pomorcima prijeti i – gojaznost

Nezavisno glasilo
Sindikata Pomoraca Hrvatske
br. 72

rujan 2012

godina 18
Konvencija o radu
pomoraca
Prehrana pomoraca
Povelja o
pravima
pomoraca
Konvencija o radu pomoraca
Međunarodne organizacije rada
(dalje u tekstu Maritime Labour
Convention -MLC, 2006) donosi
minimalna prava koje pomoraci moraju imati.
S
POMORCIMA PRIJETI
I – GOJAZNOST
Nekada se na brodovima štrajkalo zbog nedovoljne i neodgovarajuće ishrane, a danas pomorcima
prijeti – gojaznost. Konvencija o radu pomoraca, 2006 daje zadatak svim nadležnima da propišu
najniže standarde za količinu i kvalitetu hrane.
U
Konvenciji o radu pomoraca, 2006., koja
će za godinu dana stupiti na snagu, piše:
1. Svaka članica osigurat će da brodovi koji
plove pod njezinom zastavom na brodu imaju
i poslužuju hranu i pitku vodu odgovarajuće
kakvoće, prehrambene vrijednosti i u količini
koja odgovarajuće pokriva zahtjeve broda, a
uzima u obzir različit kulturni i vjerski odgoj.
2. Pomorci na brodu trebaju imati besplatnu hranu tijekom svog zaposlenja.
3. Pomorci zaposleni kao brodski kuhari,
kao i oni odgovorni za pripremanje hrane,
moraju biti uvježbani i osposobljeni za svoje
mjesto na brodu.
Ostaje zadatak svake države da usvoji
zakone i propise ili druge mjere kojima će
predvidjeti najniže standarde
za količinu i kvalitetu ...
> str.8-9
Slučaj
Edukacija
Plava vrpca
Godina dana u
paklu
Zašto se vježbenici
ne mogu ukrcati
Posada spasila
skipera Colina
Richiea
> str.5
Kriza svjetskog pomorstva pogodila
je cijelu pomorsku industriju. Slobodnih radnih mjesta je sve manje, a
potražnja, zbog ekonomske krize, je sve
veća. Vježbenici su pogotovo u lošem
položaju: dobili su stipendije, ev. su digli
kredit da bi mogli završiti školovanje i
ishodovati sve svjedodžbe ...
> str.13
Brod za prijevoz generalnog tereta Toucan
Arrow plovio je prema Gladstonu (Australija) 15. svibnja ove godine kada je časnik u
straži Rubrico John Ryan u šest sati ujutro
ugledao svjetla baklje oko dvije nautičke
milje sjeverno od položaja broda ...
> str.10
vaki brod preko 500 BRT koji plovi u
međunarodnoj plovidbi ili između luka
druge zemlje (zemlje čiju zastavu ne vije),
mora imati svjedodžbu o radu pomoraca,
kojom dokazuje ispunjavanje zahtjeva MLC,
2006.
MLC 2006 definira se kao prva konvencija
nove generacije o međunarodnim radnim
standardima, koja „ima zube“.
Konvencija sadrži i razrađuje 68
postojećih pomorskih konvencija i preporuka, kao i ostale osnovne principe kojima se
osiguravaju prihvatljivi uvjeti rada i života
za sve pomorce.
Konvencija je donijeta kako bi uz pomoć
drugih pravila kao što su standardi
Međunarodne pomorske organizacije (IMO)
u svezi sa sigurnošću broda, zaštitom i
kvalitetom upravljanja brodom (SOLAS,
STCW i MARPOL) bolje zaštitila prava
pomoraca. I dok se navedene tri konvencije
odnose na brod i upravljanje brodom, MLC,
2006 odnosi se na prava kao pomoraca.
Treba istaknuti da MLC,2006 postavlja minimalne zahtjeve. Mnoge zemlje
koje su pristupile (ratificirale)
MLC,2006 mogu imati ili već
> str.2
imaju više standarde...
Stradao
hrvatski
pomorac
Četvrtog rujna panamski internet portali
objavili su vijest o smrti pomorca hrvatskog
podrijetla ukrcanog na korejskom brodu
imena Antony Broussett od 25 godina. S
obzirom da je panamski Ministerio Publico
objavio da će tijelo biti, nakon obdukcije,
repatrirano SPH je kontaktirao hrvatsko
veleposlanstvo u Washingtonu (nadležno
za Panamu) i panamske pomorske vlasti.
Od panamskih vlasti nije dobijen nikakav
odgovor, a veleposlanstvo je, ptvrdilo da
se radi o riječkom pomorcu A. G. od 25
godina. Prema internetskim portalima
hrvatski je pomorac stradao na jednom
brodu V.shipa u luci Colo Solo (Colon).
2
Uvodnik
P
rošlo je vrijeme godišnjih
odmora (kako kome),
prošlo je ljeto, a slijedi vruća
jesen.
Nastavljaju se pregovori oko
novog kolektivnog ugovora
za putničke brodove i trajekte
(s ili bez češća predstavnika
drugog sindikata) – uz još
jedan problem: usuglašavanje
članaka kolektivnog ugovora
sukladno zaključku vlade
od drugog kolovoza. A to
je zahtjev za smanjenjeusuglašavanje ... u državnim
tvrtkama. Isti zahtjev za
„usuglašavanje“ je poslan i
Plovputu...
Nastavlja se bitka za
izmjene i dopune Pomorskog
zakonika kako bi se otklonila
nepovoljna (samovoljna)
tumačenja koja sprječavaju
primjenu. Radna grupa je
dobila prijedloge izmjena,
jesenska sjednica Hrvatskog sabora je počela i za
očekivati je da će izmjene biti
prihvaćene.
Početkom listopada slijede
pregovori s Norveškom udrugom brodara za novi kolektivni ugovor. Održati će se u
Dubrovniku, a na pregovorima će biti i predstavnici ukrajinskog sindikata pomoraca...
U svakodnevnom kontaktu
s pomorcima čujemo svašta.
Npr. tko izdaje potvrde o
nezaposlenosti. Naime, jedan
zapovjednik se iskrcao i s
tom potvrdom (nije prijavljen na HZZO) pokušao
ishoditi manju participaciju
za školarinu... Npr. brodar
mi je ostao dužan što da
radim kada nemam ugovor,
a plovidba nije niti upisana u
Pomorsku knjižicu... Tužno ili
smiješno? Ovisi!
Pa, onda: tražio sam
objašnjenje u poreznoj o
obračunatim kamata, a oni
su mi rekli da je sve to maslo
SPH i da ste vi za sve krivi, a
oni samo rade po zakonu!
Pa onda: odlazim raditi na
danski brod, dobili smo najavu da ćemo dobiti nekakve
kartice da porez plaćamo
tamo... ne znam za doprinose,
a ja bih plaćao u Hrvatskoj.
Javiti ću se kad dobijem
karticu i objašnjenje.
Pa onda: ja sam u mirovini,
a brodar mi ne daje plaću
mjesecima...nisam u sustavu!
Naravno, svi ti upiti su telefonom i bez predstavljanja.
Možda nisu ni članovi...
I da nastavimo gdje smo
u prošlom uvodniku stali:
zvali pomorca na ukrcaj, on
je potvrdio, ali slijedećeg
jutra zove posrednika:
nažalost, supruga mi je rekla
da moram obaviti još nešto
prije ukrcaja, pa molim da
postponirate moj ukrcaj za
nekoliko dana!
Mirno more
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
Kada će se MLC,
2006 početi
primjenjivati
MLC, 2006 prihvaćena je u veljači
2006. godine i predviđeno je da
stupi na snagu godinu dana nakon
što se ispune dva uvjeta. Do kolovoza 2010. godine konvenciju je
ratificiralo deset zemalja Liberija,
Bahami, Maršalski otoci, Panama,
Norveška, Španjolska, Hrvatska,
Bugarska i Kanada, koje čine 45%
svjetske flote, te je tako ispunjen
prvi uvjet. Ostao je da se zadovolji
drugi uvjet da ukupno 30 zemalja
ratificira konvenciju. Taj je uvjet
ispunjen u kolovozu ove godine
kada su konvenciju ratificirale
Rusija i Filipini. Ispunjenje uvjeta
odredilo je i dan primjene konvencije – kolovoz 2013. godine.
Prava iz Konvencije o
radu pomoraca
Prava su: sigurno i zaštićeno
radno mjesto; fer uvjeti zaposlenja; prihvatljivi uvjeti života i
rada; socijalna zaštita – liječnička
pomoć, zaštita zdravlja i prihvatljiv društveni standard; sloboda
udruživanja i kolektivnog pregovaranja, zabrana diskriminacije;
i pravo da sindikat pregovara o
uvjetima kolektivnog ugovora u
ime pomoraca svojih članova.
Na koga se odnosi
konvencija
ili ugovor koji daje poštene uvjete
života i rada na brodu. Ugovor
mora biti potpisan strane pomorca i poslodavca, mora biti lako
razumljiv i sukladan zakonu. Sve
informacije o člancima i uvjetima
zaposlenja, uključujući i kolektivni
ugovor moraju biti dostupni svima
na brodu i moraju biti dati na uvid
inspekciji u luci.
Ugovor o zaposlenju mora
sadržavati: ime i prezime, datum
rođenja/godine starosti i mjesto
rođenja; naziv i adresu brodovlasnika; mjesto i datum kada je
ugovor potpisan; poziciju/zvanje
na brodu; iznos plaće i način kako
se izračunava; iznos koji se plaća
za godišnji odmor; uvjeti za prekid
ugovora, uključujući i vrijeme
davanja obavijesti o prekidu, kad
je to primjenjivo; datum prestanka ugovora, kad je sklopljen na
određeno vrijeme; luku iskrcaja i
vrijeme u kojem će te biti razriješeni
dužnosti, kada se radi o ugovoru na
određeno putovanje; zdravstvena
i socijalna prava koje osigurava
brodovlasnik; pravo na repatrijaciju; za koji se kolektivni ugovor
veže ugovor o zapošljavanju, kad je
to primjenjivo.
Koja su prava
pomoraca u vezi s
plaćom
Pomorac ima pravo na redovitu
isplatu i u punom iznosu, najman-
je mjesečno i sukladno ugovoru
o zapošljavanju ili kolektivnom
ugovoru. Poslodavac mora dati
mjesečni obračun plaće. Evidencija
prekovremenog rada mora biti
vođena od zapovjednika (ili osobe
na koju je on to pravo prenio)
najmanje jednom mjesečno
potpisana od pomorca.Poslodavac mora osigurati da pomorac
može poslati cijelu ili dio plaće
kući – ne može za to naplatiti
neprihvatljivo visoku naknadu.
Mora biti isplaćena u cijelosti
sva zarada u vrijeme završetka
ugovora o zapošljavanju. Ne može
biti odbijeno od plaće ništa što nije
točno navedeno u nacionalnom
zakonodavstvu ili dogovoreno u
kolektivnom ugovoru.
O satima rada
Normalni sati rada osnivaju
se na osamsatnom radu tijekom
dana, uz jedan dan odmora u
tjednu. Ne smije se raditi više od
14 sati u bilo koja 24 sata. Ne
smije se raditi više od 72 sata u
bilo kojih sedam dana. Mora se
imati najmanje 10 sati odmora u
bilo koja 24 sata. Mora se imati
najmanje 77 sati odmora u bilo
kojih sedam dana. Naravno da u
slučajevima izvanrednog stanja ili
kod pomaganja drugim brodovima
ili osobama u nevolji zapovjednik može suspendirati plan rada.
Brod mora voditi zabilježbu sati
rada i sati odmora, koja mora biti
Konvencija se odnosi na sve
brodove i na sve pomorce. No,
pomorac mora imati najmanje
16 godina i imati zdravstvenu
svjedodžbu za rad na brodu.
Brodovi na koje se ne
primjenjuje konvencija
Brodovi koji plove samo u
unutrašnjim vodama, samo uz
obalu, u zatvorenim vodama i
prostorima na kojima se primjenjuju lučka pravila; ribarski
brodovi; brodovi tradicionalne
gradnje (džunke); ratne brodove i
pomoćne vojne brodove.
Brodovi ispod 200 GT koji nisu u
međunarodnoj plovidbi, odlukom zemlje zastave broda, mogu
biti izuzeti od primjene dijelova
konvencije, ako su prava pomoraca iz konvencije utvrđena nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim
ugovorom ili drugim prihvatljivim
načinom.
Tko je pomorac
Pomorac je bilo koja osoba
zaposlena ili je angažirana ili radi
u bilo kojem zvanju na brodu na
kojega se primjenjuje konvencija. To uključuje radne grupe za
popravke i hotelsko osoblje na
brodovima za kružna putovanja –
na sve koji rade na brodu.
Ako postoji bilo kakva sumnja
da li se MLC,2006 primjenjuje na
neku kategoriju broda ili osobu
isto mora biti riješeno od strane
države zastave broda uz konzultacije s odgovarajućim organizacijama brodovlasnika i pomoraca.
Što je sa posrednicima
u zapošljavanju
pomoraca
Posrednici ne smiju naplaćivati
pronalaženje posla. Trošak
pomorca je samo pribavljanje
nacionalne svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti, nacionalne
pomorske knjižice, putovnice ili
sličnog prihvatljivog osobnog
putnog dokumenta.
O ugovoru o
zapošljavanju
Pomorac ima pravo na častan,
korektan ugovor o zapošljavanju
ovjerena i mora biti dostavljena
pomorcu.
Pravo na plaćeni
godišnji odmor
Pomorac ima pravo na plaćeni
godišnji odmor od najmanje 2,5
dana za svaki kalendarski mjesec
zaposlenja.
O pravu na
repatrijaciju
Pomorac ima pravo na besplatnu
repatrijaciju ako je proveo na
brodu 12 mjeseci. Jasno da je
repatrijacija besplatna i kada je
ispunjen ugovor o radu ili je došlo
do iskrcaja sukladno pravima iz
ugovora o zapošljavanju ili kolektivnog ugovora neovisno o dužini
boravka na brodu.
Minimalni uvjeti
na brodu
Hrana: brod mora imati dovoljno
i dobru kvalitetu hrane i pitke
vode, koju se mora osigurati bez
naplate za vrijeme angažiranja
pomorca na brodu. Moraju se
uzeti u obzir religijske i kulturne
različitosti.
Zdravlje i sigurnost: pomorac
ima pravo na život i rad u
sigurnom i higijenski ispravnom
okruženju. Ako je na brodu pet i
više pomoraca mora se izabrati
predstavnika pomoraca za sigurnost u brodski odbor za sigurnost.
Medicinska skrb: pomorac mora
imati mogućnost zaštite zdravlja
i brz pristup liječničkoj pomoći
što uključuje pomoć zubara ako je
potrebna.
Bolest
Netočan prijevod
stvara probleme
Generalni tajnik SPH, P. Brazzoduro je pismeno upozorio ministra Sinišu Hajdaša Dončića (Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture) o problemima koji
nastaju u primjeni Konvencije o
radu pomoraca, 2006 koji nastaju
zbog lošeg i netočnog prijevoda
dijela konvencije koji se odnosi na
sredstva i usluge pomoći pomorcima gdje se „welfare facilities“
prijevodi kao „socijalna skrb“.
Traži se da se izvrši ispravak
prijevoda uz upotrebu hrvatskih
izraza koji će kvalitetnije označiti
bit traženja iz pravila i standarda 4.4, kao što je naznačeno u
smjernicama uz navedeno pravilo
i standard.
Nelogičnost prijevoda najvidljivija je u smjernicama B 4.4.1.
– Odgovornost članica u točci
3. gdje se kaže: Svaka članica
treba poduzeti mjere namijenjene
ubrzanju slobodnog prometa pojedinih sredstava između brodova,
središnjih agencija za opskrbu i
ustanova socijalne skrbi kao što su
filmovi, knjige, novine i sportska
oprema za upotrebu pomoraca na
brodu i u centrima socijalne skrbi
na kopnu.
Logičan i kvalitetniji prijevod:
Svaka članica treba poduzeti
mjere kojima će omogućiti slobodan kontakt među brodovima,
društvima koja opsrkrbljuju
pomorce i organiziranim udru-
gama za pomoć u snabdjevanju s
materijalima kao što su filmovi,
knjige, novine i sportska oprema,
koja služi pomorcima na njihovim
brodovima, kao i u centrima za
dobrobit pomoraca na kopnu.
U pismu generalni tajnik je
istaknuo i problem crew kornera
u Dubrovniku: SPH je, zbog
visokih cijena viza za izlazak
iz luke pomoraca s brodova za
krstarenje, organizirao crew
korner, ali je odlukom MMPI taj
prostor oduzet i dodijeljen luci
Dubrovnik.
Generalni tajnik upozorava
ministra i da još uvijek nije
utemeljen odbor (obveza iz
konvencije) koji bi se bavio
razmatranjem potreba pomoraca
u posjeti hrvatskim lukama
i određivanjem prioritetnih
luka u kojima bi se započelo s
ostvarivanjem projekta pružanja
pomoći pomorcima, poboljšanju
uvjeta života na brodu i na kopnu.
