Glas Gimnazije 12 PRETUMBANO_MASTER strane za novine.qxd

110 godina Gimnazije
[KOLA PO MJERI
NOVOG VREMENA
Razgovor sa direktorom Draganom Zukovi}em
Pqevaqska gimnazija je poodavno nadrasla
vijek postojawa i utemeqila bogato istorijsko
naslije|e koje nove generacije ba{tine novim
vrijednostima i porukama. Svako dru{tvo u
svom civilizacijskom hodu potvr|uje svijest
da je istorija saznawe da vi{e vidimo i uva`avamo na{e pretke na ~ijim naporima dogra|ujemo vrijednosti koje zahtijeva novo doba.
Duh borbe i voqe za svijetle horizonte, uprkos dru{tvenim protivurje~nostima, sukobima, politi~kim aspiracijama, nije mogao pasti.
• Gospodine Zukovi}u, koje bi ste
najzna~ajnije doga|aje istakli
iz istorije Gimnazije tokom wenog vi{e od jednog vijeka postojawa i rada u razli~itim dru{tveno-politi~kim, ekonomskim
i kulturnim prilikama?
- Ove godine navr{ava se sto
de set go di na po sto ja wa i ra da
pqevaqske Gimnazije.
pqevaqska Gimnazija po~ela je
sa radom 1901. godine. Mnogo ranije osje}ala se potreba za otvarawem sredwe {kole u Pqevqima. S jed ne stra ne, raz vo jem
trgovine i zanatstva dolazi do
ja~awa gra|anskog dru{tva koje
sve vi{e opravdava zahtjeve slobodnog kulturnog, prosvjetnog i
politi~kog uzdizawa. Pqevqaci
su svoji djecu slali da {koluju u
druga mjesta, te je sve to uticalo
da se ubrza otvarawe gimnazije.
Osim toga, to je bilo vrijeme ukr{tawa interesa Austrougarske i
Turske u Pqevqima i u tom smislu obje ove sile vr{ile su sna`an uticaj politi~ki i kulturno-prosvjetni. Otvarawem sredwe
{ko le u Pqe vqi ma, na pred ne
snage, naro~ito omladina i intelektualci, sna`nije su djelovali
ne samo na ovom podru~ju nego i
{ire.
Kada je stiglo odobrewe 1901.
godine od turskih vlasti iz Carigrada, iste godine upisano je
sedamdeset u~enika i to: 54 u~enika i 16 u~enica. Prethodno je obavqen prijemni ispit. Treba napomenuti i to da upis nije vr{en
samo za djecu Pqevqaka nego i
iz okolnih mjesta: Prijepoqa,
Nove Varo{i i Sjenice. Zna~ajno je i to da je za prvog direktora postavqen Tanasije Pejatovi},
istaknuti nau~nik i saradnik Jovana Cviji}a, ~ije ime nosi Gimnazija.
[kolske 1903/04. godine otvara
se pri Gimnaziji i Doma}inska
radni~ka {kola.
Naredne {kolske godine rade
sva ~etiri razreda gimnazije. Ali
te godine, u novembru, zgrada Gimnazije je izgorela u po`aru koji
je najvjerovatnije bio podmetnut
od strane austrougarskih {pijuna u Pqevqima. Po`ar, svakako,
nije mogao zaustaviti i uni{titi prosvjetiteqsku ulogu. Rad nije prekinut i nastava se izvodila pod vrlo ote`anim uslovima.
Prilozima gra|ana sa ovih prostora sagra|ena je nova zgrada
gimnazije, tako da je ve} 1906. godine nastava izvo|ena u woj.
Dokumenta o Srpskoj gimnaziji
u Pqevqima od 1901 do 1912/13.
On je lebdio iznad svih te{ko}a. Nosile su ga
generacije umnih qudi, vo|eni kwigom i `eqom za znawem. I ostvarila se wihova vjera u
kwigu i jezik, no{ena maticom Gimnazije koja
je otvorila put u svijet brojnim generacijama
s ovih i {irih prostora i time se potvrdila
kao plodni rasadnik znawa i talenata.
Ove godine okon~ava se prva decenija drugog
vijeka Gimnazije. Tim povodom razgovarali
smo sa direktorom ove {kolske ustanove profesorom Draganom Zukovi}em:
pripadaju arhivskom fondu Mi- No izgubqeno se nadokna|ivalo
nistarstva inostranih djela Kra- po skra}enim kursevima i polaqevine Srbije, koji se ~uva u Ar- gawem razrednih ispita.
Zna~ajni datum je 1927. godina,
hivi Srbije u Beogradu.
kada su u~eniPoslije
ci {trajkovaoslobo|ewa
li. U~e ni ci
od
tur ske
su {trajkovaokupacije
li i 1939. go(1912) Pqe di ne. ta da je
vqa su, prema
71 u~enik isdogovoru dvikqu ~en
iz
je kraqevine,
{kole.
pripala CrU~enici
noj Gori, pa je
pqevaqske
Gim na zi ja u
Gimnazije
Pqevqima na
zna li su da
p o ~ e t k u
ci je ne pra ve
{ k o l s k e
vri jed no sti
1913/14. godikako u {koli
ne pre {la u
tako i u drunad le `nost
{tvu, pa su i
Ministarstva
ti {trajkovi
pro svje te i
prirodni.
crkvenih poDvije stotine
slova Kraqedvadeset jedan
vine Crne Gou~e nik
za
re, od ka da Dragan Zukovi}, direktor Gimnazije
vrijme Drugog
radi pod nazivom Dr`avna ni`a Gimnazija u svjetskog rata dao je svoj `ivot, a
dvadeset u~enika Gimnazije proPqevqima.
Rad Gimnazije prekidan je i gla{eno je narodnim herojima.
(Nastavak na 2. strani)
Prvim i Drugim svjetskim ratom.
Dobitnici diplome
“Lu~a” u {kolskoj
2010/2011. godini
Za odli~an uspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladawe u osnovnoj i sredwoj {koli 13 (trinaest) u~enika dobilo je Diplomu Lu~a:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Beqka{ Nikola
Buji{i} Milo{
Dajevi} Anika
Draga{ Nemawa
Drobwak Jovana
\a~i} Aleksa
Pejovi} Jelena
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Simovi} Marija
Halilovi} Kerim
Haxiosmanovi} Virna
Cupara Mladen
^abarkapa Danilo
^epi} Qubo
Za odli~an op{ti uspjeh i primjerno vladawe u svakom razredu u
osnovnoj i sredwoj {koli Diplomu Lu~a dobilo je 20 u~enika:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Bajrovi} Kasim
Borovi} Olga
Bra{anac Marija
Vemi} Matije
Ga~evi} Jovana
Golubovi} Luka
\ondovi} Pavle
Jankovi} Ogwen
Joksimovi} Ivana
Kne`evi} Marko
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Xuverovi} Emilija
Kne`evi} Aleksandar
Kne`evi} Milo{
Laketi} Milica
Lon~ar Nikolina
Mi}kovi} Vladimir
Obreni} Nevena
Tomanovi} Arsenije
Toma{evi} Mladen
Tomi} Nata{a
Eksterno-interni maturski koncept
MATURSKI ISPIT POLAGALI I DOBITNICI DIPLOME LU^A
Prema modifikovanom Pravilniku o na~inu, postupku i vremenu polagawa maturskog ispita u gimnaziji, organizovano je polagawe maturskog ispita eksterno-internog
karaktera po Kalendaru maturskog ispita za
{kolsku 2010/11. godinu koji je donijelo
Ministarstvo prosvjete i sporta, na prijedlog Ispitnog centra.
Ova generacija maturanata eksterno je polagala nastavne predmete iz obaveznog dijela maturskog ispita (esej iz crnogorskog
ili materweg jezika i kwi`evnosti, matematika i prvi strani jezik) i interno, nastavne predmete po izboru u~enika, koji su u
maturskom standardu. Eksterni dio ra|en
je pisano, po ispitnom materijalu i u prisustvu test-administratora koje je delegirao
Ispitni centar. Interni dio realizovale su
ispitne komisije koje je formirala {kola.
Ispitna pitawa definisana su iz ispitnih kataloga koji su bili dostupni u~enicima. U izradi pojedinih ispitnih kataloga
u~estvovali su i profesori na{e {kole.
Cjelokupnu organizaciju i realizaciju maturskog ispita pratio je predstavnik Ispitnog centra.
Prema utvr|enom kalendaru, maturski ispit realizovan je u aprilu i junu, po dinamici Kalendara maturskog ispita za {kol-
sku 2010/11. godinu. U aprilu je ra|en esej iz
crnogorskog ili materweg jezika i kwi`evnosti a ostali dio u junu.
[kola je blagovremeno formirala Komisiju za pripremu maturskog ispita. U~enici i roditeqi su kontinuirano, tokom nastavne godine, informisani o metodologiji
polagawa maturskog ispita.
Po ovom konceptu, maturski ispit polagala su i 33 u~enika, dobitnici diplome Lu~a.
U predvi|enom roku (kraj prvog klasifikacionog perioda) u~enici su se pisano, na
obrascima izjasnili za nastavne predmete
koje }e polagati na maturskom ispitu. [kolske 2010/11. godine, ~etvrti razred , u pet
odjeqewa poha|alo je 138 u~enika. Na kraju
nastavne godine od 138 u~enika ~etvrtog razreda, 123 su sa pozitivnim uspjehom zavr{ili razred i time stekli uslove za polagawe
maturskog ispita. Ostalih 15 u~enika to
pravo su stekli poslije popravnih ispita.
Komisija za pripremu maturskog ispita, u
saradwi sa Ispitnim centrom, obavila je sve
pripremne radwe blagovremeno te je maturski ispit , u cjelini, obavqen po dinamici
odre|enoj Kalendarom maturskog ispita.
Tokom eksternog dijela, test administratori nijesu imali primjedbi na rad i pona{awe kandidata. I predstavnik Ispitnog
centra, koji je pratio maturski ispit, konstatovao je , da je maturski ispit u cjelini
organizovan i realizovan uspje{no.
Interni dio maturskog ispita obavile su
stru~ne ispitne komisije formirane od profesora na{e {kole. Ispiti su realizovani
planiranom dinamikom i po utvr|enoj satnici. Ispitne komisije su se dosqedno pridr`avale propisane procedure iz Pravilnika o na~inu, postupku i vremenu polagawa
maturskog ispita u gimnaziji i nije bilo izdvojenih mi{qewa pri utvr|ivawu kona~nih ocjena.
Od prijavqenih 138 kandidata, u junskom
ispitnom roku,maturski ispit polo`ilo je
119, a ostalih 19 polagali su popravne ispite u avgustu.
U avgustovskom ispitnom roku, kandidatima koji su ostali na popravnom ispitu, pridru`ila su se i dva kandidata koji su to pravo stekli vanrednim {kolovawem.
Poslije obavqenih ispita u avgustovskom
ispitnom roku 137 kandidata polo`ilo je
maturski ispit: 25 odli~an, 66 vrlo dobar,
44 dobar, dva dovoqan, dva kandidata upu}eni su na popravni ispit iz po jednog nastavnog predmeta.
Mr Hajrudin Kujunxi},
pomo}nik direktora
2
• • • Nastavak sa 1. strane • • •
Promijene u dru{tvu odra`avale su se ne samo na nastavne planove i programe, ve} i na ulogu Gimnazije u dru{tveno-politi~kom
`ivotu uop{te.
Odlukom SO Pqevqa 12.07.1968.
godine Gimnazija je dobila ime po
svom prvom direktoru. Od tada se
zove Gimnazija “Tanasije Pejatovi}”. Deset godina kasnije dolazi
do integracije dvije sredwe {kole
tj. Gimnazije i [kolskog centa i
takva obrazovna ustanova zvala se
Centar za usmjereno obrazovaqe
“Tre}a proleterska sanxa~ka”, {to
nimalo ne umawuje zna~aj i wenu
bogatu tradiciju.
Od septembra 1991. godine ponovo
je za`ivio rad u Gimnaziji “Tanasije Pejatovi}” po gimnazijskim
nastavnim planovima i programima.
• Gimnazija je tokom svog postojawa mijewala organizacione forme i trpwela vi{e reformi, ali
uprkos svim tim administrativnim nalozima, sa~uvala je svoju
plemenitu misiju na poqu obrazovawa i vaspitawa. [ta u vezi
s tim mo`ete re}i?
- Da, Gimnazija kroz svoju dugu
istoriju mijewala je organizacione forme, ali ona je sa~uvala jezgro
op{teg obrazovawa kako iz prirodno-matemati~kih tako iz dru{tvenih nauka, radi nastavqawa {kolovawa.
Znamo Gimnaziju sa smjerovima,
dru{tveno-jezi~ki i prirodno-matemati~ki smjer, zatim takozvana
[uvareva reforma koja je tako|e
gajila jezgro gimnazijskih programa i poslije 1991. ona se opet vra}a korijenima klasi~ne gimnazije
tj. gim na zi je op {teg smje ra. Od
2005/06. godine sve Gimnazije u Crnoj Gori prelaze na novi koncept
takozvane op{te gimnazije.
Nova reformisana gimnazija zasnovana je na obaveze i obavezne
izborne predmete. Normalno jezgro
gim na zij skih op {te o bra zov nih
predmeta ostaje uz dopunu obaveznih izbornih predmeta.
Karakteristi~no za ovaj koncept
gimnazije Maturski ispit eksternog tipa, koji sprovodi Ispitni
centar normalno uz saradwu Gimnazije. Na{i u~enicu su prethodne godine pokazali dobre rezultate na maturskom ispitu.
• ^iwenica je da su neki biv{i
u~enici i profesori ove {kole
svojim nau~nim, stru~nim, umjetni~kim i sportskim ostvarewima nadrasli regionalne pa ~ak i
dr`avne okvire. Mo`ete li nam
nekim konkretnim pokazateqima
podkrijepiti ovu hipotezu?
- Hiqade u~enika pro{lo je kroz
ovu {kolu i rasuti po svijetu uvijek su uspijevali u svom poslu. Mnogi u~enici ove {kole su danas profesori na mnogim univerzirtetima
ne samo u na{oj zemqi nego i u najpoznatijim univerzitetima u svijetu, zatim kao istaknuti nau~ni radni ci, aka de mi ci, kwi `ev ni ci,
umjetnici i sl. Bilo da su kod nas
ili u svijetu, uvijek su ~uvali i
sa~uvali ugled i dostojanstvo Gimnazije.
Na{a Gimanija je uvijek imala i
ima izvanrede pedagoge, iskusne i
pregala~ke radnike, qude od znawa
i autoriteta Gimnazija je dobila i
najve}e priznawe u oblasti obrazovawa i vaspitawa “Oktoih”, koje
dodjequje Crna Gora, kao izraz dru{tvenog priznawa za postignute rezultate od izuzetne vrijednosti u
oblasti obrazovawa i vaspitawa.
Gimnazija je dobila i priznawe tj.
Orden za zasluge za narod sa zlatnom zvijzdom od predsjednika SFRJ
Josipa Broza Tita. Dvostruki je dobitnik Novembarske nagrade koju
dodjequje Op{tina Pqevqa. Posqedwu nagradu od Op{tine dobila
je kada je proslavila stogodi{wicu postojawa i rada. Mnogi profesori su dobili najve}u nagradu “Okto ih” Cr ne Go re kao i dru ga
pri zna wa. Naj ve }a dra go cje nost
Gimnazije su |aci i oni to pokazuju na {kolskim rezultatima tako i
van {kole kroz razna dr`avna, me|unarodna takmi~ewa, na svim nivoima od prirodnih, dru{tvenih
nauka, sporta i uop{te u kulturi.
Pro sla vom sto go di {weg ra da
Gimnazija objavila je dvotomnu monografiju koja je pravo remek djelo i bogatstvo Pqevaqa i {ire.
Malo je gimnazija koja ima ovako bogatu i burnu pro{lost.
Tako 9000 u~enika je zavr{ilo
Gimnaziju, a wih 889 je dobilo diplomu “Lu~a”, kao priznawe za odli~an uspjeh i primjerno vladawe
tokom cjelokupnog {kolovawa ili
odli~nim uspjehom iz svih nastav-
nih predmeta tokom {kolovawa.
• Svjesni smo da `ivimo u novom
vremenu, {to nala`e i nove obaveze u nastavno-obrazovnom procesu. Kakve su obaveze ove {kole u tom pogledu i mo`e li se
re}i da {kola u korak prati sve
procese u obrazovawu koji prate
savremeni svijet?
- Mi slim da i sa ma re for ma
obrazovnog sistema u Crnoj Gori
ide u korak sa savremenim zahtjevima odnosno zahtjevima koje ima
razvijeni svijet. ^iwenica da za
ovakav obrazovni sistem treba jo{
vi{e da se ula`e kako na opremawe kabineta tako i na usavr{avawe nastavnika. Obaveze {kole je
sva ka ko da pra ti sve pro ce se u
obrazovawu. Koriste}i informacione sisteme nastava je u pravom
smislu modernizovana, naravno ona
mora da ima i ono tradicionalo.
[kola ima i svoj sajt, otvorena je
prema lokalnoj sredini, medijima
i svima, tako da mogu i gra|ani
vidjeti na{ cjelokupni rad.
Vi{e od 10 godina na{i u~enici
idu na ekskurzije {irom Evrope,
tako da i to doprinosi jednoj cjelovitosti rada {kole. Mi u~enike
Gimnazije posmatramo kao da su ve}
jednom nogom zakora~ili na fakultet i sa du`nim po{tovawem razvijamo i ~uvamo uzajamno po{tovawe.
• [kola je smje{tena u jednoj po
arhitektonskim karakteristikama osobenoj zgradi. [ta se ~ini
da objekat sa~uva svoju autenti~nost i da svojom funkcionalno{}u i prostorom omogu}i izvo|ewe nastave u duhu savremenih
metoda u nastavi?
- Gimnazija je smje{tena prakti~no u centru grada i to je u pravom smislu i “akademsko” mjesto.
Mnoge kulturne aktivnosti kako
za u~enike tako i za gra|ane odvijaju se u sve~anoj sali, biblioteci,
sportskom poligonu, fiskulturnoj
sali, restoranu i sli~no. Zgrada
Gimnazije ima specifi~nu arhitekturu i svaki posjetilac zastane i sa divqewem je posmatra.
Najqep{i i svakako najstariji
objekat sagra|en je 1936. godine u
ko joj je bi la osnov na {ko la do
1955/56. godine.
Prije ~etiri godine na objektima
{kole zamijewen je krovni prekriva~ i sre|ena fasada. U narednom
periodu o~ekuje se generalna rekonstrukcija unutra{weg dijela kao i
zamjena stolarije. Projekat za rekonstrukciju Gimnazije finansirali su Ministarstvo prosvjete i
sporta i Op{tina Pqevqa. Kada se
to sve sredi mislim da }emo u svakom pogledu imati optimalne uslove za rad tj. jednu savremeno ure|enu {kolu. Ministarstvo je ulo`ilo
i zna~ajna sredstva za opremawe kabineta u~ilima i najmje{tajem, tako mo`e se re}i da se nastava odvija u duhu savremene tehnologije i
novih shvatawa nastave. Naravno,
uz savremena sredstva-u~ila profesori koriste i savremene medote
koje su, uz posledwu reformu, svi
kroz seminare pro{li. Naravno,
kombinuju}i razne metode i savremena sredstva u~enik postaje sve aktivniji na ~asovima.
Razgovarao:
Milorad Jokni}
U {kolskoj 2010/2011. godine upisan 154 u~enik
ANALIZA USPJEHA
U^ENIKA PRVOG
RAZREDA [KOLSKE
2010/2011. GODINE
Od ukupno upisanih 80 u~enika sa odli~nim uspjehom iz
osnovne {kole, na kraju I razreda Gimnazije bilo je 48 sa
odli~nim uspjehom, 30 sa vrlo dobrim i 1 u~enik sa dobrim
uspjehom. (jedan neocjewen).
Od 73 u~enika upisanih sa vrlo dobrim uspjehom na kraju I razreda Gimnazije, jedna u~enica je bila sa odli~nim
uspjehom, 43 u~enika sa vrlo dobrim uspjehom, 28 sa dobrim i 1 sa dovoqnim uspjehom.
Jedan u~enik sa dobrim uspjehom iz osnovne {kole
imao je isti uspjeh i na kraju I razreda Gimnazije.
[kolske 2010/2011. godine upisana su 33 u~enik sa dipolomom Lu~a. Na kraju I razreda 18 u~enika je imalo
odli~an uspjeh iz svih nastavnih predmeta, 11 u~enika
su bili odli~ni bez odli~nih ocjena iz svih nastavnih
predmeta, 3 u~enika su imala vrlo dobar uspjeh i jedna
u~enica je neocjewena.
Podaci po {kolama su slijde}i: iz O[ “Ristan Pavlovi}” upisano je 14 lu~ono{a, a na kraju I razreda Gimnazije bilo ih je 9 sa svim odli~nim ocjenama. Iz O[
“Salko Aqkovi}” upisano je 15 lu~ono{a, a na kraju I
rareda Gimnazije, 4 u~enika su bila sa svim peticama.
Iz O[ “Bo{ko Buha” upisana su 3 u~enika sa “Lu~om”
i na kraju I razreda Gimnazije zadr`ali su odli~an
uspjeh sa svim odli~nim ocjenama.
Iz ostalih {kola 1 u~enik je bio sa diplomom “Lu~om”, a na kraju I razreda imao je vrlo dobar uspijeh.
Navedeni podaci ukazuju da su prisutne zna~ajne promjene u uspjehu u~enika iz Osnovne {kole u odnosu na
Gimnaziju. Razloga svakako ima vi{e, o ~emu se mo`e diskutovati na sjednici Nastavni~kog vije}a.
VREDNOVAWE I OCJEWIVAWE U^ENIKA
Ocjewivawe u~enika je veoma
slo`en i odgovoran posao, vjerovatno najte`i dio posla nastavnika.
Ocjewivawe podrazumjeva pra}ewe, provjeravawe i vrednovawe
znawa u~enika. U {koli se osim
znawa ocjewuje i vladawe u~enika.
O ~emu nastavnik mora da vodi
ra~una prilikom provjeravawa i
ocjewivawa znawa u~enika:
- poznavawu i razumjevawu nastavnog gradiva, sposobnosti analize i interpretacije, kao i o
sposobnosti stvarala~ke upotrebe znawa,
- razli~itim na~inima, provjeravawa i ocjewivawa znawa u
odnosu na predmetne ciqeve,
- po{tovawu integriteta li~nosti u~enika i razli~itostima
me|u wima,
- bla go vre me nom da va wu po vratne informacije u~enicima i
wihovim roditeqima o individualnom napredovawu,
- razvijawu kriti~kog odnosa
u~enika prema sopstvenom znawu
i znawima drugih u~enika,
- razvijawu saradni~kih (demokratskih), odnosa na relaciji
nastavnik - u~enik,
- ocjena je pokazateq efikasnosti rada nastavnika i {kole.
Pra}ewe znawa u~enika podrazumjeva kontinuirano zapa`awe o
razvijawu motivacije, interesovawa, sposobnosti u~enika, postignu}ima u usvajawu sadr`aja,
nastavnog predmeta, kao i odnos
prema radu, postavqenim zadacima i vaspitnim vrijednostima.
Provjeravawe znawa vr{i se
prije, u toku i na kraju obrade
novih nastavnih sadr`aja. Dakle, provjerava se predznawe, razumjevawe nastavnih sadr`aja i
wihova primjena kako bi se otklonili eventualni nedostaci
zbog kojih bi u~enici mogli slabo da razumiju i primjene pomenute sadr`aje. Provjera znawa je
usmena, pismena i prakti~na. Pismeni zadaci se planiraju na po~etku {kolske godine iz predme-
TIMSKI RAD GARANCIJA USPJEHA
ta je najva`nije za uspjeh u poslu? Vjerovatno
[
bi ve}ina odmah rekla da su to stru~no znawe,
inteligencija i radno iskustvo. Praksa posqedwih decenija pokazala je da qudi {irokog znawa,
izuzetnih intelektualnih sposobnosti nisu uvijek dobri i kvalitetni saradnici. Ono {to im nedostaje je sposobnost timskog rada, integracije u
grupu koja je presudna da bi posao dobro funkcinisao. A da bi ne{to tako bilo mogu}e, neophodno je
da su iskusni i motivisani zaposleni na pravim pozicijama. Dobar tim je jedina garancija uspjeha.
[ta je onda potrebno da bi se on sastavio? Koje kriterijume izbor treba da zadovoqi?
Psiholozi tvrde da su glavne karakteristike
~lanova uspje{nog tima komunikacijske vje{tine,
koje pored razgovora i dogovora podrazumijevaju i aktivno slu{awe i uspje{no preno{ewe poruka, zatim prilagodqivost, odnosno sposobnost da se
pozitivno i kreativno reaguje i na poslovne neuspjehe i prepreke, samokontrola, samopouzdawe,
motivacija za rad i li~na `eqa da se napreduje i
motivi{u saradnici, adekvatno intelektualno
funkcionisawe, djelotvornost u grupi…
Sve one upu}uju na razli~ite aspekte tzv. “emocionalne inteligencije”, koja je kqu~ timskog
rada , a samim tim i uspjeha u poslu. Ali, da li
je timski rad uvijek mogu}? Kako uklopiti razli~ite karaktere i vizije posla? Po kojim kriterijumima poslodavci treba da sastave tim koji }e
funkcionisati bez obzira na sve?
Psiholozi tvrde da sve vi{e poslodavaca kandidate podvrgava psiholo{kim testovima, koji
uglavnom ispituju stepen emocionalne inteligencije. Psiholozi tvrde da je najboqi onaj tim koji funkcioni{e i kada neko od ~lanova nije prisutan, gdje svako ima adekvatnu zamjenu. Za dobar
tim vrlo su va`ni me|uqudski odnosi, a psiholozi savjetuju - ostavite neki trenutak za smijeh, jer
su dru`ewe i dobra atmosfera va`ni za uspjeh
Timski rad mo`e da se nau~i, odnosno da se
uvje`ba, tvrde stru~waci. Vje{tine komunikacije i kontrola emocija vje`bom prelaze u naviku, {to nas godinama ~ini sve boqim poslovnim
saradnicima. Ako vje`bamo aktivno slu{awe, boqe }emo upoznati qude oko sebe, a podr{ka i lojalnost qudi sa kojima radimo obezbje|uje se dobrom komunikacijom, uva`avawem razli~itosti,
odnosom u kojem preovladava po{tovawe, povjerewe, razumijevawe i kolegijalnost. Bez empatije
tim slabije funkcioni{e.
“Bez obzira koliko je osoba pametna ili naporno radi, nigdje ne}e sti}i sama. Na poslu je va`no
biti preduzetan i energi~an, ali je mnogo va`nije u toj energi~nosti kontrolisati agresivnost, zamijeniti je iskrenom prijateqskom nastrojeno{}u”, tvrdi O.A. Batista u svojoj kwizi “Obi~na
nauka u svakodnevnom `ivotu”.
Milanka ^epi}, prof.
ta za koje je to propisano nastavnim planom i programom i evidentiraju se u razredne kwige. U
toku dana u~enik mo`e imati jednu pismenu provjeru znawa, a u toku sedmice najvi{e dvije. Ako
polovina u~enika na pismenoj
provjeri znawa dobije slabu ocjenu, pismeni se ponavqa.
Usmena provjera znawa obavqa
se redovno u toku svakog ~asa.
Ocjenu na kraju klasifikacionih perioda, pologodi{ta i na
kraju {kolske godine predla`e
predmetni nastavnik, u odjeqewu pred u~enicima, a utvr|uje je
Odjeqensko vije}e. Ako ima izdvojenih mi{qewa spornu ocjenu
utvr|uje Nastavni~ko vije}e.
Znawe u~enika se ocjewuje broj~anim ocjenama od 1 do 5.
Ocje nu ne do vo qan (1) do bi ja
u~enika koji nije dostigao zadovoqavaju}i nivo usvojenosti ciqeva i standarda znawa.
Ocjenu dovoqan (2) dobija u~enik koji ima zadovoqavaju}i nivo usvojenosti ciqeva i standarda znawa i stepen razumjevawa
programskih sadr`aja.
Ocjenu dobar (3) dobija u~enik
koji ima prose~an nivo usvojenosti ciqeva i standarda znawa,
pro sje ~an ste pen ra zu mje va wa
programskih sadr`aja i pokazao
je sposobnost primjene znawa, vje{tina i navika uz pomo} nastavnika.
Ocjenu vrlo dobar (4) dobija
u~enik koji ima visok nivo usvojenosti ciqeva i standarda znawa, vi sok ste pen ra zu mje va wa
programskih sadr`aja i pokazao
je sposobnost primjene znawa, vje{tina i navika uz mawu pomo}
nastavnika i visok stepen sopstvenog anga`ovawa.
Ocjenu odli~an (5) dobija u~enik koji je u potpunosti pokazao
sposobnost primjene znawa, navika, vje{tina i samostalnost u
radu i usvojio predvi|eni nivo
standarda znawa uz veoma visok
stepen anga`ovawa.
U postupku ocjewivawa u~enika nastavnik uva`ava li~nost
u~enika, wegove op{te, posebne
sposobnosti, razvojne karakteristike, uslove u kojima `ivi, odnosno sti~e obrazovawe.
Mila Crnogorac Nenadi},
pedagog
3
Mali leksikon bibliote~kih pojmova
Kwi`evnost, {tampartstvo
i izdava~ka djelatnost
Prvi leksikon iz bibliotekarstva objavio je dr
Kosta Gruba~i} jo{ 1964. godine pod naslovom
Enciklopedijski leskikon bibliotekarstva. Iako
je bio nazna~en kao bibliotekarski, on je u velikoj mjeri obuhvatao i termine iz kwi`evnosti,
{tamparstva, izdava~ke djelatnosti i dr.
Abecedni katalog - katalog u kojem su katalo{ki
listi}i abecedno sre|eni po
prezimenima individualnih
ili kolektivnih autora,
odnosno po naslovu djela.
Autorski katalog - katalog u kom su katalo{ki
listi}i sre|eni abecedno
ili azbu~no po prezimenima
individualnih i kolektivnih autora.
Bibliobus - vrsta pokretne biblioteke smje{tene u
specijalno adaptiranom autobusu, kojim se kwige dopremaju u mjesta bez biblioteka.
Bibliofil (gr~.) - qubiteq kwiga.
Bibliofobija (gr~.) suprotno od bibliofilije,
mr`wa i odvratnost prema
kwizi.
Bibliografija (gr~.) popisivawe i klasifikovawe publikacija i tekstova
namijewenih javnosti, po ~etni stadijum svakog nau~noistra`iva~kog rada.
Bibliologija (gr~.) - nauka
o kwizi, postanku, umno`avawu, smje{taju, obradi i dr.
Bibliomanija (gr~.) - pretjerana qubav prema kwizi,
strast za skupqawem kwiga,
naro~ito rijetkih i dragocjenih.
Cicero - {tampana slova.
Deziderat (lat.) - potrebna
kwiga ili drugi bibliote~ki
materijal koji biblioteka ne
posjeduje a `eli da nabavi.
Divot-izdawe - luksuzno
izdawe u pogledu {tampe,
poveza i hartije.
Ekslibris (lat.) - oznaka
vlasni{tva kwige u obliku
naqepnice na unutra{woj
strani korica, s imenom
vlasnika i nekim crte`om.
Fototipsko izdawe - vjerna fotomehani~ka kopija
originalnog izdawa.
Hrbat - le|a ili le|ni dio
kwige, koji kao ki~ma dr`i
spojene wene listove i korice. Na hrbatu se ~esto navodi naslov djela, ime autora,
a po potrebi i broj toma.
Inkunabula (lat.) - kwiga
{tampana prije 1500. godine, bilo pomo}u plo~a, u
kojima je tekst stranica bio
urezan isto kao kod drvoreza,
bilo tipografski, pokretnim slovima po Gutembergovom metodu.
ISBN (International Standard Book Number) - me|unarodni standardni broj kwige,
koji izdava~i stavqaju na
svoja izdawa da bi svaka
kwiga bila identifikovana.
Kaliografija - vje{tina
lijepog pisawa, krasnopis.
Katalog - sre|en popis
bibliote~kog fonda.
