ruke, no-
Zatvorska razmi{ljanja Vjenceslava Vijeke ^i`eka (7)
Samoupravljanje i na robiji
Ideja samoupravljanja, koja nije samo komunisti~ka, koja je ljudska, europska, socijalisti~ka i
francuska, ako ba{ ho}ete, to je ne{to tako visoko i tako uzvi{eno. To se ne mo`e provoditi u
zatvoru. Nju mogu provoditi samo slobodni ljudi
Pi{e: @elimir BO[NJAK
^izek: Jo{ bih jo{ ne{to o uvjetima u zatvoru. Eto, tamo na razglasu sjedi neka budala, koja po
~itav dan pu{ta neku antiglazbu.
To je teror nad svim ljudima.
Neki „medvjedi“ pjevaju antiglazbu. Ta glazba nije ni{ta do
sramota za BiH, koja je najbogatija narodnim melosom, po~ev
od turskog pa do onog „Kiseljak,
Kiseljak...“ Tu glazbu mo`e svaki ~ovjek na ovoj zemlji slu{ati,
bez obzira da li razumije jezik ili
ne. Postave tamo neke zidne novine, na kojima pi{u „@ivio drug
Tito!“ i u kojima postavljaju iste
tekstove 40 godina. „Drug Tito ja{e na ~elu kolone...“ To je izraz
primitivizma i tu ne{to u najmanju ruku nije u skladu.
Divlji pjeva~i
Vi ste uveli samoupravljanje i
ovdje, na robiji. Pa to mo`e samo
izopa~eni um izvesti. Ideja samoupravljanja, koja nije samo
komunisti~ka, koja je ljudska,
europska, socijalisti~ka i francuska, ako ba{ ho}ete, to je ne{to
tako visoko i tako uzvi{eno. To se
ne mo`e provoditi u zatvoru.
Nju mogu provoditi samo slobo-
dni ljudi. I to kroz rasprave. U zatvoru je to rasprava o krpi, metli
i tko je koga nagazio... Gluposti!
U zatvor treba dolaziti sve}enik, jer su du{e u pitanju. Ako
to ne mo`e, treba dozvoliti
osu|enicima da idu na misu u
grad, jer oni na to imaju pravo po
Ustavu i ne mo`e mu sada jedan
ni`i zakon, propis ili ku}ni red to
zabraniti. Treba napisati i objaviti: „Danas u 3 sata dolazi fra Jozo, ili taj i taj, i izvolite na razgovor, sat-dva ili pola sata. Netko }e
se pri~estiti, netko ispovijediti,
netko }e olak{ati du{u... Eto, to bi
trebalo i to je ljudski. Siguran sam
da bi dosta ljudi to prihvatilo. Ovi
pogoni u kojima radimo, metalski pogoni, tu se treba odvijati neka ku}na radinost, a u ovim
pogonima ljudi se truju, povre|uju i ginu.
Nama u zatvor dolaze neki
divlji pjeva~i. Bolje bi bilo te
novce utro{iti na neko zeni~ko
kazali{te, da ljudi vide pravu
predstavu, glumce, a ne tamo neke gulanfere kako se deru. U zatvoru bi se trebala propagirati fina glazba, ozbiljna i narodna,
pa i zabavna, a ne... Tko to dozvoljava? Kakav je to primitivizam?
Nema teorije da ~ujemo lijepu
muziku, valcer... Ovdje samo ide
„pobjegla mi... dr`ite je... ne mogu bez nje...“
Ja sam za ovih deset godina u
zatvoru mnogo toga nau~io. Ja
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
43
FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Charlotte Rampling
ge ili - glave. Na tom mjestu gdje
su se ukr{tale putanje bi}a koja su nas pohodila i koja smo mi
pohodili javlja se fantomski bol.
I {ta je onda ostalo od na{ega
autenti~noga bi}a - ni{ta osim
tragova stopa po pijesku, rekao
bi Ozon. Sebe se po~injemo
sje}ati poput drugih.
Preko drugih...
Stranac
Nekada davno bijah u Titogradu. Mladi pisci iz Tuzle bili
su gostipiscima iz Omladinskog
doma „Budo Tomovi}“. Sve mi
je jasnija i `ivlja uspomena ko-
ju od tada nosim. Geografski,
grad mi je bio odre|en jugom,
elementarno vodom i vjetrom,
a su{tinski dèjavu-om. Idu}i te
ranojesenje ve~eri {irokim i
vjetrovitim bulevarom ka „Budu Tomovi}u“, nas ~etvero zaustavili su neki nepoznati mladi}i, koji su se nenadano i bezrazlo`no okupili oko mene.
Mladi} s naj{irim osmijehom
na licu i s iskricama prisnoga
prijateljstva u o~ima stao je
srda~no i prijateljski grubo da
mi predbacuje:
- Kad si do{o, jadan? [to se nisi javio? Hajmo na pi}e! Hajde,
polazi s nama! Hajte svi!
- Ma, evo, tek smo do{li. Na
pi}e ne mogu, bogami, hvala ti!
Upravo smo po{li u ‘Buda Tomovi}a’, imamoknji`evnove~e.
Nego hajd, sutra }emo piti.
Ovi moji u ~udu! Jedva se mi
nekako otrgosmo i nastavismo
na{ put ka knji`evnosti. U vozu
kojim smo za tri danakrenuli na
sjever, ku}i, kona~no sam priznao da nikada nikoga nisam
poznavao u Titogradu.
Te vjetrovite titogradske
ve~eri ja sam:
a) propustio mogu}nost da
saznam ko sam u o~ima i osmijehu nepoznatog Crnogorca;
b) pokvario jednu lijepu pri~u
o poznanstvu, stvarnom ili fi ktivnom (svejedno, naspram raritetne vrijednosti osmijeha i prijateljstva, to uop}e nije va`no);
c) knji`evno ve~e stavio ispred `ivota i kafane;
d) zaklju~io da je `ivot jednako fiktivan kao i literatura
(bajka o poznanstvu kao i
knji`evno ve~e);
e) shvatio da ~ovjek nikad
ne zna igra li (glavnu?) ulogusamo u svojoj ili je junak i ne~ije
tu|e pri~e.
Pro{lo je otada toliko koliko,
otprilike, povodnju treba da se
povu~e. Titovoga grada vi{e
nema. Sa sjetom mislim na
~arobni i bezra`lozni osmijeh
nepoznatoga prijatelja, mladi}a koji je zamijenio li~nosti?
A, mo`da i nije?
(Sutra: Moja `ena
se zvala Sanja)
1223.
Umro francuski kralj Filip II Avgust. Vladavinu
po~eo 1179. uspje{nim ratovanjem protiv Engleza, od kojih je preuzeo posjede u zapadnoj Francuskoj, a
pobjedom nad englesko-njema~kom vojskom pro{irio teritoriju Francuske. U~estvovao u Tre}em krsta{kom ratu.
Ro|en francuski dr`avnik italijanskog porijekla
1602.
@il Mazaren, nasljednik kardinala Ri{eljea na
dvoru Luja XIII. Za vrijeme regentstva Ane Austrijske, majke
Luja XIV, imao punu vlast i kao vje{t diplomata postavio temelje francuske nadmo}i u Evropi, najvi{e izra`ene u vrijeme vladavine Luja XIV.
1789.
U Parizu narod zauzeo zloglasni zatvor Bastilju,
simbol monarhije. Taj dan smatra se po~etkom
Francuske revolucije, doga|aja koji je predstavljao prekretnicu
u evropskoj historiji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.
Umrla francuska knji`evnica Ana Lujza Neker,
1817.
Madam de Stal. Knjigom “O Njema~koj“ dala
zna~ajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma.
Alfred Nobel
1867. Alfred Nobel, pronalaza~
dinamita, prvi
put demonstrirao svoj izum u
kamenolomu
kod engleskog
grada Redhil.
Njen salon u Parizu bio je ~uveno mjesto okupljanja intelektualaca tog vremena.
Umro njema~ki industrijalac i proizvo|a~ oru`ja
1887.
Alfred Krup. Prvi po~eo da proizvodi topove od
livenog ~elika i stekao monopol u snabdijevanju pruske armije,
stvaraju}i pritom mo}ni metalur{ki koncern Krup.
U Parizu odr`an me|unarodni socijalisti~ki
1889.
kongres, u organizaciji marksisti~kih partija
Njema~ke i Francuske. Osnovana Druga internacionala, donijete rezolucije o osmosatnom radnom danu i o proslavi 1. maja
kao dana me|unarodne solidarnosti radnika.
rajevu osnovano Srpsko kulturno-prosvje1902.UtnoSadru{
tvo Prosvjeta.
Ro|en ameri~ki politi~ar Lesli Lin~ King Junior,
1913.
poznat kao D`erald Ford, predsjednik SAD-a od
1974, kada je, sa mjesta potpredsjednika, zamijenio Ri~arda
Niksona, koji je zbog afere Votergejt podnio ostavku. Na predsjedni~kim izborima 1976. pobijedio ga D`imi Karter.
U Njema~koj nacionalsocijalisti, koji su s Hitlerom do{li na vlast u januaru, zabranili sve opo1933.
zicione partije.
Isak B. Singer
1904. Ro|en
ameri~ki pisac,
porijeklom poljski Jevrejin, Isak
Ba{evis Singer,
dobitnik Nobelove nagrade za
knji`evnost 1978.
U Iraku izvr{en vojni udar u kojem su ubijeni
kralj Fejsal II i premijer Nuri el-Said. Irak progla1958.
{en za republiku, vlast preuzeo general Abdul Karim Kasim.
Prvi brod na atomski pogon USS Long Beach
1959.
porinut u Kvinsiju, u Masa~usetsu. Brod je
imao dva nuklearna reaktora i postizao je brzinu od 30 ~vorova
na sat.
Feljton o hrvatskom pjesniku i dugogodi{njem politi~kom emigrantu Vjenceslavu ^i`eku Vijeki za na{ list priredio je profesor u penziji @elimir Bo{njak, koji je dugi niz
godina radio u zatvorima kao odgajatelj i pedagog. Poznat
je kao autor interesantnih pri~a koje su objavljene pod nazivom „S druge strane re{etaka“ u na{im dnevnim listovima. Autor je televizijske serije u pripremi pod radnim
naslovom „Zatvor“.
sam za ovo vrijeme imao Bosnu pred sobom. Stotine i tisu}e ljudi su prodefilirale pored mene. Ja znam {ta je Bosna.
Ja sam zaklju~io da ljudi malo
{ta znaju, ne zato {to nisu i{li u
{kolu, nego {to su i{li u lo{u
{kolu. Ljudi su stra{ljivici,
udvorice, pretvorice... Ali, ja ih
i takve volim. I Bosnu ja volim.
Upravnik: [ta ste mi ono jutros rekli za Albance?
^i`ek: Ja sam s njima u veoma dobrim kontaktima. Ne sa
svima ali s ve}inom koji u toj
grupi ne{to predstavljaju. Imao
sam razumijevanja za njih.
Smatram da su oni dvostruko
ka`njeni time {to su osu|eni i
{to su do{li ovdje. Mislim da
njih to duboko potresa, {to su
daleko od svojih. To im pada
kao neka tu|ina, znate. Posebno to pada onima koji ne razumiju jezik, koji nisu {kolovani, a takvih je najvi{e. Za njih
je ovdje dvostruko te`i zatvor.
Interesantno, svi su ljevi~ari marksisti i komunisti. Ne
znam, mo`da im ta teorija poma`e u njihovoj borbi. Marksizam je revolucionarna teorija,
po{to su oni u toj fazi op}e i
nacionalne revolucije, vjerujem da im to poma`e. Malo s
kim od njih sam mogao dublje
politi~ki razgovarati. Po meni
su oni svi staljinisti. Onaj revolucionarni naboj me kod njih
privla~i, staljinizam me odbija od njih, ali ih razumijem, s
njima nikada ne mogu trajnije kontakte ostvariti. Mislim da
je njih najbolje vratiti dolje
na Kosovo. Nikako ne mo`ete
iz njihove glave „i{}erati“ o
da ih ne mo`ete razumjti, ni
njih, ni njihovu borbu. Oni }e
uvijek misliti da Vi, uprava,
stra`ari i drugi na njih posebno
motrite.
Oni ne razumiju
Upravnik: A da li se treba
njih pla{iti?
^i`ek: Ja mislim da ne, ali
oni su optere}eni time i sve {to
im se dogodi oni do`ivljavaju
kao napad na njih. Eto, onaj
Zumberi je sebi umislio da ga
ho}e netko ubiti. Ja mu govorim da od toga nema ni{ta, ali
on mi ne vjeruje. On smatra da
bi mu stotinu puta bilo bolje u
njihovom zatvoru, u Idrizovu,
nego ovdje. Oni dovoljno ne
razumiju Bosance, a Bosanci
isto tako njih, i zbog nerazumijevanja ~esto ima belaja kojih
ina~e ne bi bilo. Oni imaju
izra`en prirodni utjecaj jedne
etni~ke skupine koja se osje}a
ugro`enom, pa se okupljaju, a
to Vama koji upravljate zatvorom smeta, kao i kada se mi
„politi~ari“ Hrvati ili Srbi okupljamo. To je svuda isto i to je
normalno... Vi, recimo, to~no
znate tko je u emigraciji s vama, a tko nije. Hercegovci su
zajedno, Crnogorci isto, [iptari... Eto, ju~er na televiziji javljaju da je 200 njih otkriveno u
Armiji, da su planirali nekoga
ubiti, otrov baciti u armijski kazan. Pa to je za suvremenog i
normalnog ~ovjeka neprihvatljivo, ali oni nisu suvremeni,
ne mo`e se re}i da su postigli
ni taj nivo normalnosti. Vi
mo`ete s njima koliko ho}ete
razgovarati, ali ni{ta razgovorom i zabranama ne mo`ete
dobiti, zato mislim da ih je
najbolje dolje vratiti.
(Sutra: Bosna ima
pravo biti dr`ava)
ri~ki satelit Mariner 4, lansiran 1964, na1965.Ame
pravio prve fotografije Marsa.
Kineski graditelji zavr{ili `eljezni~ku prugu Tanzam, vezu Zambije i luke Dar es-Salam u Tan1976.
zaniji.
Ha{ki tribunal osudio bosanskog Srbina Du{ana Tadi}a na 20 godina zatvora zbog u~e{}a u
1997.
etni~kom ~i{}enju Bo{njaka 1992. na podru~ju Prijedora, u
sjeverozapadnoj Bosni.
U 89. godini umro Ri~ard Mekdonald, vlasnik
restorana Mekdonalds. Prokr~io put konceptu
1998.
brze hrane i razvio ga u najve}i lanac restorana u svijetu.
ljeni avioletovi Argentina - Foklandska
ostrva, prvi put poslije Foklanskog rata 1982.
1999.Obnov
SAD i Vijetnam sklopili, 25 godina po zavr{etku
Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor koji je
2000.
Hanoju otvorio put u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Ingmar Bergman
1918. Ro|en
{vedski filmski i
pozori{ni re`iser
i scenarista Ingmar Bergman,
jedan od najzna~ajnijih filmskih stvaralaca
20. vijeka, dobitnik tri Oskara.
Sud u Majamiju obavezao najve}e ameri~ke
proizvo|a~e cigareta da plate 145 milijardi do2000.
lara na ime od{tete pu{a~ima u Floridi zbog ugro`avanja njihovog zdravlja.
Vlada Srbije saop{tila da je u akumulacionom
2001.
jezeru hidroelektrane Peru}ac otkriven kamionhladnja~a u kojem je na|eno 50 do 60 le{eva, za koje se pretpostavlja da su `rtve sukoba na Kosovu 1999.
Pripadnik neonacisti~kog pokreta pucao na
predsjednika Francuske @aka [iraka na proslavi
2002.
nacionalnog praznika. [irak nije povrije|en, napada~ uhva}en,
parada nastavljena.
U naletu tajfuna Bilis, koji je izazvao olujne ki{e i poplave u jugoisto~noj Kini, stradale 482
2006.
osobe.
Me|unarodni krivi~ni sud u Hagu optu`io sudanskog predsjednika Omara al-Ba{ira za geno2008.
cid nad afri~kim plemenima u Darfuru. Od po~etka konflikta
2003. u sukobima izme|u snaga sudanskog predsjednika AlBa{ira i lokalnih plemena `ivot je izgubilo vi{e od 300.000 ljudi.
Mak Dizdar
1971. U Sarajevu
u 54. godini
umro istaknuti
bh. knji`evnik i
novinar Mehmedalija Mak Dizdar, autor nadaleko ~uvenih
zbirki pjesama
„Modra rijeka“ i
„Kameni spava~“.
Dizdar je ro|en
1917. u Stocu.
44
OSLOBO\ENJE
SPORT
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
EVROPSKA LIGA @eljo do~ekuje Sheriff, koji je totalna nepoznanica
Nema unaprijed “skidanja ga}a“
Sheriff nije toliko kvalitetan
da bismo se mi unaprijed
predali. Trebamo iskoristiti
~injenicu da su dovoljno
slabi da se mo`emo nositi s
njima, a opet da su dovoljno
jaki da ne osje}amo
pritisak prolaska dalje. Tako
}emo i pripremiti igra~e, jer
oni su ipak blagi favoriti,
ka`e Amar Osim
Gotovo je nemogu}e uporediti pro{lu
sezonu u kojoj je @eljezni~ar u kvalifikacijama Lige prvaka igrao protiv Hapoela,
te ovu u kojoj evropsku avanturu po~inje
utakmicom protiv Sheriffa. Protiv Izraelaca plavi su ve} unaprijed bili otpisani, a
tako su se i pona{ali na terenu.
Ipak, situacija uo~i dolaska Moldavaca je umnogome druga~ija - atmosfera
me|u igra~ima i navija~ima tima sa
Grbavice je izuzetno dobra, a u stru~nom
{tabu su umjereni optimisti, pogotovo
ukoliko se tome dodaju rezultati u prijateljskim susretima protiv Maribora, Sturma, Jabloneca, Istanbula...
“Nadam se da ne}e biti tako neizvjesno kao protiv Hapoela“, rekao je Amar
Osim {ale}i se na svoj ra~un, jer ukupan
rezultat od 6:0 ne sugeri{e neizvjesnost,
naprotiv...
“Mislim da imamo ve}e {anse nego
pro{le sezone, ali to treba pokazati na terenu. Hapoleu nismo mogli parirati, a
pred dolazak Sheriffa imamo dobru situaciju. Istina, oni imaju vi{e iskustva, skuplje igra~e, bolje uslove za treninge, {to
je jako bitno, ali razlika ne smije biti to-
Parovi 2. pretkola
U 2. pretkolu Evropa lige danas se
sastaju: Karagandy - St Patrick’s (15),
Metalurgi Rustavi - Irtysh (16), Slsk DundeeUnited (16:45), Rad - OlympiacosVolou(17), Flamurtari- Jablonec
(17.30), KuPS - Gaz Metan (17.30), TPS
- Westerlo (18), Rudar - Austria Wien
(18), Iskra- Stal- Vara`din(18), Tauras
- Den Haag (18), Sant Julia - Bnei
Yehuda(18.30), Shakhtyor- Ventspils
(19), Hacken- Honka(19), Minsk- Gaziantepspor(19), Ferencváros- Aalesund (19), Anorthosis - Gagra (19),
Orebro- Sarajevo(19), Valerenga- Mika (19), M. Tel-Aviv - Xazar Lankaran
(19.30), Floriana - AEK (19.30), Llanelli- DinamoTbilisi (19.50), TNS - Midtjylland (20), EB/Streymur -Qarabag (20), Vaduz - Vojvodina (20),
Olimpija- Bohemians(20), Differdange - Levadia (20), Tirana - Spartak
Trnava (20), Paks - Tromso (20), Suduva - Elfsborg (20), Kecskemet Aktobe (20.15), @eljezni~ar - Sheriff
(20.30), Juvenes/Dogana - Rabotnicki (20.30), Liepajas Metalurgs - Salzburg(20.30), Vllaznia- Thun(20.30),
Glentoran- Vorskla(20.45), Crusaders
- Fulham (20.45), Metalurg Skopje Lokomotiv Sofia (20.45), Dom`ale Split (20.45), KR - @ilina (21.15), FH
- Nacional (21.15).
Predstavljen ~asopis 90 godina plave
imperije
Apel navija~ima:
Bez pirotehnike!
Osimova jedanaestorka pred trening na Ko{evu
Foto: D`. KRIJE[TORAC
Sheriff krije sastav
Do in for maci ja o ne kom
eventualnom sastavu Sheriffa
koji }e istr~ati na Ko{evu gotovo je pa nemogu}e do}i. Moldavci nisu `eljeli objavljivati
imena igra~a koja su nastupila ni na svojoj veb-stranici, a
kako su prijateljski me~evi bili zatvorenog tipa, tako sastav
nisu objavljivali ni moldavski
mediji.
Ono {to se zna o Sheriffu
jeste da }e ve~eras u svom timu imati nekoliko novih igra~a
u odnosu na ekipu koja je pro{le sezone bila druga u moldavskom prvenstvu, za koje
se pak ne zna da li su kvalitetom uspjeli zamijeniti nogometa{e koji su u ovom prelaznom roku napustili klub.
Predstavljeni Smaji},
Adilovi} i Kvesi}
Niko nije imao dileme svi `eljeli u @elju
Uz novu opremu kompanije Macron koja je ju~er i zvani~no predstavljena novinarima, @eljezni~ar je predstavio i trojicu novih igra~a - Sulejmana Smaji}a, Eldina Adilovi}a i Josipa
Kvesi}a, koji nema pravo nastupa u
Evropskoj ligi.
Sva trojica su se novinarima ukratko predstavila, a svima je zajedni~ko
bilo to {to tvrde da se nisu dugo premi{ljali kada su dobili ponudu sa
Grbavice.
“Primljen sam odli~no i osje}am se
kao da sam ve} godinama u @elji. Klub
je dovo|enjem poja~anja dao do znanja {ta `eli u slijede}oj sezoni, {to su
i moje ambicije“, kazao je Smaji},
dok je Adilovi} dodao kako je ponolika kao {to je bila protiv Hapoela“, tvrdi
Osim i dodaje kako bi se @eljo uz malo
sre}e, te dobar dan, mogao nadati dobrom rezultatu.
“Kada igra{ prave utakmice tek tada do
izra`aja dolazi pritisak, tako da rezultati
u pripremnom periodu mogu, ali i ne moraju biti mjerilo. Ono {to je bitno jeste da
igra~i vide kako nije velika razlika izme|u
njih i onih iz Sturma ili Jabloneca, koji se
Smaji}, Adilovi} i Kvesi} na
predstavljanju nove opreme
san ~injenicom da nosi dres @elje.
“Kada sam dobio poziv uop{te se
nisam premi{ljao oko toga da li }u
do}i ili ne. Odmah sam prihvatio.
Poslu{ao sam svoje osje}aje i sada
sam tu i `elim osvojiti titulu, te sa
@eljom napraviti iskorak u Evropi.”
Josip Kvesi}, koji je posljednji stigao
u @elju, tvrdi kako je zadovoljan prijemom, te se nada da }e njegovi suigra~i pro}i u tre}e pretkolo Evropa lige u kojem bi on imao pravo nastupa.
tako|er takmi~e u Evropi. Sheriff nije
mnogo ja~a, ali ni slabija ekipa od onih
protiv kojih smo igrali. U svakoj toj utakmici smo pokazali da ne{to mo`emo, ali
tek treba da vidimo da li je to dovoljno
protiv Moldavaca.”
Osim tvrdi kako je u~inio sve {to je u
njegovoj mo}i da pripremi ekipu za
ono {to ih o~ekuje protiv Sheriffa, po~ev
od jakih protivnika, `estokih pripre-
Direktor kluba D`elaludin Muharemovi} novinarima je otkrio kako
je u prodaju pu{teno 12.500 ulaznica za me~ protiv Sheriffa, te da
prodaja, prema prvim informacijama, ide izuzetno dobro.
“Nadamo se velikoj posjeti, ali
ujedno apelujemo na navija~e da
ne koriste pirotehniku koja nas
skupo ko{ta. Nadam se da }e pro}i
bez toga“, kazao je Muharemovi},
potvrdiv{i da ne}e biti TV prenosa.
Pred novinarima, neo~ekivano,
pojavio se i jedan predstavnik navija~a, koji je obe}ao da ne}e biti
pirotehni~kih sredstava, a pozvao
je sve one koji vole @elju da podr`e
plave u njihovim nastojanjima da
izbace Sheriff.
“Neka sve protekne fer i korektno.
Bodri}emo na{e igra~e, a i}i }emo
i u Moldaviju, gdje }e tako|er imati na{u podr{ku“, kazao je jedan od
navija~a @elje s Juga Edin Hrapovi}.
Tako|er, pomenimo i to da je od
ju~er u prodaji i ~asopis90 godinaplavo-bijele imperije, koji se mo`e kupiti na stadionu Grbavica po cijeni od
3 KM. Tira` je ograni~en na 2.000.
ma, ali i psiholo{kog momenta.