Kroz taj odbor bi se riješilo i
pitanje financiranja koje je i inače
najveći problem u ostvarivanju
maksimalne pomoći, kako zbog
skupoće objekata tako i zbog
skupoće sredstava koja se trebaju
ugraditi u objekte.
Generalni tajnik je zatražio
vraćanje prostora u Dubrovniku
kako bi se opravdala dosadašnja
ulaganja te je informirao ministra
da SPH radi na projektu osiguranja besplatnog interneta na
području luka Ploče i Rijeka.
Brodovlasnik je odgovoran za sve
troškove koji proizlaze iz bolesti
pomorca, povrede ili smrti u vezi
sa zaposlenjem i to od trenutka
kad je započeo ugovor pa do
repatrijacije. Brodovlasnik može
svoju obvezu pokriti osiguranjem ili nekom kompenzacijskom shemom. Ako su pomorcu
potrebni lijekovi ili liječnički
pregled, brodovlasnik mora platiti
sve račune do ozdravljenja ili
do iskrcaja zbog proglašenja
stalno nesposobnim. Odgovornost brodovlasnika za plaćanje
ovih troškova, brodovlasnik može
ograničiti na 16 tjedana od dana
početka bolesti/povrede, ako je to
dozvoljeno nacionalnim zakonodavstvom ili pravilima.
Ako zbog bolesti/povrede
pomorac ne možete raditi, ima
pravo na punu plaću za sve
vrijeme boravka na brodu. Kad
pomorac dođe kući, nacionalno zakonodavstvo ili kolektivni
ugovor će odrediti da li i dalje ima
pravo na punu ili dio plaće ili na
naknadu u gotovini. I ovo plaćanje
može biti ograničeno na 16
tjedana od dana nastajanja bolesti
ili povrede.
Nepoštivanje prava
pomoraca
Pomorac možete izraziti žalbu
na brodu starijem časniku,
zapovjedniku ili brodovlasniku
ili administraciji zastave broda.
Ako je problem s brodovlasnikom može se potražiti zaštitu
države zastave broda ili lučkih
vlasti. Kod izražavanja žalbe na
brodu pomorac ima pravo da mu
u pratnji bude predstavnik ili
kolega pomorac, a ne smije biti
viktimizirani zbog podnošenja
žalbe. Može se požaliti i časniku
lučke inspekcije (Port State
Control Officer) ili inpekciji rada.
Ne mora se žalba iznijeti osobno.
To u ime pomorca može napraviti
netko drugi, kao na primjer sindikalni ili ITF inspektor ili socijalni
radnik.• (dp)
br. 72 • rujan 2012
D
ruga sjednica Središnjeg
odbora SPH održana je
u Fužinama 26. i 27. srpnja
ove godine. Nakon usvajanja
dnevnog reda i zapisnika s prve
konstutirajuće sjednice usvojen
je Prijedlog pravilnika o radu SO
s izmjenom kojom je obvezno
dostavljanje poziva i materijala
za sjednicu svim članovima SO
kao i pozvanima na sjednicu, a
uvedena je i obveza dostavljanja
skraćenog zapisnika u roku od 15
dana od sjednice i dokumenata
koji su izmijenjeni odlukom SO.
Članovi SO su nakon rasprave
i glasovanja usvojili prijedlog
pravilnika o visini plaća i ostalih
materijalnih prava zaposlenika u
SPH s predloženim izmjenama i
dopunama.
Gl. tajnik je podnio izvješće o
odgovornosti za poslove odjela
inspekcije i zaštite prava te o
organizaciji profesionalaca i
volontera u SPH. Rečeno je da
je načelno postignut dogovor s
ITF-om da u najmanje slijedeće
tri godine ostaje organizacijska
shema kojoj će se angažirati za
rad u SPH čim veći broj mladih
članova kao priprema za buduće
odgovorne dužnosti. Gl. tajnik će
imati neposrednu odgovornost za
Odjel inspekcije i zaštite prava, a
ciljevi odjela su: osigurati dosizanje minimalnih kriterija za FOC/ITF
Odbor za radne
odnose:
Ivica Grga, Goran Majnarić, Igor
Glad i Leon Lovrin.
Zamjenski članovi
Feđa Radivojević, Ada Gate,
Ivica Gobin i Marinko Škibola.
Imenovanja
Vladmir Svalina – pomoćnik
glavnog tajnika za kolektivne
ugovore i kolektivno
pregovaranje
Branko Berlan – pomoćnik
glavnog tajnika za
međunarodne odnose
Danilo Prestint – voditelj odjela
za informiranje i promidžbu
Beneficirani staž
PROMJENE
DO KRAJA
GODINE
K
ako bi se riješio problem
tumačenja odredbi od strane
HZMO koji ne odražavaju namjeru
izmjena Pomorskog zakonika
usvojenih prošle godine, SPH
je predložio izmjene prema
kojima član posade broda u
međunarodnoj plovidbi nije
obveznik poreza na dohodak
prema primicima ostvarenima
po osnovi rada na brodu u
međunarodnoj plovidbi. Dakle,
više se ne spominje uvjet od 183
dana jer: Eu smjernice idu prema
3
U radu sjednice
sudjelovali su:
Neven Melvan, Ada Gate,
Zvonko Karavida, Marinko
Škibola, Mato Garvan, Edi
Šimičev, Mario Šarac, Edvard
Fruhwirth, Svetozar Reljac,
Romano Perić, Ante Vukić, Ivica
Jambrek, Marko Miočić, Stanko
Nikolić, Denis Mijić, Ivica Grga,
Hrvoje Mandekić, Branko Berlan, Anton Malger-Petrić, Ana
Manojlović, Vladimir Svalina,
Bojana Manojlović, Predrag
Brazzoduro, Ljiljana Bobić,
Milko Kronja i Vladimir
Glavočić.
Istaknut je i problem čujnosti
kratkog vala Hrvatskog radija koji
je sveden, uz idealne uvjete, na
područje Sredozemlja – pokušati
će se provjeriti mogućnost
utjecaja na jačanje čujnosti.•
(bm)
Sjednica SO SPH
Utvrđeni zadaci i
zaduženja
inspektore; organizacija nacionalnog inspektorata koji će provjeravati primjenu kolektivnih ugovora
i zakonskih obveza na nacionalnoj
razini; obučavanje članova SPH
zainteresiranih za inspektorat na
unutrašnjim vodama; osigurati u
nacionalnom inspektoratu savjetodavnu i pravnu pomoć; osigurati
podatke o problemima u primjeni
kolektivnih ugovora uz prijedlog rješenja; otvoriti mogućnost
industrijskih akcija (izravnih
i sekundarnih) kao temelj za
rješavanje problema pomoraca,
brodaraca i drugih članova SPH;
predlaganje izmjena i dopuna
zakonodavstva radi poboljšanja
položaja članova SPH na moru i
na kopnu; osiguranje maksimalne
suradnje s voditeljima ureda
SPH i pomoćnikom gl. tajnika za
kolektivne ugovore i kolektivno
pregovaranje; organizaciju dana/
tjedana akcije protiv ispostandardnih brodova, luka i brodara;
organizaciju inspekcije vezane
za određeni problem (zaštita na
radu, primjena Konvencije o radu
pomoraca, primjena Zakona o
radu u svezi sa zapošljavanjem
itd). U postojeći FOC/ITF uključiti
će se mladi članovi SPH kroz
volontiranje i zamjene u uredima,
ali i u uredima ETF-ai ITF-a,
radi stjecanja iskustva. Nakon
završene obuke zainteresirani će
se osamostaliti kao inspektori SPH
(uz omogućavanje ukrcaja radi
produženja valjanosti svjedodžbi).
Usvojen je i plan rada odnosno
radnih zadataka Odjela za
informiranje i promidžbu. Između
ostaloga: izvršiti će se pripreme
za objavljivanje video-vijesti; u
pregovorima s brodarima nastojati
izjednačavanju uvjeta poslovanja s
onima u svijetu i ne traži ta i takva
ograničenja koja su nepotrebno
uvedena; zbog krize u pomorstvu
broj brodova hrvatskih brodara se
smanjuje, pa se taj uvjet sve teže
ispunjava; zbog pada standarda
pomoraca opada interes za pomorska zvanja; sustav je nepravedan
jer penalizira pomorce koji se
moraju iskrcati zbog bolesti, smrti
u obitelji, prodaje broda i sl. te
dodatno komplicira administriranje oko utvrđivanja 183 dana
plovidbe.
Predlaže da se pomorski dodatak
određuje u visini od polovine osobnog odbitka za svaki dan proveden
na brodu u međ. plovidbi, odnosno
četvrtinu osobnog odbitka za
svaki dan koji član posade broda
provede na brodu u plovidbi koja
se ne smatra međunarodnom
plovidbom.
Što se tiče stalnih ugovora
o radu, predlaže se da lučka
kapetanija ne izvršava odjavu,
ako pomorac dokaže ugovorom o
radu odnosno drugom valjanom
ispravom, da je zaposlen kod
Na sastanku stručnog povjerenstva za izradu nacrta
prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji je održan
28. kolovoza u Zagrebu
predstavnici MPPI, Udruge
brodara, SPH, Jadranskog zavoda HAZU, pravnih fakulteta, Visokog trgovačkog suda
i odvjetnici raspravljali su o
prvom nacrtu izmjena.
poslodavca na neodređeno
vrijeme te da iskrcajem s broda
nije prestao njegov radni odnos.
Ovakvim prijedlogom izbjegava se
će se da brodari obvezno dostavljaju Pomorski vjesnik na brodove
na kojima plove hrvatski pomorci;
stvoriti će se pretpostavke za brže
komuniciranje (već svi dužnosnici
imaju Skype te bežični internet);
organizacija internet kornera/
bežičnog besplatnog interneta za
pomorce u hrvatskim lukama i dr.
Nakon što su izabrani članovi
Odbora za radne odnose
zaključeno je da se raspiše natječaj
za radna mjesta tajnice, nacionalnog inspektora II i pripravnika
sukladno državnom programu za
zapoškjavanje pripravnika.
Članovi Središnjeg odbora SPH
potvrdili su mandat dosadašnjim
članovima Fonda solidarnosti SPH.
Prihvaćeno je izvješće o načinu
rješavanja problema koje imaju
hrvatski pomorci na brodovima
registriranim u norveškom maginarodnom registru (NIS) zbog
ulaska Hrvatske u EU.
Članovi SO SPH su iznijeli da se
u LK Split inzistira na liječničkom
pregledu u vrijeme obnove
svjedodžbe neovisno o važećem
pregldu u pomorskoj knjižici
– pokušati će se spriječiti nelegalno povezivanje zdravstvenog
pregleda s potvrdom svjedodžbe.
nedorečenost u postojećim odredbama odnosno njihovo neprihvatljivo tumačenje.
U svezi tzv. beneficiranog staža
predlaže se da se po osnovi člana
posade broda (međ. i nacionalna) snižava dobna granica
za stjecanje prava na starosnu
mirovinu za po jednu godinu za
svakih četiri godine na radnom
mjestu člana posade broda, a
povećava staž osiguranja za tri
mjeseca za svaku godinu provedenu na radnom mjestu člana
posade broda. Iznimno, osiguranik
koji sniženjem starosne granice
na temelju staža osiguranja s
povećanim trajanjem ne ispunjava
uvjet starosne dobi za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju, može ostvariti pravo na
starosnu mirovinu prema tome
zakonu ako je navršio 60 godina
života i ako je kao član posade
broda ostvario najmanje 15 godina
staža osiguranja na ukrcaju. Te:
za sva pitanja koja nisu uređena
Pomorskim zakonikom, a odnose
se na staž osiguranja s povećanim
Skype !
Odsad možete komunicirati
putem skypea, uključujući
i video veze, sa svim
dužnosnicima SPH:
Predrag Brazzoduro
predragbr
Vladimir Svalina
vladimir.svalina1
Branko Berlan
branko.berlan
Anton Malger Petrić
anton.malger1
Milko Kronja
milko.kronja
Vladimir Glavočić
vanja.glavocic
Bojana Manojlović
pipilotari
Neven Melvan
neven.melvan
Marko Miočić
marko.miocic2
Danilo Prestint
dan presto
trajanjem člana posade broda i
ostvarivanje prava iz mirovinskog
osiguranja, odgovarajuće se primjenjuju zakonski propisi o mirovinskom osiguranju, stažu osiguranja
s povećanim trajanjem i o doprinosima, kao i propisi za njihovu
primjenu. Starosna mirovina,
ostvarena na temelju ovih članaka,
određuje se primjenom odredaba
Zakona o mirovinskom osiguranju o određivanju mirovine,
uključujući povećanje mirovine za
iznos dodatka na mirovinu prema
Zakonu o dodatku na mirovinu
ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Tim prijedlozima
se izbjegava tumačenje da pomorac
ima pravi na tzv. pomoračku
mirovinu samo ako je u trenutku
odlaska u mirovinu član posade
broda te se regulira da se ne radi o
nikakvom mirovini pod posebnim
uvjetima (koje nemaju pravo na
dodatak od 27%).
Očekuje se da će Prijedlog
zakona o izmjenama i dopunama Pom. zakonika biti prihvaćen
u tijeku jesenske sjednice
Hrvatskog sabora.• (dp)
4
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
Nakon provedenih izbora
za člana NO Jadrolinije
kojeg biraju pomorci i
radnici Društva, kap. Dragomir Mucić, koordinator
podružnice SPH u Jadroliniji ukazuje na nepravilnosti
tijekom izbora koje izbore
čine upitnima
T
ijekom predizborne kampanje
obećavalo se - svašta, a
najviše ono što po zakonu i
Statutu Jadrolinije član Nadzornog odbora ne može izvršiti.
Naročito je to obećavano u dopisu
odaslanom uoči izbora kojeg su
potpisali Mladen Božić i Tomislav
Urlić. Osim hvalospjeva svom
kandidatu i Nezavisnom sindikatu putničkih brodova Hrvatske
(NSPPBH), pokušali su ocrniti
kandidata predloženog od strane
Povjereništva podružnice SPH,
a ujedno podržanog potpisima
pomoraca i radnika.
U svom pismenom obraćanju
pomorcima i radnicima Jadrolinije naveli su da je dužnost člana
NO: da surađuje sa Radničkim
vijećem, da na sjednicama NO
iznese i traži rješavanje problematike na koju je Radničko
vijeće ukazivalo Upravi, a za čije
rješavanje Uprava nije pokazala razumijevanje, i da izvijesti
Radničko vijeće o zaključcima koji
se usvoje na sjednicama NO.
Da je suradnja člana NO i
Radničkog vijeća (RV) poželjna
iz više razloga ne treba posebno
isticati, ali je praksa pokazala što
se događa sa članom NO kada
se njegovi stavovi ne slažu sa
stavovima većine u Radničkom
vijeću ili kada ne može provesti u
djelo ultimativne zahtjeve predsjednika RV. Tada član NO postaje,
po kratkom postupku, „persona
non grata“ većini u RV koja ga
je predložila, te ga nastoje svim
silama smijeniti.
Činjenica je da bi član NO
mogao tražiti da se na sjednicama
NO raspravi problematika na koju
je RV ukazalo Upravi ili bi barem
mogao na sjednicama NO tražiti
od Uprave stav o ukazanom problemu, ali tek ako većina članova
NO stavi temu u dnevni red.
Dužnosti člana NO niti kroz zakon
niti kroz Statut nisu detaljno
definirane. On čak kroz navedene
Jadrolinija
Manipulacijama
do funkcije
akte nije „zastupnik radnika“. Bilo
bi poželjno da on to postane, ali
tada treba pristupiti izmjenama
prvenstveno Zakona o Jadroliniji,
a onda i Statuta Jadrolinije. Za
takve izmjene članovi Podružnice
SPH su se zalagali prije pokretanja Izbora. Ne može se reći da se
RV nije zalagalo za „izmjene“, ali
one su bile u pravcu da – „...člana
NO imenuje i opoziva Radničko
vijeće“, a takav prijedlog izravno
umanjuje demokratsko pravo svih
nas da biramo i budemo izabrani.
Vrlo skoro će se vidjeti na koji
način će se izabrani kandidat
postaviti u NO i koliko će ostvariti
od obećanoga i onog što smatra
da su njegove dužnosti i obveze.
Radnici i pomorci Jadrolinije
imali su mogućnost izbora između
dva kandidata. Jednog kojeg
je, zbog većine u Radničkom
vijeću, predložilo Radničko vijeće
ocjenjujući da u svojim redovima
nema adekvatnog kandidata - i
kandidata koji je, da bi pristupio
izborima, morao prikupiti više od
50 potpisa pomoraca i radnika
Jadrolinije. Znači: trebao je proći
prethodni filtar.
Stoga, taj kandidat, D. Mucić,
nije mogao biti „predstavnik
Uprave“, kako to Grgo Dujmović
iznosi u svom dopisu, a pogotovo
ne iz razloga što se taj kandidat
nije zaklinjao u Upravu i predsjednika Uprave, tražeći od svih
da mu ne „diraju“ predsjednika
Uprave, kao što je to (do jučer)
tražio G. Dujmović, kandidat
Romano
Perić – novi
inspektor
Romano Perić imenovan je za
novog SPH nacionalnog inspektora
II specijaliziranog za brodove za
kružna putovanja.