Legat - testamentom
zavje{tan poklon biblioteci; cjelokupna privatna
biblioteka, umjetni~ki predmeti, radna soba, namje{taj.
Liliputno izdawe - najmawi format kwige u kome se
obi~no izdaju rje~nici ili
djela klasika.
Muzejski primjerak publikacija u nacionalnoj
biblioteci koja se nalazi u
posebnom fondu i ne daje na
kori{}ewe.
Numerisani primjerak primjerak publikacije koji
ima svoju numeraciju. Uvijek su to publikacije malog
tira`a, obi~no do 400 primjeraka.
Obavezni primjerak -
primjerak izdawa koji je
{tampar du`an da dostavi
besplatno.
Palimpsest - ponovo pisan
tekst, zbog nesta{ice pergamenta stariji tekst je brisan i preko wega ispisivan
novi.
Papirus - materijal za
pisawe prije pronalaska
hartije.
Pergament - prera|ena
ko`a `ivotiwskog porijekla koja slu`i kao materijal
za pisawe.
Reprint - pre{tampavawe.
Svitak - najstariji oblik
kwige u vidu rolne. Du`ina
svitka je bila od 7 do 10
metara. Prvi svici pisani
su na papirusu (oko 3000
godina prije na{e ere), a kasnije i na pergamentu.
[und - s umjetni~kog,
nau~nog i vaspitnog stanovi{ta bezvrijedna literatura, u obliku romana, novele,
stripova.
Transkripcija
preno{ewe teksta iz jednog
pravopisa u drugi, na primjer iz etimolo{kog u fonetski.
Transliteracija - prepisivawe teksta slovo po slovo
iz jednog pisma u drugo, na
primjer preno{ewe sa }irilice na latinicu.
Univerzalna decimalna
klasifikacija - sistem
razvrstavawa struka zasnovan na deseti~noj podjeli,
{to omogu}ava da se svaki
wegov dio podijeli na deset
u`ih djelova.
Verzal - tekst pisan velikim slovima.
Zavi~ajna
zbirka
obra|eni bibliote~ki materijal u narodnoj biblioteci
koji se odnosi na podru~je na
kome je ona locirana. ^ini
posebni fond i slu`i
izu~avawu pro{losti.
Priredila ^epi} Quba,
bibliotekarka
Nova oprema u {koli
INTERNET U SVIM KABINETIMA
Krajem maja 2011 godine u
gimnaziji “Tanasije Pejatovi}” kabinet informatike je
opremqen novim ra~unarima.
Uprkos dobrom planirawu
i osmi{qenoj organizaciji
rada u na{oj {koli uvijek
ima mjesta za poboq{awe
planiranog. Tako je i informati~ka nastava poboq{ana dobijawem nove opreme i to 16 ra~unara i jednim
projektorom. Oprema je dobijena od strane kineske ambasade. U kabinetu informatike prethodni ra~unari
su zamijeweni novim ~ija
konfiguracija obezbje|uje
lak{i rad kako u~enika tako i nastavnog kadra.
Postavqawem novih ra~unara i instalacijom operativnog sistema dobijen je
kompletan kabinet u kome
mo`e da se koristi internet
pri organizaciji nastave.
Prethodni ra~unari su postavqeni u kabinete svih
profesora kojima je omogu}en neprekidan pristup internet mre`i. Ova pogod-
nost omogu}ava lak{u i boqu organiza ci ju na sta ve, a
uvo |e wem “Elek tronskog dnevnika”
konstantan pristup
in ter ne tu. Elek tron ski dnev nik
omogu}ava evidenciju ocjena, izostanaka
u~enika, komunikaci ju pro fe so ra i
roditeqa internetom, kao i provjeru
ocjena i izostanaka
roditeqima.
Svi u~enici u {koli tokom redovne i izborne nastave sti~u informati~ku
pismenost. Savremena oprema kabineta uti~e na motivisanost i zainteresovanost
u~enika. ICT (informaciono komunikacione tehnologije) mogu biti i korisno
sredstvo za pomo} u~enicima da prezentuju i objave
rezultate svog rada na zanimqiv i atraktivan na~in i
da diskutuju o svojim radovima. Neko prezentuje na ta-
bli, neko preko projektora.
Nastavni programi omogu}avaju i podr`avaju nove
moderne metode rada, a profesori su podstaknuti da
kad god je to potrebno nastavu osavremene upotrebom
ICT-a. Primarni zadatak je
da profesori koriste ICT
kao podr{ku nastavnim metodama koje podr`avaju sveobuhvatan razvoj u~enika,
i kod wih podsti~u vi{e
nivoe mi{qewa i u~ewa,
motivi{u ih na kriti~ko
• Dramska sekcija • • • • • • • • • • • • • • •
JO[ JEDAN USPJEH
Dramska sekcija Gimnazije “Tanasije Pejatovi}” povodom obiqe`avawa Dana {kole, sedamnaestog novembra, premijerno je izvela predstavu
“Narodni poslanik”, po tekstu istoimene komedija Branislava Nu{i}a.
U re`iji profesorice Bojane Gruji}, ~lanovi dramske sekcije o`ivjeli su Nu{i}eve likove i komi~ne
situacije kroz koje prolaze. Nakon
vi{enedjeqnih proba, u~enici su u
svom debiju “na daskama koje `ivot
zna~e” do~arali sliku dru{tva u kome ~ovjek nema granica u `eqi za
vla{}u i mo}i. Jedno~asovnom izvo|ewu predstave prisustvovalo je vi{e od sto pedeset zvanica koje su ispunile sve~anu salu Gimnazije do
posqedweg mjesta.
Izlasci glumaca na scenu pozdravqa ni su gro mo gla snim apla u zi ma.
Ivan Starovlah, u ulozi Jevrema, kao
i Matija Vrane{, u ulozi `andarma,
ostavili su poseban utisak na publiku svojim orginalnim gluma~kim izrazom i improvizacijom. Spoj orginalnog
djela slavnog pisca i improvizacija
ispostavili su se kao odli~na kombinacija, koja je navela gledaoca da razmisli o tome koliko daleko ~ovjek ide
u moralnim ustupcima da bi ostvario
polo`aj u dru{tvu, ali i da izmami
osmjeh na wihovim licima i bar na
trenutak u~ini da zaborave na sve
brige i probleme koji ih more.
Glavne uloge su ostvarili:
Ivan Starovlah - Jevrem,
Ma ri ja Kne `e vi} Pavka, Nikola Topa lo vi} - Spi ra,
Marija Potpara
- Spirinica, Erdal Aja no vi} Ivkovi}, Arijana Xeb ha ni} Danica, Du{an \ur|i} -
mi{qewe i uva`avaju razli~ite mogu}nosti i stilove u~ewa.
Danas se `ivot ne mo`e
za mi sli ti bez ra ~u na ra.
Kad to ka`emo, mislimo na
to, da nam je ra~unar danas
potreban u svim oblastima,
kako za rad tako i za razonodu.
Qiqana Ranevski, prof.
Sreta, Kristina Te{ovi} – Sekuli},
Erna Stuji} - Marina, Meho Deli} Mladen, Bo`idar ^abarkapa - Sima,
Matija Vrane{ – @andarm, Marko
Pre ra do vi} i
Ne ma wa Pe trovi} – Gra|ani.
Du{an
\ur|i},
IV-5
PROJEKAT
ZAJEDNO MO@EMO MNOGO
Od 7. do 11. ferbuara ove
go di ne NVO Ju ven tas iz
Podgorice odr`ala je seminar u Milo~eru na temu:
Izgradwa kapaciteta u~eni~kih zajednica u Crnoj
Gori. Seminar je okupio 20
pred stav ni ka U~e ni~ kih
parlamenata sredwih {kola sa teritorije Crne Gore,
me|u kojima su bili i predstavnici na{eg Up-a.U ulo-
zi predstavnika na{eg Upa na{li su se: Amir [ulovi}, Jak{a Vukovi},Alisa
]irlija, Amira Softi} i
Bo`o Kne`evi}. Na seminaru su bili jo{ predstavni ci sred we eko nom ske
{kole “Mirko Ve{ovi}”
iz Podgorice, sredwe mje{ovite {kole “Bratstvo jedinstvo” iz Ulciwa i gimna zi je
“25
maj”
iz
Tuzi.Na{i u~enici su na
seminaru pokazali veoma
dobro znawe i veoma veliki aktivizam koji je potreban mladima. Na seminaru
je bilo dobro dru`ewe,opu{tena atmosfera. Upoznali smo mnogo novih qudi
iz NVO sektora. Stekli smo
odli~ne odnose sa Nvo Juventas i sa Nvo Cemi. Koliko smo pokazali dobre
rezultate i koliko smo na{u {kolu predstavqali na
pravi na~in govori i podatak da je Amir [ulovi}
izabran u upravni odbor
Unije sredwo{kolaca Crne Gore (UNSCG).
Na seminaru smo nau~ili da pi{emo projekte pa
smo sa na{im projektom
“Zajedno mo`emo mnogo”
apli ci ra li za sred stva
kod Ju ven ta sa. Pro je kat
nam je i odobren. Odobrena su nam fi nan sij ska
sred stva u iz no su od
500eura. Projekat je obuhvatao rekonstrukciju posto je }e i na bav ku no ve
opreme koja je potrebna za
ozvu~ewe. Od sredstava koja smo dobili od Juventasa
kupili smo samo dio opreme.T aj projekat nije doveden do kraja zato {to su
pored sredstava Juventasa
bila potrebna i sredstva
iz {kolskog buxeta koje
{kola u ovim uslovima nije mogla da obezbjedi. Dobili smo ~vrsto obe}awe od
direktora da }e ovaj projekat biti veoma brzo finalizovan i da }e na{a {kola dobiti moderno i novo
ozvuc~ewe, koje joj po renomeu svakako pripada.
Amir [ulovi}, IV-2
4
Djeca sa smetwama u razvoju
Facebook timeline
FEJSBUK ZAVISNOST I PRIVATNOST
Internet servisi za dru{tveno umre`avawe su sajtovi ~iji je ciq kreirawe
Internet zajednica qudi
koji imaju zajedni~ka interesovawa i aktivnosti,
ili koji su zainteresovani za istra`ivawe interesovawa i aktivnosti drugih. Na ovim saj to vi ma
korisnici se dru`e, prave
svoje profile, dodaju prijateqe, u~lawuju se u grupe,
sve u svemu - zabavno provode vrijeme.
Socijalne mre`e nude velike mogu}nosti, ali kriju
i mnoge zamke. Ovo tehnolo{ko gubqewe vremena zaista mo`e da ostavi neke veoma negativne posledice na
va{ `ivot.
Prva je redundantnost podataka koja se javqa kada
jedan korisnik kreira profil na dvije ili vi{e dru{tvenih mre`a. Sa vi{estrukim profilom, dolazi
i vi{estruka lista (istih)
prijateqa, kao i svih drugih sadr`aja. Dru gi ne dostatak je ~iwenica da je
ko ri {}e we dru {tve nih
mre`a naj~e{}e slabo povezano sa surfovawem i pretra`ivawem drugog Internet sadr`aja. U sada{wim
dru{tvenim mre`ama, interakcija ovog tipa se svodi na postavqawe linkova
na od re |e ne saj to ve, ili
multimedijalne sadr`aje.
Kao i sa bilo ~im drugim
u `ivotu, prekovremeno kori{}ewe Facebooka mo`e
do ve sti do za vi sno sti, a
upravo iz tog razloga psiholog Joanna Lipari sa kalifor nij skog uni ver zi te ta
UCLA odredila je pet znakova koji predstavqaju zavisnost o Facebooku:
1. Propu{tate san zbog kori{}ewa Facebooka.
2. Na Facebooku provodite
vi {e od sat vre me na
dnevno.
3. Opsesivno pronalazite
nekada{we prijateqe i
qubavi na Facebooku i
komunicirate sa wima.
4. Ig no ri {e te po slov ne
obaveze; surfujete po Facebooku intenzivno tokom radnog vremena.
5. Pomisao na napu{tawe
Facebooka izaziva u vama
nemir.
Novo istra`ivawe pokazuje da su onlajn potrage
koje ukqu~uju rije~i “Facebook” i “zavisnost” daleko
brojnije od potraga za zavisno{}u od seksa ili cigare ta. Uspon dru {tve nih
mre`a i potreba da se stalno prate a`urirawa statusa stvorilo je problem osoba ma ko je su sklo ne
zavisnosti. ^iwenica da je
pristup Facebook-u veoma
lak samo podsti~e takvu zavi snost. Po tre ba da se
stalno bude u toku sve vi{e
uzima maha, {to se vidi i
po tome {to se prodaju televizori nove generacije
na kojima se mo`e pristupiti dru{tvenim mre`ama.
Timeline je nova Facebookova funkcija koja }e korisniku omogu}iti da hronolo{ki unese cijelu svoju
istoriju i sve najzanimqivije doga|aje iz `ivota koje `eli podijeliti s prijateqima. Facebook }e ovom
funkcijom postati savr{eni ja mar ke tin {ka plat forma, ali otvoreno je pita we ka ko }e na
Zuckerbergovu prezentaciju reagovati dru{tva za za{titu privatnosti.
^ini se da Timeline krije puno vi{e zamki zbog kojih
bi
mno gi
ko ri sni ci mo gli
itekako po`aliti.
Ova aplikacija omogu}uje
nam ~itawe i dijeqewe sadr`aja na Timelineu te je
prvo potrebno podesiti, od-
OSMOSMERKA
KISEONIK, VODONIK, SUMPOR, AZOT, KAMION,
MORE, FRAKCIJA, KEROZIN, DUBAI, BENZIN,
PARAFIN, DIZEL, MINAS, MINI, WTI, BMW, ^EP, VW
RJE[ENJE: ___ ___ ___ ___ ___
nosno dati joj dopu{tewe
pristupu nekim na{im informacijama te podesiti
kome }e sadr`aj kojeg mi
koristimo biti dostupan.
Tada bi za mnoge mogli
nastati problemi jer sve
{to radimo na stranici koja je povezana putem social
readera mo`e osvanuti na
na{em Timelineu – dakle,
vi{e nije potrebno odre|eni ~lanak lajkovati ili
{erovati, ve} }e se sav sadr`aj koji pratite (~lanci,
fotografije, video zapisi)
pojavqivati na va{em Timelineu i svi va{i prijateqi mo}i }e vidjeti {ta ste
ra di li na toj stra ni ci.
Ovo i nije toliko problem kada ~itamo neke politi~ke i sportske ~lanke,
ali {ta kada korisnici ove
dru {tve ne mre `e ~i ta ju
ili slu{aju/gledaju sadr`aj koji `ele zadr`ati za
sebe, a to se, mimo wihovog znawa, pojavi na
Timelineu.
Kako bi izbjegli
ova kve pro ble me
potrebno je prilikom aktivirawa apli ka ci je
izmijeniti neke
postavke pa tako
treba promijeniti vidqivost na{ih
ak-
tivnosti na takvim aplikacijama – potrebno je klik nu ti na stre li cu po red
’This activity is visible to’, zatim i}i na ’Prilago|eno’ i
tu odabrati opciju da samo
vi mo`ete vidjeti sadr`aj
do ti~ ne apli ka ci je ili,
{to }e mnogi re}i da je najsigurnije – uop{te ne treba aktivirati takve aplikacije.
Bili odu{evqeni ili ne
Timelineom, ~iwenica je da
je novitet izazvao veliku
raspravu me|u korisnicima, a uko li ko ste ve} u
startu odbacili tu ideju
kao ne{to {to previ{e zadire u va{u intimu uvijek
mo`ete poslu{ati savjet
nekih korisnika Facebooka
koji ka`u: “Postoji opcija
i deaktivirawa. Kome se ne
svi|a mo`e ugasiti profil
na Facebooku i oti}i”.
Bo`idar ^abarkapa, IV-5
Pogledi
SRE]A
Gledam qude koji sitnim koracima prolaze pored mene, kao da zuje negdje bez star ta i ci qa,
za bri nu ti da na {wim
svjetskim krizama i brigom o budu}nosti, o tome
kako pre`ivjeti?! Ne razmi{qaju o stvarima koje
su bitne, o tome kako se
duhovno uzdi}i i sebe utemeqiti ~vrsto na Zemqi!
^ovjek kao misaono bi}e sebe treba da prona|e u
`ivotu, da na|e inspiraci ju i smet ne mi sli sa
problematike dana{weg
`ivota koji nam u svojim
talasima nanosi mnoge te{ko}e i neda}e, jer posle
ki{e uvijek grije Sunce!
Tako da, ako ostanemo razumni i pribrani mo`emo
ubra ti plod opu stje le
vo}ke, jer u svakom lavirintu postoji izlaz, i u
svakoj tami zra~ak svjetlosti izbavqewa.
Nije zlato ba{ uvijek
sre}a, jer u ve}ini slu~a je va ima bi `u te ri je,
koja qudima mo`e da zna~i kao dijamant i da u ~ovje ko voj du {i iza zo ve
erupciju osje}awa sre}e.
Jer je sre}a upravo sitna “stvar” koja na{e raspolo`ewe vine u nebesa.
Obi~no su qudi koji `ive na ivici egzistencije
duhovno sre}ni, jer `ive
AKTIVNI
SUBJEKTI
O~ekivawe i ro|ewe djeteta sigurno su me|u najqep{im doga|ajima u `ivotu. Svi roditeqi obuzeti
su mnogim osje}awima vezanim uz o~ekivano dijete.
Dok i{ ~e ku je mo po ro |aj
jednu stvar sigurno ne planiramo: da na{e di je te
ima ne ku
bolest, anomaliju
ili poreme }aj
u
razvoju,
odnosno
da
bu de
di je te sa te {ko}ama. Nekima
od nas to se, ipak,
dogodi. Saznawe da sa djetetom ne{to nije u redu
jedan je od najte`ih trenutaka, odjednom se sru{e svi
snovi.
Na pitawe ko su osobe sa
smetwama u razvoju - nije
jednostavno odgovoriti, jer
je veoma {iroko i danas ga
po sma tra mo s raz li ~i tih
gledi{ta. To su osobe kojima se zbog bolesti, nesre}e
ili lo{ih `ivotnih uslova `ivot tako izmjenio da
vi{e nisu sposobni ukqu~iti se u sve oblike svakodnev nog `i vo ta. U u`em
smislu, ovde ubrajamo osobe
s geneti~kim manama koje ne
dopu{taju normalan razvoj
i djelovawe tjelesnih funkcija, ili mentalnih sposobnosti, i sve osobe kod kojih
se opisani nedostaci pojavquju u kasnijem `ivotu.
Osobe sa smetwama u razvoju su osobe kao i svi ostali, a mi sami ih ~inimo
hendikepiranim i invalidnim. Ove osobe, ova djeca,
osje}aju istu vrstu emocija,
potreba i interesovawa i
prolaze kroz iste probleme
kao i svi mi. Imaju jednaka prava, slobode i odgovornosti, imaju pravo da se
razvijaju i postignu najvi{e prema svojim mogu}nostima i imaju pravu na po{to va we wi ho vog
qudskog dostojanstva.
Me|utim, za{to
je tako te{ko
pri hva ti ti
nekoga ko se
ne uklapa u
norme
zajednice? Za to
jer su oni
osobe sa poseb nim po trebama? Zar nema sva ko od nas
posebne potrebe? Zar
nismo mi svi osobe sa posebnim potrebama?
Kvalitet `ivota osoba
sa smetwama u razvoju zavisi od svih nas, a postupak
prilago|avawa, prihvatawa i `ivqewa s hendikepom nije nimalo lak ni brz.
Za to treba vremena, snage,
voqe, optimizma, istrajanosti i vjere. Treba prihvatiti samo dijete i wegovu di jag no zu, `i vje ti sa
raznoraznim stavovima i
reakcijama okoline, svakodnevno pronalaziti snage
za zahtjevne procese rehabilitacije i lije~ewa, i
biti i daqe roditeq drugoj
djeci.
Problemi osoba sa smetwama u razvoju proizilaze
iz ograni~ewa koja im name}e dru{tvo. Osobe sa te{ko}ama potrebno je prihvatiti kao aktivne subjekte, a
ne kao objekte na{eg milosr|a i dobrote. Potrebno ih
je ukqu~iti u prirodnu sredinu, koju predstavqa porodica i lokalna dru{tvena zajednica.
Bo`idar ^abarkapa, IV-5
Dru{tvo kao porodica
JA I DRU[TVENA GRUPA
KOJOJ PRIPADAM
“Nijesam mogao birati ni mjesto ni vrijeme, ni porodicu u kojoj }u se roditi, ali zato mogu odabrati put ka dobrom ~ovjeku”
u porodici koja je na problemima izgradila svoju
stabilnost. Duhovna sre}a
~ovjeka je odr`ala kroz
vjekove, prevela preko rijeka propasti i nesre}a,
dok je novac i sve ono materijalno prolazno i nadoknadivo kroz vrijeme,
ali se razum i sre}a jednom sti~u i jednom gube!
Ne ~eznimo za onim {to
nemamo, ve} cijenimo ono
{to imamo, i bi}emo zadovoqni sobom. Li~no zadovoqstvo je osnovni i jedini preduslov za sre}u.
Sre}a se nalazi u malim
djelima koja nam pri~iwavaju zadovoqstvo, jer
sre}a nije u tome da se ~ini ono {to se `eli, ve} u
tome da se voli ono {to se
~ini!
Nikola Topalovi}, IV-5
Dru{tvo je kao porodica kojoj se moramo prilagoditi sa svojim kvalitetom,
a ne kvantitetom. U svom
dru{tvu treba podijeliti
mi{qewa o napretku, a ne
o nazatku, ne podle}i “kata rak ti” da na {weg dru {tva, ve} po mo }i we nom
izle~ewu i ukupnom provi|ewu.
Ja kao jedinka nemam snagu promjena, ali udru`en
sa istomi{qenicima, ne}u izgubiti nadu u izgledniju budu}nost.
“Nije zlato sve {to sija”, iz tog raz lo ga oso be
ogrnute pletenim prslukom
ne treba odbaciti od sebe,
mo`da se ispod wega krije
sre}an ~ovjek sa blagom mi{qu i pozitivnim raspolo`ewem.
Prihvatiti sebe onakvim
kakav jesi, i tako se predstaviti u dru{tvu, mnogo je
vrjednije od robne marke
koju }e{ pro{etati a ne
znati azbuku i tablicu mno`ewa, misliti da na taj na~in postaje{ neko i ne{to
u dru{tvu u kome biti{e{.
To tako traje sve do prve
“oseke”, kada do|e sve na
svoje, i “komunalci” po~nu
da rade svoj posao, pa svaka
stvar na|e svoje mjesto, i
kvalitet i raritet, a bogami i sme }e. Ta kve oso be
imaju kratak sjaj sve dok
okolina ne shvati ko su oni
zaista.
^ovjek kao intelektualno
bi}e zapravo i postoji zbog
raz li ~i to sti mi {qe wa
{to i dovodi do komunikacije me|u qudima, a to je
preduslov dobrih rje{ewa.
Mo`da je upravo komunikacija rje{ewe za o~uvawe
zdravog dru{tva.
Nikola Topalovi} IV-5
5
Pitawe staro koliko i svijet: [ta je to va`no?
Za{to pojedina djela dana{wih umjetnika ko{taju milione
DJECA SA
SJAJEM U O^IMA
Pri~a nije nova, ali je
provjerena. Neki qudi je
jo{ ne prihvataju, ali se
ona potvr|uje, name}e. Koja je to pri~a? Obi~na, svakodnevna. Potrebno je vrijeme, iskustvo, znawe da bi
je prepoznali, razumjeli.
Davno je re~eno da je “lijenost majka svih poroka”,
kao i da bogatstvo i pretjerano zabavqawe ne mogu
ispuniti duhovnu prazninu
ili je pokrenuti da potra`i izlaz. Ona, praznina,
ponor je bez dna, osu|enik
koji kopka,nagriza, ne da
mira, mu~i, progawa, tjera
u o~aj - krug bez izlaza, u
gramzivost- nekad patolo{ku. ^esti su poku{aji wenog iskupqewa, pred qudima, nekad Bogom, nekakvim
nazovi dobrim djelima, mrvicama za ptice koje i imaju pravo na let, ali ne umiju da lete, jer ne umiju da
ra {i re kri la do voq no
mo}no da se uzdignu i prezru sopstveno poni`ewe.
A on MOLOH u svojoj nezasitoj pohlepi “jede na{u
prvoro|enu djecu”, mijewa,
prilago|ava, gazi, otima u
svo joj okrut ni~ koj mo }i,
namjeri da te skloni da mu
ne smeta{. I tako grozni~avo uporno dok se ne pretvori u usamqenog o~ajnika ko ji i da qe va pi za
“ne~im krupnim”, {to nikad i ne dolazi i ne mo`e
da do|e, jer se {iri kao i
potreba za wim.
Ko su `rtve MOLOHA?
Djeca sa sjajem u o~ima. Djeca vesela, razdragana, nekad sjetna u i{~ekivawu,
oba vi je na na dom, vje rom,
iluzijom, potrebom da budu
saslu{ana. Djeca sa sjajem
u o~ima kora~aju, tr~e, jure u neizvjesnost...
To su na{a djeca, okru`ena pretjeranom brigom,
ali ne i pa`wom koja im je
neophodna.
Pojedina~no smo nemo}ni
da se branimo. Samo slo`ni si ste ma ti~ no i si stemski mo`emo usporiti
ga{ewe sjaja.
Iz iskre se ra|a nova nada, no vi pla men, va tra...
Jadranka Jestrovi},
prof.
Moloh je bog sunca i rata kod starih Semi}ana, najvi{e po{tovan
kod starih Jevreja. Jevreji u Palestini, prinosili su mu qudske `rtve, kao i prvoro|en~ad. Figurativno, moloh ozna~ava
stra{nu i slijepu silu koja zahtjeva mnoge i nevine `rtve, npr.
moloh rata.
umrak jednog stoqe}a, mra~nog i tragi~nog, ali u mnogome uspje{nog, jer se uspjeh
ra|a iz pepela. Uspjeh je utemeqen
na ple}ima pojedinca, na idejama
malobrojnih pojedinaca koji }e mo}i da se pohvale da su inovatori,
kreatori neke druge i boqe stvarnosti makar sve to bio samo privid,
sjenka qudskog neznawa i nesposobnosti da shvate da su snovi samo
oblak koji se do kraja dana zagubi
nad ne bom na {eg gra da. Sto qe }e
stradawa miliona, uspjeha kosmonauta i nau~nika, smrti nevinih dje~ijih o~iju, i no}na mora za snove
i nade, `eqe i mitove. Sve je to
stvarano od prvog trenutka kada je
u maj~inoj utrobi zakucalo jo{ jedno juna~ko srce spremno da brani
druge od sebe, spremno da bude Robin
Hud iako ve} odavno nema [ervudske {ume, a lejdi Marijana je sada
postala Merilin Monro zapam}ena
po ro|endanskoj pjesmi Kenediju i
onoj fotografiji sa lepr{avom bijelom haqinom. Juna~ko srce je zakucalo u istom momentu kada su zaku ca la jo{ mno ga dru ga na obje
hemisfere. Ali ovaj je vijek mra~an
i stra{an na sebi svojstven na~in,
kada je ~ovjek postao samo broj u
ogromnoj statisti~koj gre{ci postradalih zarad stvarawa ne~eg boqeg i savr{enijeg, ali apsurdnog i
bolnog i za kreatora i one koji treba da budu promijeweni. Po dobrom
starom pravilu, svi po~eci su sve~ani i ozbiqni, svi se nadaju promjeni i boqitku. I sve to traje do
S
Nedavno odr`ane aukcije u }i Sotbi na kojoj je djelo En- djela. Dobar primjer su za to kuum. Iako je uz djelo bila
vode}im svjetskim aukcij- dija Vorhola “Coca-Cola “, radovi ameri~kog umjetnika prilo`ena dokumetacija o
skim ku}ama ponovo su pod- nastalo 1962. dostiglo cije- Xefa Kunsa, poznatog i kao autenti~nosti, te su iz Sotstakle rasprave o tome {ta nu od 25 mibija o~ekivajeste, a {ta nije savremena li o na eura.
li dvo stru ko
umjetnost. Kako vrednovati
ve }e iz no se,
S
dru ge
savremenu umjetnost, pitawe strane, djelo
djelo je prodaje kojim se u svojim istra- we go vog sa to za 2,4 mili`i va wim po za ba vio “The v r e m e n i k a
ona eura.
New York Times”.
S
dru ge
Roja LihtenMilionski iznosi koje ko- {taj na “Ice
strane, wegova
lekcionari umjetnina odva- Cream Soda”
skulptura
jaju za djela savremene umjet- prodato je po
“Bal lo on Flo no sti o`i vje li su u upola mawoj
wer (Blue)” posvjetskim medijima vje~ite ci je ni, za
sti gla je na
rasprave istori~ara umjet- 12,5 miliona
auk ci ji ku }e
nosti, teoreti~ara i javnosti dolara. PiKristi cijenu
o tome kako vrednovati sa- tawe koje se
od ~ak 12,22
vremenu umjetnost.
miliona eura.
pojavilo kao
Na aukcijama nedavno odr- l a j t m o t i v
I dok }e neki
`anim u Londonu i Wujorku brojnih tek- “Coca-Cola” Endija Vorhola dostigla cijenu od 25 miliona eura
Kunsa osporidogodila su se brojna izne- sto va pod ti kao vaqani
na|ewa. Pos t a k n u t i h kraqa ki~a. Kuns je umjet- primjer zbog wegovih radova
sqedwe ve}e
po sqed wim nik koji iz godine u godinu s izra`enim mawkom esteiz ne na |e we
vijestima je – dospijeva na popise najuti- tike, problem s procjenama
je uspjeh kiho}e li ista cajnijih qudi svijeta umjet- savremenih djela se`e mnogo
neskog umjetumjet ni~ ka nosti, ali istovremeno pro- {ire, pi{e “The New York
nika i aktidje la bi ti vo ci ra broj ne ne ga tiv ne Times”.
Uzev {i sve u ob zir,
vi ste
Aj
prepoznata i kritike. U novembru pro{le
Vajveija, ~iu budu}nosti godine na aukciji je ponu|e- stru~waci preporu~uju ulaje su porcuili je wiho- no wegovo djelo “New Shel- gawe u djela s po~etka XIX
lan ske sje va vrijednost ton Wet/Dry Doubledecker” iz vijeka i, naravno, ona starim e n k e
tek
stvar 1981. kojim je prvi put privu- ja jer se ~ine kao finansijski mnogo stabilnija i rasun co kre ta
trenda i ka- kao pa`wu javnosti.
Rije~ je o trostrukoj vi- ci o nal ni ja od lu ka. Na
pro da te za
ko je uop{te
~ak 423.370
procijeniti? trini od pleksiglasa u kojoj kolekcionarima je na kraju
eura, tro Je dan od su identi~nim rasporedom odluka igraju li nasigurno,
struko vi{e
razloga da se poslagani usisiva~i iz osam- slijede li trendove ili saod o~ekivane
to pitamo je desetih. Iz vitrine je isisan mo vole izazove.
@aklina Mrdovi}, prof.
cijene. Sitne po sto ja we vazduh, ~ime je postignut vane sje men ke Porculanske sjemenke suncokriterijuma
ru~no su bo- kreta kineskog umjetnika Aj
za vrednovajene, te su bi- Vajveija prodate za ~ak
we ~i ta vog
le izlo`ene 423.370 eura
spektra djela
u londonskoj galeriji Tejt, u savremene umjetnosti. Me|u
sklopu interaktivne izlo- wima samima ogromne su raz`be, tokom koje su posjetioci like, krenuv{i od kvantipodsticani da ih gaze.
tativnih karakteristika u
vidu medija u kojem su nastaCijene umjetni~kih djela
la do cijene koju posti`u.
su stvar trenda?
Zanimqivo je da ~ak ni djelo kolekcionarima popularIzlo`ena instalacija sa- nog autora nije garancija da
stojala se od oko 100 milio- }e ono posti}i o~ekivanu cina sjemenki, a vre}u te{ku jenu.
