Do dik po slao upu te

Transcript

Do dik po slao upu te
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 23. decembar 2010. godine
Propala
konstituiraju}a
sjednica
Predstavni~kog
doma PSBiH
Poku{aj odr`avanja ju~era{njeg nastavka konstituiraju}e
sjednice Predstavni~kog/Zastupni~kog doma Parlamentarne
skup{tine BiH, kako se i o~ekivalo, zavr{io je potpunim neuspjehom.
Nakon{to se u sali za sjednicenisu pojavili poslanici iz RS-a, odnosno predstavnici SNSD-a, SDS-a,
DNS-a i PDP-a, privremenom
predsjedavaju}em Adnanu Ba{i}u iz SBB-a nije preostalo ni{ta
drugo ve} da utvrdi kako nema
kvoruma za njeno odr`avanje, nakon ~ega je dao pauzu.
Sjednicu su (vjerojatno) bojkotirali i zastupnici HDZ-a BiH i
HDZ-a 1990, kojih tako|er nije
bilo u sali, a koji su dan ranije pisano tra`ili njeno prolongiranje
zbog izostanka dogovora o formiranju parlamentarne ve}ine.
Dodik poslao upute,
pa oti{ao kod ^ovi}a
U sali za sjednice nisu se pojavili poslanici SNSD-a, SDS-a, DNS-a, PDP-a iako su se
nalazili u zgradi PSBiH, a bojkotirali su je i zastupnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990
Parlament BiH: Potpuni neuspjeh
DNEVNICE
Poslanici
SNSD-a do{li
su u zgradu
PSBiH,
vjerovatno,
samo kako bi
naplatili
tro{kove, ali
odbijaju}i da
u|u u salu za
sjednice
Foto: A. KAJMOVI]
Be}irovi}: Jo{ je sve u roku
- Jo{ se kre}emo u rokovima koje propisuju Ustav BiH i Poslovnik. Nije jednostavno formirati vlast na dr`avnom nivou.
O~igledno je da danas nije bilo kvalitetnih politi~kih pretpostavki za zavr{etak konstituiraju}e sjednice. Tako je dogovoreno da sjednemo 11. januara, kada bi se trebala rije{iti sva otvorena politi~ka pitanja u korist svih gra|ana, rekao je predsjednik Kluba poslanika SDP-a Denis Be}irovi}.
Omalova`avanje dr`ave
Pojedine zastupnike u Predstavni~kom/Zastupni~kom domu
PSBiH, kao primjerice Beriza Belki}a iz SBiH, ipak najvi{e je zabrinulo pismo koje je privremenom
predsjedavaju}em i nepostoje}em
kolegiju Predstavni~kog doma
PSBiH uputio predsjednik SNSDa Milorad Dodik.
U dopisu koji je u slu`bama
PSBiH protokolisan u utorak, 21.
decembra u poslijepodnevnim satima, predsjednik SNSD-a navodi
da “nakon obavljenih me|ustrana~kih razgovora sa relevantnim
politi~kim partijama zastupljenim
u PSBiH (vjerovatno HDZ-om
BiH), SNSD smatra da u ovom
momentu nije do{lo do dogovora
koji bi omogu}ioizborrukovodstva
Parlamenta“. Stoga, cijeni Dodik,
3
U @I@I
nije svrsishodno niti ekonomi~no
nastaviti prekinutu konstituiraju}u sjednicu Predstavni~kog doma PSBiH.
- Istovremeno, opredijeljeni
za potpuno i bezuslovno provo|enje Dejtonskog mirovnog
sporazuma i po{tivanje slova
izvornog aneksa IV - Ustava BiH,
uva`avaju}i specifi~nost BiH,
naro~ito misle}i na konstitutivnost naroda, a opredijeljeni za
evropski put BiH, ovim putem
apelujemo na kolege iz FBiH da
{to prije naprave me|usobni dogovor kako bi se proces formiranja vlasti u zajedni~kim instituci ja ma de blo ki rao, na vo di,
izme|u ostalog, u spornom dijelu dopisa privremenom pred-
Bakir Izetbegovi}
sjedavaju}em i nepostoje}em
kolegiju Dodik.
Zastupnik SBiH Beriz Belki} cijeni, naime, kako se radi o veoma
neuobi~ajnom na~inu karakteriziranja cijele stvari u pismu.
