starom preko 160 godina

Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
Vj esn i k
metko vski
1
BESPLATAN
PRIMJERAK
GODINA V.
BR O J 5 6
Metković, 15. lipnja 2012.
s t r. 1 8
SVETI TOMA
str. 3
POTIČE GOSPODARSTVO
HITNOJ
str. 15
OSIGURAN TREĆI TIM
NA NERETVU
str. 16
M I S E Č I N A PA L A
MALO STVORENJA ZA
MNOGA SPORENJA str. 22
2
Vj esn i k
metko vski
Izgleda da nam ništa ne ide od ruke. Što god
pokušali, naletimo na kakvu hrid o koju se razbije sva teorija i naše dobre namjere. Da se odmah razumijemo, nije za to kriva sadašnja vlast.
Ona samo ne zna kako između hridi provesti
naš mali brodić, a hridi su posijane na sve strane. Sijale su ih sve bivše vlasti, pa i biše bivše, a
podosta podvodnih grebena posijali smo svi mi
prihvativši olako sve čari neoliberalanoga kapitalizma. Jednostavno, nismo bili spremni za sve
te šarene navlakuše kojima su nam pred očima
mahali razni opsjenari. Dok smo mi, nakon što
je konačno pala željezna zavjesa koja nas je dijelila od „naprednoga“ svijeta, kao hipnotizirani
posezali za svim tim šarenilom, njegovi ponuđači gledali su samo u jednome smjeru – u smjeru
naših džepova iz kojih je trebalo izvući još koju
kunu. Konačno nam se pružila prigoda da svojega staroga Stojadina, Renaulta 4 ili, ne daj Bože,
Fiću, zamijenimo Golfom, Audijem ili, daj Bože,
Mercedesom. I sve to, bez kune u džepu! Trebalo je samo nešto potpisati, a pismeni toliko bili
jesmo. Što se tiče željezne zavjese, kojom smo
do ‘90. bili odijeljeni od svijeta naših čežnja, ona
možda i jest bila željezna, ali je bila pletena dosta krupnim bodom, s mnoštvom rupa na kojima
nam je pozavidio „vas“ Istočni blok. Tada još
nismo mogli shvatiti da rupe nisu samo značile
naš slobodan odlazak u Trst po traperice (koje su
bile vrlo važan rekvizit pri osvajanju Čehinja u
Gradcu ili Zaostrogu) nego su rupe postale način
razmišljanja i djelovanja. Nije bilo toga zakona
koji se nije mogao zaobići kojigod vlast smislila;
tisućljetni genetski kôd, usađen nam borbom za
opstanak, pronašao bi kakvu rupu, mala vrata ili
obilaznicu. I sve do danas narod i država se tako
međusobno varaju, a tek kada to prestane, ima
nade da naš mali brodić zaplovi u mirnije vode.
Kako to postići? Jednostavno, ali nikako brzo.
Moj će naraštaj to teško dočekati, ali može puno
učiniti. Može učiniti sve da stvori okvire u kojima će se mladi obrazovati, u kojima posao neće
biti privilegij (pa da zbog toga padaju i ministri),
u kojima će se znati koji su dobri, a koji zločesti,
kojima je država na srcu, a kojima u džepu. Te
naraštaje tek treba početi odgajati jer ovi današnji su (ne)odgojeni prema krivim uzorima, iako
se to ne odnosi na većinu. Svake nam godine
desetci tisuća mladih završe svoje obrazovanje
za nepostojeća radna mjesta. Sposobni odlaze
van, a ostali ostaju na milost i nemilost besposlici, apatiji, obiteljima koje pucaju po šavovima.
Smisao života ubrzo postaje zabava na kratak
dah popraćena drogom, alkoholom, jurnjavom
cestama… To nas uništava. Svakim danom jedan stariji odlazi u mirovinu, a jedan mladi ne
može ga naslijediti. Ne radi se tu o pitanju pada
našega standarda, radi se tu o pitanju opstanka
našega naroda.
Ivica Puljan
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
22. sjednica Gradskoga vijeća
N
a sjednici Gradskoga vijeća Grada
Metkovića, održanoj 5. lipnja pod
predsjedavanjem dr. Darke Volarević,
usvojeno je Izvješće o izvršenju proračuna Grada Metkovića od 1. siječnja
do 31. prosinca 2011., kao i Prijedlog
Odluke o raspodjeli rezultata proračuna ostvarenih u 2011.
U spomenutome razdoblju ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od
46.644.765,64 kuna, a ukupni rashodi
iznosili su 47.442.650,09 kune. Manjku prihoda u iznosu od 797.884,45
kuna pridodan je manjak prihoda iz
2010. pa je na kraju godina završena s
ukupnim manjkom prihoda nad rashodima u iznosu od 3.630.321,69 kuna,
što će se pokriti iz prihoda 2012. godine.
U nastavku sjednice, Vijeće je usvojilo tri prijedloga: Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području grada Metkovića
za 2012. i 2013., Godišnji provedbeni
plan unaprjeđenja zaštite od požara na
području grada za 2012. te Plan evakuacije i zbrinjavanja turista za područje
grada Metkovića.
Na sjednici su podnesena i izvješća
o radu i financijska izvješća za 2011.
Ustanove Športski objekti Metković,
Gradskoga kulturnog središta Metković, Gradske knjižnice Metković i Javne vatrogasne postrojbe Metković.
Odvodnja u Ulici Mobine
T
ijekom poplava koje su Metković
pogodile dva puta u 2010. probleme nije imala samo desna strana grada. Na lijevoj strani voda se izlila u
samome središtu grada, ali je najteže
bilo stanovnicima Mobina i dijelom u
Ulici Petra Zoranića.
Nakon što se voda povukla, građani
tih ulica organizirali su potpisivanje
peticije koja je upućena Upravnome
odjelu za gospodarstvo Grada Metkovića u kojoj su tražili rješenje problema s odvodnjom oborinskih voda.
Specifičnost tih ulica je da su nastale
na bivšim poljskim putovima uz koje
su išli nekadašnji odvodni kanali koji
su završavali u Staroj Neretvi. Stihijskom izgradnjom kuća i ograđivanjem
okućnica dio tih kanala je zatrpan, a
preko dijela su čak napravljene ograde pa pri jakim oborinama voda više
nije mogla otjecati do Stare Neretve.
To se događalo svaki put za jakih kiša,
ali kada su se dogodile dvije poplave,
bilo je jasno da treba naći trajno rje-
šenje.
Stoga je Upravni odjel za gospodarstvo predložio, a gradonačelnik i
Gradsko vijeće prihvatili da se uradi
projekt rješenja odvodnje oborinskih
voda u Mobinama te dijelu Ulice Petra Zoranića. Ponovno na prijedlog
građana odlučeno je da se na javnim
površinama izgrade i nogostupi jer tim
ulicama svakodnevno u školu prolazi
mnogo djece. Nogostupi s obiju strana
bit će izgrađeni u dijelu Ulice Mobine
od raskrižja s Ulicom Petra Zoranića
pa do Stare Neretve, a u dijelu prema
Ulici kralja Zvonimira nogostup će
prolaziti samo sjevernom stranom ulice. Na taj bi se način cijelom dužinom
ulica zadržao kolnik širine 5,5 metara.
Do danas je izvedena većina radova
na odvodnji, a nakon toga će se pristupiti postavljanju rubnjaka, asfaltiranju
ulica i betoniranju nogostupa.
Da bi se cjelokupan projekt izveo,
morat će se ukloniti nekoliko ograda
izgrađenih na javnoj površini.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
3
S moćima sv. Tome stižu i gospodarske veze
D
a kultura povezuje, pokazuje i nedavni boravak pročelnika Upravnog
odjela za društvene djelatnosti i opće poslove Grada Metkovića Mojmira Vladimira
u talijanskome gradu Ortoni
u koji je, zajedno sa zamjenikom gradonačelnika Ploča
Goranom Kovačem, otputovao na poziv domaćina.
Prije tri godine na Svetoga
Iliju u Metkoviću je gostovala Gradska glazba iz Ortone, a
sljedeće je godine posjet Ortoni uzvratila Gradska glazba Metković. Budući da su u
Ortoni tada bili i predstavnici
Grada Metkovića, osim kulturnih, uspostavljeni su i prvi
gospodarski kontakti koji su
se ove godine intenzivirali. Naime, skorašnji ulazak
Hrvatske u EU učinio nas je
zanimljivima talijanskim susjedima, koji traže kontakte s
druge strane Jadrana. Ortona
je jedna od rijetkih luka na
talijanskoj obali Jadrana u
koju mogu pristati veći brodovi, a njen smještaj, gotovo
preko puta doline Neretve,
daje joj prednost u odnosu na
ostale te otvara mogućnost
uspostave trajektne veze Ortona - Ploče. S obzirom da se
radi o luci u središnjem dijelu Italije, do koje se iz Rima
autocestom dolazi za oko
dva sata, ta bi trajektna linija
bila najbrža veza središnjega
dijela Italije s Međugorjem,
koje je Talijanima naročito
zanimljivo i koja bi im putovanje skratila za oko 600 km.
No, nije Talijanima zanimljivo samo Međugorje. Traže
veze i u gospodarstvu. Tu im
je naročito zanimljiv položaj
Ploča do kojih će voditi budući europski prometni koridor Vc. Zanimljiva im je i
neretvanska poljoprivreda te
turistički potencijali doline
Neretve.
Pročelnik Vladimir i zamjenik gradonačelnika Kovač sastali su se s ortonaškim
gradonačelnikom Nicolom
Fratinom i Remom Di Martinom, zaduženim za resor
turizma u provinciji (županiji) Chieti, ali i s lokalnim
oporbenim čelnicima. Potom
je upriličen skup u gradskoj
multimedijskoj dvorani na
kojoj je Vladimir domaći-
Sudeći prema istraživanjima, koja je proveo jedan talijanski sveučilišni profesor govoreći na prezentaciji, gotovo je
svaki peti stanovnik šire okolice Ortone hrvatskoga podrijetla. Za razliku od obližnjih moliških Hrvata, koji su zadržali
svoj arhaičan hrvatski jezik, Hrvati koji su prije petstotinjak
godina pred turskom provalom potražili sigurno utočište u
okolici Ortone srodili su se sa svojim domaćinima. Iz stare
domovine donijeli su (sada već talijanizirana) prezimena, a
u sadašnjoj domovini cijenjeni su i prihvaćeni. Možda bi se
isto bilo dogodilo i s moliškim Hrvatima da su ostali uz obalu. Gurnuti u jednome trenutku dublje u unutrašnjost opustošenu kugom, ostali su dugo vremena izolirani, što je zasigurno usporilo proces asimilacije i pridonijelo očuvanju jezika
koji oni zovu na našo.
nima
videoprezentacijom
predstavio Metković i dolinu
Neretve, što je uključivalo
kratku povijest našega kraja
te njegove gospodarske i turističke potencijale, a za što
su Talijani pokazali iznimno
zanimanje. Sve to događalo
se u danima kada Ortona slavi Dan općine pa su gosti iz
Neretve sudjelovali u svečanome mimohodu, o kojemu
smo opširno pisali prije dvije
godine u Metkovskome vjesniku, a domaćini nisu propustili s razglasa više puta
najaviti da su u povorci, odmah iza lokalnih čelnika, i
gosti iz Hrvatske.
Boravak
neretvanskih
predstavnika u Ortoni povezan je s još jednom idejom.
Naime, sv. Toma zaštitnik
je Ortone i pokrenuta je inicijativa da se njegove moći
krajem srpnja prenesu u Međugorje. Za takav svečan čin
bio bi iz Ortone do Ploča i
Metkovića upućen konvoj
brodova na čelu s brodom
Tehničkoga pomorskog instituta iz Ortone koji nosi naziv San Tommaso. Brodovi
bi 28. srpnja trebali uploviti
u Ploče, a 29. srpnja u Metković, gdje bi bila upriličena
i vjerska svečanost.
Na kraju, ne smijemo zaboraviti kako je sve započelo. Započelo je tako da je gđa
Mirjana Volarević, ponosna
na svoje pruđansko-neretvanske korijene i zaljubljenica u
Neretvu, prije nekoliko godina povezala ortonešku i metkovsku glazbu. Ta neretvanska ambasadorica u Ortoni i
ovoga je puta potpuno bila na
usluzi svojim Neretvanima, a
njoj se priključila i gđa Tatjana Matijević de Luca, koja je
kao tumač i menadžer pružila
svu moguću pomoć u komunikaciji s vlastima Ortone i
njenim poslovnim ljudima.
4
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
GP Unka tijekom ljeta dobiva status međunarodnoga prijelaza
I
z PU Dubrovačko-neretvanske obavještavaju građane da je Granični prijelaz
za pogranični promet Unka
u Metkoviću, koji tijekom
godine služi za promet stanovništva iz pograničnog
područja, od 1. lipnja do 30.
rujna privremeno prekategoriziran u granični prijelaz za
međunarodni putnički promet. U tom će razdoblju preko Unke biti dopušten prijelaz svih hrvatskih stranih
državljana u osobnim vozilima. Zabrana prometovanja
ostaje za autobuse i teretna
vozila.
Privremeno otvaranje GP
Unka za međunarodni putnički promet trebao bi tijekom ljetnih mjeseci smanjiti
gužve na Graničnom prijelazu Metković preko kojega se
obavlja sav robni transport.
Inače, na području grada
Metkovića postoje tri stalna
međunarodna granična cestovna prijelaza. GP Metković ulazi u I. kategoriju, a GP
Gabela Polje i GP Prud u II.
kategoriju.
Četrnaest novih kuhara
P
olaganjem završnog ispita četrnaestero polaznika
uspješno je završilo program
prekvalifikacije za zanimanje
kuhar na koje ih je uputio Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Program prekvalifikacije krenuo je u studenome prošle
godine u okviru Nacionalnog
plana za poticanje zapošljavanja koji financira Vlada RH,
a projekt je pokrenuo Hrvatski zavod za zapošljavanje,
Područna služba Dubrovnik.
Prekvalifikaciju u trajanju
šest mjeseci provelo je Pučko otvoreno učilište Žižić iz
Omiša u suradnji s metkovskom Ispostavom Hrvatskoga
zavoda za zapošljavanje.
Troškove obrazovanja u
visini od oko osam tisuća
kuna snosio je HZZ koji je,
također, snosio troškove liječničkih pregleda, sanitarnih
pregleda i polaznicima isplatio novčane naknade za putne
troškove.
prva obljetnica
21. obljetnica osnutka „A“ satnije ZNG-a Dvadeset
osnutka Samostalne „A“
satnije ZNG-a u Metkovi-
ću obilježena je polaganjem
vijenaca pred Spomenikom
poginulim Metkovcima u Domovinskome ratu i misom u
crkvi sv. Ilije za sve poginule i
preminule branitelje.
Obljetnica osnutka satnije
slavi se 1. lipnja, koji je uzet
i kao Dan Udruge veterana 4.
gardijske brigade – Podružnice za Dubrovačko-neretvansku županiju i i čiji su članovi organizirali obilježavanje
obljetnice.