Rođen je 1976. godine u
Dubrovniku gdje je završio srednju pomorsku školu. Vježbenički
staž odradio je na brodovima
Atlantske plovidbe d.d., a krajem
2001. godine diplomirao je
na dubrovačkom pomorskom
veleučilištu na odjelu brodskog strojarstva te postao strojarski časnik
pomorskog prometa. Na brodovima
Atlantske plovidbe plovio je kao
većine u RV.
Osim toga Uprava ne broji
400 i nešto članova, koliko je
zaokružilo broj ispred imena D.
Mucić. Ili se podrazumijeva da su
svi koji su glasovali za D. Mucića
„neosviješteni neprijatelji“ kojima
se nije uspjelo ispod tanjura
tijekom ručka ili večere staviti
pristupnica za članstvo u NSPPBH
ili ispisnica iz SPH (napravljena u
službenoj formi obrasca u uredu
NSPPBH). Ili možda ti glasovi
predstavljaju samo maleni dio
onih koje je tijekom svoje karijere „opravdano“ poiskrcavao s
brodova gdje je obnašao dužnost
zapovjednika, te je djelom i
zbog toga od strane ove Uprave
proglašen „djelatnikom godine“.
Zanimljivo: sada nema većeg
sindikalnog pobornika prava
radnika i pomoraca. Zato je
upitno tko je, kada i kako bio
protežiran?
Izbori su pokazali da se Jadrolinija dijeli na dvije grupe pod
pretpostavkom da su bili pravedni
i pošteni. Izbori u plovnim
područjima I i II (Rijeka i Zadar),
dali su rezultat od 168/277,
odnosno vodio je D.Mucić sa 109
glasova prednosti , što mora da
je prouzrokovalo traume kod
pojedinaca, jer su neki visoko
pozicionirani članovi NSPPBH
najavili poništenje i traženje
ponavljanja izbora u slučaju
pobjede D.Mucića. Samo u
plovnom području III (Split),
kandidat kojeg je podržala većina
posljednjih osam godina bio je član
Središnjeg odbora SPH. Oženjen je i
ima dvoje djece.
Njegova kontakt e-mail adresa je
[email protected]. (dp)
Transadria
Isplaćeno
70% duga
treći i drugi časnik stroja, a 2004.
godine ukrcao se na brodove za
krstarenje kompanije P&O Cruises
gdje je plovio kao stariji prvi časnik
stroja zadužen za održavanje
sigurnosti broda.
Član je SPH od 2002. godine, a
Na redovnom mjesečnom
sastanku, koji je održan 14. rujna,
sa stečajnim upraviteljem Transadrije Z. Čupkovićem na kojem
su bili P. Brazzoduro (gl. tajnik
SPH), V. Svalina (pom. gl. tajnika
za kolektivno pregovaranje i kol.
u RV izborio je dobar rezultat koji
mu je donio pobjedu sa 70-ak
glasova prednosti.
Dijeljenje pomoraca i radnika
nije dobro. Zaboravili smo da nas
je godinama krasilo jedinstvo.
Podsjećamo na akciju, u kojoj
se nije pitalo za pripadnost u
sindikatu, kad se dokazivalo da se
protuzakonito uvodi županijska
linija Split- Supetar- Split. Takvo
zajedništvo će uskoro opet biti
potrebno.
Moram spomenuti pravedne
i poštene izbore iz razloga što
na dostavljene i uočene primjedbe tijekom izbora, izborno
povjereništvo (predsjednik B.
Miščak, NSPPBH) nije se udostojilo sastati, a ni odgovoriti, mada je
D.Mucić napomenuo da mu nije
namjera osporavati izbore.
Zanimljivo - sve primjedbe se
odnose na rad Izbornih Odbora
V i VI, odnosno na plovno
područje III (SPLIT), te mi je
obveza da ih navedem:
- 25. srpnja birački odbor broj
V je bio u obvezi da bude u uredu
Radničkog vijeća od 08:00 do
15:00 sati, kada su za taj dan
izbori trebali biti završeni. Izborni
odbor je, prije isteka vremena za
glasovanje, napustio izborno mjesto i otišao prikupljati glasove po
brodovima što je protivno hodogramu, a ujedno je onemogućeno
glasovanje dijelu pomoraca, koji
su dolazili na biralište nakon
odlaska biračkog odbora broj V.
- 25. srpnja birački odbor broj
VI je, isto tako, prijevremeno
otišao s biračkog mjesta i napustio
Dubrovnik, a da nisu svi radnici i
pomorci, koji su to htjeli, glasovali. Na intervenciju D. Mucić, a
nakon poziva dijela pomoraca,
odgovoreno je : „kako ne bi
uspjeli završiti planirane izbore
u dva (2) dana da se poštovalo
vrijeme predviđeno za glasovanje u
Dubrovniku“.
- 26. srpnja izmijenjeno je
vrijeme glasovanja na m/t „Marko
Polo“, pa su izbori nisu odrađeni,
kako je predviđeno od 07:15 do
08:30 sati, već od 18:30 do 19:30
sati, što je uzrokovalo manji
odaziv birača.
- Tijekom glasovanja, kod
biračkog odbora VI, Tomislav Urlić
je zaokružio tri imena pomoraca,
koji nisu bili prisutni na biralištu.
Član biračkog odbora imenovan od SPH ukazao mu je na
tu nepravilnost, koja, očigledno
namjerno, nije evidentirana.•
D. Mucić
ugovore) te E. Žigante (povjerenik SPH) iznijeto je da je, prema
planu, nakon prodaje udjela u
šibenskoj Luci, radnicima Transadrie isplaćeno preko 70 posto
potraživanja s osnova plaća i
drugih tražbina.
Za isplatu je ostalo još oko osam
milijuna kuna duga radnicima
što je trebalo biti podmireno
nakon prodaje nekretnina tvrtke
u Sloveniji. Nažalost, zbog
financijske situacije u Sloveniji i
nemogućnosti da banka odobri
kredit kupcima- prodaja, a time
i isplata su odgođeni. S obzirom
na okolnost očekuje se da će 10.
listopada skupština vjerovnika
odobriti prodaju drugih nekretnina
(uključujući i zgradu u kojoj je
sjedište Transadrie u Rijeci), ne
očekuje isplata preostalog duga
radnicima prije kraja godine. (dp)
Ukidanjem linija
- gubitak
300 radnih
mjesta
Koordinator Povjereništva
Podružnice SPH- Jadrolinija, kap.
Dragomir Mucić uputio je ravnatelju
Agencije za obalni linijski putnički
promet Ivi Baldasaru pismo u
kome napominje da se ukidanjem
uzdužobalne putničke linije RijekaDubrovnik i drugih međunarodnih
linija gubi oko – 300 radnik mjesta
(pomoraca i radnika na kopnu) te
je zatražio žuran sastanak (AZOLPP,
MPPI, NO Jadrolinija i SPH).
Kap. Mucić piše da je razlog
najavljenog ukidanja uzdužobalne
linije najveći pad prometa na
Jadranu te navodi da je zaključak
ustvari zbir netočnih podataka,
jer se ovogodišnji podaci o broju
prevezenih putnika i vozila
uspoređuju s podacima iz vremena
kada su liniju održavala tri broda
sa šest tjednih polazaka. Sasvim
suprotno, lanjski i ovogodišnji
podaci pokazuju da je nemoguće
kupiti kartu, čak niti s preporukom, u cijelom razdoblju
održavanja linije (sezona)!
Kao problem može se postaviti
zastarjelost trajekta koji održava
liniju (Liburnija), pa kap. Musić
predlaže nabavku novog broda za
tu liniju.
Uz to osvrće se i na najavu ukidanja, odnosno smanjenja broja plovidbi, i na drugim međunarodnim linijama Zadar-Ancona i Dubrovnik-Bari
te se pita tko će preuzeti brigu o oko
300 radnika koji će izgubiti radno
mjesto te je najavio borbu svim
sindikalnim sredstvima za očuvanje
radnih mjesta. (dp)
Gen. tajnik
SPH odbio
poziv
Generalni tajnik SPH P. Brazzoduro
dobio je poziv da bude član tripartitne komisije na nacionalnoj razini
Marshall Islandsa u svezi primjene
Konvencije o radu pomoraca, 2006,
zbog velikog broja hrvatskih pomoraca
koji plovi na brodovima pod tom
zastavom, odnosno 39.000 različitih
svjedodžbi koje je Marshall Islands
izdao hrvatskim pomorcima.
Naime, Konvencija o radu pomoraca,
2006 traži da nacionalno tripartitno
savjetodavno tijelo bude sastavljeno
od predstavnika brodara, pomoraca
i države. U slučaju kada država koja
je ratificirala tu konvenciju nema
nacionalnog predstavnika, konvencija propisuje da država delegira dva
svoja predstavnika, a Međunarodna
organizacija rada (ILO) po jednog
predstavnika brodara i pomoraca.
Zbog toga je glavni tajnik SPH
zahvalio na pozivu, ostavljajući
otvorenom mogućnost da odgovori na svako pitanje administracije Marshall Islandsa u svezi
usklađenja nacionalnog zakonodavstva s konvencijom, a da
hrvatski pomorci budu pokriveni
snagom zakona istovjetnog hrvatskim propisima. (dp)
br. 72 • rujan 2012
5
Obitelji čekaju ...
Povratak iz pakla
Nakon točno godinu
dana pakla na brodu
Katina, 22 . srpnja na
zagrabački aerodrom
stigli su zapovjednik
Slučaj
Godina dana
u paklu
- Nismo bili gladni ni žedni, jer
smo posredstvom unajmitelja broda
i agenta, a potom i ITF-a redovito
dobivali opskrbu. Najveći problem bila je higijena, prali smo se
vodom iz brodskih tankova pa čak
i morem. Preko dana nismo imali
struje, a noći smo palili generator kojeg smo dobili. Hranu smo
pripremali na plinskom kuhalu.
Izgubio sam deset kila, a zapovjednik gotovo 15. Dužni su mi oko
450.000 dolara! Najgore je bilo što
su nam oduzetli dokumente ...
Dozvolu za odlazak dobili su
nakon što su ukrcano pet Togoanaca. I za njih je avio karte
osigurao SPH. Brodu je sudskim
putem zabranjeno isplovljavanje
iz Lomea zbog dugovanja prema
agentima, lučkim terminalima
i serviserima (oko tri milijuna
dolara) što će se teško naplatiti
u slučaju moguće prodaje broda
starog 30 godina u staro željezo, a
plaće se mogu dobiti samo iz tog
izvora ...
Glavni tajnik SPH P. Brazzoduro
naglašava da nema jamstva da
će pomorcima s dva broda tvrtke
Brodarstvo iz Šibenika biti ikada
isplaćene plaće: - Za Katinu sve
ovisi o kupcu broda, naravno
stranoj tvrtci, koja je navodno
spremna osigurati plaće. No, to tek
treba vidjeti, a jako je važno i kako
će postupati i presuđivati jemenske
vlasti.• (dp)
Davor Brozičević, prvi
časnik palube Branko
Mičetić i mehaničar
Vlado Podobnik.
N
a vlastiti zahtjev na brodu je
ostao mehaničar Giovanni
Senčić i 12 pomoraca s Filipina i
Mianmara.
Povratku je prethodila prava
drama: Mičetić je bio u bolnici,
dokumenti za povratak su istekli,
pa je predstavnik hrvatskog veleposlanstva iz Kaira letio u Hodeidah s
novim dokumentima. Zrakoplovne
karte je na kraju platio SPH, a od
obećanja o isplati jedne plaće u
svibnju na kraju nije bilo – ništa. U
godini dana, samo jedna plaća?
Vidno mršavi, iscrpljeni pomorci
su se našli u zagrljaju svojih
obitelji. U najtežoj situaciji našao
se prvi časnik koji je doživio lakši
moždani udar i poremećen mu je
govor... Prije ukrcaja bio je deset
mjeseci bez posla, pa je prihvatio
bilo kakav ukrcaj.
Zapovjednik je zahvalio SPH i
Ministarstvu vanjskih poslova i
rekao da je boravak na brodu bio
gori nego boravak i bilo kakvom
zatvoru.
Posebno potresno bilo je
svjedočenje mehaničara: - Zbog
visoke temperature morate piti, a
onda se užasno znojite. Spavali smo
na palubi (klima nije radila). Došao
sam na brod s 88, a sad imam nešto
više od 70 kilograma. Mičetić je
izgubio više od 30 i završio u bolnici,
s njim je otišao i zapovjednik i nije se
više vraćao na brod... Deset mjeseci
nisam bio na kopnu... Za uvjete
rada i života na brodu smatram
odgovrnim ne samo brodara, već i
zapovjednika koji je svojim odlukama negativno utjecao na odnose
među posadom: dobio je novce za
plaće, ali ih nije svima podijelio. Mi
smo dobili manji dio, Mianmarci
sve, a Filipinci ništa! Cigarete je
držao u svojoj kabini i tvrdio da ih
nema, a pušio je tri kutije dnevno.
Hrvati su imali dvije kuhinje: jednu
Konačno zagrljaj
za zapovjednika i prvog časnika s
tri obroka dnevno, a mi ostali smo
kuhali za sebe i to jedan obrok
dnevno. Uglavnom riža i tuna.
Filipinci su imali svoju, a Mianmarci svoju kuhinju. Ovi posljednji
su sjekirama krenuli na kapetana,
napad su pokušali i Filipinci, a on
je izvukao pištolj... Imam snimke
fizičkih sukoba...
Uglavnom je ponovio ono što je
električar Denis Malnar posvjedočio
pri dolasku.
Zapovjednik je optužbe odbio:
- Nastojao sam biti jednak prema
svima i radio sam što sam bolje
mogao u teškim uvjetima. Više od
tri mjeseca jedina komunikacije je
bila SMS-ovima. Pokušajte naručiti
hranu porukama s mobitela ...
Nekoliko dana ranije s broda
Verzina vratili su se preostala
dva hrvatska pomorca, upravitelj
stroja Ante Zoro i zapovjednik
Goran Stepanović. Zoro se vratio
nakon punih 20 mjeseci boravka
na brodu i bez devet plaća, a
zapovjednik je na brodu bio sedam
mjeseci.
Dobrodošao tata!
Sa suzama u očima
6
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
Koliko je trenutno korisnika
registrirano?
Trenutni podatak pokazuje 54 000 korisnika
iz cijeloga svijeta, od čega je 11 000 tkz. Full
CV-a, i 664 kompanije. Moram napomenuti
da je sve besplatno i da su svi poslodavci
provjereni. Ne stavljamo podatke koji su
upitnog karaktera i nepouzdani. Ukoliko se
pomorac prijavi za radno mjesto i dobije taj
posao, može biti siguran da će ga ugovoreni
brod čekati na dogovorenom mjestu. Strašne
su priče pomoraca koji su imali nesreću ugovoriti nepostojeći posao i slična loša iskustva,
zbog čega nam je plan za skoru budućnost
sastaviti tkz. Black listu brodova koji su
obilježeni crnom zastavom i nisu primjer
optimalnog zapošljavanja.
Maritime Connector
U Središnji ured Sindikata
pomoraca Hrvatske pomorci
često zovu s istim upitom:
možete li nam pomoći pronaći
posao? Nažalost, djelatnost
sindikata ne obuhvaća i tu
granu pomorske aktivnosti, što
je i naš odgovor nezaposlenim
pomorcima.
O
sim agencija za posredništvo u
zapošljavanju kojih Hrvatska broji već
34, u posljednjih pet godina pomorcima u
potrazi za poslom pomaže i internet portal
koji je u svijetu postigao zavidnu reputaciju. Ponukani problemom nezaposlenosti
u pomorskoj industriji, razgovarali smo sa
osnivačem tvrtke Nexus, Ericom Superinom
o projektu Maritime Connector.
Lakše do
pomoračke
karijere uz
jednostavan
alat
“Mi poslujemo preko interneta. Rijetko se susrećemo
s pomorcima u uredu jer
za to više nema potrebe.
Internet je naša poveznica
sa svijetom, a hrvatski pomorac koristi naš portal kao
vezu sa svjetskim pomorskim tržištem. “
Je i nije. Mi smo očekivali bolji rast, ali
ne smijemo se žaliti jer od 2008. Bilježimo
konstantni rast, što financijski što po broju
registriranih korisnika. Upravo zbog toga smo
2011. Pokrenuli novi sustav na portalu, koji
je za nas bio najveći poslovni korak. Samo
programiranje je trajalo 6 mjeseci i u taj proces
je bilo uključeno jako mnogo ljudi. Iako smo
obnovili sustav, ne stojimo. Ključ uspjeha Maritime Connectora je konstatno unaprijeđivanje
i širenje baze informacija za pomorce, ali i
kompanije. Primjerice 2 tjedna unazad smo
uključili opciju mogućnosti da sami pomorci
odnosno registrirani korisnici sami stavljaju
fotografije brodova na kojima su radili ili sada
rade. Krojimo bazu brodova na kojima se sada
ili će se u budućnosti nuditi prilike za rad.