- Predstavni~ki/Zastupni~ki dom
nije dom entiteta, ve} poslanika/zastupnika izabranih voljom
gra|ana. Dakle, nema nikakvog
dogovora entiteta o formiranju
vlasti, ve} to ~ine politi~ke partije
i stranke koje u Predstavni~kom/Zastupni~kom domu mogu
osigurati parlamentarnu ve}inu.
Na krajnje neprimjeren na~in institucije BiH se karakteriziraju kao
zajedni~ke, {to apsolutno nije
ta~no, jer je jasno propisano da se
radi o dr`avnim institucijama, a ne
Ana Tri{i} - Babi}
Faksimil Dodikovog
pisma nepostoje}em
kolegiju
nekakvim udru`enim entitetskim.
Ovo je dodatno obezvre|ivanje
svega {to je dr`avno, cijeni Belki}.
On nagla{ava kako je nakon
ju~era{njeg dana jasno vidljivo da
nema niti programske niti koalicije koja }e osigurati da se brzo formira vlast.
Novi sastanak 11. januara
Interesantno je da je Dodik obavijestio privremenog predsjedavaju}eg i nepostoje}i kolegij Predstavni~kog doma PSBiH da su ~lanovi Kluba SNSD-a spremni da se
odazovu na nastavak konstituiraju}e sjednice, po dobijanju informacije da je postignut dogovor
izme|u kolega u FBiH koji bi omogu}avao funkcioniranje kako
PSBiH, tako i budu}eg Savjeta ministara BiH.
Ostaje nepoznanica, naime,
kako to da je Dodik obavijestio
da nije svrsishodno niti ekonomi~no nastaviti prekinutu sjednicu, a da su istovremeno poslanici
SNSD-a do{li u zgradu PSBiH,
vjerovatno, samo kako bi naplatili tro{kove, ali odbijaju}i da
u|u u salu za sjednice.
Nakon {to su u pauzi odr`ani
razgovori predstavnika politi~kih
partija koje participiraju u Predstavni~kom/Zastupni~kom domu PSBiH, odlu~eno je da se
njihov novi radno konsultativni
sastanak odr`i tek 11. januara
2011. godine.
Almir TERZI]
Damir Ma{i}
BiH - Srbija
Saradnja tu`ila{tava
Prijem za Bo{njake
iz Sand`aka
Alkalajevo
rasipni{tvo
SDPBiH nije
bo{nja~ka stranka
^lanPredsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi}
primio je delegacijuBo{njakaSand`aka s rektoromInternacionalnoguniverziteta u Novom Pazaru Mevludom Dudi}em na ~elu.
Razgovarano je o trenutnojpoliti~kojsituaciji u regiji s posebnimosvrtom na polo`ajBo{njaka Sand`aka. Izetbegovi} je izrazio spremnost da pomognerje{avanjuspornihpitanja na na~inkojislijedievropskenorme i najboljupraksu te pozvao na jedinstvorelevantnih bo{nja~kih politi~kih faktora Sand`aka
kad je rije~ o osnovnimpravcimadjelovanja,
jer svakidrugipristupdodatnouslo`njavastanje u kojem se ta regija nalazi, saop}eno je.
Zamjenica ministra inostranih poslova
BiH Ana Tri{i} - Babi} smatra da se organizovanje novogodi{njeg prijema resornog
ministra Svena Alkalaja jedino mo`e okarakterisati kao rasipni~ki~in.Babi}eva je izjavila za Srnu da ove godine nijedna institucija BiH, osim MIP-a, ne}e uprili~iti sli~an
doga|aj. “To je sasvim razumljivo imaju}i
u vidu te{ku ekonomsku situaciju u kojoj se
nalazi ve}ina gra|ana BiH, a posebno onih
koji su pogo|eni nedavnim katastrofalnim poplavama“, rekla je Babi}eva. Alkalaj
je sino} u Domu OSBiH uprili~io prijem povodom novogodi{njih praznika.
SDPBiH se ne osje}aisklju~ivobo{nja~kom
strankom, kazao je sino} u izjavi za FenuDamirMa{i}, glasnogovornikstranke, komentiraju}i sastanak SNSD-a, SDS-a, HDZ-a
BiH i HDZ-a 1990, nakon kojeg je Milorad
Dodik, predsjednik SNSD-a, kazao, izme|u
ostalog,da je SDP bo{nja~kapoliti~kastranka. Poru~io je i da SDP mo`e razgovarati o
platformi koju su potpisali SDP, SDA, NSRB
i HSPBiH, ili o nekomdrugompredlo`enom
dokumentu, a takvih dokumenata za sada
nema. SDP }e samorazgovarati o programu
nekihblokova, ali ne i o isklju~ivojraspodjeli funkcija, naglasio je Ma{i}.