Zbog toga stru~waci zapooko stotinu kilograma kupio je ano nim ni ku pac na sleni u poznatim svjetskim
aukciji u Sotbiju. Zanimqiv aukcijskim ku}ama u posqedprimjer nesklada pru`ila we vri je me ima ju sve ve }i Skulptura “Balloon Flovver (Blue)” Xefa Kunsa postigla je na aukje i wujor{ka aukcija u ku- pro blem s pro cje wi va wem ciji ku}e Kristi cijenu od ~ak 12,22 miliona eura
NA[A DEVEDESET TRE]A
onog trenutka kada pukne posqedwi
vatromet, a onda za boravi mo sve
ozbiqne razgovore, planove i strategije, ulo`eni napor i um, i vra}amo se starom i uobi~ajenom `ivotu,
iako smo najavili promjene. Vatromet koji je najavio kraj ovog vijeka
vidjeli smo veoma rano, ~itavu dekadu prije hronolo{kolog po~etka
novog vijeka i milenijuma.
Tek {to su Wemci sru{ili zid
koji ih je dijelio i osporavao prirodno pravo zajednice, mi na Balkanu smo po~eli graditi jo{ stra{niji zid, prokleti zid. Postali
smo Palestina.
U pred ve ~er ju stra {ne
oluje zlodjela, stigao sam i
ja na svi jet. Ja i hi qa de
sli~nih meni, bez pitawa, a
kamoli na{eg odobrewa, stigli smo u zlo doba. Morali
smo prisustvovati kraju jedne
ere i ru{ewu snova jedne generacije. Mada tada ni{ta nismo razumjeli, okru`eni igra~kama i dragim licima, bili smo
svjedoci promjena, bolnih i nestvarnih!
To je na{a godina, devedeset
tre}a. I za wu je va`io prirodni
zakon; dok na jednom kraju grada
nekom odaju posqedwu po~ast, na
drugom se ve} za~uo prvi juna~ki
vrisak i toj mladoj dami ili gospodinu jedino pup~ana vrpca smeta da
postane punopravni gra|anin svijeta, ali wu }e odsje}i za koji tren.
Te iste godine lord Oven je proglasio mrtvim svoj plan; Karl Bilt
je stigao u Bosnu; rodili su se svi
moji drugari i jo{ jedna zvijezda je
zasijala na nebu iznad na{eg grada,
moja nasmijana zvijezda! \ole Bala{evi} }e opet negdje svirati one
na{e pjesme.
Ro|eni smo, ali nisu
imali vre-
mena
da nam se raduju,
jer su morali lije~iti sujetu.
Sve je bilo tiho i sve~ano. Mladi
su gubili `ivote zbog ideala i gluposti. I svi su odobravali univerzalnu pometwu i katastrofu, makar i pre}utno. Neki su ~ak sve to
i podr`avali.
Gledamo ~ar{iju iz parki}a sa
fontanom i sve djeluje isto i sve se
de{ava kao da je odavno predvi|eno, po ta~no utvr|enom {ablonu,
bez mnogo buke i revolta. Al` zasigurno nije isto, nit’ je kada bilo.
Xamija je dobila novu ogradu, pa
{edrvan vi{e ne vidim; jutrom
me budi prijatna melodija zvona
novog hrama, a onaj moj prijateq,
namrgo|eni qekar, koji me od
kada znam za sebe naziva “klempom” djeluje stariji i pogureniji, ali i dosta sve~aniji u
onom sivom sakou. Moj otac
igra {ah vi{e nego ikada i
prisje}a se starih dana i kolega. Sada se neki novi klinci prskaju vodom iz fontane,
a nas ve} odavno nema. Moje
nasmijane zvijezde vi{e nema, naprosto me je ostavila.
Na{e bezbri`ne igre u
vrti}u prekinute su svirepo, bombama. Sve se to zbilo u
sumraku dvadesetog stoqe}a. Iz ~udne perspektive smo posmatrali svijet. Bili smo, iako samo djeca, svjedo ci ne kih pro mje na, pot pu no
izvje{ta~enih i li{enih oblika i
osje}awa! Novi vijek i milenijum
su bili tu|i, ali ipak smo se navikli. Morali smo se navi}i da `ivimo bez nekih dragih lica. Osu|eni smo da sa mo gle da mo, ali da
ni{ta ne mo`emo u~initi. A zamislite samo {ta tek moramo da
gledamo svakog dana!?
Dragi moji, nemojte se ~uditi ako
odbijamo da se brijemo ili {to po
qutom mrazu iza|emo u xemperu i
prkosimo ne~emu. To je prosto tako.
To je tako jer smo gledali... Ta devedeset tre}a je je zasigurno ~udna
godina. To je po~etak kraja tmurnog
stoqe}a, punog uspjeha i slave, gladi, smrti i bijede. Nevjerovatan
kontrast! Brat je o{amario brata,
pa mu je je ovaj uzvratio pesnicom,
i krv je pala. Da nam se ne bi dogodilo ne{to sli~no, po~eli smo ranije da pijemo pivo i slu{amo rok.
A oni osjetqiviji i liberalniji
su po~eli slu{ati Bala{evi}a i
prija im onaj stih da ima ‘vi{e
bogova i da }emo se sa nekim od wih
kona~no nagoditi. To nam je utjeha
i nada, i u {ali ka`emo da }emo sve
uraditi da prona|emo matemati~kog
Boga. Iako uvijek liberalan, na tom
putu uspjeha i promjena ne{to mi je
pojelo du{u, i izgubio sam zvijezdu,
ko ja je jed nostav no pala u no }i.
Na kraju puta ostaje jedino qudskost, a ona se ogleda u ~istoj du{i,
porodici i prijateqima. Duboko zakopani u vremenskom vakuumu i daqe
tragamo za wom. I daqe...
Jak{a Vukovi}, IV-5
6
HAMLET
Surviving new school
Beginnings...They make us
excited, but at the same time
insecure and scared, which
makes us see the world around us in a very unique and
distorted way. How can you
even explain to your immature fourteen year old self, that
you’re done with elementary
school for good and that there’s a whole new world waiting for you to explore? And
a whole new scary school waiting to eat you in the dark.
You spend most of your holiday counting the days until
the D-day. Waves of mixed
feelings overwhelm you and
everything is so cloudy and
confusing. That is, until the
1st of September. And then
you realize that nothing can
be as cloudy and confusing
as your first day on new territory. You feel like you’re in
slow motion. First, you see
the gates, white , unfriendly,
cemetery-like gates. Beyond
them, a yard full of “natives”
who’re probably nice, but you
manage to make yourself believe that they already hate
you and that they’re going to
make your schooling a torture. Every single laugh you hear, you think that someone is
laughing at you. You feel like
a complete stranger, like a
guest. Apart from “mocking
mean faces”, all you’re able to
see is concrete, bricks, orange facade and incredibly tight
halls. Unless you stick with
bunch of your classmates who
are as disoriented as you are,
you’re likely to get lost in the
hallways in just a piece of second. But that inexplicable
fear of hallways is nothing
compared to the fear of classrooms full of awkward silence waiting to be broken
with a sharp voice of an unknown teacher. But in real life, you know, the one outside
of our messed up heads, it’s
not hing li ke that. It’s not
scary at all. It’s actually quite nice, so far, at least. Older
students are nice, and teachers, well...seem nice. In first
few weeks, all you care about is leaving good impressions
and getting good grades. In
all that excitement you don’t
even notice that you’ve become a regular high school student, confident and independent.But there are days and
the re will al ways be days,
when your classes are over,
when on your way home, you
see kids playing in the playground of kindergarten, you
just wish you can put your
overalls and go play in sand,
never having to think about
school and growing-up again.
But that’s not how li fe
works. We have to accept the
changes, be persistent and fearless, so we can succeed in life. First week is all about excitement and fear, second is
all abo ut ex ci te ment and
adapting, but all after that, is
the beginning of the rest of
your life. Four years, we have, to expand our horizons,
and turn mirrors into windows. Four years is plenty of
time. I think we’ll make it.
Opstanak u novoj {koli
Po ~e ci... Uz bu |u ju nas,
ali nas i pla{e i ~ine nesigurnima, ~ine da svijet
oko nas vidimo na sasvim
jedinstven i pomalo iskrivqen na~in. Kako uop{te
da objasni{ sebi, nezrelom
~etrnaestogodi{wem djetetu, da si sa osnovnom {kolom zauvjek zavr{io i da
sada ~itav jedan novi svijet
~eka na tebe da ga istra`i{. I da te ~eka ~itava
jedna nova stra{na {kola,
da te pojede u mraku.
Ve}inu raspusta provede{ odbrojavaju}i dane do
“tog dana”. Talasi pomje{anih emocija te preplavquju i sve izgleda mutno i
zbuwuju}e. I jeste tako, sve
do prvog septembra. A tada
shvati{ da apsolutno ni{ta ne mo`e biti mutno i
zbuwuju}e kao prvi dan na
novoj teritoriji. Kao da si
u usporenom snimku. Prvo,
vidi{ kapiju, bijelu, neprijateqski nastrojenu kapiju, jezivu poput ograda na
grobqima. Iza kapije, dvori{te puno doma}ina, starosjedioca, koji su vjerovat no do bri, ali ne ka ko
odmah ubje|uje{ sebe da ti
se rugaju i da te mrze i da }e
te mu~iti kroz ~itavo {kolovawe. Misli{ da je svaki smijeh upu}en ba{ tebi
i osje}a{ se kao potpuni
stra nac, kao gost. Osim
“zlih rugalica”, sve {to
vidi{ oko sebe se svodi na
cigle, beton, naranxaste zidove i uske hodnike. Ukoliko se ne dr`i{ uz hrpu jedna ko dez o ri jen ti sa nih
drugara, mo`e{ se izgubiti u djeli}u sekunde. Ali
taj neopisiv strah od hodni ka je ni {ta na spram
straha od kabineta, punih
neprijatne ti{ine koja samo ~eka da bude presje~ena
o{trim glasom nepoznatog
profesora. Ali zapravo, u
stvarnom `ivotu, onom izvan na{ih zbuwenih glava,
ova {kola i nije tako lo{a.
[tavi{e, odli~na je, bar
za sada. Stariji |aci su qubazni, a profesori...pa... izgledaju tako. Prvih nekoli ko ne de qa, sa mo se
trudi{ da ostavi{ jak utisak i dobije{ mno{tvo pluseva i dobrih ocjena. I u
svom tom uzbu|ewu , ~ak ni
ne primjeti{ da si ve} postao obi~an gimnazijalac,
samouvjeren i slobodan. Ali
ima dana i uvijek }e biti,
kada posle ~asova na putu
do ku}e vidi{ djecu kako
se igraju na igrali{tu vrti}a. I tad, sve {to `eli{
je da navu~e{ svoje pantalonice sa tregerima i ode{
da se igra{ u pijesku, zauvijek slobodan od svih misli vezanih za {kolu, odrastawe...
Ali `ivot ne ide tako.
Moramo prihvatiti promjene. Moramo biti uporni i
neustra{ivi, da bi jednom
uspjeli u `ivotu. Prva nede qa je pu na uz bu |e wa i
straha, druga uzbu|ewa i
navikavawa, a sve posle toga je samo po~etak ostatka
na{ih `ivota. Imamo ~etiri godine da pro{irimo
svoje horizonte i ogledala
pretvorimo u prozore. To
je dovoqno vremena. A ja
mi slim da }e mo us pje ti.
Sofija Daki}
As Mr. Kott wisely suggests, no warm-blooded Danish man made of flesh and
bones has been discussed as
much as Hamlet. That being
said, Hamlet is by far the
most famous Dane of all times, despite being merely a
fictional young prince.
What is it that makes Hamlet a living legend? His famous ’to be, or not to be’ dilem ma is be ing qu o ted
wor ldwi de, even by tho se
who have never encountered
the Shakespeare’s masterpiece. We can all relate to him,
his de e pest tho ughts and
emotions. The entire complexity of his personality, which
has been so thoroughly discussed, has been relatable
to each generation since the
beginning of his existence.
Hamlet is a character who
ro se beyond the writ ten
word, who exists within a life of his own. He is impulsive, but by delaying his acts,
for whichever trivial reasons,
his hunger for revenge dies
down and he begins to wonder. He raises the question
of giving up and putting an
end to it all, other than clinging to the issue. Dwelling
between those two ideas, he
re ac hes a bre a king po int,
making all the wrong choices, al most in stin cti vely,
along the way. It is a common occurrence that one surrenders if unable to accomplish what they imagined. It
happens frequently that we
are unable to decide between our options, and therefore cho o se the path of de laying the ine vi ta ble. But
isn’t he just a victim of his
kingdom and the system, being forced to mature so early
in his young life, due to the
circumstances, just upon falling in love and reaching those supposedly careless years?
And can we not all easily
comprehend that situation
as well, being adolescents in
today’s ruthless world?
The simplest, but not any
less correct conclusion is
that the tragic Dane is timeless. Every epoch has its
Hamlet. I am assured that,
in the next four hun dred
years, and more, his character will be portrayed as passionately as always, preserving cha rac te ri stics of
contemporary issues.
Irina Tomi}, IV-1
Prvo mjesto na festivalu Frankofonije 2011.
La solidarité existe-t-elle
encore de nos jours?
“Aujourd `hui les gens sont individualistes” - je pense pendant ma
promenade. J’ai peur de cette aliénation. Qu’est-ce qui se passe avec
ma ville où on respectait la vielle
sentance - Un arbre s’appuie sur un
autre arbre, un homme sur un autre
homme -?!!!
Je passe prés d’un mendiant, une
voiture luxueuse passe devant une
femme malade. Perdue dans cette
brume j’attends un rayon de soleil,
sûre que cela ne m’enthousiasmera
pas. Mes pensées me torturent. Je ne
suis qu’une rêveuse incapable de
changer le monde mais je ne veux
pas être la complice de tous. Je voudrais être comme une alpiniste dans
une cordée liée par ce fil magique
dans le malheur et le bonheur.
“Malgré tout, il y a encore des
personnes solidaires”, je me dis en
regardant par une fenêtre, attirée
par une chanson d’un choeur. Ils
chantent harmonieusement. C’est
l’association “Le rayon de l’espoir”.
Je vois beaucoup d’enfants et de
jeunes handicapés, leurs parents ,
mes copains - volontaires.
Une femme accueillante m’a appelé pour leur agape. Et moi, qu’estce que je fais pour eux ? Rien. J’ai
honte. Au même temps je suis fière
parce de mon lycée qui réseaute
avec ONG et la Croix rouge, organise des actions, accumule dd l’argent pour les malades, pauvres,
SDF, visite les vieux et les abandonnés, J’y participe toujours.
Je dois changer, Je ne peux pas
hésiter à accomplir ma nouvelle
mission - “Être solidaire”.
DA LI SOLIDARNOST JO[ POSTOJI?
“Danas su qudi individualci”, razmi{qam dok
{etam. Pla{im se tog
otu|ewa. [ta se de{ava sa
mojim gradom gdje se
po{tovala stara izreka
“Drvo se na drvo oslawa a
~ovjek na ~ovjeka”?!!!
Prolazim pored prosjaka,
luksuzni automobil prolazi
pored bolesne `ene. Izgubqena u toj izmaglici
i{~ekujem zra~ak sunca,
ubije|ena da mi to ne}e
popraviti raspolo`ewe.
Moja razmi{qawa me mu~e.
Ja sam samo sawar koji ne
mo`e da promijeni svijet,
ali ne `elim biti sau~esnik.
@elim da budem poput alpinista povezanih magi~nim
konopcem u zlu i dobru.
“Uprkos svemu, jo{ uvijek postoje solidarni qudi”,
ka`em sebi gledaju}i kroz
jedan prozor, privu~ena
pjesmom hora. Oni slo`no
pjevaju. To je udru`ewe
“Zra~ak nade”. Vidim mnogo
djece i mladih sa te{ko}ama
u razvoju, wihove roditeqe,
moje drugare - volontere.
Jedna qubazna gospo|a me
poziva na wihovu trpezu. A
ja, {ta ~inim za wih?
Ni{ta. Stid me je. U isto
vrijeme sam i ponosna jer
moja gimnazija sara|uje sa
nevladinim organizacijama
i Crvenim krstom, organizuje akcije, sakupqa novac
za bolesne, siroma{ne, obilazi stare i napu{tene. Ja
uvijek u~estvujem.
Moram se promijeniti. Ne
smijem oklijevati u ispuwewu moje nove misije BITI SOLIDARAN.
Autor: Arabela [anti}, IV-3
Mentor: Emira Hamzi}
Citati
’To his dog,every man is Napoleon; that’s why dogs are
so popular.’
Aldous Huxley,
British novelist (1894-1963)
’Svaki ~ovjek je Napoleon
za svog psa; zato su psi tako popularni.’
Aldous Huxley,
britanski romansijer
’Home is where the heart is’
Pliny the Elder,
Roman scholar
’Dom je tamo gdje je srce.’
Plinije Stariji,
rimski nau~nik
’I’ve never thought of giving up.’
Christopher Reeve,
(1952-2004)
’Nikad nisam pomislio da
odustanem.’
Christopher Reeve
’The best advertisement is a
good product.’
Alan H.Meyer, American
Advertising executive
’Najboqa reklama je dobar
proizvod.’
Alan H.Meyer, direktor “AA”
’I find TV very edu ca ti o nal.Every time someone switches it on I go into another
room and read a good book.’
Groucho Marx,
comedian (1890-1973)
’Smatram da je TV vrlo edukativna. Svaki put kad je
neko ukqu~i ja odem u drugu
sobu i ~itam dobru kwigu.’
Groucho Marx, komi~ar
’Man is by nature a political
animal.’
Aristotle
’^ovjek je po prirodi politi~ka `ivotiwa.’
Aristotel
QUOTE . . . UNQUOTE
’I don’t want to belong to any
club that will accept me as a
member.’
Groucho Marx,
comedian (1890-1977)
’Ne `elim da pripadam bilo kom klubu koji }e me prihva ti ti sa mo kao ~la na.’
Groucho Marx, komi~ar
’Music creates order out of
chaos.’
Yehudi Menuhin, American
violinist and conductor
(1916-1999)
’Muzika stvara red iz haosa’
Yehudi Menduhi, ameri~ki
violinista i kondukter
(1916 - 1999)
’A house is a machine for living in.’
Le Corbusier,
French architect(1887-1965)
’Ku}a je ma{ina u kojoj se
`ivi.’
Le Corbusier,
francuski arhitekta
’The main thing is just to go.’
Marek Kaminski,
Polish explorer(1964-____)
’Glavno je samo da se ide.’
Marek Kaminski,
poqski istra`iva~
’Like all great travells,I have
se en mo re than I re mem ber,and remember more than
I have seen.’
Bewamin Disraeli, British
Prime Minister (1804-1881)
’Kao svi veliki putnici,
vidio sam vi{e nego {to
sam zapamtio, zapamtio sam
vi{e nego {to sam vidio.’
Bewamin Disraeli,
britanski premijer
’Go od bre e ding con sists of
con ce a ling how much we
think of ourselves and how little think of the other person.’
Mark Twain (1835-1910)
’Dobro vaspitawe sastoji se
od skrivawa koliko mnogo
mislimo o sebi a koliko
malo o drugim qudima.’
Mark Twain
’It was long ago in my life, as
a simple reporter,that I decided that facts must never get
in the way of truth.’
James Cameron, British
journalist (1911-1985)
’Bilo je to davno u mom `ivotu, kao jednostavan reporter odlu~io sam da ~iwe ni ce ni kad ne smi ju
stati na put istini’
James Cameron,
britanski novinar
’Music can name the unnamable and communicate the
unknowable.’
Leonard Bernstein,
American composer
’Mu zi ka mo `e ime no va ti
ono {to se mo`e imenovati
i prenijeti ono {to se ne
mo`e saznati.’
Leonard Bernstein,
ameri~ki kompozitor
’Creativity in science could
be described as the act of putting two and two to get her
make five.’
Leonard Bernstein,
British author(1905-1983)
’Kreativnost u nauci mogla bi
se opisati kao ~in stvarawa
dva i dva da bi se dobilo pet.’
Leonard Bernstein,
ameri~ki pisac
’Men have become that tools
of their tools.’
H.D.Thoreau,
American writer(1817-1862)
’Qu di su po sta li alat ke
svog alata.’
H.D.Thoreau,
ameri~ki pisac
’You cannot feed the hungry
on statistics.’
David Lloyd Geogre, British
politician (1863-1945)
’Ne mo`e{ hraniti gladne
statistikom.’
David Lloyd Geogre,
britanski politi~ar
’Being a personality is not the
same as having a personality.’
Alan Coren,
British writer(1938-____)
’Biti li~nost nije isto kao
imati li~nost.’
Alan Coren,
britanski pisac
Vida Jovi} i
Milica ^olovi}, III-3
7
190 godina od ro|ewa velikog ruskog pisca
Fjodora Mihajlovi}a Dostojevskog
Osvrt
FRANCUSKI JEZIK U
SVIJETLU DANA[WICE
Informati~ko i sve vi{e uniformno dru{tvo u
kome `ivimo name}e nam, u
svim sferama `ivota i rada, standarde ~ije je po{tovawe nezaobilazno za sve
one koji iza sebe `ele ostaviti neki pe~at vrijedan
pomena. Mo`da je upravo
zbog toga za mnoge pogre{na i hazarderska odluka
odabrati francuski jezik
kao svoj stru~ni identitet,
pa i svojevrsni `ivotni
putokaz. Me|utim, ako se
samo malo “zagrebe” ispod
po vr {i ne, mo `e se na }i
mnogo ~vrstih i vaqanih
argumenata za takav izbor.
Jezik- izvor jedne od vode}ih evropskih i svjetskih kultura i civilizaci ja, je zik na ko me su
nastala tolika svevremena
i antologijska kwi`evna
djela, ne mo`e biti “vrsta
u izumirawu”. Jednom je neko rekao da, kada je kwi`evnost u pitawu, Francu zi
ima ju
ve li ki
“problem” da bezrezervno
odrede koji je od wihovih
kwi`evnika onaj najve}i.
Kod Engleza je lako, odgovor je jasan i glasi – Vilijam [ekspir. Kod Wemaca
isto- to je Gete. Ali koga
Francuzi da stave na prvo
mje sto? Da li }e to bi ti
Sten dal, Flo ber, Sar tr,
Bo dler, Ka mi ili Zo la,
itd, itd – te{ko je precizirati. Ima ih isuvi{e mnogo genijalnih da bi samo jedan od wih za vri je dio
pijedestal prvog i neprikosnovenog.
Po kret Pro svje ti teq stva, ~iji su glavni protagonisti upravo francuski
pisci, upalio je bakqu prosvje}enosti i osloba|awa
od dogmi i stega zaostalosti, vra}aju}i qudskom duhu ono {to mu prirodno i
pripada – pravo da slobodno i neograni~eno istra`uje i saznaje, da kritikuje, sumwa i da se ne sla`e,
a to je uisti nu i glav ni
preduslov napretka ~ovje~anstva. Ne zaboravimo da
je na francuskom jeziku nastao i prvi moderni dokument koji afirmi{e qudska prava i slobode, slavna
Deklaracija o pravima ~ovjeka i gra|anina, koju je
izwedrila Francuska Bur`oaska Revolucija- jedna
od naj ve }ih isto rij skih
prekretnica. Napomenimo
tako|e i to da je upravo jedan Francuz, Robert [uman, spiritus movens i tvorac ide je uje di wa va wa
Evrope. Pariz- najqep{i
grad na svijetu (to su ~ak
priznavali i oni mra~ni
diktatori koji su htjeli da
ga spale i uni{te), Pariz
sa svim svojim spomenicima kulture, muzejima i neodoqivim {armom metropole- svjetska prijestonica
kulture i umjetnosti- pa
otuda i nadimak “grad svjetlosti.” Marseqeza- himna ne sa mo za gra |a ne
Fran cu ske, ve} i him na
slobode za sve qude ovog
svijeta. Va`no je re}i i da
svi izrazi u diplomatskoj
ko mu ni ka ci ji po ti ~u iz
francuskog jezika, va`no
je is tak nu ti i za jed ni cu
frankofonih zemaqa koja
promovi{e pozitivnu skalu vri jed no sti, bra ne }i
pravo na razli~itost. Naravno, podatak da je francuski jedan od pet zvani~nih je zi ka Uje di we nih
Nacija ( zajedno sa engleskim, {panskim, kineskim
i ruskim jezikom) i jedan od
dva zvani~na jezika Evropske Unije mo`e bilo koga
opredijeliti za izu~avawe
ovog jezika. Jedini “razlog
protiv” mo`e biti ~iwenica da ovaj jezik nije lako nau~iti, ali to je i o~eki va no. Bu du }i da je to
jezik intelektualne elite,
mora nam biti jasno da put
do tog i takvog statusa nikada nije bio lak.
Na kraju, da se podsjetimo stare ali uvijek aktuelne latinske sentence: Koliko jezika zna{ toliko
qudi vrijedi{.
Adela Drki}, prof.
Najboqi qudi
(~ovjek)
“Лучшие люди, — эта тема стоит того, чтоб сказать о ней
несколько слов. Это те люди, без которых не живет и не
стоит никакое общество и никакая нация, при самом
даже широком равенстве прав.”
“Najboqi qudi — ova tema zaslu`uje da se o woj ka`e nekoliko re~i. To su qudi bez kojih ne mo`e da `ivi, niti da
postoji nijedno dru{tvo niti i jedna nacija, ~ak i u uslovima naj{ire ravnopravnosti.”
TRADICIONALNI DANI
FRANKOFONIJE
U mar tu 2011. go di ne
odr`an je kviz u znawu
francuske istorije i kulture povodom Dana franko fo nije u Cr noj Gori.
Kviz je obuhvatao teme iz
fran cu ske kul tu re tj.
isto ri je,
ge o gra fi je,
umjetnosti, kwi`evnosti
i obi~aja. Ovaj kviz je bio
specifi~an po tome {to
je po prvi put odr`an u
Crnoj Gori.
Ekipa Gimnazije “Tanasije Pejatovi}” u sastavu: Aldina Deli}, Azra
Suqovi} i Milica Cvijeti}, posle vi{enedeqnih
priprema sa prof. Emirom Hamzi}, nastupila je
19. marta na kvizu u gimnaziji “Slobodan [kerovi}” u Podgorici i u prvom kru gu tak mi ~e wa
osvojila odli~no 2. mjesto u konkurenciji od petnaestak ekipa, dok je ekipa iz Nik{i}a zauzela 1.
mjesto.
Nedequ dana kasnije u
drugom krugu takmi~ewa
u kome su u~estvovale sa-
mo tri najboqe plasirane
ekipe, kviz je ne{to druga~ije koncipiran tako da
je obuhva}eno vi{e pitawa iz francuskog jezika i
muzike. Svaka ekipa pri
tom je imala obavezu da
izvede pozori{ni komad u
svojoj re`iji. Ekipa pqevaqske gimnazije je zauzela tre}e mjesto, iza ekipa
Nik {i }a i Pod go ri ce.
U kona~nom skoru, ekipa iz Pqe va qa bi la je
najuspje{nija na ovogodi{wim Danima frankofonije obzirom da je pored
osvojenog 3. mjesta u kvizu, zauzela 1. mjesto za izra|enu prezentaciju na zada tu te mu, kao i 1. i 3.
mjesto u pismenim sastavima.
Na kraju, ako sumiramo,
Dani frankofonije osim
brojnih priznawa na{oj
ekipi, donijeli su puno
lijepih trenutaka provedenih u dru`ewu sa vr{wacima iz drugih gradova u Crnoj Gori.
Milica Cvijeti}, IV-3
Jak{a Vukovi} i Erdal Ajanovi}, IV-5
Fjodor Dostojevski je, kao drugo dije te gr ko ka to li ka
Mihaila i Marije,
iako bje lo ru sko ple mi} kog po ri je kla, ro|en u skromnim i te{kim uslovi ma,
ko ji
}e
nastaviti da ga prate to kom ~i ta vog
`ivota, kako u Piteru, tako i u Omsku,
u hladnom Sibiru.
Mo`da je upravo to,
{to je na dan wegovog ro|ewa (11. novembar 1821.) u Ruskoj Pra vo slav noj
Crkvi, praznovana
uspomena na svetog
Avramija Zatvornika, uslovilo da mu sudbina bude takva. Roditeqi su mu veoma
rano preminuli, ostavqaju}i ga da se na Vojnoj akademiji, u Sankt Peterburgu,
mu~i matematikom i pojedinim vje{tinama koje mu
nisu i{le od ruke, a koje su
u pot pu no sti od go va ra le
bratu mu, Mihailu. Ne mogav{i da podnese psihi~ki
teret koji mu je stvarala
ta ustanova, okre}e se kwi`evnosti i ve} 1843. godine, ~etiri godine po smrti
oca, prevodi djelo “Evgenija Grande”, velikog romanopisca Onorea de Balzaka. Osmjeliv{i se, 1846.
iz da je svoj pr vi ro man
“Бедные люди”, koji }e i
kod velikog kriti~ara Belinskog, na}i svoj kutak,
tik uz Николая Васильевича
Гоголя. Upravo taj efektni, po~etni~ki uspjeh, naveo je vlasti da ga, optu`enog za ~lan stvo u Kru gu
Petra{evskog, protjeraju u
Sibir. Tu, u prostranstvima Omska, dolazi do izra`aja genetika, koja mu izazi va te {ke zdrav stve ne
probleme, a koji }e, po povratku u Piter, prerasti u
kockarsku depresiju.
Da bi egzistirao, pisao
je ekspresno, ali uprkos tome wegova djela su o~uvala
jedinstven smisao i du{u
preobra}enog unijata, naklowenog hri{}anstvu. Rije~, kako ona na papiru, tako i ona vi{a, stvorila je
u wemu nepresu{ni isto~nik ide ja i mi sli, sve ga
onoga {to je trebalo da ~ini jednog mo}nika kwi`evnog svijeta. U wegovoj potpunoj umnoj snazi, nastala
su mnoga djela, koja danas
predstavqaju prave zagonetke, kako za istori~are,
tako i za sociologe, psihologe, filozofe i teologe,
jer svaki citat sadr`i sve
ono {to objediwuje nauke
koje pomenuti stru~waci
istra`uju. Takvi su svakako “Преступление и наказание”, “Братья Карамазовы”,
“Записки из Мёртвого дома”,
“ Идиот ”, i “ Подросток ”.
Sva ova djela, bilo da govore o li~nosti, o dobroti,
qepoti i pravoslavqu, o
qud skoj du {i i sa vje sti
ili qubavi, nose famozne
prikrivene poruke `ivota, koje su kao najuzvi{enije pre po zna li Sig mund
Frojd, Al bert Ajn {tajn,
Ludvig Vitgen{tajn i papa
Benedikt XVI, a koje se kriju upravo u vezama duhovnog
i svjetovnog, vjere i nauke.
Vre me nom, ime i dje la
Dostojevskog, vezuju se za
duboku psiholo{ku analizu, u okviru koje se posebno
isti~e diferencirawe osobina psiholo{kog svijeta
glavnih likova, koje prevazilazi i sistematske teorije velikih psihologa,
zbog ~ega se on i naziva za~etnikom realne psiholo{ke te o ri je i ana li ze.
Upravo zbog toga se Dostojevski ne mo`e prou~iti u
potpunosti, ~emu ide u prilog i misao Branimira Ne{i}a (nadahnutog djelom
“Fi lo so fi ja i re li gi ja
F.M. Dostojevskog”): “Sigurnom rukom vrsnog pripoveda~a on nas vodi u nesigurne duboke ponore, ali
i do neslu}enih visina na
kojima pa`qivi ~italac
do `i vqa va spe ci fi~ no
pro~i{}ewe, jednu duhovnu
~istotu koja bar na tren
o~isti na{u du{u od natalo`enog greha i na~ini je
da bude kao de~ja du{a.”
Wegova dje~ija du{a, ~ista i spremna za duhovni
`ivot, napustila je tijelo
u Sankt Peterburgu, 9. februara 1881. godine, pa samim tim mo`emo ove godine proslaviti i 130 godina
od wegove smrti. I zaista
epigraf djela “Братья Карамазовы”, kao wegovog posqedweg romana, u potpuno sti od go va ra ulo zi
epitafa:
“ Если пшеничное зерно,
падши в землю, не умрет, то
останется одно; а если
умрет, то принесет много
плода.”
“Zaista, zaista vam ka`em, ako zrno p{eni~no,
pad nuv {i na ze mqu, ne
umre, onda jedno ostane;
ako li umre, mnogo roda rodi.”