Vijence i cvijeće položili su
bivši pripadnici satnije, predstavnici braniteljskih udruga i
rodbine poginulih te predstavnici Grada Metkovića.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
5
sezona kupanja još uvijek nije u punom jeku, vrijedno
Visoka kakvoća mora Iako
je napomenuti da je kontrola na osam plaža u našoj izravnoj
blizini pokazala da je kakvoća mora zadovoljavajuća. Riječ je o
plažama u Kleku, Dubokoj, Komarni, Dubi, Blacama, opuzenskom dijelu ušća, kominskom dijelu ušća i plaži u Pločama.
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
uzorke s tih plaža uzima od 16. svibnja i u dvama dosadašnjim
ispitivanjima rezultati su pokazali visoku kakvoću vode. Iznimka je kominski dio ušća, koje je u ispitivanju obavljenom 24.
svibnja ocijenjeno dobrim, a istu ocjenu dobila je i plaža u Pločama tijekom ispitivanja 4. lipnja. U ispitivanju 4. lipnja plaža
na opuzenskom dijelu ušća Neretve pokazala je blago onečišćenje zbog čega je taj lokalitet dobio ocjenu zadovoljavajuće.
Detaljniji podatci o kakvoći mora dostupni su na vebnim
stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Na Google
maps podlogama ocjene kakvoće prikazane su obojenim kružnim simbolima, i to: plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim
(zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća). Osim toga,
dostupne su i informacije poput temperature zraka i mora, slanosti, smjera vjetra i sl.
Za izazivanje požara 150 tisuća kuna ili dva mjeseca zatvora
N
e bi li se izbjegli požari
koji svake godine unište
hektare priobalnih područja,
nerijetko ugrozivši stanovništvo i objekte, Ministarstvo
unutarnjih poslova podsjeća građane da je od 1. lipnja
do 31. listopada, u vrijeme
kada se proglašava opasnost
od požara, zabranjeno svako
loženje vatre na otvorenom
prostoru.
Podsjećaju u Policiji: u
iznimnim situacijama Vatrogasna postrojba može odobri-
ti paljenje vatre na otvorenom
prostoru, ali uz organizirano
vatrogasno dežurstvo.
Ukoliko se utvrdi da paljenje, odnosno loženje vatre nije
prijavljeno, protiv počinitelja
se izdaje prekršajni nalog.
Predviđene se novčane kazne
kreću 500,00 - 1.000,00 kuna
za fizičku osobu, odnosno
2.000,00 - 10.000,00 kuna za
pravnu osobu, te 1.000,00 5.000,00 kuna za fizičku osobu obrtnika. Uz spomenute
novčane kazne, Zakon o za-
štiti od požara, također, propisuje oštre kazne za osobe
koje izazovu požare.
Građaninu koji izazove požar, prijeti kazna od 15.000,00
do 150.000,00 kn ili kazna
zatvora do 60 dana, a za slučaj izazivanja požara iz nehaja novčana kazna 2.000,00
- 15.000 kuna.
Također, osobe koje izazovu požar snose troškove
vatrogasne intervencije na
temelju pravomoćne sudske
presude.
U većini slučajeva uzrok
požaru je ljudska nepažnja ili
nemar, i to nepravilno rukovanje i neodržavanje uređaja
koji za rad koriste struju, plin,
loživo ulje, duže izbivanje iz
doma, a da pritom nisu isključeni potencijalni izvori požara, odbacivanje gorućih šibica
i opušaka u prirodu, ostavljanje upaljača u vozilima koja
su nadohvat sunčevim zrakama, paljenje logorske vatre te
roštilj u prirodi.
Izvor: www.vjesnik.hr
6
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
Sajam knjiga na
Trgu kralja Tomislava
Kroz drugu polovinu lipnja i prvu
polovinu srpnja na južnom dijelu
Trga kralja Tomislava u Metkoviću
bit će postavljen šator pod kojim će
građani moći razgledati i kupovati knjige. Koliko smo mogli vidjeti
knjiga ima za svačiji ukus i džep. Sajam organizira solinska tvrtka Marjan
tisak d.o.o..
Skupština Lovačkog društva „Liska“ Da nam vatrogasci budu spremniji
U
L
ovačko društvo Liska iz
Metkovića održalo je Redovnu godišnju skupštinu,
koja je ujedno bila i izvještajno-izborna.
Izvješća o
radu i financijsko izvješće za
proteklo razdoblje te financijski plan za 2012. podnio
je predsjednik Društva Miće
Glavinić koji se osvrnuo i na
rad lovočuvarske službe te aktivnosti koje su realizirane ili
se planiraju u lovištu.
U nastavku su izabrana nova
radna tijela Društva. U Izvršni
odbor izabrani su: Veseljko
Vidović, Mate Obrvan, Ilko
Mostarac, Nikša Batinović,
Stipe Vučković, Niko Matičević, Miće Glavinić, Mario Radić i Drago Sršen. U Nadzornom odboru su: Ivan Menalo,
Ivo Jelaš i Božo Soče. Stegovni sud čine: Miljenko Čerlek,
Drago Popović i Mario Mijić,
a njihovi zamjenici su: Jakov
Vidović, Jure Kljusurić i Željko Obradović. Predsjednik
Društva i dalje je ostao Miće
Glavinić.
DIJAMANTNO REZANJE I BUŠENJE BETONA
DELTA REZ
´
krugu JVP Metković zatekli smo članove DVDa Pojezerje, DVD-a Kula
Norinska te desetak članova
odnedavna ponovo aktivnoga
DVD-a Metković kako uvježbavaju neke od vještina koje
su vatrogascima potrebne tijekom različitih intervencija;
kako u gašenju požara, tako
i na ostalim tehničkim intervencijama te različitim akcidentnim situacijama.
Vježbanje je dio obuke za
dobrovoljne vatrogasce koju
za potrebe tri spomenuta
DVD-a provode djelatnici
JVP Metković. Obuku polazi 38 kandidata koji osnove
vatrogastva stječu tijekom
sedamdesetak sati teorijske
i praktične nastave. Nakon
završetka čitave obuke slijedi pismeni ispit, a kandidate
koji ga uspješno polože očekuje usmeni dio ispita koji
polažu pred Povjerenstvom
Vatrogasne zajednice Dubro-
vačko-neretvanske županije.
Nekoliko dana kasnije u
Pločama je za pripadnike
Javnih vatrogasnih postrojba
Ploče i Metković te članove
Dobrovoljnih
vatrogasnih
društava Kula Norinska,
Slivno i Opuzen održana
trenažna vježba. Vježbali su
oni koji su već prije bili osposobljeni za rad s helikopterom, a takvih je taj put iz
JVP Metković u Ploče otišlo
šestero.
Uvježbavanje je sastavni
dio operativnih planova tih
postrojba i predviđeno je
programom za pripremu ljetne požarne sezone. Tijekom
vježbe treniran je ulazak i
izlazak iz helikoptera, spuštanje konopom s različitih
visina iz lebdećega helikoptera te rad s tzv. kruškom.
Vježbu su proveli instruktori interventne postrojbe
Državne uprave za zaštitu i
spašavanje (DUZS).
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
7
Dan OŠ don Mihovila Pavlinovića D a n O Š S t j e p a n a R a d i ć a
O
O
Š don Mihovila Pavlinovića je 1. lipnja proslavila Dan škole. Tom prigodom
održana je i svečana priredba
na početku koje je okupljene
pozdravio ravnatelj Petar Jakić. U kraćem govoru ravnatelj
Jakić osvrnuo se na najvažnije
aktivnosti i postignuća naglasivši da je u protekloj školskoj
godini Školu, uključujući i
dvije područne, pohađalo 863
učenika, o čijem se odgoju i
obrazovanju brinulo osamdesetak djelatnika. Istaknuo je
da se puno radilo na poboljšanju materijalnih uvjeta rada,
u što je uloženo oko dva milijuna kuna. Također, istaknuo
je da je Škola imala uspješnu
suradnju s lokalnom zajednicom, Crkvom, lokalnom samoupravom, drugim školama
i udrugama, institucijama iz
odgojno-obrazovnog sustava
i sl., a s ponosom je iznio rezultate koje su učenici, vođeni
svojim mentorima, ostvarili
na školskome, županijskome,
regionalnome i državnom natjecanju. Ravnatelj je na kraju
zaključio da je Škola gotovo
u potpunosti ispunila sve odgojno-obrazovne zadaće, a da
bi sve bilo još i bolje, radit će
se na poboljšanju materijalnih
uvjeta rada, ali i jačanju stručno-suradničke službe.
Na kraju priredbe, učenicima i njihovim mentorima, koji
su ostvarili zavidne rezultate
na državnim natjecanjima,
uručena su priznanja.
Svečanom ugođaju pridonijeli su učenici iz Dramske
družine i Velikog zbora koji
djeluju u okviru OŠ don Mihovila Pavlinovića.
Š Stjepana Radića 11.
lipnja proslavila je Dan
škole. Tim je povodom u
Gradskome kulturnom središtu upriličen prigodan program koji su izveli učenici, a
onima koji su tijekom godine
na različitim školskim natjecanjima dostojno predstavljali svoju školu uručena su
priznanja i nagrade.
Pozdravivši na početku sve
okupljene, ravnateljica Škole
Božena Nikoletić rekla je da
je ove školske godine Školu,
zajedno s područnim školama
u Bijelome Viru i u Mliništu,
pohađalo 1140 učenika raspoređenih u 51 razredni odjel.
O njihovu obrazovanju i odgoju brinulo se 100 djelatnika
Škole koji su zajedno s učenicima, unatoč organizacijskim
teškoćama zbog dvosmjenske
nastave, uspjeli ostvariti ciljeve zacrtane Godišnjim planom i programom. Na svim
natjecanjima natjecalo se 434
učenika, od kojih su neki po-
stigli izvrsne rezultati i na
državnoj razini. Za postignute rezultate nagrađena su 84
učenika. Spomenimo samo
nekoliko najboljih: Anamarija Kozina (mentor: R. Barbir) – drugo mjesto u državi
iz matematike te Emil Dominiković i Ivan Pavlović (mentorica: M. Nikolić ) – četvrto
mjesta u državi iz tehničkoga
odgoja. Tu je i Karlo Bajo
koji je zauzeo drugo mjesto
na Međunarodnom matematičkom natjecanju „Klokan
bez granica“…
Uslijedio je zatim program
koji su pripremili: Aleksandra
Lukić-Skelić, Božena Kaleb,
Marijana Kljusurić, Nikolina
Vugdelija, Tatjana Hazirović
Juračić, Andrijana Kiridžija i
Tomislav Tomić. U njemu su
sudjelovali članovi dramskih
i recitatorskih skupina, folklor i Školski zbor. Na kraju
programa nastupila je i klapa
Učiteljice koju vodi učiteljica
Aleksandra Lukić-Skelić.
8
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
„Štitimo ptice delte Neretve“
I
z Zagreba se vratila skupina
učenika OŠ Stjepana Radića koja je, zajedno sa svojim
mentoricama, bila pozvana na
Smotru projekata ostvarenih u
sklopu Nacionalnog programa
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo.
U Starogradskoj vijećnici
okupilo se više stotina učenika
od predškolske do srednjoškol-
ske dobi te njihovih nastavnika
i mentora iz cijele Hrvatske
koji su predstavili ukupno 69
najboljih projekata. Naši učenici i mentori Ekološke skupine predstavili su svoj projekt
„Štitimo ptice delte Neretve“.
Grgur Vugdelija, Dora Jakišić, Nikola Vugdelija, Slavko
Volarević, Marija Puhalović
i Luka Jeramaz nakon višemjesečnog rada na Projektu sa
svojim mentoricama Natašom
Jakišić, Ivanom Čarapinom i
Nikolinom Vugdelijom dostojno su prezentirali svoj projekt
i objasnili Povjerenstvu zbog
čega je važno štititi ptice delte
Neretve. Učenicima i mentorima, u sklopu Smotre, bio je
organiziran posjet Hrvatskom
saboru u pratnji vodiča koji
im je ispričao najvažnije zanimljivosti vezane uz Sabor.
Posjetili su i Zoološki vrt gdje
su pronašli pelikana koji je i
bio povod bavljenja učenika
spomenutim projektom jer se
ta ptica nakon puno godina pojavila u dolini Neretve, tj. na
Ušću.
Tijekom rada na Projektu,
učenici su surađivali s mnogobrojnim institucijama i pojedincima koji su oduševljeno prihvatili suradnju. Osim
potpore unutar škole, ističu
suradnju s voditeljicom Ornitološke zbirke Ivanom Baće,
voditeljem Ornitološke postaje Metković Barišom Ilićem,
članovima Lovačkog društva
Muflon te zahvaljuju svima.
Posebno zahvaljuju Gradu
Metkoviću i njegovu gradonačelniku Gabriću koji im je financijski pomogao da Projekt
ugleda svjetlo dana.
Predstava na engleskome jeziku Mladi Vidonjci u akciji
P
redstavom na engleskom
jeziku učenici 8. e razreda
OŠ don Mihovila Pavlinovića
na najbolji su se način oprostili s osmogodišnjim učenjem
toga jezika. Riječ je o projektu
u kojem je sudjelovalo svih 28
učenika spomenutoga razreda,
a koji je na inicijativu samih
učenika osmislila i provela
njihova profesorica engleskoga jezika Ana Tot.
Predstava je napravljena
na temelju stripova Sweet Sue
and smart Alec i Kids iz knjige autora Toma Hutchinsona,
dijela dodatnih materijala koji
se koriste u nastavi engleskoga jezika. Rad na predstavi
započeo je u ožujku, a sve je
krenulo audicijom na kojoj su
učenicima dodijeljene uloge.
Prvi dio predstave šaljiva
je detektivska priča u kojoj
glavne uloge imaju slatka Sue
i pametni Alek koji se nakon
dvije godine suparništva pomire i zajedničkim snagama,
naravno poprilično neuspješno, odrađuju svoje detektivske poslove. Drugi dio govori
o engleskim učenicima koji
T
ridesetak mladih Vidonjaca, odlučnih da svojim radom pridonesu kvaliteti života
u Vidu, krajem svibnja osnovalo je Udrugu mladih Vid.
Svrha novosnovane Udruge
je organiziranje raznih manifestacija, humanitarnih akcija
i sličnih akcija te po potrebi
uređivanje sela. Udruga je prije nekoliko dana organizirala i
prvu akciju, a svrha joj je bila
očistiti okoliš na ulazu u mjesto
iz smjera Metkovića. Akcijom
su obuhvaćeni: parkiralište,
most te obala i korito Norina
uz ta dva objekta. Sudjelovalo
je dvadesetak mladih koji su
zajedničkim snagama uklonili
smeće, pokosili travu i uredili
površine predviđene za zelene
otoke.
imaju iste probleme kao i naši
tinejdžeri.
Prema viđenome, učenici i
njihova mentorica odlično su
obavili posao, a učenje engle-
skoga jezika zabavom i zajedničkim druženjem, pokazalo se
kao odlična motivacija svima,
bez obzira jesu li im ocjene iz
engleskoga bolje ili slabije.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
Život uz rijeku
9
„Domagojevi strijelci“ uskoro
u povijesnim odorama
N
U
druga Dobra završila je
provedbu projekta Život
uz rijeku koji je realizirala u
razdoblju od godinu dana, počevši u ožujku 2011. Do toga
je projekta došlo prekograničnom suradnjom s Ekološkom
udrugom Lijepa Naša iz Čapljine.