Tu`ilac za ratne zlo~ine Srbije Vladimir
Vuk~evi} i glavni tu`ilac Tu`ila{tva BiH
Milorad Bara{in postigli su ju~er na sastanku u Beogradu dogovor o potpisivanju sporazuma koji }e omogu}iti razmjenu dokaza u krivi~nim djelima ratnih
zlo~ina izme|u dva tu`ila{tva. U saop{tenju iz Tu`ila{tva za ratne zlo~ine navodi
se da je na sastanku dogovoreno da tekst sporazuma sa~ini zajedni~ka radna
grupa u kojoj }e biti po dva predstavnika iz oba tu`ila{tva. Dogovor o predstoje}em sporazumu je klju~ni korak ka
unapre|enju saradnje izme|u Tu`ila{tva
za ratne zlo~ine Srbije i Tu`ila{tva BiH,
navodi se u saop{tenju.
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 23. decembar 2010. 3
Tu`ila{tva BiH i Srbije razmjewiva}e dokaze
BEOGRAD - Tu`ilac za ratne zlo~ine Srbije Vladimir Vuk~evi} i glavni
tu`ilac BiH Milorad Bara{in postigli su ju~e u Beogradu dogovor o potpisivawu sporazuma koji }e omogu}iti razmjenu dokaza u predmetima
koji se ti~u krivi~nih djela ratnih zlo~ina izme|u dva tu`ila{tva.
Na sastanku je dogovoreno da tekst sporazuma sa~ini zajedni~ka radna
grupa u kojoj }e biti po dva predstavnika iz oba tu`ila{tva.
- Dogovor o predstoje}em sporazumu je kqu~ni korak ka unapre|ewu saradwe izme|u dva tu`ila{tva, koja je zapo~ela posle zakqu~ewa Memoranduma o saglasnosti u ostvarivawu i unapre|ewu saradwe u borbi
protiv svih oblika te{kog kriminala 2005. godine u Beogradu - saop{teno je iz srpskog Tu`ila{tva za ratne zlo~ine.
G. M.
Peta konferencija ministara pravde u BiH, predsjednika VSTS-a i Pravosudne komisije Br~kog
Reforma pravosu|a BiH u zastoju,
VSTS godinama ne nudi rje{ewa
Svake godine ula`emo sve vi{e i vi{e sredstava, zapo{qavamo sve vi{e sudija i imamo sve vi{e nerije{enih predmeta.
VSTS ve} tri godine ne nudi rje{ewa za nagomilane probleme, rekao Selman
PI[E: @EQKA DOMAZET
[email protected]
FOTO: GLAS SRPSKE
SA RA JE VO - Re for ma
pravosu|a je u ogromnom zastoju i Republika Srpska nije zadovoqna sprovo|ewem
Strategije za reformu pravosudnog sektora u BiH.
Rekao je to ju~e u Sarajevu
na konferenciji ministara
pravde u BiH, predsjednika
Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta (VSTS) BiH i
Pravosudne komisije Br~ko
distrikta ministar pravde
Re pu bli ke Srpske Yerard
Selman. Naglasio je da VSTS
ve} tri godine ne nudi rje{ewa za nagomilane probleme u pravosu|u.
- U sudovima u Republici
Srpskoj ima vi{e od 600.000
nerije{enih predmeta, iako
je tokom pro{le godine primqeno 56 novih sudija. Svake
godine ula`emo sve vi{e i
vi{e sredstava, zapo{qavamo
sve vi{e i vi{e sudija i imamo sve vi {e ne ri je {e nih
predmeta. Mislim da ta tri
pokazateqa ne mogu i}i zajedno. Ako se ula`e sve vi{e
sredstava i ako imamo sve vi{e sudija, onda bi vaqda i
broj nerije{enih predmeta
trebalo da se smawuje - istakao je Selman.
On je kazao da Ministarstvo pravde RS ne bje`i od
odgovornosti, ali je apelovao
na VSTS da ponudi odre|eno
rje{ewe.