Kakav vas glas prati na
svjetskom brodarskom tržištu?
je o intervjuima na drugim kompanijama,
koji nisu bili bazirani u Rijeci gdje je današnje
sjedište Maritime Connectora, saznao bi
kada je bilo prekasno. Motiv za boljom
povezanošću pomorca i kompanija koje se
nalaze po cijeloj kugli zemaljskoj, doveo je do
osnivanja internet portala 2007. godine.
Tvrtka Nexus se nalazi na stalnoj adresi u
Rijeci, ali cjelokupna aktivnost se obavlja na
Mreži: “Mi poslujemo preko interneta. Rijetko
se susrećemo s pomorcima u uredu jer za to
više nema potrebe. Internet je naša poveznica
sa svijetom, a hrvatski pomorac koristi naš
portal kao vezu sa svjetskim pomorskim
tržištem.” Internet adresa jest http://
maritime-connector.com/ koja je u svijetu
priznata kao jedna od vodećih među mladim
internet poduzetnicima.
Eric Superina je napustio uspješnu karijeru časnika na velikim tvrtkama kao što su
brodovlasnička Hegh LNG i Golar LNG, upravo
u vrijeme početaka svjetske gospodarske krize
zbog odluke o osnivanju Maritime Connectora.
Na pitanje zašto, kaže iz potrebe zbog slabe
informiranosti takve vrste među pomorcima. Maritime Connector je prvenstveno
zamišljen kao pomoć hrvatskim pomorcima u
zapošljavanju. Nakon što je završio karijeru u
jednoj poznatoj svjetskoj kompaniji, informaci-
Da li se recesija u svjetskom
pomorstvu odrazila i na vaše
poslovanje?
Eric Superina
Kako se pomorac može koristiti
vašim sustavom?
Registracija je jednostavna. Klikom na
www.maritime-connector.com i upisivanjem svoje elektronske pošte napravite
račun (tkz. Account), uz kojega odaberete
korisničko ime i lozinku. Nakon registracije, potrebno je “složiti” svoj profil:
upisati podatke vezane uz školovanje
i radno iskustvo, vještine, poznavanje
stranih jezika itd. Moguće je, čak i
preporučljivo priložiti i svoje skenirane
certifikate, brevete i slično. Napravili smo
i korak dalje: standardizirani obrazac za
upisivanje svih gore navedenih podataka,
koje poslodavci prepoznaju kao lakši način
odabira kandidata za budući posao. Organiziranost i sistematizacija, uz funkcionalnost su misli vodilje našeg portala.
Postali smo najjači medijski sponzor za
pomorske evente na svijetu. Pratimo i objavljujemo sve informacije vezane za događaje
vezane uz pomorsku industriju. Na taj način
stvaramo dobru suradnju s kompanijama,
koje se oglašavaju na našem portalu i nude
mogućnosti zapošljavanju hrvatskim, ali
“Više od 3500 ljudi je preko
nas dobilo posao, mislim da taj podatak govori
sve. Mi nismo agencija za
zapošljavanje, već samo
poveznica između pomoraca
i brodara. Situacija u svjetskoj ekonomiji je takva da
se na posao više ne čeka,
posao se danas mora tražiti
i biti uporan. Maritime Connector počiva upravo na toj
filozofiji.“
i stranim pomorcima. Teško je ljudima
objasniti prednosti oglašavanja preko
interneta u usporedbi s oglašavanjem u
dnevnim tiskovinama, ali nakon prve probe,
svi su oduševljeni. Za cijenu mjesečnog
oglašavanja na našem portalu, što uključuje
5 oglasa i prezentaciju kompletne tvrtke,
u svjetskim pomorskim časopisima je
nemoguće dobiti reklamno mjesto. Na
Googlu nam je svjetski ranking jako dobar,
što je oglašivačima jako važna informacija.
Dobro surađujemo i s hrvatskim kompanijama, što mogu potvrditi sa zadnjim primjerom u kojemu je jedna hrvatska kompanija
preko MC-a u uredu u Ukrajini pronašla
zaposlenika Ukrajinca.
Što preporučujete hrvatskim
pomorcima koji traže posao
ili se tek upisuju na fakultet?
Preporuka mladima je potražiti kadeturu
u hrvatskih brodara za koje imam same
riječi hvale. To je svjetski problem, kao što
je vama u sindikatu dobro poznato. Za neiskusne pomorce mjesta je sve manje, a naše
kompanije se još uvijek u tom segmentu
trude. Druga činjenica jest da je potražnja
za nautičarima na svjetskom tržištu jako
pala, ali za strojare je posla još uvijek. Traži
se puno strojara, koje nude jednako dobre
plaće, ali primjetno je da na fakultetima
nisu promjenili upisnu kvotu shodno tome.
Mnogo je mladih nautičara koji posao
više neće naći, iako nam je svima san bar
jednom u životu bio postati kapetan :)
Hrvati, okrenite se onome što se u stvarnosti
traži u svijetu pomorstva i započnite pratiti
trendove preko našeg portala. Hrvatski
pomorac je itekako prepoznat proizvod
na pomorskom tržištu, a mi vam nudimo
priliku da to i pokažete.• (bm)
br. 72 • rujan 2012
Na petom kongresu SPH Marko
Miočić je, između ostalih, dobio
Razgovor s povodom
zahvalnicu za dugogodišnji
Danas je puno teže
biti pomorac nego
prije 20 godina
rad u Sindikatu pomoraca
Hrvatske. Dugogodišnji pomorac na brodovima Jugolinije,
pa sindikalni povjerenik bio
je posljednjih godina voditelj
ureda SPH u Zadru.
Predstavite se čitateljima
Pomorskog vjesnika.
Na kakve probleme
nailazite svakodnevno?
- Jedan od najvećih problema, pored
već iznesenog, je možda i najveći, a to
je veoma teška mogućnost zapošljavanja
pomoraca, posebno nižih zanimanja. No, ni
časnički kadar nije u puno boljem položaju.
- Želim vjerovati da je to globalna kriza u
pomorstvu. Osim toga, veliki dio odgovornosti za to osobno pripisujem i resornom
ministarstvu, kao i nacionalnom zakonodavstvu, koje nije adekvatno prepoznalo i
skoro pa ništa učinilo za tu branšu, već su
hrvatski pomorac i pomorstvo ostavljeni
na marginama društva. Dužnosnici SPH su
često upozoravali nadležna ministarstva i
ostala državna tijela na pogreške i štetnost
takovog odnosa prema pomorcima i
pomorstvu, no nekog značajnijeg pomaka
boljitku nije bilo. Tako da ostaje ona već
mnogo puta izrečena konstatacija, da smo
i pored svih bogatih pomorskih resursa,
primorska, a ne pomorska zemlja.
Kada ste započeli aktivno sudjelovati
sa Sindikatom pomoraca Hrvatske?
- Moj rad u SPH započeo je 1993. godine
kao povjerenik za pomorce u Croatia
Line. Na Prvom kongresu SPH (travnja
1995. godine) u Opatiji, izabran sam za
člana Središnjeg odbora SPH. Od tada
sam permanentno u nekom od tijela SPH.
Od 1997. sam zaposlen u Područnom
uredu u Zadru, čiji sam voditelj postao
2003. Godine.
- Motiv i ideja vodilja su mi bili,
priključiti se ostalim kolegama, koji su
osnovali i započeli rad u SPH, te pokušati
pomoći, odnosno poboljšati radni i socijalni položaj svih pomoraca i njihovih
obitelji. Tih 90-tih godina ih je bilo zaista
i previše, problema je bilo s kašnjenjem
plaća i ostalih tražbina pomoraca, posebno
u Croatia lineu, gdje su tada pomorcima
plaće kasnile i do šest mjeseci. No, i u
većini ostalih brodarskih firmi u Hrvatskoj
nije bilo puno bolje. Nažalost neke od njih
su u potpunosti propale.
Npr. prenošenje dana, koji se računaju
za oslobođenje pomoraca od poreza 183
dana, zatim kod izmjena i obnove breveta
(usklađivanje sa STCW Konvencijama),
te kao posljednji biser „beneficirani“ staž
pomoraca odnosno uvjeti za stjecanje
starosne mirovine pomoraca (60 godina
starosti – 15 godina plaćenog radnog staža
kao pomorac). Toplo se nadam, da će ova
posljednja nepravda prema pomorcima biti
ispravljena najkasnije do konca ove 2012.
godine.
Tko stoji na putu boljoj budućnosti
hrvatskog pomorca?
- Rođen sam u Jovićima (Zadar), gdje
sam i završio osmogodišnju školu, a srednju ugostiteljsku sam okončao u Opatiji.
Diplomirao sam na Filozofskom fakultetu u
Zadru, smjer viša turistička 1977. godine, a
radno iskustvo na brodu je započelo davne
1966. Godine na Jugoliniji (kasnije Croatia
line) i trajalo sve do 1997. godine. Preko
30 godina…
Što za vas znači sindikat kao
organizacija? Zašto ste se počeli
aktivno baviti sindikalnim radom?
7
Što možete poručiti
našim članovima?
S kojim problemima se borite
danas i što se poboljšalo od
samih početaka kada ste postali voditelj ureda u Zadru?
- I danas ima stranih brodara, koji kasne
s isplatama plaća i ostalih tražbina pomorcima. Globalna ekonomska kriza u svijetu
nije zaobišla ni pomorce i pomorstvo.
Naprotiv, ova veoma važna grana svjetske
ekonomije, veoma je osjetljiva na ovakove
i slične pojave i ta pošast se drastično
odrazila na svjetsko pomorstvo, posebice
na standard pomoraca. Simptomatično
je da većina brodara prilikom smanjenja
troškova poslovanja, prvenstveno kreće
sa smanjenjem plaća pomorcima i reduci-
ranjem broja članova posade broda na
minimum. Takva praksa se odražava na
fizičko i psihičko zdravlje, te premorenost
pomoraca, čije posljedice znaju ponekad
biti nesagledive. Osobno smatram, da
je danas puno teže biti pomorac, nego
unatrag 20-tak godina.
Da li ste zadovoljni socijalnom
reformom pomoraca u Hrvatskoj?
- Ne u potpunosti. U tom segmentu, puno
je pokušavo, ali i napravio, SPH. Međutim,
nije se lako boriti protiv vjetrenjača. SPH
je uložio mnogo truda i sredstava, da
bi na kraju imali problema, s većinom
dogovorenog sa socijalnim partnerima.
- Solidarnost i zajedništvo s kolegama.
Što veći broj članova SPH. Prijedlozi,
primjedbe, informacije, sugestije djelatnicima SPH su uvijek dobrodošle. SPH ne
čine samo dužnosnici, oni su vaša avangarda, ali bez pomoći pomoraca ne može
se puno napraviti. Ponosim se time što
sam bio dugogodišnji pomorac, a nakon
toga dužnosnik SPH. Saznanje da sam
pomagao, i pomogao, mnogim pomorcima
i članovima njihovih obitelji, najveća mi
je i nezamjenjiva satisfakcija i nagrada, i
činiti će me zadovoljnim preostali dio mog
života.
I na kraju, poruka svim pomorcima;
Budite profesionalci i ponosni na svoje
zvanje! A sadašnjim i budućim kolegama;
Budite ustrajni i uporni u ovom teškom i
stresnom poslu!• (bm)
8
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
...hrane i pitke vode i standarde služenja hrane koji se
primjenjuju na obroke predviđene
za pomorce na brodovima koji plove
pod njezinom zastavom, te poduzeti
obrazovne mjere kako bi unaprijedila znanje i primjenu standarda
(količina, prehrambena vrijednost,
kakvoća i raznovrsnost).
Štrajk zbog prehrane
Problem prehrane pomoraca
nije novijeg datuma - loša hrana
u nedovoljnim količinama može
biti poseban problem (barem
u povijesti) navodimo pobunu
posade na parobrodu Mrav društva
Oceanija a.d. sa Sušaka. Posada je
bila neobično jedinstvena i ustala
je u lukama Hubeva i Rotterdam
protiv smanjenja obroka hrane
1931. godine. Ni do tada količine
i kvalitet hrane nisu odgovarale ni
bile u skladu s bilo kojim tablicama
na brodovima ostalih zemalja.
Posada nije dozvolila da se one
dalje smanjuju. Radi ilustracije
donosimo tablicu hrane prema
prijedlogu sindikata kao prilog
kolektivnom ugovoru pomoraca za
1931. godinu.
Tablica hrane
Sedmični obrok
Kruha
(ili dvopeka)
3.500 g
2.100 g
Meso
(ili 282 g dnevno)
1.975 g
Jaja
2 (u luci)
Riba konzerva
(losos)
50 g
Srdela
30 g
Sir
200 g
Tijesto, riža, palenta
1.955 g
Krompira
2.100 g
Zelje
900 g
Mast
400 g
Luka
200 g
Čaja
10 g
Kava sirova
100 g
Šećera
400 g
Ova tablica nije nikad primjenjivana. Tablica koja se primjenjivala na brodovima bila je
znatno niža. Uz kolektivni ugovor
iz 1939. godine bila je usvojena
slična tablica po količini.
Bio je nepisani zakon (tada, ali i
sada) da zapovjednici uobičajenu
tablicu hrane mijenjaju po svom
nahođenju. Tako je radio i komandant broda Mrav kap. Anton
Begović. Posada ga je optužila da
je znatno smanjio količinu hrane...
Nećemo niti spominjati nedavna
iskustva s prehranom na brodovima Katina i Verzina, a prije toga i
na brodovima splitskog SSM-a...
Talijanski
brodski menu
Pronašli smo u jednom starom
talijanskom kolektivnom ugovoru
tabele prehrane, posebno za časnike
i vježbenike, a posebno za ostale
članove posade.
Tako za časnike i vježbenike (palube
u stroja) propisuju se dnevna jela:
Doručak – kruh, kava, mlijeko,
maslac ili marmelada ili sir ili salama.
Ručak – juha, dva jela, voće ili sir,
kava.
Večera – juha, dva jela, voće ili sir,
kava. Kruh i vino po potrebi. Nedjeljom i blagdanima kolač.
Konvencija o radu pomora-
Za ostale članove posade:
gojaznosti među pomor-
PONEDJELJAK
Doručak – kava i mlijeko, sir
Ručak – rižot na maslacu i sok
od rajčice, odrezak od govedine s
krompirom i salatom, svježe voće
Večera – maneštra od tjestenine i
mahunarki, omlet, svježe voće
UTORAK
Doručak – kava i mlijeko,
slane srdele
Ručak – špageti , tuna u ulju s
kuhanim krompirom i salata, svježe
voće
Večera – maneštra od tjestenine,
krumpira i zelenjave, pečeno meso sa
salatom, svježe voće
SRIJEDA
Doručak - kava i mlijeko,
marmelada
Ručak – tjestetnina s mesnim umakom, govedina s krumpirom i kuhanim
povrćem, svježe voće
Večera – supa od graška s ciklom,
meso na venecijanski sa salatom,
svježe voće
ČETVRTAK
Doručak – kava i mlijeko, salama
Ručak – rižot na milanski,
govedina s povrćem, svježe voće
Večera - maneštra od domaće tjestenine, odrezak s krumpirom u pećnici,
miješano voće
PETAK
Doručak – kava i mlijeko,
slane srdele
Ručak – tjestenina sa sardelama,
bakalar ili lešo riba s krumpirom,
svježe voće
Večera – maneštra, jaja po želji s
povrćem, svježe voće
SUBOTA
Doručak – kava i mlijeko, sir
Ručak – tjestenina s rajčicama
i maslacem, pirjana govedina s
povrćem, svježe voće
Večera – juha s tjesteninon, pirjana
govedina s krumpirom i zelenim
umakom, miješano voće
NEDJELJA
Doručak – kava i mlijeko, marmelada
Ručak – svježa tjestenina s
umakom, pečena piletina s krompirom i salatom, svježe voće
Večera – maneštra od povrća i tjesteninom, meso, salata, svježe voće,
kolač.
Iskustva
- Hrane na brodu ima dovoljno, ali je kvaliteta loša: ocjena
2. Kuhar je Filipinac, a dnevni
iznos po članu posade za prehranu iznosi 7,5$. Brodar daje
pitku vodu u bocama. S obzirom da sam zapovjednik moj
posao nije fizički zahtjevan.
Mario Šarac
Napomene: dnevna količina
voća za posadu: 400 gr; na zahtjev
posade umjesto srdela (utorkom i
petkom) 50 gr marmelade; posada
u noćnoj smjeni dobiti će sendvič,
15 gr kave i šećera; posada će
dodatno za ručak i večeru dobiti
ca ne definira standarde
prehrane na brodu. Sve više
se suočavamo s problemom
cima, a to može značiti
gubljenje zanimanja.