Bo`o Kne`evi}, II-5
8
Tuga
Pjesma koja je osvojila
I mjesto na konkursu Svitawe
Probudi se
Ve~eras idem nekim nepoznatim drumom,
punim mraka
Neko cudno osje}awe vlada mojim umom.
A iza svakog sokaka
sa odre|enom sumom,
ukleti razbojnik stoji
i ~eka me.
^eka da mi udjeli tu
odre|enu sumu bola.
A onda odlazi.
Nestaje negdje u tami,
A mi ostajemo sami;
Bol i ja.
Bol potpoma`e zlu,
koje me vu~e ka dnu.
@elim da se probudim
jer osje}am da ludim.
Mrak u sobi uliva mi neki strah
da }u za koji tren postati prah.
Ali ne.Osje}am da se vra}am nazad.
Bol se vra}a,
a no} je kra}a i kra}a.
Misli duboko u srce prodiru,
~iste suze mi kroz o~i nadiru.
Ne, to {to dolazi nije smrt,
to je vje~na tuga.
Iz suza tvoje krvi,
Progutaj pau~inu pono}nog
vinograda,
I zaspi.
Ermina ]atovi}, IV-3
BOGOMIR
A]IMOVI]
DALMA
“Ve}ina pjesnika dolazi na svijet tek
poslije svoje smrti “
Svestrani umjetnik - poeta,
slikar, vajar, iako ro|en u na{em
gradu, svoj puni uspjeh do`ivio
je u Parizu. Grad svjetlosti
prigrlio je umjetnika, otvorio
vrata svojih galerija, uvrstio ga
u Akademiju umjetnosti, nagradio ga Gonkurovom nagradom,
smjestio izme|u Verlena i Pola
Valerija...
Nikad nije zaboravio svoj
zavi~aj ni u mislima, ni u stvarala{tvu.
Pqevaqski Kwi`evni klub
nosi ime ovog umjetnika.
... Kad me ponekad pitahu: “Jeste
li iz Beograda, mesje Bogomire?“
odgovarah “ne“ i `urno dodavah:
“Iz Pqevaqa sam, mjesta
milozvu~nog imena“.
Bogomir Dalma
Zaplovi ve~erwom la|om,
Ve~eraj sa no}nom plimom
I zaple{i jutarwom osekom.
Odlo`i sve la`i u kofer zaborava
Koji se nekada zvao qubav.
Poslu{aj muziku harfi,
Odsawaj ve} jednom pro{lost,
I probudi se u krevetu tek pokislog
Opalog li{}a.
Probudi se,
Jer Sun~evi zraci }e te
Prona}i sa prostrijeqenim poqupcima
Na tvom vratu.
Probudi se,
Jer vi{e nikada ne}e{ le`ati
Tako nevina pod
Decembarskim prekriva~em.
Probudi se,
Ina~e ako se ne probudi{,
I san i java,
I grudi i glava,
I poqupci i {amari,
Posta}e pro{lost.
Igra i `ivot
Zato,
Molim te u strahu,
Probudi se.
Matija Vrane{, II-3
Jednom Romeu
Posmatrah jednog dana
jedno malo
dijete koje je hodalo,
bezbri`no se igralo,
pra}eno pogledom roditeqa.
Eh, kada bi `ivot bio
tako jednostavan,
kao bezbri`na igra djeteta,
kada bi svi qudi padali
i ustajali sa osmjehom
kao ono malo dijete u parku;
Bilo bi lijepo.
Ali ne, `ivot ipak nije jednostavan.
Eh dragi Romeo,
{to nikad nisi makar rubom svog kaputa
Ermina ]atovi}, IV-3
suze ove {to naviru iz zakrvavqenih o~iju obrisao?
[to nikada nisi {apnuo mi ne{to u prolazu
dok sam jurila niz kaldrmu?
Buket cvije}a mi prinio, umjesto {to stalno slu{am po neku otrcanu frazu?
[to nisi bio tu kada zapadala sam u nove krize,
pre`ivqavala neke nove, konfuznije faze?
[to nisi qubio mi rumene obraze uz ki{u?
[to nisi bio tu
kad mi i sjene na vilinsku kosu miri{u?
Ja htjela sam te Romeo, htjela sam biti majka tvoje djece
da kapima mlijeka iz maj~inski nabreklih grudi podignem ti dom.
Prije ~ini mi se sawala sam oreole, milostive svece
a sad bih da malo lutam Sodomom i Gomorom.
Romeo,ti ne postoji{
nikad nisi ni postojao.
Osim {to te [ekspir utkao u svoje drame.
Ne postoji danas nikakav vitez koji {titi u nevoqi
nalik mene dame, we`ne, bar{unaste ko`e
dame zalutale, vje~no snene.
Sad znam da nikad ne}u upiti tvoj dah,
osjetiti guste trepavice tvoje uz moje lice zamr{ene.
Pretrpjeti kukwavu tvoju,
zadrhtati dok si plah.
O Romeo, a ja i daqe o~ajno bih da ti rodim djecu
i da svako izwedrim uz tvoju mu{kost poduprta.
Da se klawam tvome svecu,
da se krijem blijeda i krhka u kraj tvog kuta
O Romeo, htjela sam ti
kapima mlijeka iz maj~inskih nabreklih grudi podi}i dom,
a sad mi du{a u zabludi luta
obrela se opkoqena Sodomom i Gomorom.
Arabela [anti}, IV-3
Ne mogu da stvorim Savr{eno,
Ne znam da govorim o svemiru,
Ne umijem da hodam po `ici,
Ne usu|ujem se oti}i na pu~inu,
Ne radim {to smatram ispravnim,
Ne znam da ne slu{am srce...
Jer, ipak ponekad...
^ini se da doti~em zvijezdu,
Da tr~im mjese~inom,
Da grlim more i spavam na oblaku...
Jer, ipak ponekad
Papir i platno mi otkrivaju istinu srca,
Zato oprosti,
[to ne mogu da stvorim Savr{eno...
Bojana Kne`evi}, IV-5
9
ihi tok svakodnevnog
`i vota ima svoju
istoriju, da leko od
velike politike i `ive
dramatike boji{ta, ali ona
nije zbog toga mawe istorija i sve vrijeme `ivi sa
nama u sada{wosti. Pogledajmo samo vijek kakav je
bio sedamnaesti. Tada su
sladoled, ~okolada, ki{obran i toalet papir bili
ulaznica za evropsku kulturu; poslije toga postali
su dijelovi na{e svakodnevice. Iz tog vijeka poti~u
dvije novosti koje su pomogle da se na{ `ivot preoblikuje. Obje imaju veze sa
mjerewem vremena - prva je
uvo|ewe minutne kazaqke
na satu, druga, obi~aj da se
nosi sat.
Uvo|ewe minutne kazaqke odslikava razvoj modernog poimawa vremena. Taj
prevrat pogodio je jedan
svijet u kome nije bilo granice izme|u pro{losti,
sada{wosti i budu}nosti,
svijet ~iji je ritam bio
polagan i opu{ten, gdje
ni{ta nije moglo da se
kre}e br`e nego {to je kow
hodao ili brod jedrio i u
kome `urba nije bila otmena. Vrijeme je vrijedjelo
koliko i bakarni nov~i}i
koje niko nije sakupqao.
Gdje je stvoreno novo vrijeme? Neki teoreti~ari
pretpostavqaju da je ono
nastalo u sredwovjekovnim
manastirima gdje je precizan raspored dnevnih molitvi uslovio potrebu za
T
Kako je nestao jedan svijet
O ISTORIJI VREMENA
satom. Drugi smatraju da se
taj razvoj dogodio u sredwovjekovnom gradu. Za trgovca i poslovnog ~ovjeka
vrijeme je bilo veoma zna~ajno, kao ne{to {to je sam
kupovao i prodavao. Pojavili su se
prvi mehani~ki
satovi. U po~etku
su oni bili ne ta~ni, sve dok holan|anin Kristijan Hojgens 1656.
godine nije konstruisao sat sa
klatnom. Po prvi
put je postalo mogu}e mjeriti vrijeme sa stvarnom
pouzdano{}u. Ne{to kasnije, 1695.
godine Robert Huk
je uveo minutnu
kazaqku. Taj novi,
precizni sat pojavio se u trenutku
kada je bio potreban i dr`avnoj
vla sti i kapitalizmu koji je pu {tao pupoqke.
Stvarnost je rezana na sve
finije {nite vremena. Kao
dio civilizovawa i disciplinovawa Evrope vlasti
Subjektivno i iskreno
SJE]AWA BIV[IH
GIMNAZIJALACA
Vrijeme, najboqe konzerviraju}e sredstvo!
Sje}awa kao vino, starija,
boqa! A na{i mozgovi
vinarije prave, pra{wave
ba~ve, tuneli i hodnici i
police razvrstane po godinama. I sam ~ovjek se pogubi u svemu {to je do`ivio,
kad krene ne zna dokle
se`e, al’ se sje}a. I `ivi!
Uvijek nas jedan `ivotni
korak vrati u jedan
do`ivqaj iz pro{losti,
dana{wi dan uvijek vezujemo za neki davna{wi...
i nije nam `ao {to u
sopstvenim sobama imamo
smetli{te, {to neko ukrade onu }asu iz koje smo
pili sokove iza gimnazije
kad je propadao engleski.
Ili onu fla{u Milion
vina kada smo osvojili
turnir. Jednom da smo i mi
bili milioneri, vrijedjelo je svakog gutqaja!
Pjenu{avi, mladi i zadovoqni, sre}ni i nedoku~ivi, pretapali smo se
kroz agregatna stawa. Sve
to bija{e i tek vidimo
koliko smo iz svojih ruku
ispustili. Ali uvijek }e
tako biti, mo`da i sad
ne{to propu{tamo, ali
vrijedi svaka sekunda koju
potro{imo da se sjetimo
svega {to smo do`ivqavali u sredwoj {koli.
Ponedjeqak, Mirka \urovi}, ruke se pozlatile
onome ko nam napravi
takav raspored da dan i
nedeqa po~iwu onako kako
i dolikuje uspavanom sredwo{kolcu, lagano i nasmijano. Blago i smireno,
tek da se ismijemo jutarwem crtanom filmu, prepri~amo vikend, koji se
tada svodio na korzirawe
(rano nam je bilo za izlaske), namigivawa i djetiwasta gurkawa. I tako u
krug dan za danom, koliko
god zvu~alo istro{eno, od
suza do smijeha pro{li
smo sve. I bezbroj eseja
napisanih, neopravdanih
~asova, izmi{qawa dijagnoza i nebuloza! Makar
pola pri~a koje nam nisu
pro{le, al’ crveweli smo
se kad je trebalo. I kad
smo zbog ~etvrtine sendvi~a kasnili isto toliko, i kad smo nakon odmora znali ko kuca i ko
kasni, ali pro`ivqavali
smo to svaki put kao prvi.
Kafenisawa, ispijawe
bezbroj
po~etni~kih
sla|ih kafa da bi se gatalo. I posmatrawe drugova
kako tapkaju oko onog
znaka kod crkve uz sendvi~ i poneku buflu, no,
samo ko se sna|e taj dan
da iz nov~anika “cepne“
koji dinar vi{e. Mo`da
da se i stidimo `argona,
ali i to smo na~ili tamo,
i znali ta~no {ta nas
~eka i od koje profesorske ruke.
I tako, pro{le su dvije
i po godine otkako vi{e
nismo gimnazijalci i
otkako ne di{emo onaj
dobro poznati vazduh i
otkako ne sjedimo u klupama i ne pi{emo na staroj tabli onim tro{nim
malim kredama od kojih
ostaju fleke, ali sje}awa
i uspomene ne jewavawu
jer stogodi{wa dama nam
ne dozvoqava da zaboravimo. @agor i drhtaji
kroz hodnik ostaju urezani u nama a osta}e i vama,
sada{wim gimnazijalcima. Zbog toga u`ivajte,
sredwo{kolski dani su
najbezbri`niji dani.
Budite ponosni {to ste
gimnazijalci!
Danijela Lakovi} i
Boris [aran~i}
su po~ele da u~e sve, od radnika do ~inovnika, da rade
u odre|enom vremenu i da
budu ta~ni. Vrijeme vi{e
nije bilo cikli~no ve}
linearno - ravna linija
Sada se sve vi{e odvaja od
Nekada.
Paradoks je u tome {to
se ~ovjeku, kada je stvarno
odredio vrijeme, to isto
vrijeme otrglo od kontrole.
izme|u pro{losti i budu}nosti koja se pru`a kroz
prolaznu i nepovratnu
sada{wost. Vrijeme jednog
~ovjeka postalo je wegova
najdragocjenija imovina.
Kazaqke, koje se kre}u kao
sunce, pomno mjere vrijeme
koje je neko potro{io, vrijeme koje ostaje i vrijeme
koje je neko stra}io. Brza
minutna kazaqka u~inila
je da prolaznost vremena
postane sve jasnija. Jedan
minut izbio je iz na{eg
vremena i nikada se vi{e u
wega ne}e vratiti: po`uri,
po`uri...
Razvoj je, dakle, i{ao od
vremena koje je bilo cirkularno, prirodno i konkretno
ka linearnom, mehani~kom i
potpuno apstraktnom. Mo`e
se govoriti i o va`noj razlici izme|u kvantitativne
i kvalitativne strane vremena. U savremenom dru{tvu
kvantitativna strana postaje sve va`nija, sve vi{e vrijeme postaje novac, a kvalitativna strana vremena,
vrijeme kao ISTORIJA
potiskuje se u pozadinu i
On je prinu|en da `ivi u
napornom ritmu koji nije
organski, ne poti~e iz prirode ve} su ga stvorile
ma{ine. To se nikako nije
moglo dogoditi bez sukoba.
Na primjer, industrijski
radnici su prvo pru`ali
tvrdoglav otpor novom vremenu, ali su polagano natjerani da poviju vrat i te
nove norme prihvate i
u~ine svojim sopstvenim.
Socijalisti~ki pokret i na
istoku i na zapadu prihvatio je mnogo kapitalisti~kih pogleda na prilago|avawe
vremenu
i
industrijsku djelotvornost,
grade}i “socijalisti~ku
radnu disciplinu”. Stvar
je postala jo{ ozbiqnija
kada su prona|ene sekundara i {toperica koje su vrijeme isjeckale na jo{ tawe
segmente. Pove}avaju}i preciznost, sa ciqem da se
u{tedi malo vremena, ~ovjek je izgubio onu slobodu
koja se nalazi upravo u nedostatku preciznosti. Otuda je lako zaboraviti da ono
tijesno skrojeno vrijeme
asvim jasno se sje}am
svog zbuwenog osmjeha na tobo`e duhovitu opasku druga iz ulice na
ra~un dje~aka koji je izjavio da u slobodno vrijeme
~ita. Danas, nisam sigurna
kada sam se posqedwi put
dotakla rasprave o nekoj
kwizi. Vjerovatno se te situ a ci je u sva kom slu~a ju
mogu nabrojati na prste jedne ruke. Apsolutna apatija
i kompletna nezainteresovanost za pisano stvarala{tvo ne jewava me|u mojim
vr{wacima.
Ne bih da budem licemjer,
ni sama nisam pretjerano
zagri`en entuzijasta
S
izme|u ro|ewa i smrti, koje
oti~e s kucawem sata, nije
nikakvo otkri}e ve} je kao
i sat jedan izum iz istorije. Podsjetiti na tu ~iwenicu i nau~iti da se ne
brkaju priroda i
istorija, jedna je
od najve}ih poenti
prou~avawa istorije.
Instrument novog vremena lagano
je uspijevao da se
probije u svakodnevni `ivot qudi.
Po ~et kom
{es naestog vijeka stigli su prvi xepni
satovi. Po pravilu su to bili veliki i nezgrapni
ure|aji u obliku
jajeta, ali je bilo i
vi{e umjetni~ki
obra|enih varijanti. U {esnaestom
vijeku bilo je
mogu}e da svako
nosi svoj sat.
Oblik xepnog sata
je mutirao tokom osamnaestog
vijeka od cilindri~nog
oblika ili oblika luka u
sve pqosnatiji. U tom razvoju su predwa~ili Francuzi, vjerovatno zbog toga {to
se u toj zemqi pridavao ve}i
zna~aj estetici. Se dam desetih godina osamnaestog
vijeka xepni sat je kona~no
dobio svoj klasi~ni oblik
koji danas svi prepoznajemo.
Dru{tvena istorija ru~nog sata mogla bi imati
svoj pravi po~etak 1914.
godine kada je stara Evropa
krenula u susret svojoj propasti. Sam sat bio je bezglasni u~esnik iza kulisa.
Onu krizu koja je dovela do
svjetskog rata, ubrzao je
telegraf. On nije pru`io
diplomatama i dr`avnicima iz 1914 godine onu mogu}nost da razmisle, koju
su imali wihovi prethodnici, jer su telegrami stizali br`e nego {to je kow
mogao da galopira ili brod
jedri. Niko se nije usu|ivao
da oklijevai jedan jedini
dan od straha da }e oni
drugi upotrijebiti to
O KWIZI JE RIJE^
za literaturu. Ipak, smatram da sam daleko odmakla od mnogih oko mene. Mozak mi, poput sun|era, upija
laka {tiva, beletristiku
i krimi}e, dok kwi`evni
klasici od wega iziskuju
izvjestan napor da bih ih se
uop{te latila. Svako malo,
kada sam dokona, oslawam
se na maj~ine preporuke.
Kao dijete sam gutala Afanasjeva. Sje}am
se
m o r bid n e
satisfakcije
koju su u meni iza zi va le
we go ve mra~ ne
bajke, koje se grani~e sa bizarnim. Upijala
sam svaku rije~, propra}enu podilaze}im `marcima.
@elim taj osje}aj nazad. A
sa ma sam oda bra la da se
pri la go dim oko li ni, da
sprije~im `igosawe, poput
onog u slu~aju malog, nazovimo {trebera, koji je bio
predmet ismijavawa. Jer on
je, zamislite, ~itao neke
kwige. Pa za{to bi, pobogu,
to ~inio? To uop{te nije
“kul’’. Voqela bih da mogu
da se pohvalim da smo svi
mi sazreli, duhovno i intelektualno, od tog vremena, i
da smo danas donekle izgra|ene
li~nosti, koje s
vremena na vrijeme u`ivaju u kvalitetnom {tivu uz popo dnev no is pi ja we ~a ja
ili kafe. Na`alost, ve}ina je ostala na gotovo istom
mentalnom nivou, ne pomjeriv{i granice svojih interesovawa. Kwiga se ne cijeni, ni na ri je ~i ma, ni u
praksi. Kada se saop{ti
obavezna {kolska lektira
za naredni mjesec, prvo pitawe je: “Koliko ima stra-
izgubqeno vrijeme. Xepni
sat je napravqen za gospodina koji stoji, fabrikanta i xentlmena koji izvla~i
svoj blistavi sat lijepim
polukru`nim pokretom.
Ali kada neko ~u~i u
blatwavom rovu takav sat
je veoma neprakti~an, jer
zahtijeva slobodnu ruku, a i
te{ko ga je izvu}i ispod
{iwela ili xepa.
Pojavio se i niz mawevi{e apsurdnih takti~kotehni~kih inovacija koje
su zahtijevale egzaktno i
prije svega lako dostupno
mjerewe vremena na bo ji{tu, jedna od wih bila je
takozvana “puzaju}a juri{na vatra”. Zamisao je bila
da pje{adija napreduje
pomno prora~unatom brzinom od 25 metara u minuti,
a da za to vrijeme artiqerija istim tempom pomjera
ispred we svoju paqbu. I
tu je ru~ni sat imao svoj
veliki izlazak na scenu.
Prvi je napravio 1914. godine jedan francuski proizvo|a~ za ra~un wema~ke
vojne sile.
Kada je Prvi svjetski rat
zavr{en, neki mra~ni hir
mode u~inio je da opstane
ru~ni sat, ba{ kao i tren~kot i cigareta, jo{ dvije
velike stvari koje su do{le
do svoje velike publike
preko rovova. Potra`wa za
xepnim satovima je naglo
pala. [vajcarcima je preokret ka proizvodwi ru~nih
satova i{ao boqe nego drugima pa su tako mogli jo{
vi{e da utvrde svoj polo`aj.
Ali proboj ru~nog sata
nije bio samo hir. Prije
svega, bio je to primjer
militarizacije mira. Naime, dok je nekada rat li~io
na mir, vojnici su sa sobom
u rat vodili svoje `ene i
djecu, poku}stvo i stoku
poku{avaju}i da `ive obi~nim `ivotom, mir je po~eo
da li~i na rat: oblici rata
neprimjetno cure u na{
govor i na{ na~in `ivota.
To odslikava i pojavu da
je takt svjetskog sata sve
br`i, a prije svega neizbje`an, svuda prisutan. Nikoga vi{e ne zanima prirodno vrijeme, jer nas
ap str aktno vrijeme sata
vi{e ne pu{ta. Vrijeme postoji kao stalna opomena,
vje~na glasna zamjerka dok
hodamo sa znakom Prvog
svjetskog rata na svojoj ruci.
Qiqana Baj~eti},
prof. istorije
na?’’, pra}eno razo~aranim,
go to vo bol nim uz da si ma
ukoliko broj prema{i dvije cifre. Snaga te nezainteresovanosti je alarmantna,
ali ~ini se da nikoga nije
briga. Mlade skoro niko ne
forsira, niti ih u~i pravim vrijednostima. [eherzade i Esmeralde su nam vrhu nac
in te lek tu al nog
dometa. Mo`da bih i po{tovala taj fenomen kada
bih srela nekog okorelog
obo`avateqa, koji se svojski udubquje u zaplete i
psihoanalizu li~nosti. Tada bih bar znala da nismo
iz gu bi li spo sob nost da
imamo interesovawa, pa bi
se mo`da i kwige mogle nametnuti kao neka nova opsesija. Ali sasvim je o~igledno da to ipak nije slu~aj.
Kada bi nam neko od dana{wih, ~e sto po gre {nih
uzora, slikovito do~arao
da }e nam, i pored svakodnevnog relaksiraju}eg ~ita wa, osta ti vre me na za
“mahalawe’’, ispijawe kafa i raspredawa o Gu~iju,
Pradi, Dol~e i Gabani, mo`da bi i priqubili kwigu.
Jer to bi tada bilo “kul’’. A
to nam je i ciq, zar ne? Biti “kul’’.
Irina Tomi}, IV-1
10
Putem uspjeha do Amerike
Pod lupom britanskih profesora
OD WUJORKA DO VA[INGTONA ZNAWE BEZ GRANICA
Kada su objavqene prve prisnije ostale sa svojim
informacije o stipendiji ameri~kim porodicama, sa
A-SMYLE-a, koja omogu}ava kojim su i sada u kontaktu.
u~enicima boravak
u SAD u trajawu od
10 mjeseci, Iva na
@i vko vi} i Jana
Lon~ar su rije{ile
da ostvare san iz
ranog djetiwstva i
budu mladi ambasadori Crne Gore u
Americi.
Zahvaquju}i odli ~nom uspjehu u
{ko li, znawu en gle skog jezika i
anga `o vanosti u
vannastavnim aktivnostima, uspjele su
da se istaknu i predstave gimnaziju
“Tanasije Pejatovi}” u najboqem
svjetlu, u jakoj konkurenciji od 500
u~enika iz svih Ivana @ivkovi} i Jana Lon~ar
dijelova Crne Gore.
Komunikativnost i otvor- Od wih su nau~ile mnogo,
enost uma za nove kulture ali su i porodice sada uposu im dodatno pomogle. A znate sa na{om tradicijom
kada su se nakon 3 kruga
sveobuhvatnih testirawa
Prva pomo}
plasirale u najboqih 17,
do{lo je i vrijeme da se
ka`e zbogom starom `ivotu
na godinu dana, i vrijeme
za nove izazove i brzo
odrastawe. Put ih je odveo
u dvije razli~ite dr`ave,
Polovinom maja je u orgaJanu u Kolorado, a Ivanu u ni za ci ji OOCK Pqe vqa
Tenesi. Daqina ih nije odr`ano Op{tinsko taksprije~ila da se jo{ vi{e mi ~e we iz pr ve po mo }i.
zbli`e i ~ak uspiju da U~estvovale su tri ekipe
organizuju zajedni~ki pro- Gimnazije “ Tanasije Pejavod Bo `i}nih praznika tovi}” i osvojile prva tri
kod Iva ne u Tenesiju. mjesta. Prvo mjesto je osvoUprkos razli~itom iskust- jila ekipa u sastavu: Te{ovu, obje su fascinirane vi} Kri sti na (ka pi ten),
ameri~kom kulturom i obi- Potpara Marija, Struji}
~ajima. Uspjele su i da Er na, Te {o vi} Jo va na,
obi|u dobar dio Amerike i Markovi} Milica i Lu~i}
da budu svjedoci qepote Sne`ana. Drugo mjesto na
zapadwa~kih metropola ovom takmi~ewu je osvojila
poput Wujorka, San Fran- ekipa u sastavu: Kazazovi}
ciska, Las Vegasa, Va{ing- Amra (kapiten), Vlahovqak
tona, Majamija itd. Na Mirha, Svrkota S.Tamara,
putovawima su sretale Kur ti{ Al ma, Pa jo vi}
qude razli~itih nacija i Zlatko i Lacmanovi} Vakultura, ali su ipak naj- silije. Tre}e mjesto je pri-
i vrijednostima. Naravno,
Ivana i Jana su bile blistave i na poqu obrazovawa
~ak i u SAD, {to
samo svjedo~i o kvalitetu obrazovawa
na{e Gimnazije.
Ivana je progla{ena
najboqom u~enicom
hemije u svojoj
ameri~koj {koli, a
Jana je dobila titulu najboqe u~enice
na razmjeni u Americi, za hva qu ju }i
osvajawu nagrada na
brojim
ta kmi ~ewima.
Da su dobro obrazovawe, upornost i
istrajnost sastavni
dio recepta za us pjeh, svjedo~e i ove
dvije perspektivne
u~enice koje se nadaju da }e poslu`iti
kao primjer i motivacija budu}im generacijama spremnim da iskoriste sve pru`ene prilike.
Odjeqewe III-3
U~enik gimnazije “Tanasije Pejatovi}” , Nikola
\a~i}, pro{le godine kandidovao se za HMC stipendiju koju dodjequje Ministrastvo Crne Gore u
saradwi sa Ministarstvom
Velike Britanije. On je
jedan od ~etiri u~enika koja
su uspjela u tome. Ciq HMC
stipendije je da omogu}i
u~enicima obrazovawe i
usavr{avawe u presti`nim
{kolama u Velikoj Britaniji, kao i u~ewe engleskog
jezika i upoznavawe kulture ove zemqe. U~enici su
dobili stipendiju koja
iznosi oko 30.000 eura.
Uslovi su da u~enici ne
samo dobro vladaju engleskim jezikom, ve} i da imaju
dobre rezultate u {koli i
posjeduju sposobnost adaptirawa potpuno druga~ijem
na~inu `ivota i obrazovawa.
Nikola poha|a {kolu u
Stamfordu i isti~e da
nimalo nije lako. Uprkos
tome {to je gradivo zahti-
jevno i obimno, odli~no se
snalazi. Dugogodi{wi takmi~ar iz biologije odmah je
svojim znawem privukao
pa`wu britanskih profesora. Zahvaquju}i
obrazovawu
koje je stekao
u na{oj {koli, ostvaruje
dobru ko mu ni ka ciju sa
profesorima
i
posti`e
boqe rezultate od u~enika
kojima je engleski mater- Nikola \a~i}
wi
jezik.
Pored bro j nih nastavnih
aktivnosti,
~lan
je
ko{arka{kog tima. Nagrada
za Nikolin trud i zalagawe
u {koli bio je sedmodnevni
obilazak Londona. Zahvaquju}i tome {to `ivi u internatu upoznao je u~enike iz
razli~itih krajeva Evrope,
a samim tim saznao vi{e o
wihovoj kulturi. Nikola
isti~e da je zadovoqan britanskim obrazovnim sistemom i da }e,
ukoliko mu se
uka`e mo gu }nost, ostati
da po ha |a i
~e tvr ti razred u Velikoj
Britaniji.
Roditeqima, profesorima, a posebno wegovim
drugovima iz
III-4 Nikola
veoma nedostaje ali smo
ponosni {to
na{ grad i na{u {kolu
predstavqa na najboqi
na~in. Posebno smo sre}ni
{to pored brojnih obaveza,
Nikola uvijek na|e vremena
za razgovor kako bi razmijenili mi{qewa i utiske.
Milana @ivkovi}, III-4,
Jelena Vukovi}, prof.
OSVOJENA PRVA TRI MJESTA
palo ekipi u sastavu: Marijanovi} Marina (kapiten),
Mijatovi} Anica, Nuhanovi} Isidora, Radovanovi}
Jelena, Svrkota Z. Tamara i
Milinkovi} Marija.
Ekipa koja je na Op{tinskom takmi~ewu osvojila
prvo mjesto, s tim {to je
Markovi} Milicu zamijenila Kazazovi} Amra, plasirala se za Dr`avno takmi~ewe, koje je odr`ano u
Danilovgradu 2. i 3. septembra 2011. godine. U veoma
jakoj konkurenciji ova ekipa je osvojila tre}e mjesto i
potvrdila uspjeh koji u~enici Gimnazije “Tanasije
Pejatovi}” godinama posti`u na ovom takmi~ewu.
Ekipe za takmi~ewe priprema profesorica biologije Vesna Kastratovi} koja
je i instruktor prve pomo}i.
Profesorica Kastratovi} je
u periodu od 19-21. septembra 2011.godine u Sutomoru
uspje{no zavr{ila seminar
za master instruktora prve
pomo}i. Seminar su u organizaciji CK Crne Gore vodili Igor Jokanovi}, koordinator za prvu pomo} u CK
Crne Gore i Kristina Gruber, predstavnica austrijskog Crvenog krsta.
Prvo mjesto na Op{tinskom takmi~ewu iz prve pomo}i osvojila ekipa u sastavu: Te{ovi}
Kristina (kapiten), Potpara Marija, Struji} Erna, Te{ovi} Jovana, Markovi} Milica i Lu~i} Sne`ana. Ekipe za takmi~ewe priprema profesorica biologije Vesna Kastratovi}
Planinarsko-izvi|a~ki odred Mladost
JASNA VIZIJA BUDU]NOSTI
Interesovawe i `eqa mladih
da te o rij sko zna we iz mno gih
predmeta primjeni u praksi je
o~igledno. Masovno ukqu~ivawe
u~enika u istra`iva~ki terenski rad u `eqi da pro{ire svoja znawa u odre|enim oblastima
nauke, pravi je pokazateq desetogodi{weg postojawa i uspje{nog
rada planinarsko-izvi|a~kog od-
reda Mladost.
U~enici ove {kole se u velikom broju ukqu~uju u aktivnosti
ovog odreda, pa je broj ~lanova
uvijek ve}i od 150. Tako je Mladost dostigla, ako ne i prevazi{la planinarsku tradiciju koja
je cvjetala u Gimnaziji tokom sedamdesetih.
Rad sa u~enicima u ciqu o~uva-
wa `ivotne sredine, valorizacije prirodnih i kulturnih resursa pqevaqske op{tine ne prestaje ni to kom qet weg i zim skog
raspusta. U potpunosti smo ostvarili svrhu postojawa na{e organizacije kroz edukaciju i podizawe nivoa svijesti kod {kolske
omladine, o neophodnosti unapre|ewa i za{tite `ivotne sredine.
U tom ciqu su na{i aktivisti
po~etkom juna uredili {kolsko
dvori{te Gimnazije. Zasadili su
sadnice tuja, jasmina, berberisa i
ru`a u neure|enim dijelovima
{kolskog dvori{ta i dali svoj
doprinos da ambijent oko {kole
bude jo{ ure|eniji i privla~niji. Na{a akcija bi trebalo da
podstakne i ostale {kole da urede svoje dvori{te.
Te{ko je nabrojati sve akcije u
kojima su u~estvovali ~lanovi
Mladosti, od sportsko-rekreativnih do brojnih humanitarnih u
kojima predwa~imo. Poma`emo
svima kojima je pomo} potrebna,
od djece bez roditeqskog starawa,
romskoj populaciji, do osoba kojima je bolest ugrozila zdravqe.