Ispitivanje svojstava rijeke
jedan je od načina na koji se
stanovnici mogu približiti rijeci uz koju žive. Cilj projekta
bio je afirmirati i promicati
ideju o očuvanju i zaštiti riječnih ekosustava, a sve u svrhu
podizanja svijesti o potrebi
održiva upravljanja rijekama.
Riječ je o metodi ispitivanja
rijeka, koja se bavi vitalnim
pokazateljima
utvrđivanja
eventualnih problema, koji se
zatim prenose odgovornim institucijama, a prema potrebi o
njima se obavještava javnost.
Sam projekt financirala je
Svjetska banka putem GEFove darovnice projektom
upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, a implementiran je
uz suradnju s Hrvatskim vodama. Dodatnu potporu dala
je Dubrovačko-neretvanska
županija. Provoditelji projekta
su, osim Udruge, OŠ Ivo Dugandžić-Mišić iz Komina, OŠ
Kula Norinska i OŠ Opuzen.
Projektom su obavljene
edukativne radionice za provoditelje, terensko istraživanje, obradbu podataka te
izradbu brošura i edukativna
priručnika.
Povodom održavanja Međunarodnoga dana biološke
raznolikosti i Svjetskog dana
voda održane su ekološke radionice, na kojima su učenici
nižih razreda osnovnih škola
na kreativan način, koristeći
prirodne materijale, obilježili 22. svibnja - Međunarodni dan biološke raznolikosti
i 22.ožujka - Svjetski dan
voda.
Jedan od značajnijih i zanimljivijih dijelova projekta bilo
je terensko istraživanje koje je
provedeno u jesen i proljeće
na rijeci Neretvi, a putem kojih su učenici sedmih i osmih
razreda imali priliku nakratko
postati pravim malim istraživačima.
POGREBNE USLUGE ‘KYRIOS’
0 - 24
POGREBNA OPREMA, PRIJEVOZ,
CVIJEĆE, OSMRTNICE...
099 21 666 88
098 83 63 88
www.kyrios.hr
akon
četverogodišnjih
napora u prikupljanju
novca približio se dan kada će
se Domagojevi strijelci pokazati u punom izdanju. Nedavno je predsjednik Udruge Ivan
Marušić boravio u Zagrebu da
bi se na licu mjesta uvjerio u
dosada napravljen dio odora
te s kostimografkinjama Ikom
Škomrlj i Elvirom Ulp usuglasio preostale detalje. Njemu
se na putu pridružio i lađarski „knez“ Mario Jurković,
kojemu će se prema odorama
Domagojevih strijelaca izraditi kneževa odora da bi zajedno izgledali kao jedinstvena
postrojba jer će zasigurno u
budućnosti imati zajedničkih nastupa. Za mjesec-dva,
a najdalje desetak dana uoči
Maratona lađa, u Vid će stići
sedam od jedanaest naručenih
kompleta odora.
CENTAR ZA OBRAZOVANJE
NARONA
20350 Metkoviæ, Splitska 4
www.narona.hr
OGLAS
objavljuje
ZA UPIS U PROGRAME ZA:
A) èetverogodišnje obrazovanje (IV. godina)
1. EKONOMIST
2. KOMERCIJALIST
3. TURISTIÈKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST
4. TEHNIÈAR CESTOVNOG PROMETA
5. GRAÐEVINSKI TEHNIÈAR
Uvjeti upisa: - završena tri razreda srednje škole
- za prekvalifikaciju završena èetverogodišnja srednja škola
B) trogodišnje obrazovanje
1. VOZAÈ MOTORNOG VOZILA
2. PRODAVAÈ
Uvjeti upisa: - najmanje završena osnovna škola
- za prekvalifikaciju završena srednja škola
C) osposobljavanje
1. RUKOVATELJ VILIÈAROM, RADNIM STROJEVIMA I DIZALICAMA
2. GRAÐEVINSKA ZANIMANJA
Uvjeti upisa: - najmanje završena osnovna ili srednja škola
- lijeènièko uvjerenje o zdravstvenoj i psihièkoj sposobnosti
Sve informacije na tel.: 020/680-440, mob. 098/716-596
Adresa: Splitska 4 (Autobusni kolodvor - 1. kat)
Programi su verificirani od nadležnog Ministarstva i upisuju se u radnu knjižicu.
10
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
U Metkoviću uspješno okončan projekt druženja starih i mladih
U
druga Otac Ante Gabrić
upriličila je druženje sudionika nedavno završenog
projekta Radost zajedništva –
učimo iz života kako bi se zajednički osvrnuli na aktivnosti
koje su provedene u okviru projekta. Riječ je o projektu kojim
se Udruga natjecala u okviru
Natječaja za udruge u području
izvaninstitucionalnoga odgoja
i obrazovanja djece i mladih u
školskoj godini 2011/2012. za
koji je Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa izdvojilo
45 tisuća kuna. Projekt se pro-
vodio od studenoga prošle godine do svibnja ove godine.
Na početku druženja okupljene je pozdravio predsjednik Hrvatskoga sabora kulture
Zdravko Obradović koji se u
svom izlaganju osvrnuo na volonterski pokret i njegovo zna-
čenje u očuvanju tradicijske
baštine. O projektu, iskustvima
i onome što se njime postiglo
govorile su Kristina Roglić,
Paula Miličević i voditeljica
projekta Anđelina Jerković.
– Važno je da mladi, koji su
sudjelovali u projektu, shvate
kako komunicirati sa starijim
osobama te da svoja iskustva
prenose na druge da bi i oni
razvijali humanost i senzibilitet prema starijima. Za osobe
treće životne dobi, koje su dio
svojega životnog bogatstva podijelile s mladima, ovakav bi
projekt trebao biti poticaj da
i dalje svoje vrijeme provode
s njima, darujući im tako dio
sebe i svojih iskustava – rekla
nam je Anđelina Jerković.
Posljednja u nizu aktivnosti
bila je plovidba lađom po Norinu te zajedničko fotografiranje
u Gradskom parku.
Skup Bugatija u Vidu
P
rije nekoliko dana Metkovićem je prošao konvoj
dvadesetak oldtimera, većinom Bugatija, koji su se zaustavili u Vidu. Doznali smo da
se radi o članovima talijanske
Udruge 2FAST4YOU koja
okuplja ljubitelje starih auto-
mobila i koja je organizirala
rèli jadranskom obalom od
Zadra do Kotora. Krenuli su
1. lipnja trajektom iz Ancone
do Splita te posjetili Makarsku, Ston, Dubrovnik i Kotor.
Na povratku su se zaustavili u
Vidu, gdje su posjetiti Arheološki muzej Narona i provezli
se lađama po Norinu. U nastavku ih čeka put za Imotski,
slapove Krke i Zadar pa preko Šibenika i Trogira nazad u
Split.
Eto, tako malo- pomalo postajemo turističko odredište,
htjeli mi to ili ne. Izgleda da je
došlo vrijeme da se turističke
snage u dolini Neretve ujedine
(kada ih je već država cjepkanjem na sedam samouprava
razjedinila) i da se Neretva
predstavi jednom ozbiljnom
turističkom ponudom koja će
usvojiti određene standarde i
koja će dolinu, i pripadajući
joj morski pojas, promatrati
kao cjelovit prostor. Sve drugo je tezgarenje.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
11
Blagoslovljena kapelica u Rastočićima Metkovci ponovno na Orjenu
U
prisutnosti većeg broja
vjernika prošle je subote u zaseoku Rastočići u župi
Nova Sela blagoslovljena kapelica podignuta u čast Blaženoj Djevici Mariji. Zamisao o
izgradnji kapelice potaknuo je
fra Petar Rastočić, gvardijan
franjevačkog samostana sv.
Križa u Zaostrogu. Izgrađena
je zahvaljujući donacijama
mještana i onih koji podrijetlo
vuku iz Rastočića te pomoći
Općine Kule Norinske. Građevinske i klesarske poslove
izveli su Tomo Grgić i Pero
Borovac, a kip Blažene Djevice Marije iz Poljske donio je
fra Petar. Kip je poseban stoga
što ga je svojedobno blagoslovio papa Ivan Pavao II.
Svečanost je započela misom što ju je predvodio župnik
župe Sv. Nikole don Senko
Antunović u koncelebraciji s
fra Petrom Rastočićem koji je
kapelicu blagoslovio.
Blagoslov kapelice bio je
uvod u trodnevnicu sv. Anti,
a na samoga Svetoga Antu u
Novim Selima održana je svečana misa s procesijom.
Obilježen Dan izviđača Hrvatske
Dan izviđača Hrvatske izviđači metkovske Udruge izviđača Neretvanski gusari obilježili su izletom u Vid. Izlet
je iskorišten kako bi novi članovi pred ostalim članovima
Udruge na svečan način dali
izviđačke zavjete. Novi članovi, koji su tijekom protekloga
razdoblja teorijski i praktično
usvojili određeni dio izviđačkih sadržaja, tim su se činom u
potpunosti uključili u ostvarivanje programa i sadržaja rada
svojih odgojno-radnih skupina unutar Udruge. Polaganje
svečanih zavjeta proslavljeno
je uz sokove i pizze koje su za
tu prigodu donirale Pizzerija
Maestro i Pekarnica Anela.
N
akon malo više od godinu
dana planinari HPD Gledavac ponovno su krenuli put
Orjena u Crnoj Gori. Ovaj put
cilj im je bio osvajanje Subre,
najimpozantnije stijene Orjenskoga masiva, ali i jedne
od najljepših planina čitavoga
priobalnoga pojasa koja se izdiže 1680 m n/v.
Četrnaestero je metkovskih
planinara zajedno s planinarima iz HPD Dubrovnik prema
vrhu krenulo od doma Vrbanj
na Orjenu. Penjanje do podnožja Subre prošlo je bez
većega napora, ali u daljnjem
usponu spriječilo ih je nevrijeme praćeno jakom kišom i
grmljavinom. Iako Metkovci
ovaj put nisu uspjeli osvojiti
vrh, to ih nije spriječilo da se
nakon povratka u Dom zabave
zajedno s dubrovačkim kolegama. Sljedećega dana obišli
su Budvu i Njegošev mauzolej
na Lovćenu.
Uspon pod nazivom Svi na
Subru upriličen je povodom
Dana biološke raznolikosti,
koji se obilježava 22. svibnja i
Međunarodne godine šišmiša.
12
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
VIJESTI
Maturanti se oprostili od nastave
Z
adnji dan nastave metkovski su maturanti proslavili bučno.
Srednjoškolci su se zabavljali u svojemu školskom parku, a
gimnazijalce smo zatekli na Trgu kraj fontane koja je poslužila
kao pozornica za zajedničku fotografiju.
Maturantska parada u Športskoj
T
očno 668 učenika srednjih škola iz Metkovića, Opuzena,
Vrgorca i Dubrovnika, među kojima su bili i osmaši, 18.
svibnja je u Športskoj ulici u Metkoviću otplesalo tradicionalnu četvorku i tako se pridružilo desetcima tisuća mladih iz još
devet država.
Do sada su u Metkoviću plesali samo maturanti, ali su ovaj
put, u želji da sudjeluje što više plesača, uključeni i mlađi učeni-
ci. Ovogodišnja četvorka u Metkoviću bila je najveća u Hrvatskoj jer je osim Metkovića u projektu s oko 120 plesača sudjelovao još samo Samobor. Organizator Dalibor Dominiković iz
PŠ Calypso nije nam mogao reći hoće li ove godine biti oboren
Guinnessov rekord, no to nije ni važno jer su se maturanti izvrsno zabavili pred mnogobrojnom publikom koja se natiskala s
obiju strana ulice.
VIJESTI
50. obljetnica mature
P
eti naraštaj Gimnazije
Metković prije nekoliko
dana proslavio je 50. obljetnicu mature. Na proslavi se
okupilo 12 maturanata, od njih
44, koliko ih je prije 50 godina
Gimnazija imala u dva razredna odjela. Razrednici su bili
pok. prof. Blaženka Gulin i
prof. Ivo Gabrić koji se svojim
bivšim učenicima pridružio na
proslavi obljetnice.
Metkovci na Euru 2012.
D
a se Metkovcima teško
skriti pa makar otišli i na
kraj svijeta, pokazalo se na
kraju utakmice Hrvatska – Irska kada smo već otupjeli od
nagomilana adrenalina, krajičkom oka na ekranu uhvatili
smo nekoliko poznatih lica.
Tko je sve otišao put Poljske i
je li istina da je čak i jedan au-
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
tobus pun navijača otputovao
iz Metkovića bodriti Vatrene,
nismo doznali.
Ono što sa sigurnošću možemo reći, a o čemu svjedoči i
fotografija koju nam je uputio
Tihomir Bubalo, na utakmici
Hrvatska – Irska navijačkom
ludilu priključila se i ova mala,
ali sigurno glasna skupina.
13
Priznanje metkovskoj HSU
N
a nedavno održanoj Skupštini Županijskoga odbora
Hrvatske stranke umirovljenika donesena je odluka da se
Gradskoj organizaciji HSU-a
Metković dodijeli zahvalnica
za dugogodišnji uspješan rad.
Zahvalnicu je uime GO HSU-a
Metkovića primio predsjednik
Ivan Plećaš od predsjednika
ŽO HSU-a Ive Margaretića.
Na Skupštini je bilo riječi i
poboljšanju životnoga standarda umirovljenika u našoj županiji te je istaknuto da Županija
svoj dio dogovorene pomoći
daje najugroženijima, a da bi
isto trebali učiniti gradovi i općine.
Izaslanici
županijskoga
HSU-a u svibnju su bili i na
Izbornoj skupštini HSU-a u
Zagrebu, na kojoj su gosti bili
premijer Milanović i potpredsjednik Vlade Čačić. Skupština je ponovno za predsjednika
stranke izabrala Silvana Hrelju
koji je rekao da umirovljenici
sa svoja tri mjesta u Saboru,
umjesto jednoga u bivšem sazivu, sada mogu očekivati da
Vlada ispravi neke nepravilnosti u svojoj politici prema
njima.
14
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
OBRTNIŠVO
Udruženje obrtnika Metković
U ovo recesijsko vrijeme kada je svako sačuvano ili novostvoreno radno mjesto višestruko vrijedno, zamolili smo tajnika
Udruženja obrtnika Metković Ivicu Parmaća da nam kaže nešto
o obrtništvu u našem kraju, problemima s kojima se nosi, ali i o
nekim novostima koje mogu zanimati obrtnike.
Recite nam, što je Udruženje obrtnika i kako djeluje?
– To je Udruženje svih obrtnika, a Zakon o obrtu propisuje
da svi koji otvaraju obrt moraju
biti članovi Udruženja obrtnika. Udruženje obrtnika formira
se na teritorijalnom principu.
Tako Udruženje obrtnika Metković pokriva područje grada
Metkovića, grada Opuzena i
četiriju neretvanskih općina.
Svatko onaj koji otvori bilo kakav obrt i uđe u obrtni registar,
on je automatski član Udruženja. Neka prava i obveze iz tog
članstva temelje se na teritorijalnom principu; znači, ona
ista podjela koja je vezana za
porez na dohodak, vezana je i
za članstvo u Udruženju. Obrtnici s našeg područja plaćaju
dvije vrste članarina. Jedna je
komorski doprinos iz paušala i
on se određuje odlukom Skupštine Obrtničke komore Hrvatske, u našem slučaju to iznosi
83 kune mjesečno, od čega UO
Metković ostaje 25 kuna, što
osigurava minimalna sredstva
za funkcioniranje Udruženja.