Izračunajte vaš BMI
BMI = težina u kg podijeljena
s visinom u metrima
(npr. osoba teška 81 kg i
visine 1,80m ima BMI
81/1,80 = 81/3,24= 25
BMI niži od 17,5 označava da
je osoba neishranjena
BMI između 17,5 i 24,9
označava osobu normalne
težine
BMI veći od 25 označava
preishranjenu osobu
BMI iznad 30 označava
gojaznu (pretilnu) osobu
jedno od jela časnika; u zamjenu
za vino mogu se dobiti bezalkoholna pića, uz propisanu količinu
mineralne vode.
U slučaju kada nije bilo
određenih jela, zapovjednik
je imao pravo podijeliti ekvivalent:300 gr svježeg ili smrznutog mesa odgovara 200 gr mesa
iz konzerve; 200 gr tjestenine
odgovara 100 gr riže;14 gr kave
odgovara 15 gr kakaa;200 gr ulja
odgovara 100 gr masti ili sala; 15
gr konzerve rajčice odgovara 10 gr
ekstrakta rajčice
Za brodove koji su plovili u tropskim zonama (uključeno i Crveno
more): tjedno sljedovanje masti
(40gr) zamjenivalo se s 40 gr
maslinova ulja, sedmična količina
suhih mahunarki smanjivala
se na 100 gr, a količina povrća
povećavala se za 150 gr, tjedna
količina slanih riba zamijenjivala
se sa 60 gr marmelade.
Za brodove koji su plovili hladnim područjem (iznad 60°N):
povećavala se količina gr 400
svinjsko meso od čega 200 g
utorkom umjesto 80 gr tune i 200
gr subotom umjesto 130 gr govedine; predviđena količina goveđeg
mesa utorkom se povećavala za
40 gr, a ona predviđena za srijedu,
četvrtak i subotu povećavala se za
30 gr; svakom članu posade dijelio
se limun dnevno; količina šećera
se svakodnevno povećavala za 15
gr; a tjedna količina masti od 40
gr povećavala se na 80 gr.
S obzirom da nismo pronašli
„zakone i propise“, zatražili smo
mišljenje struke (dr. Nebojša
Nikolić) i stigao je odgovor:
Nakon što mi je P. Brazzoduro
postavio pitanje i kada sam poslao
upit kolegama pokrenuo sam
lavinu. Ispalo je da svi to trebaju,
a nitko nema. Ono što postoji je
jako zastarjelo. Nakon tih diskusije dogovoreno je da će International Committee on Seafarer’s
Welfare (IMHA) u lipnju na
Prehrana pomoraca
kongresu u Gdinji održati radionica gdje će se usuglasiti projektni
ciljevi i pokrenuti projekt koji bi
trebao završiti s dokumentom
poput ovog o pregledima pomoraca koji smo nedavno donijeli u
Ženevi. Takav projekt traje oko
tri do četiri godine do završnog
dokumenta.
IMHA: propisa nema
Kao što je bilo najavljeno Radna
grupa IMHA-e za prehranu na
brodu sastala se početkom lipnja. U
uvodu je rečeno da hrana pomorcu
mora davati energiju, a potrebna
količina kalorija ovisi o fizičkoj
aktivnosti, temperaturi, težini
tijela itd. Zaključeno je da veliki
broj članova posada ima problema
s pretilnošću koja je posljedica
neadekvatne prehrane.
Ustanovljeno je da nema globalno
standardiziranih preporuka o prehrani na brodu, dok većina nacionalnih propisa i neki međunarodni
Pomor
prijeti
gojazn
zakonski instrumenti generalno
propisuju količinu, raznolikost
i kvalitetu hrane koja mora biti
na raspolaganju na brodu. Neke
zemlje imaju vrlo detaljne tablice
hrane za pomorce. Trenutno
je situacija takva da se dozvoljava zloraba u opskrbi hranom
što rezultira lošom prehranom
pomoraca.
br. 72 • rujan 2012
Iskustva
Iskustva
- Kvaliteta i kvantiteta hrane
na brodu je dobra, a kuhar
je uglavnom Filipinac. Vodu
dobivamo u bocama, a imamo
i dovoljne količine sokova i
mlijeka.
- Zapovjednik nema fizički
zahtjevan posao kao posada, a
propisana su tri glavna obroka
(doručak, ručak i večera) s dva
međuobroka (ujutro i poslijepodne). Tijekom noći kuhinja
je otvorena za eventualnu
samostalnu pripremu hrane.
Dva hladnjaka sa sokovima i
mlijekom nalaze se u prostorijama posade.
- Uobičajeno je da se hrana
naručuje početkom mjeseca s
nadopunom polovinom mjeseca (svježe povrće i voće).
- Brodar ne radi probleme ako
se eventualno probije budžet
zbog zahtjevnosti samog posla
(smjene su po 12 sati).
- Hrana na brodu je prosječne
kvalitete,ali je ima u dovoljnim
količinama, a kuhar je Filipinac.
Dnevnni iznos po članu posade
za prehranu nije ograničen,
a trenutno iznosi oko devet
dolara. Brodar daje karton vode
u bocama tjedno svakom članu
posade. Moj posao nije fizički
zahtjevan.
Aleksandar Buneta
ca
rcima
i–
nost
Rusija, Hrvatska i Italija imaju
vrlo detaljne tablice, ali govovo sve
su ih zamijenile općim navodima o
dovoljnoj i uravnoteženoj prehrani.
U Finskoj je propis donijet 1985.
godine, ali ne daje nikakve informacije o kalorijama, ali uključuje
slijedeće detalje: odgovornost
brodara; hrana mora buti ukusna;
tri obroka na dan plus dvije
brzinske zakuske; prehrana za
noćne smjene; kava i čaj najmanje
dvaput na dan; svježa voda i sok
ili bezalkoholni sladni liker; ako
je moguće svježe mlijeko; količina
hrane mora biti jednaka za sve
pomorce; ako je potrebno, iz vjerskih razloga, pripremati posebnu
hranu.
Trgovački brodovi pod njemačkom
zastavom imaju propis u skladu s
njemačkim Seemannsgesetz. Popis
pod imenom Speiserolle određuje
tjedne količine za pomorce, a u
primjeni je od 1951. godine i nije
osuvremenjivan.
Neke zemlje kao Indija i Filipini
imaju posebne tečajeve za brodske
kuhare dok druge zemlje prihvaćaju
istrenirane ili neiskusne kuhare s
kopnenim iskustvom koji ispunjavaju temeljne zahtjeve za dobivanje
Pomorske knjižice (sigurnost, prva
pomoć, protupožarni tečaj).
U V. Britaniji postoje i tečajevi
za one koji opskrbljuju brodove
hranom, a u Međunarodnoj
organizaciji rada (ILO) moduli za
trening su u razvoju.
Psihološki
problemi prehrane
Među pomorcima bolesti koje
pogoduju gojaznosti (pretilnosti)
su emocionalne prehrambene
bolesti (emotional eating disorders
- EED), bolesti od prekomjernost
jela (binge eating disorders- BED)
9
Iskustva
- Na kompaniji voda se pravi
na brodu, svaki pomorac dnevno dobije i dvije litre flaširane
vode.
Hranu naručujemo s broda,
a kompanija daje konačnu
narudžbu spec. tvrtci, a
ona odabire najpovoljnijeg
snabdjevača koji dostavlja
hranu na brod.
Tablicu prehrane na brodu
nemamo, a i ne zna se dnevna
suma po pomorcu tako da je
kuhar odgovoran za potrošnju.
Problema uglavnom nema,
osim u afričkim lukama gdje
se hrana ne može nabaviti
iako zapovjednik dobije pisano
ovlaštenje od kompanije za
kupovinu bez obzira na cijenu.
U lukama Beira, Maputo i
Nacala hrana se jednostavno
ne može nabaviti. U Indiji se
ne može nabaviti govedina,
a riba je upitne kvalitete. Na
Mauricijusu su cijene hrane
astronomske.
Zapovjednicima je glavni
problem sjedeći posao ponekad na računalu cijeli
dan odgovaraju na e-mailove.
Na chemical tankerima, zbog
pretrpane palube cijevima,
postoji i problem da se ne može
„protegnuti“ noga do pramca.
Edo Tijan
i bolesti noćnog hranjenja (night
eating disorders- NED). Mnoge
od tih bolesti su često reakcija na
Prema Pravilniku o
utvrđivanju uvjeta zdravstvene
sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti:
• Rutinsko kretanje između
prostora i odjeljaka; postupci u
nuždi - hodanje preko pragova
(do 60 cm visine),
• Kretanje između prostorija;
slijede postpci u nuždi - rad u
tijesnim prostorima i kretanje
kroz sužene otvore (60x60 cm).
stres i dosadu, a dobro je znano da
prehrana na moru često pogoduje na
ublažavanje napetosti i poboljšanje
raspoloženja. Dostupnost „udobne
hrane“, „brze hrane“ i „bezvrijedne
hrane“ (hrana niske prehrambene
vrijednosti) povećavaju te probleme.
Prekomjerna težina i pretilnost
su rizični faktori za mnoge druge
bolesti metabolizma i pogoršavaju
kvalitet života. U slučaju bolesti
prehrane među pomorcima cilj je
da se postigne pravilan BMI (Body
mass index – 19-24,5).
BMI preko 30 se povezuje s
bolestima kao što su dijabetes (šećer), povećani krvni tlak
(hypertension) i bolesti žlijezda s
unutarnji m izlučivanjima.
Jedan od glavnih ciljeva je da
pomorac bude sretan, pa kuhar
pokušava udovoljiti posadi ne
razmišljajući na dalekosežne
posljedice krive prehrane. Problem koji ne treba zanemariti je
nekontrolirano konzumiranje
tekućina pri čemu se alkoholna
Silvestar Cvirn
pića zamjenjuju gaziranim pićima
koja sadrže velike količine kalorija.
Još jedan problem na brodu je
da sva radna mjesta nemaju istu
potrošnju energije, pa adekvatna
dijeta za najopterećenija radna
mjesta može biti nepodobna
za radna mjesta s manjom
potrošnjom energije.
Stvoriti
adekvatne standarde
Ključni je zadatak da se stvore
minimalni standardi ili praktične
smjernice. S time da smjernice
omogućavaju pojedinačni pristup
uzimajući u obzir različite zahtjeve
za različite poslove i nacionalnosti
na brodu.
Svi brodari imaju poseban budžet
za prehranu posade, ali nije lako
ustanoviti koju razinu prehrane taj
budžet omogućava- uglavnom se
radi o 8-10 dolara dnevno.
Pri izradi standarda treba
imati na umu globalni karakter brodarstva, multietičnost
posada i potrebu pojedinačnog
pristupa uzimajući u obzir da
preporuke i smjernice trebaju biti
međunarodno korištene.
Još jedna prepreka
za pomorce ?
Kod periodičnih pregleda
pomoraca, ovlašteni liječnici
počeli su u posljednje vrijeme
izračunavati BMI što je kod nekih
pomoraca izazvalo burne reakcije. Kažu: do sada smo plovili,
nismo bili bolesni, a sada nas
upozoravaju da moramo smanjiti težinu kako bi bili u skladu
s preporućenim BMI inače ćemo
izgubiti zanimanje. No,kao što smo
već naveli, povećani BMI dovodi
često do mnogo težih bolesti zbog
kojih pomorac neće dobiti dozvolu
za odlazak na brod.
Očito je da se konačno mora
temeljitije voditi računa o zdravlju
pomoraca.•
Priredio D.Prestint
SPH poziva zapovjednike, kuhare i kormilare da iznesu svoja
iskustva (praksu) o kvaliteti,
potrošnji, količini hrane, o
mogućnostima dijetalne
ishrane i dr.
10
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
Spas u gumenjaku
Konačno na sigurnom
Čudnovati su putevi
dobivanja informacija:
o spašavanju hrvatskih
pomoraca doznali smo
u Lošinjskoj plovidbi, a
cijelu priču dobili smo
Plava vrpca
Posada spasila
skipera Colina
Richiea
Uspostavljen kontakt
iz mora i da brod nastavi punom
brzinom prema slijedećoj luci da bi
stigla na bez ikakvog zakašnjenja na
pilotsku stanicu.
Spašena osoba je u razgovoru sa
posredstvom kap. I.
Božića (TA-NA).
B
rod za prijevoz generalnog
tereta Toucan Arrow plovio je
prema Gladstonu (Australija) 15.
svibnja ove godine kada je časnik
u straži Rubrico John Ryan u šest
sati ujutro ugledao svjetla baklje
oko dvije nautičke milje sjeverno od
položaja broda. Slijedila su svijetla
još tri baklje, a nakon toga je uočen
dimni signal. Odmah je obaviješten
zapovjednik kap. Damir Vukonić iz
Rijeke, koji je došao na zapovjednički
most četiri minute nakon dojave.
Osam minuta kasnije, po zapovijedi
zapovjednika, brod je promijenio
kurs i krenuo prema položaju odakle
se vidio dimni signal. Kontaktiran
je Reef VTS i operacija spašavanja
je počela. Reef VTS je u odgovoru
poslao informaciju da je aktiviran
EPIRB na položaju 23° 51,3’ S i 152°
12.61’ E što je olakšalo potragu.
U 6.34 sati posada je ugledala mali
gumenjak s jednom osobom,a a u
6.55 on je ukrcan na brod, a nekoliko minuta kasnije i gumenjak je
podignut na palubu. U 7.06 sati brod
je nastavio svoje putovanje prema
luci Gladstone.
Treba reći da je posadi trebalo
točno 66 minuta da se spasi čovjek
Marko Polo
u akciji
spašavanja
Colin Richie
Toucan Arrow
IMO: 9105023
Gt: 35.998
Dwt: 55.918
Godina gradnje: 1996.
Vlasnik:
Gearbulk Shipowning Ltd.
Manager:
Gearbulk Ltd.
Zastava: BAH
čestitati Vama i vašoj posadi na izvedenom spašavanju. Časnik u straži g.
Ryan i brza reakcija posade na baklje
s gumenjaka spasili su mornara koji
je bio u opasnosti. Hvala vam svima,
Sjur Gjerde.”
Osim kap. Damira Vukonića, među
posadom su bili i upravitelj stroja
Davo Mlivić iz Rijeke i električar
Slaven Šerbo iz Splita. Vijest o
spašavanju objavljena je u novinama
kompanije New Waves.
Kap. Vukonić je obaviješten o
tome da će biti nominiran za Plavu
vrpcu iako, kao i većina Europljana
više ne plovi na Gearbulku. Vijest o
nominaciji zatekla ga je na brodu za
krstarenje Disney Dream.• (dp)
Signalna sredstva
zapovjednikom izjavila dase zove
Colin Richie i da je bio sam u devetmetarskoj jedrilici kada je u 03.00
sati, dok je spavao u kabini, počelo
prodirati more te se ukrcao na mali
gumenjak te da je, čim je svanula
zora, upalio baklje i pustio dimni
signal.
Dolaskom u Gladstone spašena
osoba je ispitana od strane policije
i carine te je pregledana i poslana u
bolnicu na daljnje pretrage.
Zapovjedniku broda, kap. Vukoniću
koji je o spašavanju odmah obavijestio brodara pristigla je slijedeća
poruka:
“Želim zahvaliti osobno vama i vašoj
posadi. Promptna akcija je bezsumnje
spriječila vjerojatno težu situaciju.
Pozdrav Kristian Jebsen.”
A slijedila je još jedna poruka:
“Želimo vam izraziti naše priznanje i
I posada broda Marko Polo
(Jadrolinija) istakla se 25. kolovoza u akciji spašavanja: ubrzo nakon
isplovljavanja iz Ancone, dobio je
poziv za pomoć odaslan od talijanske obalne straže. U to doba je tim
dijelom Jadrana vladalo nevrijeme,
pa je bilo više akcija spašavanja.
Brod je odmah skrenuo s redovne
rute prema Splitu kako bi pružio
zavjetrinu talijanskoj jedrilici koja
je ostala bez pogona. Na jedrilici
je bila talijanska obitelj s djecom.
Marko Polo je pružao zavjetrinu
jedrilici do dolaska broda obalne
straže koja je preuzela djecu i žene
te uzela u tegalj jedrilicu. Zbog
nevremena i akcije spašavanja
Marko Polo je u dolasku u Split
kasnio oko tri sata.• (dp)
br. 72 • rujan 2012
tura je narasla (meteo),
prekrcavamo računalo
za ured Split i odlazimo
prema Sjevernoj luci.
Ulazimo - nitko nas
ništa ne pita... Brod
Berum (zastava A&B)
upravo odlazi. Jedan
brod manje za pregled.
Na drugoj obali čudan
brod: nedovršeni cruiser
bez imena. Saznajemo
da se radi o brodu Kay
izgrađenom 1990.
godine u Poljskoj, 2007.
godine dotegljen je u
Vranjic, a 2011. u Sjevernu luku na uređenje. Još
je neuređen...
Penjemo se na brod
Ladoga-4 (zastava
Albanija, izgrađen
U salonu Jadra
Bio je petak i 13. u srpnju,
zadnji dan rada prije
godišnjeg odmora, a trebalo
je iz Rijeke put Splita na
brodove Jadro i Marul te na
brodove u splitskoj luci te na
sjednicu RV u Plovputu.