U~estvujemo na svim akcijama koje mogu da poprave kvalitet `ivota na ovim prostorima.
Aktuelni ciq na{e organiza-
cije je izgradwa planinarskog doma Mladost na Kosanici-Bitinsko Poqe, koji je zami{qen da
bude regionalni centar za okupqawe mladih i svojevrsna {kola u prirodi. To bi bila nagrada
za na{ desetogodi{wi rad. Zahvaquju}i donaciji Rotari kluba
Pqevqa koji okupqa uspje{ne i
po slov ne qu de iz raz li ~i tih
oblasti, uspjeli smo da izgradimo sprat objekta povri{ine od
105m2. Posebno nas raduje {to
imamo podr{ku od takve organizacije. Koristimo priliku da im
zahvalimo na ukazanom povjerewu,
{to su iznos od aukcije slika
pqevaqskih umjetnika usmjerili Mladosti, ~ime smo i zapo~eli izgradwu ovog objekta. Nadamo
se da }e u skorijoj budu}nosti neko ovako ili sli~no dru`ewe ili
slikarska kolonija biti organizovana u planinarskom domu Mladost. Izgradwu ovog doma ve} su
podr`ali pojedini privredni subjekti: JP Vodovod, Crna Gora
{ume, Aroma, Orijen, Ading… Izgradwa jednog ovakvog objekta, koji ima svaka urbana sredina, zahtjeva pomo} lokalne zajednice,
op{tine, Ministarstva turizma,
prosvjete i sporta i svih koji
`ele i mogu da pomognu da zavr{imo zapo~eti objekat.
“Mladost” je svakim danom sve
ja~a i sve masovnija, o~igledno
je pokret sa jasnim ciqevima i
vizijom za budu}nost.
Mr Asim Kuhiwa
11
Ekskurzija
MAJ NA EVROPSKIM ULICAMA
Ispra}eni najqep{im `eqama svojih drugova, porodica i profesora, uz velika o~ekivawa, u~enici tre}ag razreda gimnazije “Tanasije Pejatovi}”,
21. maja 2011. godine, krenuli su na putovawe po
sredwoj Evropi
Nakon popodnevne, zatim no}ne
vo`we kroz Srbiju, prelaska ma|arske granice, u ranim jutarwim ~asovima stigli smo na na{e pr vo od re di {ta - Sent
Andreju. Nedeqno jutro nam je po~elo obilaskom Trga Vuka Karaxi}a, Gradskog Trga, Trga kneza
Lazara, ku}e Jakova Igwatovi}a,
Saborne Beogradske crkve... Poslije kra}eg odmora na obali Dunava, krenuli smo u obilazak nizij skog di je la gra da, Pe {te.
Dolazak na Trg Heroja, sagra|en u
~ast 1000 godina postojawa ma|arske dr`ave, mnogima od nas je
bio prvi susret sa takvim umjetni~kim ostvarewem. Nakon {etwe ulicom Vaci, oti{li smo u
Budim. Posjeta Ribarskim bastionama, kompleksu sa sedam bijelih
torweva koji simbolizu ju se dam ple me na
osniva~a ma|arske naci je i dr `a ve. Pa no ramsko razgledawe grada, prepoznavewe nekih
gra|evina, kao {to je
Parlament, ostavili su
impresivan utisak na
ve}inu u~enika. Uslijedile su posjete katedrali Matija Korvina i
Kraqevskom dvorcu, a
zatim i nekoliko sati
odmora u hotelu. Kao
kruna svega tokom ovog
dana do{la je ve~erwa
vo`wa Dunavom. Odu{evqewe nije moglo biti skriveno.
Na{e putovawe se nastavilo
slijede}eg jutra. Dolazak u Bratislavu i kratko zadr`avewe u woj,
bili su dovoqni da shvatimo zna~ewe slova~ke izreke ’[to se na
dobroj zemqi zasije, sve dobro izraste’. Stari trg, Gradska ku}a,
Primacijalna palata nisu nam
se ~inili strani, kao ni taj narod, koji je po mi{qewu mnogih
jako sli~an nama. Uputili smo se
ka ^e{koj i zatekli predve~erje
u wenoj prestonici. Smjestiv{i
se u hotel sa uzbu|ewem smo i{~ekivali novo jutro.
Barokne zgrade, sa elementima
neoklasicizma na svojim fasadama, polako su nam postajele uobi~ajena slika. Manastir Strahov,
palata ^ernin i Loreta, predsjed-
ni~ka rezidencija, u pro{losti
dvorac ~e{kih kraqeva, Valen{tajnov park, a onda i kraqica
sredwovjekovne gotike- katedrala
svetog Vita, podjednako o~aravaju}a spoqa i unutra ostali su nam
u sje}awu. Uskoro, poslije prelaska Karlovog mosta, koji je simbol
Praga, dobili smo priliku da sami pro{etamo nepoznatim ulicama i trgovima.
U kasnim popodnevnim
~asovima ukrcali smo
se na brod i sa Vltave
jo{ jednom upijali pogledima svu tu veli~anstvenost.
Rano bu|ewe i obilazak car skog dvor ca
Karl{ tajn, ve le lep ne
gra|evine na uzvi{ewu,
najavili su dan kada smo
posjetili najpoznatiju
bawu u Evropi, Karlove
Vari. Topli, qekoviti
izvori, gejziri, ure|eni
parkovi i staze pokazali su nam za{to ^esi
ka`u da na lijep cvijet
i p~ela leti.
Slijede}i dan je protekao u putovawu do na{eg krajweg odredi{ta, Be~a.
Obilazak ~uvenog dvorca [enbrun, omogu}io nam je da zakora~imo u pro{lost i za trenutak
zaboravmo na svakodnevicu. Izvanredno ure|en park i okolina
dvorca odvla~ili su nas od stvarnosti. Fontane, bazeni, travwaci,
tunel obrastao ru`ama... Uslijedilo je panoramsko razgledawe
grada, a zatim i slobodno vrijeme.
Katedrala svetog Stefana, iako u
fazi rekonstrukcije izazvala je
najdubqe divqewe. Kombinacija
boja na vitra`ima, spoqne svjetlosti i stubova u unutra{wosti
stvara zadivquju}e {arenilo, koje zahvaquju}i zvuku orguqa djelu je smi ru ju }e. Grad ska ku }a,
Parlament, Opera, Muzeji, crkva
Marije Tereze, do sada dijelovi
fotografija i dalekih misli, sada su bili pred nama. Odlaskom u
jedan od najstarijih i najve}ih
za bav nih par ko va na svi je tu,
“Prater”, oslobodili smo iz sebe onu djecu, koja su u Pragu gledala trospratnu prodavnicu igra~aka pomalo se ustru~avaju}i da
u|u, sad `eqnu avanture. Imali
smo priliku da osjetimo kako je
biti dio svega toga {to smo da
sada samo gledali preko nekih
ekrana.
U hotel nas je vratila pomalo
tu`na pomisao da uskoro pakujemo kofere. Ispra}eni tmurnim
nebom i slabom ki{om napustili
smo austrijsku prestonicu slede}eg jutra. Oboga}ene iskustvom
neprocjewive vrijednosti u Pqevqima nas je do~ekalo okupano
ki{om, prohladno majsko jutro,
nama dobro poznate lipe, sli~ne
onima iz nepoznatih drvoreda,
na{e ulice... Iako smo kora~ali
wima, pra}eni cvrkutom na{ih
ptica, negdje u nama su se jo{ uvijek razvijale note sa `ica violine onog starog uli~nog svira~a,
ili pak zvuk flaute djevoke sa
mosta, jo{ uvijek su nam pred o~ima treperile slike savr{eno ure|enih zgrada, ulica, trgova, mosto va, par ko va... gra do va. Du go
}emo biti `eqni reprize ove epizode `ivota, a jo{ du`e }emo je
pamtiti, jer kako Slovaci reko{e: “Jednu glavu imam i tu nosim!”
Bojana Kne`evi}, IV-5
SAJAM TURIZMA
Dana 26.03.2011. grupa u~enika iz gimnazije “Tanasije Pejatovi}”uputila se na
Sajam turizma u Budvu, na ~elu sa prof.
Asimom Kuhiwom.
Sa velikim o~ekivawima , pra}eni pjesmom krenuli smo ka na{em prvom odredi{tu ,manastiru Mora~a.
Po{to smo pro{li Podgoricu krenuli
smo ka Budvi i Sajmu turizma.
Ki{a i magla nisuuspjele da nampokvareraspolo`ewe i namjeru da boravak
u crnogorskoj prijestonici turizma iskoristimo za u~ewe ne~eg novog.
Na Sajmu, koji je imao me|unarodni karakter, priliku da poka`u svoje umije}e
i proizvode,imali su brojni u~esnici iz
okru`ewa (Hrvatske, Makedonije, Italije kao i Wema~ke)
Na ovaj na~in i Crna Gora predstavqa
se kao atraktivna turisti~ka destinacija i kao dostojan doma}in ovakvih i sli~nih okupqawa
Nakon inspirativnog boravka u Budvi,
uputili smo se ka na{em slijede}em odredi{tu, Starom gradu - Kotoru. Smje{ten
je ispod Lov}enskog masiva.U svojoj pro{losti grad je do`ivqavao mnoge uspone
i padove. Danas je to jedinstvena urbana
cjelina , opasana sa svih strana bedemima dugim oko 5km,visokim do 20m i {irokim do 10m. Gra|eni su punih 10 vjekova.
U Kotor opasan bedemima mo`e se u}i na
troje vrata: Vrata od mora,
Vrata od Gurdica i Vrata od
rijeke. Nakon wih nailazi
se na naj qep {i i naj ve }i
gradski trg-Trg od oru`ja.
U Starom gradu posjetili
smo Pomorski muzej koji nas
je odu{evio, jer smo imali
osje}aj da smo u vremeplovu
no{eni nekoliko stotina godina unazad, da bi upoznali
stil `ivota i kulturu pro{lih civilizacija. Imali
smo priliku vidjeti razne
ukrasne vaze,narodne no{we,
oru`je, modele brodova, nakit (koji se djevojkama poseb no do pao), pre li je po
ogromno ogledalo,raznovr-
stan namje{taj....
U centru Starog grada nalazi se katedrala Sv. Tripuna.
Katedrala je najzna~ajniji spomenik
sred wovje kovnog Koto ra. Podignu ta je
1166.god. Od ~uvene pariske katedrele Notr Dam starija je 69 godina, a od poznate
Bazilike Sv.Petra i Rimu 460 god.
U razornim zemqotresima u 16. i 17. v.
pretrpjela je znatna o{te}ewa.Nakon obnove,unutra{wost dobija renesansno barokni izgled.Katedrala posjeduje veliki
broj umjetni~kih djela,gotike skulpture,
~etiri mermerna oltara iz 18. v. i srebrno-pozla}eni reqef svetaca.
Katedrela je slu`ila i kao gradska
vje}nica.
Bili smo umorni, ali prije svega zadovoqni, oboga}eni novim iskustvom i znawem.
Zahvaquji}i zalagawu na{eg profesora Asima Kuhiwe, uspjeli smo da realizujemo ovaj izlet. Iskreno se nadamo da }e
ih biti jo{ u budu}nosti.
12
Lekcija o mom gradu
PQEVQA
Na sjeveru Crne Gore, na samoj trome|i sa Srbijom
i BiH, uz obale Tare, ]ehotine, Breznice i Vezi{nice, na prosje~noj nadmorskoj visini od oko
800m otvara se prelijep, jedinstven i grandiozan
pogled na Pqevqa. Smje{tena u kotlini koju okru`uju brda i planine, odaju se u punom svom sjaju, {aqu poruku koju svako shvatiti mo`e, a u kojoj je ispisana duga istorija, kultura, ogromno bogatstvo,
umjetnost… Ovaj multikulturalni grad zaslu`uje
pa`wu svakog pojedinca
[etwa gradom je i {etwa
kroz istoriju. Spoj mnogih
kultura, mnogih civilizacija, brojne pojedinosti za
trenutak nas samim svojim
postojawem bez prevelikog
truda uspiju preseliti prvo u praistoriju, stari, zatim u sredwi, pa u novi vijek i na kraju u savremeno
doba - u dana{wicu, ~ine}i da osjetimo kao da se nalazimo na krilima ma{te ,
lebde}i na povr{ini. U samo jednom danu uspjevamo
preplivati rijeku vremena. I to je realnost, zaista
zavidna, a razlozi tome su
znani i opravdani.
Prostor Pqevaqa naseqen je odav no, a we go va
istorija je bogata i burna.
Kada se pribli`avamo teritoriji ovog grada na sjeveru, prvo se nailazi na
Vruqansko-quti}ku i Mataru{ku kotlinu koje svojim postojawem ne dozvoqa-
U osmanlijskim izvorima
Pqevqa se pomiwu kao pazar (trg) Pqevqa, ali kao i
Ta sli xa (ka me ni ta ba wa,
Kamenica, grad u kamenim
brdima). Ime Taslixa dobila su zbog teritoroje na
kojoj le`e. Na periferiji
ovog grada nalazila su se
kamenita brda ~iji je kamen
bio kristalno bijele boje.
Podignut je izme|u ovih brda, koja su ga primila kao
~edo svoje, i zelenih poqa
pokraj vrela.
U 17. vi je ku pu to pi sac
Evlija ^elebija u svojoj enciklopediji “Kwiga o putovawima” za ovaj prostor ka`e: “Ovaj grad je sjedi{te
hercegova~kog pa{e, jer se
nalazi u sredini vilajeta...
Ovde smo gostovali u pa{inu dvoru koji ima 20 soba, dvoranu za vije}awe, divan han, vi{e sala, drveni
~ardak na vrelu vode i mnogobrojne staje… To je uglav-
re bosanski i svi su ~ovje~ni i po{teni qudi…
Municipium S, Breznik,
i Ta sli xa pred sta vqa ju
isto ri ju na stan ka da na {wih Pqevaqa. A svoj dana{wi naziv dobila su kako legenda ka`e po pqevi
koju je vjetar raznosio po
gradu sa okolnih bogatih
manastirskih imawa na kojima se razvijalo `ito.
Sada su Pqevqa najve}i
industrijski centar Crne
Gore. Bogati rudnik ugqa i
rudnik olova i cinka [upqa stijena, kombinat za
preradu drveta i termoelektrana predstavqaju najbogatije privredne subjekte
Crne Gore. Upravo zbog toga Pqevqa su va`na arheolo{ka, industrijska i turisti~ ka de sti na ci ja. Od
kulturno-istorijskuh znamenitosti treba pomenuti :
manastir Svete Trojice, Husein-pa{inu xamiju, crkvu
Svete Petke. Manastir Svete Trojice podignut je jo{ u
12.vijeku, a dana{wi izgled
je zadobio posle obnove krajem 15.vijeka ujedno predstavqa arhitektonsko djelo
hri{}anske kulture. U wemu se ~uvaju rijetke rukopisne kwige , ikone, zanimqivi crkveni predmeti. Sv.
Trojica u pro{losti nije
bila samo vjerski i kultur-
va ju da ne {to pad ne u
zaborav. Podsje}aju nas da
je kulturna istorija pqevaqskog podru~ja oko 50-40
hiqada godina p.n.e. po~ela
upravo na tom mjestu. Arheolo{ko nalazi{te Komini, predio ina~e bogat ruda ma,
na se qa va lo
je
ili ra ko ple me Pi ru sti.
Ovo nalazi{te smje{teno
je na samom ulazu u grad i
svjedo~i da je na mjestu dana{wih Pqevaqa u vrijeme Rimqana postojalo gradsko na se qe. Na se qe do
da nas ne po zna tog ime na,
uprkos ulo`enom velikom
trudu istori~ara koji su
uspjeli de{ifrovati prvo
slovo imena ozna~eno je i u
literaturi se pomiwe kao
“Municipium S”. Qudi sa
ovog podru~ja bavili su se
pr ven stve no ru dar stvom.
Kroz Municipium je prolazila zna~ajna rimska saobra}ajnica. Grad definitivno propada u 6. vijeku
najezdom Slovena i Avara.
Kada su Sloveni naselili
ove krajeve na ru{evinama
tog grada podiglo se novo
na se qe ko je se na zi va lo
Breznik, po istoimenoj rijeci koja je kroz wega proticala.
nom kadiluk u rangu kadilu ka od 150 ak ~i… 70
sela… od 10 mahala varo{i, 5 je hri{}anskih, 5 muslimanskih. Ima 10 xamija sa mihrabom. Najqep{a i
najpoznatija je xamija Husein-pa{e Boqani}a. Ona
je kao kakva carska xamija… Naime, sve javne zgrade su Husein-pa{ine zadu`bi ne… ima ta ko |e 2
medrese, 3 osnovne {kole, 2
tekije, imaret, hamam, 3 hana. Daqe ima do 700 tvrdo
gra|enih daskom, }eramidom i plo~ama pokrivenih
ku}a, s vinogradima, bez ba{~a… Kli ma va ro {i je
prijatna, a putevi ~isti…
kroz poqe dugo dva sata hoda te~e rijeka ]ehotina. U
ovom pqevaqskom poqu nema uop{te neobradive zemqe. Zemqa se cijeni i tra`i. Se la su na se qe na…
Vrelo Breznica uliva se u
]e ho ti nu i po kre }e 10
mlinova, zaliva vi{e stoti na ba {~a… Ov de {est
mjeseci ima snijega, ali kako je to vrlo kamenit kraj
~etiri mjeseca bude `ega…
Na glasu su pqevaqski kowi koji tuku kamen… Stanovnici grada se pona{aju
pristojno i skromno. Govo-
no-prosvetiteqski centar.
U 16.i 17.vijeku u ovom manastiru radial je {kola za
prepisivawe kwiga. Husein-pa{ina xamija je izgra|ena sredinom 16.vijeka, kada je podigao Husein-pa{a.
Gra|ena je od tesanog kamena. U woj se ~uvaju knige na
turskom i arapskom jeziku,
od kojih je najpoznatija ruko pi sna kwi ga “Ku ran”.
Svi predmeti sa arheolo{kih nalazi{ta Medena stijena, Komini, Municipium S
nalaze se u zavi~ajnom muzeju koji je otvoren od 1953.
godine.
Pqevqa danas sijaju u
punom sjaju, za ~im imaju
vi{e nego dovoqno razloga. Dovoqno je da se okrenu
i pogledaju iza sebe, ali
potpuni sjaj i pohvale mnogih remeti zaga|enost, te
se grad zbog toga danas navodi kao primjer crne ta~ke. To je jedan od glavnih
pro ble ma sva ko dne vi ce
Pqevaqa.
Pre`ivjeti brojne vjekove, pre`ivjeti “zub vremena” ostati dostojanstven,
ostati tu gdje i jesi od vremena svog postanka je razlog
vi{e da posjetite ovaj grad.
Jelena Damjanovi}, III-1
POHOD SOCIOLOGA KULTURE U KULTURNO-ISTORIJSKOJ KOLIJEVCI CRNE GORE
CETIWE, KAMENA
PRIJESTONICA ISTORIJE
U okviru realizacije sa- ri koji su slu`ili za rad rijskog razvoja Crne Gore
dr`aja sociologije kultu- i boravak kraqa i brojne prikazan je sa svim wenim
re, oba ve znog iz bor nog kraqevske porodice. U we- specifi~nostima. Zbog repredmeta, u~enici tre}eg i mu se nalazi i vrijedna ko- konstrukcije i konzervi~etvrtog razreda pqevaqlekcija portreta, rawa muzejskih eksponata,
ske gimnazije su 24.septem- “U pod
gimnazijalci su bili usn
bra teku}e godine posjeti- no dal o`ju Lov}en
kra }e ni da upo e
a
li prijestonicu Cetiwe. prijat ko i sakriv , dovoqznaju ostatke mae
Bilo je to jednodnevno n o b l qskih pogle eno od net e r i j a l n e
d
studijsko putovawe, koje prija i z u i o t v o r a i dovoqpro{losti vezane
je imalo za ciq da se upo- tiw teqske ruke e n o z a s v e
za Pr vi i Dru gi
e
n
zna raznovrsnost kultur- jest - grad muzej, alazi se Cesvjetski rat u kojiv
o
je
n
ica
kov
ne ba {ti ne Ce ti wa, a { t
e w e nCrne Gore i ina pri- ma je Crna Gora u~ekroz koju se i{~itava dr
shodi- stvovala.
e
du
`
Posqedwi u nizu
istorija i kultura Crne ne avnosti.” – r h o v n o s t i
i
z
i
nanca,
Go re. Tom pri li kom,
posjetije~i su jednog od mu ze ja ko ji su
oca Ce
Pqevqaci posjetili,
u~e ni ci i pred met ni
tiwa
bio je Et no graf ski
profesori su posjetili Na- p r i j e
mu zej ~i je zbir ke
rod ni Mu zej Cr ne Go re- svega evropskih vladaIsto rij ski mu zej, Mu zej ra sa kraja devetnaestog i predstavqaju na~ine prikra qa Ni ko le, We go {ev po~etka dvadesetog vijeka vre|ivawa, ishrane, odijemuzej (Biqardu), Umjetni~- gdje qepotom i grandiozno- vawe, muzi~ke instrumenki muzej, Etnografski mu- {}u dominira portert aus- te i dru ge ele men te
zej (sa Reqefnom kartom trijske carice Elizabete materijalne i duhovne kulCrne Gore)
kao i Ce tiwski
ma na stir
i
mu zej.
U muzeju
Cetiwskog
manastira
~u va ju se
vrijedni
eks po na ti
kao {to su
epitrahiq
Sa ve Ne mawi}a,
kruna Stefa na De ~anskog,
barjak Bal{i}a i drugi. po zna ti je pod na dim kom tu re sta nov ni {tva Cr ne
Pored predmeta na~iwenih Sisi. Naro~ito su intere- Gore.
Posebno mjesto u cjelood zlata, srebra, sa ukrasi- santne odaje prinzeca Ksema od filigrana i polu- nije i Vjere Petrovi}, sa kupnoj muzejskoj postavci
dragog i dragog kamewa, iz- mno{tvom wihovih porte- Cetiwa zauzimaju skupocjedvaja se i primjerak prve ra i fotografija. Ina~e, ni pokloni Ruske carevine
ju`noslovesnke }irili~ne prva `ena- voza~ na Balka- po~ev od vremena Petra Vekwige- Oktoih prvoglasnik nu je bila princeza Kseni- likog, kada su ostva reni
iz 1494.godine, djelo {tam- ja. Pored umjetni~kih dje- prvi diplomatski kontakti
para Makarija i Bo`idara la ve li ke vri jed no sti dviju pravoslavnih zemaPodgori~anina Vukovi}a. nalazi se i zbirka ordewa qa.
Nedaleko od zdawa Ce- koja je kraq Nikola dobio
U Umjetni~kom muzeju, ~utiwskog manastira, nala- sa naj~uvenijih evropskih va se jedna od 30-tak najpozi se Biqarda, rezidenci- dvorova. ^uvenija od zbir- znatijih hri{}anskih reja Pe tra II Pe tro vi }a ke ordewa i medaqa je ko- li kvi ja. Od 2001.go di ne
Wego{a. Tu je pa`wu Pqe- lek ci ja rat nih za sta va- nalazi se u muzejskoj postavvqaka privukao original- barjaka od ukupno 44 zasta- ci, u Plavoj kapeli u Vlani rukopis “Gorskog vijen- ve koje su Crnogorci za- dinom domu, ikona Bogoroca” kao i sto za bilijar, pli je ni li i sa ~u va li u dice Filermose, koju su po
po kome je ~itav dvor dobio mnogim bojevima. Jedino je predawu naslikali sami anime. U Biqardi se jo{ na- kolekcija zastava u Be~u |eli.
Organizator putovawa,
laze i li~ni predmeti vla- ve}a od ove na Cetiwu, i
dike Rada- zlatno pero za to samo za jednu zastavu. profesorica sociologije
pisawe, mastionica, prsten Ali tre ba is ta }i da su Gorica Vakirevi} obe}ala
i drugi.Najneobi~niji dio mnoge zastave u Be~u dobi- je nove nau~ne pohode mlapostavke jeste i vladi~i- jene na poklone ili su ku- dih sociologa kulture, sa
na prijestona stolica koja pqene, pa je zbog toga ko- ve}im brojem u~esnika, kao
je o~igledno prilago|avana lek ci ja
na
Ce ti wu i mogu}im internacionalnim karakterom. A sve to
wegovom divovskom rastu. apsolutno jedinstvena.
U Biqardi se jo{ nalaze i
Pravo istorijsko blago pod motom- upoznaj kulturvelika zbirka kwiga, koje je skriveno i sa~uvano u ne razli~itosti da bi ih
su {tampane izme|u 1549. i Istorijskom muzeju Crne po{tovao.
Treba pomenuti i dopri1851.godine.
Gore, gdje su sa~uvana i izDr`avni muzej Crne Go- lo`ena najstarija arheo- nos profesorica Milojke
re je smje {ten u dvor cu lo{ka zbirka materijala Nenadi}-Crnogorac i Makraqa Nikole od 1926.godi- na|enih na podru~ju Dukqe, ide Zili}-Deli} uspje{none i u wegovom enterijeru Budve i drugih zna~ajnih sti po me nu tog pu to va wa.
Jak{a Vukovi}, IV-5
su rekonstruisani prosto- lokaliteta. Pregled isto-
13
Priredio Milorad Jokni}
Uz 160. godi{wicu smrti Petra Prvog Petrovi}a Wego{a
WEGO[ U ANEGDOTAMA
Ove godine navr{ava se 160 godina od smrti Petra Prvog Petrovi}a Wego{a (1813-1851), jednog od
najumnijih i najsna`nijih pjesni~kih li~nosti
na jugoslovesnkim prostorima u 19. vijeku. Kwi`evna djela ovog pjesni~kog gorostasa i danas su
predmet kwi`evne i filozofske kritike. Wego{eva kwi`evna i filozofska misao i gromadni
lik pjesnika me|u valadarima i vladara me|u
pjesnicima bio je i ostao neiscrpna inspiracija
mnogim zna~ajnim pjesnicima. S obzirom na obimnost, slo`enost i visoku umjetni~ku vrijednost
obilate panorame Wego{evog stvarala{tva, u
znak 160 godi{wice wegove smrti, objavqujemo nekoliko, mawe dostupnih ~itateqskoj javnosti,
priloga, zapisa , anegdota i pjesama iz `ivota i
rada ovog velikana.
Neke od tih anegdota preuzete su iz omladinske
revije za kwi`evnost, umjetnost i kulturu “Venac”, (izdava~ “De~ije novine” Gorwi Milanovac
1988). Tekstovi su preuzeti u autenti~nom obliku
bez intervencije na arhai~nim izrazima koji su se
nekada koristili
Vladika Rade i knez {aranski
Kada je Marko Kne`evi} (knez {aranski) odio najprije kod Rada vladike, povodom neke otete soli, {to su
oteli Pje{ivci na Kunavu, jer su wegovi odili na Siwac u so, kad je Nik{i} turski bio, a brda bila razdvojena od Crne Gore – da mu se po`ali,
u Biqardi na{ao je vladiku Rada gdje
sjedi i ne{to na koqenu pi{e bez taulina, a dijete ispred wega tr~i po sobi igraju}i se i ja{u}i na jedan {tap.
Kad je ovaj do{ao, predstavuio se i poqubio ga u ruku, upitao ga je: -\e stojite i kako se s Turcima vladate?...
Kad mu je kazao da stoje me|u ~etiri
turska plemena, na drobwa~kom zemqi{tu, mjestu [aranci, opkoqeni su
sa ~etiri turska grada, Nik{i}em,
Dowim i Gorwim Kola{inom i Gackom, da izme|u wih i Turaka postoji
vje~na borba, paqevine, plijenovi i
pogibije, vladika mu je rekao: - Pa
kako se mo`ete odr`ati da se ne potur~ite i u koga se vi uzdate da to ne
u~inite?... Knez Marko mu je odgovorio
da se ne}e nikada potur~iti pouzdawem u veliku Rusiju i svetu ku}u Petrovi}a. Vladika mu je rekao:- To je
dobro. Ali jesi li ti ~uo da smo na
Grahovo izginuli, sedam Petrovi}a u
jednome boju i da od nas nije niko
ostao do mene jednoga, udovice i siro~adi. Ako {to ne bude od ovoga maloga {to se igra ispred nas, mi smo svi
propali. (To je bio kwaz Danilo).
Ovaj stari mu je odgovorio: - Bog te
po`ivio vladiko sveti, pa mo`e biti ba{ da }e od ovoga maloga iza}i veliki ~oek... U ovoj pri~i izme|u wih
dva, vladika je prekidao tri puta razgovor, pi{u}i ne{to na koqenu, preklapaju}i o~i, kao da spava, pa najpotowi put upitao ga je za{to je do{ao.
Stari knez mu je odgovorio da su mu
Pje{ivci opqa~kali sedam tovara
soli i kirixije se vratili bez soli
doma, mole}i ga da mu so od Pje{ivaca povrati. Vladika mu je dao ~etiri
perjanika, s naredbom da po|u sa starijem u Pje{ivce, na Kunak, da starome po{topoto naplate so i putninu,
preporu~uju}i starome da }e im on
biti naklowen i koliko bude mogao i
da se s Turcima prevladaju do vremena mirnijem na~inom, ako mognu, a
ako ne mognu, neka se bore kao mi dotad. Perjanici su po{li sa starijem,
do{li u Pje{ivce. U po~etku, kako su
Pje{ivci odricali da nijesu so oteli, na kraju su priznali, te pod strogim pritiskom naplatili su perjanici za so i putninu starome knezu
koji je dolazio na Cetiwe. Marko je
do`ivio 110 godina. Umro je 1872. godine. To je bio prvi dolazak [aranaca kod vladike Rada.
Vladika o besmrtnosti Kako `ivjeti a ne misliti
i postima
Novica bi za mnogo |e{ta upitao vladiku. Jednom upitao ga je o besmrtnosti du{e i o postima. Vladika je odgovorio: Du{a ~ovje~ja je i mora biti besmrtna, o ~emu
nas snovi najvi{e uvjeravaju. A {to se ti~e posta, to bi
se najvi{e ticalo onijeh koji od mnogo krvi mogu pobije{weti. A {to se ti~e na{eg naroda, patnoga i mu~enoga, dosta bi bilo da posti dvoje poste: velike, za stradawe Hristovo i za opri~esnu o`icu, a Gospo|ine za ~ast
bogomatere. A druge poste ja bih svima razrije{io.
Aleksandar Ivanovi}
Potowa ura
Rada Tomova
Po`eqe - mru}i mlad na rodnoj plo~i,
Sve drugo neka pre`aqeno bude,
Al da je samo da ostanu o~i
Zagledane u svijet i u qude.
Posledwi treptraj vida ispuni sjeta:
Svaka je smrt po jedna propast svijeta.
(1951)
Od svih onih koji su poku{avali da nekako lije~e
wegovu neumoiqivu bolest,
Wego{ je najvi{e cijenio
doktora Petra Marinkovi}a, okru`nog qekara u Kotoru. Iz jednog pisma koje je
uputio tom svom dobro~initequ, a koje se ~uva u be~koj
na ci o nal noj bi bli o te ci,
pi{e:
- Tijelo je mnogo ni{tavije no ckleni sud – dajbudi izlomqena stakla kupe
kaqavi ~ifuti i pomenuti
trgovci, te ji prodaju, a na{e tijelo bez du{e ni za
{to ne slu`i. Dosadih vam,
no to je kriva dobrota Va{e du{e koju ste mi otkrili. Hiqadu sam sovjetnika
imao od kako sam se razbolio, no sam najvi{e va{ega sovjeta dr`ao i danas se
najvi{e dr`im, jerbo sam
vidio da iz dubine poznanstva i blagorodne du{e istje~e. Neki su me sovjetovali da ni {ta ne mi slim.
Kako }e ~ovjek `ivjeti a
Du{an Kosti}
Wego{
u Napuqu
Toliko mno{tva i neba,
I {uma nad balkonom.
[ta Crnoj Gori treba
Razmi{qa du{om – bonom.
I nema mira. Ni{ta
Ne ~uje – ko sve da spava.
Daleka katuni{ta
Sawa, i miris trava.
Koliko napuqskog neba
i {uma pod balkonom.
[ta Crnoj Gori treba
Razmi{qa du{om bonom.