“Kada su izvu~eni parovi nisam bio pesimista jer smo dobili neprolaznog protivnika. Lo{e raspolo`enje je bilo jer smo
dobili neatraktivnu, a opet dovoljno jaku
ekipu koja nas mo`e bez problema izbaciti. Nismo ih u mogu}nosti bili ni gledati, jer su se sve vrijeme spremali ku}i, dok
su oni nas sigurno {pijunirali. Stav se nije promijenio, ali Sheriff nije toliko kvalitetan da bismo se mi unaprijed predali.
Trebamo iskoristiti ~injenicu da su dovoljno slabi da se mo`emo nositi s njima, a
opet da su dovoljno jaki da ne osje}amo
pritisak prolaska dalje. Tako }emo i pripremiti igra~e, jer oni su ipak blagi favoriti, s
obzirom na to da ve} godinama igraju jake evropske utakmice“, rije~i su Osima, koji tvrdi da, manje-vi{e, zna po~etnih 11, te
da ima tek jednu dilemu.
Sude}i po ekipi koja je u utorak nave~er
imala markere Osim }e u duelu protiv
Sheriffa na teren poslati Kari}a, Markovi}a, Bogi~evi}a, Nyemu, Stani}a, Be{liju, Svraku, Stan~eskog, Zebu, Vi{}u i
Adilovi}a.
Dileme koje Osim zapravo ima su Savi} umjesto Stan~eskog ili mo`da Smaji}
od prve minute, {to }e menad`er plavog
tima odlu~iti vjerovatno pred sami me~.
N kraju je Osim naglasio kako bi za njega povoljan rezultat bio ne izgubiti i ne
primiti gol.
“Ako ne primimo gol, imamo {ansi u revan{u. I 0:0 je dobar rezultat, a sve iznad
toga je sjajno“, smatra @eljin strateg.
J. LIGATA
OSLOBO\ENJE
EVROPSKA LIGA Sarajevo gostuje kod Orebra
Hand`i}: Ne smijemo
se samo braniti
Pod vodstvom {efa stru~nog {taba Jir`ija Pli{eka, bordo timu slijedi
veliki izazov u me~u sa {vedskim predstavnikom
Ve~era{nje gostovanje fudbalera Sarajeva kod Orebra u prvoj
utakmici 2. pretkola Evropske lige ponudi}e barem djelimi~an
odgovor o trenutnom kvalitetu
bordo tima, kao i naznake {ta se
od njega mo`e o~ekivati u ovoj
sezoni. Istovremeno, okr{aj na
stadionu Behrn arena predstavlja}e veliki izazov ne samo za
igra~e nego i za novog {efa stru~ nog {ta ba vi ce prva ka BiH
Jir`ija Pli{eka.
Posti}i gol
^e{ki stru~njak raspola`e sa
19 igra~a za me~ u [vedskoj, za
koji nije prijavljen Ajdin Maksumi} po{to nije dobio certifikat iz Rumunije. Bordo sastav
poku{a}e iznenaditi doma}ina
i zabilje`iti rezultat koji mu
daje nadu da }e se u revan{u
plasirati u dalje takmi~enje.
„Utakmica u Orebru je prvo
poluvrijeme. Va`no je da postignemo gol. Na{i aduti su disciplina u igri i motivacija igranjem na evropskoj sceni. Orebro igra agre si vno i ako iz dr`imo pritisak u prvih pola sata, mo`emo zabilje`iti uspjeh“,
45
SPORT
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Iskoristiti trenutnu slabu formu Orebra: Kenan Hand`i}
Foto: S. GUBELI]
Porazi [ve|ana
Orebro je izgubio posljednji prvenstveni me~ u {vedskom
prvenstvu na gostovanju kod Elfsborga sa 3:0 pro{le nedjelje. Prije toga, rival Sarajeva u Evropskoj ligi pora`en je od Elfsborga 0:3
na doma}em terenu, Mjallbya 1:2 na gostovanju i Djurgardena tako|e 1:2 kod ku}e. Orebro je zadnji put remizirao u gostima kod
Halmstada 0:0, 18. juna.
EVROPSKA LIGA Split gostuje u Dom`alama
Katalini} poziva na oprez
Orebro - Sarajevo (19)
Stadion Behrn arena. Kapacitet: 13.129. Po~etak: 19 sati. Sudija: Jerome Efong Nzolo (Belgija).
OREBRO: Nurme, Haginge, Wikstrom, Kihlberg, Gerzi}, Wirtanen, Wowoah, Rama, Bedoya, Staaf, Paulinho. Trener:
Sixten Boström.
SARAJEVO: Hamzi}, ^omor, Belo{evi}, Torlak, Dupovac, K.
Hand`i}, [}epanovi}, Sulji}, Koja{evi}, Obu}a, Haski}. Trener:
Jir`i Pli{ek.
rekao je trener D`enan U{~upli}.
On smatra da tim sa Ko{eva
treba prebaciti te`i{te u igri na
protivni~ku polovinu u duelu
sa Orebrom.
„Rival nastupa u formaciji
4-3-3, igra brzo i opasan je iz
prekida. Njihov najbolji fudbaler je veznjak Nordin Gerzi}.
Orebro je odigrao 16 utakmica
u {ved skom prven stvu, dok
smo mi imali tri kontrolna susreta. Smatram da nema favorita u ovom me~u i da su {anse 50:50“, istakao je U{~upli}.
Veznjak Kenan Had`i} naglasio je da je pozitivna ~injenica da su svi fudbaleri zdravi i da
}e se Sarajevo suprotstaviti Orebru u kompletnom sastavu.
„[ef struke Pli{ek nas je dobro pripremio za utakmicu sa
{vedskom ekipom. Ukoliko se
budemo pridr`avali njegovih
uputstava, mo`emo do}i do
`eljenog rezultata. Protivnikova prednost je {to igra na svom
terenu i {to traje sezona u [vedskoj. Trebamo iskoristiti trenutnu slabu formu Orebra i ne
dozvoliti mu da vrati samopo-
uzdanje pobjedom u me~u sa
nama.“
Ostala ve}ina igra~a
Hand`i} je izrazio uvjerenje
da bi u slu~aju lo{eg rezultata
u [vedskoj, Sarajevo te{ko anuliralo zaostatak u revan{u na
ko{evskom stadionu.
„Za nas je svakako dobar rezultat da ne izgubimo, a solidan
ishod bio bi i minimalan poraz,
pri ~emu bi smo mi pos ti gli
makar jedan gol. Ne smijemo
se samo braniti, ali ni igrati
previ{e otvoreno. Vjerujem da
je Pli{ek prona{ao odgovor za
protivni~ku igru.“
Sarajevo je imalo tri provjere u pripremnom periodu u
kojem je pobijedilo Slaviju sa
3:1, pora`eno je od Splita 0:1,
dok je kombinovani tim sa Ko{eva bio bolji od Slavije 4:0.
„Ot ka ko je Pli {ek pre uzeo
funkciju {efa struke, bilo je malo vremena za fizi~ke pripreme
i uigravanje tima, ali je dobro
{to je ostala ve}ina igra~a iz
pro {le se zo ne“, izja vio je
Hand`i}.
Z. RA[IDOVI]
Delegacija N/FSBiH u Vije}u
ministara
Fudbaleri beogradskog Rada u ovoj fazi takmi~enja na
stadionu FK Obili} do~ekuju Olympiacos iz Volosa
Nogometa{i Splita ve~ers u
Dom`alama igraju protiv istoimenog doma}ina u sklopu 2. pretkola Evropske lige.
Trener Spli}ana Ivan Katalini} je istakao kako njegov
tim mora biti oprezan, te da
Slovence ni u kojem slu~aju
Split `eli posti}i barem jedan gol
ne smiju potcijeniti.
"Iskusna su ekipa koja dugo igra zajedno. U Superkupu su u gostima savladali
prvaka Maribor {to dovoljno govori o njihovoj snazi.
Imaju dva do tri odli~na pojedinca na koje posebno mo-
ramo paziti, a ono {to nam
odgovara je ~injenica da vole pas-igru. @elimo da postignemo najmanje jedan gol,
kako bi sebi olak{ali posao u
revan{u", istakao je splitski
strateg Katalini}.
Fu dba le ri srbi jan skog
predstavnika Rada u ovoj fazi takmi~enja na stadionu
FK Obili} do~ekuju gr~ki
Olympiacos iz Volosa, ekipu
koja je bila peta u prvenstvu
i koja ima 14 internacionalaca. Trener gra|evinara Slavko Petrovi} istakao je da igraju protiv ozbiljne i iskusne
ekipe i da njegovi igra~i moraju biti mnogo strpljivi.
"Imamo dovoljno motivacije jer nam se stvorila idealna {ansa da kroz lak{i `rijeb
u tre}em ko lu do|emo
mo`da jo{ stepenicu vi{e.
Svaki rezultat, ~ak i nerije{en
mo`e da nas odvede dalje.
Uvidjeli smo da protivnik
ima problema u gra|enju
igre i u uta kmi ca ma kod
ku}e. Zato je strpljenje jako
bitno i mo`da se ta utakmica odlu~i ~ak i u zadnjim
minutima", istakao je Petrovi}.
Nikola [piri} podr`ao aktivnosti Ivice Osima na unapre|enju rada Saveza
Nastavljena izgradnja
trening-centra
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} informisao je
na ju~era{njem sastanku delegaciju Nogometnog saveza BiH o tome da je dr`avna vlada na{e zemlje usvojila odluku o potpisu
sporazuma za izgradnju treningcentra reprezentativnih selekcija. Tako su stvoreni uslovi za nastavak izgradnje centra u Zenici. U
delegaciji Saveza bili su predsjednik Komiteta za normalizaciju
Ivica Osim, ~lan ovog komiteta Elvedin Begi} i generalni sekretar
Jasmin Bakovi}.
[piri} je ~estitao rukovodstvu
N/FSBiH na dosada{njim aktivnostima koje su dovele do ukidanja suspenzije bh. ku}e fudbala. On je podr`ao napore Osima
na unapre|enju rada Saveza, naglasiv{i da je u na{em najpopularnijem sportu neophodna stalna
komunikacija.
46
OSLOBO\ENJE
SPORT
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Liga prvaka: Maccabi - Borac 5:1 (1:1)
Vedad Ibi{evi} nastavio izvje{tavati svoje fanove
Vrijeme je
da se lopta
opet zakotrlja
Moj ljetni odmor je bio odli~an i opu{taju}i, napunio sam
baterije kod porodice u SAD-u, a sad sam se vratio potpuno
motiviran u TSG na predsezonske pripreme, napisao je bh.
reprezentativac na svojoj stranici www.ibisevic.net
Detalj sa utakmice: Brodolom na startu
NOKAUT ZA
devet minuta
Borac je poveo, da bi u drugom vremenu za
kratko vrijeme do`ivio pravi debakl i izgubio
sve nade u banjalu~ki revan{
Borac je pora`en u Haifi od
Maccabija sa visokih 5:1, nakon
neshvatljivog pada u igri u drugom
poluvremenu kada je bh. prvak za
samo devet minuta primio ~etiri
gola.
Ono {to su do isteka prvog polu vre me na po ka za li fu dba le ri
aktuelnog prvaka Bosne i Hercegovine ne samo da je moglo zadovoljiti Cvetkovi}a i sve navija~e banjalu~ke ekipe, ve} je sigurno prema{ilo sva o~ekivanja bor~evih
fanova. Borac je u odbrani igrao
gotovo bez gre{ke, sa velikom dozom discipline, a kako je poluvrijeme odmicalo, tako je i Borac
bivao sve opasniji pred golom doma}e ekipe.
Banjalu~ani su poveli u 24. minuti nakon sjajno izvedene polukontre. Lopta je na desnoj strani
do{la do Bojana Raspudi}a, koji
potom matira Nira Davidovitcha
za op{te odu{evljenje me|u Banjalu~anima.
Maccabi je nakon primljenog
gola krenuo jo{ ofanzivnije ka golu Asmira Avduki}a, ali sve napada odbrana Borca rutinski je neutralisala sve do samog kraja prvog
@rijeb Prve lige FBiH
poluvremena. Igrala se prva minuta sudijske nadoknade vremena u
prvom dijelu kada je nakon kornera lopta do{la do Amashe koji
izme|u pet ogra~a Borca uspijeva matirati Avduki}a.
U nastavku igre Borac je za samo devet minuta primio ~etiri
gola i oprostio se od daljnjeg takmi~enja u Ligi prvaka. Ta~nije,
Banjalu~ani su u tri minute primili tri gola!
Prvo je u 71. minuti Amasha pogodio za vodstvo Maccabija od 2:1,
a ve} u narednom napadu zbunjenost Banjalu~ana iskoristio je
Yampolsky. Borac nije ~estito ni
krenuo sa centra, a bilo je 4:1.
Egzekutor ponovo Amasha. Kona~an nokaut bh. prvaku zadao
Golasa deset minuta prije kraja
me~a.
Borac je ve}im dijelom utakmice bio ra vno pra van pro ti vnik
mo}nom Maccabiju, ali gotovo
amaterski pad u igri ko{tao je bh.
prvaka ispadanja iz Lige prvaka,
jer je iluzorno za o~ekivati da Borac na Gradskom stadionu u Banjoj Luci u revan{u uspije nadoknaditi veliki zaostatak.
Rudar
doma}in Jedinstvu
U Vogo{}i je ju~er obavljeno izvla~enje takmi~arskih brojeva nogometne Prve lige Federacije BiH za sezonu 2011/2012.
U prvom kolu ovoga takmi~enja, koje je na rasporedu 13. i 14. augusta 2011. godine, sasta}e se: Rudar - Jedinstvo, Omladinac - Iskra, Bratstvo - Unis, Branitelj - ^apljina, Famos/SA[K Napredak - Budu}nost,
Kraji{nik - Gradina, Ora{je - Vitez i Krajina - Gora`de.
Vedad Ibi{evi} jedan je od
rijetkih bh. reprezentativaca
koji ima interakciju sa svojim
fanovima i to preko svoje
veb-stra ni ce (www.ibi se vic.net). Napada~ Hoffenheima redovno izvje{tava o
svojim aktivnostima i o~ekivanjima, a tako je bilo i u ponedjeljak.
“Zdravo. Iskreno se nadam da ste u`ivali tokom
ljetnih odmora, ali sam isto
tako siguran da }ete se slo`iti
kako je vrijeme da se lopta
opet za ko trlja. Moj lje tni
odmor je bio odli~an i opu{taju}i, napunio sam baterije kod porodice u SAD-u, a
sad sam se vratio potpuno
motiviran u TSG na predsezonske pripreme. Ta~nije,
po~eo sam sa redovnim perfor man si ma pro vje re i
osje}ao sam se kao da sam
kod ku}e kad sam ponovo vidio svoje saigra~e. U na{oj
prvoj prijateljskoj utakmici
protiv FV Ettingenwiera postigao sam pet golova u roku
od 26 minuta!”, napisao je
Ibi{evi}, te dodao:
Vedad Ibi{evi} na biciklu prati svoje suigra~e
“Pro{le srijede smo napustili Seinsheim na 12 dana
kako bismo trenirali u kampu u Feldkirchenu u Austriji. Do sad se dobro zabavljamo i naravno intenzivnije
treniramo. Fokusirani smo
na fitnes-aspekte, kao i na
manja takmi~enja. U subotu
smo igrali sa austrijskim timom iz prve lige SV Ried i
pobijedili sa golom razlike.
Pogodio sam mre`u pet minuta prije kraja. Nije pro{lo
ni 24 sata nakon toga, imali
smo utakmicu sa jo{ jednim
austrijskim timom, iako ni-
smo mogli vi{e od nerije{enog rezultata protiv kluba
Rapid Be~. Treneri su nam
pripremili malo iznena|enje
or ga ni zi rav {i tim sko ta kmi~enje koje je bilo veoma
zabavno, ali i fizi~ki izazovno,
a u petak }emo, prije nego se
vratimo u Seinsheiem, imati posljednji me~ u kampu
protiv poljskog tima Legia
Warsaw“, napisao je Ibi{evi} na svojoj veb-stranici, na
kojoj je postavio i nekoliko
fotografija kako bi do~arao
atmosferu sa priprema.
J. Li.
Zoran Rajovi} oti{ao na Tajland
Milo{evi} u Leotaru,
Beki} u Zrinjskom
Iskusni stoper koji je ovog
ljeta napustio redove zeni~kog
^elika Semjon Milo{evi} vratio
se u mati~ni klub Leotar, gdje bi
se trebao zadr`ati barem godinu.
Milo{evi} (31) je Trebinje napustio kao petnaestogodi{njak,
a iza njega su brojni klubovi. Prije ^elika igrao je i za Slobodu,
Cracoviju, Sarajevo, Posu{je,
Olimpik Baku, Zrinjski, ve} pomenuti Leotar, Modri~u.
Mladi napada~ tuzlanske Slobode i juniorski reprezentativac
Bosne i Hercegovine Amer Beki} karijeru }e nastaviti u mostarskom Zrinjskom.
Beki} i mostarski premijerliga{ potpisali su trogodi{nji ugovor, a Zrinjski je obavezan uplatiti Tuzlacima naknadu za tre-
Semjon Milo{evi}: Vratio se u mati~ni klub
niranje, jer Beki} u Mostar odlazi kao slobodan igra~.
Biv{i napada~ prijedorskog
Rudara, ~iji je dres nosio minule sezone, Zoran Rajovi} karijeru }e nastaviti na Tajlandu u
dresu BEC Tero Sasane iz Bangkoka. Ina~e, on je vodio prego-
vore i sa klubovima iz Indije i Vijetnama, no na kraju je zavr{io
u redovima tajlandskog kluba,
s kojim je potpisao ugovor na
godinu dana. Pored Rudara,
Rajovi} je igrao za Glasinac,
Zrinjski i Olimpic.
A. M.
OSLOBO\ENJE
SPORT
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
47
COPA AMERICA Kraj za Meksiko
^ile i Urugvaj
u ~etvrtfinalu
Nogometa{i ^ilea i Urugvaja
plasirali su se u ~etvrtfinale
ovogodi{njeg ju`noameri~kog
prvenstva Copa Americe kao
prva i drugoplasirana ekipa pobjedama protiv Perua, odnosno
Meksika.
^ile je osigurao prvu poziciju grupe C sa sedam bodova
pobjedom nad Peruom (tre}i sa
~etiri boda) u drugoj minuti
sudijske nadoknade i to autogolom Andrea Carrilla. ^ile i Peru su i prije ove utakmice osigu-
rali prolaz, pa su u me|usobnom susretu odmarali nekolicinu igra~a. Podsjetimo da u
~etvrtfinale prolaze pobjednik
grupe, drugoplasirana ekipa,
ali i dvije najbolje tre}eplasirane reprezentacije s obzirom na
to da su tri grupe, a potrebno je
osam eki pa za ~et vrtfi na le.
Ovom pobjedom ^ileanci su
izbjegli Argentinu u ~etvrtfinalu, ali im jo{ prijeti mogu}nost
da zaigraju protiv Brazila ukoliko se stvari raspletu tako da
Brazilci zavr{e grupu kao tre}i.
U drugoj utakmici grupe C
Urugvajci su slavili protiv slaba{nih Meksikanaca s minimalnih
1:0 i na taj na~in osigurali ~etvrtfinalni okr{aj s doma}inom
Argentinom. Jedini pogodak na
utakmici vidjeli smo u 15 minuti nakon {to je Alvaro Pereira
pospremio otpadak Forlanovog
slobodnog udarca koji meksi~ki
golman nije uspio ukrotiti.
^etvrtfinala su na rasporedu 16. i 17. ovog mjeseca.
Moustafa dolazi
ponovo u oktobru
izme|u Saveza i svih struktura vlasti, kada je rije~ o pripremama za doma}instvo
SP-a 2013. godine.
“Predsjednika IHF-a je zanimalo dokle smo stigli i {ta
smo dosad uradili u pripremama za organizovanje SPa za juniore. On je pokazao
veliku zainteresovanost za
aktuelno stanje na{eg rukometa. Obi{ao je dvorane u
Sarajevu. Interesovalo ga je
kolika su ulaganja u razvoj
ru ko me ta kod mla|ih
igra~kih kategorija, kakav je
sistem takmi~enja, a tra`io je
i odgovore o tome kakvi su
na{i kadrovi koji }e raditi na
organizaciji SP-a 2013. za juniore. Nametnula se tema u
Mirsad Sir}o: Korisni razgovori
s predsjednikom IHF-a
vezi s kori{tenjem marketin{kih prava TV prenosa i reklamiranja. Moustafa, koji
je veoma pristupa~na li~nost,
naglasio je da }e nam pomo}i u svemu {to mo`e. Najavio je da }e nas ponovo
posjetiti, najvjerovatnije, u
oktobru ove godine“, kazao je
predsjednik RSBiH Mirsad
Sir}o.
G. V.
Svjetski kup u sjede}oj odbojci
BiH nadigrala Veliku Britaniju
Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjede}oj odbojci je nakon trijumfa nad Kanadom
sa 3:0 (25:19, 25:11, 25:13) u ponedjeljak nave~er, dan kasnije upisala i ~etvrtu pobjedu na
Svjetskom kupu u engleskom gradu Kettering.
Reuters
Sneijder potpisuje za
Manchester United?
Mirsad Sir}o o posjeti predsjednika
IHF-a prvim ljudima RSBiH
Predsjednik Rukometnog
saveza Bosne i Hercegovine
Mirsad Sir}o i generalni sekretar RSBiH Smajo Kara~i}
su u protekla dva dana bili
doma}ini predsjedniku Svjetske rukometne federacije
(IHF) Hassanu Moustafi.
Prvi ~ovjek IHF-a iskoristio
je posjetu za bolje upoznavanje s detaljima po~etka priprema Saveza za organizaciju Svjetskog prvenstva 2013.
za juniore u na{oj dr`avi.
Prema rije~ima predsjednika
RSBiH Mirsada Sir}e, s Moustafom je tokom prvog dana njegove posjete bilo puno
razgovora o aktuelnom stanju u na {em ru ko me tu,
RSBiH, kao i odno si ma
Urugvaj je slavio minimalnu pobjedu nad Meksikom
BiH je u ~etvrtom kolu A grupe pobijedila i Veliku Britaniju sa 3:0 (25:9, 25:6, 25:16). Izabranici selektora Mirze Hrustemovi}a su na
startu takmi~enja maksimalnim rezultatom
pobijedili Kazahstan i Brazil.
Manchester United je vrlo blizu dogovora
s Interom oko dolaska holandskog reprezentativca Wesleya Sneijdera na Old Trafford.
Izvr{ni direktor Uniteda David Gill do kasno je u no} radio na ugovoru i njegovim detaljima koji }e ponuditi Interu odnosno Holan|aninu. Iako je prva ekipa Manchestera
odletjela u Ameriku gdje }e odigrati nekoliko pripremnih utakmica, Gill je ostao kako bi
zaklju~io posao.
Isti izvor navodi da je saigra~ Sneijdera izjavio da je samo pitanje vremena kada }e se obznaniti da je posao zavr{en.
‘’Svi o~ekuju Wesleyev prelazak u United.
Raspitivao se kod Nigela de Jonga, saigra~a
iz reprezentacije, gdje je najbolje mjesto za
`ivjeti u Manchesteru. Neminovno je da
Sneijder odlazi, pitanje je samo dana’’, rekao
je izvor blizak fudbaleru. Nakon dolaska iz Real Madrida 2009. godine Sneijder je pomogao
Interu u osvajanju trostruke krune te sezone.
Ipak, pro{la sezona bila je za zaborav, ispresijecana povredama zbog kojih je Sneijder sakupio tek 25 nastupa za Inter.
Marica napustio Stuttgart
Rumunski nogometni reprezentativac Ciprian Marica (25) vi{e nije igra~
Stuttgarta. Ugovor koji je vrijedio do juna 2012. godine raskinut je na obostrani pristanak. Marica je tako slobodan pristupiti novom klubu bez od{tete, dok }e Stuttgart u{tedjeti oko 2,5 miliona eura koliko bi iznosila pla}a
ovog rumunskog krilnog napada~a u posljednjoj godini ugovora.
‘’@elimo Ciprianu sve najbolje u budu}nosti’’, poru~io je sportski direktor {vaba Fredi Bobi~.
Marica je boje Stuttgarta branio od 2007. kada je stigao iz [ahtara uz od{tetu od osam miliona eura. Otad je zabio 19 golova u 93 bundesliga{ke
utakmice. U kojem }e klubu nastaviti karijeru, zasad nije poznato.
48
OSLOBO\ENJE
SPORT
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Na temelju ~lanka 45 Zakona o investicijskim fondovima („Slu`bene novine FBiH“ broj 85/08) i ~l. 14.
stavak 3. Pravilnika o uvjetima poslovanja dru{tava za upravljanje („Slu`bene novine FBiH“ broj 19/09,
7/10 i 13/11), Nadzorni odbor Fonda na svojoj sjednici odr`anoj 13.7.2011. godine donio je odluku o objavljivanju javnog poziva za dostavljanje ponuda za izbor dru{tva za upravljanje ZIF HERBOS FOND d.d.