Č
etiri ujutro polazak. Dogovor
je da se oko osam nađem s
M. Kronjom inspektorom ITF-a iz
Šibenika kod splitske cementare. U
pristojno vrijeme čujemo se „mobilnim sredstvima“: Marul kasni iz
Taranta, ali je Jadro na vezi cementare. Dogovor je da se nađemo kod
cementare.
Ljetna reportaža
Običan petak
... 13
Brzo smo razjasnili da
je on ispred sv, Juraja.
Znači dvije cementare, a
pred „mojom“ vidim tri
broda Splitske plovidbe
na mrtvom vezu, a
on pred drugom čeka
dozvolu za ulaz...
Na Jadru ponavljalo
sastanak koji smo imali
s posadom Marula u
Koromačnom, ali ne ide
sve glatko...Ostavljamo
punomoći za zastupanje
Zapovjednik i inspektor
Spuštam se s autoputa i – izravno
u cementaru. Piše cementara sv.
Kajo. Javlja se Milko i kaže da me
ne vidi, a on je ispred cementare...
i pristupnice za članstvo u SPH.
Posada Marula je stavila glavu na
panj i izborila se za plaće za svih, a
drugi nisu solidarni... U salonu na
Lady
zidu fotokopija Plavog kartona SPH
kome je odavno istekla važnost,
nema kolektivnog ugovora, nema
niti pregovora, a nema niti solidarnosti. Plaće ipak dolaze po dogovorenoj dinamici...
Gledamo kako uplovljava Marul...
No, prije toga, dok se ne veže i
obavi formalnosti, inspektor M.
Kronja je odlučio da pregleda brod
vezan ispred Jadra – turski Nazlican iz 1978. godine. Pregledani
su dokumenti, slijedio je razgovor
sa zapovjednkom uz gazirano piće
i – pozdrav uz želju za sretnom
plovidbom.
Približava se vrijeme sastanka u
Plovputu – u njihovoj bazi. Nakon
malog lutanja (nema GPS-a) i
navođenja N. Melvana dolazimo
u posljednji trenutak. Čudno nas
gledaju, jer nas ne poznaju, pa
slijedi upoznavanje. Sastanak je
u posebnoj atmosferi: smijenjen
je direktor! (ostatak pročitajte
u drugom tekstu). Tempera-
1973.), tražimo posadu... Čif je na
palubi u kratkim hlačama, a kad
nas je vidio nestao je ... Nalazimo
zapovjednika u kabini, pa dolazi
i čif u radnoj robi (po propisima
o zaštiti na radu). I ovdje je sve u
redu, u dobro rashlađenoj kabini
nude nas dobrodošlom albanskom
kokakolom.
I šlag na kraju: Lady Korčula
(zastava Marshall Islandsa, izgrađen
2000. godine u Splitu, vlasnik Lady
Navigation Inc., a manager Korkyra
Shipping Ltd. iz Korčule). Atmosfera odlična već na ulazu gdje nas
legitimiraju i vode kod zapovjednika. Cijela posada iz Hrvatske,
došli su u domaću luku, a boravak
11
Albanski brod
dozvoljava dolazak
supruga i djece... Kod
zapovjednika M. Favro
je i inspektor D. Botica
(on nam šalje sedmično
kretanje brodova)...
Slijedi pregled dokumenata i naravno porcija
razgovora o pomorskim
temama.
Kasno poslijepodne,
kasnimo na dogovoreni
Mrtvi vez
drugi dio sastanka na
Marulu (opet u cementaru)... Na obali pred brodom novi
hladnjak za posadu... Već se u direkciji Splitske plovidbe pročulo da
smo bili s posadama. No, očito im
je netko nešto krivo prenio (sindikat je kriv za sve). Ponovni susret
s posadom koja se sprema kućama
(slobodni). Pozivaju na kratko (ali
slatko) punjenje želuca iako je
kuhar već otišao (kasnimo...).
I dan je gotovo gotov: odlazimo
u trg. centar na konačno zbrajanje dojmova. M. Kronja odlazi u
Šibenik, a pisac ovih redova prema
Rijeci. Stiže prije pomoći. Srećom
slijedi godišnji odmor.•
Napisao i snimio D. Prestint
Potpisan kolektivni ugovor
Pokrivena 5 car
carriera
R. Ivanov, V. Svalina, A. Broeders i M. Miočić
V
Smjena direktora
. Svalina je u ime SPH i Anton
Broeders u ime tvrtke Azalea
Maritime potpisali su 12. srpnja
u Zadru IBF kolektivni ugovor
za hrvatske pomorce ukrcane na
brodovima City of Rome, City
of Paris, City of Rotterdam,
City of St. Petersburg i City of
Sunderland. Radi se o brodovima
za prijevoz vozila koji plove pod
zastavom Isle of Man (IOM) i u
managementu su Fairmont Shipping Canada pretežito u području
Baltika i Sjevernog mora.
Kolektivni ugovor obuhvaća
uvjete zapošljavanja, prava i
obveze pomoraca, ratne zone i
zone visokog rizika, osiguranja u
slučaju ozljeda ili smrti te visinu
plaća. Ugovor je potpisan za
razdoblje od 2012. do 2014.
godine, a potpisnici su preuzeli
obvezu da će se u prosincu 2012.
i 2013. godine održe sastanci s
ciljem mogućih poboljšanja prava
pomoraca iz ugovora odnosno
rješavanja mogućih problema.•
(bm)
12
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
Prijedlog
Povećajte upisne
kvote za pomorska zanimanja
P
oštovani, javljam Vam se jer bih
htio pridonijeti boljem obrazovanju naših mladih ljudi kao i
njihovom uspješnijem snalaženju u
dobivanju posla i time ostvarivanju
boljeg, uspješnijeg i kvalitetnijeg
života.
Naime, budući da sam aktivan
pomorac, kapetan na stranim
brodovima sa više od 25 godina navigacije uočio sam pogresku u sustavu
školovanja učenika u pomorstvu.
Primjer je Pomorska škola Bakar
koju pohađa i moj sin, a isto je
sa svim pomorskim skolama u
Hrvatskoj. Naime, škola Bakar
primila je ove godine dva razreda
nautičara i jedan razred strojara sa
po 26 učenika po razredu, iako su
kapaciteti škole daleko veći. U moje
vrijeme, znači 1983. godine bilo je
pet razreda nautičara i dva razreda
strojara sa po 36 učenika u svakom,
ali su zato kriteriji za upis u školu
Pisma
Jučer, danas, sutra
Poštovane kolege pomorci dopustite mi da Vam se,
u današnjim danima koji su za neke očito uzburkana
vremena u poznim godinama, te da im je potrebito
malo mirnog mora i svježe bistre vode za osvježenje,
obratim ovim putem!
Navigare necesse, vivere non necesse!
Ploviti se treba, živjeti se ne treba!
Koliko se ljudski život puta sjeti izgovoriti gore
već davno izrečenu mudrost stvarnosti pomorskog
života, čestitog, časnog, teškog po svim valovima
našeg sinjeg mora i ovog svijeta. Da li se to učini ne
postavljajući pitanje da li to duša stroja ili palube čini
u čistoj želji iskazane mudrosti ili trenutnog hira, to
svatko od nas može ponaosob odgovoriti sebi!
Riječ ploviti je vrlo čista, lijepa, zamamna, ozbiljna
i poželjna. Možemo je povezati s različitim životnim
iskustvima i situacijama. Međutim, dopustite mi
da primijetim i postavim pitanje: da li je potrebito i
isključivo iz te riječi izvest tvorbu koja će definirati
stanje ljudske stvarnosti, a ispisalo bi se riječju otploviti! Otploviti od čega???
Cijenjeni kolege, strojari, nautičari! To ne znači
otploviti niti od društvene, niti od obiteljske odgovornosti od zemlje gdje smo stjecali čestito sva potrebita
znanja radom naših profesora, a našim učenjem od
osnovnog, srednješkolskog i fakultetskog vremena.
Moramo se prisjetiti kralja Richarda Lavljeg Srca naše
prijateljske Kraljevine Engleske, te Oleronovih propisa. Kadeti u mornarici su bili dječaci od 10 do 12 godina života porijekom iz obitelji pomoraca ili drugih
obitelji zaslužnih za Krunu. Potrebito je naglasiti da
naša Kruna vođena kraljem Tomislavom je posjedovala ratnu mornaricu od 80 sagena sa po 40 vojnikaratnika i 100 kondura sa po 20 vojnika-ratnika!
Možemo sa sigurnošću ustvrditi da čestitost i
vjernost je bila nedvojbena kod obiju Kruna! Našim
radom stjecali smo znanja u skladu tehničkotehnoloških dostignuća vremena u kojem živimo, a
da pri tom smo se spominjali povijesnih dostignuća
naših predaka. Da li imam pravo to zaboraviti ako
smo kojom miljom udaljeni od milog nam rodnog
doma?! Ne! Nikad i niti pod kojim uvjetima nedopustivo i neprihvatljiv uvjet rada i života Hrvatskog
pomorca bilo u plovidbi teritorijalnim vodama ili
teritorijalnim vodama inostrane plovidbe! Hrvatski
kraljevi su imali dug put od naše pradomovine Izraela, preko Irana i Bijele Hrvatske do sinjeg Jadrana.
Čestito su nosili ime Hrvatsko i nosimo ga, te se već
spominje kao takovo 4360 g.pr. Krista o čemu postoje
nedvodbeni nepobitni dokazi i na Orijentalnom
papinskog institutu u Rimu.
Prošlo je doba komunizma i njihovih obmana o
kojima nas je upozoravao naš sugrađanin Bruno
Bušić 1975 g. Živimo u zemlji za koja su mnoga srca
i duše svoj pogled i otkucaj srca molitve ka Božjim
nebesima podizale da bi mi i naša djeca dični barjak
bili daleko niži nego su to sada.
Premda sam bio vrlodobar i odličan
učenik pitanje je da li bih se danas
uspio upisati u školu Bakar, jer oni
danas primaju uglavnom odlikaše.
Upisni prag je postavljen na previsokih 36 bodova čime je eliminiran
veliki broj učenika sa ne tako dobrim
ocijenama ali sa velikom željom da
nastave školovanje i postanu jednog
dana odlični pomorci. Ove je godine
ostalo neupisanih učenika iako su
imali dovoljan broj bodova za upis.
Po meni taj bi se prag trebao spustiti
toliko da se omogući većini učenika
da upisu školu baš kao i u moje
vrijeme.
Hrvatska je poznata po kvalitetnim pomorcima i u odnosu na
broj stanovnika imali smo veliki
broj pomoraca, ali ta se tendencija
smanuje svake godine i na kraju se
pitam što će ostati od naše pomorske
tradicije i s kim će naša djeca ploviti.
Za usporedbu ću navesti kako
Poljaci, Ukrajinci, Bugari, Rumunji
izbacuju iz svojih pomorskih škola
nekoliko puta veći broj mladih
podigla i o čestitosti Domivinskog rata zborila i njihovoj obrani od srpsko-crnogorsko-osmanlijskog zla!
Grčki pjesnik Opian u epu Halieutica napisanom na
Mljetu početkom 4. st. Pred svojim ocem Agesilausem
s kojim je bio prognan od cara Severusa, te on čistom
riječju napisa istom: ... grančica bora na kojoj rastu kamenice i gnijezdo češčjugara ... Nije danas potrebito
biti ničiji tumač gore navedenih riječi, kao niti nekom
drugom u tom pogledu oduzimati radno mjesto!
Halieutica, riječ čiji je korijen Hals- grčki sol, more
kao esencija kao tvar. Međutim, da li smo izgubili
tu tvar u soli kad je riječ o trenutku kada treba kazati da si Hrvat ili Hrvatica, da dolaziš iz Hrvatske,
da smo imali čestiti Domovinski rat, povijest, a
tako neki zdušno dočekuju blagdane i obiteljske
proslave u našoj Hrvatskoj. Na Mljetu je otočić
veličine 120x200 m, imena Sv. Marija! Na njemu
se nalazi benediktinski samostan. Tko je ikome
od nas, počevši od mene prvog, dozvoljeno ili pak
u bilo kojem trenutku dopušteno da se poigrava
ma sa iglicom bora, granom istog ili ne daj Bože s
otokom! Imaš li ti to čovječe pravo praviti razliku
između otoka ili otočića?!
Naše granice nisu niti će biti postavljene na krivotvorini g-dina beskičmenjaka geodeta iz BiH 1974.
Naš predsjednik je to i konstatirao! Naša pomorska
društva nisu kao ona iz BiH koja su utemeljana na
bari i lukama od pijeska napravljene iz dječjih kantica na tim istim barama! Možda su oni zaboravili
Boga, narod ali kako to da nisu zaboravili AVNOJ
koji ime teče u venama! To avnojevac ne može činiti
na kojoj god strani granice Hrvatske bio. Zar ne?!
Tko je taj i u imenu koga bi to bilo dopustivo, u ime
koje struke ili pak Boga? Ja ga ne vidim! Do otoka
nije potrebito doći samo suvremenim prijevoznim
ili transportnim sredstvima, te je iz tog vidljivo da
se do tog lijepog škoja može doći i tradicionalno
izgrađenim brodovljem počevši od pasare, leuta,
bracere, falkuše ili u turističke svrhe prilagođenom
našom Rapskom galijom... te u vremenski dopustivim uvjetima spustiti sidro na Hrvatsko dno i
podmorje, kroz isto posvojno-hrvatski pelagijalni ili
bentonitni morski sloj. Potom, na tom tradicionalno
izgrađenom brodu sigurnosno usidrenom blagovati
proizvode morskih plodova truda ljudskog rada i
nazdraviti Hrvatskom zdravicom kvalitetnog vina
Bog i Hrvati! Sve to učini Velika Gospa davne 1715. g.!
Drage kolege domoljubi, dragi pomorci u
današnjim danima suvremene civilizacije i
dostignuća,čestitog poslovanja ispruženom rukom dužni smo ispružiti ruku Lijepe Domovine
Hrvatske, našeg roda Hrvatskog i vjere Kristove
koji nas posebice blagoslivlja na spomen Sv. Nikole
zaštitnika pomoraca bez mogućnosti ikakavih
rasprodaja i poslova u sklopu takovim zamisli niti za
1mm četvorni otoka niti naših domova! Hrvatska je
cjelovita i jedinstvena, nepromijenjivih granica od
osamostaljenja, te će ona i nadalje ostati jedinstvena
i jedinstvenim otkucajem srca Hrvatskog živjeti i o
tome će i val mora svim krajevima svijeta govoriti!
S poštovanjem,
Tonći Šabić, mag.ing.mech.
pomoraca nego što mi to činimo u
Hrvatskoj.
Opće je poznato da jedan broj
mladih ljudi koji upišu pomorstvo
nikad ne završe skolu, a poslije
tokom prakse na brodu određen broj
njih shvati da to nije zanimanje za
njih. Većina naših pomoraca plovi na
stranim brodovima i ostvaruju puno
veće prihode od prihoda ljudi zaposlenih na kopnu. Te prihode donose
u zemlju, plaćaju poreze i doprinose
( plaćamo zdravstveno premda ga
nikad ne koristimo jer nemamo
vremena čekati mjesecima na
preglede pa sve plaćamo privatno).
Novac koji zaradimo vani ovdje
trošimo i po mojem mišljenju naši
pomorci su jedan od najboljih
izvoznih proizvoda Hrvatske. Mi
prodajemo svoje znanje, a to znanje
smo stekli na Pomorskim školama i
fakultetima, koji zapošljavaju naše
stručnjake.
Danas u svijetu nedostaje oko
100,000 casnika, a u vrijeme opće
krize i vani i u nas pomorsko
zanimanje postaje itekako aktualno
i molim Ministarstvo Prosvjete da
ne ograničava broj upisanih i time
srozava našu pomorsku tradiciju i
smanjuje šansu mladih ljudi voljnih
da se oprobaju kao pomorci.
Nije samo dobra zarada ono što
ponovo privlači mlade ljude pomorskom zanatu.
Ugovori su postali kraći i danas su
uglavnom u prosjeku 3-4 mjeseca,
dosta kompanija plaća dodatno
školovanje, pa nije potrebno
izdvajati pozamašne sume novca
iz svog džepa, mnoge kompanije
imaju ili uvode internet na brod što
omogućuje svakodnevnu i jeftinu
komunikaciju sa obitelji na kraju i da
ne nabrajam druge pogodnosti.
Zato smatram da je potrebno
iskoristiti ovaj trenutak i smanjiti
bodove za upisni prag u pomorske
škole. U mnogim razvijenim zemljama su se Pomorske škole ugasile,
primjer je Trst gdje je postojala najstarija skola na Jadranu. Ista situacija
je i sa Grčkom, Engleskom i drugima
koji nemaju svog kadra, a imaju
brodarske kompanije. Pitam se od
svih tih upisanih odličnih učenika
koliko će njih zaista nastaviti
školovanje na Pomorskom fakultetu
i koliko će njih uistinu zaploviti na
nekom od naših ili stranih brodova.