I sve bi da joj vrati
Evropom da je digne,
Mnogo joj treba dati,
^im stigne.
ne misliti. Neki su me sovjetovali da o~i na `enski
soj ne okre}em, a ~ovjek ne
mo`e i sa smrtnog odra da
o~i ne baci na krasno stvorenije. Neki su me sovjetovali da fanele na tijelo
ni marame oko vrata ne nosim.. Neki su me sovjetovali da dvostruku fanelu na
tijelo i do u{ih obu~em,
pa preko we i vunenu maramu oko vrata da metnem. Neki su me sovjetovali da le`im na ple}a, a neki opet
da le`im potrbu{ke, neki
na lijevu a neki na desnu i
pro~ i pro~ i pro~.
-Zbogom gospodin Marinkovi}u. Budi mi zdrav i veseo i ne zaboravi tvojim
dra gim vos pom ni ja ni jem,
Tvojega iskrenog prijateqa i slugu, vladiku crnogorskog P.P. Wego{
(Cetiwe, 10/22. avgusta
1850. godine. Wego{ je preminuo poslije ne{to vi{e
od godinu dana 19/31. oktobra 1851).
Petar Preradovi}
Bo`idar Kova~evi}
Wego{eva smrt
Kad si|e tama na wegovo stewe,
Sinu{e zvezde iznad gora sviju,
Nebu se di`e uzdah iz prsiju
Ko kad tamjana u Velikom Bdewe,
I uzvi{eno utonu u mrewe,
Pale}i vidik plamenom o~iju,
Mi{qa{e Wego{ mi{qu najdivniju,
Da ne biva bez smrti vaskrsewe.
A od te misli, kraqice beskraja,
Bolne ga grudi presta{e boleti,
I opoji se `ivom vodom raja
Wegova du{a {to je znala voleti
Jedino ve~nost i sumorne golete
Svog ubogog i ukletog kraja.
(1925)
Petru Petrovi}u
Wego{u
Crne Gore s visokog vidika
Grob ti sjeva na sve ~etir strane
I ti budu} svoga roda dika
Roda sve mu klawaju se grane.
Prenijela
Smail-agino tijelo
Popadija Simuna izvadila je iz groba tijelo Smailage ^en gi }a kri ju }i od
Drobwaka i ponijela ga za
Gacko. Sin joj je tada u~io
u manastiru pivskome, te
iz bojazni da joj ga ne zakoqu Turci to je ~inila. A
ko je sreta po putu i pitao
{ta goni u vre}ama, kazala
je da goni Te{u bra{wenik. Ona je prenijela tijelo Smail-agino u Pivu, gdje
su tada bili i Turci, a odatle su mu napravili nosila i ponijeli ga za Gacko,
za Lipnik. Ona je odli~na
tu`ilica bila. Tu`jela je
pred nosilima i kod wegove ku }e u Gac ku. Iz me |u
ostalog, tu`jela je:
O moj aga, Smail-aga
Kad si do{o u Drobwake
Vi|ela sam zlu priliku,
Tra`i{ vodu za avdesa,
A ja poslah moju Duwu
Da do ne se s vre la vo de.
Sinu Duwa ka i muwa,
A uputi bremenicu
U {arenu uprticu.
Kad se vrati s vode Duwa
Prekide se uprtica,
A odle}e bremenica
Oba dna su isko~ila,
Agi glavu iskobila.
Aginica nudi popadiji neke trave da pije, da joj ne bi
verem pao na srce. Popadija
ka`e:- Boje}i se da me ne
otruje, tra`ila sam mjesto
tije trava medovinu. Te je
popila ~itavu }asu veliku i
jo{ boqe grlo otvorila. Turili su pred wu jednu praznu
kapetinu tursku, fes. Prisutni age i begovi i vojska
darivali su popadiju. Tako
su napunili pun fes pleta.
Faksimil
adrese
wego{evog
pisma Vuku
Karaxi}u
Popadija Simuna i Rade vladika
Crnogorskog iz svog sokolika
Ti se di`e na care i bane
Sjajnim umom duha umornika
Blagom }udi du{e izabrane.
Kao ~ovjek, ko vladar i pjesnik,
Rodu svome bio si nebesnik
Ime sja ti u nebesa krjesu,
A u rodu na vje~na vremena
Svje`a }e ti ostat uspomena
I svje` gorski vjenac ti na qesu.
(1870)
Po{to se popadija vratila ku}i svojoj, naredi vladika Rade da popadija odmah do|e na Cetiwe. Pita je, za{to
si ti nosila Smail-agino tijelo iz Drobwaka, na {ta mu
ona odgovori: - Gospodaru, u rodu nemam brata nijednoga,
a ni sina, osim jednoga, Te{a. Otac je Te{ov bio pop, poslala sam ga u pivski manastir da mi u~i. Tamo se zadesio kad je Smail-aga poginuo I Turci mi poru~ili da moram donijeti Smail-agu kako bilo ili }e mi zaklati
Te{a. Jas am promislila: - Kad bi mi Te{a zaklali, onda mi nije stalo za ovu ku}u tvoju, o|e, za onu Pavlovi}a u Rusiji, propalo i sunce da ne grije.
Vladika, vidje}i kakva je roditeqska qubav, oslobodi
popadiju.
14
VELIKI HADRONSKI SUDARA^
Prve ozbiqne teorije koje se bave atomom, wegovom strukturom i kompleksnim svojstvima nastale su po~etkom 20 vijeka. - Znawa o atomu, kako o wegovom sredi{wem dijelu, otkrivenom
po~etkom druge decenije 20 vijeka, i o omota~u,
izgra|enom od elektrona prikupqana su pristojnim tempom tako da tada stvorena fizika
atoma, ubrzo se razdvojila u fiziku jezgra u fiziku omota~a ili atomsku fiziku
Fizika jezgra ili nuklearna
fizika dobija vidqivo ubrzawe kada se u tehniku istra`ivawa uvede akceleratori i detektori. Akceleratori su ure|aji
koji slu`e za ubrzavawe naelektrisanih ~estica. Postoji vi{e
vrsta akceleratora. Ove ubrzane ~estice slu`e, kako se jezikom nuklearne fizike ka`e, za
bombardovawe meta. Mete mogu
biti atomi i druge ~estice. U
po~etku kori{}ene su nepokretne mete a sada sve vi{e pokretne. Akceleratori, a paralelno i
detektori su evoluirali od rela tiv no pro stih i skrom nih
mo}nosti, do akceleratora koji
su izgra|eni na razme|i 20 i 21
vijeka. Me|u wima svakako je
biser akcelerator izgra|en na
domaku @eneve, na teritoriji
[vajcarske i Francuske, o kome
}e biti rije~i u daqem tekstu.
Uporedo sa akceleratorima
napreduje i tehnika detektora.
Detektori su ure|aji koji slu`e
za registrovawe pojava koje nastaju pri pomenutim bombardovawima. Wihova evolucija slu~na je onoj kod DE TEK TO RA.
Mo}ne savremene akceleratore
prate kompleksni i mo}ni detektori. Kori{}ewe svih ovih
ure|aja i istra`ivawa koje omogu}uju, veliki, a mo`da i najve}i napredak u oblasti fizike
ostvaren je u dijelu fizike jezgra-fizici ~estica ili fizici visokih energija.
Najmo}niji savremeni akcelerator izgra|en je u Evropskoj
organizaciji za nuklearna ista`ivawa CERN, pod imenom
Evropska labaratorija za fiziku ~estica, a akcelerator je
poznat kao Veliki hadronski
udara~ (Large Hadron Collider
- LHC).
U osmi {qa va wu i gra |e wu
ovog grandioznog KOMPLEKSA
u~estvovali su najboqi stru~waci razli~itih profila iz
velikog broja dr`ava. U konstrukciji i dizajnirawu ovog
kompleksa kori{}ena su posledwa dostignu}a u modernim tehnologijama, elektronici, materi ja li ma i kom pju ter skoj
tehnici. Sada slo`ene istra`iva~ke projekte na wemu realizuje veliki broj istra`iva~kih timova sa svih kontinenata
i ve}ine dr`ava.
Skoro deceniju idejno je stvaran projekat LHC-a da bi wegova realizacija trajala dvanaest
godina. Po~etkom decembra, prije dvije godine, izvr{en je prvi
pra vi i pot pun test ka da je
uspje{no ubrzan prvi snop protona. Ujedno bio je to i uspje{an
test i ~etiri detektora koji su
registrovali prve SLIKE signala nastalih pri sudaru protona ~i ja je br zi na do ma {i la
99,9999% brzine svjetlosti.
Te`i{ne dijelove velikog akceleratorskog kompleska ~ine
dvije akceleratorske cijevi, u
kojima se u suprotnim smjerovima ubrzavaju snopovi protona
do do ju~e neslomqivih energija i ~etiri detektora. Akceleratorske cijevi su kru`nog oblika – obima 26,7 km, postavqene u
tunelu na prosje~noj dubini od
100m. Osnovna komponenta ovog
neobi~og prstena je superprovodni dipolni magnet. U wegovom sredi{tu smje{tene su akcleratorske cijevi. Magnetno
poqe ima indukciju od 8,4 T namotaja elektoromagneta izgra|enih od superprovodnog materija la,
ko ji
se
po mo }u
superfluidnog helijuma odr`ava na temperaturi od 1,8 K. Bez
sumwe ukupan projekat CERN-a
predstavqa najslo`eniji i najskupqi nau~no-tehnoli{ki projekat do sada realizovan, projekat ko ji omo gu }u je vr hun ske
ista`iva~ke programe za fizi~are ~estica i {ire. Nikada do
sada nije bio anga`ovan toliki
broj nau~nika i specijalista iz
svih dijelova svijeta na gradwi
jednog projekta, niti je ve}i broj
nu~nika bio ukqu~en na realizaciji nau~nih projekata kao
{to je u CERN-u.
Nakon wegovog zavr{etka sa
sigurno{}u se predvi|a da }e
CERN dugo zadr`ati primat u
fizici visokih energija preuzet
od SAD-a prije tridesetak godina.
Mo}ni hadronski akcelerator
CERN-a ima ~e ti ri po zi ci je
gdje se sudaraju snopovi protona.
Na ovim mjestima postavqeni su
ogromni detektorski sistemi sa
prate}om opremom u odgovaraju}im eksperimentalnim prostorijama. Zadatak ovih slo`enih
detektorskih sistema je pouzdana identifikacija, precizno registrovawe vremena interakcije, od no sno ula ska ~e sti ce u
detektor i informacija o polo`aju ~estice. Zbog svega ovoga
de tek to ri CERN-a ~i ne kom pleksne vi{eslojne multidetektor ske si ste me, ci lin dri~ ne
forme, da bi ispunili pomenute zadatke. Detekcija i identifikacija ogromnog broja ~estica koje nastaju u sudarawima
snopova, mogu}a je zahvaquju}i
modernim kompjuterskim sistemima prilago|enim za ovu vrstu istra`ivawa.
Od pomenuta ~etiri detektorska sistema dva su detektori specijalne namjene: ALICE i LHCb. Pr vi je na mi je wen za
eksperimente u sudarima snopova te{kih zona, na wemu radi
oko 1000 istra`iva~a. Drugi je
dizajniran za registrovawe specifi~nih fenomena u hadronskim si ste mi ma ko ji sa dr `e
kvark-b, a opslu`uje ga oko 700
eksperimentatora.
Druga dva su detektori op{te
na mje ne: ATLAS (A To ro i dal
LHC Aparatus) i CMS (Compact
Muon Solenoid). Eksperimenti
koji se realizuju na mjestima
ovih detektora nose wihova imena i ~ine najslo`enije eksperimente u fizici visokih energi ja. Oba eks pe ri men ta su
sli~nog spektra: izu~avawe fenomena u proton-proton sudarima. Detektori ATLAS
i CMS najve}i su i najkompleksniji instrumenti ikada izgra|eni
za eksperimente u fizici. Za ilustraciju i
potvrdu pomenutih karakteristika nekoliko po da ta ka: du `i na
superprovodnog teroidnog magneta, koji ~ini
centralni dio ATLASa i stvara magnetno poqe od ЭT iznosi 40 m, a
pre~nik osnove 19,5m.
Ukupna du`ina i pre~nik ATLAS-a su 45m i
25m. Ova dva detektora
opslu`uje preko 4600
fizi~ara i drugih specijalista. Iako, skoro
dvo stru ko ma wih di menzija detektor CMS
ima sko ro dvo stru ko
ve}u masu (12500t). U
unu tra {wo sti ovog
de tek to ra na la zi se
naj ve }i so le no id ni
magnet koji na tempera tu ri od 2K stva ra
magnetno poqe od 4T.
Koji su najatraktivniji eksperimenti koji
se uzvode i koji }e se
izvoditi u CERN-u? To
su eksperimenti kojima
se poku{avaju na}i odgovori na neka misteriozna pitawa, kakva
su pitawa nedostaju}e
mase, “tamne materije”,
za{to opa`amo samo 4% materije koja bi trebalo da postoji u
kosmosu, za{to ne opa`amo antimateriju, ako je kako se smatra
u momentu nastanka kosmosa bila ravnote`a materije i antimate ri je. Ostva re wem ve li kih
energija u malom prostoru “nastoje se vidjeti” najsitniji dijelovi strukture materije i upoznati uslovi koji su vladali u
najranijoj fazi nastanka kosmosa, a mo`da popraviti va`e}u
sliku mikrosvijeta oformqenu
vladaju}om teorijom pod imenom: Standardni model. Prema
pomenutom modelu materija univerzuma izgra|ena je od dvanaest
elementarnih fermiona i ~etiri bodona. Ova ~etiri bodona su
medijatori ~etiri osnovne vrste
sila u prirodi: jake, elektromagnetne, slabe i gravitacione.
Ova istra`ivawa su neka vrsta putovawa u pro{lost, te`wa
da se sazna stawe materije neposredno poslije velike eksplozije, kada su kako se vjeruje sve
sile bile ujediwene. Sa energijama koju obe}ava LHC sti}i }e
se do dimenzija 10-18 m {to je
ekvivalentno trenutku od 10-12s
poslije velike eksplozije i temperaturi od 1016stepeni. Jedan
od hit-eksperimenata je onaj koji bi potvrdio postajawe Higgsbodona za koji se vjeruje da bi
mogao biti odgovoran za generisawe masa svih ~estica u prirodi. Verifikacija Higgs-bodona
bila bi presudan korak u definitivnoj potvrdi va`ewa teorije.
Da zakqu~im, od istra`ivawa
u CERN-ovim laboratorijama
mnogo se o~ekuje. Do nekog fundamentalnog otkri}a i prodora
u nove tajne ne mora da do|e brzo, a i mo`e. Mogu da se dese i
spektakularni pomaci ali i ve}e ili ma we “ha va ri je” ko je
usporavaju istra`ivawa kakva
su bila ona koja se desila neposredno po po~etku rada i testirawa kompleksa LHC-a. Kvar je
nastao usled kratkog spoja kod
jednog dipolnog magneta, o{te}ewa unutra{we izolacije i curewa helijuma u tunel. Defekt, koji nije nikakvo iznena|ewe kod
ovakvih instalacija, otklowen
je nakon dva mjeseca. Problem je
bila okolnost {to se intervencija vr{i na sobnoj temperaturi, a ak ce le ra tor ski pr sten
LHC-a sa svojih 1232 dipolna
magneta-preko 6000 magnetnih
elemenata trebalo je grijati do
sobne temperature i ponovo hladiti do -2690S ili 4K.
Godine 2010 i 2011 po nekim
predvi|awima su godine prvih
zna~ajnih otkri}a.
M.Svrkota, prof.
15
BEZ WIH NE BISMO BILI ONO [TO JESMO
PAVLIJA ]IRKOVI]
Vijesti o smrti znanih qudi
duboko nas dirnu i podsjete na
drage trenutke provedene sa
wima. O`ivqavamo, prisje}amo
se i ne~eg {to i nije tako
zna~ajno za sve nas ali ta pojedina~na sje}awa ~ine cjelinu i
nit koja nas ve`e...
Profesorica filizofije Pavlija ]irkovi}, udata Gruji~i},
radila je relativno kratko (dvanaest godina) u gimnaziji”Tanasije Pejatovi}” u Pqevqima.
Me|utim i to vrijeme je bilo
dovoqno da ostane u nezaboravnim sje}awima wenih u~enika i
kolega.
Predana nauci, radu, marqivosti, a`urnosti bila je krajwe
odgovorna i istrajna. Pitali smo
se: mo`e li to? I zaista ona je
tako `ivjela i radila.
Pavlija ]irkovi} ro|ena je
ratne 1943. u Ogra|enici - Bobovo.
Porodica seli u Zadar 1951. Otac
brzo umire (1954). S obzirom da je
mama imala dvije bebe u naru~ju,
jedanaestogodi{wa
djevoj~ica
j e d i n a
prati preminulog
oca u rodni
kraj. Ve}
1955. ostatak porodice vra}a se u Pqevqa.
Po zavr{etku {kolovawa u Gimnaziji 1963. Pavlija odlazi u Zagreb, zavr{ava studije filozofije i sociologije. Po~iwe sa radom
u Pqevqima 1967. da bi ve} slijede}e godine oti{la da predaje u
gimnaziji”Mar{al Tito” u Mostaru. Zbog okolnosti u porodici, opet
se vra}a u Pqevqa. U Beograd odlazi 1979. i radi u Medicinskoj
{koli u Zemunu do penzionisawa.
Osta}e zapam}ena kao krajwe
ozbiqna, jasna u stavu, rije~i i
tonu ukazuju}i otvoreno na probleme. Ta vrsta otvorenosti
~inila je posebnom.
Redakcija
Profesor za pam}ewe
MILIVOJE [QUKI]
U sje}awima starijih generacija nekada{wih u~enika pqevaqske gimazije, profesor Milivoje [quki} ostavio je dubok i
neizbrisiv trag kao li~nost koja
je svojim pedago{kim djelovawem
zna~ajno doprinijela da Pqevaqska gimnazija bude prepoznata kao lu~a obrazovawa i vaspitawa u cjelokupnom {kolskom
sistemu biv{e Jugoslavije.
Na tehni~kim fakultetima
presti`nih univerziteta u
zemqi i van we u~enici na{e
{kole plijenili su pa`wu eminentnih profesora svojom matemati~kom elokvencijom i sposobno{}u da nesporna i
po{tovawa dostojna matemati~ka
znawa primjewuju na svim nivoima obrazovnih programa visoko{kolskih ustanova.
Imati za profesora Milivoja
[quki}a bila je velika privilegija, ali i obaveza. Strog, ali
pravi~an, ozbiqan, ali i nenadma{an kozer u ~asovima dokolice, [ule-kako su ga u~enici i
mla|e kolege iz milo{te zvali,
nije cijenio prosje~nost i
povr{nost.
W e g o v
pedago{ki
k r e d o :
“Zna}e{ako ho}e{
da zna{”.
Zahtijevao
je ozbiqnost u radu istrajnost i
intelektualni napor, ali je
omogu}avao mnogo vi{e: sigurnost budu}im studentima, da za
wih u matemati~kim naukama
nema tajni.
Obavqaju}i ~asnu misiju
prosvjetnog poslenika stru~no i
savjesno, sa poslovi~nom predano{}u i odgovorno{}u, profesor [quki} je svojim djelovawem
ispisao najsvjetlije stranice u
istoriji {kolstva pqevaqskog
kraja.
Pqevqaci dobro znaju za{to
se ponose svojom gimnazijom, gimnazija svojim u~enicima, a biv{i
u~enici svojim profesorom
Milivojem [quki}em. Zato }e
wegov ~asni lik i veliko djelo
trajati du`e od zaborava.
Miodrag ^ovi}, prof.
^estitka povodom 110 godina postojawa i rada Gimnazije
NA SIGURNOM PUTU PROSVJETE
Povodom velikog istorijskog
jubileja pqevaqske gimnazije, 110
godina wenog postojawa i rada, u
ime svih wenih |aka i poklonika koji `ive i rade u Beogradu,
okupqeni u Udru`ewu Pqevqaka
u ovom gradu, i u svoje li~no ime
~estitam Vam Dan {kole i `elim
nove uspjehe.
Za proteklih 110 godina pro{lo je kroz Gimnaziju na hiqade
|aka i stotine profesora koji su
svijim dugogodi{wim trudom i
li~ nim pri mje rom obe qe `i li
vrijeme, svjesni zna~aja i wene
istorijske veli~ine: bra}a Pejatovi}i, Stavan Samarxi}, Vuko
Be za ro vi}, Vi to Sr bqa no vi},
Bogdan A}imovi}-Dalma, Milka
Ba ji}-Po de re gin, aka de mi ci
Uro{ i Gojko Ru`i~i}, solunac
Mirko To{i}, i mnogi drugi.
Prolaze}i kroz razna istorijska razdobqa i okolnosti, uprkos
te{kim vremenima, Gimnazija je
zadr`ala svoj osnovni ciq: obrazovano – vaspitni. Moram naglasiti da je Gimnazija imala ne samo kulturno – prosvjetnu ve} i
{iru nacionalnu m i s i j u u
onom dijelu Stare Ra{ke koji je
bio na vetrometini intresa stranih dr`ava i ideologija.
Pomenu}u 1867 godinu kao zna~ajnu za razvoj {kolstva u ovim
krajevima. Tada je zakonom dato
pravo Srbima da mogu otvarati
{kole, ali pod uslovom da ih sami izxavaju. I ako je i pre toga
otvo re na pr va srp ska na rod na
osnovna {kola u Pqevqima, ta~nije 1851 godine, pro{lo je skoro 50 godina do osnivawa Gimnazije u Pqevqima.
Osnovana davne 1901 godine, u
vremenu kada su Pqevqa pod dvostrukom okupacijom, bila je najstarija {kolska institucija te
vrste u tada{woj Ra{koj oblasti a i na {irem prostoru. U skoro feudalnom dobu, sa svojim oblicima zaostalosti koja se odvija
vjekovima talo`ila, u sukobu interesa dveju carevina, posrnulog
Osmanlijskog carstva i pove}anog
osvaja~kog pohoda Austrougarskog
carstva, narastaju}im slobodarskim te`wama naroda da se oslobode svake vrste ropstva, zadajala je znawem generacije |aka i
osposobqavala ih za borbu za samostalni i siguran put u svijet.
I tako decenijama.
Iz zapisa i kwiga pisanih decenijama vidi sa da je {kola po~ela sa radom u vrlo te{kim uslovima. Umjesto klupa u po~etku su
bile skamije, dugo vremena jedina
u~ila bile su krede i tabla. Nije
bilo para ni za zamenu polupanih prozora.
Gimnazija za Pqevqake predstavqala je i daqe predstavqa
instituciju od nemarqivog zna~aja. Weni profesori i |aci bili
su i ostali glavni nosioci ideja
i progresa i kulture u pqevaqskom kraju.
Nastavnici su se zalagali za
no ve me to de na sta ve: Ko lek tiv
Gimnazije vodio je ra~una da wihova obrazovana ustanova, po metodama rada i kadru koji obrazuje i vas pi ta va, ne za o sta je za
drugim sredinama sa ve}om tradicijom sa kojima je usko sara|ivala i bila pomagana. Uvek su uvo|ene neke inovacije u nastavi,
naro~ito u prakti~noj nastavi
kroz formirawe kabineta prakti~ne nastave koji nisu uvek bili kompletno opremqeni.
Nema danas skoro nijedne civilizovane zemqe sveta gde ne mo`ete sresti biv{e |ake pqevaqske Gimnazije, bilo kao visoke
intelektualce, uspe{ne poslovne
qude, vredne i po{tene gra|ane.
Pqeqvqa – to je gimnazija, zapisali su mnogi hroni~ari.
Mi, biv{i |aci Gimnazije ponosni smo {to je ona ostala dosledna svojoj ulozi i zadacima u
svim dosada{wim periodima svoga rada. Duboko se radujemo svakom postignutom rezultatu ove
ustanove, a posebno, svakom odli~ nom i ta len to va nom |a ku,
sportusti, umjetniku. Mi godinama, u sredinama kojima `ivimo i
radimo, u svojim porodicama, vrlo rado, skoro svakodnevno, pri~amo, o svojoj generaciji, o svojim
profesorima kao primer kako se
u~ilo, vaspitavalo na tradicijama, koje wegujemo u Udru`ewu.
Zakora~ili smo u 21 stole}e (3hiqadugodi{te) gde u~ionice {kola i Fakulteta uveliko ve} opremaju multimedijalnom tehnologijom (ra ~u na ri, une vr zal nim
projektorom sa mikrokamerama pomo}u kojih se prenose slike u trodimenzijalnom obliku) – multimedijalne interaktivne u~ionice gde
slu{aoci i predava~i me|usobno
komuniciraju sa raznih lokacija u
svetu me|usobno povezani putem ra~unarskokomunikacionih linija.
Internet nas povezuje sa najudaqenijom ta~kom na svijetu. Svet je
postao jedno globalno selo.
Ve} odavno je razvijeniji i bogati svet u{ao novu eru ~ove~anstva, u informacionu eru, uveli ko osta vqa ju }i za so bom
industrijsku epohu koja }e jo{
dugo ostati za stvarawe kapitala
i materijalnih vrednosti. Svet
informacija, posebno svet informacija znawa postaje imperativ novog milenijuma i posta}e vrlo brzo dominantan.
A savremeno opremqene biblioteke u svetu a i kod nas uveliko
kompjuterizovane ~ime se omogu}uje da se do tra`enog naslova, po
kqu~noj rije~i trenutno dolazi,
adresira, {to olak{ava rad bibliotekara, a ~itoacu nudi uslugu po savremenim evropskim standardima.
Zbog dramati~nog razvoja novih
tehnologija, posebno infomacionih, proces obrazovawa do`ivqava velike transformacije.Nastupaju se klasi~ne metode u~ewa i
obrazovawa. Uz pomo} Interneta
u~i se sa daqinine. Formiraju se
virtuelne u~ionice. Elektronski
na~in zapisa postaje neminovnost
savremenog poslovawa i `ivqewa.
Cveta elektronski biznis, elektronska trgovina. Novi savremeni
mediji zamewuju klasi~ni na~in
zapisa i komunikacija.
Weno veli~anstvo kwiga ostaje
i daqe simbol pisane re~i, da se
spasi od zaboravo ono {to se dogodilo, jer ka`e se {to nije zapisano nije se ni desilo.
I mi smo se ovoga puta odlu~ili da po{tujemo jo{ neko vreme
klasi~ni medij – pisanu kwigu, iz
prak ti~ nih raz lo ga, jer uvjek
ravnopravno dostupna svima, bez
obzira na nivo tehnologije koju
posjeduju pojedinci.Drugi put, nadam se kupova}emo kwige na CDu, disketama i drugim medijama.
Skromni poklon – kwige koje
Udru`ewe Pqevqjaka poklawa
biblioteci Gimnazije su izraz
na{eg du`nog po{tovawa za sve
|ake koji su potekli iz ove ustanove i sve profesore koji su na
predan i neobi~an na~in u~ili
vaspitavali generacije mladih..
Mr RadivojFilipovi}
TRAGOM [KOLSKE DOKUMENTACIJE
Iako je pqevaqska Gimnazija
sigurnim korakom zakora~ila u
drugi vijek postojawa i rada, veoma je oskudna dokumentacija iz
prvih decenija wenog trajawa.
No, iako ova {kolska ustanova
nije sa~uvala svjedo~anstva iz
svoje pro{losti, u nekim arivama sa~uvano je dosta arhivskog
materijala. Najvi{e gra|e te vrste nalazi se u Arhivu Srbije i
Arhivu Jugoslavije, s obzirom da
je u vrijeme osmanske uprave o
stawu u pqevaqskoj Gimnaziji
obavije{tavano Ministarstvo
inostranih dela Kraqevine Srbije, a kasnije Kraqeviwe Jugoslavije. Dio arhivske gra|e ~uva
se u Dr`avnom arhivu Crne Gore, na Cetiwu i to za period od
1913. godine, kada je na ~elo ove
{koske ustanove do{ao Lazar
Popovi} (nakon pripajawa Pqeva qa Kra qe vi ni Cr noj Go ri)
Me|u sa~uvanim dokumentima
je i izvje{taj Lazara Popovi}a
u kome isti~e da je pqevaqska
Gimnazija po qepoti i rasporedu prostorija najqep{a u Crnoj
Gori i da je velika kao Francuska legacija na Cetiwu. U istom
izvje{taju isti~e da je u blizini jedna crkveno-{kolska zgrada, gdje je trebalo otvoriti internat sa pla}awem 30 perpera
mjese~no. Sa~uvan je i spisak
stva ri na ba vqe nih za opre mu
pansionata, pa se nabraja: 60 gvozde nih voj ni~ kih kre ve ta, 60
slamwa~a, 60 jastuka, 120 ~ar{a va, 120 na vla ka za ja stu ke,
osam stolova za trpezariju, 16
klupa za trpezariju, zatim posu|e, pribor za jelo i kuhiwu i
ostale stvari. Me|utim, i pored
stvorenih uslova, do otvarawa
internata nije do{lo.
U jednom dokumentu, upu}enom
1905. go di ne Upra vi dr `av ne
{tamparije u Beogradu, Gimnazija u Pqevqima tra`i pomo} radi nabavke kwiga, s obzirom da
su kwige kojima je ranije raspo la ga la iz gor je le u po `a ru
1904. godine. Nabrajaju se potrebne kwige i uxbenici me|u
kojima su djela Vuka St. Karaxi}a, Srpske narodne pripovijetke,
poslovice i zagonetke, [kolska
higijena, geografske karte, Geometrijsko crtawe, Algebra i druge kwiige koje su bile potrebne
radi izvo|ewa nastave.
U jednom dopisu koji je 1938.
godine Dr`avna potpuna realna
gimnazija, (kako stoji na wenom
pe~atu), uputila Ministarstvu
pro sve te, Ode qe wu za sred we
{kole u Beogradu, ka`e se da je
Gimnazija u Pqevqima smje{tena u dvije zgrade od kjih je jedna
zidana 1858. godine kao vojna kasarna (docnije je prizemqe slu`ilo za {talu a gorwi sprat za
stanove), a druga 1907. godine. U
izvje{taju stoji da se u prilogu
dostavqaju i fotografije obje
{kolske zgrade sa svim prate}im objektima i dvori{tem.
Milorad Jokni}
Faksimil dokumenta iz 1905. godine,
upu}enog Upravi dr`avne {tamparije u
Beogradu u kom Gimnazija u Pqevqima
tra`i pomo} radi nabavke kwiga
16
Zna~aj biqnog i `ivotiwskog svijeta
O prirodi
DRUGA STRANA
NA^ELA STVARI
Da bi put po stao ja san
putniku namerniku, on treba da uo~i konstantna na~ela. Na~elo nikad nije ideal ni ti bit ko ju put nik
treba da o~ekuje za bitnu.
Na~elo je vi{e posrednik
izme|u putnikove li~nosti
i prirode, vi{e aktuelnost
duha nego bura stvari. To
svakako nije bitak stvari,
ve} radost i sre}a, sitost i
glad, umet nost i pro sta {tvo, samo dijalektika s
kojom stvari prikupqaju
energiju svog uma. Putnik,
ako ho}e da mu put bude jasan, tre ba da uo~i dru gu
stranu na~ela stvari. Samo
umne stvari postoje kao nevi dqi ve za put ni ka, dok
proste stvari, ba{ kao i
prosti qudi, upadaju u o~i.
Stvari koje su nevidqive,
tj. svari koje imaju um, zaista jedine i jesu i nisu,
jer samo ono {to i jeste i
nije svojom dijalektikom i
bi}e i ne}e. Te svari se ~esto kasno uka`u za putnika,
i putnik ih ~ak ni tada ne
mo`e uo~iti, jer da bi se
put nik ime ni ma zvao, i
~lanom u odnosima ose}ao,
ne sme bi ti i po zna va ti
svari. One misle o svemu
{to jeste dok nisu, i `ive
u bitku kao ne~emu dok jesu.
Putnik daje zlato krvqu
ste~eno da spozna povr{nu
aktuelnost stvari, a svoj
ustajali mozak, napola pretrunuo da jedino ne sazna
spektar mogu}ih radosti.
Zaista je mozak putnika
truo, jer svojim zlatom
svoja na~ela kuj, a svojim mozgom sumwa o sopstvenoj sre}i.