Drugi je komorski doprinos iz
dohotka koji iznosi 0,4 posto
dohotka. Jedini prihod koji UO
ima je doprinos iz paušala.
Vi ste profesionalno zaposleni?
– Da, kao tajnik Udruženja.
Udruženjem rukovodi Skupština koja bira Upravni odbor od
9 članova, a Upravni odbor bira
svojega predsjednika. Reizbor
je nakon četiri godine. Treći
mandat zaredom predsjednik
Udruženja je Ante Jakić, vlasnik Obrta Jakić, trgovina i
popravci el. alata iz Metkovića. U mom slučaju radi se o
poslu s javnim ovlastima. Za
svoj rad ne odgovaram samo
Upravnom odboru i Skupštini
UO Metković nego prema Statutu Hrvatske obrtničke komo-
re za javne poslove odgovoran
sam i Obrtničkoj komori DNŽ
i HOK– u. Sve što radimo ide
preko jedinstvenog sustava.
Znači, svi naši dokumenti,
dopisi, sva knjiženja, sve promjene, doslovce sve ide putem
jedinstvenog informacijskog
sustava koji kontroliraju zaposlenici Komore u Zagrebu.
Koliko je obrtnika u UO
Metković?
– Trenutno ih je oko 520, s
tim da taj broj varira. U zimskom periodu je to od 460 do
480, a u sezoni 520 - 530 obrta,
što zavisi o sezonskim poslovima koji se otvaraju i sjedištima
obrta jer obrtnike evidentiramo prema njihovim sjedištima.
Kada netko iz Zagreba otvori
obrt u Metkoviću, evidentiran
je kod nas, ali sve obveze plaća prema mjestu stanovanja.
Prema našoj evidenciji trenutno imamo najviše ugostitelja
i trgovaca, iako bi za naše područje bilo logično da imamo
puno poljoprivrednih obrta, no
nema ih. Imamo svega četiri ili
pet obrta koji se bave malo ozbiljnijom poljoprivredom proizvodnjom jer se poljoprivreda
ovdje radi kroz obiteljska po-
ljoprivredna gospodarstva.
Ima li novosti koje bi mogle biti zanimljive obrtnicima?
– Proveli smo nekoliko akcija da bismo se približili ljudima jer je uvijek bila fama da
su država, odnosno udruženja
neke parazitske asocijacije
koje su određene zakonom.
Shvativši da pisma kojima
smo komunicirali s obrtnicima
nisu pravi način, odlučili smo
se predstaviti izravnim pristupom. Osobno sam obišao sve
obrtnike na našem području, a
pomak je vidljiv kroz broj članova koji se nakon toga odzivaju Skupštinama. Prepoznali
smo i prednosti interneta pa
smo prošle godine počeli raditi na vebnoj stranici www.
uo-metkovic.com, a paralelno s tim našim smo obrtnicima počeli slati SMS poruke s
kratkim korisnim sadržajima.
Reakcija je dobra. Vebnu smo
stranicu napravili na način da
smo se više orijentirali na sadržaj, a manje na dizajn. Na njoj
smo od početka godine objavili
sedamdesetak stručnih članaka
i imamo do sada oko pet tisuća ulaza, što je za naše prilike,
a to su nam i drugi potvrdili,
fin rezultat. Sljedeće što smo
pokušali i radimo već treću
godinu je da zajedno s Dubrovačkim centrom za poduzetništvo provodimo edukacije i
tribine kako za postojeće tako
i za nove obrtnike. Da bismo
poboljšali Zakon o obrtništvu,
a time pomogli našim obrtnicima, mi smo iz UO Metković inicirali neke ideje, koje
su kao prijedlog iz Županijske
komore išle prema Hrvatskoj
obrtničkoj komori. U radnim
grupama HOK-a radimo na
prijedlozima i moram reći da
sadašnji predsjednik i sadašnji
Upravni odbor fantastično reagiraju, tj. imaju sluha za prijedloge i sugestije.
Može se reći da su obrtnici
i obrtništvo veliki potencijal
jer se u različitim obrtima
može zaposliti jako puno
ljudi. Što bi država trebala
napraviti da bi se broj obrta
povećao?
– Mislim da najprije treba
reći što obrtnici mogu napraviti za sebe da bi im bilo bolje;
informirati se, ulagati u sebe i
svoje znanje. Također, važno
je dobro planirati posao jer se
posao ne može raditi iz dana
u dan. Trebaju znati koje su
im prednosti koje mane, kakva im je konkurencija i koje
su im mogućnosti u odnosu
na tu konkurenciju. Bitno je
da posjećuju što više seminara
koje za njih organiziramo, idu
na sajmove gdje mogu izložiti svoje proizvode, ali i vidjeti
nešto novo. Sve je to važno jer
se izmjenom Zakona o obrtu
on prilagođava Europi i oni
se moraju naći u tome. Što se
tiče države, ali i lokalne samouprave, moglo bi se napraviti
dosta. Već smanjenjem poreza, financijskim olakšicama i
sličnim, pokazala bi se dobra
volja. Rad na crno jedan je od
većih problema pa je važno da
država na neki način i rad na
crno svede u neke podnošljive
okvire.
Dobra stvar koja se događa
u zadnje dvije godine, gdje
moram pohvaliti i staro i novo
Ministarstvo, jest da osiguravaju potpore. U travnju i u
svibnju Ministarstvo gospodarstva objavilo je četiri natječaja za potpore u nabavci
osnovnih sredstava, odnosno
dijela sredstava, od čega se do
tridesetak posto može pretočiti u obrtna sredstva. Prije je
na razini Hrvatske bilo 1700
do 2000 zahtjeva. Ove godine
je do 31. svibnja zaprimljeno
skoro 11 tisuća zahtjeva. To
pokazuje da su ljudi počeli planirati, razmišljati, a time znaju
i koja su im osnovna i obrtna
sredstva potrebna.
Na žalost, na našem je području, koliko znam, samo
desetak ljudi tražilo pomoć za
popunjavanje obrazaca. Stoga,
pozivam obrtnike da se informiraju preko naše stranice
www.uo-metkovic.com , tel./
fax 684-650 ili da osobno dođu
u prostorije Udruženja u Ulici
Stjepana Radića 24.
ZDRAVLJE
Novosti iz metkovskog Doma zdravlja
N
ovi ustroj Hitne službe u
Domu zdravlja Metković,
započet 1. studenoga prošle
godine, učestalo izaziva negodovanje građana. Najviše
ih smeta što se često događa
da ih pri dolasku na Hitnu dočekaju zaključana vrata. Da
bismo pokušali razjasniti na
koji način Hitna funkcionira i
kako će se taj problem riješiti,
zamolili smo ravnatelja Doma
zdravlja Metković Mihovila
Štimca za razgovor.
Možete li nam pojasniti
novi ustroj Hitne službe i
kako ona funkcionira u zadnjih šest mjeseci?
– Pitanje ide na krivu adresu. Dom zdravlja Metković je
Hitnoj medicinskoj službi u
najam dao prostor i opremu, i
to je trenutno jedina veza između Doma zdravlja i Hitne.
Reformom Hitne medicinske
pomoći, a riječ je o projektu
Vlade RH iz 2009., ona je sada
u sustavu Županijskog zavoda
hitne medicine koji ima svoje
ustrojstvo i ravnatelja koji je
u Dubrovniku, tako da bi sva
buduća pitanja vezana uz Hitnu medicinsku pomoć trebala
ići na tu adresu. Ono što mogu
reći jest da je u organizaciju
Hitne medicinske pomoći uložen znatan novac. Na žalost,
u ovim prvim danima funkcioniranja nije dosegnut onaj
standard koji se želio postići.
Naime, timovi jesu formirani
na način da vozilima izlaze na
teren i da zbrinjavaju pacijen-
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
te, ali, kako ste i sami rekli,
događa se da vrata Hitne ostaju zaključana zato što nemaju
ustrojenu pripravnost. Ono
što smo mi u Domu zdravlja imali godinama, od 2000.
naovamo, a na što su građani
bili naviknuti, bio je naš napor da pacijentima pružimo
veći standard od onoga koji
je zakonom predviđen jer mi,
zapravo, zakonski nikada nismo imali Hitnu medicinsku
pomoć. Zakon propisuje minimalno 35.000 pacijenata,
a DZ Metković zbrinjava ih
26.000.
Kako riješiti trenutni problem, odnosno pomiriti potrebe građana i novi ustroj
Hitne?
– Smatram da je u najboljoj namjeri napravljeno nešto što još uvijek na terenu ne
funkcionira kako treba, ali za
sve treba vremena. U Domu
zdravlja Metković iskoristili smo razvoj sustava hitne
medicinske pomoći i osigurali izgradnju Objedinjenoga hitnoga bolničkog prijma.
Njegovom izgradnjom hitni
pacijent će dvadeset i četiri
sata dnevno imati na raspolaganju kvalitetnu skrb, koju će
širenjem sadašnjeg prostora
Hitne osigurati timovi predvođeni liječnicima specijalistima
hitne medicine, dok bi sustav
Hitne i dalje funkcionirao s
timovima u vozilima koji bi
pružali prvobitno zbrinjavanje
na terenu i dovodili pacijente
u Objedinjeni hitni bolnički
prijam. U fazi smo dobivanja
lokacijske dozvola, a petnaestak dana nakon nje trebala bi
stići i građevinska. Raspisat
ćemo natječaj za gradnju i vjerujem da će Objedinjeni hitni
bolnički prijam biti završen
početkom iduće godine. Znači, pitanje je vremena kada će
to zaživjeti i nadamo se da do
tada neće biti nekakvih velikih
problema - kada su u pitanju
zaključana vrata.
Otkud ideja za pokretanjem Objedinjenoga hitnoga bolničkog prijma?
– Mi u Domu zdravlja želimo da metkovsko zdravstvo
ide naprijed i prvi korak tome
je upravo Objedinjeni hitni
bolnički prijam, koji je temelj buduće bolnice. Mislim
da je bolnica u dolini Neretve
već dugo nužnost, ali su silne
zapreke da se taj projekt realizira. Osobno ću uložiti dodatan napor da pokrenemo i
taj projekt za koji smo već na
neki način napravili iskorak.
Svima u Metkoviću poznato
je da se Općinski sud Metković vrlo brzo seli na novu
lokaciju. Ideja je da zatražimo
od Ministarstva pravosuđa sadašnju zgradu Suda da bi se
pokrenuo projekt bolnice u
Metkoviću jer smatram da bi
tim dodatnim kapacitetima,
uz ove koje imamo, u budućnosti mogli dobiti jednu akutnu bolnicu koja bi zadovoljila
potrebe stanovništva doline
15
Neretve. Plan je ono što je bolnički minimum, a to su četiri
odjela: Interna, Ginekologija,
Pedijatrija i Kirurgija. Preduvjete imamo. Tu je rodilište
sa stacionarom, što predstavlja Ginekološki dio. Imamo
kompletno završeno Kirurški
odjel, s tim da bi kiruršku
dvoranu trebalo opremiti, a
ako uspijemo dobiti zgradu
Suda, u nju bismo išli s Pedijatrijskim odjelom i Internim
odjelom. Znači, sve skupa bi
bolnica imala nekakvih pedesetak ležajeva. Najteže će biti
dobiti kadrove jer je edukacija
duga pa bi u prvom razdoblju
nastojali koristiti usluge naših
liječnika koji su voljni uskočiti iz drugih sredina. Projekt bi se mogao realizirati u
nekakvom procesu od pet do
deset godina, ali ako ga ne
započnemo sada, kada nam
se stvaraju preduvjeti s ovom
zgradom koja je naslonjena
na nas, mislim da ga nikada
nećemo ni pokrenuti. Elaborat
imamo pripremljen i nadamo
se podršci lokalne zajednice i
razumijevanju Ministarstva.
To o čemu pričate lijepo
zvuči i nadamo se da će se
ostvariti, ali vratimo se Hitnoj. Je li u ovom trenutku
moguće povećati broj timova na terenu?
– Ono što znam sa sastanka
u Zagrebu jest da se u Ministarstvu ozbiljno raspravlja o
tome da se jedan dodatni tim
odredi Pločama i Metkoviću.
Inicijativu smo odavno potaknuli iz Ploča i Metkovića,
upravo zbog problema koji se
događaju na terenu jer ne želimo da nam se dogode situacije
kao na Krku ili Istri koje su se
povlačile medijima.
Napomena:
U trenutku kada je ovaj
tekst već bio pripremljen ta
tisak saznali smo da je Županijski zavod za hitnu medicinu osigurao novac za još jedan
tim u pripravnosti, što znači
da nakon odlaska prvog tima u
Dubrovnik ili Split, drugi tim
ostaje na Hitnoj.
16
O
Vj esn i k
metko vski
tvaranjem izložbe slika
Komadić Šolte na Neretvi šoltanskoga slikara naivca Vicka Buktenice u GKS-u
Metkovića započeo je program
28. smotre folklora Na Neretvu misečina pala.
Buktenica se domaćoj publici predstavio s četrdesetak
ulja živih boja na kojima su
prikazani motivi koje on svakodnevno viđa i koji ga nadahnjuju. O slikarevu radu govorio je prof. Mato Mustapić,
nakon čega se posjetiteljima
obratio i načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić.
Nakon izložbe u Galeriji
GKS-a održana je Svečana
sjednica Kulturno-umjetničkoga
društva Metković povodom 35. obljetnice njegova
osnutka, na kojoj je o prošlim
vremenima, ali i planovima
za budućnost govorio tajnik
Društva Zdravko Obradović.
Nazočnima se obratio i novi
predsjednik Društva Mato
Obrvan, a za njim dr. Stjepan
Sremac i nekadašnji predsjednik Društva Frano Bubalo. Na
kraju Sjednice dugogodišnjim
članovima Društva i svima
koji su pomagali njegovo djelovanje podijeljene su zahvalnice.
Program je nastavljen sutradan nakon što je dožupanica
petak, 15. lipnja 2012.
SMOTRA FOLKLORA
Marija Vučković u Gradskome kulturnom središtu otvorila plesni dio Smotre, u kojemu
je tijekom dviju večeri nastupilo 36 folklornih skupina iz
Dalmacije te gosti iz ostalih
dijelova Hrvatske, odnosno
Bosne i Hercegovine.
Program Smotre završio
je tradicionalnim koncertom
Marijanskih pučkih napjeva
u crkvi sv. Ilije u Metkoviću. U potpuno ispunjenoj crkvi svoje tradicijsko pjevanje
predstavilo je deset skupina iz
doline Neretve i gostiju. Kao
i dosadašnjih godina, sve su
skupine na kraju zajedno otpjevale najpoznatiju hrvatsku
marijansku pjesmu „Zdravo
Djevo“.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
SMOTRA FOLKLORA
17
18
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
OBLJETNICA
B
lagdan Sv. Ante ove je godine posebno svečano proslavljen u župi Sv. Ilije
jer se osim samoga blagdana obilježavala
160. godišnjica gradnje crkvice sv. Ante na
Repu, koji je dio Dubravice.