- VSTS treba da ponudi
rje{ewe. Sva nagomilana pitawa i veliki broj komunalnih pre dme ta ko ji ko {ta ju
isto kao i drugi predmeti ne
mogu se rje{avati samo prijemom novih sudija - naglasio je
Selman.
Kon sta to vao je da ni u
kom slu~aju rje{ewe nagomilanih problema nije u prijemu no vih su di ja, ni ti u
rje{ewima koje nudi VSTS
istakav{i da buyeti entiteta
vi{e ne mogu izdr`ati taj
namet. To je ilustrovao podatkom da je u protekle ~etiri
godine RS stoprocentno uve}a la buyet Mi nis tar stva
pravde.
Selman je napomenuo da je
Ministarstvo pravde RS s
ciqem sprovo|ewa Strategije
za reformu pravosu|a u BiH
reorganizovalo mre`u pravosudnih institucija radi rje{a vawa
na go mi la nih
problema i obezbijedilo vi{e od sedam miliona maraka
za formirawe privrednih sudova u kojima je zaposlilo 40
novih sudija.
Konferencija u Sarajevu
- RS je u dijelu izvr{ewa
krivi~nih sankcija izdvojila
vi{e od pet miliona maraka,
uve}ala kapacitete za vi{e od
200 osu|enika i pritvorenika i to je po osu|eniku ko{talo izme|u 30.000 i 40.000
maraka - naglasio je Selman.
Mi nis tar prav de BiH
Bari{a ^olak tako|e je konstatovao da nije zadovoqan
sprovo|ewem Strategije istakav{i da weni pojedini segmen ti ni su po ka za li
zadovoqavaju}e rezultate. On
smatra da su razlog za to mali
kapaciteti entitetskih ministarstava i izrazio sumwu
u kvalitet kadra.
- Neki rezultati postoje,
FOTO: GLAS SRPSKE
ali smatram da to nije dovoqno. Moja najve}a primjedba odnosi se na nedovoqnu
vertikalnu i horizontalnu
koordinaciju, zbog ~ega zakazuju oni koji bi trebalo da
urade posao na svim nivoima
- kazao je ^olak.
^OLAK
nezadovoqan
reformom pravosu|a
Predsjednik VSTS-a Milorad Novkovi} smatra da je
strategija dinami~an dokument koji mo`e da se mijewa
i dopuwava.
Na konferenciji su razmotreni i usvojeni izvje{ta-
ji o sprovo|ewu Strategije za
reformu pravosu|a u 2010. godini i date preporuke za prevladavawe uo~enih problema
i rizika u sprovo|ewu planira nih re for mskih mje ra.
Usvojen je i drugi revidirani Akcioni plan, revidirani fi nan sij ski plan za
sprovo|ewe Strategije i popis prioriteta za donatorsko
finansirawe u 2011. godini.
Iz Ministarstva pravde
BiH je poslije konferencije
saop{teno da je ove godine
sprovedena ve}ina aktivnosti u vezi sa buyetima sudova i
tu`ila{tava, kao preduslova
razvoja nezavisnog pravosu|a.
DR@AVNI ZATVOR
RS izdvojila sedam miliona KM za formirawe privrednih sudova
Selman je istakao da je veliki problem i projekat izgradwe dr`avnog zatvora za koji se svaki
put tra`e sve ve}a sredstva i da se BiH zadu`i.
- Ja sam 2005. godine podr`ao taj projekat, a
danas ga vi{e ne podr`avam iz prostog razloga
{to smo besplatno obezbijedili lokaciju na teritoriji Republike Srpske. Projekat je ko{tao
24 miliona evra za 500 osu|enih lica, a sada
imamo podatak da taj projekat BiH ko{ta 39 miliona evra za kapacitet od 300 osu|enih lica istakao je Selman.
Naglasio je da najskupqe }elije za pojedine osu|enike u Americi ko{taju 70.000 evra.
- Sada smo do{li u poziciju da pla}amo
132.000 evra po jednoj zavr{enoj }eliji. To je
jednostavno neodr`ivo - kazao je Selman.
- Usagla{en je stav o pitawu mogu}nosti uskla|ivawa
procedure izbora sudija Ustavnog suda BiH sa postoje}im
procedurama izbora sudija ustavnih sudova entiteta - navedeno je u saop{tewu.
Konstatovano je da je zavr{en zna ~a jan broj akti vnos ti us mje re nih na
smawewe broja nerije{enih
predmeta u sudovima u BiH.