Za{to je wegov novac negova sigurnost,
a sop stve ni mo zak
breme nad bremenima, smrt me|u svima
mrtvima.
We go vi zlat ni ci
poseduju um koje se ne
kva ri, sr` ko ja je
zdrava, bol koja je neambiciozna. Wegovi
zlatnici misle na~elno za putnika, i
to: o wegovoj voqi, o
wegovom tragu, o wegovoj zemqi, o wegovom nedostatku, i kona~no o sebi i svome.
Samo voqa i
1)
to usmerena, ~ini ~ove ka sa znaj nim i
znanstvenim, samo se
ta kav put nik pi ta
koliko mo`e, za{to da mo`e i u koje doba da odmara
telo.
2)
Kao Orfeju, put se
ogleda za wima, prati ga u
snu, na javi, na kopnu i moru.Jedino putnikova glava
ne}e lutati po moru `ale}i za sobom koji je zaostao
na putu, ve} }e se vratiti u
Had i opet tra`iti svoje
tragove za wime.
3)
Samo zemqa poznaje tragove svoga posednika,
dok do{qaci i nepoznanici, a pogotovo drugi posednici kao voda bivaju upijeni i u biqku prene{eni.
Sva ki ne do sta tak
4)
jeste posve}ewe nekome ili
ne ~e mu. Sa mo ono ~e ga u
isto vreme ima i nema, podre|eno je svojim delovima.
Nedostatak putnikov je wegova podre|enost aktuelnostima stvari.
5)
O sebi i svome, ili
metafori~no re~eno: “O jezivoj tami utu~enoj stra{}u”. Samo strast, koja se
sastoji iz du{e (sopsvenog
nali~ja u stvarima) i tela
(akcije svih imenovanih stvari) mo`e
savladati tamu
puta. Kona~no, da bi
oprav dao
ovaj odnos i prirodu stvari koje, po mom mi{qewu, i
jesu i nisu, treba re}i nekoliko re~i o samom po~etku stvari, o bezkvalitetnom i iz o biq nom bit ku.
Putnik, uzet kao paradigma
svih svari, zajedno i pojedina~no, nastaje od na~ela
svega {to nije i na~elo sebi vidqivih i razumqiih.
Me|utim, bitak iz koga nastaje putnik namernik, a ne
lutalica, jeste iskqu~ivo
na~elo stvari koje mu pripadaju, ~iji bitak jeste isto
{to i oni sami.Dakle, ovde
je re~ o dva bitka: O na~elu stvari koje nisu, i o na~elu stvari wemu vidqivih i ra zu mqi vih, i o
na~elu stvari koje pripadaju putniku, pa je on jo{ i
namernik. Zasigurno, dva
bitka i ne zna~e hijerarhiju. U pitawu su apsolutno
dva paralelna sveta koja su
dijalekti~ki suprotna: kada prvi jeste drugi nikad
nije ni postojao i obrnuto.
Mirko Pejatovi}, IV-1
Zemqa danas izgleda sasvim druga~ije nego prije
sto miliona godina kada su
je naseqavali dinosaurusi
i xinovske drvenaste paprati, kada su se kontinenti razdvojili i klima promi je ni la. Mno ge vr ste
biqaka i `ivotiwa su nestale, a druge su se pojavile i danas naseqavaju more,
kop no i va zduh. Sve ove
promjene trajale su u dugom
prirodnom procesu razvoja
Zemqe i evolucije `ivota.
Te lagane promjene omogu}ile su i pojavu ~ovjeka na
planeti. Naravno, sve ove
promjene nisu zaobi{le ni
na{ kraj - Pqevqa.
Jasno je da se biolo{ki
resursi moraju koristiti.
Me|utim, ne mo`emo ih beskrajno iskori{}avati i iscrpqivati. Stanovni{tvo
nije dovoqno svjesno zna~aja biqnog i `ivotiwskog
svijeta. Biolo{ka raznovrsnost je osnovni qudski
resurs.
Biodiverzitet je i hrana i lijek i gorivo
i gra|evinski materijal i papir i tkanina. Biodiverzitet
je i qepota i inspiracija. Kako ga odr`ati, kad u na{oj
sre di ni po treb ne
mjere za{tite nisu
na neophodnom nivou…
Na pri mjer: ako
svaki u~enik do svoje petnaeste godine
dobija jelku za Novu
go di nu, ko li ko }e
jel ki ne do sta ja ti
{u ma ma
po sli je
praznika?
[ta je jo{ po trebno da se desi da
bi se probudila svijest na{ih sugra|ana?
Pri rod nu qe po tu pqe vaq ske op {ti ne, iz me |u
ostalog, predstavqa i planina Qubi{wa. Na wenoj
teritoriji se nalazi odre|en broj ugro`enih biqnih
i `ivotiwskih vrsta: planonski {afran, bor krivuq, brusnica, lincura, ribizla, srijemu{a, visibaba,
ja gor ~e vi na, je re mi ~ak;
slijepo ku~e, crna `una,
divokoza, kuna zlatica, sova u{ara, medvjed, vjetru{ka. Najboqi na~in za za{titu ovih vrsta i wihovog
stani{ta bio bi svrstavawe Qubi{we u red crnogorskih nacionalnih parko va. Ti me bi spo ji li
za{titu biodiverziteta i
pokretawe “ekolo{kog turizma”.
Za{tita ugro`enih biqnih i `ivotiwskih vrsta i
ekosistema izuzetno je slo`en i odgovoran posao. Sve
metode u za{titi mogu se
gri pi sa ti u tri osnov ne
cjeline. Prvoj pripadaju
metode za utvr|ivawe na-
u~nih osnova za za{titu
ugro `e nih vr sta. Dru ga
podrazumijeva postupke zakonske za{tite, a tre}a objediwava aktivnosti koje se
sprovode u praksi. Pored
ovih direktnih mjera za{tite ugro`enih vrsta i
stani{ta najva`niji pravac aktivnosti mora biti
usmje ren ka for mi ra wu
ekolo{ke svijesti savremenog ~ovjeka. Ukoliko ~ovjek ne promjeni svoj odnos
pre ma pri ro di, ni ka kve
mjere za{tite ne}e mo}i da
zaustave proces i{~ezavawa vrsta.
U Pqevqima je potrebno
pokrenuti izdavawe ekolo{kog ~asopisa i emitovati
{to ve}i broj emisija na
temu ekologije i biodiverziteta.
Sva ko od nas tre ba da
pru`i svoj, makar i mali
doprinos u za{titi ugro`enih vrsta i stani{ta.
OVA ZE MQA NAM JE
DOM! ^UVAJMO JE!
Miqana Jawu{evi}, III-1
Praza~etak svih stvari
O VODI NA DRUGA^IJI NA^IN
Izlazak u prirodu
DO GOLUBIWE I NAZAD
U petak, 7. oktobra, u~enici i profesori na{e {kole sa profesorima fizi~kog vaspitawa, Mervanom Manojlovi}
i Dankom Despotovi}em, izveli su izlet - pje{a~ewe na relaciji Gimnazija - Golubiwa Gimnazija (15km).
Ve} je tradicija da u toku
{kolske godine dva puta izvodimo zajedni~ko pje{a~ewe.
Dolazak je obavezan, a razredne starje{ine vode evidenciju.
Sude}i po raspolo`ewu i
pozitivnim komentarima kako u~enika tako i profesora
mo`emo slobodno re}i da je
SA^UVAJMO
UGRO@ENE VRSTE
ovaj izlet, kao i prethodni, uspje{no
izveden.
Bojana Kne`evi}, IV-5
Jo{ je prvi filosof,
Tales iz Mileta (7. vijek
p.n.e.), smatrao da je voda
praza~etak (arhe) svih stvari. Po wemu je Zemqa bila
ravna plo~a koja pluta na
vodi.
Talesov u~enik Anaksimandar je smatrao da su se
sva `iva bi}a razvila u
vodenoj sredini pa je tako i
~ovjek riboliko bi}e.
Voda se u Bibliji pomiwe
442 puta, dok se u ve}ini
svjetskih religija vodi pridodaje zna~ajna pa`wa, i ona
je sredstvo za pro~i{}ewe i
du{e i tijela od svih
prqav{tina.
Smatra se da ve} sada 40 %
populacije nema dovoqnu
koli~inu vode za svoje dnevne
potrebe.
Prema podacima organizacije WaterAid u svakih 15
sekundi jedno dijete umre od
bolesti izazvane mawkom
vode.
Neuno{ewem vode u organizam dolazi do dehidratacije. Dehidratacija nastupa
prije nego {to se pojavi
osje}aj `e|i jer ve} tada
}elije trpe nedostatak svog
najzastupqenijeg jediwewa.
Dehidratacija je pojava
nedostatka vode u ogranizmu.
Dehidratacija po~iwe prije
nego {to se javi osje}aj `e|i.
Mozak se sastoji od oko 90
% vode.
Mirko Pejatovi}, IV-1
17
Program sve~anosti povodom
110 godina Gimnazije
Godi{wa doba
Dozivala me u dosadi kada je i vrijeme stalo
Prelazim stakleni zid u nadi da }u je sresti
U parku xinovi prosipaju srebrnu jesen
U daqini moj pogled vlasi joj stade plesti
Slutim pro}i}e jo{ jedna godina
Pratim je no} budi jezu dok lice joj blista
I kao sjajna pahuqa ona gazi visinu
A ja, ja gazim smetove i gubim snagu i voqu
Osje}am ne mogu daqe jer nisam sin zime
Pismo o prijatequ
Sjeverac joj miluje obraze i {apu}e ne{to smjelo
Ja ~eznem i `alim {to ne stvaram
Jer wene usne i srce koje ~ujem i sada
[ibaju mi korak i noge se vuku daqe
AR HI TEK TA DU [E
Danima bosim nogama kora~a po zelenom tlu
I cvije~e osmjehom pozdravqa wene stope
A sad legla je na pijesak i kupa se u zlatu
Dok sunce gleda srce na wenom dlanu
Vjetar opet do|e i pokrenu more
Posr}em u poku{aju da uhvatim
Jo{ jedan pogled tih o~iju
Skoro je mogu dota~i jer lik joj ogledalo tra`i
Sam ne mogu daqe jer to je za~aran krug
U kojem ona luta a ja ne mogu da je na|em
A. ^.
KUD “VOLO\A”
Sa tradicijom od skoro 66 godina “Volo|a” i
daqe ~ini svoj grad ponosnim i kulturno bogati jim. Ge ne ra ci je su se
smjewivale, veliki broj
mladih je prolazio kroz
{kolu folklora uz ritam i zvuke igara iz ~itave biv{e Jugoslavije. ^uvaju}i narodne pjesme i
igre od zaborava ispuwavamo na{e du{e i srca
koji kucaju u ritmu Morav ca, Crm ni~ kog ora,
igara iz Povardarja... ^inimo jo{ poznatijim na{
folklorni ansambl koji
nosi ime Vladimira Kne`evi}a Volo|e. Sa pozor-
nica {irom svijeta mami mo apla u ze i uz da he
odu {e vqe wa igra ju }i
odjeveni u jeleke, dolame,
prega~e i vunene ~arape,
sa kikakama, ma{nicama
i {e{irima na glavama..
^lanovi “Volo|e” su i
u~enici gimnazije “Tanasije Pejatovi}’’ : Mirko
Lakovi}, Bo`o Kne`evi},
Erdal Ajanovi}, Novica
\ondovi}, Marina ^abarka pa, Ta tja na \u ro vi},
Jelena Beqka{, Milica
^olovi}, Danica ^vorovi}, Jelena Potpara, Sne`ana Puri}, Bojana ]ur~i} i Granica Kova~evi}.
Granica Kova~evi}, IV-5
Ima li ve}eg zadovoqstva
nego pisati o prijatequ? Ima
li ve}e ~asti nego biti prvi
~i ta lac sti ho va tog istog
prijateqa? Stihova izvezenih britkim perom, koji miluju du{u dovode}i je u stawe savr{ene harmonije. Mir
i ti{ina vladaju, a u pozadini uz zvuke gitare, se ~uju
weni stihovi. Mili zvuci se
prostiru do beskona~nosti,
puni qubavi i sjete, ukra{eni dje~ijim smijehom i nesta{lucima. Znali smo da je
to poezija One koja vlada. Da,
Bojana Kne`evi} je po keltskoj tradiciji Ona koja vlada. I ona ne vlada tiranski,
s gor~inom i silom, ve} vlada na{im du{ama i srcima,
miluju}i nas we`nim stihovima i slikama iz sive pro{losti i neizvjesne i sjajne
budu}nosti. I ono {to ne ka`u weni stihovi, vjerno svjedo~e wena platna i crte`i,
sa motivima iz svakodnevnog
`ivota i ruske literature. I
na|e se me|u wima i crte`
Narodne Skup{tine, za wenog klempavog prijateqa. Ta
platna tajanstveno }ute, i
miri{u na oktobar i opalo
kestewe, ali u wima se osje}a strahovita snaga koja }e
probuditi `ivot i radost.
Ako `elite da razumijete
~ovjeka, posmatrajte ga dok
govori stihove, kako gestikuli{e we`nim pokretima
ruku, dok se kao jedinstvena
struktura dijamanta,
ni`u sti hovi Mike
Anti}a i Dese Maksimovi}. Da, takva je
na {a Bo ja na. We ni
stihovi kriju ~itav
svi jet ko ji va pi da
bude otkriven, prepun
simbola i metafora,
savr{eno ure|en.
O svemu onome {to
je plemenito i uzvi{e no, go vo re we ni
stihovi i wena platna. Sve je to uzdignuto na pijedestal onoga {to nije qudsko,
ali na`alost ni bo`ansko. Weno stvarala{tvo je uzdignuto i nad qud sko, i
nevjerovatno i o~igledno blizu bo`anskom i apsolutnom.
Pi{u}i o li~nosti koja je
u mnoge `ivot unijela radost
i osmijeh, koja je uqep{ala
svim svojim bi}em na{u generaciju, osje}ao sam i potrebu
da po me nem da je Bo ja na i
uspje {na he mi ~ar ka, i da
svoje hemijske formule savr{eno primjewuje na `i-
votnom putu. Da li qude povezuju jake kovalentne veze
ili qubav, ostavqamo Bojani
i wenim kolegama sa biohemije da rastuma~e.
Ne zaboravite, Ona je ro|ena te neobi~ne devedeset
tre}e!
Jak{a Vukovi}IV-5
Brzo ~itawe
OBMANA ILI NOVA MOGU]NOST
noga istra`ivawa pokazuju da
M
~ovjek koristi samo 3 % svog
intelektualnog potencijala.
Pobornici brzog ~itawa tvrde da
se ovim metodama anga`uje mnogo vi{e ovih sposobnosti, da se aktivira
zapostavqeni periferni vid i posti`e se mnogo ve}a brzina ~itawa.
Iskustva pokazuju de se pomo}u
posebnih vje`bi i stru~waka ove
vje{tine mogu uspje{no savladati.
Po{to se koli~ina informacija u
svijetu izuzetno brzo pove}ava, brzo ~itawe je posebno prakti~no za
one koji svaki dan na poslu moraju
pro~itati obiqe novih materijala i
stru~ne literature. Te~ajevi brzog
~itawa dio su obrazovnog sistema
anglo- saksonskih zemaqa od sedamdesetih godina pro{log vijeka. Obami na ad mi ni stra ci ja
podrazumijeva da su weni slu`benici pro{li
ove kur se ve, ve li ke
korporacije iz na{eg
okru`ewa na ovu obuku
{aqu svoje zaposlene a
i u~enici i studenti
ih ~esto poha|aju. Ovu
obuku mo`ete pro}i i u
Crnoj Gori, gdje je prije svih preporu~ena menaxerima.
Korak daqe predstavqa tehnika stvarawe
umnih mapa koja razvija um ne spo sob no sti,
kreativnost i omogu}u-
je da se prepozna bitna informacija i povezuju va`ne pojedinosti, {to
olak{ava brzo u~ewe.
Vjerovatno }e brzo ~itawe postati uobi~ajeni na~in ~itawa, manir,
dio `ivota , poput kompjutera koji
su nam mnogo dali a oduzeli previ{e - qepotu istinske komunikacije.
Brzo ~itamo, brzo mislimo , brzo
`ivimo... Da li }e takvo ~itawe biti dobro, ne mogu da prosudim. Znam
samo da je danas previ{e onih koji
brzo i lo{e pi{u privla~e}i nas
raznim marketin{kim trikovima
da takve kwige jednako brzo i lo{e
~itamo, potom ih zaboravimo.
One nikad vi{e ne}e biti pored
na{eg uzglavqa, nikad ih ne}e prekriti patina jer wihove be`ivotne
korice ne mo`e prekriti vrijeme.
Dobre kwige je najlak{e ~itati.
One su uvijek u blizini, vra}ate im
se, vje~iti su izazov i nikad nisu
iste. One su “ nastanile va{ `ivot”.
Wih ne ~itate da se izgubite, da zaboravite “breme vremena” . ^itate ih da
se na|ete. Zato ih ~itajte sporo!
Emira Hamzi}, prof.
18
[kolska 2010/2011. godina po~ela je 1.
septembra 2011. godine (~etvrtak). Prva
dva ~asa su ~asovi odjeqewskog starje{ine, a ostali po rasporedu ~asova.
[kolske 2010/2011. godine upisano je
600 u~enika koji su raspore|eni u 20
odjeqewa: prvi razred 155 (jedan u~enik
se ispisao), drugi razred 156, tre}i razred 150 i ~etvrti razred 139 u~enika.
6. septembra odr`ani su roditeqski
sastanci
7. septembra u sve~anoj sali Gimnazije odr`an je koncert ozbiqne muzike,
duo Simovi}-Peri{i} (gitara i violina). Organizator je bio Sekretarijat za
dru{tvene djelatnosti Op{tine Pqevqa.
9. septembra odr`ana je sjednica Savjeta roditeqa na kojoj je analiziran rad u
prethodnoj {kolskoj godini kao i po~etak rada nove 2010/11. godine.
3. sep tem bra odr `a na je sjed ni ca
[kolskog odbora na kojoj je tako|e dat izvje{taj o radu u prethodnoj {kolskoj godini, kao i po~etku nove {kolske godine.
15. septembra odr`ane su sjednice odjeqewskih vije}a.
17. i 18. septembra, odr`ana je sportsko takmi~ewe prosvjetnih radnika u
^awu, koje organizuje Sindikat prosvjete. Iz gimnazije su u~estvovali: Danko
Despotovi}, Mervana Manojlovi}, Rado{
Zukovi}, Asim Kuhiwa i Marijana ]irovi}.
20. septembra, direktor Dragan Zukovi} imao je sastanak u Ministarstvu u vezi sa tehnolo{kim vi{kom i po~etkom
{kolske godine.
23. septembra odr`ano je Nastavni~ko
vije}e sa dnevnim redom: 1) Informacije o po~etku {kolske godine, 2) Razmatrawe godi{weg plana rada {kole i 3) Razno.
23. septembra od 9,30 odr`an je sportski dan, koji su isplanirali profesori
fizi~kog vaspitawa.
28. septembra odr`ano je Nastavni~ko
vije}e na kome je izabrana profesorica
istorije, Qiqana Baj~eti} za novi [kolski odbor ispred nastavnog osobqa.
28. septembra odr`ana je sjednica Savjeta roditeqa: izvr{ena je prezentacija godi{weg plana i programa rada Gimna zi je za 2010/11. go di nu i Mi o mir
Da mja no vi} iza bran za ~la na no vog
[kolskog odbora ispred roditeqa.
Od 01.10.2010 godine umjesto Jelene Despotovi} nastavu francuskog jezika izvodi}e profesor sa polo`enim stru~nim ispitom, Adela Drki}.
04. oktobra odr`ana je sjednica [kolskog odbora na kojoj je usvojen godi{wi
plan i program rada Gimnazije za 2010/11.
{kolsku godinu.
Od 8. do 10.oktobra odr`an je seminar
za profesore fransuskog jezika u Petrovcu. Seminaru su prisustvovale profesorice Emira Hamzi} i Dragiwa Ze~evi}.
Od 7. do 10. oktobra u Petrovcu odr`an
je Kongres matemati~ara i fizi~ara Crne Gore, koji je organizovala Crnogorska
akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matemati~ki fakultet Univerziteta
Crne Gore. Kongresu iz Gimnazije prisustvovao je profesor matematike Igor Puri}.
8. i 9. oktobra u Gimnaziji odr`an je
prvi dio seminara pod nazivom “Razvoj
kriti~kog mi{qewa”, koji je organizovao Zavod za {kolstvo Crne Gore. Seminaru je prisustvovalo 23 profesora iz
Gimnazi je i 10 profeso ra iz Sred we
{kole “17.septembar” sa @abqaka.
9. oktobra odr`an je {kolski ~as gimnazijalcima koji slave 40 godina od mature. Prozivku su izvr{ili dr Radisav
Xuverovi} i Dragoje Kne`evi} uz pozdravnu rije~ direktora Gimnazije Dragana Zukovi}a.
12. oktobra u Gimnaziji po~ela je grejna sezona
22. i 23. oktobra odr`an je drugi dio
seminara “Razvoj kriti~kog mi{qewa”,
koji je organizovao Zavod za {kolstvo
Crne Gore. Seminaru su
prisustvovali profesori Gimnazije i
Sredwe {kole sa @abqaka. Seminar su
vodile Nada Mara{ i dr Sne`ana Grbovi}.
26. oktobra u~enici 4. razreda izrazili su protest u vezi sa polagawem eksternog maturskog ispita.
28.10.2010 godine organizovan je odlazak na Sajam kwiga prosvjetnih radnika
iz Pqevaqa. Iz Gimnazije Sajam kwiga
posjetilo je 10 profesora. Autobus je
obezbijedila Op{tina Pqevqa.
1. novembra odr`ane su sjednice Odjeqewskih vije}a i Nastavni~ko vije}e na
kraju prvog klasifikacionog perioda.
8. novembra odr`ana je sjednica Nastavni~kog vije}a sa dnevnim redom: 1)
Analiza uspjeha i vladawa na kraju prvog klasifikacionog perioda, 2) Izvje{taj o radu aktiva, 3) Analiza uspjeha i
vladawa u~enika upisanih u prvi razred
2009/10. {k.g. , 4) Izvje{taj o opredjeqewu u~enika za Maturski ispit, za obavezne i izborne predmete, 5) Obiqe`avawe
dana {kole i 6) Razno.
5.11.2010 godine odr`an je sastanak sa
predstavnicima u~enika odjeqewa 4. razreda, odjeqewskih starje{ina, direktora Gimnazije i Sredwe stru~ne {kole, pedagozima {kola kao i predstavnikom
Ministarstva prosvjete i nauke Svetom
Baki}em, Zavoda za {kolstvo, Zoricom
Kotri, predstavnikom Ispitnog centra,
Gojkom Jelovcem i predstavnikom Centra
za stru~no obrazovawe Zorom Bogi}evi}.
Tema je bila nesporazum oko Eksternog
maturskog ispita.
8.11.2010 godine predstavnik Vojske
Crne Gore odr`ao je promotivno predavawe o Vojsci Crne Gore i perspektivama.
10.11.2010 godine u restoranu Gimnazije odr`an je koktel koji je priredio profesor Asim Kuhiwa povodom magistrature.
Od 11. do 13. novembra u Mojkovcu odr`an je seminar na temu: rad sa odraslim.
IZ QETOPISA GIMNAZIJE ZA
[KOLSKU 2010/2011. GODINU
Seminaru iz Gimnazije prisustvovali
su: Milojka Nenadi} Crnogorac, Sawa
Golubovi}, Vesna Kastratovi}, Qiqana
Baj~eti}, Emira Hamzi} i Rosanda Terzi}.
Program proslave Dana {kole:
12.11.2010. g. promocija druge zbirke
poezije u~enika IV2, Nemawe Draga{a u
Sve~anoj sali.
17.11.2010. g. predavawe preko razglasa posve}eno Danu {kole.
17.11.2010. g. pre mi je ra po zo ri {ne
predstave “Narodni poslanik” od Nu{i}a, koju su izveli na{i u~enici uz pomo}
profesorice Bojane Gruji}.
18. novembra podijeqen je 11. broj “Glasa Gimnazije” i odr`ana su sportska takmi~ewa u rukometu, odbojci, ko{arci i
malom fudbalu u sportskoj hali “Ada”
izme|u Gimnazije i SS[. Istog dana u
Domu vojske Crne Gore odr`an je rokkoncert na{ih grupa Endefekt i Megapolis za u~enike ove dvije {kole.
18. novembar je Dan {kole.
11. novembra u Sve~anoj sali Gimnazije odr`ano je kwi`evno ve~e Rajka Palibrka - promocija kwige “Jutarwa pri~a”.
Od 23. do 26. 11. 2010. godine Evropski
centar za u~ewe modernih jezika, u okviru aktivnosti Savjeta Evrope, je organizovao radionice u Gracu u Austriji.
Tema je bila “Uklapawe ispita iz stranih jezika u zajedni~ki evropski okvir”.
Radilo se intenzivno i neprekidno na
engleskom jeziku. Seminaru je prisustvovao po jedan predstavnik iz 33 zemqe
Evrope, kao i dva posmatra~a iz Kanade.
Ovom seminaru je prisustvovala prof.
engleskog jezika i kwi`evnosti Nevena
Tomi}.
30.11. 2010. godine odr`ana je konstitutivna sjednica novog [kolskog odbora.
^lanovi {kolskog odbora su: Qiqana
Baj~eti}, profesor istorije, Miomir Damjanovi}, penzionisani geolog (ispred
roditeqa), ~lanovi ispred Ministarstva
prosvjete i nauke dr Ilhan Tursumovi},
ne u rop si hi ja tar, dr Fi lip Vu ko vi},
predsjednik Op{tine, @arko Draga{evi}, dipl. ekonomista. Za predsjednika je
izabrana prof. Qiqana Baj~eti}.
22.11.2010. godine u sve~anoj sali Gimnazije odr`ano je kwi`evno ve~e - Portret pisca Gorana Petrovi}a. Govorio
na{ biv{i |ak, Gojko Bo`ovi}, kwi`evni kriti~ar.
03.12.2010. godine u~enici tre}eg razreda opredjelili su se za eskurziju po
Sredwoj Evropi. Vo|a eskurzije je profesorica Rosanda Terzi}. Odabrana je turisti~ka agencija “Marijan” iz Pqevaqa.
01.12.2010. godine obiqe`en je Svjetski
dan borbe protiv side uz saradwu qekara Doma zdravqa, na{ih u~enika i profesora.
6.12.2010. godi ne Hi po-Al pe Adria
banka je sve~ano uru~ila poklon gimnaziji 3*20=60 kwiga nobelovaca. Sve~anost su pratile lokalne medijske ku}e.
15.12.2010. godine odr`ano je kwi`evno ve~e posve}eno stogodi{wici ro|ewa
pisca Me{e Selimovi}a. O piscu, kao i
isje~ke iz wegovih djela i TV intervijua,
~itali su u~enici IV-2 odjeqewa. Organizator kwi`evne ve~eri je profesorica Nevenka Jelovac.
4.12.2010. godine odr`ana je sjednica
[kolskog odbora na kojoj je usvojen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JU Gimnazije “Tanasije Pejatovi}” i Statuta, zatim odluka o
raspisivawu konkursa za izbor direktora Gimnazije i imenovawe komisije za
popis osnovnih sredstava i sitnog inventara.
27.12.2010. godine odr`ana je sjednica
Nastavni~kog vije}a u vezi s pripremom
probnog Maturskog ispita iz Materweg
jezika i kwi`evnosti i matematike ili
prvog stranog jezika.
29.12.2010. godine Gimnazija je dobila
16 ra~unara od NR Kine. Narodna Republika Kina je posredstvom Ministarstva za informaciono dru{tvo i Ministar stvo pro svje te i na u ke do ni ra lo
na{oj {koli 16 ra~unara.
31.12.2010. godine zavr{en je drugi
klasifikacioni period (prvo polugodi{te).
4.01.2011. godine odr`ana su sjednice
Odeqewskih vije}a i Nastavni~ko vije}e.
5.01.2011. godine saop{ten je uspjeh i
vladawe u~enika na kraju prvog polugo|a.
5.01.2011. godine odr`an je seminar o
inkluzivnoj nastavi po programu Profesionali razvoj nastavnika na nivou {kole. Seminarom je rukovodila MilojkaCrnogorac Nenadi} a vodila ga je Svetlana Dujovi}, direktorica JU “Zra~ak nade”.
Za vrijeme zimskog raspusta 13 profesora bilo je na obuci za test-administratore u Ispitnom centru: Munira De{e vi}, Ve sna Ka stra to vi}, Qi qa na
Ra nev ski, Ta wa Dra ga {e vi}, Na ta {a
Cmiqani}, Qiqana Baj~eti}, Bisera Bulut, Milijana Vu~ini} Draga{evi}, Jelena Vukovi}, Dragana Ja{ovi}, Elvira
Hrastovina, Asim Kuhiwa i Rosanda Terzi}.
26.januara 2011. godine odr`ana je sjednica Nastavni~kog vije}a na kojoj je analiziran uspjeh i vladawe na kraju prvog
polugodi{ta i pripreme za organizovawe probne mature za u~enike ~etvrtog
gazreda.
Probna matura sastojala se iz materweg jezika i kwi`evnosti, matematike i
prvog stranog jezika (engleski, ruski i
francuski). Ispiti su odr`ani 3., 4. i 5.
februara.
Nevladino udru`ewe “Bonum”-Pqevqa raspisalo je konkurs sa temom “Droga je zlo-ja ne}u to!” U~enici II1 Miqana Jawu{evi} osvojila je prvo mjesto i
dobila nov~anu nagradu. Dodjela nagrada
izvr{ena je 10-og februara.
11. februara odr`ana je sjednica Nastavni~kog vije}a, gdje je analiziran rad
aktiva, Parlamenta u~enika i druge aktivnosti vezane za naredni period.
23. februara odr`ana je sjednica Nastavni~kog vije}a, na kojoj je utvr|ena
{kolska lista obaveznih izbornih predmeta za 2011/12. {kolsku godinu.
25. februara odr`ana je sjednica Savjeta roditeqa. Na sjednici iznesene su
aktuelne stvari u {koli, uspjeh, vladawe, {kolska lista obaveznih izbornih
predmeta i dr.
26. februara (subota) odr`ano je {kolsko takmi~ewe iz matematike, fizike,
hemije, biologije, stranih jezika (ruski,
engleski, francuski), istorije, geografije i informatike.
28. fe bru a ra odr `a na je sjed ni ca
[kolskog odbora. Na sjednici je usvojen
godi{wi obra~un za 2010. godinu i dat
izvje{taj o osnovnim sredstvima i stalnog inventara. Dat je pregledan uspjeh i
vla da we na kra ju I po lu go di {ta
2010/2011. godine. Usvojena je {kolska
lista obaveznih izbornih predmeta za
2011/2012. {kolsku godinu.
1. 02. 2011. godine stiglo je rje{ewe o
izboru direktora gimnazije za period od
~etiri godine. Izabran je dosada{wi direktor, profesor matematike Dragan Zukovi}.
1. marta u Podgorici direktor {kole
prisustvovao je sastanku u Ispitnom centru. Izvr{ena je analiza pilot maturskog ispita i utvr|ewu datuma za maturski ispit.
3. marta bila je dodjela diploma i nagrada sa {kolskog takmi~ewa. Ukupno je
u~estvovalo 119 u~enika ili oko 20%
ukupnog broja u~enika u {koli. Dodijeqeno je 56 doploma i nagrada a za 19 mentora priznawa. Rezultati sa {kolskog
taknmi~ewa po predmetima (pobjednici):
Biologija
I razred: \a~i} Marija (100 poenamentor Vesna Kastratovi}); Kne`evi}
Bo`o (94 – mentor Tawa Draga{evi});
Kazazovi} Amra (92-mentor Tawa Draga{evi}.
II razred: Svrkota Z. Tamara (84-mentor Tawa Draga{evi}); Kurti{ Amra
(76- Tawa Draga{evi}); \a~i} Nikola
(73-mentor Tawa Draga{evi}).
III razred: Ke~ina Stefan (98-mentor
Vesna Kastratovi}); Vukovi} Jak{a (83mentor Vesna Kastratovi}); Starovlah
Ivan (69- mentor Vesna Kastratovi}).