Sve je započelo trodnevnicom tijekom
koje su održavane mise i molitve. Prvoga je
dana misu i molitve na Dubravici predvodio župnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić, a
drugoga don Mate Brečić. Trećega dana, u
utorak predvečer, od crkve sv. Ilije do Dubravice krenuli su hodočasnici koje su predvodili mladi metkovske Frame. Prije mise,
što ju je predvodio dugogodišnji čuvar svetišta Kraljice Mira u Međugorju fra Branimir Musa, fra Blaž Toplak blagoslovio je
oltar, mozaik sv. Ante i cijelo obnovljeno
svetište.
U nastavku večeri održana je akademija
kojom je obilježena 160. obljetnica crkve
sv. Ante na Repu i 800. obljetnica dolaska
sv. Franje Asiškoga u Hrvatsku (1212. –
2012.). Budući da su tijekom cijele noći u
svetište pristizali hodočasnici, za njih je bilo
organizirano bdjenje.
Na samoga Sv. Antu u Svetištu su u jutarnjim satima održane dvije mise, zornica koju
je predvodio župni vikar fra Lukica Vojković i misa za hodočasnike koju je predvodio
župnik fra Petar Gulić. U večernje slavlje
vjernike je uvela Gradska glazba Metković.
Proslava je završena procesijom i misom
zahvalnicom koju je u 19 sati predvodio fra
Perica Maslać nakon čega je udijeljen blagoslov djeci, cvijeću i prijevoznim sredstvima. Blagoslov djece i cvijeća udijeljen je u
20,00 sati i u crkvi sv. Ilije u Metkoviću.
Crkvica sv. Ante na Repu izgrađena je 1883. na mjestu srušene kapele
Gospe od Zdravlja i sv. Ante koju je
1852. bila podigla obitelj Mate Veraje.
Sve do 1953. crkva je bila u vlasništvu obitelji Veraja, kada je vlasni-
ci Ivo, Mate i Marko Veraja daruju
župi Sv. Ilije u Metkoviću.
U novije vrijeme crkva je obnovljena i uređen njezin okoliš. Na pročelju se nalazi reljef s likovima Gospe i sv. Ante koji se nalazio na bivšoj
kapelici.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
OBLJETNICA
19
Članak u župnom listu Iskra br. 2 iz 1972. o svečanoj proslavi 90. obljetnice Sv. Ante na Dubravici
Ono što se očekivalo, to se
i ostvarilo. Lijep dan, mnoštvo
svijeta koje je još prije zore išlo
na zavjet velikom svecu, molitva,
pjesma iz stotine grla, sve je to
stvaralo jedno raspoloženje koje
će se dugo pamtiti.
Glavna svečanost je održana
poslijepodne. Toga popodneva
vidjelo se koliko Metkovci, a i
ostali ljudi iz Krajine, ljube ovoga sveca i koliko im je milo ovo
svetište. Prema svjedočanstvu
staroga Dubrovčanina nikada
ovo mjesto i Rep nisu vidjeli više
svijeta i više osobnih kola. Iako
radni dan, iako vrućina, iako pješačenje, ipak, dolazak Svecu u
velikom broju nije izostao.
Svečanu sv. misu i propovijed
održao je o. župnik, dok je Metkovski zbor pjevao, a čitav narod
se u trenucima pretvarao u jedan
glas tako da se pjesma i molitva
razlijegala neretvanskom dolinom. O. župnik je u propovijedi
prikazao u kratkim crtama povijest ove male Kapele koja kao da
se je danas ponovno rodila. Jer,
popravljena, obojena, okićena
izgledala je kao nova. Onda je
o. župnik naglasio značenje sv.
Ante za naš narod posebno za
ovu Krajinu u kojoj se Svetac naveliko slavi.
Vidjele su se i suze u starih
Metkovaca, posebno onih iz Dubravice te je jedan od njih napola
plačući izjavio: »Ovom se nisam
nadao. Imam blizu 80. godina, ali
ovoga ovdje nisam doživio.«
Poslije završene sv. mise narod je obavljao svoje zavjete oko
Sveca koji se je nalazio na sredini
crkve. Tom prigodom tiskane su i
posebne sličice koje su se dijelile,
a onda je nastalo malo narodno
slavlje.
Priređena je besplatna zakuska, bilo je pića, alkohola i
sokova. Djeci su se davali bomboni, slatkiši, naranče. Svatko je
mogao uzeti što je želio. Kao i
uvijek, djeca su i ovdje bila najaktivnija.
Ni pjesma nije izostala; o.
župnik svirao je na harmonici,
a ostali narod skupa s pjevačima pjevao je naše stare hrvatske
pjesme. Bio je to radostan dan i
radosni trenuci provedeni kod sv.
Ante.
»Lijepo, ali kratko«, rekao je
jedan čovjek polazeći doma. Međutim, više se nije moglo. Morali smo se rastati jer nas je čekao
novi posao u Metkoviću. Tu je
blagoslov djece pa onda svečana
sv. misa...
Tako smo još jednom vidjeli
da sve što se želi i hoće, može se.
Vidjeli smo da narod rado ide sv.
Anti i njemu se moli. Vidjeli smo
koliko ova mala kapela znači svakomu od nas. I na koncu, poželjeli smo dočekati STOTU obljetnicu i još svečanije ju proslaviti.
20
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
DOMOVINSKI RAT
„DA SE NE ZABORAVE“
PONOVNO NA PUTU STOLOVI-DRENOVAC
PIŠE: DANE RENDULIĆ, UDRUGA VETERANA 4. GBR. – PODRUŽNICA ZA DNŽ
„Da se nikad ne zaborave“ slogan je manifestacije održane 26.
svibnja kraj mjesta Drenovac u blizini Stolca, gdje je blagoslovljen spomen-križ u čast i spomen na dvadesetu godišnjicu pogibije hrvatskih branitelja koji su stradali u Domovinskom ratu na
širem području puta Drenovac - Stolovi. Križ je postavio đakon
Božo Šutalo, časnik hrvatske vojske, koji ga je i dao izraditi.
Na njemu se, uz imena ostalih branitelja, nalazi i ime njegova
oca Janka. Sveta misa održana je kraj kapelice na Dubravama
koju je predvodio generalni vikar dviju hercegovačkih biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske mons. Srećko
Majić. Poslije mise održan
je mimohod barjaka ratnih
postrojbi HV-a i HVO-a do
spomen-križa pred koji su
izaslanstva iz Neretvanskog
kantona u BiH i iz Republike Hrvatske, među kojima
i Dubrovačko-neretvanske
županije, te predstavnici
braniteljskih udruga i udruga udovica položili vijence i
zapalili svijeće. Svečanosti
su nazočili mnogi politički dužnosnici, predstavnici
Časničkog zbora, predstavnice udovica udruga iz Stolca i Zagreba, visoki časnici,
branitelji, bajkeri kao i predstavnici kulturnoga života iz
BiH i Hrvatske. Svečanost je svojim pjevanjem uveličala Klapa
Dubrava iz Poljica kraj Omiša. Nakon blagoslova križa u Stolcu
je održana humanitarna utakmica između veterana NK Dinamo
‘82 i reprezentacije svećenika RH i BiH, čiji je prihod namijenjen djeci poginulih hrvatskih branitelja lošega imovinskog stanja. Druženje je nastavljeno u Restoranu Ragusa u Stolcu, gdje
je Organizator zaslužnima podijelio prigodne darove. Nakon blagoslova spomen-križa veterani 4. gardijske brigade – Podružnice za Dubrovačko-neretvansku županiju i veterani 116. brigade
iskoristili su priliku i posjetili mjesta pogibije suboraca pok. Eugena Erjauca i Dražena Kozine na kojima su zapalili svijeće.
Na područje Stolova početkom 1992. dolazi 4. bojna 116. brigade HV-a i zauzima dominantne položaje na tom prijevoju da bi
preduhitrila ozbiljnu namjeru snaga bivše JNA da ovlada dvama
važnim koridorima prema Svitavi i prema Neumu i u konačnici zauzme lijevu obalu Neretve. Nedugo zatim tu je postrojbu
zamijenila 1. bojna, brojčano veća, iskusnija i bolje opremljena
postrojba 116. brigade. Od tada na tom dijelu bojišta glavninu
obrane u nekoliko navrata čine snage te neretvanske postrojbe
koja je uz gardijske brigade dala najveći pridonos u sprječavanju prodora bivše JNA i srpskih paravojnih snaga prema dolini
Neretve.
Dok se vozimo prema Drenovcu, u sebi premotavamo filmove
iz vremena ratnih događanja koja su se tu zbila. Sjećanja i slike
žive su kao da se upravo sada odvijaju; jedino, kad pogledam oko
sebe, vidim suborce u civilnoj odjeći. Svatko je u svojim mislima
i samo kada prođemo kraj mjesta na kojemu se u ratu komu što
bitno dogodilo, čuje se pokoji komentar. Emocije su toliko jake
da imamo osjećaj da bi u svakome trenutku pred nas mogla pasti
koja granata. U ušima nam odzvanja čak i karakterističan zvuk,
koji se razlikuje ovisno o kojem tipu granate se radi, koji smo
morali što prije naučiti jer brza reakcija često je spašavala glavu.
Bilo je to pitanje života i smrti. Čini nam se da ćemo svaki čas
susresti vojno vozilo koje vojnicima na položajima vozi smjenu
ili hranu. Odnekud dopire i buka tenkova.
Doživljaj je toliko intenzivan da se treba trgnuti i
vratiti u stvarnost. Sve je
tiho, prolazimo pustim krajem i vidimo da su zarasli
neki putovi i staze kojima
smo prolazili, samo zelenilo
i pustoš. Tek pokoje selo u
daljini za koje ne znamo živi
li još tko u njemu. Ako tko i
živi, pitamo se - od čega?!
Kada naiđemo na mjesto
na kojemu je poginuo netko naš, zaustavimo se, zapalimo svijeće i pomolimo.
Uvijek se netko sjeti nekog
događaja vezanoga uz poginuloga suborca i tako se
priča ponavlja, od ploče do
ploče, od križa do križa.
Pitamo se, posjećuje li, osim nas, itko ove ploče, ove oznake
da je na tome mjestu poginuo hrvatski branitelj. S jedne je ploče
spala slika i trebalo bi ju zalijepiti. Naša udruga skrbi o spomenpločama svojih suboraca, njihovim obiteljima koje posjećujemo,
odlazimo na mise zadušnice i te su obitelji u svojoj tuzi sretne da
ih se tko sjeti. Obilazi li tko i druge obitelji? Zar su tu neki drugi
vitezovi pali za neku drugu domovinu, zar ih se osim njihovih
obitelji ne bi trebao još tkogod sjetiti?! Pa, ima u dolini Neretve
dosta braniteljskih udruga. Druge brigade osnivaju svoje udruge
ili klubove ponajprije radi sjećanja na poginule branitelje, ali i
zbog onih živih; drugi gradovi osnivaju koordinacije udruga, u
drugim gradovima se branitelji organiziraju, podižu spomenike
svojim postrojbama, otvaraju muzeje, spomen-sobe, imaju Dan
branitelja… Može li tako i u Metkoviću? Može, bude li volje i
ako tako bude, onda će i ove ploče netko posjećivati, onda će netko otpalu sliku na ploči poginuloga branitelja ponovno zalijepiti.
Mons. Majić tijekom mise je rekao kako su katolici, da bi sačuvali svoje kršćansko biće, tijekom osmanlijske vladavine na
ovim prostorima usput dizali križeve „krajputaše“ pokraj kojih
bi se putnik odmorio i duhovo obnovio. Jesu li spomen-ploče
poginulim braniteljima i spomenici poput ovoga u Dubravama
danas spomenici krajputaši? Ako jesu, netko ih treba održavati.
Tko će ako nećemo mi branitelji, a sutra naši nasljednici. Samo
ih danas treba učiti tomu.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
DOMOVINSKI RAT
Dolazimo na Drenovac, kuće su razrušene. Tu nitko ne živi.
Kao hipnotizirani krećemo putem prema Velišu; želimo otići što
dalje. S lijeve strane stoje oznake „minirano“. Koliko smo puta
prošli tuda i, evo, svi smo živi, mina nije bilo. Imamo osjećaj da
će svaki tren s brda Veliš na nas zapucati puškostrojnica.
Iako smo krenuli puno ranije nego smo trebali, zanijeli smo se
i izgubili orijentaciju u vremenu sve dok netko nije zamijetio da
je ostalo pola sata do početka protokola. Razgledamo armiranobetonske bunkere povezane rovovima koji su kasnije izgrađeni
i pitamo se, kako bi bilo da smo ih imali 24. svibnja 1992. Uz
sjećanja i komentare vraćamo se natrag na početak manifestacije
zbog koje smo došli, a razglabamo i kojega je promjera bila mina
čiji smo rep našli usput.
Bivša JNA i paravojne srpske formacije su u jednom silovitom
tenkovsko-pješačkom napadu potpomognuti topništvom uspjeli
zauzeti Drenovac i izbiti na Stolove, čime je prijetila opasnost
izbijanja na lijevu stranu rijeke Neretve. Bivša JNA možda ne bi
uspjela u svom naumu i izbila na Stolove da se na njihovu glavnom smjeru napada nije našla netom mobilizirana i neiskusna
postrojba koja u takvim okolnostima nije bila sposobna pružiti
adekvatan otpor i zaustaviti neprijatelja pa je bila prisiljena na
uzmak. Možda je na te položaje trebalo postaviti iskusnu postrojbu 4. brigade ZNG-a pa je pitanje, bi li tenkovi bivše JNA pri
takvu odnosu snaga probili obranu i prošli. Kako je lijevi bok
1. bojne ostao nezaštićen, postojala je realna opasnost da cijela
bojna na Golim brdima i šire prema Popovu polju ostane u okruženju. Bojna je dobila zapovijed da dio ugroženih snaga izvuče,
a da dio snaga izvede korekciju crte obrane.
Te je noći najteže bilo doći do prave informacije. Da je postojala prava informacija o stanju na Stolovima, tijekom jutra
sljedećeg dana mogle su se zarobiti ili uništiti cjelokupne snage bivše JNA koje su izbile na Stolove, a naše snage, koje su
bile na položajima, ne bi se trebale povlačiti. Jer, imali smo na
raspolaganju nekoliko skupina kojima smo mogli uništiti ili zarobiti neprijateljske snage na Stolovima. Skupina koju je vodio
pok. general Matijaš tijekom dana ispalila je znatan broj zolja
na tenkove JNA koji su nastupali s Ranče brda, ali zbog velike
udaljenosti nisu ih uspjeli pogoditi. Bila je tu i izvidnička satnija
koju je vodio Alen Bigava, dijelovi metkovske „A“ satnije i još
neke protuoklopne skupine.
U takvoj situaciji 5. bojna (ustrojena od 2. i 4. bojne 116.
br.) prema zapovijedi zauzima drugu crtu obrane, odnosno, tada
prvu, oslanjajući se na pogodne objekte u širem prostoru sela Vinine, pripremajući se tako za tenkovsko pješački napad tijekom
jutra. Bojnu smo predvodili ja i jedan zapovjednik satnije. Iako
nedovoljno iskusna i sa slabim protuoklopnim sredstvima, bojna je u takvim kaotičnim okolnostima neposredno pred svitanje
smjelo i hrabro u rastresitom poretku kročila naprijed, žureći da
zauzme položaje prije bivše JNA i nastavi napad. Divio sam se
tim borcima; iskrcali su se iz kamiona na raskrižju za Vinine i
pješke hrabro pošli naprijed kao da su iza sebe imali vukovarsko
iskustvo i ne znam (a o tome ne smijem niti razmišljati) kako bi
prošli da je neprijatelj nastavio napad.