Vjerujte mi da govorim iz vlastitog iskustva ovo zanimanje (teško i
muško) ne počiva na odlikašima već
na onima koji imaju volju i želju za
ovim poslom.
Takodjer bih htjeo napomenuti
da se stečena znanja i tradicije lako
gube, ali jako teško ponovo stječu.
Molim vas da nešto hitno
poduzmete da se naša pomorska
tradicija ne zatre.
S poštovanjem,
Capt. Srđan Ljuština
M/T Almi Globe
Anketa
Da li vam je
u 2012.
smanjena plaća ?
Da 50%
Ne 50%
Plovput
Protiv
smanjenja
prava iz KU
Početkom rujna na funkciju je stupio novi direktor u
Plovputu d.o.o.. Nadzorni odbor
je jednoglasno izabrao Darka
Meštrovića. Obzirom da je riječ o
dugogodišnjem radniku Plovputa,
Radničko vijeće nije imalo ništa
protiv takvog izbora. Njegovo
dosadašnje zalaganje za povećanje
investicija u smjeru razvoja
sigurnosti plovidbe, svjetlosne
signalizacije i podizanje razine
rada radijske službe je ono za što
se RV već duži niz godina zalaže.
Obraćanje direktora na sjednici RV
je potvrdilo taj kurs.
Nažalost, jedan od prvih sastanak
morao je biti, sukladno traženju
Vlade RH, kolektivno pregovaranje
o izmjenama i dopunama KU u
Plovputu, a s ciljem usklađivanja
našeg KU s Dodatcima KU za
državne službenike i namještenike.
Iako je taj zaključak Vlade nesukladan konvencijama MOR te direktno zadire u pravo pregovaranja
sindikata i uprave u trgovačkim
društvima, Pregovarački tim
sindikata koji djeluju u Plovputu
je prihvatio pristupanje pregovorima, iako je u startu otklonjena
bilo kakva mogućnost pristanka na smanjenja materijalnih
prava radnika. Za tako nešto je
jednostavno nemoguće naći bilo
kakav suvisli razlog. Plovput
posluje pozitivno, plaće nisu rasle
od 2008. godine, u prosincu prošle
godine su, nakon prvotno danog
pristanka na izmjene KU, a u cilju
povećanja stalnog dodatka, dva
člana NO povukla već dati pristanak i time izigrali već zaključene
pregovore između uprave i sindikata. Također je nejasno kakvu bi
eventualnu uštedu u proračunu
Vlada RH takvim smanjenjem
ostvarila. Naime, Plovput se
financira iz vlastitih sredstava i
redovno uplaćuje sva davanja u
proračun RH. Nastao bi samo gubitak jer bi se smanjio priliv sredstava u proračun radi umanjenja
poreza i prireza, a smanjila bi se i
kupovna moć radnika što ponovno
multiplicira gubitke proračuna.
Nelogična i nesuvisla Odluka u
kojoj sindikati u Plovputu neće
surađivati. Naprotiv, svim sredstvima smo spremni braniti postojeća
materijalna prava radnika i u
tom cilju imamo punu podršku
radnika Plovputa. O izmjenama
nekih članaka koje treba uskladiti
sa Zakonom o radu i preciznijem
definiranju prava koja su do sada
bila pomalo nedefinirana sindikati
pregovaraju i usaglašavaju ih u
pregovorima. Na kraju krajeva,
pristojnost nam nalaže da se
odazovemo ako druga strana želi
pregovore, ali, ponavljam, od cilja
koji je Vlada RH postavila pred
Upravu, neće biti ništa.
U pripremi je Skup radnika koji
će se dogoditi prije nego je to
predviđeno, ali smatramo da je
pozitivno da se novi direktor obrati
svim radnicima, pokaže svoje
namjere i smjer u kojem želi voditi
Plovput. To je također pravo mjesto
na kojem radnici mogu postaviti
pitanja i u demokratskom ozračju
dobiti odgovore i informacije koje
žele. Direktor je objeručke prihvatio inicijativu za održavanjem
takvog skupa. Nadamo se i
vjerujemo da će se praksa suradnje
nastaviti, pa i onda kada su nam
pozicije suprotstavljene, kao što
je upravo slučaj sa pregovorima
nametnutim od Vlade RH.
N. Melvan
br. 72 • rujan 2012
Edukacija
Kriza svjetskog
pomorstva pogodila je
cijelu pomorsku
industriju. Slobodnih
radnih mjesta je sve
manje, a potražnja, zbog
ekonomske krize, je sve
veća...
V
ježbenici su pogotovo u lošem
položaju: dobili su stipendije,
ev. su digli kredit da bi mogli
završiti školovanje i ishodovati sve
svjedodžbe, na molbe za ukrcaj nema
odgovora, a ako se i dobije odgovor
on je negativan. Zašto je to tako?
1. Nesrazmjer između
potražnje i ponude
Nema ravnoteže između ponude
i potražnje za svježim kadrovima
bez iskustva. Škole i fakulteti
svake godine izbaciju nove
generacije koje trebaju odraditi
vježbenički staž bez obzira na
potražnju brodara! Ne postoji
praksa da dok nema potražnje
škole i fakulteti jednu godinu budu
zatvoreni dok potražnja ne naraste. Stalno se govori o nedostatku
časnika, a budući časnici ne mogu
odraditi obaveznu praksu.
2. Državne vlasti nisu
sposobne poduzeti
konkretne mjere
Poduzimaju se neučinkovite
mjere za zapošljavanje mladih. Za
Zašto se
vježbenici ne
mogu ukrcati ?
stavljanje u pogon školskog broda
Kraljice mora nema sredstava,
ne prihvaćaju se prijedlozi u
mogućnosti odrađivanja dijela
vježbeničkog staža na brodovima
lučkih kapetanija ili u uredima
pomorskih vlasti, a hrvatski
brodari (s malim brojem brodova)
ne mogu apsorbirati toliki broj
vježbenika tim više što znaju da će
nakon odrađenog staža vjerojatno
otići na stranu zastavu.
3. Nema preporuka,
nema posla
Šokantno, ali istinito: trend
dobivanja posla korištenjem
preporuka je najčešći način
dobivanja poštenog posla. Često
se događa da prosječni učenici/
studenti dobivaju posao na top
kompanijama jer imaju oca ili
rođaka koji je viši časnik na toj
kompaniji. Istovremeno odlični
đaci/studenti su bez posla, jer
nemaju „rođaka“, nemaju niti
novaca (dolara) za plaćanje mita
(kupovanje preporuke, a prve
plaće su nedostatne da plate
onoga tko će ih ukrcati. Sve to
unatoč proglašenju bespoštedne
borbe protiv korupcije.
4. Brodarske kompanije
ne štuju početnike
Često se događa da kompanije
ukrcavaju vježbenike (buduće
časnike) ne kao vježbenike već
na najniža brodska zanimanja
kako bi ih tijekom godine dana
pošteno iskoristile za brodske
poslove, a često zanemaruju da su
oni došli na brod da se pripreme
za časničko zanimanje. Zaboravljaju da su to budući zapovjednici
odnosno upravitelji stroja. Time
razbijaju tradicionalnu lojalnost
pomoraca prema kompaniji.
5. Nespremnost/
nesposobnost za drugu
industriju
Za razliku od drugih koji imaju
mogućnost ulaska u svijet rada
drugih industrija/područja, završeni
učenici/studenti pomorskih škola
nemaju drugog izbora nego odlazak
na brod. Nakon srednje pomorske
škole odnosno pomorskog fakulteta
oni nemaju nikakvo zvanje dok ne
završe pripravnički staž. Trgovačka
mornarica je specijalizirano
područje u koje ulaze samo dvije
vrste ljudi: oni koji vole more i oni
koji vole – novac (ne nužno tim
redom). Jednom kada osoba potroši
tisuće dolara za svoje školovanje
( i dodatne tečajeve za dobivanje
svjedodžbi) ulaskom na neko drugo
područje plaća im je, u najvećem
broju slučajeva, upola manja nego
što bi je imali na brodu. Većina
časnika stalno tvrdi da bi se odmah
iskrcala, a broj onih koji se stvarno
iskrcaju nakon razdoblja plovidbe
je vrlo mali. Kaže se: jednom
pomorac, zauvijek pomorac. Druga
je strana priče da svježi mladi
pomorski kadrovi ne mogu pronaći
posao na kopnu, jer se njihovo
znanje i vještine ne koriste na
kopnu. Pomorski strojar će možda
pronaći neki posao na kopnu, ali
vježbenik palube...
6. Neodgovarajući/
nedovoljni trening
Možda je ovo pitanje manje
važno za mlade vježbenike palube
i stroja, ali kasnije će se žaliti kada
budu časnici. Možda je to samo
isprika s njihove strane; vjerojatno
je to istina, ali je činjenica je da su
današnje pomorske škole i fakulteti
više zainteresirane za kvantitetu
nego za kvalitetu. Oni vjeruju da je
svjedodžba jedino što netko treba
da započne ploviti, neovisno o vrsti
treninga i vještina koje pomorac
ima. Istina je da je iskustvo najbolji
učitelj, da mladi pomorac mora
imati temeljne vještine da bude
siguran na brodu. Mnogi mladi su
na brodu „u zemlji čudesa“, čime
potkrijepljuju mišljenje kompanija
da su oni samo dodatna obveza.
No vježbenici nisu jedini krivci. I
politika škola i fakulteta je krivac za
takvo stanje. I dok se to ne promijeni, brodari neće vjerovati u mlade.
7. Pomorske škole/
fakulteti daju lažna
obećanja
Svjedoci smo da se pomorske
škole i fakulteti hvale kako đaci
i studenti koje oni „proizvedu“
odmah nađu posao. To je politika privlačenja đaka i studenata
u ovim kriznim vremenima, uz
priče o visokim plaćama. Sve više
mladih upada u zamku propagande, završe školu ili fakultet, a
onda se ne mogu ukrcati da obave
vježbenički staž. Krajnji je rezultat:
nezadovoljstvo, depresija i – velika
nezaposlenost!• (dp)
13
Gen. tajnik
SPH odbio
poziv
Generalni tajnik SPH P. Brazzoduro
dobio je poziv da bude član tripartitne komisije na nacionalnoj razini
Marshall Islandsa u svezi primjene
Konvencije o radu pomoraca, 2006,
zbog velikog broja hrvatskih pomoraca koji plovi na brodovima pod tom
zastavom, odnosno 39.000 različitih
svjedodžbi koje je Marshall Islands
izdao hrvatskim pomorcima.
Naime, Konvencija o radu
pomoraca, 2006 traži da nacionalno
tripartitno savjetodavno tijelo bude
sastavljeno od predstavnika brodara,
pomoraca i države. U slučaju kada
država koja je ratificirala tu konvenciju nema nacionalnog predstavnika,
konvencija propisuje da država
delegira dva svoja predstavnika, a
Međunarodna organizacija rada (ILO)
po jednog predstavnika brodara i
pomoraca.
Zbog toga je glavni tajnik SPH
zahvalio na pozivu, ostavljajući
otvorenom mogućnost da odgovori na
svako pitanje administracije Marshall
Islandsa u svezi usklađenja nacionalnog zakonodavstva s konvencijom, a
da hrvatski pomorci budu pokriveni
snagom zakona istovjetnog hrvatskim
propisima. (dp)
Konvencije
BMWC –
2014 ?
Više nego dovoljno zemalja je
ratificiralo Ballast Water Management Convention kako bi stupila na
snagu. Potrebno ih je 30, a nedavno
je na websiteu IMO-a zabilježena
35 ratifikacija.
No, potrebno je da flote tih
država predstavljaju najmanje 35
posto gt svjetske trgovačke flote, a
trenutno zemlje koje su ratificirale
predstavljaju 27,95posto.
Među zemljama kje su ratificirale
tu konvenciju su Liberija i Marshall
Islands, uz veliki broj europskih
država, a mišljenje je da je samo
pitanje vremena prije nego se ispuni
i drugi uvjet. Najvjerojatnije tijekom
2014. godine. (dp)
14
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
Školski brodovi
Zaboravljeni
Beethoven
U
povijesti školskih brodova
na istočnoj obali Jadrana
uglavnom se spominju: Margita
(željezni loger, 80 tona), Vila Velebita ( bark-škuna, 259 BRT), Vila
Velebita (iz 1948. godine), Galeb
(JRM), Vila Velebita Druga (bivši
Kali), barkantin Jadran i najnoviji
loger Kraljica mora. No, postojao je
još jedan, uglavnom zaboravljeni
Beethoven.
Dvadesetog prosinca 1900. godine
austrijski državni savjetnik von
Vukocic predložio je vladi nabavku
jedrenjaka za školske svrhe.
Od 1904. godine, na inicijativu
nautičkog inspektora pomorske vlasti u trstu, Berharda Julga, brodar
E.A. Jasbitz prihvatio je obvezu
ukrcaja određenog broja vježbenika
na svojim jedrenjacima Orpheus i
Beachdale.
U svibnju 1913. godine, na inicijativu brodara Cosulicha u Trstu je
utemeljena Societa Anonima NaveScuola s učešćem Austro Americane
( Unione Austriaca di Navigazione),
Lloyd Austriaca, Tripcovich &Co. te
Navigazione Libera Triestina kojima
je vlada dala subvencije da se nabavi jedrenjak. Odlučeno je da to bude
Beethoven ( 2.008 BRT, 1.858 NRT)
koji je bio u raspremi u Genovi, a
vijao je norvešku zastavu.
Brod je izgrađen, zajedno s
blizancem Mozart, 1904. godine
u brodogradilištu Grangemouth &
Greenock Dockyard Co. u Greenocku kao škuner s četiri jarbola.
Prvi vlasnik broda je bio A.C. de
Posada: kap. Vittorio Orschulek
(zapovjednik), kap. Giovanni
Cosulich (prvi časnik), kap.
Kurt Gessner (drugi časnik),
kap. Vinco Afric (treći časnik),
Carlo Gianoni (vođa palube),
Hermann Schoneboon (tesar)
te Chiriaco Passais, Giovanni
Martinic, Stefano Batistic, Cristo
Ladus, Michele Demetrio, Filippo
Sredavich i Giovanni Lombardi
(kormilari), Angelo Grignani, Rodolfo Butoraz i Teodoro Michele
(mladići), Renato Decarli ( kuhar),
i Ante Bozovic (konobar).
Freitas & Co. iz Hamburga koji
ga je nakon šest godina prodao
norveškom brodaru Danielu Steenu
iz Tonberga. Novi vlasnik je s
brodom napravio samo nekoliko
Kadeti: Amedeo Bruni iz
Trsta, Giuseppe Cippico iz Zadra
(završio pomorsku školu u
Kotoru), Giovanni Gherbaz iz
Monfalcona (završio pomorsku
školu u M. Lošinju), Latino Orfei iz
Zadra (završio pomorsku školu u
M. Lošinju), Francesco de Savorgnan iz Gorizie, Renzo Lazarevich
iz Kotora (završio pomorsku školu
u Kotoru), Egone Citterich iz Trsta,
Pietro Godainich iz Istre (završio
gimnaziju), Rodolfo Schaffer
iz Semlina, Eugeio Rinaldi iz
Trsta (završio tehnički institut u
Udinama), Claudius Schiller iz Urfahra, Franz Purner iz Oberndorfa,
Tiziano Culot iz Gorizie, Eugen
Kaiser iz Koniginhofa, Max Hayd
iz Friesacha, Valentin Pasterk iz
Klagenfurta, Milan Dolinar iz
Radmanndorfa, Josef Tinnhofer iz
Bodenbacha i Heinrich Zamba iz
Beča (završio srednju ekonomsku
ruralnu školu).
putovanja i – napustio ga u Genovi.
Nakon preuređenja (mjesta za
kadete) brod je 24. lipnja 1913.
godine isplovio iz Genove za Cadiz
gdje je trebao ukrcati kadete.
Najprije su stigli kadeti iz Trsta, a
druga grupa je došla iz M. Lošinja
(zbog različitih datuma završetka
ispita). Četvrtog rujna brod je isplovio za Montevideo, a 23. studenog
isplovljava za Newcastle u Australiji
gdje dolazi nakon 62 dana plovidbe.
Tu krca 3.104 tona ugljena tipa
Hebburn za Valparaiso. U luci ostaje
dulje od predviđenog zbog štrajka
rudara.
Beethoven je napokon isplovio
29. ožujka 1914. godine prema
luci u koju nikada neće stići. Od
broda nikakva traga, a nakon tri
mjeseca evidentira se zakašnjenje
u ciljnoj luci. Tršćanske novine
počinju nagovještavati tragediju, ali
zakašnjenje još nije alarmantno, jer
je zapovjednik mogao izabrati rutu
po 30-35 stupnju južno da bi prošao
Pacifik, a tamo utihe mogu trajati
mjesecima...