Mostar kako slijedi
PLANINARSKI KUTAK
J AVNI P O Z I V
za dostavljanje ponuda za izbor dru{tva za upravljanje
na koji se prenosi upravljanje
ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar
Pozivaju se dru{tva za upravljanje fondovima registrirana na podru~ju Federacije BiH da dostave ponude
za upravljanje Zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom HERBOS FOND d.d. Mostar.
Ponudu mogu dostaviti:
1. dru{tvo za upravljanje fondovima, koje ima rje{enje Komisije za vrijednosne papire FBiH i koje
ima iskustvo u upravljanju fondovima, najmanje pet godina,
2. dru{tvo koje zadovoljava ~l. 26 i ~l. 47. stavak o. Zakona o investicijskim fondovima,
3. dru{tvo koje }e obvezno preuzeti u radni odnos sada{nje zaposlenike DUF HERBOS-INVEST
d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: Dru{tvo), ugovorom o preuzimanju zaposlenih, ~ime se prenose
prava na otpremnine i ostala ste~ena prava sukladno odredbama va`e}ih ugovora svakog zaposlenika Dru{tva, va`e}im Pravilnikom o radu Dru{tva, Op}im kolektivnim ugovorom i Zakona
o radu,
4. dru{tvo koje se obvezuje da }e osigurati da sjedi{te ili podru`nica dru{tva bude u Mostaru.
Uz dostavljenu ponudu potrebno je dostaviti slijede}u dokumentaciju:
Rje{enje o registraciji dru{tva (izvod iz sudskog registra za dru{tvo)
Rje{enje Komisije za VP u FBiH dozvoli za upravljanje fondovima
Popis osoba ovla{tenih za zastupanje sa adresom, brojevima telefona, mail adresom dru{tva
Revidirano izvje{}e dru{tva na dan 31.12.2010. godine
Financijsko izvje{}e dru{tva na dan 30.6.2011. godine
Statut dru{tva
Op}i akt o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta s brojem i strukturom zaposlenih
Uvjerenje o izmirenju poreza i doprinosa
Potvrda poslovne banke/banaka da `iro-ra~un nije bio blokiran posljednju godinu
Izvod iz sudskog registra fonda/fondova kojima upravlja
Struktura imovine fonda/fondova kojima upravlja na dan 30.6.2011. godine
Uvjerenje da dru{tva i odgovorne osobe dru{tva nisu ka`njavana za privredni prijestup
Uvjerenje da se protiv odgovornih osoba dru{tva ne vodi kazneni postupak
Uvjeti po kojima bi dru{tvo upravljalo ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar, odnosno visina upravlja~ke provizije i tro{kova upravljanja
Izjave pod 3. i 4. javnog poziva
Poziv ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja.
Svi dokumenti dostavljaju se u originalu ili propisno ovjerenoj kopiji.
Ponude slati na adresu ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar, Kneza Branimira 2, putem po{te, sa naznakom
„Za javnu ponudu“.
Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se razmatrati.
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 036/326 316.
Krajnji izbor dru{tva izvr{it }e Skup{tina ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar.
Napomena:
Javna ponuda ostaje neobavezuju}a do dana odobrenja ugovora o sporazumnom raskidu ugovora o upravljanju od Komisije za vrijednosne papire u FBiH.
Veliko i Crno jezero s ]abenskim stijenama
Sun~anom stranom
TRESKAVICE
Ure|uje: Ramo KOLAR
AKTIVNOSTI PSD PAZARI], kojih je bilo dosta, opisao nam je povremeni suradnik Sajto Vegara. On ka`e da
je dru{tvo i sve masovnije, prilivom
mladih iz Srednjo{kolskog centra i O[
9. maj. Prvo su bili na pohodu u Stolac
i O{ani}e, a potom posjetili Srebrenicu
i Poto~are, te banju Guber, gdje je bilo
50 planinara. A njih ~ak 150 bilo je na
vrelu Krupe. Na ^vrsnici je bilo 30, a na
Prenju ~ak 45 ~lanova dru{tva. Kruna
ovogodi{njih dosegnu}a bilo je osvajanje Magli}a, gdje je bilo 30, uglavnom
mla|ih planinara. Njihov tradicionalni
uspon na Bjela{nicu (zbog Dana planinara BiH) pomjeren je za 16/17. juli.
Ovaj put je no}enje, prvi put, planirano u vlastitom domu na Kraljevcu. Kraj
jula }e biti obilje`en pohodom na Durmitor, a prijave se jo{ primaju u dru{tvu.
Vegara je dopisao i to kako su sobe u domu na Kraljevcu zavr{ene, a u sali mo`e
OBNOVU MARKACIJE NA PLANINARSKIM PUTEVIMA dijela Konjuha,
izvr{ili su ~lanovi PD Varda Banovi}i.
Pored markacije, na va`nijim putevima
postavljeni su putokazi sa satnicom. Svu
aktivnost obavio je na{ vrijedni planinar Miralem Mand`uki}, javlja Munib
Konakovi}. Markacija je ura|ena na
potezu od Banovi}a, preko Ravnog bora do vrha Konjuha, pa od Zla}e do Zobika, od Zobika u vi{e pravaca do vrha
planine
TRANSVERZALA BITOVNJA VRANICA uspostavljena je daleke 1964.
godine, a povezivala je dva srednjobosanska grada, Kre{evo i Fojnicu. Transverzala po~inje u Zavi~ajnom muzeju
Kre{eva i prote`e se planinama Bitovnja, Pogorelica, Zec i Vranica, a zavr{ava jednim krakom u sahat-kuli u
Gornjem Vakufu i drugim u Zavi~ajnom
muzeju Fojnice. Na putu se u~esnicima
pru`a prilika da popnu pet vrhova preko dvije hiljade metara nadmorske vi-
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
OP]INSKI SUD U SARAJEVU
Broj: 65 0 P 157508 10 P
Sarajevo, 13. 5. 2011. godine
Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Stojakovi} Gordana, postupaju}i u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enih Huli} Muhamed, Trg zlatnih
ljiljana br. 33, Makarevi} Mirsad iz Sarajeva, ul. Grbavi~ka br. 66, radi duga, vsp. 13.193,83 KM, van
ro~i{ta 13. 5. 2011. godine donio je:
PR ESU DU
- zbog propu{tanja -
Tu`eni Huli} Muhamed i Makarevi} Mirsad du`ni su solidarno isplatiti tu`itelju iznos od 8.532,06 KM sa
zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be 25. 8. 2010. g. pa do dana isplate, iznos
874,44 KM na ime obra~unate ugovorene redovne kamate na dan 9. 8. 2010. g., iznos 3.457,33 KM na ime
obra~unate ugovorene zatezne kamate na dan 9. 8. 2010. g., iznos od 330,00 KM na ime naknada za
opomene uz naknadu tro{kova parni~nog postupka i to takse na tu`bu u iznosu od 395,81 KM, takse na presudu u iznosu od 197,90 KM, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom izvr{enja.
^lanovi PSD Pazari} na Trnova~kom jezeru prije uspona na Magli}
SUDIJA
Stojakovi} Gordana, s. r.
POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba u smislu ~l. 183. stav 1. ZPP-a FBiH, ali tu`eni mo`e
podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu sa odredbama ZPPFBiH.
NAPOMENA: Dostava se smatra izvr{enom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
U skladu sa ~lanom 33. Zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava („Sl. novine FBiH“, broj 7/06), te na osnovu Rje{enja o odobravanju tender-ponude donesenog od Komisije za vrijednosne papire FBiH, broj 04/119-153/11 od 24. 5. 2011. godine, As d.o.o. Jelah-Te{anj, Industrijska zona Ekonomija bb, 74 264 Jelah,
daje sljede}i:
Izvje{taj o tender-ponudi za preuzimanje dionica
Vemal d.d. Te{anj
Ponu|a~
Emitent
Broj vlasnika VP prijavljenih na tender-ponudu
Dionice na koje se tender-ponuda odnosila
Dionice koje su kupljene
Cijena
Ponu|a~ je As d.o.o Jelah-Te{anj, Industrijska zona
Ekonomija bb, 74 260 Te{anj
Vemal d.d. Te{anj, Nesuha Me{i}a 1, 74 260 Te{anj
Tender-ponudu su prihvatila 2 dioni~ara
Tender-ponuda se odnosila na 47.028
(~etrdesetsedamhiljadadvadesetosam) ili 51,29 %
redovnih dionica emitenta
Kupljene su 3.802 dionice, {to predstavlja 8,0845%
tra`enih dionica putem tender ponude, odnosno
4,15% ukupne koli~ine emitovanih dionica.
Pla}ena cijena po jednoj dionici je 14,54 KM
(36,35% od nominalne vrijednosti dionice)
U~esnici transverzale Bitovnja - Vranica
spavati dvadesetak planinara. Slijedi zavr{etak jo{ tri sobe i otvaranje doma najesen...
SUN^ANOM STRANOM TRESKAVICE naziv je jednodnevnog pohoda od sela Rakitnice preko Baletinih
i Bijelih voda do vrhova \evigrad (2034
mnv), Veliki Ljeljen (1974 mnv) i Mali
Ljeljen. Hodoljupci Salko Grbo, Suljo
Ba{alija i Kenan Husremovi} ka`u kako se s tih vrhova, smje{tenih u centralnom dijelu masiva, pru`a nezaboravan
pogled na Veliko i Crno jezero, ]abenske stijene, Barice, Oblik, Ilija{, Lupo~,
te vrhove Viso~ice i Bjela{nice. Kretanje
zahtIjeva stalni oprez zbog zaostale
municije i minsko-eksplozivnih sredstava iz posljednjeg rata...
sine, koriste ure|ene planinarske domove na Lopati, Pogorelici i Srdivodama, a i vide bezbroj prirodnih ljepota od
kojih najvi{e pa`nje plijeni gorski biser,
Proko{ko jezero. Na ovogodi{njoj transverzali, od 7. do 10. jula, u~e{}e su pored doma}ina i organizatora PD Bitovnja Kre{evo, uzeli planinari: HPD Zagreb-Matica iz Zagreba, PD “Erikson Nikola Tesla“ iz Zagreba, HPD Beli{}e i
DPP Lipa iz Od`aka, te pripadnici Eufora, javlja Ivo Lubina...
PRVENSTVENU VARIJANTU SMJERA DRAGMAN - BREZOVE^KI u Velikom Kuku (^vrsnica) ispenjali su Fe|a
Vili} i Jasmin Be~i}. Fotozapis o tome poduhvatu objavili su na webu zone-2000,
koji svakako vrijedi pro~itati...
OSLOBO\ENJE
49
OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Naziv po{te
Adresa
Biha}
Bosanska 3
Biha}
Bosanskih Kraljeva
Cazin
Trg zlatnih ljiljana
Velika Kladuša
Ibrahima Mržljaka bb
Bosanska Krupa
Trg oslobo|enja 1
Bosanski Petrovac
Bosanska 115
Sanski Most
Banjalu~ka 2
Klju~
Kulina bana 11
Goražde
Ferida Dizdarevi}a 3
Ustikolina
Ustikolina
Pra~a
Trg Kemala Hrve bb
Mostar
Tekija bb
Mostar
Bra}e Feji}a bb
Mostar
Mar{ala Tita 51a (Sj. logor)
Konjic
Maršala Tita bb
Jablanica
Pere Bili}a 24
Sarajevo
Obala Kulina bana 8
Sarajevo
Maršala Tita 12
Sarajevo
^emaluša bb
Sarajevo
Patriotske lige 40
Sarajevo
Livanjska 1
Sarajevo
Višnjik 40
Sarajevo
Zmaja od Bosne 88
Sarajevo
Put života bb
Sarajevo
Grbavi~ka 1
Sarajevo
Behdžeta Muteveli}a bb
Sarajevo
Džemala Bijedi}a 37
Sarajevo
Safet bega Bašagi}a bb
Sarajevo
Zelene beretke 15
Sarajevo
Trg solidarnosti 37
Sarajevo
Safeta Hadži}a 107
Sarajevo
Trg ZAVNOBIH-a 17
Sarajevo
Bul. branilaca Dobrinje bb
Ilidža
Rustempašina 13
Hadži}i
Hadželi 116
Vogoš}a
Jošani~ka 32
Ilijaš
29. februara 4
Travnik
Prnjavor 11
Novi Travnik
Trg Zlatnih ljiljana bb
Bugojno
Nugle II
Gornji Vakuf
Javi} bb
Fojnica
Doktora Raljevi}a bb
Donji Vakuf
Ul. 14. Septembra
Tuzla
Aleja bosan. vladara 29
Tuzla
Musala 2
Tuzla
A. Herljevi}a 10
Tuzla
Rudarska 37
Tuzla
Bosne Srebrne bb
Kalesija
Oslobodilaca bb
Živinice
Maršala Tita bb
Kladanj
Patriotske lige 1
Banovi}i
Banovi}i
Lukavac
Borisa Kidri}a bb
Gra~anica
M. Vehbi ef. Šemsekadi}a
Srebrenik
Kulina bana bb
Grada~ac
H. kapet. Gradaš~evi}a 23
Br~ko
Bulevar mira bb
Zenica
Masarikova 46
Zenica
Kralja Tvrtka I br. 2
Zenica
Londža 83
Zavidovi}i
Patriotske lige bb
Kakanj
Zgo{}anska 44
Maglaj
S. Omerovi}a 8
Tešanj
Trg Alije Izetbegovi}a
Visoko
^aršijska 75
Vareš
Put mira 15
Olovo
H. kapet. Gradaš~evi}a bb
Breza
Hasana Kjafije 6
Radno vrijeme
pon-pet.
subota
nedjelja
07-19
07,30-15,30
09-19
08-16,30
-
-
07-19
07,30-15,30
-
07-19
07,30-15,30
-
07-19
07,30-15,30
-
07-16
07-14
-
07-19
07,30-15,30
-
07-16
07-14
-
07-20
07-20
-
08-15
08-15
-
08-15
08-15
-
08-18
08-18
-
08-20
08-18
-
08-18
08-18
-
08-18
08-15
-
08-18
08-15
-
07-20
07-20
-
08-16
-
-
07-20
07-20
09-20
08-16
-
-
08-16
-
-
08-15
08-15
-
07-20
07-20
-
07-20
07-20
-
09-16
09-16
-
08-16
-
-
08-16
-
-
08-16
-
-
09-16
09-16
-
08-15
08-15
-
08-16
-
-
07-20
07-20
-
07-20
07-20
-
07-20
07-20
-
08-15
08-15
-
08-18
08-15
-
08-15
08-15
-
08-19
08-15
-
08-15
08-15
-
08-19
08-15
-
08-15
08-15
-
08-16
08-15
-
08-18
08-15
-
07-20
07-15
-
08-15
08-15
-
08-16
08-15
-
08-15
08-15
-
08-16
08-15
-
08-16
08-15
-
07-17
08-15
-
08-16
08-15
-
08-16
08-15
-
07-17
08-15
-
07-17
08-15
-
07-17
08-15
-
07-17
08-15
-
08-17
08-15
-
07-20
08-15
-
07-20
08-15
-
08-20
08-15
-
07:30-19
08-15
-
07:30-19
08-15
-
07:30-19
08-15
-
07:30-19
08-15
-
07:30-19
08-15
-
08-16
08-15
-
08-16
08-15
-
07:30-16
08-15
-
50
OSLOBO\ENJE
MALI OGLASI
NEKRETNINE
ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i
upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi
grad RS. Tel. 065/674-417 I 052/753-292.
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606.
MIJENJAM stan 120 m2 + pp 60 m2 + gara`a + 200 m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za
Beograd. Tel: 061-866-143 i 033-646-812.
MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999.
MIJENJAM trosoban za jednosoban —
centar. Tel. 033/202-170.
MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob.
061/818-075.
MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat,
Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za
odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob.
062/656-270.
POTRA@NJA
ZA STRANCA potreban ve}i stan za iznajmljivanje do 70m2 u centru na du`i period (agencija). Tel. 062/677-488.
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
IZDAJEM stan 105m2 Centar, stan 92m2
— Breka i stan na I i II spratu na Breci, sve
namje{teno, stan na Skenderiji 60m2. Tel.
061/573-640.
IZDAJEM jednoiposoban stan 5 sprat st.
zgrada Breka. Mob: 061/906-914.
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619179.
IZDAJEM poslovni prostor 32m2, u Papagajci, pogled na Miljacku. Mob. 063/639691.
POTREBNO vi{e stanova za prodaju ili iznajmljivanje. Mob. 061/573-640.
IZDAJEM poslovni prostor 125m2, centar,
prostor 76m2 Centar, prostor 80m2 Grbavica, razne ku}e za strance. Tel. 061/573640.
AGENCIJI potrebno vi{e stanova za iznajmlji va nje, za po zna te kli jen te. Mob.
062/959-129.
POTREBNO vi{e stanova za prodaju ili iznajmljivanje. Mob. 061/573-640.
AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.
PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u
centru, studenticama. Tel. 033/442-331 i
061/438-681.
KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te,
parking prostor. Mob. 061/869-396.
IZDAJEM ku}u u Centru. Mob. 062/337925.
MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji
II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451000.
IZDAJEM jednosoban potpuno namje{ten
stan. Mob: 061/629-944 i 063/143-969.
MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za
dva odgovaraju}a. Tel. 070210971.
IZDAJEM dvosoban komforan stan Centar. Mob: 061/379-392.
MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.
NA Ba{~ar{iji izdajem poslovni prostor
30m2. Mob. 061/745-525.
IZDAJEM jednosoban komplet namje{ten stan, ^engi} Vila I, samcu-ci na du`i
rok. Mob. 061/228-055.
IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu,
centralno grijanje, kablovska, kod Merkatora, Novo Sarajevo. Tel. 659-895 i 062/943021.
IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u
centru Sarajeva. Tel. 033/442-556.
IZDAJEM jednosoban kompletno namje{ten stan, samcu-ci, na du`i rok, ^. Vila.
Mob. 061/228-055.
POVOLJNO izdajem dvosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, N. [i{i}a. Mob.
061/571-129.
JEDNOIPOSOBAN renoviran stan, Alipa{ino polje, A faza, cen. grij. nova kuhinja
i kupatilo, 380 KM+re`ije. Mob. 061/553121.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, 300
KM+re`ije, ul. Bjelave. Mob. 061/356535.
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, Marin
dvor, zaposlenim osobama. Mob. 061/933401.
IZDAJEM namje{ten trosoban stan na Marin dvoru. Mob. 0617933-401.
IZDAJEM poslovni prostor 125m2, centar,
prostor 76m2 Centar, prostor 80m2 Grbavica, razne ku}e za strance. Tel. 061/573640.
IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2
— Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob.
061/573-460.
IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica
I-48m2, ^engi} Vila-64m2, ciglane-52m2,
studentima. Mob. 066/488-818.
IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod
Ilid`e 150m2. Tel. 062/223-710.
IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji.
Tel: 062-701-972.
IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat,
cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524.
IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari
Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914.
IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus
galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu
Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157677.
IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u
Podgori. Tel. 00385 21 625-065.
IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292.
IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480-207.
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223941.
ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2,
centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248.
IZDAJEM stan u ku}i zaseban ulaz. Mob:
061/410-723.
IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo
kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701-128.
IZDAJEM stan Dobrinja I kod Ferex
pumpe jednosoban. Mob: 061-410-723.
DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz,
eta`no grijanje. Mob. 033/200-455.
IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten
stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632.
IZDAJEM poslovni prostor pogodan za
kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466341, 062/823-739.
IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel.
061/145-122.
IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje
15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, priva tna ku}a, I sprat, Grba vi ca. Mob.
063/639-213.
IZDAJEM stan 105m2 Centar, stan 92m2
— Breka i stan na I i II spratu na Breci, sve
namje{teno, stan na Skenderiji 60m2. Tel.
061/573-640.
TROSOBAN namje{ten stan, privatna
ku}a, kod Termalne rivijere, eta`no, parking. Tel. 629-932, 061/319-589.
GRBAVICA, dvosoban stan, grijanje,
blind vrata, namje{ten, za studente, samice. Mob. 062/737-506.
TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet,
400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437,
061/226-493.
IZDAJEM kancelarijske prostore 130m2500m2 u novoizgra|enom objektu lokacija Hrasno.
IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje NA „B“ FAZI UL. TRG ZAVNOBIHA br. 21.
IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena
600 KM. Mob. 061/170-461.
IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2
Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206.
IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod
po{te, kablovska, satelitska, internet. tel.
062/055-305.
IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu,
upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746389.
IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela
Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598.
SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel.
0038733214595, 0038762279428.
HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za
bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943,
00385995769874.
JEDNOKREVETNA namje{tena soba,
blizu studentskog Kampusa, cen. grij. kab.
TV. Tel. 652-293.
IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob.
062/857-389 i 534-667.
NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel.
204-086.
IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na
Ciglanama. Tel. 666-506.
IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima.
Tel. 033/666-492.
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.
IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na
Ba{~ar{iji. tel. 236-936.
IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel.
062/383-040, 445-515.
IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553.
IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka.
Mob. 062/712-991.
IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar.
Mob. 062/253-712.
IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883.
VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba,
300 KM na dan, parking, centralno. Mob.
061/214-868.
STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob.
061/221-706.
PRODAJA
HITNO prodajem veoma lijep dvoiposoban
stan na Otoci, 14 sprat, 76m2 sa dvije lo|e,
adaptiran, cen. grij. 119.000 KM. Mob.
061/194-197.
NEUM Tiha luka dalmatinska broj 9 prodajem ku}u sa gara`om
300m2 oku}nice. Tel: 061/548-365 i 036/884297.
PRODAJEM vikend-ku}a u Resniku kod
Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda,
oku}nica pored glavnog puta za Mostar.
Tel. 061/224-704.
PRODAJEM dvosoban stan 51+6m2 lo|a,
centar, Zvjezda B —
PRODAJEM trosoban stan na Donjim
Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel.
033/665-256.
IZDAJEM stan 90m2 i 150m2 pos. prostora, cent. grijanje, gara`a, Grbavica. tel.
061/130-034.
PRODAJEM dvosoban stan 51 + 6m2
lo|a, Zvjezda neboder — Drvenija, IV
sprat, lift, cen tral no, par king. Mob.
061/745-508.
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236661, 063/284-933.
PRODAJE se devastirana vikendica sa 960
m2 zemlji{ta, 3 KM od Vraca. Mob:
061/253-540.
IZDAJEM extra sre|en apartman za jednu
osobu i Centar Aalipa{ina kod Rajfajsen
banke 550 KM sa re`ijama. Mob: 0617205235.
PRODAJEM ku}u i poslovni prostor,
Ba{~ar{ija, 187m2. Mob. 061/745-525.
IZDAJEM stan 76 m2, 3 sobe, 2 kupatila.
Mob. 061/215-376.
PRODAJEM ~etverosoban stan sa gara`om u zgradi sa ~etiri sprata naselje „kvadrant“ ^. vila. Tel. 033-677-582.
IZDAJEM jednosoban stan Hrasno namje{ten. Mob: 061/899-209.
PRODAJEM stan ekstra lokacija, ul. Titova, novija gradnja. Mob. 065/469-616,
061/226-037.
IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel.
445-515.
PRODAJEM ku}u sa oku}nicom 113 m2
na Bjelavama. Tel: 033-201-104.
IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744.
PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2
prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061-211-303.
DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno,
bra~nom paru ili studenticama. Mob.
061/420-208.
IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158.
IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70,
^engi} Vila 2. Tel. 647-564.
IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092.
IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u
zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800.
IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i
061/360-278.
IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra za
strance pos. ljude kod Holdy in-M. Dvor.
Mob:061/897-959.
IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139.
IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina
sunca, Mostar. Mob. 061/522-815.
IZDAJEM dvosoban stan 74m2 luksuzno
na mje {ten, s.B.Ba {a gi}a 500KM. Tel.
061/177-610.
IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona.
Tel. 033/649-482.
IZDAJEM adaptiran i opremljen stan,
65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200864.
PRODAJEM-izdajem gara`u, centar Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, povoljno po
dogovoru. Mob. 061/869-396.
PRODAJEM 2. ku}e na Jablani~kom jezeru 476m2 i 330m2, sve opremljeno.
Apartman u Neumu 46m2 i apartman
60m2, mo`e i zamjena za Sarajevo. Mob.
061/573-640.
POFALI]I blizu fabrike duhana i OBN-a
ku}a plus dva trosobna stana posebni ulazi dvije gara`e sve komunalije. Tel: 062/439329 i 061/437-719.
PRO DA JEM ga ra`u 13m2, Ha bi be
Sto~evi}, Dobrinja C-5. Tel. 033/465-027,
061/144-547.
PLAC 1380m2, 1/1, Dra`evi}i-Kiseljak, asvalt, struja, voda. Tel. 200-449.
DOLAC Malta, jednosoban stan 37m2, F.
hauptmana, 5 sprat, 75.000 KM. Mob.
061/890-979.
U CENTRU prodajem stan, na 4 spratu,
62m2, dvostrano orjentisan, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411.
RAKOVICA, plac u centru, 1400m2, cijena 22.000 KM. Mob. 066/680-100.
PRODAJEM ku}u, eta`no, vlastiti vodovod
ure|ena oku}ica. Tel: 417-219.