- Pripremqene su izmjene
i dopune entitetskih zakona
o izvr{ewu krivi~nih sankcija i uspostavqeno je Koor di na ci ono ti je lo za
uskla|ivawe propisa u oblasti izvr{ewa krivi~nih sankcija. Sproveden je ve}i broj
akti vnos ti u ve zi sa uvo |ewem medijacije, kao vansudskog rje {a vawa spo ro va.
Izra|eni su strate{ki programi i razra|ene aktivnosti za br`e rje {a vawe
privrednih sporova u BiH stoji u saop{tewu uz podsje}awe da su svi u~e sni ci
izrazili spremnost za nastavak reformi.
Studentska
revolucija u Italiji
Marti}u u estonski zatvor
stigla nova optu`nica
Ukinute mjere zabrane
optu`enim za zlo~ine nad Srbima
RIM - Hiqade studenata protestovalo je ju~e {irom
Italije zbog kontroverzne reforme sistema obrazovawa o kojoj se vodi rasprava u Senatu, prenose agencije.
Policija je u Rimu blokirala podru~je oko parlamenta poslije nasiqa koje se dogodilo tokom demonstracija pro{le sedmice, kada je Vlada premijera Silvija
Berluskonija pre`ivjela glasawe o povjerewu.
Studenti su odr`ali mirnu {etwu ulicama Rima, ali
su izvje{taji o sukobima stigli iz Palerma, gdje su
studenti ga|ali policajce kamewem. Demonstracije su
odr`ane i u Milanu, Veneciji, Torinu i Peru|i.
TALIN - Biv{em predsjedniku Repu bli ke Srpske Kra ji ne Mi la nu
Marti}u u estonskom zatvoru, u kojem slu`i 35-godi{wu zatvorsku kaznu zbog ratnog zlo~ina, stigla je
optu`nica za raketirawe Zagreba,
Karlovca i Jastrebarskog 1995. godine poslije akcije “Bqesak“.
Saop{teno je to iz zagreba~kog @upanijskog suda koji
bi mogao da tra`i wegovo izru~ewe ili da mu sudi u odsutnosti. Marti} je optu`nicu odbio da primi, javio je Radio Slobodna Evropa.
SARAJEVO - Sud BiH ukinuo je mjere zabrane trojici biv{ih pripadnika Armije RBiH Mehuri Selimovi}u, Adilu Ru`ni}u i Emiru Mustafi}u, koji su optu`eni za zlo~ine nad
srpskim vojnicima i civilima u Bosanskoj Krajini, javila je
Srna. Predsjedavaju}i Sudskog vije}a @eqka Mareni} rekla
je da je Sud donio rje{ewe o ukidawu mjera zabrane, jer vi{e
ne postoje razlozi zbog kojih su one ranije bile odre|ene, s
obzirom na to da je Tu`ila{tvo BiH saslu{alo sve svjedoke u
ovom slu~aju. Selimovi}, Ru`ni} i Mustafi} optu`eni su za
pomagawe i podstrekavawe zatvarawa vojnika i civila srpske
nacionalnosti u zatvore u Biha}u, Cazinu i Bosanskom Petrovcu od 1994. do 1996. godine.
26
OSLOBO\ENJE
KULTURA
~etvrtak, 23. decembar 2010. godine
Projekat Srebrenica - mapiranje genocida
Glumica godine Nada \ur|evska
Pred svjedocima
Uru~enje priznanja
genocida
Inicijativa mladih za ljudska
prava BiH (YIHR BH) predstavit }e
danas u 12 sati u Kulturnom centru u Srebrenici svoj projekt “Srebrenica - mapiranje genocida“. U
okviru prezentacije, bit }e prikazana mapa 13. jula 1995, kao dio od
220 minuta duge dokumentarne
animacije. Ovaj novi `anr uz pomo} tekstova, fajlova, crte`a, fotografija i videa kroz 17 mapa predstavlja hronologiju izvedbenog
dijela genocida u Srebrenici, odnosno period od 6. do 19. jula, 1995.
Dana{njoj prezentaciji u Srebrenici prisustvovat }e predstavnici
vlasti, civilnog sektora, te obrazovnih institucija.