IV razred: Draga{ Nemawa (85- mentor
Vesna Kastratovi});
Hemija
I razred: Drobwak Jelena (80-mentor
Munira De{evi}); Mini} Radana (80mentor Munira De{evi}); Ke~ina @eqka (75-mentor Munira De{evi}).
II razred: @ivkovi} Milana (90-mentor Rosanda Terzi}); Bulut Said (88-mentor Rosanda Terzi}); Sokovi} Tijana (65mentor Rosanda Terzi}).
III razred: Kne`evi} Bojana (88- mentor Munira De{evi}); Xuverovi} Aneta
(67- mentor Rosanda Terzi}); Mili~i}
Vasilije (56- mentor Rosanda Terzi}).
IV razred: Vojinovi} Branka (78-mentor De{evi} Munira); Dajevi} Anika (75mentor De{evi} Munira).
Fizika
I razred: Mentovi} Slobodan (100-mentor Mi}un Svrkota); Petri} Danko (100mentor Mi}un Svrkota).
III razred: Petri} Marko (100- mentor
Mi}un Svrkota), Potpara Nikola(100mentor Mi}un Svrkota).
Engleski jezik i kwi`evnost
I razred: Jankovi} Pavle (79-mentor
Nevena Tomi}); [aran~i} Andrijana (76mentor Nevena Tomi}); Pajevi} Zlatko
(67,5- mentor Nevena Tomi}).
II razred: To{i} Jovana (87-mentor Jelena Vukovi}); Mi{ovi} Marijana (78,5mentor Jelena Vukovi}); Osmankadi} Maida (78- mentor Jelena Vukovi}).
III razred: Tomi} Irina (96-mentor
Nevena Tomi}); Potpara Nikola (92- mentor Nevena Tomi}); Ani~i} Savo (87mentor Nevena Tomi}).
IV razred: Kne`evi} Marko (94-mentor
Sawa Golubovi}); Haxiosmanovi} Virna
(87-mentor Dragana Ja{ovi}); \a~i} Nikola (84- mentor Dragana Ja{ovi}).
Ruski jezik i kwi`evnost
I razred: [quki} Marina (85,5-mentor
Nata{a Cmiqani}).
II raz red: Jawu{evi} Miqana (78mentor Nata{a Cmiqani}); Tomi} Tijana (76,5- mentor Nata{a Cmiqani});
Drobwak Ivana (55- mentor Nata{a Cmiqani}).
III razred: Pejovi} Du{ica (68,5- mentor Nata{a Cmiqani}); \ondovi} Ivana (67,5- mentor Nata{a Cmiqani}).
IV razred: Jawu{evi} Marija (58-mentor Jadranka Jestrovi}).
Matematika
I razred: Taba{ Nikola (88-mentor
Dragan Zukovi}).
II razred: Gogi} Tamara (77-mentor Vu~ini}-Draga{evi} Milijana).
III razred: Mili~i} Vasilije (51-mentor Radoman Mili~i}).
IV razred: Beqka{ Nikola (100 - mentor Igor Puri}).
Istorija
II razred: Borovi} Luka (89-mentor
Qiqana Baj~eti}); Palibrk Lucija (89mentor Qiqana Baj~eti}); Te{ovi} Jovana (68- mentor Qiqana Baj~eti}); Kri-
va}evi} Predrag (68- mentor Qiqana
Baj~eti}).
IV razred: ^epi} Qubo (89- mentor
Qiqana Baj~eti}); An|eli} Stefan (79mentor Qiqana Baj~eti}); Draga{ Dijana (72,5- mentor Qiqana Baj~eti}).
Na dr`avnom takmi~ewu, koje organizuje Ispitni centar, {kolu }e predstavqati 11 u~enika, a to su: Draga{
Nemawa (biologija), Vojinovi} Branka,
Dajevi} Anika (hemija), Beqka{ Nikola (matematika), Kne`evi} Marko, Tomi}
Irina i Petri} Marko (engleski jezika),
Petri} Marko, Potpara Nikola (fizika), ^epi} Qubo i An|eli} Stefan (istorija). Crnogorski sredwo{kolci po prvi put su dobili stipendije sa Britanske
elitne {kole. Iz Crne Gore dobitnici
su 4 u~enika drugog razreda. Me|u tim dobitnicima je i u~enik drugog razreda
\a~i} Nikola iz na{e Gimnazije. Stipendije je uru~io Ministar prosvjete i
sporta Slavoqub Stijepovi} 7. marta
2011. godine. Vrijednost stipendije je
oko 30.000 eura.
21.03.2011. godine na sjednici Nastavni~kog vije}a izabrana je u~enica II3,
Markovi} Milica za stipendije Uediwenih svjetskih kolexa.
25.03.2011. godine odr`ane su sjednice Odjeqewskih vije}a i sjednica Nastavni~kog vije}a povodom zavr{etka
tre}eg klasifikacionog perioda. Proqe}ni raspust je od 25.03. do 04.04.2011
godine.
7. 04. 2011. godine odr`ana je sjednica Nastavni~kog vije}a, na kojoj je analiziran uspjeh u~enika na kraju III
klasifikacionog perioda, kao i pitawa
organizovawa i sprovo|ewa Maturskog
ispita {kolske 2010/2011. g. Na dr`avnom takmi~ewu koje je organizovao Ispitni centar u~enici su postigli dobre
rezultate, a me|u wima najboqi su: iz
fizike, drugo mjesto Petri} Marko 62
boda, mentor profesor Mi}un Svrkota,
iz istorije, drugo mjesto ^epi} Qubo 80
bodova, mentor profesorica Qiqana
Baj~eti}. Takmi~ewe je odr`ano u Podgorici 19. 03. 2011. godine u organizaciji Ispitnog centra.
Povodom dana Frankofonije u~enici
Gimnazije osvojili su nagrade: Deli}
Al di na, Cvi je ti} Mi li ca, Su qe vi}
Azra, Petri} Marko, Pejatovi} marko,
Pejatovi} Mirko, [anti} Arabela i ]osovi} Jelena. Mentori ovih u~enika su
profesorice frncuskog jezika: Hamzi}
Emira, Ze~evi} Dragiwa i Drki} Adela.
Takmi~ewe je odr`ano 19. 03. 2011. godine, a nagrade uru~ene 26. 03. 2011. godine u Gimnaziji “Slobodan [kerovi}” u
Podgorici.
9. 4. 2011. godine (subota) Mensa Crne
Gore u saradwi sa Op{tinom Pqevqa
organizovala je testirawe bazi~ne inteligencije u Pqevqima. Testirawe je obavqeno u Gimnaziji (Sve~ana sala). Iz
Gimnazije se prijavilo 80 u~enika, prvih 25 finansirala je Op{tina Pqevqa.
26. 3. 2011. g. 50 u~enika posjetilo je
Sajam turizma u Budvi i Muzej u Kotoru.
Vo|a puta bio je profesor geografije
Asim Kuhiwa.
16. 4. 2011. Odr`an je eksterni dio
maturskog ispita za {kolsku 2010/11.
godinu iz Materweg jezika i kwi`evnosti odnosno Crnogorskog jezika.
Povodom Nedjeqe dr`avnog arhiva,
odjeqewe arhiva u Pqevqima posjetili
su u~enici Gimnazije sa pomo}nikom direktora, Hajrudinom Kujunxi}em. Posjeta je uprili~ena 19. aprila 2011. godine.
19. 3. 2011. g. odr`ano je Dr`avno takmi~ewe iz prirodnih nauka, matematike, istorije i stranih jezika. Iz Gimnazije u~estvovalo je 10 u~enika ~etvrtog
i tre}eg razreda. Najboqe rezultate postigli su: Petri} Marko III razred iz
fizike- drugo mjesto-mentor Mi}un Svrkota, ^epi} Qubo IV razred-drugo mjesto
iz istorije-mentor Qiqana Baj~eti}.
21.4.2011 godine obiqe`en je Svjetski dan kwige, program pripremila u
biblioteci profesorica Milanka ^epi}.
27.4.2011 godine Gimnaziju je posjetila {efica Odjeqewa za medije i kulturu Shelly A. Seaver iz Ameri~ke ambasade. Razgovarala je sa u~enicima II4 kod
profesorice engleskog jezika Jelene Vukovi}.
28. 4. 2011 godine odr`ano je {kolsko
takmi~ewe recitatora koje je organizovala profesorica Nevenka Jelovac. U~estvovali su u~enici: Bo`o Kne`evi},
Granica Kova~evi}, Sne`ana Lu~i}, Olgica Peruni~i}, Aleksa ^epi}, Marko
Pejatovi}, Mirko Pejatovi}, Sne`ana
Puri}, Bojana Kne`evi}, Kristina Bjekovi}, Nemawa Draga{, Virna Haxiosmanovi}, Xenan Ali}, Milo{ Buji{i}
i Mladen Cupara. @iri su sa~iwavale:
profesorica Emira Hamzi}, profesorica Nata{a Cmiqani} i u~enica IV
razreda Marija Jawu{evi}. Pobjednici
su: I mjesto-Mirko Pejatovi}, II mjestoNemawa Draga{ i III mjesto-Virna Haxiosmanovi}.
7.05.2011 godine odr`ana je Olimpijada znawa 2011. godine u Podgorici, koju
organizuje Crnogorska akademija nauka
i umjetnosti i Rektorat univerziteta
Crne Gore, Prirodno-matemati~ki fakultet, Dru{tvo matemati~ara i fizi~ara Crne Gore. Na ovom takmi~ewu u~estvovalo je 17 takmi~ara, 9 iz biologije,
4 iz fizike i 4 iz matematike.
Rezultati:
biologija prvi razred
\a~i} Marija-(93 poena)-prvo mjesto,
mentor Vesna Kastratovi}, Kne`evi}
Bo`o (88 poena)-drugo mjesto, mentor Ta-
wa Draga{evi}, Kazazovi} Amra-(82 poena)-tre}e mjesto, mentor Tawa Draga{evi}.
biologija tre}i razred
Ke~ina Stefan (84 poena)-drugo mjesto,
mentor Vesna Kastratovi}.
fizika prvi razred
Petri} Danko-prvo mjesto(90 poena),
mentor Mi}un Svrkota.
Fizika, tre}i razred
Petri} Marko-(82 poena)- prvo mjesto, mentor Mi}un Svrkota, Potpara Nikola (81 poen)- prvo mjesto, mentor Mi}un Svrkota.
matematika
Taba{ Nikola - tre}e mjesto, prvi
razred, mentor Jovanka Bra{anac, Beqka{ Nikola, ~etvrti razred-tre}e mjesto, mentor Igor Puri}, Mili~i} Vasilije- tre}i razred- priznawe, mentor
Radoman Mili~i}. Dakle, na Olimpijadi znawa 2011 osvojena su 4 prva mjesta,
3 druga mjesta i 2 tre}a mjesta. Petri}
Marko je u reprezentaciji Crne Gore za
fiziku i u~estvova}e na Olimpijadi iz
fizike koja }e se odr`ati od 10 do 18. juna 2011. god. na Tajlandu.
9.05.2011. godine dobili smo obavije{tewe da je Milica Markovi} u~enica
drugog razreda dobilla stipendije Ujediwenih svjetskih kolexa za {kolsku 20112013. godinu u Mostaru.
13.05.2011. godine odr`ano je Op{tinsko takmi~ewe u prvoj pomo}i. Iz Gimnazije u~estvovale su tri ekipe i osvoji le sva tri mje sta u ka te go ri ji
omladinaca. Mentor ekipa bila je profesorica Vesna Kastratovi}. Prva ekipa }e u~estvovati na Dr`avnom takmi~ewu koje }e se odr`ati u Sutomoru. Ekipa
koja je osvojila prvo mjesto: Te{ovi}
Kristina, Potpara Marija, Struji} Erna, Te{ovi} Jovana, Markovi} Milica i
Lu~i} Sne`ana.
20. maja izveden je jednodnevni izlet sa
sportskim sadr`ajima, a istovremeno je
zavr{ena nastavna godina za u~enike
~etvrtog razreda.
Od 21. maja do 28. maja izvedena je ekskurzija u~enika tre}eg razreda po sredwoj Evropi ( Budimpe{ta, Bratislava,
Prag i Be~). Sa u~enicima (123) putovale su i odjeqewske starje{ine: Rosanda
Terzi} (vo|a puta), Mi}un Svrkota, Vitomir Kne`evi}, Darinka Dukovi}, Mervana Manojlovi}, direktor Dragan Zukovi} i qe kar ka Dra ga na Go lu bo vi}.
Turisti~ka agencija Marko-turs odli~no je izvele ekskurziju.
1. juna odr`an je eksterni maturski
ispit iz prvog stranog jezika (E,F,R).
2. juna odr`an je eksterni maturski
ispit iz matematike.
9. juna u Sve~anoj sali Gimnazije uru~ene su diplome “Lu~a”. Ukupno diploma “Lu~a” bilo je 33. Trinaest za odli~an uspjeh iz svih nastavnih predmeta i
primjerno vladawe u toku {kolovawa,
kao i 20 za op{ti odli~an uspjeh i primjerno vladawe. Direktor je uru~io Lu~e i kwige “Roman o Tolstoju” od Vladimira Fedorofskog. U ime predsjednika
Op{tine dr Filipa Vukovi}a, dobitnike je pozdravio potpredsjednik Milko ^olovi} i uru~io im “Istoriju Pqeva qa”. Pro gram su pri pre mi le
profesorice Jadranka Jestrovi} i Emira Hamzi}.
10, 11. i 12. juna odr`ani su Maturski
ispiti-interno iz izbornih predmeta.
Od 13. do 17. juna odvijao se upis u~enika u prvi razred gimnazije. Primqeno je 130, a javilo se znatno vi{e.
6.j una odr`ano je Matursko ve~e u
hotelu “Pqevqa”.
15. juna 2011. godine odr`ane su sjednice Odjeqewskih vija}a I, II i III razreda i Nastavni~kog vije}a.
16. juna odr`ana je sjednica Ispitnog
odbora na kojoj je utvr|en uspjeh na maturskom ispitu- interni dio.
17. juna izvr{ena je podjela svjedo~anstava za u~enika prvog, drugog i tre}eg razreda
18. i 19. juna profesori su imali izlet preko Zlatibora u Vrwa~ku Bawu.
21. juna sve~eno su uru~ene diplome o
polo`enom Maturskom ispitu
23. juna u Osnovnoj {koli “Ristan Pavlovi}” odr`an je seminar za crnogorski jezik i kwi`evnost. Seminaru su
prisustvovali profesori koji su predavali materwi jezik. Profesori koji su
prisustvovali seminaru su: Miodrag ^ovi}, Milanka ^epi}, ^edo Terzi}, Bojana Gruji} i Nevenka Jelovac. Seminaru
je prisustvovao i direktor {koel Dragan Zukovi}. Svi koji su prisustvovali
seminaru dobili su sertifikat
19. juna odr`ana je sjednica Nastavni~kog vije}a na kojoj je izvr{ena podijela ~asova za 2011/12. {kolsku godinu i
od re |e na odje qew ska star je {in stva.
08. avgusta prijavqivawe popravnih
ispita na maturskom ispitu iz izbornih
predmeta.
09. avgust u 11,00 ~asova maturski ispit (eksterni) iz materweg jezika i kwi`evnosti
10. avgust u 11,00 ~asova maturski ispit (eksterni) iz matematike.
11. avgust u 11,00 ~asova maturski ispit (eksterni) iz engleskog jezika
12. avgust maturski ispit od 8,00 ~asova iz izbornih predmeta
18. i 19. avgust prijavqivawe popravnih ispita za redovne u~enike.
20. avgust pismeni zadaci na popravnim ispitima.
22. i 23. avgust usmeni ispiti na popravnim ispitima za redovne u~enike.
24. i 25. avgust upis u~enika u 1, 2,3 i
4 razred.
26. avgust (petak) sjednica Nastavni~kog vije}a na kojoj je detaqno analiziran
uspjeh i vladawe u~enika u {kolskoj
2011/11. godini i pripreme za po~etak
nove {kolske 2011/12. godine
U~enici Vemi} Matija i Draga{ Nemawa polo`ili su maturski ispit sa
5,00
Direktor,
Dragan Zukovi}
19
Dana{wi izgled Gimnazije
Profesori Gimnazije ~etrdesetih godina
LU^A DUHA KROZ GENERACIJE
Generacija maturanata Gimnazije 1967/68. godine
U riznici slojevitih dru{tvenih vrijednosti {to se ba{tine
kroz dimenzije vremena i prostora, prosvjetarska zubqa je neugasli svetionik uma i duha i vje~ita
memorija. I ni{ta tako kao {kole
ne obiqe`ava qude i vrijeme,
posebno one sa tradicijom koja se
mjeri decenijama i vjekovima.
Pqevqa se ni u kojoj prilici ne
mogu tretirati a da se ne pomene
pqevaqska Gimnazija. Wen duh je
u svakom gra|aninu, u pam}ewu
onih {to tu `ive, ali i onih {to
odlaze i {to se vra}aju u zavi~aj.
Drugim rije~ima Gimnazija je
postala zastava istorije pqevaqskog kraja koju dostojanstveno
nose brojne generacije profesora
i u~enika ove vaspitno-obrazovne
ustanove. I {ta je istorija osim
saznawe da vi{e vidimo, svijest
da ovaj svijet ne pripada samo
nama ve} se temeqi na naporima
prethodnih generacija, a svi skupa
dugujemo ga potomcima. Zato je
svaki jubilej ne samo prilika da
govorimo o sada{wosti, ve} i oba-
Generacija maturanata Gimnazije 1975/76. godine
veza za podsje}awe na qude {to
su u vaspitno-obrazovnom procesu
ostavqali duboke tragove.
Prate}i stabilan istorijski
hod
pqevaqske
Gimnazije,
suo~i}emo se sa brojnim doga|ajima i li~nostima koji su obiqe`ili vrijeme. Za~eta u te{kim vremenima, suo~avana sa brojnim
neda}ama, pqevaqska Gimnazija
razrastala je svoje prosvjetarsko
stablo i uspje{no odolijevala
mnogiim te{ko}ama i prestrojavala se na novi kolosijek shodno
Profesori Gimnazije na izletu sedamdesetih godina sada ve} prethodnog stoqe}a
Izlet 1982. godine
izazovima vremna i potreba
dru{tva. Veliko breme, ~esto u
oskudnim uslovima, mogli su da
ponesu samo istinski prosvjetarski tribuni, narodni u~iteqi,
~asni i neumorni pregaoci, ~iji
likovi , nekih od wih, zra~e na
ovim stranicama i ostavqaju
poruku koja obavezuje da se tradicija ~uva i razvija stvarala~ki. Zaista bilo bi te{ko
izdvojiti sa 110 godina dugog spiska profesora i |ake najboqe,
najumnije, najkreativnije. Raduje
nas {to objavqivawem ovog kratkog foto-zapisa budimo sje}awa
na brojne likove koji }e u}i u
riznicu |a~kih uspomena.
Grijeh bi bio ne ostaviti istinu o onima {to su, vo|eni kwigom
i pedago{kom pri~om, brojnim
generacijama otvaralai horizonte
novih puteva u svijet nauke, umjetnosti i stvarala{tva. Nadamo se
da budu}e generacijie u~enika ne}e
zaboraviti smisao Zmajevog stiha:
“Jo{ smo du`ni ti odu`i”.
Milorad Jokni}
20
Nastavqena tradicija
[KOL SKI TUR NIR U BA SKE TU
I ove {kolske godine na- je pobjedom prvaka, me|utim
stavqena je tradicija odr- u ovom me~u stvari su se od`avawa {kolskih sport- vijale druga~ije i ekipa IIskih turnira. Za razliku 5 je izvojevala pobjedu i saod prethodnih, ovogodi{wi mim tim osvojila bronzanu
turnir u basketu je odr`an me da qu na ovom turni ru.
Fi nal ni me~ ovo go di krajem prvog polugodi{ta.
Uz u~e{}e ekipa iz gotovo {weg turnira u basketu izsvih odjeqewa, turnir
}e ostati upam}en po
velikoj ujedna~enosti
(nije bilo apsolutnih
favorita za najvi{i
plasman), kao i po najneizvjesnijem finalu
u istoriji {kolskih
turnira.
U toku prve faze navija~i su mogli vidjeti pregr{t zanimqivih i ne iz vje snih
duela, a nakon wenog
zavr{etka se u razigravawe za polufinale plasiralo 8 ekipa.
Iz ovog dijela takmi~ewa zaslu`eno su se
izdvojile 4 ekipe, po 1
iz svakog razreda: I-1,
Pobjedni~ka ekipa odjeqewa IV-2
II-5, III-4 i IV-2. Jedino je ekipa IV-2 do polufi- me|u III-4 i IV-2 je pri~a za
nala do{la bez ijednog po- sebe. Tog dana je odigran najra za, ali i po red to ga neizvjesniji duel ne samo u
pobjednika turnira nije bi- istoriji finala, ve} u cjelokupnoj istoriji {kolskih
lo lako prognozirati.
U prvom po lu fi nal nom basket turnira. Po~elo je
me~u sastale su se ekipe II- veoma lo{e za maturante,
5 i IV-2. Duel je bio ujedna- u~enici tre}eg razreda su
~en od po~etka do kraja, go- poveli 4:0, ali su se wihove
tovo svo vrijeme se igralo
ko{ za ko{, me|utim u prelomnim momentima ekipa
IV-2, kojoj je ovo ina~e bilo
tre}e polufinale {kolskog
turnira, pokazala je hladJedan od najpopularninokrvnost i iskustvo i rijih sportova dana{wice,
je{ila me~ u svoju korist
ko{arka, nije zaobi{la
21:19, ~ime je po prvi put
ni gim na zi ju “Ta na si je
u{la u finale {kolskog
Pejatovi}”. Naime, u prturnira, a tako|e i osiguravom po lu go |u {kol ske
la prvu gimnazijsku medaqu
2010/2011. godine odr`an
u basketu (nakon osvojena 2
je tradicionalni turnir u
~etvrta mjesta na prethodbasketu za u~enice gimannim turnirima). U drugom
zije. Intereseovawe u~epolufinalu nije se postanica za ovaj turnir je jo{
vqalo pitawe pobjednika.
malo, jer postoje oni koji
U~enici III-4 su sa lako}om
ne vjeruju dovoqno u svoi bez mnogo neizvjesnosti
je sposobnosti i kvalitet.
savladali protivnike iz IU~e{}e na turniru uze1, kojima je ipak falilo islo je 10 ekipa. Najboqe ~ekustva da naprave ne{to vitiri ekipe koje su stigle
{e na tur ni ru na kom su
do finala bile su ekipe
bili i najprijatnije izneodjeqewa: III-1, VI-1(Awa
na|ewe. Pobjedom u drugoj
Stijepovi}, Marta Ko}apolufinalnoj utakmici IIIlo, Iva na Ka pe ta no vi},
4 je zakazalo novi duel, i
Andrijana Struji}), I-2(Soto finalni, sa ekipom IV-2.
fi ja So ko vi}, Bo ja na
Ove dvi je eki pe su se na
[quki}, Katarina \ondoprethodnom turniru sastale
vi} i….) i I-1(Ana Dra u polufinalu kada je tada{kovi}, Sne`ana Puri},
{we II-4 nanijelo bolan poBojana Loncovi}….). Poraz odjeqewu III-2.
lufinalne utakmice odiFinalnom okr{aju pretgrale su se izme|u III-1 i Ihodio je me~ za tre}e mjesto
1 i iz me |u IV-1 i I-2
izme|u odjeqewa I-1 i II-5.
odje qe wa. U fi nal noj
Prethodni me~ istih rivala u drugoj fazi zavr{en
starije kolege brzo konsolidovale, sjajnom igrom izjedna~ile rezultat i od tog
momenta prednost bilo koje
ekipe nije iznosila vi{e od
poen-dva, {to dovoqno govori o ujedna~enosti rivala.
Odli~nom igrom u odbrani i
sjajnim {utem sa distance,
u~enici IV-2 dolaze do prednosti od 20:19, ali rivali
brzo posti`u poen, sti`u do
rezultata 20:20, i tada po~iwe igra `ivaca. Odjeqewe
III-2 je pri rezultatu 25:24
imalo i slobodno bacawe za
pobjedu na turniru, ali ono
nije iskori{teno, dok su maturanti u tom periodu igre
pogodili sva slobodna bacawa i uz sjajnu igru u odbrani, do{li do napada za pobjedu pri rezultatu 34:33.
Pomenuti napad je, uprkos
odli~noj odbrani III-4, zavr{en izvanrednim poenom i me~ je okon~an
rezultatom 35:33, uz veliko slavqe navija~a
odje qe wa IV-2, ~i ja
sjajna ekipa u sastavu
Nikola Beqka{, Kasim
Bajrovi}, Mladen Cupara, Luka Golubovi}
i Pa vle \on do vi} u
svom po sqedwem u~e {}u na turniru osvaja
zlatnu medaqu, i to bez
izgubqenog me~a (skor
9-0).
Turnir je od po~etka
do kraja pratio veliki broj u~enika, pa je
samim tim tokom ~itavog tur ni ra vla da la
iz van red na sport ska
atmosfera. Me~eve su
odsudili Ogwen Jankovi},
Kasim Bajrovi} i dvije godine mla|i Luka Lacmanovi}. Naravno, na kraju treba zahvaliti i profesoru
Danku Despotovi}u, bez ~ije po mo }i i an ga `o va wa
turnir ne bi bio ni odr`an.
Nikola Beqka{
PONOVO ZLATO!!!
utakmici koja je odigrana
28.12. 2010. snage su odmijerile u~enice III-1 i IV-1
odjeqewa, pobijedu je odnijela ekipa III-1 u sastavu: Tawa [quki}, Ivana
Lazarevi}, Bojana Potpari} i Vawa [quki}. Tre}e mjesto osvojila je ekipa
I-2. Ekipa IV-1 ve} tre}u
godinu za redom osvaja turnir bez poraza.
Utakmice su sudili: Luka Lac ma no vi}, Ni ko la
Debeqevi}, Ogwen Jankovi} i Kasim Bajrovi} uz
pomo} profesora fizi~kog vaspitawa Danka Despotovi}a.
Turnir je protekao u fer
i korektnoj igri. Nadamo
se da }e slijede}ih godina
in te re so va we bi ti ve }e.
Tawa [quki}, IV-1
MALI FUDBAL
Da je mali fudbal najatraktivniji vid sporta pokazao
je {kolski turnir. Prijavilo se 14 ekipa koje su bile raspore|ene po grupama.U polufinalu su se sastale 4 najboqe ekipe : IV-2 : III-3, III-1:III-2 .U prvom polufinalu boqa je bila ekipa III-3 koja je pobijedila rezultatom 4:0,
dok je u drugoj polufinalnoj utakmici kartu za finale
izborilo III-1 koje je slavilo rezultatom 2:0. Finalna
utakmica je bila kao {lag na tortu. ^ar finala je krasila mnogobrojna publika. III-1 i III-3 su vodile te{ku rovovsku bitku do samog kraja.Utakmica je otvorena golom
Potpari}a sa pola terena. Povisio je Matanovi} na 2:0.
Neizvjesnost me~u vratio je Taba{ koji je sa 2 pogotka anulirao prednost III-1. Novu prednost za III-1 donio je Matanovi} efektnim pogotkom, da bi samo nekoliko minuta kasnije izjedna~io Aranitovi}. Rezultat 3 : 3. U
izvo|ewu penala bilo je boqe III-1 i slavilo sa 3:2. Pobjedni~ka ekipa nastupila je u slede}em sastavu : ^olovi} Milan (kapiten), Potpari} Aleksandar, Matanovi}
Brajan, Joksovi} Luka, Kova~evi} Rastko i Mijatovi} Nikola .
Igra~em turnira progla{en je Brajan Matanovi}, dok
je titulu najboqeg strijelca ponio David Taba{, a najboqi golman je bio Vasilije Mili~i}.
Me~eve su sudili Emir Kuloglija i Amir [ulovi} uz
pomo} profesora fizi~kog vaspitawa. Turnir je protekao u fer korektnoj igri.
Brajan Matanovi}, IV-1
@ENSKI FUDBAL
Dva ~asa nedeqno nisu
dovoqna za ve}e fizi~ke
aktivnosti, pa se zbog toga
odr`ava takmi~ewe u raznim vidovima sporta.
Takmi~ewe je posledwih
godina zahvaquju}i profesorima ali i zainteresovanim u~enicima postalo veoma popularno. Jo{ od 1998.
god. Gimnazija ima `ensku
eki pu u ma lom fud ba lu.
Takmi~ewe je po~elo 13.
5. 2011. Igrale su se utakmice na nivou {kole . U
ovom takmi~ewu u~estvovale su ekipe I, II, III i IV razreda. Prva tri mjesta osvojila su odjeqewa I -3 , III-1
i II-4. Ekipa II-4 bila je u
duelu sa III-5 i obiqe`ila
3. mje sto re zul ta tom 3:0.
Finalna utakmica je odigrana izme|u odjeqewa I-3 i
III-1, koje je bilo favorit,
ali ekipa I-3 je pokazala
da }e biti veliki zalogaj za
protivnike u narednom takmi~ewu po{to je ovu utakmicu dobila rezultatom 2:1.
Ekipa III-1 je zauzela 2. mjesto, a prvoplasirani i nosioci zlatwe medaqe I-3
nastupili su u sastavu: Nevena Draga{, Ana Le~i},
Jovana Je~menica, Gordana
Spaji}, Tatjana \urovi} i
Jovana Palibrk.
Na`alost, ekipa nije mogla da ode na regionalno
takmi~ewe koje je odr`ano
u Baru, zbog termina koji
na{oj {koli nisu odgovarali. Nadamo se da }e se
slijede}e godine na}i neko re{ewe za ovaj problem
i d a }e ekipa oti}i na takmi~ewe gdje sigurno ne}e
biti lak protivnik.
Tawa i Vawa [quki}, IV-1
OPET POBJEDNICI
U dru gom po lu go |u
{kol ske 2010/11. god.
odr`an je turnir u odbojci za u~enike gimnazi je “Ta na si je Pe ja to vi}”. Ovaj tur nir je
privukao veliku pa`wu
publike. U~estvovali su
skoro svi razredi. Takmi~ewe je specifi~no po
tome {to su ekipe bile
mje{ovite (dje~aci i djevoj~ice). Na samom po~etku svaka ekipa je odi gra la
po
~e ti ri
utakmice. Najboqe ekipe
prolazile su daqe. U finalu, tre}i put zaredom
bilo je odjeqewe III-3. Za
pro tiv ni ke su ima li
ucenike III-1, dok su se
za tre}e mjesto borili
ucenici II-4 i I-1. Vasilije Mili~i}, Du{ica
Pu po vi}, Sr |an Stru wa{, Nikolina Gruji~i}, Radivoje Vojinovi},
David Taba{ i Azra Suqovi}, ucenici III-3 i
ovog pu ta su osvo ji li
zlato, dok je tre}e mjesto
pripalo ekipi I-1.
Ovaj tur nir je dio
specifi~ne atmosfere
u na{oj {koli, pa zbog
to ga tre ba po hva li ti
pro fe so re fi zi~ kog
vaspitawa Danka Despotovi}a i Mervanu Manojlovi} koji su uspje{no ogranizovali ovo
takmi~ewe.
Du{ica Pupovi}, IV-3
Izdava~
Gimnazija
"Tanasije Pejatovi}"
Pqevqa
Za izdava~a
Dragan Zukovi}, direktor
Urednici
Jadranka Jestrovi},
Emira Hamzi}
Redakcija
Jadranka Jestrovi},
Emira Hamzi}, Milorad
Jokni}, Qiqana
Baj~eti}, Asim Kuhiwa,
Miomir Damjanovi}
Dami, Jak{a Vukovi},
Arabela [anti},Tatjana
\urovi}, Tamara
Pejovi}, \ur|ina
Bailovi}, Mirko
Pejatovi}, Marko
Pejatovi},
Nikola Topalovi},
Bo`idar ^abarkapa,
Irina Tomi}, Vawa
[quki} i Tawa [quki}
Tehni~ki urednik
Milorad Jokni}
Kompjuterski slog
Mirka Popadi}
Priprema za {tampu
Rade Kne`evi}
Tira`
1000 primjeraka
[tampa
"Grafokarton"
Prijepoqe