Neprijatelj je cijelo vrijeme tukao topništvom i tražio naše
snage. Ujutro je iznenada cijelim prostorom odjeknula snažna
grmljavina, iako je bilo vedro. To je naše topništvo, zahvaljujući
preciznom topničkom udaru samohodnoga višecjevnog lansera
raketa s Dobranja te ostalog topništva, prije svega po Stolovima
na koje su izašle neprijateljske snage, još uspavanoga i uspjehom prethodnoga dana opijenog neprijatelja, razbilo i odbacilo
21
natrag. Prostor Stolova nakon povlačenja bivše JNA toga je dana
stavljen pod kontrolu izvidnica. Drugi dan dolazi bojna 114. br.
HV-a i zauzima položaje na širem području Stolova, naravno,
oslanjajući se na objekte pogodne za obranu. Bivša JNA narednih je dana u još nekoliko navrata pokušala napad, ali je naša crta
konsolidirana pregrupiranjem snaga 116. br. HV-a te dodatno
ojačana dijelovima postrojbi iz 113. brigade i protuoklopnom
skupinom. Ako se ne varam, njen zapovjednik imao je nadimak
„Pilot“. Isto tako, na desnom boku TG-2 uvedena je postrojba
4. br. ZNG-a.
U tim sukobima, koji su trajali nekoliko dana, bivša JNA
je imala znatne gubitke u ljudstvu čija tijela čak nije htjela ni
preuzeti. Koliko se sjećam, većina su bili Crnogorci poginuli u
pokušaju pješačkog proboja prema brdu Budisavina. Pod putom neposredno ispod Stolova ostala su i dva tenka T-55 i jedan
„pinzgauer“. Naknadno je na putu prema Golim brdima pronađen i jedan napušten tenk T-34.
Na žalost, iz potpuno nepoznatih razloga, uništeni su i zapaljeni tenkovi koje smo osvojili, a koje je samo trebalo izvući jer
su nam oni u tim trenutcima i te kako bili potrebni. Možda je nekome samo trebala slika kraj uništena tenka da bi se pohvalio da
ga je on uništio u borbi, a zbog te slike, slobodno možemo reći,
našim su snagama pričinjeni znatni gubitci jer su tenkovi bili dio
našega ratnoga plijena.
Nedugo zatim, točnije 24. svibnja TG-2 (zapovjedništvo 116.
br. HV-a) izvodi napadnu operaciju u kojoj sudjeluju sve bojne
116. brigade. U operaciji je bila i po jedna bojna iz 113. i 114.
brigade HV-a. Naša „A“ satnija, iako je imala najtežu polaznu
poziciju i najteži teren za napredovanje, koji je usto bio i miniran, prva je obavila zadaću i izbila na Drenovac, uspostavivši položaje od Drenovca do uključno kote Gradina 452. Satnija je u toj
operaciji imala jednoga poginuloga, pokojnog Eugena Erjauca, i
dvojicu ranjenih. Neke su postrojbe kasnile u polasku i izvršenju
zadaće pa je ulazak naše djelatne satnije u klin istu doveo u opasnost. Drugi dan crta je u cijelosti stabilizirana.
Narednih dana prilikom izvođenja borbenog zadatka na brdu
Veliš poginuo je Mario Bebić, izvidnik iz 1. bojne 116. br. Danas, dok stojimo u blizini toga mjesta, nagađamo gdje bi to moglo biti, no o tome neka pričaju oni koji su tada bili tamo, a iz
iskustva znam koliko je svakom zapovjedniku teško kada mu
pogine vojnik: znajte, jako teško. U narednom se periodu crta s
desne strane Drenovca prema Popovu polju nije mijenjala, dok
se ona na lijevoj mijenjala, pogotovo nakon operacije „Čagalj“.
Danas vrlo malo ljudi uopće zna da se bitka o kojoj pišem i
odigrala, a neki pisani trag u medijima na tu temu ni ne postoji!
Budući da bitka za Stolove nikad nije ispričana u cijelosti, volio bih da osobe koje su bile na visokim dužnostima na Južnom
vojištu i u postrojbama sudionicama bitke pokušaju ispričati i
objelodaniti cjelovitu priču potkrijepljenu činjenicama jer je bitka za Stolove bila presudna za naše prostore i treba je ispričati i
rasvijetliti. Ne smijemo zaboraviti da je uz neke propuste u bitci
bilo iznimno puno hrabrih i viteških podviga pojedinaca i cijelih postrojbi. Moramo znati da su u toj bitci naši hrabri suborci
dali svoje živote i da su ginuli borci iz svih postrojba koje su se
tih teških i sudbonosnih dana, kada ljudski život nije vrijedio
puno na tom surovom hercegovačkom kršu, suprotstavile agresoru. Molim Vas, gospodo, ispričajte tu priču da naša djeca, kada
budu prolazila pokraj ploča, križeva i spomenika, znaju tko su
sudionici „Bitke za Stolove“ i kako se ona odigrala. Neka Vas na
to potakne i slogan „Da se nikad ne zaborave“.
22
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
POVIJESNA CRTICA
Malo stvorenja za mnoga sporenja
PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
Posljednjih sam desetak dana s urednikom vašega i mojega omiljenog glasila Ivicom Puljanom razmijenio barem
pedeset e-poruka zbog cijele hajke prouzročene zlosretnom državnom maturom. Politička su razmimoilaženja
naravna pa i dobrodošla stvar, no uvijek kad pomislim da
se Hrvati mogu složiti barem u dva pitanja, prevarim se.
Jedno je pitanje Domovinski rat, a drugo hrvatski jezik. I
dok su Hrvati jedini narod na svijetu koji ratne suparnike
oslobađa, a branitelje zatvara, državna matura pokazuje da
su Hrvati i jedini narod kojemu je jezik ugroženiji u vlastitoj nego u tuđim državama. I dok se o bleiburškim temama može govoriti kao o povijesnim, obrazovanje je pitanje
budućnosti i opstanka, a u posljednjih smo nekoliko tjedana svjedočili nevjerojatnoj
predstavi hrvatskoga jala u
najosebujnijemu obliku.1
Otkud Hrvatima tolika
želja za samouništenjem?
Stanislav Vukorep, živuća
enciklopedija krajeva od
Neretve do Boke, upozorio
me je na jednu karikaturu u
kojoj autor Hrvate ne zove
Hrvatima nego osmanlijskim, austrijskim, talijanskim i mađarskim podanicima. Možda uistinu ima
nešto u tome. Pogledamo
li samo u posljednje vrijeme vrišteću kampanju za
općom šetnjom drukčijih
(tako ih zovu) po splitskim
ulicama, neke nam stvari
postaju malo jasnijima. Naime, uistinu treba poštivati
drukčije, no kad će vodeći
splitski intelektualci napokon shvatiti da im u gradu
živi 80 % onih koje nazivaju Vlajima? Poštivali bi
oni raznorazne alternativne, spolne i ine skupine, a
na većinu u svojemu gradu već pedesetak godina bacaju
verbalno kamenje nazivajući ih kockoglavima, ognjištarima, opančarima, dinarcima i drugim izrazima koji bogate hrvatski leksik i očito lagode njihovu srcu. Zalomi se,
naravno, među njima i pokoji Vlaj, ali taj je još žešći jer
se mora dokazati i nadići primitivnu sredinu iz koje dolazi. Da zaključimo, ako vrijeđate pripadnike manjinske ili
1 Neretvane bi posebno trebalo brinuti najavljeno isušivanje
močvare jer uhvati li se ministar znanosti, obrazovanja i sporta i
toga, mogla bi se razina Neretve podignuti do Marina vijenca pa
bi trajekti umjesto od Komarne do Brijeste vozili od Bobovišta
do Ošlja.
alternativne skupine, onda ste primitivac, a ako vrijeđate
pripadnika vlastita naroda koji ganga ili nosi bijele bječve,
onda ste intelektualac jer je to jednostavno dio folklora.
I ne udara se tu samo na suvremenost. Ide to duboko u
prošlost. I jedan dio naših povjesničara i jedan dio književnika ruglu izruguje naše knezove i kraljeve. Te ovaj je bio
rodoskvrnitelj, onaj ubojica, za trećega ne znamo ni je li
živio… Mutimir je, valjda, bio mutav. Višeslav, naravno,
nije načinio onu krstionicu. Nisu Hrvati bili tako umješni
klesari, nego ih je knez poslao Francima da mu uz to učine
i Badezimmer jer su domaći meštri bili preskupi. Domagoj
ne valja jer nije imao europejski štih. Imao je dugu kosu,
a mater mu je Bračka stalno govorila da se obrije. Kad bi
Mlečanin stupio na hrvatsko tlo, s Ivanom Klakarom
iz Pupnata potopio bi mu
brod, a to nije pristojno. Tomislav je bio problematičan
jer su prvo neki povjesničari htjeli reći da nije kralj (a
ispalo je da ga je papa zvao
rex, malim slovom, da ne
ispadne ćuko iz njemačke
serije), a i navodno se nije
krunio na Duvanjskom polju iako mi don Ivica Puljić
iz Neuma tvrdi da se njegov
kolega iz bogoslovije kleo
da na tome polju i danas
ima pivskih limenka iz 10.
st., što je dokaz da je krunjenja bilo. Petar Krešimir IV.
imao je vjerojatno predugo
ime, a i držao je pola Bosne
što nije u redu s obzirom na
Daytonski sporazum. Budući da je imao topovnjaču
koja je nosila njegovo ime,
Talijani nisu mogli ribati nego samo prigovarati u
gospodarskome pojasu. –
Porca miseria, zamo zardelle i gavunni, branzzina i orrade ni blisu bronzzina – jadao
se vrli koćar jakinski neki uz bocu Ribara. Pacta Conventa je pak bila odlična stvar jer se stvorila velika koalicija te
je napokon zbačen omrznuti polupredsjednički sustav, a i
mala je cijena za to plaćena – ostadosmo samo bez države.
Nešto kasnije Turci su, osim što su nam nalegli na jezik,
opajdarili solidan harač otprilike u visini današnje stope
PDV-a, pokupili nam djecu na vojne akademije u Stambol po tadašnjoj inačici Bologne, poskupili prehrambene
proizvode i od nas učinili gastarbajtere u Moliseu, Gradišću i drugdje. Njima možemo biti zahvalni što je prezime Horvat i njemu slična prezimena jedno od najčešćih u
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
POVIJESNA CRTICA
Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. No, Hrvati nisu
bili narod prije 19. st., nego neka valjda poludivlja skupina. Poprilično je zanimljivo kako jedan dio naše javnosti
potpada pod utjecaj uvaženih povjesničara sociologa, antropologa i sličnih, a ja ih pitam kako to nije bilo Hrvata
ako su u državama koje sam naveo naše ljude drugi (ne mi
sami) zvali H(o)rvatima, a ne Čerkezima, Tunižanima ili
Zakarpaćanima, da ne spominjem sad onu mrsku svezu u
versih harvaskih složena koju je zapisao jedan svjetski poznat pisac iz Splita, kojega današnji književni kritičari ne
ljube, kao odgovor onima da nije bilo H(o)rvata u Dalmaciji. Možda postoji neki europski obrazac u koji se upisuju
narodi kad ispune 659 342 uvjeta da postanu punopravnim
narodom (danas se govori nacija jer su riječi opijum).
Da su Neretvani uistinu Hrvati, dokaz je da i mi bolujemo od sličnih bolesti. Istražujući prezimena Neretvanske
krajine naslušao sam se teorija o talijanskome, mađarskome, njemačkome, crnogorskom, pa čak i francuskome i
afričkome podrijetlu. Sve bi naš čovjek da nije Hrvat. Kao
da je to neka sramota! Navest ću neke zgodne primjere
kako je talijanski zapis djelovao na predaje o podrijetlu
nekih naših rodova, ali i naselja. Prezime Putica zapisivalo se i kao Mobili, što je čak i neke naše povjesničare
navelo na mogućnost da su Mobili Talijani ili Vlasi iako je
sasvim jasno da je talijanski lik nastao prema hrvatskom.
Po istome je obrascu i ime Opuzen dovedeno u svezu s
talijanskim Fort Opus iako je zapis fortezza Koso overro
Opusena (utrvda Koš iznad Opuzena) gotovo dvjesta godina stariji od navedenoga talijanskog imena. Pravopis je
pak djelovao na nastanak prezimena Arstić u Makarskome
primorju. Arstići su pak rođaci neretvanskih Hrstića. Naime, r je u oba prezimena slogotvorno, a slogotvorno se r
nekoć u Dalmaciji zapisivalo s ar. Prezime se nekoć zapisivalo kao Arstich (što se izgovaralo Rstić), pa je na temelju zapisa nastalo posve novo prezime Arstić. U Gorskome
kotaru sličan mi je primjer naveo Hrvoje Salopek. Ondje
je, naime, dio Pavkovića, na temelju lika Paucouich postao Paukovićima tako da bih i ja mirne duše da ne znam
za taj podatak navedeno prezime izvodio prema pauk, a ne
Pavko kako treba. Posebno su zanimljivi Komazini za čije
sam se prezime zanimao i kod Ekrema Čauševića, no kad
smo u maticama naletjeli na zapis Commascin (Kumašin),
odjednom se sve rasvijetlilo.
Ovih sam dana na prikaz dobio i knjigu Nenada Vekarića o dubrovačkim vlasteoskim rodovima, pa vidim da se i
u srednjovjekovlju patilo od talijanskoga podrijetla. Ipak,
za naše su čitatelje važni zapisi za dva stara dubrovačka
vlasteoska roda koja drže da su rodom iz Neretve. Rod
Zelanja (nekoć Ganguli ili Gambuli) po predaji se iz Neretve doselio u Cavtat, a odonud u Dubrovnik (najviše ih je
bilo u 14. st.), a rod Zeturi/Zecuni podrijetlom iz Neretve
izumro je 1319. (možda je brdo Zečun kod neumskoga Kiševa trag njihova postojanja). Ako je fra Luka Vladmirović i znao pretjerati, zanimljivo je da se u Cavtatu i potom
u Dubrovniku spominje vlasteoski rod Vladimir doseljen
iz obližnjih Bobana (danas u Hercegovini, to je područje
iznad Orašca, Zatona i Osojnika). Da se Vladimiri ne bi
previše umislili pa poskupili programsku podršku (da ne
rečem softver), napominjem da su pripadnici vlasteoskih
23
rodova u Dubrovniku u 14. st. činili gotovo polovicu stanovništva, a na Pelješcu je svaki stanovnik bio vlastelin. U
prilog pak tome da su Neretvanke bile fatalne i prije Branke Bebić spomenimo da je Cvijeta Zuzorić. za kojom su
Dubrovčani ginuli, sahnuli, gasnuli i blidili ranjeni tugam
bezbrojnijem (danas se reče samo plazili), podrijetlom također iz Neretve. U bratovštinu su antunina (koje je uz
lazarine okupljalo najotmjenije i najbogatije Dubrovčane)
Zuzorići (nobili di Narenta) primljeni 1542. Nažalost, nesretna povijest odmaknula nas je od normalnoga razvoja,
a izoliranost koja nam i danas prijeti zbog nepovezivanja
s ostatkom županije i danas nas čini svojevrsnim slijepim
crijevom. Opstati u takvim uvjetima nije lako i zato budite
ponosni što ste potomci onih koji su preživjeli sve pošasti
i budite ponosni na to što jeste.