- Prezentacija projekta pred
autenti~nim svjedocima genocida
posebno nam je va`na za kona~nu potvrdu da je rije~ o jedinstvenom, autenti~nom projektu,
koji }e, zasnovano na ~injenicama,
doprinijeti prou~avanju genocida,
naglasila je Alma Ma{i}, direktorica Inicijative mladih za ljudska
prava BiH. Ona je potcrtala da je
namjena ovog projekta da plasira
ovaj model kao univerzalni edukacijski model tuma~enja i shva-
tanja mehanizma genocida, odnosno uzroke i faze po kojima se
odvija.
Nakon produkcije DVD-a na
b/h/s i engleskom jeziku, te pu{tanja u rad webstranice www.srebrenica-mappinggenocide.com, tako|er dostupne na oba jezika,
Projekt se ve} koristi kao alat komunikacije izme|u mladih ljudi u
BiH i Srbiji. Nakon prezentacija u
Sarajevu i Beogradu, predavanja
i diskusije o temi su odr`ani i u Novom Sadu, Ni{u, Vranju, Kragujevcu, U`icu.
Projekt su podr`ali National
Endowment for Democracy, Civil Rights Defenders i US Embassy Sarajevo.
Novogodi{nji koncert za djecu u Fo~i
Udahni muziku
Novogodi{nji koncert za djecu
pod nazivom “Udahni muziku“, sino} je odr`an u Gradskoj sportskoj
dvorani u Fo~i. Na koncertu su
u~estvovali dje~iji horovi Princess krofne iz Sarajeva i Pal~i}i sa
Pala. Sarajevski dje~iji hor Princess
krofne djeluje i radi od 1993. godine. Kroz hor je do danas pro{lo
preko 2.500. mali{ana, uzrasta od
~etiri do 16 godina. Trenutno u horu aktivno u~estvuje 70 djece raspore|enih u dvije grupe od ~etiri do sedam i od sedam do 16 go-
dina. Hor iza sebe ima preko 350
koncerata u BiH, gostovanja na
dvanaest me|unarodnih festivala dje~ijeg muzi~kog stvarala{tva
od Istanbula, Salzburga, Rima pa
do Roterdama, osam CD-ova, te
dva DVD-a. Paljanski dje~iji hor
Pal~i}i osnovan je 2007. godine.
Iza sebe ima snimljena dva CD-a,
u~e{}e u vi{e doma}ih i me|unarodnih festivala, te vi{e priznanja
i nagrada. U horu pjeva 50 djece
uzrasta od ~etiri do 14 godina.
Istaknutoj bh. dramskoj umjetnici Nadi
\urevskoj danas }e, u 12 sati, biti uru~eno priznanje “Glumica godine“, koje dodjeljuju redakcije Dramskog i dokumentarnog programa
BH radija 1 za izuzetan gluma~ki anga`man i
stvarala~ki doprinos u realizaciji radiodrame.
Priznanje }e \urevskoj biti uru~eno u RTV domu u Sarajevu, najavili su iz BH radija 1:
- Za poku{aj razumijevanja gluma~kog stvarala{tva Nade \urevske na radiju najzna~ajnija su radiofonska djela koja se bave mentalnim
zbivanjima, duboko intimnim, koji zalaze u
oblast misli i apstrakcije. U njima se traga u tokovima ~ovjekove svijesti i podsvijesti. Vo|ena
intuicijom, \urevska pronalazi te`ak put probijanja iz tih prostora do vanjskog gluma~kog
izraza, otvaraju}i uvijek nove kanale, prolaze za
prvi, jedan jedini put, navodi se u saop}enju.
U dijelu radiofonskog opusa Nade \urevske
djela su Ibrahima Kajana “Kraljica Katarina - posljednja ve~era“, Zlatka Had`idedi}a “Pad”, Safete Obho|a{ “Lanci se nikad ne kidaju sami“, Ehlimane Husi} “Majka Um Saad“, Halila D`ubrana
i Mej Zijada “Plavi plamen“, Marine Cvetajeva “Fi-
Nada \urevska
rentinske no}i“, te Bibi Anderson “Trenuci“.
Do sada su ovu zna~ajno priznanje dobili Edhem Husi}, Belma Lizde - Kurt, Izudin Bajrovi}, Semir Krivi}, Sanela Pepeljak, Nermin Tuli}, Alen Muratovi}, Gordana Boban, \or|e
Jankovi}...