PRODAJEM u Rip~u kod biha}a devast.
ku}a i njiva, povoljna cijena. Tel: 052/216373.
IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582,
061/559-090.
PRODAJEM 61 m2 Nova Vogo{}a dvoiposoban. Tel: 033- 711-665
GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz,
kompletno opremljena. Tel. 061/150-362.
PRO DA JEM dvo so ban stan Cen tar.
061/247-777.
IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu
centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16
do 20 sati.
PRODAJEM 60 m2 Grbavi~ka dvoiposoban. Tel: 061/526-243.
IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati.
IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju,
60m2 po go dan za sve na mje ne. Tel.
061/864-248.
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa grijanjem, Ohridska 3A. Tel. 443-620.
NA Bjelavama izdajem jednosoban namje{ten stan. Mob. 061/740-343.
PRODAJEM 70 m2 Alipa{ino polje trosoban. Mob: 061/247-777.
PRODAJEM 70 m2 Hrasno trosoban stan.
Mob: 061/150-519
PRODAJEM 54 m2 Mojmilo dvosoban.
Mob: 061/247-777.
PRODAJEM 57 m2 Hrasno dvosoban.
Mob: 066/340-748.
PRODAJEM 54 Grbavi~ka dvosoban.
Mob: 061/899-209
SOBA, upotreba kuhinje, kupatila, cen.
grij. blizu fakulteta, tramvaja, autob. stajali{ta. Tel. 611-351, 061/619-249.
PRODAJEM 53 m2 ^engi} Vila dvosoban.
Mob: 061/899-209.
NAMJE[TEN jednosoban stan, Grbavica,
stambena zgrada, 2 kat. Mob. 061/167-930.
PRODAJEM 53 m3 ^engi} Vila dvosoban.
Tel: 033/711-666.
IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel.
061/526-343.
PRODAJEM ku}u Pofali}i blizu Fabrike
Duhana ku}a p+s dva trosoban stana.
Mob: 062-439-329 i 061/437-719.
CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na
dvije eta`e. Tel. 061/905-498.
PRODAJEM dvosoban namje{ten stan
Ba{~ar{ija. Tel: 062-163-513
OSLOBO\ENJE
MALI OGLASI
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
NEKRETNINE
PRODAJA
PRODAJEM jednoiposoban exstra sre|en.
Tel: 061/205-235.
PRODAJEM vikendicu u Kiseljaku-Lepenica. Mob: 061/205-235.
PRODAJEM stan Grbavi~ka 90 m2 eta`no
grijanje sve novo. Mob: 061/205-235.
PRODAJEM vikendicu Isto~no Sarajevo
Tilava vikendica. Mob. 061/205-235.
POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa
kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962.
ALIPA[INO polje, prodajem namje{ten ~etverosoban stan, 5 kat, 2 lifta, balkon. Mob.
061/167-930.
PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u
crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar
prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863.
PRODAJEM ~etverosoban stan na Alipa{inom polju B faza 77m2, V kat, odmah
useljiv. Tel. 061/167-930, 0038592 2444341.
PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul.
Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2.
Tel. 061/528-169, 646-281.
PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom,
50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629.
PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi
cen tar, kod ali pa {i ne d`ami je. Mob.
061/183-171.
PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja,
500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel.
033/447-095.
PRODAJEM stan Dobrinja II mijenjam za
manji uz doplatu troiposoban stan 91 m2,
4 sprat. Mob: 062-606-831.
PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2,
vp. Tel. 061/299-91.
PRODAJEM stan u Hrasnom Aleja Lipa.
Mob: 061/205-235.
PRODAJEM trosoban stan I kat, terasa,
dvori{te, ostava, klima, kamin, Katedrala.
tel. 061/349-177.
PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora
u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal,
a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna
odnosno po dogovoru. Informacije: GSM
00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: [email protected]
PRO DA JEM stan pot krov lje. Mob.
061/205-235.
PRODAJEM 17500 m2 zemlje kromoll
gornji. Tel: 062/157-289.
PRODAJEM manju ku~u, 150m2 oku~nice, blizu centra. Mob. 061/358-772.
PRODAJEM 31 m2 Otoka ve}a garsonjera. Tel: 061/150-519.
PRODAJEM ku}u farmu za koke nosilje
sve useljivo 1/1 cijena po vi|enju. Tel: 033404-391. Mob: 061-936-598.
PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 kod
Doma armije, ul. Branilaca Sarajeva i
dvoiposoban stan 67m2 na Dolac Malti. Tel.
445-371 poslije 15 sati.
PRODAJEM \enovi}i stanovi od 20-60 m2
100 m od mora uknji`eno. Mob: 061/205235.
PRODAJEM 37. m2 Dolac Malta jednosoban stan. Mob: 061/150-519.
PRODAJEM jednosoban stan 43 m2 A. polje odli~no stanje. Mob: 066/340-748.
PRODAJEM stan jednosoban 38 m2.
Mob: 061/526-243.
PRODAJEM jednoiposban stan 52 m2
^engi} Vila. Mob: 061/899-209.
PRODAJEM jednoiposoban stan 48 m2
Nova vogo{}a. Tel: 033-711-665.
PRODAJEM dvosoban stan 53 m2. Mob:
061/526-243.
STAN 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe,
kuhinja, trpezarija, WC, ostava, balkon,
Stari Grad, Ul. Glo|ina.
SKENDERIJA, novogradnja, dvosoban
65m2 uz jednosoban 42m2, I sprat, pogodni i poslovni prostor. Mob. 061/352-112.
PRODAJEM razne parcele u Federaciji i
R. Srpskoj, ku}u i lokal u centru Gora`da oko 500m2 + oku}ni ca. Mob.
061/573-640.
PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665966, 061/199-845.
PRODAJEM stan u ul. Envera [ehovi}a,
56m2 i stan u centru Vogo{}e, 50m2. Mob.
061/573-640.
RAKOVICA, prodajem ku}u 10x12 pr. sp.
pot. sa 1200m2 zemlji{ta i sremskim bunarom pun vode, cijena po dogovoru. Mob.
062/649-825.
PRODAJEM staru bosansku ku}u na
sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan.
Mob. 062/656-270.
PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br.
14/3, 77m2, ci je na 200.000 KM. Tel.
058/483-561.
PRODAJEM stan 100 m2 preko puta
op}ine Stari grad idealan za poslovni prostor. Mob: 061/215-033.
STAN na Logavinoj, 51m2, skoro adaptiran, (mogu 2 rate), 135.000 KM. Mob.
061/245-900.
PRODAJEM stan na Ciglanama 82 m2 gara`a. Mob: 061/299-911.
PRODAJEM stan centar Ferhadija 105
m2. Mob: 061/299-911.
PRODAJEM stan Centar 57 m2 I kat Mob:
061/299-911.
PRODAJEM stan M. Tita centar 147 m2
121 m2. Mob: 061/299-911.
PRODAJEM ili izdajem stan 140m2, Ravne Ciglane. Mob. 063/419-296.
PRODAJEM vi{e gra|. placeva na podru~ju grada od 300 m2 do 5000 m2.
Mob: 061/299-911.
PRODAJEM ku}u Stari gad Kova~i 150
m2 gara`a na 300 m2 placa. Mob: 061/299911.
PRODAJEM stan centar p.uge 66 m2 IV
kat. Mob: 061/299-911.
PRODAJEM poslovni prostor centar 150
m2 180 m2 40 m2 Hrasno 100 m2. B. potok 100 m2. Mob: 061/299-911.
PRODAJEM stan centar 82 m2 ul. Jezero
v.p. stan Vi{njik 32 m2 v.p. Mob: 061/299911.
PRODAJEM stan M. Dvor 82 m2 I kat.
Mob: 061/299-911.
STAN 38m2/VP, vl. R. Petrovi}a, nova cijena 68.000 KM, 43m2-Skenderija. Mob.
061/019-236.
PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663.
PRODAJEM 2. ku}e na Jablani~kom jezeru 476m2 i 330m2, sve opremljeno.
Apartman u Neumu 46m2 i apartman
60m2, mo`e i zamjena za Sarajevo. Mob.
061/573-640.
PRODAJEM razne parcele u Federaciji i
R. Srpskoj, ku}u i lokal u centru Gora`da oko 500m2 + oku}ni ca. Mob.
061/573-640.
^ENGI] Vila 64m2, Hrasno 29m2, Marin
Dvor 39m2, Alipa{ino polje 54, 71m2, Dobrinja 55, 68m2, Ilija{ 73m2, Pofali}i
40m2. Mob. 061/375-787.
PRODAJEM stan u ul. Envera [ehovi}a,
56m2 i stan u centru Vogo{}e, 50m2. Mob.
061/573-640.
PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u
100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940.
KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob.
061/150-373.
PRODAJEM ~etverosoban stan 77m2, V
kat na Alipa{inom polju B faza. Tel.
061/167-930.
ZAGREBA^KA 2d/2 sprat, 64m2, cen.
grij. 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495660.
DOBRINJA 3, kod slasti~arne Kup, dvosoban stan 57m2, 6 sprat, 90.000 KM. Mob.
061/398-106.
BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM,
pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549.
GARA@A - Kranj~evi}eva ispod Konzuma,
vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje.
Mob. 061/869-396.
STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305.
HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat,
adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i
061/224-896.
PRODAJEM ru{evnu ku}u na Vratnik sa
gra|evinskom dozvolom. Mob: 062/701-972
i 066/601/942.
PRODAJEM dvosoban stan, 44m2, kod
muzi~ke {kole. Tel. 033/442-998 i 062/139085.
PRODAJEM dvosoban stan 60m2, II
sprat, ko{evsko brdo, ul. A. Hangija. tel.
033/442-998 i 062/139-085.
CENTAR — Dalmatinska, stan 121m2/2.500
KM, visoko prizemlje. Tel. 033/221-533.
PRODAJEM stan, strogi centar, 64m2, IV
sprat, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411.
PRODAJEM gara`u 14m2, povoljno, Dobrinja, Nade`de Petrovi}. Mob. 061/897959.
NOVA ku}a sa oku}nicom u Fo~i, pored KP
Doma, mo`e i zamjena za stan ili ku}u u Sarajevu. Mob. 061/498-743.
PRODAJEM stan bez posrednika povoljno
Ul. Avde Jabu~ice, mo`e zamjena za Trebinje. tel. 033/810-572, 061/438-855.
PRODAJEM stan 66m2, II sprat, balkon,
Hrasnica, odmah useljiv. Tel. 033/458-244.
PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod
studentskih domova na Bjelavama. tel.
061/911-324.
PRO DA JEM ku}u na Ba{~ar {i ji. tel.
061/199-845, 665-845.
PRODAJEM stan 80m2, III sprat, Alipa{ina 16, erkodi{n, adaptiran, cijena 3.000
KM/m2. Mob. 061/222-295.
PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod
ambulante). Tel. 061/482-999.
BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha
i 8 ari pla ca, svi pri klju~ci. Tel.
00381113919322, 00381 64 2257932.
VIKENDICA-Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 033/538-798.
PRODAJEM stan ul. jezero br. ll, prizemlje, 79m2, cijena fiksno 2.000 KM/m2.
Mob. 061/222-295.
STAN 71m2, Mejta{-Centar. Mob. 061/251367.
PRODAJEM stan CENTAR preko puta
predsjedni{tva. Mob. 061/188-846.
STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob.
061/019-236.
DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam
uz doplatu za stan na relaciji Grbavica —
OHR. Tel. 061/145-122.
HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat,
Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236.
PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod
hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno.
Tel. 061/214-852.
POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u
strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5
sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575.
STAMBENO - poslovni objekat, 900m2
oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob.
066/321-760.
STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za
kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel.
441-879, od 16 sati.
KU]A, Mejta{, 150m2 na 250m2 placa.
Mob. 061/299-911.
STAN 77m2, Bolni~ka 11. Mob. 061/299911.
BREKA, stan troiposoban, I. Mujezinovi}a.
Mob. 061/299-911.
PRODAJEM ku}u, na Marin Dvoru (troso ban stan+gar so nje ra+ba {ta. Mob.
061/933-401.
PRODAJEM peterosoban stan, 6 sprat, Alipa{ino polje, pored tramvajske stanice.
Mob. 061/933-401.
KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice
Foht. Mob. 061/019-236.
STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr.
M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236.
PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo
stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011
2546 339.
KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa
2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647851 i 061/501-515.
PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479.
KU]A u @ep~u, 550m2 zemlje, kod gurmana, Trzna 35, cijena po dogovoru. Mob.
061/063-151.
JEDNOSOBAN stan, prizemlje, Dobrinja. Tel. 234-206.
SPRAT ku}e na Ivanici u F BiH, iznad Dubrovnika 10km. Tel. 036/884-541, 062/490480.
NE UM, gar so nje ra sa te ra som
31m2+25m2, K. Tomislava bb/4, 46.500
eura. Mob. 062/917-704.
PRODAJEM dva poslovna prostora od 200
i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954.
PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K.
Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890.
PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I
sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725.
ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599.
PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I
sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533658.
PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim
balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800
KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554.
PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel.
033/643-099, 062/375-733.
VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan,
64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257.
PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I
sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303.
PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410.
STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored
Mi ljac ke, po tre bna adap ta ci ja. Mob.
061/312-075.
PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}iUgorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624.
PRODAJEM dvosoban komforan stan u
centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969.
PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji,
Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459.
PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel.
460-064.
RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta
mo`e za sve namjene, struja, voda uz
ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179.
PRODAJEM adaptiran jednosoban stan,
40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294840.
PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 1000 m2
zemlje odmah. Mob: 062/701-972.
GRBAVICA, [oping, troiposoban stan
85m2/2.100 KM, renoviran, sa gara`om.
Tel. 617-742, 061/964-797.
PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel.
061/211-303.
^ENGI] Vila, jednoiposoban, 3 sprat,
cen. grij. cijena po dogovoru. Mob. 061/893105.
PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma
vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e
zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel.
061/352-112.
GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“,
cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731.
PRODAJEM devastiranu vikendicu na
Poljinama sa 2.840m zemlji{ta. Mob.061/608-962.
PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i
kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950.
STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a,
dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000
KM. Mob. 066/230-748.
STAN 38m2+balkon, cen. grij. A. Lipa,
Hrasno. Mob. 061/838-055.
PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925.
STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat.
Mob. 061/209-930.
DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod
vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad.
Mob. 062/855-544.
PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za
rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269.
PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki
Brod. Tel. 00385 20 715-478.
PRODAJEM ku}u, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati.
PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250.
PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob.
062/214-895 i 033/639-431.
PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica,
53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel.
0038763191201.
PRODAJEM ili mijenjam stan 50 m2 Bistrik br. 22. Mob: 066-125-258.
PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i,
{est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214.
PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel.
066/114-204.
PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926059.
PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu,
Had`i Idriza 8. Tel. 200-688.
PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob.
066/892-112.
STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl.
plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335327.
DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za
manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat,
140.000 KM. Tel. 450-976, 062/606-831.
PRODAJEM stan Ko{evsko Brdo. Tel.
061/072-845.
DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije
eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod
Busova~e. Tel. 061/175-196.
PRODAJEM stan na Ilid`i 2 sprat ul. Josi pa Sla ven skog. Mob: 061/072-845 i
062/649-370.
PRODAJEM pos. prostor 84m2, Dobrinja,
suteren. Mob. 061/605-851.
PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469311.
PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu
dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban,
51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556545.
STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat,
prodajem ili mijenjam za manji. Tel.
061/828-794.
PRODAJEM dunum zemlje u gornjem
Vlakovu. Tel. 624-560.
PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22
617-556.
PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000
KM, Otoka. Tel. 033/513-781.
PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju,
1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel.
033/513-781.
PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000
eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781.
PRODAJEM jednosoban stan 42m2, I. Andri}a 7/14. Tel. 524-809.
PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781.
KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan
na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob.
066/201-411.
PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A.
[a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727.
PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V
sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953.
PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i
58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203.
STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod
OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren,
plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715519.
PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662.
PRODAJEM dvosoban stan 4 sprat. Mob:
062/649-370.
PRODAJEM nov poslovni prostor na
Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805.
PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom
iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift.
Mob. 066/848-420.
VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel.
233-654, 061/224-896.
PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna
cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel.
643-099, 062/375-733.
OREBI], prodajem dvospratnu ku}u, ba{ta, vo}e, vl. parking, blizu prodavnice i mora. Tel. 0038520/714-072, 00385955271785.
PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I
sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469946.
51
POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2,
potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140071, Alipa{ina br. 47.
NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i
bra~ni krevet. Tel. 033/212-431.
PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise.
Tel. 033/207-484, 066/285-076.
PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.
TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia,
samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695.
PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom,
crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702801.
PRODAJEM laptop nov. Tel. 063/405549.
PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.
VOZILA
LANDROVER, dugi benzinac u odli~nom
stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena
15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel.
058/483-561.
PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru.
Mob. 061/892-969.
PRODAJEM PEUGEOT 406/HDI/20/90
KS/2000. Mob: 061-817-690.
PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva
trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782.
PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao
90.000 km, metalik siva, registrovando
9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355350.
HLADIVODE, prodajem plac 431m2,
15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697.
HONDA Prelude, 2.000WS 4, 1991. godina. tel. 033/441-879 ili 061/188-888 poslije
16 sati.
52
OSLOBO\ENJE
MALI OGLASI
VOZILA
PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km,
servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel.
063/317-923.
PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM.
Tel. 061/702-801.
ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana
pr. 10.2002, kupljena u
PRODAJEM vozilo Chevrolet Corzica 95.
god, registrovano od 17. 7. 2011. god. Tel.
063/991-310.
PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. tel. 033/537-949.
PRODAJEM za Golfa alnaser alternator
2,3,4 i za ostala vozilamo`e monta`a. Tel.
033-531-996 i 062/693-470.
PRO DA JEM di je lo ve za Golf 2. Tel.
062/139-019.
PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane
ograde. Tel. 061/145-843.
PRODAJEM neura|en Vilerov goblen.
Tel. 061/603-115.
PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115.
PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115.
PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna
ku}na dostava. Tel. 062/138-855.
PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju
motora, br. 44. Mob. 061/906-914.
PRODAJEM mobitel HP IPAG Pocker PC
(|epni ra~unar), u o~uvanom stanju, povoljno. Mob. 062/401-229.
PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profesionalne, veli~ina 44-46. Mob. 061/906-914.
PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201.
PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne
police, metalne, vage, kase Oliveti, reno.
Mob. 061/958-001.
BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan.
Mob. 061/233-078.
DVA slu{na aparata za oba uha, nekori{tena sa komplet opremom. Mob. 062/196153.
PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008.
PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80
KM. Tel. 651-556.
PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999.
godina, neregistrovana, u voznom stanju,
bijela. Mob. 061/158-164.
PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek.
aparate Panasonik. Tel. 651-556.
PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985.
god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel.
061/257-934.
PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556.
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553640, 033/655-530.
KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965126.
KUPUJEM 100% najbolje pla~amo staru
deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice,
dionice iz F BiH i RS, isplata odmah.
Mob. 062/206-118.
KUPUJEM deviznu {tednju robna od{tetu dionice firmi fondova FBiH i RS isplata odma. Mob: 061/624-364.
KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.
KUPUJEM Braunove mre`ice za brijanje
i el. aparate. Mob. 061/323-906.
KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob.
065/027-864.
KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime
i ostalo. tel. 061/553-640.
KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel.
461-002.
KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar
savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel.
061/159-507.
KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.
ZAPOSLENJE
CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337-782.
KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta,
pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi. Itisoni 1m2/1KM, firma
GLANZ.
BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu,
ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.
BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel.
061/221-668.
ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel.
062/134-827, 033/241-465.
INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i ~as 6 KM. Tel: 033621-976.
PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem,
radna snaga. Mob: 061/227-189.
BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova
bezpra{inskom ma{inom uz garanciju.
Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.
KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore
i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob.
062/688-855.
PREVOZ putnika Sarajevo-more, novim
lux kombi vozilima, klimatizirano, Neum-Pelje{ac, Dubrovnik i M. rivijeraSplit, dolazimo na adresu. Mob. 062/213645.
INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce
i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5
u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261,
061/511-149.
MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Tel. 061/274-872, 062/672238.
PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion,
2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina.
Tel. 00385 99 8304357.
PRODAJEM ki{obran kolica, roza-siva,
ljulja~ku od 0-3 godine, sve novo, 50 KM
Mob. 062/215-149.
AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111.
RADIJATORE aluminiske po rebru, 10
KM. Mob. 062/458-313.
ZA JEDAN od ureda Austrijske ambasade u Sarajevu potreban asistent/asistentica za b-h-s i engleski jezik, znanje njema~kog jezika je po`eljno ali nije neophodno, zainteresirani se prijavljuju isklju~ivo sa CV-em na engleskom jeziku putem fax-a na broj. 033/552-426.
ASTRA, 2008. god. srebrena, 1.6. 116 ks,
mac, oprema, pre{la samo 45.000 km, 1 vlasnike, 18.000 KM. Mob. 061/173-947.
PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku,
sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826.
POTREBNE osobe od 22-35. god. iz svih
gradova BiH za obavljanje podjele letaka.
Dnevnice jako dobre. Tel: 066/033-451.
PRODAJEM motocikl 125 ccm CHOPPER
15 KS nov, marke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje
se povoljno
PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i
30kg ve}u. tel. 033/641-362.
POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel.
033/618-855, 062/445-037.
PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685.
POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143.
TAPETAR radi sve poslove tapetarske
struke dolazi na adresu besplatno. Tel. 240899 i Mob. 062/909-306.
za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845.
VOLVO S40, 2002. godina, automatik,
benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600
-111.
KADET 1,6, 1991. god. automatik, benzin+plin, po de san za in va li de. Mob.
061/326-182.
[KODA suberb, 2009. god. 170 ks, ful oprema, kasko, registrovana do 1/2012. cijena
40.000 KM. Mob. 061/227-752.
FIAT panda-van (dostavno vozilo), 2001.
god. prvi vlasnik, 2.450 KM. Mob. 061/245900.
PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852.
PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245901.
PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696132.
POTREBNA za rad pic-majstor kuharica.
Mob. 063/024-372.
PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska
nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876419.
POTREBNA frizerka za rad u salonu.
Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.
PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419.
OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin
muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825,
061/335-327.
OPEL vektra, 97. god. benzin, u odli~nom
stanju, registrovan, cijena 6.200 KM. Mob.
061/262-336.
PRODAJEM grobnicu fna< Barama, katoli~ka parcela. Mob. 061/912-574.
TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa
svim pri klju~ci ma, ga ra`iran. Mob.
062/223-700.
VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM
i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob.
061/233-913.
JETA, 91. god. benzin 1,6 90 KS, alarm,
metalik zelena, reg. 8/2011, odli~no stanje,
3.500 KM. Mob. 061/338-199.
SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa
no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951.
PRODAJEM mercedes M 201—190 D,
1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080.
PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2
benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122.
PRODAJEM filandendron, {efleru, palma,
fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel.
033/657-914.
PRODAJEM drva bukova cijepana - 65
KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel.
061/159-904.
PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.
KUPOVINA
OSTALO
VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori
(5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob.
061/869-396.
PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu,
sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100314.
PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od
boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159507.
PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca,
duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507.
PRODAJEM kontejner povoljno, izolacija, struja, dimenzije 6x2,50, na Kozijoj }upriji. Tel. 066/818-736, 065/384-167.
PRO DA JEM staj sko |u bri vo. Mob.
061/515-235.
PRODAJEM stolicu za kupanje u kadi pelen i ulo{ci super 7 za odrasle. Mob: 062970817 i 033-644-231.
PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka
stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel.
061/702-801.
POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162.
KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323906.
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu od{tetu, dionice. Isplata odmah
i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS.
Mob. 061/175-237.
AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u
Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3%
provizije. Tel. 654-793.
KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu
od{tetu, obveznice, dionice u FBiH i RS, isplata i dolazak odmah na adresu. Mob.
063/595-640.
SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih
ku}anskih aparata, dolazak besplatan.
Tel. 061/551-035.
PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem,
radna snaga. Mob. 061/227-189.
DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914-014, 204-453.
SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara,
instalacija windowsa, ~i{~enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140.
INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838794.
MATE MATI KA pro fe si onal no. Mob.
061/800-259.
USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i
PVC roletne, platnene roletne, tende, ci je na sa ugra dnjom. Tel.
033/211-484, 033/767-995 i 061/131447.
MIKADO d.o.o. A. `aluzine, trakaste i DUAL zavjese, VANJSKE PVC
i Al. ROLETNE i harmonika vrata. Mob. 062/170-248, 066/613-584.
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,
Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata,
dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867,
061/188-410.
MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje radi i selidbe.
Mob: 061-202-840.
RADIM sve vrste molersko farbarske i druge poslove. Tel: 061-382-219.
PROFESOR engleskog jezika sudski tuma~, prevodi. Tel: 033-465-938. Mob. 062612-399.
SJAJ- KIRBI, dubinsko usisavanje i pranje tepiha, itisona, sjede}ih garnitura.
Mob. 061/210-992.
VODOINSTALATERRSKA radnja radi
adaptacije kupatila kao i opravke. Mob:
065/733-400.
RADIM kompletnu adaptaciju stana, moleraj. Tel: 062-226-904.
MOLERSKO farbarski radove radim sve
i druge poslove. Tel: 061/382-219.
NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku)
polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374458.
UGRADNJA, remont i prodaja alnasera,
alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193.
POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe
kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524.
POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje,
vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476.
PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob.
061/654-941.
^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel.
061/949-447.
DAJEM instrukcije iz matematike za sve
{kole i fakultete. Mob. 061/534-231.
INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel.
061/157-991.
PARKETAR, postavlja, brusi, lakira parket, {ipod, postavlja laminat. Mob. 062/177796.
MO LER SKO-far bar ske uslu ge. Mob.
062/922-323.
BRAVAR, ograde kovane, ograde, kapije,
klizne kapije, vrata, gara`na vrata, gitere.
Mob. 062/177-796.
^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920.
PREVODIM sa slovena~kog na bosanski.
Tel. 061/282-134.
ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo:
struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868.
POS TAV LJAM po vo ljno ri gips. Tel.
061/545-888.
VODOINSTALATER vr{i opravke i ugradnju novih instalacija i novih sanitarija.
Mob. 061/389-112.
ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868.
ELEKTRI^AR vr{i opravke bojlera, TEA
pe}i, indikatora i izradu novih instalacija.
Mob. 061/222-228.
MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760.
MOLERAJ, gletovanje, ekstra kvalitetno,
besprejekorno ~isto, cijena po dogovoru.
Tel. 061/733-558, 062/453-058.
ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255,
066/889-246, 033/213-040.
NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva
(proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020.
ILIJA[, radim antikorozivnu za{titu automobila, varenje, farbanje, poliranje. Mob.
061/552-547.
UDOBNIM kombijem vr{im prevoz putnika, do 8 osoba, povoljno, prema moru i ost.
destinacije, svakim danom. Mob. 061/903526, 033/470-223.
LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje.
Mob. 061/533-146.
PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo,
kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.
ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi}
malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na
CD-u. Tel. 032/244-417.
VODOINSTALATER opravlja i postavlja
~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel.
066/973-793.
ODR@AVALA bih stan kod porodice,
(~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458.
VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem,
obezbije|ena radna snaga, uz godogov.
Mob. 063/872-529.
STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel.
469-805.
VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim
gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907356.
POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engles kog je zi ka za osno vne {ko le. tel.
061/515-803.
ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916.
PREVOZ putnika prema moru kombi sa
8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873.
NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem
stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524.
INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157991.
SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja
keramike, rigipsa i svih vrsta podova.
Mob. 061/256-132.
STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve
staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221902.
MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760.
MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razuman na~in.
Mob. 061/571-361.
ITALIJANSKI/francuski, povoljno instrukcije. Tel. 213-968.
^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375.
PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970.
KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza
stvari. Tel. 061/033-475.
APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neum-bih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: [email protected]; [email protected] Telefon:387(0)36 884125, Fax:387(0)36 884-128.
NEUM — Apartmani prvi red do
mora, Primorska 124 (SURDUP 2)
kli ma ti zi ra no, vlas ti ti par king,www.villa-grazzia.ba e-mail:
vil la.graz [email protected] Tel.
+387(0)61 138 007.
DUBROVNIK, izdajem trosoban apartman, terasa, parking, pogled na more,
most, rijeku Dubrova~ku, 100 eura/dan,
du`i bo ra vak po do go vo ru. Mob.
+385959042186.
U PRELIJAPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se
odmorite. Tel. 00387 20 713-884 i Mob.
061/252-782.
OREBI] apartmani za 4 osobe opremljeni, kuhinja, kupatilo, spava}a, dnevni bora vak, te ra sa, par king u hla du. Tel.
033/220-068, 061/147-359.
PODACA — Makarska rivjera, iznajmljujem 2 trokrevetna apartmana sa posebnim ulazom, 200m od pla`e. Tel. 00385 21
699-170.
U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, bli zu pla`e. Tel.
0038521611523, 00385915406089.
ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo
nove i popravljamo stare instalacije, eko
plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob.
061/132-149.
DAJEM instrukcije iz francuskog jezika,
za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.
VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao
i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162,
061/266-764 i 061/108-779.
DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945 i
Mob. 061/858-228.
ODMOR na Bristu, uz vrlo povoljne cijene soba i apartmana. Tel. 0038521699179.
SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.
VODOINSTALATERSKA radnja radi
adaptacije kupatila kao i opravke. Mob.
065/733-400.
IDEALAN odmor za familiju na Hvaru veoma povoljne cijene, 50 m od glavne pla`e,
posjetite nas. Mob: 061/810-398.
KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova.
Mob. 061/930-315.
FIZIOTERAPEUT dolazim na adresu.
Tel: 061-505-073.
PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m
od mora. Tel. 00385921473119.
VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel.
033/535-659 i 062/139-034.
U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a.
KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu
od {te tu, ob ve zni ce, di oni ce, naj bo lje
pla~am, isplata i dolazak odmah. Mob.
061/375-634.
„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih
i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob.
061/172-948.
KUPUJEM deviznu {tednju Jugo i Privredna banka, isplata odmah. Mob. 061/526918.
SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob.
061/482-882.
KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu
od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897.
„DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.
HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije
vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna,
u boji drveta. Mob. 061/516-910.
VR[IMO kvalitetno ru~no pranje }ilima i
itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel.
033/221-945.
BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607453.
KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama,
ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343.
IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica
i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava).
Mob. 061/563-292.
PUTUJTE brzo i sigurno, klimatiziranim
kombijem, Sarajevo, more i ostale destinacije. Mob. 061/222-310 i +385995730940.
OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo.
Mob. 061/949-447.
MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu lijepljivom trakom i podnim najlonima.
Tel. 061/606-441.
^ISTILA bih stanove. Mob. 062/970-325.
^UVALA bi i opslu`ivala nepokretno lice.
Mob. 062/569-444.
PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd.
Mob. 061/357-232.
SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604.
VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi sa radnom snagom ili bez, Ko{evsko brdo.
Mob. 066/226-665.
DU BO KA, iz da jem apar tma ne. Tel.
0038520691493 i 00385989974826.
IZDAJEM sobe i apartmane kod hotela Zenit u Neumu. Mob. 063/894-751.
Ulcinj-apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)-62-559-303.
OREBI] povoljno izdajem konforne apartmane blizu mora. Tel. 00385 20 713-710,
00385 98 9134 725.
PODGORA izdajem apartman za 2 osobe.
Tel: 00385992349220.
BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel:
0038520220261.
PROFESORICA francuskog i latinskog jezika, daje instrukcije. Tel. 645-307.
MAKARSKA apartmani, blizina pla`e
strogi centar, klima, kuhinja, poseban
ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506.
PREVOZ kombi vozilom, vas, va{ih ljubima ca, ma njih stva ri, pu tni ka. Mob.
061/160-085.
NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel: 063-327-098 i 036-884169.
OSLOBO\ENJE
SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Tu`nim srcem i bolom u du{i javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi suprug, otac, punac,
svekar, dedo i pradedo
POSLJEDNJI POZDRAV
Danas, ~etrnaestog jula 2011, navr{ava se najtu`nija godina od kada nas je napustio na{ voljeni
JOZO [UTALO
dragom ~ovjeku
i prijatelju
SJE]ANJE
na na{eg sina jedinca
prof. dr. RAMIZ
E[O HAND@I]
1933 - 2011.
trinaestog jula 2011. u 79. godini blago u Gospodinu preminuo nakon du`e bolesti.
Pokop }e se obaviti na rimokatoli~kom groblju Stup 14.
jula 2011. godine u 17 sati.
PO^IVAO U MIRU BO@IJEM!
O`alo{}eni: supruga Kata, k}i Jelena, sinovi Ivica i Dragan, zet Jerko, snahe Ljiljana i Nada, unu~ad Sandra,
Vedran, Dario, Mario i Slaven, praunuk Arjen, brat Perica sa obitelji, {ura Pero sa obitelji, svastika Zdenka sa
obitelji, brati}i i brati~ne sa obitelji, te obitelji [utalo, Budimir, Pulji}, Talanga, Ma|ura, Ali}, Hrlovi}, Marti},
Marjanovi}, Ba{karada, Trogrli}, Jozi}, Kopri}, Bo{njak,
Mati}, Do{lo, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
Ku}a `alosti: Ul. kralja Stjepana Toma{evi}a br. 43.
VEDAD
(RE[ADA)
BOTI]
ASAD
RA[IDAGI]
Te{ko, prete{ko je `ivjeti bez TEBE, tvoje ljubavi, dobrote, podr{ke i plemenitosti koju si nam
nesebi~no darivao. Sje}anje i po{tovanje na tebe je dio na{ih `ivota u kojima }e{ nam uvijek
nedostajati.
3. 7. 1979 — 14. 7. 1993.
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet.
Zauvijek tvoji: Zineta, Senad, Samra, Ana, Haris,
Berin i Nedim.
000
Hatma-dova }e se prou~iti u petak, 15. jula 2011.
godine, u Begovoj d`amiji poslije d`uma-namaza.
Munira, Lejla,
Alma i Nikola
4396
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{
dragi otac, punac i dedo
4398
Uvijek `ivi{ u na{im
mislima i ~uvamo te
u na{im srcima.
POSLJEDNJI POZDRAV
istaknutom stru~njaku i uva`enom dugogodi{njem ~lanu na{eg kolektiva
MILE (DRAGE)
LAZOVI]
Sahrana }e se obaviti 14. jula 2011. godine u 14 sati na
gradskom groblju Sveti Marko.
Porodici upu}ujemo izraze iskrenog saosje}anja.
Energoinvest, d.d. Sarajevo
Ku}a `alosti, Ul. Huseina \oze br. 270.
001
000
APARTMANI
POSLJEDNJI POZDRAV
ocu na{e prijateljice Eme
dragoj sestri
S ljubavlju na{em
dragom amid`i!
SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj
lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385
98 453-433.
MARIJI (ANTE)
ARAPOVI],
ro|. FRANKI]
ALIJI KOZI]U
NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884711.
PAG apartman, blizina pla`e, pogled na
more, slobodno od 1.8. Tel. 063/317-493.
U PODACAMA izdajem apartman (trosoban stan) sa 6 le`aja, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. tel. 061/375-059,
00385 98 1865664.
IZDAJEM jednosoban stan u UlicinjuValdanos 100 metaara od pla`e, 5 eura po
~lanu. tel. 00382 69 365672.
NEUM sun~ana soba sa kupatilom, wc, terasom, poseban ulaz, 70 metara od mora.
tel. 061/511-234.
HVAR — SU^URAJA, iznajmljujem apartman 4+2, 70 m2, blizu pla`e sa parking
prostorom, povoljno. Tel: 0038521 773
343 Mob: 061/810-398.
ALIJA (ABIDA)
KOZI]
POSLJEDNJI POZDRAV
ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45
le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453433.
OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa
kupatilom, upotreba kuhinje, parking,
povoljno. Tel: 00385/981-863-337 i 062-334139.
25738
ALIMUHAMEDU ALIJI
(HASANA) HAD@IEFENDI]U
preminuo 12. jula 2011. nakon kratke i te{ke bolesti u
60. godini.
O`alo{}eni: k}erka Aleksandra, zet Samir, unu~ad Emir
i Elmir, bra}a @eljko i Brane sa porodicom, sestra Vesna
sa porodicom, te porodice Lazovi}, Maci}, Kosanovi}, Rulj,
E{pek, Simi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
Roditelji
Miki, Ismet, Fija, Bego, Sule, Kemo,
[era, Munevera, Sabina, Snje`a, Nenad
4403
U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom, blizu mora. Tel.
00385 21 699-445.
IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj
— centar. Tel. 00385 91 798-4396.
NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169.
IGRANE Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. tel.
00385 21 627738, 00385915583218.
IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880320.
od brata Radoslava i njegove obitelji
4401
IZDAJEM apartman 82m2 u Neumu,
10m od mora. Mob. 063/219-027, Kemo.
KOR^ULA, izdajem apartmane i sobe. Tel.
0038592381825, 0038763185392.
NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel.
036/880-631.
DOBRE VODE-Bar, C. Gora, sobe 70, pd,
pra. 7 eura po le`aju, posebno kupatilo, zajedni~ka kuhinja. Tel. 00382/67360365,
033/621-119.
NEUM vila Glorija apartmani uz more povoljno, parking osiguran. Tel. 036/884215.
NEUM apartmani konforni klimatizirani
blizu mora parking. Tel. 036/884-493,
061/141-752, 061/183-981.
APARTMANI i sobe na Crnogorskom
primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www.
apartmanifit.com Tel. 065/879-433.
IZDAJEM povoljno apartmane na ^iovu
Trogir apartmani su moderno opremljeni.
Tel: 00385916321009.
MAKARSKA rivijera — Mali Drvenik izdajem apartmane.Tel: 0038761157790 i
00385919542000.
APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sreseru na Pelje{cu. Tel. 0038520741246.
IDEALAN odmor za familiju na Hvaru veoma povoljne cijene 50 m od glavne pla`e.
Posjetite nas. Mob: 061-810-398.
NEUM izdajem apartmane blizu mora sa
terasom i pogledom na more. Tel. 036/884710, 062/970-364.
NEUM, uz more izdajem apartmane i sobe sa kuhinjom, kupatilom, parkingom. Tel.
036/880-658, 036/805-907, 063/924-121.
KO RU^A, iz da jem apar tma ne. Tel.
0038592381825, 0038763185392.
NA SUN^ANOM Hvaru izdajem apartmane, Jelsa, pje{}ana pla`a, gara`a Tel. +385
21 761507 i +385 91 9743505.
IZDAJEM vrlo povoljno vikendicu nas moru — Brist. Mob. 065/367-128 i Tel. 033/614604 od 20 sati.
HVAR-Su~uraj, apartmani 3-5 osobni, uz
samo pla`u. Tel. 0038521773305, 0038599
6830611.
SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com
IGRANE, Makarska rivijera, izdajem
povoljno sobe, apartmane, manju ku}u.
Tel. 0038521627738, mob. 003859155
83218.
RAZNO
Dina i ]amil
sa djecom
25759
OSMRTNICE,
OGLASE,
NATJE^AJE
MO@ETE PREDATI
U VA[EM GRADU
OSLOBO\ENJE
DOO
NOVOTEKS
KISELJAK
IZDAJEM sobe u Neumu kod po{te. Mob.
062/342-124.
NEUM, apartman sa terasom, klima, TV,
2 min. do mora. Mob. 061/511-234.
USTUPAM ugovor za op{tinsku radnju, uz
otkup inventara, Stari Grad. Mob. 061/245900.
Tel: 387/30/879-438
OSLOBO\ENJE
54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
had`i HAMDIJA PAJA (HUSE) PA[I]
preselio na ahiret u nedjelju, 10. jula 2011, u 77. godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.
Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice N. Smailagi}a 14 sa polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad.
O`alo{}eni: sinovi i snahe Sabahudin Dino i Adnan, Dika i Nicole, unu~ad i snaha Haris i Admera, Bakir, Berina, Ema i Daris, bra}a i snahe Avdija, Muharem, Be{o i Sead, Janja, Mirsada, Nada i Sehinka, brati}i i brati~ne, svastika Hajra, {ure Hazim i Hamdo, prija Suada Grada{~evi}, porodice Pa{i}, Sari}, Ja{arevi}, Grada{~evi}, Azabagi}, Steinke, Had`ali}, Jahi}, Babovi}, Avdi}, Tanovi}, Grebovi}, Deved`i}, Dolan, Telibe}irovi}, Sad`ak, Sokolovi}, Hamzi}, Jarebica, Ahatovi}, Zuli}, Novakovi}, Bajramovi}, kom{ije-prijatelji Mirsad Cico [ehovi}, Murfeta i Raif, Be{ir i Ahmet, te prijatelji/raja iz Norve{ke, a posebno Irfan, Hamo, Ivica, Zlaja, Hajro i Sakib, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Nerkeza Smailagi}a br. 14/III.
002
SJE]ANJE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
na drage roditelje
STEVANDI]
ISMET (HAMDIJE) ME[ANOVI]
preselio na ahiret u srijedu, 13. jula 2011. godine.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine, u 18 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2.
RADMILA
RADE
oktobar 1979 - juli 2011.
juli 1991 - juli 2011.
Hvala vam {to ste svojom ljubavlju i plemenito{}u ovjekovje~ili lijepe trenutke na{ih
`ivota, a u sje}anju va{ih unuka (Svjetlane, Tihane, Anje, Ognjena, Ranka i Sr|ana)
ostavili najljep{e uspomene na vas.
Dragan, Mirjana, Tiho i Senka sa porodicama
O`alo{}eni: supruga Hana, sinovi Almir i Edin, unuk Faruk, brat Ahmed, sestra
Rad`a, snaha Hana, brati}i Aldin i Nedim sa porodicama, sestri}i Senad i Mirza, sestri~ne Jehona, Amra i Alma, snahe Raza i Vildana, njegovi Fata, Meho i Reuf sa porodicama, te porodice Me{anovi}, ^atibu{i}, Krasni}, Mad`arevi}, Sokolija, Sulejmanovi}, Maloku, Nevesinjac, Faji}, Ku{ljugi}, Ja~evi}, Abad`i}, Arifovi}, Husein~ehaji},
Br~kalija, te ostala rodbina i prijatelji.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 18 sati u Bakijskoj d`amiji.
Ku}a `alosti: Telali br. 11.
25758
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
HAD@IRA BOSNO,
ro|. MURTI]
preselila na ahiret u srijedu, 13. jula 2011, u 74. godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine,
u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.
002
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da
je na{a draga
Sa `alo{}u i tugom javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga majka
ZLATKA KUNDO,
ro|. KLJUNO
MUNIRA
(NEZIRA)
MURTI],
ro|. DUDEVI]
preselila na ahiret u utorak, 12. jula 2011, u 80.
godini.
ekshumacija iz Vi{egrada
tragi~no preselila na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke 1992. u 32. godini.
Prevoz obezbije|en ispred d`amije na Dobrinji III sa
polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad.
D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 14. jula 2011.
godine, poslije ikindija-namaza u haremu d`amije Faleti}i, a ukop }e se obaviti u 17.30 sati na starom mezarju Faleti}i.
O`alo{}eni: suprug Ismet, sin Senad, k}erke Mevzeta,
Sajma i Emira, brat Fadil sa porodicom, sestre Biba,
Tima, Munira i Fadila sa porodicama, snaha Mersiha,
zetovi Mu{an, Meho i Almir, unuci Jasmin, Armin i
Mirsad, unuke Mersiha i Emina, djever Asim sa porodicom, zaova Rahima sa porodicom, te porodice Bosno,
Murti}, Hajdarevi}, Ahmespahi}, Karaibrahimovi},
[eta, Memi{evi}, Avdibegovi}, Ali}, Mehinovi}, Mirvi}
i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
O`alo{}eni: sin Salko, k}erka Fatima, snaha Raza, unu~ad Haris, Dino, Halid i D`enana, praunu~ad Emir, Benjamin, Berin, Layla, Elmar,
Kenan i Iman, zet Nermin, snahe Elvedina i Edina, te porodice Kundo, Kljuno, Hod`i}, Oru~,
Komar, Brzovi}, Ajkuni}, [ehovi}, Demir, Kapo,
Ramovi}, Sulji}, Ali}, Tatli}, Kuni} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji na
Dobrinji III.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u
ku}i `alosti u Ulici Hladivode br. 31 A.
O`alo{}eni: k}erke Sajma i Ismeta, sin Samir, unu~ad Damir, Ajla, Emir i Amar, brat
Ismet sa porodicom, sestre Zineta i Mula sa
porodicama, zet Sabahudin, snaha Samira,
te porodice Murti}, Dudevi}, Mehmedovi},
Selimovi}, Hurem, [abanovi}, Pjevo, Menzilovi}, Memi}, kao i ostala brojna rodbina,
prijatelji i kom{ije
000
000
000
D`enaza }e se obaviti u petak, 15. jula 2011.
godine, u 14.30 sati na gradskom groblju
Vlakovo.
OSLOBO\ENJE
SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
U dubokoj boli javljamo rodbini i prijateljima tu`nu
vijest da je na{a majka i baka, gospo|a
MARIJA (ANTE)
ARAPOVI], ro|.
FRANKI]
preminula u utorak 12. jula 2011. u 77. godini.
Ispra}aj drage pokojnice bit }e u ~etvrtak 14. jula
2011. godine u 12 sati na groblju Bare.
PO^IVALA U MIRU BO@IJEM !
^etrnaestog jula 2011. godine, navr{avaju se ~etiri
godine od smrti na{eg dragog i nikad zaboravljenog
HASIBA AVDI],
ro|. ^OLI]
dr. ELVEDIN
MU[ANOVI]
Danas se navr{ava 52 dana kako si nas napustila. draga majko, ostavila si veliku prazninu u mom srcu, tvoju ljubav koju si bezuvjetno pru`ala i tvoju dobrotu
nikada zaboraviti ne}emo.
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet.
Tvoja k}erka Jasmina, zet ]azim, unuke Safeta i
Emina, unuk Jasmin, praunuk Eman
Ponosni {to smo te imali i beskrajno nesretni i tu`ni {to
smo te prerano izgubili. Ne postoje rije~i za bol i tugu
koju osje}amo. Ostaje samo uspomena na tvoju dobrotu.
Vole te tvoji: tetka [eherzada, D`evad, Aida i Alma
4389
O`alo{}eni: k}erka Sandra, bra}a Radoslav, Vlado i
Zvonko, zet Dragan, unuk Tonny, porodice Franki},
Arapovi} i Kljaji}, te ostala rodbina i prijatelji.
000
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
dugogodi{njem predsjedniku ogranka Dru{tva “ Josip
Broz Tito “ u Visokom, drugu
dragoj kolegici
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje
da je na{ dragi suprug i otac
ALIJA (ABIDA)
KOZI]
70240
D@EMALU
HAJDUKOVI]U
FATIMI
HASANOVI]
Upravni odbor
Dru{tvo “Josip broz Tito“ Sarajevo
001
preminuo 12. jula 2011. u 80. godini.
Muhidin, Rajka, Zina B., Elvira, Mi{o, Elbisa,
Aida, Vildana, Nedreta, Arijana, Semir, Ljiljana,
Firdevsa, Meliha, Lila, Belma, Senaida, Asima i
Ramiz, Slavica Milo{evi}
POSLJEDNJI SELAM
Sahrana }e se obaviti 14. jula 2011. godine u 14,30 sati
na gradskom groblju Vlakovo.
amid`i
S ljubavlju i po{tovanjem njegovi najmiliji: supruga
Zineta, k}erke Nusreta i Ema, sin Adnan, unu~ad Haris, Dino, Amra, Farah i Sarah, zetovi Fuad i Haris,
snahe Zerina, Ziba i Merhunisa, te porodice Kozi},
Karkelja, Nuhi}, Vili}, Sara~, ^erkez, Muka~a, Ko{po,
Brki}, Peljto, Husovi}, Anti}, Podrug, Raoni}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
25757
S tugom se opra{tamo od na{eg dragog
HAMDIJI PA[I]U
000
VESE
Neka ti Allah d`.{. podari lijep d`ennet.
POSLJEDNJI
POZDRAV
POSLJEDNJI
POZDRAV
dragoj
dragoj
Porodica Pa{i}: Elvir, Sla|ana, Kristijan i Berina
4388
SJE]ANJE
Seka, Suzana i Snje`ana sa porodicama
na na{u dragu mamu i baku
4390
POSLJEDNJI POZDRAV
NADU ME[I]
FATIMI
HASANOVI]
dragom
S ljubavlju se sje}amo svakog dana provedenog s tobom.
FATIMI
VESI
Bol nije u rije~ima, nego u srcu i du{i gdje }e{ vje~no
ostati.
Kolegice iz
Energopetrola:
Adila — Maca,
Slavica i Alma
4393
I u li je pim i u te {kim tre nu ci ma ja ko nam ne dos ta je{.
Slavica
Porodica
4393
Zrinka i Ilko Gojak
4384
4390
OSLOBO\ENJE
56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
HABIBA (OMERA) DERVOZ, ro|. POTUROVI]
preselila na ahiret u utorak, 12. jula 2011, u 89. godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare.
O`alo{}eni: sin Fadil, k}erke Fatima i Dika, bra}a Kemal i Osman sa porodicama, sestra Razija sa porodicom, zet Tarik, snahe Marija, Zlata i Tenzila,
unu~ad Muhamed, Amir, Adnan, Alma, Samra, Amela i Aldijana, praunu~ad Naida, Adin, Edvin, Benjamin, Eldin, Aldin, Hena, Kerim i Emir, te porodice Poturovi}, Dervoz, [ehovi}, Rustempa{i}, Vuk, Bukva, Hulusi}, ^ehi}, Rami}, Mahovi}, Softi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Hamdije ^emerli}a br. 31/IV (stan [ehovi}).