Naime, Neretva je danas jedan od najistočnijih hrvatskih
krajeva. U Boki kotorskoj ostalo je samo oko 5000 Hrvata,
Popovo je gotovo na umoru, pa je naša županija jedino
kompaktnije hrvatsko područje u negdašnjoj Crvenoj Hrvatskoj. Posebno budite ponosni na svoj jezik. To je jezik
kojim je nekoć Katolička crkva nastojala prodrijeti među
pravoslavne Slavene, to je jezik koji je nadživio sve naše
osvajače, pa će valjda preživjeti i današnje Hrvate. Često
se volimo uspoređivati s Ircima kao narodom sa sličnom
poviješću. Međutim, irskoga jezika danas osim u službenoj
uporabi gotovo i nema, sačuvan je u tek nekoliko područja
(region se na irskom reče ghaeltacht) na zapadu irskoga
otoka podijeljenoga između Sjeverne Irske i Republike Irske. Škotima su u izumiranju čak dva jezika, stariji škotski
keltski i mlađi škotski germanski jezik. Danas su u modi
oni što nam jezik nazivaju složenim imenom koji prigovaraju da su Hrvati strašni jezični čistunci koji umjetno stvaraju novi jezik. Sve da je to i istina, nisu li Židovi oživjeli
svoj jezik kojim nisu govorili gotovo dva tisućljeća. Kako
se Židovi po mnogo čemu poseban narod, navedimo i to
da se odnedavna uspješno oživljuje i keltski kornički jezik
u jugozapadnoj Engleskoj, a što se tiče jezičnoga čistunstva mi smo za Slovence ništa. Oni imaju čak i svoj naziv
za CD – zgoščenka. Naše pak bajno Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta svjetske jezike pak dijeli na hrvatski,
jezike bivše države i sve ostale svjetske jezika. Još ako i
razumijete slovenski i makedonski odlično, ali to da vas
ova država ne nagrađuje za poznavanje albanskoga i mađarskoga kojima je u bivšoj državi govorilo 2,5 milijuna
ljudi, zbilja postaje zanimljivo. Međutim, čuda očito ipak
postoje, filozofskoj postavci Dina Merlina i Ivane Banfić
unatoč.
Možda sam vas i ja opteretio vlastitim dvojbama i tegobama. Nekad se od svih tih velikih teorija pamet smuti, pa
se od šume ne vidi drvo. U tim slučajevima treba postupiti kako su u kriznim slučajevima postupali neki veliki
jezikoslovci, enciklopedisti i književnici (poput Miroslava
Krleže, Staljina – za njega sigurno niste čuli kao jezikoslovca, ali je čak i ukinuo jednu rusku jezikoslovnu školu
– ko krivo učot – na streljot, Vuka Stefanovića Karadžića – možemo se mi s njim ne slagati, ali je bio genijalac,
Luka Vukojević i ja), poslušati ono što im je govorila vlastita baka, u mojemu slučaju pokojna Anđa, a ta nije imala
dvojbi tko je i što je, pa nemajte ni vi.
24
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
GOSPODARSTVO
i
k
s
j
i
t
c
n
n
e
a
n
m
i
z
F nad
e
m
UPIŠI I TI!
Sveučilište u Dubrovniku
Izvanredni stručni studij ˝Financijski menadžment˝
Mjesto izvođenja studija: Ploče, Dom kulture. Početak izvođenja nastave: listopad 2012.
Informacije na web stranici Sveučilišta u Dubrovniku www.unidu.hr, ili na telefon 445-725
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
KULTURA
25
Ogranka
Anton Cetín u Metkoviću Uorganizaciji
Matice hrvatske Metković 1. lipnja otvorena je izlož-
božice-majke ujedno i božice
plodnosti: od babilonske božice Ištar do grčke Geje. Eva
– Majka univerzalni je simbol
utočišta topline, nježnosti i
sveopće životne snage.“ Cetín
uz Evu često postavlja i pticu
koja „simbolizira dušu i ima
ulogu posrednika između neba
i zemlje.“ O Cetínu je uvodno
govorio dopredsjednik Ogranka MH Ratko Krstičević, a o
njegovu slikarskome djelu fra
Vendelin Karačić, profesor na
Akademiji likovnih umjetnosti u Širokome Brijegu.
Iz Ogranka MH zahvaljuju
slikaru koji im je darovao deset svojih djela i tako obogatio
Matičin fundus.
Likovna kolonija „Tomislav Zubčić Zupa“
ća što je prihvatila pokroviteljstvo nad Kolonijom. Puljević je tom prigodom u znak
zahvalnosti Boženki Zubčić,
supruzi pok. Tomislava, darovao sliku s prošlogodišnje
Kolonije, na kojoj je jedan od
umjetnika ovjekovječio svima dragoga Zupu.
Puljević je zahvalio i
svim umjetnicima na odzivu
istaknuvši da će sav prihod
prodaje doniranih slika ove
godine biti namijenjen kupnji aparata kojim se provodi
neurofeedback metoda. Riječ
je o kompjutoriziranoj metodi, baziranoj na praćenju
električne aktivnosti mozga
(EEG-a) i davanju povratne
informacije (feedback) kojom
se mozak „uči“ kako poboljšati vlastito funkcioniranje.
Aparat je, u prvom redu, namijenjen djeci s dijagnosticiranim autizmom, ali i svima
onima kojima neurofeedback
metoda može pomoći.
Sudionici Kolonije posjetili su grob pok. Zupe na koji
su položili cvijeće i zapalili
svijeće, a druženje su nastavili u Kleku.
Od 30. svibnja do 2. lipnja
u metkovskome Caffe baru
Ćakula bila je organizirana
prodajna izložba doniranih
slika.
ba hrvatskoga slikara Antona
Cetína koji preko četrdeset
godina živi i stvara u kanadskome Torontu.
Šezdesetak radova rađenih
u tehnici kolaža Cetín je posvetio Evi, koja prema Chevalier-Gheerbrantovu Rječniku
simbola znači „Osjećajnost
ljudskog bića i predstavlja njegov iracionalni element. Ona
je jednako tako pojam duše i
tijela, pramajke svih naroda.
U tom smislu Eva – Majka
povezana je s pojmom života:
more i zemlja simboli su majčina tijela. Sve su pradavne
U
organizaciji Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj sredinom svibnja održana
je Druga humanitarna likovna
kolonija posvećena pok. prof.
Tomislavu Zubčiću Zupi kojoj se odazvalo četrdesetak
umjetnika.
Kao i prošle godine, sudionici Kolonije okupili su se
u prostorijama Udruge Prijatelj, uime koje je predsjednik
Antiša Puljević još jednom
zahvalio obitelji pok. Zubči-
26
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
KULTURA
Samostalan koncert mladih glazbenika „Jutro uz Neretvu“
N
U
prepunoj Galeriji GKS-a
u Metkoviću 30. svibnja je u organizaciji Osnovne glazbene škole Metković
održan cjelovečernji koncert
pod nazivom Večer klavira
i saksofona na kojem je nastupilo dvoje mladih glazbenika: Jurija Jerković, učenica III. razreda koja glasovir
uči u klasi profesorice Iride
Oršulić-Antić i Ante Šiljeg,
učenik VI. razreda koji saksofon uči u klasi Erne Čiz-
mić-Rebić.
Radi se o dvoje mladih nadarenih glazbenika koji su
dosada na natjecanjima osvojili niz nagrada i koji su glazbu izabrali za životni poziv.
Kao gost koncerta nastupio
je mladi pijanist Tomislav
Parmać, koji je glazbenu školu završio u Pločama u klasi
prof. Iride, a srednju upravo
završava u Dubrovniku te
najesen ide na Glazbenu akademiju u Zagreb.
„Pao“ je južni zid
J
užni zid Neretvina igrališta bio je nedavno poprište urbanoga događanja koje se može svesti pod street art, tj. oslikavanje javnih površina. Zid je konstrukcijski podijeljen na dvadesetak segmenata pa je svaki od njih iskorišten za stvaranje
jednoga murala.
Možda je najpoznatiji muralima oslikani zid onaj Berlinski,
koji je sam po sebi opće civilizacijsko mjesto. Naš je zid puno
skromniji i uz njega se ne vežu nikakve negativne konotacije,
ako izuzmemo one koji su Neretvine utakmice htjeli gledati
badava ili one koji su s njegove druge strane igrali tuce pa
bi im pok. Volar oduzeo groše. Pentrali smo se na njega kao
mulci i gledali Neretvu, a oni spretniji uspeli bi se i na obližnje pokojne topole (kako je Slamnig u svojoj poznatoj pjesmi
Kad mi svega bude dosta opisao orah pod koji će sjesti pa će
jesti…).
Inicijativu Street art provela je Udruga Dobra uz potporu
a literarnom natječaju
Odjeci, koji je organizirala Naklada Ljevak, pjesma Jutro uz Neretvu učenice Karmen Mateljak iz 8.
a razreda OŠ don Mihovila
Pavlinovića odabrana je kao
najbolji literarni rad među
pristiglima iz Dubrovačkoneretvanske županije.
Dodjela nagrada i priznanja upriličena je u Klubu
književnika u Zagrebu, a
među dobitnicima bila je i
Karmen kojoj je, kao i ostalima, osvrt na rad i korisne
naputke za daljnji literarni
put dao prosudbeni tim na
čelu s profesorom Dragutinom Rosandićem. Svi radovi prispjeli na natječaj
objavljeni su u zborniku radova Odjeci.
JUTRO UZ NERETVU
Sunce s dlana prosipa crvenilo svitanja,
Predolac se proteže i u Neretvi umiva lice.
Nebo u prozirne dubine umače svoje prste,
šapat vjetra budi trsku i šaš uz obalu.
Vrapci se češljaju u granama vrba,
Neretva se budi umivena rumenilom jutra.
zaklade Kajo Dadić iz Splita. Ideja je bila oslikati zidove koji
su bili išarani raznim grafitima, a najčešće nesuvislim črčkarijama, često i s nesuvislim porukama. Inicijativi se odazvalo
petnaestak skupina i pojedinaca iz Metkovića i studenata Likovne akademije iz Širokoga Brijega u BiH što je rezultiralo
manje ili više zanimljivim uradcima.
Iz Udruge su nas zamolili da svakako spomenemo podupiratelje njihove akcije. To su kafići Carpe Diem, Ćakula i Red
Carpet te Grad Metković koji je dopustio provedbu inicijative
na javnim površinama. Dobra zahvaljuje i svima koji su se
akciji odazvali te onima koji su je svojom nazočnošću došli
podržati.
Eto, slučajno ili ne, jedan od murala nosio je poruku koju
nam je je Ivan Slamnig, rođeni Metkovac, ostavio u svojoj
pjesmi Ubili su ga ciglama. Zid je, ipak, prošao puno bolje od
guštera iz spomenute pjesme. Oživio je bojama.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
KULTURA
27
Završni koncert Osnovne glazbene škole Metković
N
akon pet koncerata iz Ciklusa malih koncerata i
samostalnog koncerta učenika
Jurje Jerković i Ante Šiljega,
Osnovna glazbena škola Metković sinoć je upriličila i svoj
Završni koncert koji je, već
tradicionalno, održan u Galeriji GKS-a Metković. Tijekom programa, uz 22 solista,
publici se predstavio školski
Gitarski ansambl, duo gitara
i školski Dječji pjevački zbor
koji je otpjevao tri pjesme.
Na početku koncerta prisutne je pozdravio ravnatelj
Zvonko Knežević koji je rekao
kako se završnim koncertom,
kao i obično, zaključuje nastavna godina te da će tijekom
večeri svoje umijeće pokazati
najuspješniji učenici Škole.
Tom je prigodom istaknuo
kako „među uspješnima ima
i onih još uspješnijih“, misleći na učenike koji su Školu
predstavljali na regionalnome,
državnome i međunarodnim
natjecanjima. Zahvalivši i čestitavši učenicima i njihovim
učiteljima na trudu i zalaga-
nju, Knežević im je podijelio
diplome i priznanja. Posebno
je pohvalio Antu Šiljega, učenika završnoga VI. razreda,
koji je u protekloj školskoj
godini sudjelovao na trima natjecanjima ostvarujući zavidne
rezultate, te njegovu učiteljicu
saksofona Ernu Čizmić – Rebić.
Diplome i priznanja dobili
su: Ante Šiljeg, Jurja Jerković,
Maria Karmel Eremut, Filip
Kežić, Lovre Laskač, David
Galamboš, Toma Ujdur i Ante
Bukovac. Priznanja su dobili i
njihovi učitelji: Erna Čizmić
- Rebić, Irida Oršulić - Antić,
Javorko Popović i Mirko Violić.
U glazbenome su dijelu
mladi glazbenici pokazali svoje umijeće svirajući glasovir,
gitaru, saksofon, rog, trombon, flautu, klarinet i trublju,
a uz već navedene učitelje,
mlade glazbenike podučavaju
i učitelji: Karmen Stojić, Dragan Gutić, Slađana Knežević,
Marijana Franičević i Antonija Čelan.
Predstavljen roman prvijenac
metkovskih maturantica
U
atriju Gimnazije Metković promoviran je roman Izgubljeno
– Nađeno, autorica Ružice Bošković i Petre Šiljeg. O mladim maturanticama i njihovu radu govorile su njihove nastavnice prof. Lidija Puljan i prof. Anka Kraljević, umirovljenica OŠ
don Mihovila Pavlinovića. O knjizi su govorili recenzenti prof.
dr. Antun Lučić i prof. Fabijan Lovrić. Također, govorio je i
čapljinski književnik Ljubo Krmek, a glazbeni pridonos dala je
operna pjevačica Zdenka Soče-Vladić.
28
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
SPORT
Susret veterana i seniora ONK Metković
N
a igralištu ONK Metković odigrana
je prijateljska utakmica između veterana ONK Metković i prvoga sastava,
odnosno seniora ONK Metković, koja
je završila neriješenim rezultatom 5 : 5.
Utakmicom je tradicionalno obilježen
završetak prvenstvene sezone za seniore koji su se natjecali u 4. HNL – jug,
skupina C.
Prvi dio utakmice, barem rezultatski,
pripao je seniorima pa se na poluvrijeme
otišlo rezultatom 2 : 1. U nastavku utakmice veterani su pokazali da iskustvo u
nekim situacijama nadvlada mladost, ali
im to nakraju, ipak, nije bilo dovoljno
za pobjedu.
Liga – Vidu; Kup - Crnome putu
O
digravanjem završne utakmice Kupa i dodjelom
priznanja 31. svibnja završeno
je ovogodišnje izdanje Malonogometne lige Metković,
koju je, kao i do sada, organizirala Udruga malonogometnih amatera.