Sino} u Galeriji Charlama
Nevinost bez za{tite
Sarajevska publika sino} je
imala priliku pogledati film
“Nevinost bez za{tite“, jedinstven dokumentarac Du{ana
Makavejeva iz 1968. On je
sli~an njegovim prvim filmovima, s tim {to u “Nevinosti bez
za{tite“ nije rije~ o melodrami,
ve} kombinaciji ranije snimljenog filma o jugoslavenskom akrobati Dragoljubu Aleksi}u (koji je autor scenarija,
redatelj i producent) s novim
prizorima.
Te{ko je, zapravo, re}i o ~emu
se u filmu to~no radi. Povr{inski, moglo bi se zaklju~iti da je
rije~ o snimanju prvog govornog jugoslavenskog filma tokom 1942. godine, za vrijeme
njema~ke okupacije, bez znanja nacista o samoj produkciji, i o tada{njoj zvijezdi o kojoj
je u filmu rije~, Dragoljubu
Aleksi}u. On je vrlo `ivotan i
stvaranlik. On je veseo i simpati~an narcis, koji ~ini raznovrsne vragolije kao {to su podizanjeneobi~note{kihpredmeta (obi~no ustima) i paradira-
A. H.
nje na vrlo visokim mjestima,
kao {to su zgrade ili avioni.
“Nevinost bez za{tite“ svojevrsni je hibrid povijesne lekcije, odavanje po~asti melodrami i profil ~istog, prirodnog talenta-junaka, pro`et politikom
i ratom, jedan od najzanimljivijihMakavejevihfilmova. Film
je prava senzacija pro`eta sjajnim, vjerojatno nenamjernim,
humorom i vrijedan je svake
minute gledanja...
“Nevinost bez za{tite“ je1968.
na Filmskom festivalu u Berlinu bio nominiran za nagradu
Zlatni medvjed za re`iju, a Du{anMakavejevosvojio je nagradu `irija FIPRESCI i Srebrnog
medvjeda, kao i posebnu nagradu na istom festivalu.
Filmje sino}prikazan u okviru projekta “Emporio Dangularium“ Jusufa Had`ifejzovi}a,
kao po~etak kino i video prikaziva~ke djelatnosti CKA Charlame u njihovom galerijskom
prostoru u Privrednom gradu
Skenderije.
Protest sarajevskih reditelja
Protiv presuda na{im kolegama
U`asnuti smo presudamana{im kolegama, Jafaru Panahiju
i Mohammadu Rasulovu,
vrhunskim umjetnicima, rediteljima svjetske reputacije. Zatvorske kazne i zabrana snimanja filmova su anticivilizacijski
~in usmjeren protiv ~ovje~nosti, umjetnosti, slobode kreacije
i slobode govora, ka`e se u protestu koji su bh. reditelji uputiliGholamreziYousefu, ambasador Islamske Republike Iran u
BiH i Svenu Alkalaju, ministru
inozemnih poslova BiH.
Presude na{im kolegama su
presude svima nama, umjetnicima {irom svijeta. Mi, potpisnici ovog protesta, reditelji iz
Sarajeva, znamo {ta zna~i biti
osuje}en u umjetni~kom stvaranju jer smo pro{li kroz iskustvo ~etverogodi{nje opsade Sarajeva od srpskih vojnih snaga
i dugogodi{njih posljedica te
opsade.
Jafar Panahi je reditelj ~iji filmovi oplemenjuju milione gledalaca {irom svijeta. Njegovi
filmovi “Bijeli balon“ i “Krug“
odu{evili su sarajevsku publiku.
On je klasik filmske umjetnosti, a njegov doprinos svjetskom
filmu je nemjerljiv.
Mohammad Rasulov reditelj
je vrhunskih filmova “@eljezno
ostrvo“ i “Bijele livade“ koji su
postigli ogroman uspjeh na fes-
tivalima {irom svijeta.
Zatvaranje ove dvojicereditelja i oduzimanje prava na rad i
ogla{avanja u medijima su despotskinapad na `ivotena{ihkolega. Zahtijevamo od iranskih
vlasti da Jafara Panahija i Mohammada Rasulova puste na
sloboduodmah, bez odlaganja,
i da im se omogu}i puna sloboda stvaranja i govora, ka`e se u
protestu koji potpisuju (abecednim redom): Aida Begi} Zub~evi}, Dino Mustafi}, Haris
Pa{ovi}, Danis Tanovi} i Jasmila@bani}, te Deblokada, filmska
produkcija, East West Center,
kulturni centar, Festival MESS i
FilmHouse, filmskaprodukcija.