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
002
Tu`nim i `alosnim srcem javljamo svim
prijateljima i poznanicima da je na{ dragi i
nikad pre`aljeni
U ~etvrtak, 14. jula 2011. godine, navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana otkako je
na ahiret preselio na{ voljeni
POSLJEDNJI
SELAM
na{em kom{iji i
velikom ahbabu
VINKO (MIJE)
DIVKOVI]
SULJO (SALKE) PEZO
1928 — 2011.
Tevhid }e se prou~iti istog dana (~etvrtak, 14. juli 2011. godine), u 17 sati u
d`amiji na Sedreniku.
nakon kratke i te{ke bolesti preminuo 12. jula
2011. u 83. godini.
Ispra}aj dragog nam pokojnika obavit }e se u
~etvrtak, 14. jula 2011. godine, u 16 sati na groblju Bistarac.
Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet, a tvojoj plemenitoj du{i vje~ni rahmet.
Tvoji najmiliji: sinovi Mirsad i Sejad, snahe Rasema i Aida, unu~ad Lejla,
Adela, Adis i Adna
FERHADU
SAD@AKU
Porodica Ajanovi}
4385
002
PO^IVAO U MIRU BO@IJEM!
O`alo{}eni: sinovi Braco, Pero i Vjekoslav, k}erke Slavica i Nevenka, brat Marko, snahe, zetovi,
unu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i susjedi
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je
na{a draga majka i sestra
Tu`nim srcem javljamo svim prijateljima i
poznanicima da je na{a draga i plemenita
000
had`i
SAFETA-hanuma
DEDAGI],
ro|. LJUCA
POSLJEDNJI POZDRAV
na{em dragom dedi
ALIJI
KOZI]U
MANDA
LAME[I]
1965 — 2011.
preselila na ahiret u utorak, 12. jula 2011, u 75.
godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine, u 18 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2.
iznenada preminula 12. jula 2011. u 46. godini.
Prevoz obezbije|en ispred d`amije Hrasno sa polaskom poslije ikindija-namaza (17.15 sati), do mezarja i nazad.
Ispra}aj mile nam pokojnice obavit }e se u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine, u 16 sati ispred Komemorativnog centra, a sahrana na rimokatoli~kom
groblju Bori} u Tuzli.
Oni koji su izgubili dosta: suprug Selim, sinovi Mevrudin i Seadin, k}erka Mevlida, snahe \ana i Raza, unuke Merjem i Lamija, unuci Abdul-Kadir,
Mustafa i Murat, bra}a Amir i Murteza te ostala
mnogobrojna rodbina i prijatelji.
S ljubavlju i po{tovanjem,
njegovi unuci: Haris, Dino, Amra, Farah
i Sarah
4387
PO^IVALA U MIRU BO@IJEM!
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 18 sati u stanu
merhume u Ulici Malta br. 7/III.
O`alo{}eni: otac Fahrudin, suprug Hasan, k}erka Nihada, brat Marinko, brati} Dario, brati~na
Marina, porodice Cipurkovi}, Divkovi}, Josipovi}, Lame{i}, Huremovi}, te ostala mnogobrojna
rodbina, prijatelji i kom{ije
000
000
OSLOBO\ENJE
SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
SJE]ANJE
TU@NO SJE]ANJE
na na{e drage roditelje
IN MEMORIAM
na dragog supruga
SADIKA
KADRI[I]A
14. 7. 2003 — 14. 7. 2011.
ZAKIRA
HAD@IROVI]
MEHMED
HAD@IROVI]
14. 7. 1991 — 14. 7. 2011.
19. 9. 1979 — 14. 7. 2011.
Va{i: Mirsad, Nermina i Edina sa porodicama
4379
S ljubavlju i po{tovanjem,
MAK DIZDAR
supruga Razija
4298
Sa `alo{}u obavje{tavamo rodbinu u Bosni da je
na{ ro|ak Asaf Dedovi}, sin Ahmeda i Zinete,
preselio na ahiret 7. jula 2011. u 74. godini u Geelongu - Australija
17. 10. 1917 — 14. 7. 1971 — 14. 7. 2011.
“Tamo gdje su psalmi
tu su i prokletstva”
(M. Dizdar)
POSLJEDNJI SELAM
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)
FONDACIJA MAK DIZDAR
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
kom{ije da je na{ dragi
4376
ASAFU
DEDOVI]U
ALIMUHAMED
(HASANA)
HAD@IEFENDI]
iz Banje Luke
Danas, 14. jula 2011, navr{ava se tu`na godina od kada nije vi{e sa nama na{ dragi
Hidajeta, Hikmeta i Devi{a sa porodicama
iz Sarajeva, Damaska i Al`ira
4361
BORIVOJE (STANKA)
MRKALJ
preselio na ahiret u utorak, 12. jula 2011, u 92. godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 14. jula 2011. godine,
u 14.30 sati na gradskom mezarju Bare.
O`alo{}eni: sestra Ferida, brat [emsudin sa suprugom
Senom, sestri}i Mirza, Soko, Osman i Tanja sa porodicama, te porodice Had`iefendi}, Kunosi}, Pintol, Gu{i}, Kapetanovi}, ^engi}, Haseta, Avdi}, Vejsilovi},
Domanagi}, Korkut, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
^etrnaestog jula 2011. navr{ava se jedanaest godina
od smrti na{eg dragog
Bio si i ostao dio na{eg `ivota. Uvijek }emo te se sje}ati
i tugovati za tobom.
RIZAHA PA[I]A
U na{em srcu vje~no }e{ biti voljen, po{tovan i nikad
zaboravljen.
iz ^ajni~a
Neutje{na supruga Danka i sestra Gordana.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Alipa{inoj d`amiji.
Ku}a `alosti: Ul. mar{ala Tita br. 8/II.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000
SJE]ANJE
Te{ko je `ivjeti bez tebe, tvoje ljubavi, tvog osmijeha i
dobrote.
Sje}anja na Tebe ~uvamo u na{im srcima sa puno ljubavi i po{tovanja.
Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i veliki
rahmet.
[esnaestog jula 2011. godine u 10.30 sati posjeti}emo
grob i polo`iti cvije}e.
4369
^etrnaestog jula 2011. navr{ava se tu`na godina od prerane smrti dragog oca, svekra i djeda
Tvoja Baha sa porodicom
AX
BORIVOJA
(STANKA)
MRKALJA
Navr{ava se 10 godina od smrti
EMIRA CICA
(MUHAMEDA) TANOVI]
Dragi tata, bol za tobom je prevelika. Kako
vrijeme prolazi, tuga za tobom je sve ve}a.
SULEJMANA BRACE SULJI]A
14. 7. 2010 — 14. 7. 2011.
Hatma-dova }e se prou~iti u ~etvrtak,
14. jula 2011. godine, u Gazi
Husrev-begovoj d`amiji u 13.20 sati.
14. 7. 2001 — 14. 7. 2011.
Sve ove godine sa tugom i bolom u srcima.
Gordana i Sandra
Sin Malik
4382
Ponosan sam {to sam te imao. Po tvojoj dobroti }u te pamtiti, s ljubavlju i po{tovanjem
te uvijek spominjati, voljeti i zauvijek u srcu
~uvati dok postojim.
Tvoji: sin Dragan, Tanja i unuka Lena
4348
4369
58
OSLOBO\ENJE
PREDAH
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
HOROSKOP DANAS
21. 3. - 20. 4.
BIK
21. 4. - 22. 5.
BLIZANCI
23. 5. - 22. 6.
RAK
23. 6. - 22. 7.
LAV
23. 7. - 22. 8.
DJEVICA
23. 8. - 22. 9.
VAGA
23. 9. - 22. 10.
[KORPIJA
23. 10. - 22. 11.
STRIJELAC
23. 11. - 22. 12.
JARAC
23. 12. - 21. 1.
VODOLIJA
22. 1. - 19. 2.
RIBE
20. 2. - 20. 3.
Izbjegavajte zao{treni sukob sa saradnicima ili sa osobom koja vas
obavezuje na odre|ene uslove. Ne mo`ete svima da ugodite, ali ne
treba da zanemarite pozitivnu stranu partnerstva ili ulogu koju imaju odre|eni saradnici. Potrebna vam je ne~ija iskrena podr{ka ili osoba sa kojom mo`ete da izgradite osje}aj povjerenja i emotivne bliskosti. Pa`ljivije birajte dru{tvo za intimno povjeravanje.
Mimo svoje volje upetljali ste se u razli~ite poslovne situacije, a sada tra`ite dobar izlaz ili neko prakti~no rje{enje. Sa~uvajte prisebnost
duha, svaki problem ima potencijalno dobro rje{enje pod uslovom
da prihvatite ne~iji savjet i pozitivan uticaj. Izbjegavajte rivalske odnose ili iznenadne izlive ljubomore u susretu sa bliskom osobom. Neko ima sve ve}i uticaj na va{e emotivno raspolo`enje.
Va{a poslovna strategija ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na
odre|ene saradnike ili na jednu uticajnu osobu. Preostaje vam da
prihvatite neko kompromisno rje{enje. Postupite po savjesti. Nema razloga da prikrivate neraspolo`enje pred osobom koja vas dobro poznaje, potrebna vam je ne~ija iskrena podr{ka. Potiskivanjem
osje}anja samo podsti~ete jo{ ve}u napetost.
Dogovor sa jednom osobom vas obavezuje na odre|enu diskreciju. Me|utim, vi imate druga~ije ideje, tako da odbijate sporednu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Dobro razmislite prije nego {to
povu~ete novi potez. Partner djeluje nezadovoljno i ~ini vam se kao
da mrzovoljno komentari{e va{e zahtjeve. Ponekad pri`eljkujete i
vi{e nego {to je mogu}e, korigujte svoje kriterije.
Ponekad je te{ko priznati li~ni poraz pred saradnicima, ali na takav
na~in dobijate novu priliku da ostvarite namjere. Va{e ideje mo`da
ne mogu da za`ive u stvarnosti bez ne~ijeg prakti~nog usmjeravanja i podr{ke. Pa`ljivije analizirajte nove poruke koje dobijate od voljene osobe. Nemojte ignorisati ne~ije rije~i ili emotivno upozorenje
samo zato {to vam se ne dopada ono {to ~ujete.
Ukoliko se previ{e u`ivljavate u ulogu de`urnog kriti~ara, potrebno
je da se suo~ite i sa nekim negativnim reakcijama koje sti`u od va{ih saradnika. Ne mo`ete uvijek da uti~ete na ne~ije mi{ljenje ili pona{anje, prihvatite realne mogu}nosti. Izbjegavajte situacije koje djeluju suvi{e provokativno ili osobu koja ne odgovara va{im emotivnim afinitetima. Morate imati dozu samokontrole i opreza.
U susretu sa saradnicima djelujete promi{ljeno i tra`ite prakti~nija rje{enja za zajedni~ke dileme. Ne budite suvi{e nametljivi, prepustite drugima da govore o va{im sposobnostima ili u va{u korist. Poka`ite velikodu{nost pred voljenom osobom. Izbjegavajte rivalski odnos ili ljubavne `aoke koje vas nepotrebno razdvajaju. ^ak
i kada mislite druga~ije, to ne treba da vodi ka suprotstavljanju.
Ukoliko se va{a osje}anja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da
za to postoji i neki dobar razlog. Kontaktirajte osobu koja vas podsti~e na kreativno izra`avanje ili na dobro raspolo`enje, udru`ite poslovne interese. Osje}ate poja~ani emotivni zanos u ne~ijoj blizini
i prija vam nova uloga. Ponekad i one ~udesne `elje mogu da se
ostvare, va`no je da stvari nazovete pravim imenom.
Nemojte dozvoliti da vas neko optere}uje pogre{nim idejama ili da
ograni~ava va{ poslovni i dru{tveni uticaj. Na vama je da svojim saradnicima predlo`ite novo ili korisno rje{enje koje treba da zadovolji razli~ite interese. Povremeno kao da gubite razum ili strpljenje pred jednom bliskom osobom koja ~ini niz stvari koje vam se
ne dopadaju. Djelujete suvi{e napeto u ne~ijoj blizini.
Trenutak je da ubrzate neke poslovno-finansijske dogovore. Nepotrebno odga|ate situaciju koja po~inje da remeti nastavak poslovne saradnje. Postoje doga|aji na koje nemate veliki uticaj, neko drugi ima izvr{nu mo} i odre|uje pravila. Potrebno je da djelujete opu{tenije pred bliskom osobom zarad boljeg razumijevanja. Prepustite partneru da ima zapa`eniju ulogu u bliskom kontaktu.
Va`no je da ostanete dosljedni u namjerama, okolina ima dovoljno
interesovanja da podr`i va{e poslovne ideje. Potrudite se da predstavite sposobnosti u odabranom dru{tvu i na neki odgovaraju}i
na~in. Kontaktirajte osobu koja u vama podsti~e kreativnu inspiraciju i emotivno zadovoljstvo. Na sre}u, nalazite se u prilici da spojite ono lijepo i korisno u razli~itim pravcima.
Nema potrebe da se pona{ate lakomisleno u poslovnim susretima,
jer informacije i obe}anja koja dobijate ne predstavljaju garanciju
za dobitak. Ukoliko imate dobre ideje, provjerite njihov odjek u krugu saradnika. Potrudite se da djelujete dovoljno zanosno ili neodoljivo u dru{tvu bliske osobe. Navedite partnera na svoj ljubavni izbor. Zaista, uvijek postoji na~in da ostvarite ono {to `elite.
RJE[ENJE: drhtaj, e, euro, piknik, mlako, eber, h, mer, va, skepticizam, pu{tati, ira, ustikolina, sto~ar, senf, tona,
inad, r, iskra, ekipa, t, ukras, nin, i{~a{iti, sc, sue, i{arati, emrana, ovaj.
OVAN
OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik
Web site: www.oslobodjenje.ba
e-mail: [email protected]
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:
Vildana SELIMBEGOVI]
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:
Vahid PA[OVI]
DIREKTOR:
Ned`ad [ADI]
UREDNI[TVO:
Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI],
Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],
Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i
Josip VRI^KO
PRODAJA:
Fax: 465-727,
Tel: 276-967, 455-558
e-mail: [email protected]
MARKETING:
Meliha Hod`i}
Fax: 472-901
Tel: 472-899, 468-161,
276-968, 276-988
e-mail: [email protected]
ID broj: 4200492600001
ADRESA:
D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo
Po{tanski pregradak 686
TELEFONI:
Centrala: 276-900, 467-723
Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;
Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji
progla{eno za list godine u svijetu.
Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu
slobode (u Skandinaviji), nagradu "za
izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar
Romero (Teksas), nagradu "za
odr`avanje u `ivotu tradicije
nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u
OGLASNA SLU@BA:
izvje{tavanju pod najte`im uslovima"
Tel/fax: 205-938
agencije Inter Press i Service, nagradu
e-mail: [email protected]
"za zajedni~ki rad novinara razli~itih
UNICREDIT BANK DD,
nacionalnosti u slu`bi slobode i mira"
transakcijski ra~un broj:
fondacije Alfons Komin (Barselona),
3383202250044019,
nagradu "za borbu protiv ksenofobije"
SPARKASSE BANK DD Sarajevo,
Kluba evropskih rektora, nagradu za
transakcijski ra~un broj:
ljudska prava "Saharov" Evropskog
1990490005630121,
parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za
slobodu {tampe" Udru`enja turskih
VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,
novinara, Medalju ~asti Fakulteta za
transakcijski ra~un broj:
novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),
1602000000317116,
POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero
slobode" Me|unarodnog udru`enja
ra~un broj: 1872000000045887,
KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio
Giornalistico Paolo Borsellino” koju
filijala Sarajevo, transakcijski ra~un
listovima koji se bore za istinu
broj: 5715000000017279
dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria
Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”
ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom
Zorica Pand`i}, {ef DTP-a
“Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu
i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).
[tampa: Unioninvestplastika dd,
Semizovac bb
Vije}e za {tampu
Prvi broj Oslobo|enja {tampan je
u Bosni i Hercegovini
30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi,
Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a
Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom
za {tampu u BiH www.vzs.ba
predsjednika Tita odlikovano Ordenom
bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje
lista, obratite se VZ[ u BiH
1976. godine dodijeljena mu je Nagrada
ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: [email protected],
tel: +387 33 272 270
progla{eno za najbolji dnevni list u
tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271
Uprava 234-718, fax: 461-007;
Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,
Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,
Sarajevska hronika: 276-901,
fax: 468-054, Kultura: 276-906,
Sportska rubrika 276-908,
Prilozi: 468-142
Danas sun~ano i vru}e. Puha}e slab do umjeren ju`ni vjetar. Minimalna temperatura od 15 do
23, maksimalna dnevna od 35 do 39, u dolini Neretve 40°C. U toku no}i u zapadnim predjelima i Bosanskoj krajini nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom. Sutra prije podne prete`no
sun~ano, maksimalna temperatura od 26 na sjeverozapadu do 37°C na jugu zemlje. Poslije
podne i uve~er nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom, uz umjeren sjeverozapadni vjetar, a
o~ekuju se i nepogode pra}ene gradom i velikom koli~inom padavina. U subotu pad temperature. Poslije obla~nog jutra, prije podne prete`no sun~ano, poslije podne u brdsko-planinskim
predjelima umjereno obla~no. U nedjelju i ponedjeljak prete`no sun~ano.
U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne sun~ano i veoma toplo. Minimalna temperatura 19,
maksimalna dnevna 37° C.
Danas nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom o~ekuje se u centralnoj Evropi, a
obilna ki{a u oblasti Balti~kog mora. U ostalim predjelima kontinenta prete`no
sun~ano. Maksimalna temperatura kreta}e se od 18 do 24 u Njema~koj, i od 34 do
40°C na zapadnom i centralnom Balkanu.
Danas na Balkanu sun~ano i vru}e sa maksimalnom temperaturom od 34 do 40°C.
Uve~er i u no}i na sjeveru Hrvatske i Srbije prolazno naobla~enje sa lokalnim
pljuskovima i grmljavinom.
60
OSLOBO\ENJE
KULTURNI VODI^
SARAJEVO
KINA
KRITERION
ENTER THE VOID
triler,
re`ija: Gaspar Noé,
uloge: Nathaniel Brown, Paz de la Huer ta,
Cyril Roy, Olly Alexander, Masato Tanno,
Ed Spear, Emily Alyn Lind, Jesse Kuhn...
po~etak u 20.20 sati.
BAL
UMJETNI^KA BIH
THOR
drama,
re`ija: Semih Kaplanoglu,
uloge: Bora Altas, Erdal Besikçioglu, Tülin
Özen, Alev Uçarer, Ayse Altay, Ozkan
Akcay,
po~etak u 13.20 sati
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i
dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati
(osim nedjelje i ponedjeljka).
Izlo`ba karikaturalnog por treta
SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor
obilje`ava 45 godina slikarskog rada.
akcija, fantastika,
re`ija: Kenneth Branagh,
uloge: Natalie Por tman, Chris
Hemswor th, Anthony Hopkins, Stellan
Skarsgård, Kat Dennings...
po~etak u 21 sat.
HANA
COLLEGIUM ARTISTICUM
TRANSFORMERSI 3
akcija, triler,
re`ija: Joe Wright,
uloge: Eric Bana, Cate Blanchett, Saoirse
Ronan, Olivia Williams...
po~etak u 17.30 i 20 sati.
HARRY POTTER I
DAROVI SMRTI 2
OLIMPIJSKI
fantazija,
re`ija: David Yates,
uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint,
Emma Watson, Gary Oldman, Ralph
Fiennes, Helena Bonham Car ter, Alan
Rickman, Emma Thompson...
po~etak u 20 sati.
Ba{~ar{ijske no}i
MORI]A HAN
MEDVJEDI] WINNIE
HISTORIJSKI
Otvorena je za sve posjetioce svakim
danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.
FESTIVALI
komedija,
re`ija: Paul Feig,
uloge: Kristen Wiig, Terry Crews, Jessica
St. Clair...
po~etak u u 15.40, 18.10 i 20.40 sati.
MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
DJEVERU[E
Izlo`ba pod nazivom,
MRTVA GLAVA JEZIK PROGOVARA,
autorice Alme Suljevi}, za posjete je
otvorena do 12. jula.
Muzej je otvoren za posjete radnim
danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do
13 sati.
CINEMA CITY
animirana komedija,
re`ija: Reinhard Klooss,
glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir
Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}...
po~etak u 13 sati.
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
ne
Izlo`ba kaligrafije Mirsada Mirze
Smajovi}a, otvorena je za posjete do 24.
jula.
GALERIJA MAK
Stalna postavka “Organizacija XIV
Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za
posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do
15 sati, dok vikendom muzej ne radi.
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej
1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i
Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim
danom od deset do 16 sati, subotom od
deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi
objekti zatvoreni za posjete.
Muzej Jevreja otvoren je za posjete
svakim radnim danom od 10 do 16 sati,
subotom ne radi, dok je nedjeljom
otvoren od 10 do 13 sati.
animirani,
re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall,
glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak,
Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko
Mavrovi}...
po~etak u 11.30 sati.
TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl,
re`ija: Michael Bay,
uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia
LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel,
Patrick Dempsey, John Malkovich,
Frances McDormand...
po~etak u 13.10, 17.10 i 20.15 sati.
PINGVINI GOSPODINA POPPERA
komedija,
re`ija: Mark Waters,
uloge: Jim Carrey, Carla Gugino, Angela
Lansbury...
po~etak u 12.15, 14.15, 16.15 i 18.15 sati.
KUNG FU PANDA 2
BLACKBOX
Izlo`ba fotografija “Mahala Paradiso Opasnost od ru{enja“, autora Igora
Kapetanovi}a, za posjete je otvorena do
20. jula.
COLLEGIUM ARTISTICUM BLACK BOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom
“Dvojnost..?!” sarajevskog umjetnika
Erola ^olakovi}a [ehi}a. Koncept izlo`be
obuhvata period [ehi}evog `ivota u Evropi
i na prostorima biv{e Jugoslavije, a za
posjete }e biti otvorena do 31. jula.
Izlo`ba nacionalnih dru{tava iz Zenice, za
posjete je otvorena do 15. jula. Na
raspolaganju posjetiocima su stalne
postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i
historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena
je stalna historijska zbirka o ranom
srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren
za posjetioce radnim danima od 9 do 17
sati, a subotom po dogovoru (tokom
ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za
posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do
17 sati.Izlo`ba “Cijeli grad“, posve}ena
umjetni~koj fotografiji iz Njema~ke, za
posjete je otvorena do 10. jula.
TUZLA
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im
terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom
i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9
do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.
BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni
sat, svakim danom osim nedjelje i
ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne
posjete potrebno je najaviti na telefon
033/ 279-800.
Stalna postavka crte`a, skica,
akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna
postavka Legata “Haim James Pinto“.
Galerija je otvorena radnim danima od 8
do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13
sati.
BIHA]
GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat
Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim
radnim danom od 10 do 18 sati.
animirana komedija,
re`ija: Reinhard Klooss,
glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir
Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}...
po~etak u 17.45 i 19.30 sati.
HANNA
akcijski SF,
re`ija: Joe Wright,
uloge: Eric Bana, Cate Blanchett, Saoirse
Ronan, Olivia Williams...
po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.
X-MEN: PRVA GENERACIJA
akcija, avantura,
re`ija: Mat thew Vaughn,
uloge: James McAvoy, Michael
Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose
Byrne, January Jones...
po~etak u 22.30 sati.
TRANSFORMERSI 3
SAVREMENE UMJETNOSTI
KINA
KINA
MULTIPLEX EKRAN
HARRY POTTER I DAROVI SMRTI
2 DIO
avantura, fantazija,
re`ija: David Yates,
uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint,
Emma Watson, Gary Oldman, Ralph
Fiennes, Helena Bonham Car ter, Alan
Rickman, Emma Thompson,
po~etak u 16, 17.30, 18.30 i 20 sati.
SF, spektakl,
re`ija: Michael Bay,
uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia
LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel,
Patrick Dempsey, John Malkovich,
Frances McDormand...
po~etak u 18 i 21 sat.
AKO MI SE FU]KA, FU]KAM
Izlo`ba Milene Pavlovi} Barilli za posjete
je otvorena do 30. jula.
MOSTAR
KINA
OKC ABRA[EVI]
SEDMICA NJEMA^KOG FILMA
po~etak projekcija u 20 sati, ulaz
slobodan.
SUPER 8
avantura, triler,
re`ija: J. J. Abrams,
uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel
McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda
Michalka, Kyle Chandler,
po~etak u 15.30, 18 i 20.30 sati.
SF, spektakl,
re`ija: Michael Bay,
uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia
LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel,
Patrick Dempsey, John Malkovich,
Frances McDormand...
po~etak u 15 i 21.30 sati.
MUZEJI
ZENICA
TRANSFORMERSI 3
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca.
Galerija je otvorena od ponedjeljka do
petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14
sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.
KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
ME\UNARODNA
GALERIJA PORTRETA
TUZLA
UNA
ATELJE ZEC
MULTIPLEX PALAS
Po~etak u 18.30 i 21 sat.
Izlo`ba mlade umjetnice Maje
Skenderovi}, koja je diplomirala na
Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu,
Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je
otvorena za sve posjetioce radnim danima
u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od
Bosne bb, od 8 do 16 sati.
Izlo`ba akademske slikarke Benine Dedi},
za posjete je otvorena do 15. jula, svakog
dana od 15 do 19 sati, osim subote.
KINA
FILMSKI HITOVI ZA 2 KM
RAIFFEISEN GALERIJA
NOVI HRAM
animirani, avantura,
re`ija: Jennifer Yuh,
glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth
Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van
Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu,
Michelle Yeoh...
po~etak u 13.30 i 15.30 sati.
GRADA ZENICE
GALERIJE
KOLOBARA HAN
GALERIJE
MUZEJI
ZEMALJSKI
Izlo`ba grafika i slika Kemala Konakovi}a
“ALUzijan“, otvorena je za posjete do 21.
jula.
Koncert Muzi~ke produkcije BHRT:
Serenada ljetne no}i,
po~etak u 21 sat.
SF, spektakl,
re`ija: Michael Bay,
uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia
LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel,
Patrick Dempsey, John Malkovich,
Frances McDormand...
po~etak u 14.30 sati.
BANJA LUKA
socijalna drama,
re`ija: Florian Serban,
uloge: George Pistereanu, Ada
Condeescu, Mihai Constantin...
po~etak u 20.30 sati.
Repertoare i program
de{avanja u va{oj kulturnoj
ustanovi mo`ete slati na
mail: jelena.milanovic@
oslobodjenje.ba ili na broj
faxa 033/ 468-054.
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
61
TV PROGRAM
FILMOVI
HIT
Nagovaranje
DANA
DRAMA
23.10
Re`ija: Adrijan [ergold
Uloge: Sali Houkins, Elis
Krajg, Rupert Penri D`ons,
Entoni Hed...
FTV
DRAMA
Re`ija: Marco Modugno
Uloge: Monica Bellucci, Francesca
Neri, Claudio Amendola, Ricky
Memphis, Tony Sperandeo,
Francesca Antonelli, Nicola Di
Pinto
23.35
RTRS
Kapetan kraljevske mornarice g. Ventvort oholo je odbijen prije osam godina kao prosac.
Plemi}ka porodica ser Voltera Eliota, bez obzira na pravu ljubav, nije dala ruku svoje k}erke
Ane. U me|uvremenu, kapetan je stekao finansijsku sigurnost te sada i on mo`e sebi da
priu{ti mondenski `ivot. Zahvaljuju}i tome,
biv{i ljubavnici se ponovo sre}u...
^ista~
KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Renny Harlin
Uloge: Samuel L. Jackson,
Ed Harris, Eva Mendes, Luis
Guzmán, Keke Palmer
Banditi - ljubav
i sloboda
23.25
NOVA
Samohrani otac i biv{i policajac Tom Carver
ima neobi~no zanimanje - ~isti mjesta zlo~ina
nakon uvi|aja policije. No, nakon {to je pozvan
da po~isti luksuznu rezidenciju iz predgra|a u
kojoj se dogodilo brutalno ubojstvo, Carver nakon {to ukloni krucijalni dokaz, nenamjerno biva upleten u zata{kavanje ubojstva...
SERIJE
Godine 1838. u zaba~enoj
provinciji na jugu Italije,
bandita \uzepea Karuza
ubija Malakarnea, lovo~uvar na imanju barona
San|ermana. Devet mjeseci kasnije, njegova `ena
Maria ra|a sina \ovanija.
U isto vrijeme se, u ku}i
barona, ra|a Kostanca,
~ija majka umire na poro|aju. Baronu }e biti potreba dojilja za bebu, a sudbina je namjestila da to
bude Maria.
DOK. FILM
Ultraviolet
SF Akcija
Re`ija: Kurt Wimmer
Uloge: Milla Jovovich,
Cameron Bright, Nick
Chinlund
18.00
PINK
Na kraju 21. vijeka alternativni ljudski rod
nastao je kao posljedica genetskog poreme}aja zbog bolesti sli~ne vampirskom sindromu - nova rasa znatno je br`a i eksplozivnija, izdr`ljivija i inteligentnija, ali i odvojena
od normalnih ljudi. Svijet se nalazi na rubu
gra|anskog rata koji za cilj ima potpuno uni{tenje zara}ene populacije. Usred tog sukoba
nalazi se Ultraviolet, koja po~inje da ~uva 9godi{njeg dje~aka ozna~enog za uni{tenje.
Ezel
Ljubav i kazna
22.45 BHT
135.Kenanovo veselje zbog novog
`ivota sa budu}om suprugom Ej{an,
pokvari vijest o Temmuzovoj smrti.
Shvativ{i da i njega mo`e do~ekati
ista sudbina, D`engiz ponudi Ezelu
svoju pomo}. D`engiz vjeruje da }e
samo zajedni~kim snagama ubiti
Kenana pa sa Alijem i Ezelom smisli
pakleni plan...
FILM
21.00 FTV
79. Tu`na vijest za Baldare! Jo{ od
trenutka kada su se vidjeli i zavoljeli,
jedina `elja dvoje zaljubljenih bila je
osnovati sretno porodi~no gnijezdo.
Jasemin i Sava{ kona~no se
vjen~aju. I dok njih dvoje u`ivaju u
svojoj sre}i, nad vilom Baldara nadvija se tuga. Nazan je nadomak
nervnog sloma jer je izgubila bebu...
Yaova godina
Re`ija: Adam del Deo,
James D. Stern
14.50 HRT2
Yao Ming iz [angaja ve} je kao dijete pokazivao izraziti talent za ko{arku, a ve} je s devetnaest bio ~lan reprezentacije. S nepune dvadeset i
dvije godine izabran je za ~lana Houston Rocketsa, {to mu otvara vrata
Sjedinjenih Dr`ava te potpisivanje
presti`nog ugovora s jednim od najja~ih klubova iz ameri~ke NBA lige...
SPORT
La`na Amerika
DRAMA
Re`ija: Guy Ferland
Uloge: Kevin Bacon, Brad
Renfro, Maximilian Schell,
Calista Flockhart, Paul
Dooley...
22.40
MRE@A/TV1
Godina je 1960. u Clevelandu i Billy Magic iskori{tava svaku sekundu magi~ne ere
rock'n'rolla. Kao radijski DJ, Billy je sklopio
nezakonitu pogodbu s mnogim distributerima, obe}av{i kako }e njihovim bendovima davati ve}u minuta`u u eteru...
Vatreni obra~un
Re`ija: Kari Skogland
00.15 PINK
Napeti triler o jednoj od najve}ih i
najkrvavijih plja~ki u istoriji SAD-a
1980-ih Obra~un izme|u policije i
petorice osumnji~enih...
BiH - Island
00.00 BHT
Ko{arka, (U-20) EP Sarajevo 2011.
Örebro - Sarajevo
18.50 TV1
Kvalifikacije za Evropsku ligu
62
OSLOBO\ENJE
TV PROGRAM
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
BHT
FTV
RTRS
07.00 Dobro jutro
Program za djecu i
mlade (r)
09.10 Robot Robi, animirana
serija, 41/52
09.20 Mini school
09.35 Bez rizika, igrana serija,
8/8
10.00 BHT vijesti
10.15 Ples `ivota, igrana serija,
75/125
11.05 Moja mala kuhinja (r)
11.15 Godine prolaze, igrana
serija, 38/68
12.00 BHT vijesti
12.15 Nerije{en slu~aj, emisija
o kriminalu (r)
13.10 Boje u nizu, strana
dokumentarna serija,
2/10 (r)
13.30 Muzi~ki program
13.45 BH gastro kutak,
kulinarski show (r)
14.15 BHT vijesti
14.30 Gorko-slatko, igrana
serija, 142/229 (r)
15.00 Odli~an, 5+, edukativna
serija
Program za djecu i
mlade
15.05 Mumijevi, animirana
serija, 9/71
15.30 Frenderi u zemljama
Evrope: Austrija
15.40 Aladinove pri~e,
animirana serija, 20/26
15.55 Kako da ne, {kola
engleskog jezika
16.30 Gorko-slatko,
143/229
17.00 Putevi zdravlja, magazin
(r)
17.30 Velika imena malih
ekrana: Branko Mili~evi}
Kockica
17.45 Sve u svemu, dnevni
magazin
18.45 Mali kuhari, 25/39
19.00 Dnevnik
Kultura
Sport
Vrijeme
Business News
20.00 Hotel Babilon, igrana
serija, 12/16
21.00 Figure: Edin Zup~evi},
program iz kulture
22.25 BHT vijesti
22.45 Ezel,
135/142
23.40 Ko{arka (U-20):
Otvaranje EP Sarajevo
2011, snimak
00.00 Ko{arka (U-20): EP
Sarajevo 2011: Bosna i
Hercegovina - Island,
snimak
01.35 Sve u svemu, dnevni
magazin (r)
02.35 Hotel Babilon,
12/16 (r)
07.00 Dobro jutro,
jutarnji program
09.00 Vijesti
09.15 Beverly Hills, igrana
serija, 18. epizoda
10.00 Spretno - sretno,
tv igra
10.25 Piplinzi
10.50 Kralj dinosaura, crtana
serija, 15. epizoda
11.15 Harveytoons, crtana
serija
11.35 Graditelj Bob
11.45 Tomica i prijatelji
12.00 Dnevnik 1
12.15 Viza za budu}nost,
igrana serija
13.50 Dopunska nastava
14.20 Abeceda zdravlja: Bolesti
bubrega, obrazovni
program
14.55 Vijesti
15.00 Gospo|a Barbara, igrana
serija /12/
15.50 Na{a mala klinika, igrana
serija
16.55 Federacija danas
17.15 Ezel, igrana serija,
134. epizoda
06.01
07.00
09.00
09.10
17.50 Dnevnik,
najava
18.10 Porobd`ije: Uspon,
igrana serija, 6. epizoda
18.50 Dnevnik, najava
Finansijske novosti
19.30 Dnevnik 2
20.10 CSI Miami, igrana serija,
7. epizoda
20.59 Dnevnik,
najava
21.00 Ljubav i kazna, igrana
serija, 79. epizoda
22.00 Dnevnik 3
Finansijske novosti
22.30 Danas u
Parlamentu
22.45 Dokumentarni ~etvrtak:
[ta zna omladina o
ljubavi, 7. emisija
23.10 Banditi: Ljubav i sloboda,
italijanski
igrani film
00.55 Dopunska
nastava
01.20 Viza za budu}nost,
igrana serija
02.45 Dnevnik 3 (r)
03.15 Pregled progama za
petak
17.40 Pansion fali~nih,
serija
18.20 Gastronomad
18.30 Bjekstvo sa Ostrva
{korpiona, rijaliti {ou
19.10 Pri~e veterinara Boleta,
program za djecu
Finansijke novosti
19.30 Dnevnik 2
20.03 Sport
20.15 Robin Hud,
serija
21.10 Pe~at, politi~ki magazin
22.00 Dnevnik 3
22.10 Kratkofil 2011.
23.22 Sport
23.27 Finansijske novosti
23.35 Nagovaranje, film
01.10 Opra {ou - veliko
darivanje, serija
01.55 Pe~at
02.50 Dnevnik 2
03.20 Kratkofil 2011.
04.00 Crna Guja,
serija
04.35 Pansion fali~nih,
serija
05.05 Bjekstvo sa Ostrva
{korpiona, rijaliti {ou
05.35 Muzi~ki program
15.10 Top Shop
15.25 Moje drage kom{ije,
serija, 9. ep.
16.55 Suze Bosfora, serija
17.40 Sport centar
17.42 Biometeorolo{ka
prognoza
17.45 Taina, serija, 9. ep.
18.20 Sasuke - Ninja ratnici,
zabavno-sportski TV show
19.00 Vijesti u 7
19.30 Sport
19.37 Stanje na putevima
19.38 Horizonti
20.00 Suze Bosfora, serija
21.00 Ispuni mi `elju
22.00 @elja plus
22.20 Sedam dana za ljubav,
film
00.00 Sport centar
00.05 Seks i grad, serija
00.35 Seks i grad, serija
01.05 Miljenica, 24.ep.
Reprizni program Hayat
TV-a
02.00 Vijesti
02.45 Ispuni mi `elju
03.35 @elja plus
03.50 Seks i grad, serija
04.45 Muzi~ki program
14.05
14.30
15.00
15.05
RTS
RTCG
FOX LIFE
UNIVERSAL
TV1000
EUROSPORT
08.15 Privatna praksa, serija
09.05 Kako sam upoznao va{u
majku, serija
09.30 Da, draga, serija
10.15 Prljavi seksi novac, serija
11.05 Razvedeni Gari, serija
11.30 D`oi, serija
11.55 Svita, serija
12.20 Svi gradona~elnikovi
ljudi, serija
12.40 Kupidon, serija
13.30 Privatna praksa, serija
14.15 Ali Mekbil, serija
15.05 Razvedeni Gari, serija
15.30 D`oi, serija
15.55 Sve ispo~etka, serija
16.45 Ket i Kim, serija
17.35 Kako sam upoznao va{u
majku, serija
18.00 Uvod u anatomiju, serija
18.50 Kupidon, serija
19.35 Da, draga, serija
20.25 Ali Mekbil, serija
21.10 Uprava, serija
22.00 Rajlijev `ivot, serija
22.55 Kako sam upoznao va{u
majku, serija
23.20 Da, draga, serija
00.05 Uvod u anatomiju,
serija
00.50 Ali Mekbil, serija
06.20 Dijagnoza: Ubistvo,
serija
07.20 Sudija Ejmi,
serija
09.20 @eljna slave,
film
11.10 Voker, teksa{ki rend`er,
serija
12.10 Ne{ Brid`iz,
serija
13.10 Zasljepljuju}e veze,
film
15.00 Ubistva u Midsomeru,
serija
17.00 Dijagnoza: Ubistvo,
serija
18.00 Ne{ Brid`iz,
serija
19.00 Voker, teksa{ki rend`er,
serija
20.00 Medijum, serija
21.00 \avolova ljubavnica,
serija
00.40 Medijum,
serija
01.40 Prodaja nevinosti,
film
03.30 Ubistva u Midsomeru,
serija
06.20 Dijagnoza: Ubistvo,
serija
06.00 Bijeli pijesak,
film
08.00 Sretni brojevi,
film
10.00 Flert, film
12.00 Podizanje Arizone,
film
14.00 Ulice Malibua,
film
16.00 Dohvati stijenu, film
08.30 Reli
08.45 Fudbal, SP (@)
Njema~ka,
polufinale
10.00 World Cup
show
10.15 Biciklizam, Tour de
France
11.15 Biciklizam, Tour de
France, live
12.00
12.14
12.15
12.25
12.30
13.00
14.00
15.15
16.00
16.45
17.00
17.20
17.45
18.24
18.25
19.00
19.17
19.30
20.05
20.55
21.10
22.00
22.40
22.45
23.15
23.45
00.00
00.15
Dnevnik
For{pan
Sport plus
Vrijeme
Vje~ni sjaj detinjstva
Trezor: Pulski festival
Kosmos
Ovo je Srbija
Kamiond`ije: Zatvor,
serija (r)
Gastronomad (r)
Dnevnik RT Vojvodina
[ta radite, bre, info
Beogradska hronika
Najava dnevnika 2
Razglednica, dok.
program
Slagalica, kviz
Vrijeme
Dnevnik
Kamiond`ije: Ponovo u
klupi, 9/10
7 RTS sat dana
Srbija na vezi
Ad libitum
Vijesti
Oko,info
Mjesto za nas
TV minijaturea
Dnevnik
Evronet
Spretno-sretno
TV IGRA 10.00
11.05
11.25
12.00
12.05
12.35
13.00
13.05
13.25
14.00
14.05
14.35
15.10
15.30
15.45
16.15
16.40
17.00
17.15
18.00
18.15
18.45
19.00
19.30
20.00
20.30
21.00
21.30
22.40
23.00
23.30
00.15
00.45
Dokumentarna emisija
Muzika
Vijesti
Profil (r)
Muzika
Vijesti
Stil (r)
Dokumentarna emisija
Vijesti
Obrazovna emisija (r)
Etno
Fle{ sport (r)
Dnevnik 1
Muzika
Obrazovna emisija
Sat TV
Muzika
Crna Gora - u`ivo
Lajmet
Sat TV (r)
Sat TV vijesti iz dijaspore
Program za djecu: Korak
po korak
Dnevnik 2
Sat TV
Muzika
Dokumentarni program
Reakcija
Aktuelno
Dnevnik 3
Crna Gora - u`ivo (r)
Dokumentarna emisija
Muzika
09.30
09.55
10.10
10.35
11.25
12.00
12.20
13.35
14.00
14.15
15.15
16.24
16.30
17.05
Muzi~ki program
Jutarnji program
Vijesti
Gastronomad
Mala TV
Bo u pokretu, crtana
serija
Nodi, crtana serija
Jagodica Bobica, crtana
serija
Robin Hud, serija
Heroji i fenomeni, [urlan
- svinjska gripa
Dnevnik 1
Inspektor rebus, serijski
film
Reporta`a
Vijesti, sa tuma~em
gestovnog jezika
Opra {ou - veliko
darivanje
An|eli u Americi, serija
Izvje{taj sa Banjalu~ke
berze
Srpska danas
Prijevremi izbori za
na~elnika Op{tine
Travnik,hronika
Crna Guja, serija
Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN 21.10
HAYAT
TV1
15.25 Moje drage kom{ije,
serija, 9. ep.
06.30 Dobro jutro svima,
jutarnji program
08.30 Hayatovci, dje~iji
program
09.00 Bumba, crtani film
09.10 Garfield, crtani film
09.25 Lijeni grad, crtani film
09.50 Jagodica Bobica
Jagositne pustolovine,
crtani film
10.15 Sirene, crtani film
10.45 Bakugan, crtani film, 37.
ep.
11.10 Taina, serija, 8. ep.
11.30 Bestseller
11.32 Bioclinica
11.45 Vijesti
11.58 Biometeorolo{ka
prognoza
12.00 Najbolje godine, serija,
108. ep.
13.00 Miljenica, 24.ep.
14.00 Moj dom
14.30 Bistro BiH
14.50 Muzi~ki program
14.58 Bestseller
15.00 Bioclinica
06.00
07.00
07.12
07.24
07.27
07.30
08.00
08.05
Moj dom
MAGAZIN 14.00
08.35
08.47
09.00
09.05
10.00
10.05
10.35
11.00
11.05
11.35
12.00
12.20
13.00
13.10
14.00
PINK
Nijemi svjedok, 20/100
Jutarnje vijesti tv1
Flash info
Flash biznis
Flash sport
Historija odje}e, 13/13
Vijesti
Ostrvo kornja~a,
crtani film
Hello Kitty, crtani film
Hello Kitty, crtani film
Vijesti
Eliza, 12/68 (r)
Vijesti
Doga|aji koji su
promijenili svijet,
dokumentarni serijal,
9/14
Flashbacks
Biznis vijesti
Bogati i slavni,
dokumentarni serijal
Flashbacks
Vijesti plus
Tv1 ordinacija
Biznis vijesti
Zakon ljubavi,
serija (r)
Vijesti
Zakon ljubavi
SERIJA 17.15
15.30
15.55
16.00
17.00
17.15
18.10
18.20
18.50
21.00
21.25
22.10
22.40
00.20
00.35
01.58
02.03
02.40
03.10
The game, serija (r)
The game, serija (r)
Vijesti
Odlazak u svemir,
dokumentarni serijal
Hello Kitty (r),
crtani film
Biznis svijeta
Ukradeni `ivoti,
serija (r)
Vijesti plus
Zakon ljubavi, serija
Biznis vijesti
Dnevnik tv1
Drugo kolo kvalifikacije
Evropsku ligu: Örebro Sarajevo
The game, serija
The game, serija
Vijesti plus
La`na Amerika,
film
Pono}ne vijesti plus
Posmatra~i, film (r)
No}ni program
Dnevnik tv1 (r)
Portreti nacija,
dokumentarni program o
nacijama
Flash info
Striptiz klub
FILM 20.00
18.00 Otka~eni profesor,
film
20.00 Striptiz klub, film
22.00 Priznanje, film
00.00 Lezbijke uhva}ene na
djelu, film
02.00 Mlade, vla`ne i
napaljene, film
04.00 Da~, film
06.00 Lola,
serija (r)
07.00 Ljubav u
zale|u,
serija
08.00 Polje lala,
serija (r)
09.00 Udri mu{ki,
talk show,
u`ivo
10.00 Naslije|e jedne
dame,
serija (r)
10.40 Kupi.ba,
emisija
11.00 Zabranjena ljubav,
serija
12.00 Info top,
info-program
12.20 City,
zabavni
program
13.00 Brze pare,
kviz
14.00 Info top,
info-program
14.20 Grand hitovi,
muzi~ki
program
Naslije|e jedne dame
SERIJA 10.00
15.00 Lola,
serija
15.45 Kupi.ba,
emisija
15.50 Info top,
info-program
16.00 More ljubavi,
serija
17.00 Zumba Zumba,
zabavni
program
17.40 Kupi.ba,
emisija
18.00 Ultraviolet,
film
20.00 Trijumf ljubavi,
serija
21.00 Naslije|e
jedne dame,
serija
22.00 Marka na brzaka,
kviz
23.30 Dok nas
smrt ne rastavi,
serija USA
00.05 City,
zabavni
program
00.15 Vatreni obra~un,
film
Tour de France
BICIKLIZAM 11.15
17.30 Atletika, E[ U-23
Ostrava, ^e{ka,
live
20.00 Fight Club
23.00 Biciklizam, Tour de
France
00.35 Reli
00.50 Atletika, E[ U-23
Ostrava, ^e{ka
OSLOBO\ENJE
TV PROGRAM
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
63
HRT1
HRT2
NOVA
OBN
TVSA
TV TK
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
09.07 Hotel dvorac Orth 6,
serija
09.52 Vijesti iz kulture (r)
10.00 Vijesti
10.09 Vrijeme danas
10.10 Tajni `ivot slonova,
dokumentarna serija (r)
11.01 Kod Ane (r)
11.14 Oprah show (r)
11.54 Predstavljamo vam...
12.00 Dnevnik
12.11 Sport
12.13 Vrijeme
12.15 TV kalendar (r)
12.30 Gospodarica tvoga srca,
serija
13.17 Capri 1, serija (r)
14.10 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.19 Vrijeme sutra
14.20 Pustolovina u Hrvatskoj:
S psima pod skijama,
dokumentarna serija (r)
14.50 Hebrang, dokumentarna
serija (r)
15.45 Kulturna ba{tina:
Arboretum Trsteno (r)
16.02 ZABA - 90 sekundi (r)
16.03 Alisa, slu{aj svoje srce serija
16.50 Vijesti
17.00 Hrvatska u`ivo
17.36 HAK - Promet info
17.40 Sve }e biti dobro, Serija
(r)
18.29 Dnevnik plavu{e: Je li on
onaj pravi?
18.41 Ljetna slagalica:
Pukla ljubav sa
{vicarcima
19.30 Dnevnik
19.56 Sport
20.02 Vrijeme
20.05 ZABA - 90 sekundi
20.11 Capri 1, serija
21.15 Boje turizma
22.10 Razred 2011.
23.00 Dnevnik 3
23.25 Sport
23.28 Vrijeme
23.35 Vijesti iz kulture
23.45 Pula povjerljivo,
dokumentarni film (r)
00.58 Cmok-cmok, bang-bang,
ameri~ki film (r)
02.37 Bostonsko pravo 4,
serija (r)
03.18 Skica za portret (r)
03.28 City Folk 2011.: Gr~ka
(r)
03.53 Kulturna ba{tina:
Arboretum Trsteno (r)
04.08 Pustolovina u Hrvatskoj
- S psima pod skijama,
dokumentarna serija (r)
04.37 Hotel dvorac Orth 6,
serija (r)
05.23 Ljetna slagalica:
Pukla ljubav sa
{vicarcima (r)
06.58 Kod ku}e je najljep{e (r)
07.11 Gospodarica tvoga srca,
serija (r)
07.56 Moji prijatelji Tigar i
Pooh, crtana serija (r)
08.19 @utokljunac: @u}o da
Vinci (r)
08.47 Connor na tajnom
zadatku 2, serija
09.09 Iznad crte: Ja u zrcalu
09.20 Kokice (r)
09.33 Obi~na klinka,
serija
10.00 Prijenos sjednice
Hrvatskog sabora
13.32 [aolinski pa`evi, crtana
serija
13.55 @utokljunac: @u}o da
Vinci (r)
14.23 Lagodni `ivot Zacka i
Codyja 2, serija (r)
14.50 Yaova godina, film (r)
16.17 Danny na moru 1,
dokumentarna serija (r)
16.46 City Folk 2011: Gr~ka
17.15 Bostonsko pravo, serija
17.59 [apta~ psima 3 (r)
18.49 Kazali{te u ku}i,
serija
07.05 Neustra{ivi Scooby doo,
crtana serija
07.30 Bumba,
crtana serija
07.45 TV izlog
08.00 Pobjeda ljubavi,
serija (r)
10.00 ^uvar pravde,
serija
11.00 Kad li{}e pada,
serija (r)
12.00 Zauvijek susjedi,
serija (r)
13.20 IN magazin (r)
14.00 Pobjeda ljubavi, serija
16.00 Bijeg, serija (r)
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 IN magazin
18.35 Zauvijek susjedi, serija
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Kad li{}e pada, serija
21.00 Bijeg, serija
22.05 Ve~ernje vijesti
22.25 Provjereno, magazin
23.25 ^ista~, film
01.10 Potpuna ti{ina, film (r)
02.45 Tudori, serija 6/10
03.35 Opasna igra, serija
04.25 Ezo TV, tarot show
08.00 Kornja~a Hero,
crtani film
08.25 An|eli i prijatelji,
crtani film
08.40 Roni, Olly, Roni,
crtani film
08.55 Bunny Maloney,
crtani film
09.10 Nebeske plesa~ice, crtani
film
09.35 Top Shop
10.10 Skrivena kamera
10.25 Zemlja snova, serija
11.55 OBN Info
12.10 Ludo srce, serija
13.20 Top shop
13.30 Dolina vukova,
serija
14.50 Slomljena srca, serija
16.10 Dejana talk show: @ivot
iza re{etaka!, talk show
17.10 Zemlja snova, serija
18.50 OBN Info
19.05 OBN Sport, sportski
pregled
19.15 Exkluziv, zabavni
program
20.00 Slomljena srca,
serija
21.20 Dolina vukova,
serija
22.40 Kletva, film
00.45 Zakon bra}e,
serija
01.35 Dolina vukova,
serija
02.45 Ekolo{ka pitanja,
specijalizirani program
03.30 Tehnologija danas,
specijalizirani
program
07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo
10.05 Noody, program za djecu
(r)
10.25 Grimove bajke, program
za djecu (r)
10.45 Barimba, program za
djecu (r)
11.05 Mu}ke, serija, (r)
11.35 Hladnokrvni `ivot, dok.
program, (r)
13.00 Vijesti TVSA
13.15 Carstvo, serija
14.05 Film
15.35 Bajke iz cijelog svijeta,
program za djecu
15.50 Ulica Zoolo{kog vrta,
program za djecu
16.05 Voljenom gradu s
ljubavlju, snimak
17.50 Mu}ke, humoristi~ki
program
18.20 Tarih, dok. serijal
18.30 Dnevnik TVSA
19.02 Noody, program za djecu
19.15 ^arli i Mimo, program za
djecu
19.21 Grimove bajke, program
za djecu
19.55 Barimba, program za
djecu
20.00 Dobre vibracije, revijalni
program, u`ivo
21.30 Tarih,
dok. serijal
21.35 Ve~ernje vijesti
22.05 Lav zimi, serija, 1/2
23.30 Mu}ke, humoristi~ki
program (r)
00.00 Skrivene tajne,
film
01.30 Dnevnik TVSA (r)
05.55 Iz dana u dan, TV
kalendar
09.00 Ja sam tvoja sudbina, serija
09.30 Zakon ljubavi, serija (r)
11.55 Iz dana u dan
12.00 Vijesti
12.15 Ukradeni `ivoti, serija
15.50 Hit dana
16.00 Vijesti u 16
17.15 Zakon ljubavi, serija
18.15 Ja sam tvoja sudbina,
serija
18.45 Skrivena kamera
19.00 Dnevnik RTV TK
19.35 Bestseller TV
19.40 Skrivena kamera
21.30 Ukradeni `ivoti, serija
22.15 Vijesti
22.30 Sponzoru{e, serija
00.00 Dnevnik (r)
TV MOSTAR
TV KAKANJ
RTV USK
TV SLON
08.05 Ostrvo kornja~a, 4/26 08.35
Hello Kitty, crtani film 09.05 Eliza,
12/68 (r) 13.10 Zakon ljubavi, 18. ep.
(r) 14.05 The game, 15. ep. (r) 14.30
The game, 16. ep. (r) 15.00 Vijesti
16.00 Ukradeni `ivoti, 12. ep. (r)
17.00 Vijesti plus 17.15 Zakon
ljubavi, 19. ep. 18.15 Grad RTM-a
19.30 Dnevnik tv1 20.05 Ukradeni
`ivoti, 13. ep. 21.15 The game, 17.
ep. 21.40 The game, 18. ep. 22.10
Vijesti plus 22.40 La`na Amerika, film
10.00 Namjesnik ljubavi, serija 10.30
Putovanja 11.00 In deep, serija 12.00
Flash vijesti 12.05 Proces i kazna, film i
dio 14.00 Namjesnik ljubavi, serija
14.30 Biografije 15.30 Frej`er, serija
16.00 Puls 17.00 Flash vijesti 17.05 In
deep, serija 18.00 Svjedok prirode
18.30 Crne knjige, serija 18.55 Odli~an
5+ 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik
FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Frej`er, serija
20.45 Merketing 21.30 Biznis magazin
22.00 Crne knjige, serija 22.30 Velika
~uda svijeta 22.40 Merketing 23.00
Vijesti TV sahar 23.30 Glas Amerike
00.00 Vijesti IC 00.20 In deep, serija
14.00 Bloopers (r) 14.30 Vijesti
14.35 Biografije, dok. program (r)
15.30 Kosidba, dok. film 16.15 Eko
kutak (r) 16.30 Najd`el, zabavni
program 17.10 Lea Parker, serija (r)
18.10 TV Liberty 18.45 Crtani film
19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki
program 20.05 U fokusu 21.25
Preporu~ujemo 21.30 Dnevnik 2
22.00 Lea Parker, serija 22.45
Turisti~ki putokaz (r) 22.55 TV Liberti
(r) 23.25 Najd`el, zabavni program (r)
16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo u`ivo
16.13 Sredinom sedmice,
info-program 16.40 @ivotne pri~e,
dok. program 17.25 Autovizija 18.00
Crno i bijelo, info-program 18.15
Vremenska prognoza 18.17 Tuzla
u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje
u`ivo 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00
SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica,
program za djecu 20.00 KVIZ Extra
20.20 Vremeplov... 20.30 Igre bez
granica, zabavni program 21.10
Op~injeni, 46/208 22.05 Extra DJ
23.00 Slon extra Info
TV ZENICA
RTV VOGO[]A
RTV BN
ATV
10.00 Zenica danas 10.30 VOA 11.00
Program za djecu 11.30 Frejzer, serija
12.05 L.D, serija 105 13.00 Vijesti
13.05 Selu u pohode, dok. program
14.00 Iz dana u dan 14.30 Autoshop
15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja
sudbina, serija 15.40 Muzi~ki spotovi
16.00 Iz dana u dan 16.05 Ljeto u
gradu 17.00 Svjedok prirode, dok.
program 17.30 Dje~iji program Denis
18.00 Frejzer, serija 110 19.00 Zenica
danas 20.00 Ja sam tvoja sudbina,
serija 20.40 Klinika, serija 21.40
Razglednica 23.00 Zenica danas 23.30
Glas Amerike 00.00 Klinika, serija
12.00 O~i du{e, serija 12.30 Magazin
Plus, sedmi~na hronika Viso~ke regije
(r) 13.10 Dok. program (r) 13.30 Istina,
emisija o povratku (r) 14.00 Na tragu,
dok. program 14.30 Odli~an 5+,
program za mlade 14.35 Bajke iz cijelog
svijeta, crtani film 14.50 Wild Life, crtani
film 15.00 Ludo srce, telenovela (r)
16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00
Vogo{}anska hronika 18.30 SMS
music, muzi~ki program 19.30 Hronika
sedmice TV Jablanica 20.00 BH scena,
NTV IC Kakanj 21.00 Ludo srce,
telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika
(r) 22.30 Criss Angel Mindfriek, revijalni
program 23.00 I.R.I.B.
06.30 Jutarnji program 08.30
Kasandra (r) serija 09.15 Svijet na
dlanu 10.00 Novosti 10.05 Stem 011
12.00 Novosti u podne 12.15 Princ i
prosjak, film 14.00 Novosti 14.05
Zna{-ima{, interaktivni kviz 16.00
Dnevnik 1 16.25 Sve za ljubav, serija
18.00 Danas u Srpskoj 18.30
Monitoring 19.00 Sport flash 19.30
Dnevnik 2 20.10 Kasandra, serija
21.00 Insajder 22.30 Dnevnik 3
23.00 Do{ljak, film 00.30 Zaljubljeni
Don @uan, film
11.55 Vijesti 12.10 Najbolje godine 2,
serija 13.00 Miljenica, serija 14.00 48
sati svadba, zabavni program 14.55
Jednostavan `ivot, zabavni program
15.45 Vijesti 16.00 Najbolje godine,
serija 17.00 Suze Bosfora, serija
18.20 Sasuke Nind`a ratnici 18.50
Arena sport, sportski program 19.00
ATV vijesti 20.00 Suze Bosfora, serija
21.00 Jednostavan `ivot, zabavni
program 22.00 Vijesti 22.15 Sedam
dana za ljubav 16+, film 00.15 Sport
centar 00.25 Sex i grad, serija 00.50
Sex i grad, serija 01.20 Miljenica,
serija
EUROSPORT 2
SPORT KLUB
DISCOVERY
N. GEOGRAPHIC
VIASAT HISTORY
ANIMAL PLANET
07.30 Ragbi, Pacific Nations
Cup: Japan - Fid`i
08.30 Fudbal, Bundesliga:
Dortmund - FC Koln
10.00 Ameri~ki fudbal u sali
11.30 Trial, S[ La Rabassa,
Andora
12.30 Fudbal, Bundesliga:
Bayer - Wolfsburg
14.00 Fudbal, Bundesliga:
Hannover 96 - Bayern
15.30 Fudbal, Bundesliga:
Dortmund - FC Koln
17.15 Road to Universiade
17.30 Enduro, S[ Buzau,
Rumunija
18.00 All sports
18.30 Trial, S[ Baiona,
[panija
20.00 Obaranje
ruku
20.30 Skokovi
sa stijena
21.00 Freestyle motocross,
Brasilia, Brazil
22.00 Kuglanje
00.30 Freestyle motocross,
Dubai, UAE
01.30 Ragbi,
Pacific Nations Cup:
Japan - Fid`i
06.30 Klupske TV
08.00 P1 Superstock Powerboat
09.00 Premier League Classic:
Wigan - Manchester City
09.30 Vijesti
10.00 FullTilt Poker
11.00 Pregled Davis Cup
12.00 Fudbal mondijal magazin
12.30 Copa Del Rey, finale:
Barcelona - Real Madrid
15.30 Premier League Classic:
Bolton - Newcastle
16.00 Klupske TV
17.45 Premier League Classic:
Chelsea - Everton
18.15 Vijesti
19.00 Premier League Magazin
19.30 Mobil 1 The Grid
20.00 Liga Kup [kotske:
Celtic - Rangers
23.00 FullTilt Poker
00.00 Vijesti
00.45 Atletix
01.15 Pregled Davis Cup
02.15 Premier League Magazin
02.45 European Drag Racing Finland
03.45 Premier League Classic:
Bolton - Newcastle
04.15 Mobil 1 The Grid
04.45 Klupske TV
06.00
06.25
07.15
07.45
08.10
09.05
10.00
10.55
06.00 [apta~
psima
07.00 Megastrukture
08.00 Misteriozni
dosjei
08.30 Privid ili stvarnost
09.00 Drevne tajne
10.00 Potraga za snje`nim
leopardom
11.00 Najte`e popravke na
svijetu
12.00 Raj na zemlji
13.00 Misteriozni
dosjei
13.30 Privid ili
stvarnost
14.00 Najte`e popravke na
svijetu
15.00 Ljudi ajkule
16.00 Ameri~ki
bufalo
17.00 Policajci sa Aljaske
18.00 [apta~
psima
19.00 Posljednja
lavica
20.00 Jurski CSI
21.00 Ulovljeni
22.00 Policajci sa Aljaske
23.00 Jurski CSI
00.00 Ulovljeni
08.00 Ovo je civilizacija
09.00 Eksperimenti na
sopstvenoj ko`i
10.00 Gra|evinska ~udesa:
Zaboravljeni kineski grad
11.00 Egipat
12.00 Vol Sojinka, dijete {ume
13.00 Lovci na naciste
14.00 Tajm tim godina X
15.00 Zaboravljena ubistva
16.00 Prerafaelitsko bratstvo:
Viktorijanski
revolucionari
16.30 Misterije istorije
17.00 Putovanja i otkri}a
18.00 Uskr{nje ostrvo povratak u pro{lost
19.00 Nepotopivi Titanik
20.00 Gospodar Sipana
21.00 Tajni ratovi
22.00 Tajm tim godina X
23.00 Zaboravljena
ubistva
00.00 Prerafaelitsko bratstvo:
Viktorijanski
revolucionari
00.30 Misterije istorije
01.00 Putovanja i otkri}a
02.00 Uskr{nje ostrvo povratak u pro{lost
03.00 Nepotopivi Titanik
06.50 @ivotinjski svijet Krisa
Hamfrija - 2 epizode
07.40 Psi - jedna rasa, jedna
pri~a
08.10 Sve o psima
09.05 Sve o psima, ma~kama,
ljubimcima
10.00 U posjeti `ivotinjama sa
Mihaelom Strakan
10.55 Ulica lemura
11.20 Spa{avanje divljih
`ivotinja
11.50 Urgentni centar za
`ivotinje
12.45 Policija za `ivotinje - 2
epizode
14.30 RSPCA
15.00 Upoznajte divljinu
15.30 Lovac na krokodile
16.25 Zaljubljenici u ma~ke
17.20 Psi - jedna rasa, jedna
pri~a
17.45 Divlja planeta
18.15 Lovac na krokodile
19.10 Sve o psima, ma~kama,
ljubimcima
20.05 Bjekstvo u raj za
{impanze - 2 epizode
21.00 @ivotinjski svijet Krisa
Hamfrija - 2 epizode
22.50 Planeta mutanata
Bostonsko pravo
SERIJA 17.15
19.25 Kod ku}e je najljep{e
19.39 Gara`a: s3NGS (r)
20.10 Bra}a i sestre 4,
serija
21.00 Otvorenje 57. splitskog
ljeta: La Gioconda,
prijenos otvorenja i
1. ~ina
22.22 Splitsko ljeto dokumentarni film
22.45 Otvorenje 57. splitskog
ljeta: La Gioconda,
prijenos 2. ~ina
23.21 Kulturna ba{tina: Prva
dalmatinska umjetni~ka
izlo`ba
23.38 Otvorenje 57. splitskog
ljeta: La Gioconda,
prijenos 3. i 4. ~ina
00.49 Dnevnik plavu{e: Je li on
onaj pravi? (r)
00.57 Retrovizor: Prijatelji 9,
humoristi~na serija (r)
01.19 Retrovizor: Sledge
Hammer 1, humoristi~na
serija (r)
01.45 Retrovizor: Kraljevi,
serija (r)
02.26 No}ni glazbeni program:
Glazbeni spotovi
Provjereno
INFO-MAGAZIN 22.25
11.50
12.45
13.40
14.35
15.30
16.25
17.20
18.15
19.10
19.40
20.05
21.00
21.55
22.50
23.45
Peta brzina
Prljavi poslovi
Kako se pravi?
Kako to rade?
Razotkrivanje mitova
Opasan lov
Pre`ivljavanje
Vrhunsko
graditeljstvo
Ameri~ki ~operi
Limarska
radionica/London
Prljavi poslovi
Opasan lov
Razotkrivanje mitova
^ovjek, `ena,
divljina
Pre`ivljavanje
Pograni~na policija
2 epizode
Kako se pravi?
Kako to rade?
Kapetan nuklearne
podmornice I
Majstori za oru`je - 2
epizode
Borna kola na frontu sa
Majkom Bruerom
Iza re{etaka u
tu|oj zemlji
Ameri~ki ~operi
MRE@A
08.05 Ostrvo kornja~a,
crtani film
08.35 Hello Kitty,
crtani film
08.47 Hello Kitty,
crtani film
09.05 Eliza,
12/68 (r)
13.10 Zakon ljubavi, 18. ep. (r)
14.05 The game, 15. ep. (r)
14.30 The game, 16. ep. (r)
16.00 Ukradeni `ivoti, 12. ep.
(r)
17.15 Zakon ljubavi, 19. ep.
20.05 Ukradeni `ivoti, 13. ep.
21.15 The game, 17. ep.
21.40 The game, 18. ep.
22.40 La`na Amerika,
film
EVROPSKA LIGA @eljo do~ekuje Sheriff, koji je totalna nepoznanica
Nema unaprijed
“skidanja ga}a“
OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
44. strana
~etvrtak, 14. juli 2011. godine
Demonstranti
u Egiptu ne
popu{taju
Musi} dao
podr{ku Sarajevu
Protesti na trgu Tahrir: Ostaju
do ispunjenja uslova
@estoki protesti protiv
nekada{njih heroja
Demonstranti u Egiptu tra`e ostavku ministra vojske Huseina Tantavija. Sa druge strane,
vojska saop{tava da ostaje na ~elu Egipta „u ovoj kriti~noj fazi u egipatskoj historiji“
Demonstranti koji se od petka nalaze
na trgu Tahrir u Kairu u srijedu su se izjasnili da }e ostati da tra`e reforme i pored
upozorenja koje je izdalo vrhovno vije}e
oru`anih snaga koje upravlja zemljom.
Grad {atora
Hiljade demonstranata su ponovo iza{le na ulice Kaira zahtijevaju}i kraj vojne vladavine. Sve vi{e i vi{e ljudi sliva se
na trg Tahrir, u samom centru grada, gdje
su podigli grad {atora. Od pro{log petka
kampuju na Trgu slobode, izme|u plakata i transparenata na kojima su ispisani njihovi zahtjevi. Na prvom mjestu je
poziv da se izvr{i pravda. Rukovodstvo
prethodnog re`ima i njegove pristalice
moraju da budu izvedeni pred sud. Demonstranti tako|er zahtijevaju i da
svrgnuti predsjednik Hosni Mubarak
kona~no odgovara pred sudom. Tako|er,
tra`i se ostavka ministra vojske Huseina
Tantavija, javio je Deutsche Welle.
POSLJEDNJE VIJESTI
UBIJEN TURISTA U GR^KOJ - Jedan britanski
turista je ubijen, a ~etvorica su ranjena kada su ih
no`evima napala dvojica gr~kih taksista na ostrvu
Zakintos u Jonskom moru. Napad se desio ju~er
u popularnom ljetovali{tu Laganas. Policija je saop{tila da su taksisti uhap{eni i pritvoreni. ^etvorica povrije|enih Britanaca prevezeni su u lokalnu
bolnicu i nisu `ivotno ugro`eni. Ostali detalji i motivi napada nisu poznati.
NAPAD U AFGANISTANU - U samoubila~kom
napadu u provinciji Kapisa, sjeveroisto~no od Kabula, poginulo je pet pripadnika ISAF-a dok je ranjeno nekoliko Afganistanaca, saop{teno je ju~er
iz NATO-a. Lokalni zvani~nik iz oblasti Tagab u
provinciji Kapisa Abdul Hakim ne{to ranije je rekao da su tri strana vojnika poginula u napadu, a
da su ranjena dva afganistanska civila i policajac.
NESRE]A U INDONEZIJI - Kamion pun vre}a cementa udario je u ku}u u Indoneziji i ubio 16 ljudi
koji su se okupili na umjetni~koj izlo`bi, prenosi
Fena. “Kamion se prevrnuo, udario u ku}u, nakon
~ega su se vre}e cementa sru~ile na ljude koji su
se tamo nalazili“, rekao je ljekar Indah Pitarti.
Me|u stradalima je i jedna trogodi{nja djevoj~ica.
7.000 uhap{enih
Od za vr{et ka re vo lu ci je, 7.000
gra|ana je uhap{eno, a jedan dio ih je
izveden pred te iste sudove. Aktivisti
i dalje nestaju. Protesti se odr`avaju i
u Suecu, te Aleksandriji.
svetio Egip}anima, mora da plati za svoje zlo~ine.
Vojska, koja je na po~etku masovnih
protesta 25. januara pozdravljena kao
herojska zato {to nije pucala na demonstrante, sada se na{la na udaru `estokih
kritika, jer koristi Mubarakove taktike da
suzbije neslaganja i o~uva vlast.
Izbori, ustav...
- Kako je mogu}e da Hosni Mubarak
le`i u bolnici sa sedam zvjezdica, dok se
oni koji su povrije|eni tokom revolucije nalaze u bolnicama u kojima vladaju
veoma lo{i uslovi, ili, {to je jo{ gore, bivaju izba~eni. Mo`e li se to prihvatiti? pita se jedan demonstrant i odgovara: Ne. Mi zahtijevamo fer sudski postupak. Ne ~inimo ni{ta {to nije pravedno i
ne dozvoljavamo da nas bilo ko okrivljuje da radimo ne{to pogre{no. Svako ovdje mo`e da zahtijeva svoja prava. A
onaj koji je stalno krao i ubijao, i ko se
Nakon {to je nekoliko dana {utio, oglasio se i vrhovni vojni savjet. U saop{tenju
koje je pro~itao general Mohsen al-Fangari ka`e se da vojno rukovodstvo, koje
je preuzelo vlast nakon Mubarakove ostavke, nije spremno da se u ovom trenutku povu~e sa vlasti. „Vojno vo|stvo je
odlu~no: prvo parlamentarni izbori, zatim novi ustav i onda predsjedni~ki izbori, navodi se u saop{tenju. General Fangari upozorio je gra|ane da ne remete javni red i mir. On je, istovremeno, odbacio mogu}nost ukidanja vojnih sudova.
Op}inski sud Sarajevo
Du{ka Juri{i} mora biti
vra}ena na posao
Sudska odluka o povratku Du{ke Juri{i} na
mjesto urednice Informativnog programa
FTV-a mora se izvr{iti. Izvr{ni odjel Op}inskog suda u Sarajevu donio je rje{enje o izvr{enju kojim je nalo`io menad`mentu
RTVFBiH da provede pravosna`nu presudu
i Du{ku Juri{i} vrati na mjesto urednice Informativnog programa.
Pod sje}amo, na kon sud ske odlu ke,
RTVFBiH ukinula je njeno radno mjesto i Informativni program kao organizacionu cjelinu. Nakon {to je presuda postala pravosna`na, Du{ka Juri{i} je dobila otkaz. Pitanje je ko }e odgovarati za objavljivanje neta~nih informacija na FTV-u kako je advokat Du{ke Juri{i}, Plamenko ^ustovi}, propustio rok za prinudno izvr{enje, za neprovo|enje sudskih presuda {to predstavlja
krivi~no djelo, te za protivpravnu primjenu
izmijenjenog Statuta RTVFBiH.
Na dana{njoj sjednici Zastupni~ki dom fe-
deralnog Parlamenta treba da se izjasni o nacrtu izmjena Zakona o RTVFBiH, kojim se
predla`e ukidanje nadle`nosti Parlamenta
da daje saglasnost na Statut RTVFBiH, a
~ijim izmjenama je omogu}eno ukidanje InS. V.
formativnog programa RTVFBiH.
PremijerKantonaSarajevoFikret
Musi} uputio je pismo podr{ke
Vlade KS-a Gradu Sarajevu u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu
kulture2014. „Sigurni smo da je Sarajevo, kao simbol evropske multikulturalnosti i su`ivota razli~itih
svjetskih religija, te kao raskrsnica
kultura i civilizacija idealan kandidat za ovu presti`nu titulu. Upravo ta urbana, ali i populisti~ka
mje{avina kultura daje Sarajevu jedinstven {arm koji se rijetko sre}e
u dana{njoj Evropi, u ovakvom
obliku”, navodi se u pismu Musi}a.
Britanac osvojio
185 miliona eura
Rekordnu nagradu od 185 miliona eura na lutriji Euro Millions, koja se igra u devet evropskih dr`ava, osvojio je Britanac,
saop}io je u srijedu organizator
lutrije Kamelot. Lutrija Euro Millions se igra od 2004. godine, a u
njoj sada u~estvuje devet zapadnoevropskih dr`ava - Austrija,
Belgija, Velika Britanija, Francuska, Irska, Luksemburg, Portugal, [panija i [vicarska.
Odobren lete}i
automobil
Lete}i automobil nazvan Transition, ameri~ke tvrtke Terrafugia,
kojemsklopivakrilaomogu}uju da
kombinira vo`nju cestom i letenje,
dobio je slu`beno odobrenje za
upotrebu, izvijestio je CNN. Za to
je Terrafugiamoraladobitiposebna
izuze}a za upotrebu lak{ih plasti~nih prozora umjesto stakla, te
te`ih guma od automobilskih, kojemoguizdr`atislijetanje i standardnu vo`nju na cesti. Svako s
va`e}om voza~kom dozvolom
mo}i }e voziti auto na cesti, ali oni
koji `ele letjeti ipak }e trebati najmanje sportsku pilotsku dozvolu.
Cijena automobila je oko 250.000
dolara.