Nikad se nije saznala sudbina
broda: nije prihvatljiva ideja da je
bio prekrcan zbog strogih engleskih
pravila, eventualni požar zbog samozapaljenja ugljena ostavio bi podrtinu
i nekog preživjelog, svaki sudar sa
santom leda ostavio bi podrtinu, a
struje bi je donijele do obala Novog
Zelanda ili Čilea...• (dp)
Nostalgija
Pomorci Jadroplova lako će prepoznati kontejnerski brod Zrin
(snimljen kao Alemania express)...
....ali vjerojatno još nisu vidjeli kako taj brod izgleda nakon preinake u brod za prijevoz žive stoke i promjene imena u Nada.
Foto vijest
Obljetnica
Stradanje
San Marca
Devetog rujna obilježena je jedna
od najbesmislenijih tragedija: u
moru ispred savudrijske obale
1944. godine u nekoliko minuta
stradalo 154 pomoraca i putnika
uglavnom iz Istre (na brodu je
bilo i 50-tak njemačkih vojnika) s
putničkog broda San Marco koji
je plovio iz Umaga za Piran i Trst.
Brod su bez razloga bombardirali
američki zrakoplovi.
Brod je plovio pod
zapovjedništvom Milla Rassevija koji je raznesen u eksploziji,
a stradao je i komilar Costante
Milalisczin koji je nestao bez
traga. Među nestalima je bio i otac
Costantino, direktor poljoprivrednog dobra benedektinaca u Dajli, a
sretna je okolnost da je trup broda
ostao plutati, pa je dio preživjelih
doplivao do obale.
Iz Savudrije došla je odmah
pomoć, a iz Pirana je došao jedrenjak Esperia u vlasništvu Bortola
Ruzziera koga su slijedili ribari. No,
nisu mogli mnogo učiniti- podrtina
je izgorjela... Trup je nasukan kod
Savudrije, a kasnije je izrezan u
Piranu.
Brod San Marco izgrađen je
1911. godine i bio je u vlasništvu
tvrtke Istria-Trieste Societa di Navigazione a Vapore iz Trsta. Nakon
te tragedije, ali i napada na druge
civilne brodove, dnevni pomorski
promet je prekinut, a preostali
parobrodi plovili su samo noću,
ali vrlo kratko, jer je ubrzo cijeli
promet prestao. (dp)
U prošlom broju Pomorskog vjesnika objavili smo sliku broda
Pearl of Para (Korkyra Shipping) prije nego je preinačen u brod
za prijevoz žive stoke. Brod je snimljen u plovidbi Shanghajem, a
trenutno se nalazi u brodogradilištu u Bijeloj.
15
br. 70 • ožujak 2012
PRISTUPNICA
PRIDRUŽITE SE,
MI SMO OVDJE ZA VAS!
Plaćanje
Sindikat pomoraca Hrvatske
je sindikat pomorskih
profesionalaca koji okuplja
pomorce i brodarce bez
obzira na to kod kojeg
brodara plove, pod kojom
zastavom i na kojoj vrsti
broda plovi. Mi pregovaramo s poslodavcima o
visini plaća, uvjetima rada,
radnim satima da bi osigurali ugovor koji prepoznaje
vještine i iskustvo članova.
Pravna pomoć
Sindikat pomoraca nudi
članovima široku lepezu
pravne pomoći. Kada nije
moguće dati pravni savjet
ili slučaj riješiti unutar
SPH koriste se pojedina odvjetnička društva
ili samostalni odvjetnici,
lojalni SPH, koji su specijalizirani za pomorsko radno
pravo ili opće radno pravo.
Podrška
SPH ima stručnjake koji
mogu dati odgovor i
tumačenja ugovora,
rješavati probleme neisplate plaća, isplata naknada
u svezi povreda na radi ili
smrti, diskriminacije...
Porez
SPH je predložio, što je i
prihvaćeno, da pomorci,
ukoliko budu u tijeku
godine najmanje 183
dana na brodu (uključujući
putovanje, obrazovanje u
inozemstvu, bolovanje...)
budu oslobođeni od
plaćanja poreza na dohodak.
Mirovina
SPH je predložio, što je
usvojeno, da pomorci
mogu u mirovinu sa 60
godina života i 15 godina
plovidbe, a utemeljio
je Zatvoreni dobrovoljni
mirovinski fond Sindikata
pomoraca Hrvatske kako
bi svojim članovima pružio
mogućnost mirovinske
štednje po najpovoljnijim
uvjetima (dodatna mirovina).
Međunarodna
podrška
SPH predstavlja stajališta
pomoraca na nacionalnim
i međunarodnim tijelima
uključujući European Transport Workers’ Federation
(ETF), International Transport Workers’ Federation
(ITF). SPH ima predstavnike
u tijelima International
Maritime Organisation
(IMO) i International Labour
Organisation (ILO) gdje se
donase globalne odluke u
svezi uvjeta rada, zdravlja
i sigurnosti te obrazovanja
pomoraca.
Foto vijest
SPH je demokratski sindikat
temeljen na dorovoljnom
članstvu koji nudi članovima
mogućnost da budu aktivni
i da iznesu svoja mišljenja
– na lokalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini.
Ime
JMBG
Adresa
Grad
Poštanski broj
NajblIža rodbina
Aktivnost
(molimo ispuniti TISKANIM slovima)
Prezime
Član SPH u svakom trenutku
ima na raspolaganju
mogućnost kontaktiranja
dužnosnika i pružanja
pomoći ( 24 sata na dan
bez obzira na vremensku
razliku i luke u kojoj se
brod nalazi). Dužnosnici
posjećuju pomorce na
brodovima, učenike i
studente u srednjim
školama i fakultetima,
održavaju kontakte s
nacionalnom administracijom, nacionalnim i stranim
brodarima, posrednicima pri
zapošljavanju.
SPH predstavlja glas
dvadesetak tisuća hrvatskih
pomoraca-profesionalaca
koji rade u svim sektorima industrije na moru
i na kopnu, uključujući
unutrašnju plovidbu, velike
jahte i offshore.
Datum primitka
Broj iskaznice
Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske
E-mail
M/Ž
Tel.
Mob.
Prezime
Ime
Srodstvo
Adresa
Grad
Pošt. broj
Brodar
Posrednik
Brod
IMO br.
Svojstvo
Pomorska knjižica br.
Izdana u
Školska sprema
Zvanje
Vrijedi do
Detalji o glavnoj svjedodžbi
Izdana od
Da li ste prethodno bili član SPH
Datum izdavanja
Da
Ne
Čl. broj
Da li ste član drugog sindikata
Kada ste prestali biti član
Da
Ne
Kojeg
Plaćanje članarine
Gotovinom na blagajni SPH
Uplatom na žiro račun SPH
Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom
Datum
Vlastoručni potpis
Mjesto
Pridružite nam se
na društvenim
internet servisima:
8 - 215
Broj brodova i pomoraca u rukama somalskih
pirata u lipnju 2012
2011
www.sph.hr
American Airlines dozvolio uporabu iPada
za vrijeme svih faza leta
SPH Adresar
52
milijuna dolara
Cijena koju je platio MOL
za novi ore carrier
11,8
milijuna dolara
Cijena plaćena za kupnju
kont. brodova Asta
Rickmers i Jock Rickmers
od 1.216 TEU
Među kontejnerskim novogradnjama uvjerljivo prvo
mjesto po cijeni gradnje drži brod kojeg možete
vidjeti na našoj fotografiji. Sedam članova posade
opslužuje ovaj 1 TEU brod (snaga motora i brzina nisu
poznati).
Sindikat Pomoraca Hrvatske
Središnji ured
Krešimirova 4, 51000 Rijeka
Kontakt
Vaš sindikat,
vaš glas
Popunjava SPH
9,5
milijuna dolara
Cijena koju je platio
američki brodar Petredec
za LPG tanker Newmarket
japanskom brodaru
Maruta Industries
SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka
Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673
E-mail: [email protected], [email protected], [email protected],
[email protected], [email protected], [email protected],
[email protected], [email protected], [email protected]
URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar
Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050
E-mail: [email protected], [email protected]
URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split
Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339
E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]
URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik
Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993
E-mail: [email protected], [email protected]
URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik
Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321
E-mail: [email protected], [email protected]
Impressum
Pomorski vjesnik
ISSN 1330-736
Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske,
Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,
51 000 Rijeka
Za nakladnika: Vladimir Svalina
Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint
Dizajn i prijelom: Roman Cetin
Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,
51 000 Rijeka
Naklada: 5.000
Objavljeni članci ne moraju nužno održavati
stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz
nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije,
diskete i CD se ne vraćaju.
16
Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr
POKOJNA
DUBROVAČKI
VATERPOLIST, DOBRO- NOVINARKA
OSVAJAČ NAMJERNOST I SPISATELJICA
ZLATNE
FALLACI
MEDALJE NA
OLIMPIJSKIM
IGRAMA U
LONDONU
2012. GOD.,
NIKŠA
JEDAN OD
BRODOVA
DOMAĆEG
BRODARA IZ
KRIŽALJKE
KOŽNATA
UZICA NA
ŠTAPU ZA
TJERANJE
KONJA
GLAVNI
GRAD
AUSTRIJE
ŽIVOTINJA
KOJA IMA
KOPITA
SLATKI
BOMBONI
RADIJ
UMBERTO
BOSSI
AUTOR:
VALTER
SUSTAV OD
DVA POLA
ODNOS MEDU
KUMOVIMA
MISS
HRVATSKE
ZA 2000. G.,
ANDREJA
ANALGETIK
KOJI SE
KORISTI ZA
ODVIKAVANJE
NARKOMANA
MAJKA
(ŽARG.)
IME BRODA UREDAJ ZA
NAŠEG
BOJA KOŽE
LICA, PUT BRODARA IZ STVARANJE
TITRAJA
KRIŽALJKE
STARIJA
AMERIČKA
GLUMICA,
JEAN
BLJUVATI
ČISTUNAC
SREDNJOVJ.
BOSANSKA
VELIKAŠKA
OBITELJ
POLA NJIVE
PRILOG;
NA SITNE
KOMADIĆE
KARATIST
DOMDJONI
GRAD U
SJEVERNOJ
FRANCUSKOJ
LIJEČNIK,
SPECIJALIST
ZA TUMORE
DIO PLUGA
POKOJNI
SPLITSKI
NOGOMETNI
TRENER, LUKA
NJEMAČKI
TENISAČ,
TOMMY
“OTOK”
KRATKO
PITANJE
KALIJ
ŠKAMP ILI
JASTOG
MODNI
KREATOR
LAUREN
ALEKSANDRA
OD MILJA
TELEKOMUNIKACIJSKI
SATELIT
“BIJELI
SPORT”
UZROČNIK
BOLESTI
(LAT.)
“RUBALJ”
STAKLO KOJE
SE NE RASIPA
PRI LOMU
DUGOPRUGAŠ
NURMI
NIJE PROTIV
ČEŠKI
VIOLINIST I
SKLADATELJ,
FRANTIŠEK
GRAD U
JUŽNOJ KINI
STANOVNIK
ANTIČKE
TRAKIJE
CARSTVO
GRAD U
JUŽNOJ
NIZOZEMSKOJ
OKTAVIJA
OD MILJA
PRILOG; U
MALIM
KOLIČINAMA
NADIMAK
I. BULJANA
NORVEŠKI
DRAMATIČAR,
HENRIK
UZVIK U
KORIDI
STABLO KOJE
DAJE SLATKE
MAHUNE
ISJEČENO
MJESTO
GLUMICA
SUVARI
FRANCUSKI
AUTOMOBILIST, JEAN
PASTIR IZ
IVO
ŽELJEZNIČKI ROMANA
POGORELIĆ KOLOSIJEK VLADIMIRA
NAZORA
GLAVNI
GRAD
NORVEŠKE
BILJARSKI
ŠTAP, KE
GAZIRANA
VODA (LAT.)
STRONCIJ
ASTAT
KOST GLAVE,
SITASTA
KOST (MN.)
“RADIJUS”
POKOJNA
GLUMICA
BEGOVIĆ
JEDAN OD
BRODOVA
HRVATSKOG
BRODARA IZ
KRIŽALJKE
KEMIJSKI
ELEMENT
(ZNAK NA)
Anegdote s mora
Brodolomci
Otvoreni ocean. Dva pomorca
koja su pretrpjela brodolom
susretnu se – svaki se drži za
svoj vlastiti komad drva.
- Ahoj, tvoj se brod potopio ? –
pita prvi pomorac.
BROD
DOMAĆEG
BRODARA
SLOVA
IZA “C” I “P”
Obljetnica
Potopljen
Marcrest bivša
Marija Racic
TAJLAND
BROD NAŠEG
BRODARA IZ
KRIŽALJKE
URBANO
NASELJE
“RADNIČKO
SPORTSKO
DRUŠTVO”
ROBERT
PROSINEČKI
JEDAN OD
DOMAĆIH
NAZIVA ZA
ISKRU
AUSTRIJA
NARODNO
DUHAČKO
GLAZBALO,
DVOJNICE
Najnoviji brodovi na
kojima plove hrvatski
pomorci
1. STI Topaz, IMO 9629938,
grt 29.708, god 2012, zastava MI
2. Amelia, IMO 9624768,
grt 12.225, god 2011, zastava PAN
- Da. Prije godinu dana! – odgovori drugi.
grt 7.271, god 2011, zastava PAN
- Ma nemoj mi reći! I kako ti je
bilo na moru sve ovo vrijeme ?
grt 81.326, god 2012, zastava MI
4. Princimar Pride, IMO 9594781,
5. Princimar Promise, IMO 9594779,
grt 81.326, god 2011, zastava MI
- Pa, kako si izdržao?
- Razmišljao sam o sebi. Bilo
je jako dosadno, pogotovo
nedjeljom ...
6. Antwerpia, IMO 9591753, grt
44.113, god 2012, zastava MI
7
. rujan 1941. – Britanski
parobrod Marcrest (4.224 grt,
dužina 115,2, širina 15,9, visina 7,2
metra), izgrađen 1911. godine u
brodogradilištu Armstrong Mitchell
& Co. Ltd. u Newcastle-Upon-Tyne
(novogradnja 833) kao Atlantica
(vlasnik Atlantica Sea Navigation Co.
Ltd. Iz Rijeke). Pogonio ga je parni
stroj trostruke ekspanzije izgrađen
u tvrtci Blair & Co. u Stockton-OnTeesu (dva kotla) brzinom od deset
čvorova. 1923. postaje Marija Racic
u vlasništvu Navigazione LiberaGiov.
Racic & Ci. iz Dubrovnika, 1925. je
u floti Atlantske plovidbe Ivo Racic
a.d. iz Dubrovnika, a 1928. godine
u floti Jugoslavenskog Lloyda d.d.
iz Dubrovnika 1939. godine postaje
Marcrest u vlasništvu Crest Shipping
Co. Ltd. (Crest Line ili Ivanovic &
Co.) iz Londona.
Sedmog rujna 194. godine u
plovidbi iz Londona za Hartlepool u
balastu oštećen je u zračnom napadu
dvije milje istočno od Yarmoutha.
Potonuo je u teglju ¾ milje sjeveroistočno od Scrouby Buoy.•
“CITROËNOV”
MODEL
ISTOČNOGERMANSKI
NAROD
RUTENIJ
3. Yelena, IMO 9613616,
- Kako to misliš?
JEDAN OD
BRODOVA
KINESKO
NAŠEG
ŽIČANO
BRODARA
IZ
GLAZBALO
KRIŽALJKE
GRAD U
SI ITALIJI
RUBNI DIO
ŠEŠIRA
(MN.)
DOMAĆI
TERETNI
BRODAR
SLAVNA
BRITANSKA
POP I ROCKGRUPA
(”LET IT BE”)
MORALIST,
ETIK
7. Lucy Oldendorff, IMO 9587166,
grt 20.867, god 2011, zastava LIB
8. Stena Supreme, IMO 9585895,
grt 81.187, god 2012, zastava BER
9. Aeneas, IMO 9585730,
grt 44.113, god 2011, zastava MI
10. Avalon, IMO 9585728,
grt 44.113, god 2011, zastava MI
Mornarski recept
Ražnjići od
škampi
Sastojci: 3 nasjeckana režnja
češnjaka, 80 ml maslinova ulja,
60 ml soka od rajčica, 30 ml octa
od crvenog vina, 5 g nasjeckanog
bosiljka, 3 g soli, 0,4 papra cayenne,
910 g svježih očišćenih škampi,
štapiće za ražnjiće
Priprema: U široku posudu stavite
češnjak, maslinovo ulje, sok od rajčica
i ocat. Dodajte bosiljak,sol, i papar.
Dodajte škampe i promiješajte. Pokrijte i stavite u zamrzivač od 30 minuta
do 1 sat, miješajući jedan do dva
puta. Zagrijte el. roštilj na srednju
temperaturu. Nataknite škampe na
štapiće za ražnjiće (naizmjence glavarep). Lagano namažite roštilj uljem.
Pecite škampe dvije do tri minute sa
svake strane.
Kalorična vrijednost: 273 kalorije;
ukupna masnoća 14,7 g; kolesterol
230 mg.