Nakon 22 odigrana kola
pobjednik Lige je MNK Vid,
drugo mjesto pripalo je ekipi
Škrapa iz Momića, a treće ekipi Crnoga puta koja je osvojila i Kup malonogometne lige
Metković.
Za najboljeg vratara progla-
Dva veslačka
srebra iz Makarske
N
a IV. kup regati Veslačkoga saveza Dalmacije, održanoj 19. svibnja u
Makarskoj, nastupili su i veslači VK Neretvanski gusar iz Metkovića. Druga mjesta
i srebrne medalje osvojili su Mateo Vidović (1xKMA) i Božo Jovanović Bartulović (1xKMA). Ivan Vučić (1xSM) stigao
je četvrti, a Jure Šiljeg i Bruno Vučković
(2xJMB) bili su peti. Iduća regata Kupa
Dalmacije održat će se 7. srpnja u Kaštel
Kambelovcu.
šen je Antonio Kuran iz MNK
Vida, koji je u 18 utakmica, u
kojima je branio, primio najmanje golova. Za najboljeg
voditelja (trenera) proglašen
je Stipan Suton iz MNK Vida.
Najbolji strijelac Lige je Mišo
Ramić koji je proglašen i naj-
boljim malonogometašem u
sezoni 2011/2012.
Najesen, kao uvod u novu
sezonu, najavljeno je odigravanje superfinala u kojemu bi
snage trebali odmjeriti prvak
Lige i pobjednik Kupa; MNK
Vid protiv Crnoga puta.
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
SPORT
I ja ću biti olimpijac
U
Pločama je krajem svibnja održan
XI. olimpijski festival dječjih vrtića Dubrovačko-neretvanske županije na
kojem je nastupila i selekcija Dječjega
vrtića Metković. Pod sloganom I ja ću
biti olimpijac mališani su se natjecali u
disciplinama: trčanje na 50 m, štafeta
4x25m, bacanje loptice udalj, skok udalj
i u malome nogometu. Naši budući olimpijci nastupili su s promjenjivim uspjehom (i srećom), a pobjedničkoga postolja
domogli su se sljedeći:
bacanje loptice:
1. mjesto djevojčice – Luna Medak
3. mjesto dječaci – Ivan Medak
trčanje 50 m:
2. mjesto dječaci – Andrija Oršulić
mali nogomet:
2. mjesto dječaci
Ivan Šutalo, Marin Nižić, Petar Manenica, Jure Ereš, Mile Družijanić, Vinko
Begić, Mihovil Kuran i Matej Taslak.
Iz Dubrovnika s 15 medalja
Prije desetak dana u Dubrovniku je održano deveto izdanje
Međunarodni karate turnira Dubrovnik Open na kojemu je nastupilo oko 350 natjecatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine
i Crne Gore. Na Turniru je nastupio i KK Knez Domagoj iz
Metkovića sa 14 natjecatelja koji su osvojili 15 medalja - četiri
zlatne, tri srebrne i osam brončanih.
Zlato u borbama osvojili su: Vedran Ćupurdija, Petra Bebić
i Marija Bebić. U istoj kategoriji srebrne medalje osvojili su
Ivan Bebić i Ante Bebić, a bronce su osvojili: Ivana Ilić, Matea
Bebić, Josipa Bebić i Petar Jeramaz.
U katama zlatnu medalju osvojila je Ivana Ilić, srebrnu medalju ekipno su osvojile sestre Matea, Petra, Josipa i Marija Bebić,
a brončane medalje osvojili su: Davor Beno, Ivan Bebić, Ana
Bebić i Petra Bebić.
Domagoji su prije toga nastupili i na Međunarodnom karate turniru Kup grada Ploča. Njihova 24 natjecatelja ukupno su
osvojila 21 medalju; tri zlatne, sedam srebrnih i 11 brončanih.
KK Metkoviću 11 medalja
Na Turniru u Pločama nastupio je i drugi metkovski karataški
klub, KK Metković. Za njih je nastupilo 26 natjecatelja koji su
ukupno osvojili 11 medalja, i to: dvije zlatne, četiri srebrne i pet
brončanih. U borbama, zlata su osvojili: Maja Žderić i Petar
Borovac, srebro Tihomir Barišić, Marko Crnica i Ante Juračić,
a broncu su osvojili: Marijan Filipović, Ivana Brnas i Zvonimir
Barišić. U katama srebro je osvojila Ema Tutavac, a bronce Iva
Vučić i Matea Bebić.
29
30
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
SERVISNE INFORMACIJE
VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI
Arheološki muzej Narona 687 149
Autobusni kolodvor 060 365 365
Centar za socijalnu skrb 690 999
Dom za smještaj i rehabilitaciju
(Starački dom) 696 406
Dom zdravlja - pogledati desno
Državna geodet. uprava 681 844
Državni arhiv 690-733
Državni inspektorat 686 665
Državno pravobranitelj. 681 003
FINA 681 968; blagajana 682 005
Gimnazija 681 344
Gradsko
Poglavarstvo 681 020
Gospodarstvo 681 866
Kulturno središte 681 903
Gradska
Knjižnica 681 715
Sportska dvorana 681 060
Hotel
Narona 681 444
MB 681 812
Metković 684 396
Hrvatska
Elektroprivreda 468 800
Pošta OJ Metković 681 358
PU Vid 687 322
Radiotelevizija 691 046
Hrvatske
Šume d.o.o. 681 330
Željeznice - kolodvor 685 393
Hrvatski
Crveni križ 681 610
Zavod za mirov. osig. 681 796
Zavod za polj. savj. sl. 680 434
Zavod za zapošljavanje 681 011
OBNOVLJENO!
relacija
POLICIJA 192
VATROGASCI 93
HITNA 112
6:35
Ploče-Zagreb
6:46
Metković-Ploče
Sarajevo-Ploče
10:19
Ploče-Metković
13:09
Metković-Ploče
radno vrijeme: 7,00 – 15,00
(od ponedjeljka do petka)
Rodilište: 681 769
Hemodijaliza: 680 288
Hitna: 681 548
RTG i UZV kabinet: 690 027
Specijalistička ambulanta
radno vrijeme: 7,00 – 15,00
upisi pacijenata: 8,00 – 10,00
Liječnici iz Dubrovnika: 680 255
Ordinacije obiteljske medicine
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Mira Jurković - 680 257
dr. Ana Bajo - 680 383
dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602
dr. Sanja Milošević - 680 242
neparnim nadnevcima ujutro
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Viktorija Domić
dr. Sonja Barač - 683 476
dr. Đina Mustapić - 680 080
dr. Jadranka Prusac - 683 603
radnim danom od 8 do 16
dr. Nada Šušnjar - 681 468
Spec. pedijatrijska ordinacija
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Vladimir Krmek - 680 011
neparnim nadnevcima ujutro,
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Rasema Bubica - 680 120
Medicinsko-biokem. laboratorij
Mira Kevo, dipl. inž. - 680 277
Fizikalna medicina i rehabilitacija
ponedjeljak - petak 7,00 - 15,00
Upis pacijenata utorak - petak 9-12
tel.: 683 579
vrsta
vremena po postajama
putnički
Stomatološke ordinacije
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Danijela Planinić - 683 809
dr. Janja Volarević - 683 423
dr. Zdravka Ostojić
dr. Damir Dodog
neparnim nadnevcima ujutro
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Nataša Marin
dr. Željana Jerković - 683 351
srijeda i petak ujutro
pon., utorak i četvrtak poslijepodne:
dr. Mirjana Marević,
spec. ortodontica
Spec. ginekološka ordinacija
ponedjeljak, srijeda i petak ujutro
utorak i četvrtak poslijepodne
dr. Ahmet Bubica - 681 090
pon., srijeda i petak poslijepodne
utorak i četvrtak ujutro
dr. Živko Matuško
Spec. pulmološka ordinacija:
ponedjeljak, srijeda i petak ujutro
utorak i četvrtak poslijepodne
dr. Darka Volarević - 681 271
Spec. internistička ordinacija:
ponedjeljak, srijeda poslijepodne
utorak i četvrtak i petak ujutro te
I. i III. subota u mjesecu
dr. Berislav Šušnjar - 681 085
Zavod za javno zdravstvo
dr. Asja Palinić-Cvitanović,
spec. školske medicine - 681 979
Higijensko-epidemiol. služba
dr. Miljenko Ljubić,
spec. epidemiolog - 680 299
PRIVATNE ORDINACIJE
radnim danom od 8 do 16
Poliklinika Bušić - 681 400
dr. Gradimir Čolić - 681 741
dr. Dubravka Bošnjak - 680 400
Očna ordinac. Hajvaz 681-673
vrijedi do 8. prosinca 2012.
17.13
putnički
Metković 5:20, Kula Norinska 5:24, Krvavac 5:25, Opuzen 5:28, Komin 5:32, Banja 5:35, Rogotin
5:38, Stablina 5:42, Ploče 5:45 (ne vozi nedjeljom i blagdanom)
Ploče 6:10, Stablina 6:12, Rogotin 6:16, Banja 6:19, Komin 6:22, Opuzen 6:25, Krvavac 6:29, Kula
Norinska 6:31, Metković 6:35
Ploče 6:28, Metković 6:46, Čapljina 7:11, Mostar 8:00, Jablanica 8:40, Konjic 9:09, Sarajevo 10:22,
Zenica 12:12, Doboj 13:47, Banja Luka 15:43, Sisak 19:15, Zagreb gl. kol. 20:09
Metković 7:00, Kula Norinska 7:04, Krvavac 7:05, Opuzen 7:08, Komin 7:12, Banja 7:15, Rogotin
7:18, Stablina 7:22, Ploče 7:25
Sarajevo 7:05, Konjic 8:17, Jablanica 8:42, Mostar 9:21, Čapljina 9:57, Metković 10:19,
Ploče 10:52
Ploče 12:44, Stablina 12:46, Rogotin 12:50, Banja 12:53, Komin 12:56, Opuzen 12:59, Krvavac
13:03, Kula Norinska 13:05, Metković 13:09 (ne vozi nedjeljom i blagdanom)
Metković 13:24, Kula Norinska 13:28, Krvavac 13:29, Opuzen 13:32, Komin 13:36, Banja 13:39,
Rogotin 13:42, Stablina 13:46, Ploče 13:49 (ne vozi nedjeljom i blagdanom)
Ploče 14:10, Stablina 14:13, Rogotin 14:16, Banja 14:20, Komin 14:22, Opuzen 14:25, Krvavac
14:29, Kula Norinska 14:32, Metković 14:36
Metković 17:13, Kula Norinska 17:17, Krvavac 17:18, Opuzen 17:21, Komin 17:29, Banja 17:31,
Rogotin 17:34, Stablina 17:39, Ploče 17:42
putnički
7:04
brzi
7:00
putnički
10:34
brzi
putnički
13:24
14.36
Metković-Ploče
Uprava: 681 644 / 681 184
fax: 680 188
DOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA
5,20
Ploče-Metković
DOM ZDRAVLJA METKOVIĆ
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆ
Metković
dolazak odlazak
Metković-Ploče
Ploče-Metković
Zavod za zdrav. osigur. 681 233
Lučka kapetanija 681 681
Ljekarna
Draženović, ljekarna I 681 295
ljekarna II 686 344
Kusić-Palaversa 681 606
Komunalno poduzeće 685 342
Matica hrvatska 681 724
Matični ured 690 087
Ministarstvo financija
Carinarnica 681 998
Porezna uprava 447 470
Općinski sud 684 900
Općinsko državno odvj. 681 322
Osnovna škola
Don M. Pavlinovića 686 098
Područna škola Prud 687 280
Područna škola Vid 687 418
Stjepana Radića 681 621
Policijska postaja 444 222
Prekršajni sud 681 087
Srednja škola 681 088
Tehnički pregled vozila 681 304
Veterinarska ambulanta
Dr. Milan Kralj 681 277
Vet. ambul. Paponja 680 223
Županija dubrovačko-neretv.
Ispostava Metković 681 155
Vodopr. ispostava 681 655
Župni ured
Sv. Ilije 681 818
Sv. Nikole 686 018
Gospe od Snijega Vid 687 392
putnički
putnički
Ploče-Sarajevo
17:30
17:45
brzi
Ploče 17:12, Metković 17:30, Čapljina 17:52, Mostar 18:41, Sarajevo 20:59
Zagreb-Ploče
21:36
21:51
brzi
Zagreb gl. kol. 8:53, Sisak 9:45, Banja luka 13:11, Doboj 15:13, Zenica 16:47, Sarajevo 17:58,
Konjic 19:30, Jablanica 20:00, Mostar 20:38, Čapljina 21:14, Metković 21:36, Ploče 22:09
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
SERVISNE INFORMACIJE
AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆ
tel.: (020) 680 074
31
Vj esn i k
metko vski
Izdavač:
GRADSKO KULTURNO
SREDIŠTE METKOVIĆ
DOMAĆE LINIJE
Polazak autobusa iz Metkovića za:
ZAGREB
Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40
preko Splita i Zadra 7,30
preko Splita i Knina 19,45
preko Gospića na autocestu 23,30
VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45
SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40,
23,30
DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00,
23,15 (15. VI. - 15. IX.)
Dolazak autobusa u Metković iz:
ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)
iz Varaždina 19,00
iz Zadra 4,20, 18,50
VUKOVAR preko Osijeka 8,00
SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. -
Za izdavača:
NATAŠA VUČKOVIĆ
Glavni urednik:
IVICA PULJAN
Novinari:
IVICA PULJAN
IVANA ILIĆ
GSM:
099 704 69 20
e-mail:
[email protected]
URL:
www.metkovic.hr/vjesnik
Naklada:
5000 kom
Tisak:
TISKARA ZAGREB d.o.o.
15. IX.)
DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30
MEĐUNARODNE LINIJE
Polazak autobusa iz Metkovića za:
SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30,
13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)
BEOGRAD 19,45
MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30,
12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI
- 6. IX.)
ULCINJ 8,00
Dolazak autobusa u Metković iz:
OGLAŠAVANJA U
METKOVSKOM VJESNIKU
SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20
1/16 stranice 150 kn
MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40,
17,30, 19,15
1/8 stranice 250 kn
BEOGRAD 12,15
1/4 stranice 450 kn
ULCINJ 18,45
ZENICA 13,30
1/2 stranice 800 kn
cijela stranica 1500 kn
ZENICA 17,25
UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković
AKTIVNOSTI DNEVNOG BORAVKA METKOVIĆ - LIPANJ 2012.
lažna duplerica 2800 kn
duplerica 3500 kn
Ubacivanje 5000 kom.
gotovih propagandnih
materijala
2500 kn
Svaki dan od 8 do 14 h
- Društvene igre (domino, karte, šah...)
- Dnevni i tjedni tisak
Utorkom i četvrtkom od 8 do 11
- Kreativne radionice i druženje
CJENIK
Petkom u 9 h
- Ispunimo dan vježbanjem
19. lipnja (utorak)
- Organizirani odlazak na Završni koncert Škole
folklora KUD-a «Metković»
18. lipnja (ponedjeljak) u 9 h
- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi
20. lipnja (srijeda) u 9 h
- Tombola
Ako ste zainteresirani
za pretplatu kontaktirajte nas na e-mail
[email protected].
“Cijena” pretplate je
iznos poštanskih troškova plus odgovarajuća omotnica.
32
Vj esn i k
metko vski
petak, 15. lipnja 2012.
ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA