lesa - Joycita-ADV
Transcript
lesa - Joycita-ADV
Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia - Lès 1 KEN A TRAHA MUNDU I E HENDENAN KU TA BIBA RIBA DJE? Versikulo di Memoria: "Na prinsipio Dios a krea shelu i tera"(Genesis 1:1). PROBABLEMENTE tur hende a yega di puntra nan mes hopi bes: Ken a traha mundu? Ken a traha hende? Pakiko mi ta aki? Na unda E ta? Pakiko hende ta hasi piká? Kon nos por sa kiko ta bon? E pregunta ei i hopi otro mas, nos ta bai studia den e kurso aki. Den e promé lés nos lo studia: "Ken a traha e mundu aki i hende ku ta biba den die?" Kisas bo ta biba den un kas kristian kaminda Beibel ta ser lesa regularmente: Si tá asina, lo bo gosa di mira kuantu di e preguntanan aki lo bo ta kapas na kontestá. O, kisas bo a tende masha poko di lesamentu di Beibel. Si ta asina, siguramente lo bo gosa di siña loke Beibel ta bisa tokante e asuntunan interesante i masha importante aki. Ta milagroso kuantu di e preguntanan di tur dia, ku ta den pensamentu di hende ta wórdu kontestá den Beibel. Segun bo ta studia, lo bo mira kon komprendibel e Beibel ta bira. Maske bo no tin ningun hende pa yuda bo ku e lèsnan aki, nan lo ta asina komprendibel i fásil, ku bo mes por tuma e kurso. Hopi hende awendia ta neglishá studiamentu di Beibel.Ora bo kaba ku e kurso aki, lo bo sa muchu mas tokante e Palabra di Dios i lo bo ta kapas pa splik'é na otronan. Awor ku bo ta bai _ kuminsá ku e lès aki, lo bo desea na baha bo kabes i hasi orashon i pidi Dios pa E hasi' e lès mas kla pa bo por komprondé mihó? E KREASHON 1. Ken Beibel ta bisa a traha mundu? `Den prinsipio Dios a krea shelu i tera" (Genesis 1:1 Mara hende por a solamente kere den e Palabranan aki di Beibel, ku ta DIOS a traha tur kos. 2. Ken a yuda den kreashon di e mundu aki? 'Promé aya Dios a papia hopi biaha i na hopi manera ku nos antepasadonan pa medio di profetanan, pero awor, den e delaster dianan, El a papia ku nos pa medio di Su Yu, Kende El a nombra komo Eredero di tur kos, pa medio di Kende tambe EI a traha mundu"(Hebreonan 1:1 2). Hesus a yuda den e obra milagroso aki di traha mundu. El a biba den shelu ku Su Tata promé ku El a bini na e mundu aki manera un mucha chikitu. Referiendo na Su més komo e Pan di Bida, un bes El a bisa na esnan ku tabata skucha: "Ami ta e Pan bibu ku a baha for di shelu" (Juan 6:51). I atrobe den Juan 17:5 "I awor, O Tata, glorifiká Mi serka Bo ku e gloria ku Mi tabatin serka Bo promé ku mundu a eksisti?' Bo por mira pakiko Hesus tin tantu interés den e mundu aki; pasobra den prinsipio EI a yuda trah'é. 3. Ken tabata e di tres Personanan ku a yuda den e kreashon di e mundu aki? "I e tera tabata sin forma i bashi, i skuridat tabata riba kara di abismo. I e SPIRITU DI DIOS a move riba e kara di awanan" (Genesis 1:2). Akinan nos ta mira ku e personanan ku ta wórdu yamá e `TRINIDAT", a koperá den e kreashon di e mundu aki.Algun hende lo bisa: "Mi a kere ku nos ta kere den ún Dios so". Sí, bèrdat; ma e mes un Dios ei ta presentá Su mes den forma di tres persona: (1) Dios Tata, (2) Dios Yu Hesus; i (3) Dios Spiritu Santu. E tresnan aki ta unu den propósito den trabou i den plan. Laga nos pon'é di e manera aki: * Aki tin un kabuya. Mi ta puntra bo: "Kuantu kabuya bo ta mira? Lo bo respondé "unu". I asina tá; ma awor si bo mira ku kuidou, lo bo mira ku e ta trahá ku tres strèng, pero e ta forma un kabuya. * Mira un pera di lus sendé. Kuantu lus e tin? Unu! Kita e koriente afó i lo bo mira (por ehèmpel) tres waya den dje. Tog bo ta mira solamente ún lus. Den shelu tur e tres personanan di `Trinidat tin interés den nos i nos salbashon. 4. Kuantu persona Hesus a bisa ta forma e Trinidat? "Bai anto, i siña tur nashop, i batisá nan den nomber di Tata i di Yu i di Spiritu Santu". (Mateo 28:19). Den e versikulo ariba menshoná, Hesus mes ta mustra masha kla ku ta tres Persona Divino ta eksistí: Tata, Yu i Spiritu Santu. tabata bon" (Genesis 1:25). Si bo lesa e promé kapítulo di Génesis lo bo mira ku Dios a traha piská, para, laman, etc. E kapítulo aki ta mustra e origen di tur forma di bida riba e tera aki;i ku Dios a traha tur kos. MESTER TABATIN UN KREADOR 5. Kiko Beibel ta bisa di un hende ku ta bisa, ku no tin Dios? "E bobo a bisa den su kurason, ku no tin Dios" (Salmo 53:1). * Mi por mustra na un oloshi kologá na muraya i bisa: "Bo a mira kon regular e oloshi ei ta? Niun hende a trah é." * Mi por mustra atrobe riba un outo koriendo den kaya i bisa: "E outo ei a bini di su mes. Niun hende a trah'é Ta un par di alestík for di Singapore a forma te ora nan a bira un outo. No ta hende a traha outo. Lo bo bisa ku e persona ei su kabes no por ta bon; ta hende bobo. Esei ta nèt loke Dios ta bisa di hendenan ku ta asina irasonabel pa bisa ku: "No tin Dios, ku e mundu aki a eksistí di su mes, i ku e palunan, e animalnan i hende mes, den promé lugar, no a wordu trahá dor di ningun ser. Ta pa kasualidat nan a eksistî'. Beibel ta deklará ku algun lo ta asina bobo pa duna krédito na animalnan komo e fuente di bida di hende, mas ku na Dios mes. 6. "Profesando di ta sabí nan a bira bobo, i a kambia e gloria di e Dios inkoruptibel pa un imagen den forma di hende koruptibel i di para i animal di kuater pia i bestia ku ta lastra. P'esei tambe Dios a entrega nan na impuresa, den e pashonnan di nan kurason, pa nan ku nan deshonrá nan mes kurpa. Pasobra nan a kambia e bèrdat di Dios pa un mentira i a adorá í sirbi e kriatura enbes di e Kreador, Kende ta bendíshoná pa semper. Amen" (Romanonan 1:22-25). Esaki ta un bon versíkulo! Tabata menos ku shen aña pasó ku hende a kuminsá siña e idea falsu ku mundu a bini di su mes; ku e bida di animal riba e tera aki a kuminsá for di miones di añanan pasa; i ku el a sigui kambia te ora ku finalmente hende a bini na eksistensia. Ma esei no ta loke Beibel ta siña. Pablo ta deklará ku hende en realidat lo ta mas boluntario pa bisa ku animal tabata responsabel pa nan mes origen, ku duna krédito na e Kreador ku a traha nan. ORIGEN DI ANIMAL I PALUNAN 7. Ken a traha e palunan i e animalnan den prinsipio di nos mundu? "I Dios a bisa: Laga e tera produsí yerba bèrdè, yerba ku ta duna simia, i palu di fruta ku ta duna fruta segun su naturalesa, ku su simia ta den dje, riba tera. I tabata asina"(Genesis 1:11). "I Dios a traha e bestianan di mondi segun nan sorto, i e bestianan di kria segun nan sorto, i tur loke ta lastra abou na suela segun nan sorto; i Dios a mira ku esaki 8. Hende a bini for di famia animal? Si no ta asina, ken originalmente a traha hende? "I Dios a KREA HENDE DEN SU MES IMAGEN; segun e imagen di Dios El a krea hende; homber i muhé El a krea nan" (Genesis 1:27). Tabata DIOS ken a krea hende den promé luga den e mundu aki. El a krea hende den Su mes imágen. Bo no ta kontentu di sa ku ta Dios a krea bo, e Gobernador di e universo, enbes di kere ku bo a sali for di un animal? ORIGEN DI E STREANAN 9. Kiko mas: Dios a traha? "I Dios a traha dos lus grandi, e lus mas grandi [solo] pa goberna- di dia i e lus mas chikitu [luna] pa goberna anochi; Ela traha e streanan tambe" (Genesis 1:16). 10. Ken rei David a bisa a traha tur e streanan i e planetanan den e universo? "E shelunan ta deklará e gloria di Dios, i e espasio ta mustra e obranan di Su man" (Salmo 19:1). "Ora mi mira Bo shelunan, e obra di bo dedenan, e luna i e streanan, ku Bo a ordenó" (Salmo 8:3. Dios no solamente ta e Kreador di nos mundu, nos luna, nos solo i e planetanan den nos sistema, pero tambe El a krea tur e otro streanan i solonan. 11. "Dor di e palabra di Señor e shelunan a wordu trahá, i dor di e rosea di Su boka, henter nan ehèrsito. Pasobra El a papia, i asina tabata; El a duna ordu, i esei a bin na eksistensia" (Salmo 33:6-9). E versíkulo aki ta bisa nos masha kla ku Dios a papia e palabra i tur kos den e universo a bini na eksistensia. 12. Kon nos por komprondé e abilidat di Dios pa traha algu for di nada? "Pa medio di fe nos ta komprondé ku mundu a wordu forma pa medio di palabra di Dios, asina ku e kosnan ku hende ta mira no ta trahá for di loke ta visibel" (Hebreonan 11:3). Nos, por kompronde e kreashon solamente pa medio di fe. No laga nos bisa ku nos no ta kere den Dios simpelmente pasombra nos no ta mira Dios o komprond’e eksaktamente kon E ta traha ILUSTRASHON: Laga nos imaginó ku bo tin un kachó chikitu siegu. E no por pensa manera bo ta pensa. E no por hasi e kosnan ku abo komo hende ta hasi. Lo no ta un bobedat pa bo kachó chikitu pensa ku bo no ta eksisti, únikamente pasobra e no ta mira bo óf komprondé bo? Un kolumnista di un korant a bisa un biaha: "Un persona ku ta bisa ku no tin Dios, i ku ningun Kreador ta gobernando e universo, ta manera un sapu sintá banda di riel di un tramvia; ora e motor ta pasa bai, e ta grita duru, i bisa: "No tin ningun makinista riba e lokomotif ei, pasobra nunka mi no a miré. E motor ei a bini di su mes". Ora nos mira e maravioso streanan riba nos kabes, no laga nos bisa, "Ta nan so a bini na eksistensha, i nan mes ta tene nan mes moviendo", anto mirando na e kunuku i palunan bo bisa: "Nan a bini di nan mes". No laga nos mira na nos mes i bisa: "Nos ta akinan pasobra nos a simplemente aparesé i nos ta doño di nos mes". siguiente anochi lat a bini un yamada pa e minister bai na un sierto hotèl, kaminda e esposo tabata biba. E tabata den su kamber yorando. Ora e hómber a habri e porta, el a bisa yorando: "Ai, mi esposa a muri djis despues ku mi a bis'é ayo. awe tardi. Mi no por kere ku el a bai". Despues di un bishita kórtiku i siguiendo ku un orashon, e hómber a bisa na e minister: "Semper mi a bisa ku no tin Dios, ni mi no tabata kere den un Kreador. Ma awe nochi ora mi tabata para mi so aki den mi kamber, mi tabata mira den un spil i mi a wak mi mes komo un ser bibu, un persona ku ta hala rosea i ta move, mi a bisa: "Mester tin un Dios. Un hende mester a trahá mi i siguramente lo mester tin un resurekshon. Mi ke duna mi kurason na Dios". HOBENNAN POR SPERA PA KOMPRONDE E PLAN DI DIOS? 15. "I ku di mucha kaba bo konos'é e Skritura Santu, ku por hasi bo sabí pa wordu salbá pa medio di fe den HesuKristu"(2 Timoteo 3:15). DIOS SU MEMORIA DI KREASHON 13. Na fin di e siman di kreashon, di ki manera Dios a selebrá Su obra maravioso? "Asina e shelunan i tera a keda kla, i tur nan ehèrsitonan. I riba e di shete dia Dios a kaba Su trabou ku EI a hasi, i riba e di shete dia El a sosegá di tur Su trabou ku El a hasi. E ora ei Dios a bendishoná e di shete dia i a santifik'é, pasobra riba e dia ei El a sosegá di tur Su trabou ku Dios a krea i a traha" (Genesis 2:1-3). Despues di a kaba ku kreashon, Dios a sosega riba e di shete dia i a bendishon'é i santifik'é. Tur e kriaturanan den e otro partinan di e universo a kanta huntu i grita di alegria na honor dje obra maravioso di kreashon di Dios. NOS OBLIGASHON NA NOS KREADOR 14. Komo yu, kon nos mester rekordá nos Kreador? Pakiko? "Korda di bo Kreador den e dianan di bo hubentut, promé ku e dianan malu bini, i e añanan yega ora lo bo bisa, mi no tin plaser den nan" (Eklesiastés 12:1). Ta un bunita kos ku bo ta studiando e lèsnan aki miéntras bo ta hóben ainda. Miles di hende bieu kaba ta desea awor di por a sigui Dios tempu nan tabata mas hóben. Awor nan ta haña sa ku nan a gasta nan bida i "no tin plaser den nan". ILUSTRASHON: Un djarason un minister a risibi un yamada pa bai bishitá un señora na un hospital. E señora tabata sinti hopi malu. Un poko promé ku e minister a ofresé un orashon, e señora a pidi: "Hasi orashon pa mi esposo tambe. E ta un bon hómber, ma e no ta kere den Dios. E ta bisa ku no tin Dios. Hasi orashon i pidi ku e por kambia su pensamentu". E 16-Pasobra Dios ta-Kreador, kiko E ta spera di Su yunan? "Laga nos tende e konklushon di tur e asuntu. Teme Dios i warda Su mandamentunan: pasobra esaki ta e deber di tur hende" (Eklesiastés 12:13). Pasobra DIOS ta nos Kreador, ta nesesario pa nos obedes'E i konfi'E. E sa kon nos ta trahá i kiko e futuro lo trese. E sa loke ta mihó pa nos. E lo aseptá bo komo Su yu i lo protehá bo i warda bo si bo ke determinó awor mes, ku Su ayuda, pa obedes'E, pasobra manera nos versikulo ta bisa, "Esaki ta deber di tur hende". "E ta aplikabel na kada persona". [Geef tekst op] PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 1 1. Skirbi for di memoria e versíkulo di memoria di e lès aki 2. Beibel ta bisa ku mundu tabata kreá den prinsipio pa medio di ___________________________________ (Par. 1). 3. E tres personanan ku a hasi nan trabou huntu manera un Dios ta: 4. Promé ku Hesus a nase komo yu chikitu El a biba den ___________ i tambe El a yuda den kreashon di ___________ 5. Yena e palabranan ku ta falta di Salmo 53:1 "E _______________ a bisa den su _____________________________ No tin __________ " (párafo 5). 6. Pone un krus na e léter ku tin e palabranan inkorekto, i pone un sirkulo rent di e kontesta ku ta bon. Palu i animalnan den prinsipio tabata kreá dor di: a. Aksidente b. Hende c. Palabra di Dios d. Elektrisidat e. Evolushon 7. Segun Genesis 1:27, si no tabata pa piká, hende awor lo ta parse: (Pone un sirkulo ront di e palabra bon i un X riba e palabranan robes). a. Makaku b. Dios c. Paranan 8. Nos ta komprondé trabou di kreashon pa medio di_____________________________________________________ 9. Ademas di kreashon dje mundu aki i tur loke ta den dje, kiko mas Dios a krea? 10. Ora Dios a kaba kreashon dje mundu aki riba di shete dia, EI a ______________________________ riba e dia ei, i a _______________________ i a ____________________ i tur e yunan di Dios a __________________________ 11. Hobennan mester skucha Dios, pasobra Eklesiastes 12:1 ta bisa: "Korda awor di bo ________________________ den e dianan di bo____________________________________ “ 12. Desde ku Dios ta nos Kreador, tur nos obligashon ta pa _____________________ i Su _____________________________ (ultimo sekshon). *********************************************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nómber : ______________________________ (Fam) ____________________________________ Kaya ____________________________ Number: ________________ Stad: Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Scalaweg 7 --Curaçao N.A. *************************************************************************************************************************************** *** Debolbé e papel aki na: P O Box # 300 Of Landhuis Gallo Of Scalaweg 7 Curaçao N A Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia -- Lès 2 FOR DI UNDA NOS A HAÑA NOS BEIBEL? Versíkulo di Memoria: "Tur e Skritura ta duná pa medio di inspirashon di Dios" (2 Timoteo 3:16). Den nos último lès, nos a studia tokante e origen di hende. Kada akto mester tin un aktor, kada trabou ta rekení un trahadó. Tur kos ku ta, mester tabata trahá. Nos ta yama e Trahadó di tur kos, e Kreador di tera, matanan, animalnan, hende, etc., "DIOS". Nos Trahadó a duna nos un buki di guia-- un buki di direkshon-- e Beibel. E buki aki lo ta e base di tur estudio den e lèsnan aki. E SKRITURA SANTU 1. Ken a skirbi e Beibel? "Komprondé esaki promé, ku no ta di su mes hende ta splika profesia di Skritura. Pasobra promé aya profesia no a wórdu duná pa boluntat di hende, ma HOMBERNAN SANTU di Dios a papia, inspirá pa SPIRITU SANTU". (2 Pedro 1:20,.21). Tin sesenta i seis (66) buki den nos Beibel, skirbí pa medio di hopi outor. E hòmbernan aki tabata biba den diferente paisnan, sentenares di añanan apart; tog tur loke kada unu a skirbi ta kuadra ku otro. Nan tabata skirbi loke nan a wórdu dirigí pa skirbi dor di e Spiritu Santu. Den tempu di Hesus no tabatin Tèstamènt Nobo, ta p'esei semper E tabata lesa i bisa vèrsnan for di e Tèstamènt Bieu. 2. Kiko Hesus a bisa tokante e Skrituranan? "Boso ta ristra e Skrituranan, pasobra den nan boso ta kere di tin BIDA ETERNO, i nan ta duna TESTIMONIO Dl MI" (Juan 5:39). Asina tá ku e Beibel ta nos quia pa bida eterno. Ta p'esei nos mester tin asina tantu interés den studiamentu di Dios Su Palabra. Asina'ki nos por siña kon nos ta haña bida eterno huntu ku Hesus. 3. Nos por konfia den Dios Su Palabra skirbí? "Santifiká nan den Bo bèrdat: Bo Palabra ta e bèrdat" (Juan 17:17). Hesus a bisa masha kla, "Bo Palabra ta bèrdat". Ora bo lesa e Beibel, bo por kere kada palabra ku e ta bisa. 4. Ken a duna nos e Skrituranan i pa ki propósito?`Tur e Skritura ta duná pa inspirashon di Dios, i ta útil pa siñansa, pa reprendementu, pa mehoramentu, pa eduká hende den hustisia; di manera ku e hende ku ta sirbi Dios, por ta kualiflká i bon prepará pa hasi tur sorto di bon obra" (2 Timoteo 3:16, 17). Dios Su buki lo mustra nos e manera perfekto di biba. E Beibel ta duna nos un pótrèt kompleto di bida. Si nos kita parti di e Palabra di Dios, e pótrèt lo daña. 5. Ki desafío Dios ta hasi na esnan ku ta bisa ku nan tin poder divino? "Mustra nos e kosnan ku a pasa antes den tempu bieu, korda ku-Ami ta Dios, no tin otro:" Ami ta Dios i no tin mi pareu. Fo’i kuminsamentu ya Mi ta anunsiá e fin. Mi ta predesí hopi delantá kosnan ku-no a pasa ainda. T'Ami t'Esun ku ta bisa: `Mi desishon ta irevokabel; Mi boluntat ta lei"(Isaías 46:9, 10). Dios ta puntra si tin hende ku por rei loke ta bin sosodé den e tempunan ku ta bini, ku por bisa tempu dilantá loke ta bini, óf si tin algun otro siñansanan religioso, fuera di Beibel, ku por splika e kosnan di tempu antiguo. Nò! Fuera di Beibel, ta konfushon so tin tur kaminda. Solamente e Beibel ta bisa nos: (a) Ken a traha mundu; (b) Di unda hende a bini; (c) Pakiko nos ta akinan; (d) Na unda nos ta bai. Solamente e Beibel ta pinta e pótrèt kompleto di futuro di hende, ta p'esei Dios ta invitá... "Mira na Mi, i wórdu salbá, tur e finnan di tera, pasobra Ami ta Dios, i no tin mas". (Isaias 45:22). Unikamente e Beibel ta dirigí nos na un Salbador. 6. Pa preservá e registro di Dios Su plan, kiko El a pidi e profetanan di Beibel hasi? "I Dios a bisa na Moises: `Pone e palabranan aki riba papel, pa ningun no lubidá i ripiti'é den oreanan di Hosue" (Eksodo 17:14). E profetanan di Dios den tempunan antiguo tabata skirbi segun e Spiritu Santu tabata dirigí nan. Nan tabata instruí pa skirbi i pa konservá e Skrituranan inspirá, ku tabata di importansha pa tur tempu. Tabata e plan di Dios ku e mensahenan aki por wordu skirbE den un buki. (Numbernan 33:2; Hosue 21:25, etc). 7. Kiko e otro skirbidoman di Beibel tabata instruí pa hasi pa evitá kibokashon? Aki Hesus ta deklará ku e Skrituranan di Moises i di e otro profetanan ta e evidensianan mas grandi di bèrdat ku por wòrdu hañá. E Skrituranan den e Testament Nobo ta kontené 263 konekshon dirèkt ku e Testament Bieu, asina ku nos sabi ku e skirbidónan di Testament Nobo ta kere den e profetanan di antes. E Testament Nobo ta kontené e historia di bida di Hesus, e historia di e promé iglesia, e profesianan tokante e futuro di e lglesia. Segun bo ta sigui studia, lo bo mira ku e Beibel ta enbèrdat un karta di Dios pa bisa bo tokante Su Yu, i Su plan pa salba bo. E PROFESIANAN TA PRUEBA DI E INSPIRASHON DI BEIBEL Daniël, Moses, Paul "I Hosue a skirbi e palabranan aki den e buki di e lei di Dios'(Hosue 24:26). 1 Samuel a skirbi den un buki, i a ward’é dilanti Señor"(1 Samuel 10:25). "Tuma un ròl di pèrkament i skirbi den dje tur kos ku Mi a yega di bisa bo tokante Israel, Huda i e otro pueblonan"(Jeremias 36:2) Dios tabatin un propósito definí pa rnanda e pèrsonanan akiskirbi nan registronan, kosnan di tempu presente di Tempu ku a pasa, i tambe profesianan di loke ta bai sosòde. 8. Ki prueba nos tin ku e profetanan a rekosé skurbimentu di e otronan komo inspirá? "Ami Daniel a komprondé bon den e bukinan,e kantidat di añanan di kua Señor a papia na e profeta Jerernias"(Daniél.9:2). Esakí ta mustrando Daniel studiando e otro bukinan inspirá di e profetanan Isaias, Jeremias, Ezekiel, algun di nan tabata kisas konosí di dje. Tambe den Testament Nobo, San Pedro a bisa: "Meskos tambe den tur su kartanan, (Pablo) a papia ku boso dje kosnan aki; den kuanan tin algun kos difisil pa komprondé, kual esnan ku ta bobo i inkonstante ta duna un otro splikashon di nan, meskos ku nan ta hasi ku otro skrituranan pa nan mes pèrdishon"(2 Pedro 3:16). Aki e apòstel Pedro ta referí na e kartanan inspirá di Apòstel Pablo komo "skrituranan". Den su dianan mes e kartanan di Pablo tabata wòrdu aseptá pa e iglesianan komo inspirá di Dios. Hopi ta kere ku tabata e profeta Esdras ku a pone huntu e bukinan di Testament Bieu (ku tabata skirbí realmente pa 30-diferente profetanan) den ún tomo inspirá). Den e añanan 150 prome ku Hesu-Kristu tur e Testament Bieu tabata wòrdu aseptá komo un tomo inspirá i tabata tradusí den e lenga Griego. 9. Kiko Hesus mes a bisa tokante importansha di e Skrituranan di Testamènt Bieu? "Ma E (Hesus) a bisa: Si nan no ta tende ni di Moises i ni dje profetanan, asta si un hende lanta for di morto esei tampoko lo no kombensénan"(Lukas 16:31). No ta difísil pa proba ku e Beibel ta skirbí pa Dios so, ku konosé e futuro, no pa hende. Hopi bes Dios a bisa e p r o fe ta n a n p a s k i r b i e k o s n a n k u t a b a t a b i n sosodé...asina ku ora e kosnan sosodé hende por kere ku tabata Dios ku a papia na nan di anternano. Laga nos studia tokante algun dje historianan milagroso di kumplimentu di profesia. 10. Kiko Dios a deklará profeta Ezekiel ku lo sosodé ku e stat di Tiro, un di e statnan mas grandi di mundu den e dianan ei? ‘I nan lo destruí e murayanan di Tiro, i tumba su torennan. tambe lo mi raspa su stòf for di dje i hasi’é manera un baranka bashi. Lo e bira un lugá pa habri reda riba dje meimei di laman, pasobra Ami a papia, Señor Dios a bisa...i lo Mi hasi bo manera e kabes di un seru, lo bo ta un lugá pa habri recla riba dje. Lo bo no wòrdu konstruí mas; pasobra ami e Señor a papia esei, Señor a bisa". (Ezekiel 26:4, 5, 14). Ora esaki a wòrdu papiá pa medio dje humilde profeta di Dios, tabata parse manera ku nunka esaki por a sosodé ku e stat grandi i riku na e banda nôrt di Palestina, ku ta keda kantu di e playanan di e laman Mediteráneo. Tiro algun bes ta wòrdu yamá e "New York" di e ternpu ei. Tòg e profesia tokante di dje a kumpli eksaktamente. Promé, Nabuko-donosor, e rei di Babilonia a destruí e stat di Tiro. Ma Tiro mester a spera 250 aña pa e resto dje profesia wòrdu kumplí. E pueblo dje pais a edifiká un stat nobo riba un isla poko retirá den e laman i a yam'é "Tiro". Den aña 332 promé ku Hesu-Kristu, Alejandro e Grandi a bini pa ataká e Tiro nobo aki riba e isla. Pasobra e no tabatin barku di guera pa bringa kontra e stat dje isla, Alejandro e Grandi a manda su hòmbernan pa rekohé tur e ruinanan di e Tiro bieu, i tira nan den laman, i asina traha un kaminda pa bai riba e isla; nan a raspa tur e greis for di e Tiro bieu. Asina e profesia a wòrdu kumplí. Tiro lo wòrdu raspá i bashá den laman. I versíkulo 14 (ariba) ta bisa ku Tiro nunka mas lo wòrdu edifiká. Nunka lo e wòrdu edifiká mas, pasobra Beibel semper ta papia bèrdat. I asina anto hopi añanan padilanti promé ku el a tuma lugá e profeta a deklará di antemano eksaktamente kon un stat grandi lo wòrdu destruí pa semper. 11. Kiko e profetanan a bisa ku lo bin sosodé ku e gran stat Babilonia, riku, balente, i orguyoso?" "I Babilonia, e gloria di reinonan, e bunitesa dje kaldeonan, lo ta manera ora Dios a destruí Sodoma i Gomora. Nunka mas lo e wòrdu habitá, ni lo biba den dje ningun generashon. Ni e Arabiman lo pone nan tent ei Ni e wardadónan lo traha nan kurá ei E bestianan furioso lo drumi aya; i e palabruanan lo drumi ei" (Isaias 13:19, 20, 21). "1 Babilonia lo bira montonnan, sin ni un habitante. Asina e Señor di ehersitonan a bisa; e muraya hanchu di Babilonia lo ser enteramente kibrá i su portanan haltu lo wórdu kimá ku kandela" (Jeremias 51:37, 58). E habitantenan di Babilonia a pensa ku Babilonia lo no kai nunka, su murayanan grandi di piedra tabata mas di 300 pia haltu i 60 pia diki. E stat tabata un fòrti poderoso, tòg e humilde profetanan a skirbi e mensahenan ku Dios a dikta pa nan, i kada palabra a sali bèrdat, asina ku ningun hende ku kompará e Beibel ku historia por duda ku e profesianan di Beibel ta bèrdat. 12. Mas ku shen aña promé ku Siro a nase, kiko Señor a bisa ku lo e hasi? "Asina Señor a bisa na Su ungí, na Siro, esun ku mi a tuma na su man drechi,-pa suheta nashonnan dilanti di dje; pa habri dilanti dje e dos blat di portanan; i e portanan lo no wòrdu será: Lo mi bai dilanti bo i hasi e lugá korkubá net: Ami lo kibra na pida e portanan di koper, i kòrta e baranan di heru tira un banda. (Isaias 45:1, 2). "Esun ku ta bisa na e fondo di laman: Bira bash!, lo mi seka bo riunan"(Isaias 44:27). Aki tin un kuadro profétiko di e manera ku Siro, e rei dje Medo i Persianan, mester a ataká e stat di Babilonia. I awor laga nos ban repasá loke a sosoclé: a.EI a bira e riu Eufratès (ku tabata kore pasa na e muraya pafó krusa bai den e stat di Babilonia), el a kôrta e riu di su kurso, i seka e kama dje roi bieu, asina ku e por a marcha su hòmbernan pasa dor di e roi seku, pasa bou dje murayanan grandi di e stat, i drenta den e stat pa konkisté. b. E anochi ei e rei di Babilonia, Belsasar, i su prinsipal hòmbernan di su gobièrnu, tur tabata burachi, e hòmbernan di guardia tambe tabata burachi. Nan a lubidá di sera e portanan dje muraya parti paden, i Siro a marcha drenta ku su hòmbernan i a tuma e suidat. c. El a kòrta e portanan di koper, i a karga e oro i plata dje stat bai kuné. I kòrda tambe ku Dios a manda Isaias skirbi tur e kosnan aki mas di 100 aña promé ku Siro a nase, asta El a yama Siro na su nòmber. Sigur ta, ku ningun hende por duda e sabiduria di kere Dios Su palabra. DIOS SU PALABRA TA NOS UNIKO GUIA SIGUR 13. Den e tempunan solèm aki, segun nos ta mira e futuro, di kiko nos lo ta sigur? "Pasobra Señor Dios lo no hasi nada sin revelá Su sekretu na Su sirbideman, e profetanan"(Amos 3:7). Ta un konsuelo maravioso pa hende por realisá ku Dios sabi loke ta biniendo, i El a deklará di antemano e eventonan aki den e profesianan di Beibel. 14. Pakiko e eventonan di tempunan pasá, i Dios Su kuadro di e tempunan ku ta bini, ta asina kuidadosamente skirbr den Beibel? "Ma tur e kosnan aki a sosodé ku nan, komo ehèmpel i nan ta skirbí)! komo un spièrtamentu pa nos, ku lo mira e kabamentu di mundu" (1 Korintionan 10:11). Nos mester ta gradisidu pa e Beibel, pasobra e ta splika e tempu pasá, i ta yuda nos pa komprondé e tempu presente, i ta duna nos ayudo, konseho (spièrtamentu), speransa i konsuelo pa e tempu ku ta bini. 15. Kiko nos tin awe ku ta mas duru ku ehèrsitonan mas skèrpi ku spadanan? "Pasobra e Palabra di Dios ta bibu i poderoso, i mas skerpi ku kualke spada ku ta kòrta tur dos banda. E ta penetrá te na e divishon di alma i spiritu, i di skarnir i tuti, i ta kapas pa huzga e pensamentunanqhonnan di kurason" (Hebreonan 4:12). Pa 2000aña hende a ataká e Beibel. Nan a trata di kambi'é, i destruré, ma te ainda e ta pará pasobra Dios a protehá Su Palabra for di su enemigunan. Kada persona mester tin un Beibel Di su mes i e mester siña haña e referensianan di Beibel. E ta e salbaguardia mas grandi di un hende. E -ta kòrta afó tur piká for- di den kurason i bida. Bo por konfia e Beibel semper, lo e yuda bo, i por último lo e trese salbashon na tur ku ta sigui’é. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 2 1. Bo a siña e versíkulo di memoria? Si _______________________________ Nó__________________________________ 2. Di akuerdo ku 2 Pedro 1:21 e Beibel tabata skirbí dor di _____________________________________________________ segun nan tabata wórdu guiá pa medio di e _____________________________________________________________ (Par. 1). 3. Den e siguiente remarkenan ta marka un sirkulo rónt di bèrdat, si e kontesta ta bon, óf falsu, si e kontesta ta malu. Bèrdat Falsu E skirbidónan di Tèstamènt Nobo nunka a papia di e Tèstamènt Bieu. Bèrdat Falsu Trinta hómber a skirbi e bukinan di Tèstamènt Bieu. Bèrdat Falsu Nan a skirbi nan vishon pasobra Dios a bisa nan pa hasi esei. 4. Pakiko Hesus no a lesa for di e Tèstamènt Nobo? (Par. 1) _______________________________________________________ 5. Pablo a skirbi den 2 Timoteo 3:16 " __________ Skritura ta duná pa _______________________di Dios, i ta útil pa ___________ _____________________ ,pa……………………………………….,pa…………………………………………………………….. 6. Isaias ta bisa nos ku Dios só por anunsiá e ________________ for di __________________________________________ (Par. 5). 7. Skirbi nómber di tres skirbidó di Beibel ku Dios a manda pa skirbi e mensahenan: _________________________________ _______________________________i ______________________________ (Par. 6, 8). 8. Kiko profeta Ezekiel a bisa lo sosodé ku Tiro? ____________________________________________________________________________________________ (Par. 10). 9. Bisa a lo menos tres (3) kos ku a sosodé ku Babilonia: (Par. 11, 12) a. ____________________________________________ b. _________________________________________________c. _______________________________________________ 10. E hómber ku tabata yamá na su nómber, mas di 100 aria promé ku el a nase, ta __________________________________ i el a destrui e stat di ________________________________________________________________________________ (Par. 12). 11. Dios a primintí ku E lo revelá tur e eventonan k ta bin pasa na Su sirbidónan, e _________________________________ 12. E _______________________________________________ ta mas fuerte ku ningun kos den e mundu aki; e ta mas skèrpi ku un ____________________________________________ i ta siña e kaminda pa __________________etèrno, i __________________ __________________________________________ pa tur ku sigui'é. (Par. 14, 15). ******************************************************************************************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nómber : ___________________________________________ (Fam) ______________________________________ Kaya ________________________________________ Number: __________________ Stad: ____________________ ******************************************************************************************************************* ************************************ Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Scalaweg 7 --Curaçao N.A. Un kurso gratis di e programa: LUS DI MUMDU Bos di Profesia -- Lès 3 FOR DI UNDA SATANAS A BINI I TA KEN TA E ANGELNAN? Versíkulo di Memoria: "E Angel di Señor ta kampa rónt di esnan ku ta tem'E, i ta reskatá nan" (Salmo 34:7). ALGUN ta bisa ku no tin piká i no tin Satanas, óf Diabel. Satanas ta kontentu pa esei; pasobra si hende bisa ku e no ta eksisti, nan lo kai fasilmente den su trampanan. Bo sa, e hendenan di Oriente tin un manera strañu pa kohe olefantenan. E nativonan ta koba un buraku hundu, i nan ta tap'é ku yerba i blachi. Nan ta traha un kurá di palu rònt di e pos skondí. Ku tambu nan ta spanta un trupa di olefantenan over di e tralinan te ora nan kai den e buraku skondí. Di mes un manera Satanas tambe ta trata di skonde su mes i su trampanan, pa asina e por kohe Dios Su yunan den su trampanan i destruí nan. Ma esei no tin nodi pasa ku nos. 1. Kiko ta algun di e kosnan ku Satanas ta kulpabel di nan den e mundu aki? "Boso ta fo'i boso tata, e diabel, i ke kumpli ku e deseonan di boso tata. Esei tabata un matadó for di prinsipio i no a kere den bèrdat; pasobra ningun bèrdat tabatin den dje. Ki ora e papia un mentira, e ta papia for di su mes naturalesa, pasobra e ta un gañadó i e tata di mentira" (Juan 8:44). Hesus a hasi'é masha kla ku E sabi ku tin realmente un diabel, yamá Satanas, ku ta kulpabel pa tur engaño, mal deseonan, i matamentu den e mundu aki. Algun hende ta bisa ku diabel ta solamente un idea malu; pero Hesus ta mustra ku Satanas tabata un angel kreá, ku maldat a wórdu hañá den dje, i ku el wórdu saká for di shelu, i e ta hasiendo su obranan malu ariba tera. Un otro kos e vèrs ta bisa nos ta ku e "no a keda den bèrdat". Un tempu Satanas tabata den bon kondishon den shelu, promé ku el a wórdu saká afó. Nos lo bai amplia mas ariba esaki. 2. For di unda Hesus ta bisa ku Satanas originalmente a sali? E vèrs aki ta un sorpresa pa hopi hende, ma ta asina Hesus a bisa Satanas a kai for di shelu. "Hesus a bisa nan: `Mi a mira Satanas kai for di shelu, manera un welek" (Lukas 10:18). 3. Kua tabata Satanas su nómber promé el a wórdu saká for di shelu? "Mira kon bo a kai fo'i shelu, O strea di mardugá, yu hómber di mainta! Bo a wórdu tirá riba e tera, abo ku a debilitá e nashonnan!" (Isaias 14:12). Satanas, originalmente, tabata e angel di mas bunita den shelu, i su nòmber tabata "Lusifèr", ku ta nifiká "strea di dia". Esaki ta duna nos un idea di e bunitesa di su gloria. 4. Ki idea rebelde a drenta Lusifèr su kurason? "Ma bo a bisa den bo kurason, `Lo mi subi na shelu; lo mi hasj mi trono mas haltu ku e streanan di Dios, i lo mi sinta riba e seru di asamblea, na e partinan mas retirá di nórt. Lo mi subi mas haltu ku e halturanan di e nubianan; lo mi hasi mi mes meskos ku e Haltísimo" (Isaias 14:13, 14). Satanas tabata un angel den gloria, ku a disidí pa no obedesé e reglanan di Dios mas. Nota e plan ku e tabata tin den su pensamentunan: a.Lo mi hasi mi trono mas haltu ku e streanan di Dios". b. "Lo mi sinta na banda di nòrt" (na unda solamente DIOS Su trono ta). c. "Lo mi ta pareu ku e Haltísimo". 5. Kon Ezekiel a deskribí e gloria original i e kaída di Satanas? `Bo tabatin e seyo di perfekshon, yen di sabiduria i perfekto den bunitesa. Bo tabata na Eden, e hófi di Dios; bo tabata dórná ku tur sorto di piedra presioso... Riba e dia ku bo a wórdu kreá, nan a wórdu prepará. Bo tabata ungí komo e kerubin wardadó, i Ami a ponebo einan. Bo tabata riba e seru santu di Dios; bo tabata kana meimei di e piedranan di kandela. Bo tabata perfekto den bo kamindanan for di e dia ku bo a wórdu kreá, te na e momento ku inhustisia a wórdu hañá den bo" (Ezekiel 28:12-15). Si, Lusifèr tabata un bunita kriatura, un angel den shelu. Orguyo tabata su kaída, manera Ezekiel 28:17 ta bisa: "Bo kurason a bira orguyoso pa motibu di bo bunitesa; bo a korumpí bo sabiduria pa motibu di bo splendor". Orguyo ta ún di e hèrmèntnan di mas mortal. "Bo tabata den Eden, e hardin (paraíso) di Dios", ta hasi referensia akinan na e promé desepshon, (mira Genesis 3 kaminda Satanas a papia den e kolebra i a pone Adam i Eva hasi piká). 6. Ken a wórdu saká for di shelu? "I tabatin guera den shelu, Miguel i su angelnan tabata hasi guera kontra e dragon. I e dragon i su angelnan tabata hasi guera, i nan no a prevalesé, i no tabatin lugá mas pa nan den shelu. I e gran dragon a wórdu tirá abou, e kolebra di antiguëdat kende ta wórdu yamá diabel i Satanas, kende ta gaña henter mundu; el a wórdu tirá abou riba tera, i su angelnan a wórdu tirá abou huntu kuné" (Revelashon 12:7-9). Despues di poko tempu ku Satanas a kuminsá ku su rebelion na shelu, el a trata di kana ku sabiduria i astusia, i engaño entre e angelnan, tratando pa gaña nan na su banda, pa asina huntu nan por a bai kontra Dios i Su prinsipionan. Hopi a sigui'é. Anto Kristu (Miguel) i Su angelnan a tira Satanas i su angelnan for di shelu. For di e tempu ei, Satanas a hasi e tera aki su kapital. 7. Kua ta Satanas su aparensia? "I no ta nada straño, pasobra Satanas mes ta disfrasá su mes komo un angel di lus" (2 Korintionan 11:14). Probablemente abo lo por a mira Satanas pintá riba un pótrèt ku kachu, hoef, rabu, uña largu, etc. Ma Pablo ta bisa e diabel ta laga su mes parse manera un ange l di lus, pa imitá Dios Su trabou, asina hende no ta kai ariba lihé ku ta e ta obrando. Asina e por gaña mas hende. 8. Kiko Satanas ta trata di hasi ku Dios Su yunan riba e tera aki? "Sea alerta; wak bon! Diabel, boso atversario, ta kana rónt manera un leon ku ta grita, buskando hende pa e devorá" (1 Pedro 5:8). "Pero ai di boso, tera i laman, pasobra diabel a baha bini serka boso, yen di rabia, pasobra e sa ku e tin tiki tempu" (Revelashon 12:12). E ta purba tenta nos pa hasi piká, pasobra e ta odia Dios. Satanas sa ku Dios ta stima nos masha hopi mes. E ta sinti, si e por hasi nos daño, esaki lo duél Dios. Satanas ke destrui e hendenan ku ta mas pegá na Dios Su kurason. Mas serka nos yega na e fin di mundu, mas pió Satanas lo bira, i mas krueldat nos lo mira. E sabi ku su tempu ta kórtiku, ku pronto e lo bai risibí su kastigu final, i e kjer hiba mas tantu ku e por huntu kuné. Korda, ora nos peka, nos ta di parti di Satanas, i nos ta kontra Hesus. 9. DIOS A KREA DIABEL? Un bunita yu chjkjtu a nase. Nunka el a hasi piká. E yu akj a krese, i na grandi el a kai den pjká teribel i finalmente el a mata un hende. Lo bo bisa ku e mucha su mama a hañ'é pa ta un burdugu? Of ku e mama a duna lus na un burdugu? Klaru ku no. El a trese un yu chikitu inosente na mundu. Ma ora e mucha a krese el a skohe e kaminda robes, i no a sigui e kaminda korekto ku su mama a siñ'é. Dios a krea Lusifèr, un bunita angel, santu i bon. Pero pa motibu di orguyo el a lanta kontra Dios i Su gobièrnu. El a hasi su mes un diabel. 10. Pakiko Dios no a destrui Satanas for di e promé dia ku el a peka? Si Dios a kastigá Satanas for di e dia ku el a peka, tur e otro angelnan i sernan kreá den universo lo no a komprondé kon mahoso i kruel piká ta. Dios kier Su siguidornan obedesé pasobra nan ta stjm'E. E no ke pa nan obedesé simpelmente pasobra nan ta spantá, ku kualkier fout nan hasi, E ta kla pa kaba ku nan. E ta laga tur ku ta den universo liber pa skohe si nan ta obedesé óf nó. 11. Kiko ta pago di piká, i kua lo ta Satanas su fin? "Pasobra pago di piká ta morto, ma e regalu (grasia) ku Dios ta duna ta bida eterna, ku nos por haña den nos Señor KristuHesus"(Romanonan 6:23). "Sinembargo ata bo ayabou den reino di morto, den profundidat di abismo. Esnan ku ta mira bo ei ta wak bo i no por kere nan bista. Nan ta komentá: T'esei ta e hómber ku a pone mundu tembla i reinonan sakudí te den nan fundeshi" (Isaias 14:15, 16). "Pesei Mi a laga kandela sali for di bo; esaki a kaba ku bo, i Mi a hasibo bira shinishi riba tera den bista di tur esnan ku ta mirabo" (Ezekiel 28:18). `I diabel, kende a gaña nan, a wórdu tirá den e lago di kandela i swafel" (Revelashon 20:10). Satanas finalmente lo wórdu destruí pa kandela. 12. Por tin peliger di hasi piká den Dios Su universo? "Tur ku konosébo entre e nashonnan ta keda babuká pa bo motibu; bo a bira un horor, i nunka mas lo bo eksistí". (Ezekiel 28:19). "Kiko bo ta plania kontra Señor, E lo kaba kuné kompletamente. Angustia lo no lanta dos biaha" (Nahum 1:9). Ora Dios destrui Satanas i piká finalmente, esei lo ta e fin pa semper. "Angustia lo no lanta kabes pa di dos biaha". ANGELNAN TA NOS WARDADOR 13. Ken ta wak riba Dios Su yunan pa protehá nan di Satanas su atakenan? "Señor su angel ta tene kampamentu rónt di esnan ku ta sirbi Dios, pa protehá nan" (Salmo 34:7). 14. Angelnan ta spiritu di hende morto? "Pa un poko tempu Bo a hasié menos ku e angelnan" (Hebreonan 2:7). Hende a wórdu kreá menos ku un angel. Angelnan a wórdu kreá na un nivel mas haltu ku ser humano. Angelnan algun bes a wórdu yamá Kerubinnan, Serafin. Promé ku ningun hende a muri, angelnan tabata kreá kaba (mira Genesis 3:24. Kiermen ku angelnan no por ta spiritu di morto. Nan tin un forma diferente for di hende. 15. Kon angelnan su aparensia ta? "E angel tabata bria manera ora welek ta kórta i su paña tabata blanku manera lechi" (Mateo 28:3). Pa motibu di piká nos no por mira e gloria di shelu. Meskos ta konta pa e angelnan tambe. Nos no por mira nan, pero sin embargo, nan ta serka nos. 16. Ken ta wak riba tur mucha? "Tene kuidou pa boso no despresiá un di e chikitunan aki, pasobra Mi ta bisa boso, ku nan angelnan den shelu ta mira semper kara di mi Tata ku ta na shelu" (Mateo 18:10). Kada mucha tin un angel wardador ku ta warda nan. Ounke nos no ta mira e angelnan, tog nan t' ei. Un tempu (mira 2 Reinan 6:16, 17), ora un profeta di Dios tabata den gran peliger, e angelnan a rondoná e seru kaminda e tabata biba. Ku deseo pa su sirbidor por haña mas fe, e profeta a resa pidiendo Dios pa habri wowo di su kria, "I Señor a habri wowo di e sirbidó. El a ripará ku e seru tabata yen di kabai i garoshi di kandela". Tabata Dios Su angelnan, i e seru tabata yen di nan. Nos por ilustra esaki ku un radio. Ora bo sende un radio no ta e ora ei e onda ta wòndu produsi, e onda tabat'ei kaba. E radio ta hasi posibel pa nos por skucha i apresiá musika. Un dia nos tambe lo por papia ku nos angel wardador, i e lo konta nos kuantu biaha el a protehá i spar nos di peliger. 17. Angelnan sa kome? `I a bini dos angel na Sodoma, i Lot a hasj un fiesta pa nan, i nan a kome" (Genesis 19:1, 3). E tekst aki ta duna nos evidensia ku angelnan ta sernan real, pasobra nan por kome kuminda. SUFISIENTE ANGEL PA PROTEHA NOS 18. K u a n t u a n g e l t i n ? "I mi a wak, i mi a tende bos di hopi angel rònt di e trono i kriaturanan bibu i e ansianonan; i nan kantidat tabata dies mil biaha dies mil i miles i miles" (Revelashon 5:11). Ta un bendishon i konsuelo pa nota ku tin miones di angelnan bon na nos disposishon. Pa e motibu ei nos no tin mester di teme pasobra Dios por kuida di nos. Den Revelashon 12:4 e ta bisa ku solamente un tersera parti di e angelnan a sigui Satanas su rebelion; dos tersera parti di angelnan a keda fiel na Dios. Asina ta ku pa kada angel ku Satanas tin, Dios tin dos angel pa yuda nos. David a bisa den Salmo 103:20 ku e angelnan di Dios "ta poderoso den fortalesa". 19. Ora ku tin difikultat na tur banda, ki promesa Dios a duna na esnan ku ta obedes'E? "Nada malu lo no pasa ku bo, ni ningun plaga lo no yega serka di bo tènt. Pasobra E lo duna Su angelnan enkargo tokante di bo, pa wardabo den tur bo kamindanan" (Salmo 91:10, 11). Hende por hasi bofón di bo pasobra bo ta trata di hasi bon. Nan lo yamá bo kèns i antikuá pasobra bo ta lesa bo Beibel i ta hasi orashon. Ma ora problema bini, lo bo ta protehá. Si e personanan ei no arepentí, nan lo no tin protekshon. Si abo ta fiel na Dios, Su angelnan por wardá bo konstantemente. 20. Kua ta e trabou prinsipal di e angelnan? "Nan tur no ta spiritunan ku ta sirbi, mandá pa sirbi esnan ku lo eredá salbashon?" (Hebreonan 1:14). E angelnan ta buska kada persona sinsero. Dios a manda nan pa yudabo ora bo ta den mester. Ta pa e motibu ei bo mester resa tur dia na Señor, i keda serka di djE, asina ku tur ora bo tin protekshon di e bon angelnan. ILUSTRASHON: Un anochi ora un mishonero a bai sosegá pa kabamentu di siman, den su chosa aya na Borneo, un nativo a konta un bunita historia, tokante un mucha muhé di seis aña. "Alomenos dos luna promé, e mama a manda su yu pa bai kohe algun blachi grandi ku nan ta usa pa tayó, trese p'é. E mucha a sigui hunga na kantu di e mondi, i a bai leu i mas leu, te ku el a pèrdè. Pronto a bira anochi, i e mama ku e tata a sali bai busk'é, despues ku el a tarda. Ku tambú i flambeu nan a buska ront den e mondi peligroso, pero nan no por a hañ'é. E pareha ku kurason kibrá a bai kas pa yora i tambe pa resa, pasobra tan pronto ku nan a bira Kristian, nan a tuma e kustumber pa resa pa tur kos. Banda di dos' or di mainta nan a tende bos di nan yu chikitu pafó. Nan a kore sali felis pa bai kontr'é, pasobra e tabata bibu. El a konta nan: `Mi a kana i kana. A bira skur i pretu. Mi tabata tin un miedu teribel, asina mi a kore hopi. Mi a korda pa hasi orashon. Anto mi a mira un homber para banda di mi bistí tur na blanku. El a yuda mi bini strét kas den e skuridat". Ki bunita ta ku e mucha chikitu di mondi aki a siña pa hasi orashon. Ki gradisido nos tur mester ta pa e protekshon di e angelnan. . PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 3 1. Bo a siña e versíkulo di memoria di e lès aki? ________________________________________________________________ 2. Hesus, Isaias, Ezekiel, i e buki di Revelashon ta bisa ku Satanas a bini for di ___________________________ 3. Promé ku el a kai den piká, su nómber tabata __________________________________________________________ (Par. 3). 4. Algun di e siguiente preguntanan ta bèrdat i otronan robès. Pone un krus na e palabra robes, i un rónchi na esnan bon: a. Hesus a saka Satanas for di shelu. b. Satanas tabatin kachu, hoef, i un rabu. c. Satanas a gana un tersera parti di e angelnan den shelu pa sigui'é. d. Satanas ta gusta pa yuda yunan di Hesus. 5. Nahum 1:9 ta priminti ku " _________________________ lo no lanta _____________________________________________ bes" 6. Pa sigui, pone un krus na esnan robes, i un rónchi na esnan bon. Angelnan ta: (a) spiritu di mucha morto. (b) sernan kreá pa Dios i nan ta na nivel mas haltu ku ser humano. (c) yunan di Satanas. (d) spiritunan di hende morto. 7. Marka bèrdat óf falsu: a. Angelnan ta manera lus ku ta bria b. Angelnan no a kome nunka nada a c. Tin mion i mion di angelnan ( 8. Kada mucha tin un ______________________ ku ta wak ariba dje (Par. 16). 9. Kua ta e trabou prinsipal di e angelnan? _________________________________________________ (Par. 20) 10. Salmo 91:11 ta bisa: "E lo duna Su kamindanan" (Par. 18). enkargo tokante di bo, pa ______________________ den tur b o 11. Ken ta mas poderoso, e angelnan di Satanas óf e angelnan di Hesus?____________________________________________ ************************************************************************************************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Number : ____________________________________ (Fam) ___________________________________________ Kaya: ___________________________________________Number: ________________ Stad: ___________________________ **************************************************************************************************************************************************** Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Scalaweg 7 --Curaçao N.A. Un kurso gratis di e prógrama: LUS DI MUNDU Bos di Profesia--Lès 4 ORIGEN DI PIKA I SU REMEDI Versíkulo di Memoria: "Pasobra Dios a stima mundu asina tanto ku EI a .duna Su uniko yu pa tur ku kere den djE no bai pèrdí ma haña bida eterna" (Juan 3:16). Nos ta bai studia kon piká a drenta mundo; di ki manera Satanas a bin hasi e tera aki su kapital, i e remedi pa piká. Dios Su palabra ta splika e origen di piká, i ta duna siguransa di viktoria, i speransa pa futuro. Nos versikulo di memoria, probablemente e versíkuo mas stimá den Beibel, ta musta ku Dios tin interes personal pa salbashon di ser humano. El a duna Su uniko Yu pa salba rnundu. No tin sakrifisio mas grandi ku por wòrdu hasí. 1. Ken a krea hende riba e tera aki? Kon? "E ora ei Señor Dios a forma hende di e stòf di tera i a supla e rosea di bida den su nanishi; i hende a bira un ser bibu”(Genesis 2:7). Si, Dios a krea hende i Ela duné e rosea di bida. El a kumisa hala rosea, biba, pensa, papia, i kana. 2. Kon a traha e promé h ende muhé? "Asima Señor Dios a hasi e hòmber pega un soño profundo, i el a drurni; e ora ei EI a tuma un di su repchinan i a sera e karni na e lugá ei. I Señor Dios a traha un muhé ku e repchi ku Ele tuma for di e hòmber i a hih'é pa e hòmber” (Genesis 2:21,22) Tumando un repchi for di kustía di e hòmber, Dios a krea e promé muhé, esposa di e promé hòmber. Tabata e plan di Dios pa e tata i e mama den un hogar para banda di otro, i stima i yuda otro. 3 . O r a D i o s a k r e a A d a m , k i k o m e st e r t a b a t a p o s i s h o n di e hòmber en relashon ku tur e animalnan? "E ora ei Dios a bisa: 'laga nos ban traha hende awor. E mester ta segun nos imagen i e mester parse nos. Lo e tin poder riba piskánan den laman, riba paranan den laira, riba bestianan mansu i feros, i riba fur bestia ku ta lastra abou riba suela'. Dios a krea hende segun su imágen. Segun imágen di Dios El a kre'é: hòmberi muhé’ (Genesis 1:16. 27). Si bo lesa Genesis 3:20 lo ho haña sabi ku e nòmber di e promé hòmber tabata Adam i di e promé muhé tabata Eva. Dios a traha, nan den Su imágen. E animalnan, paranan i piskánan, tur tabata someté na nan komo gobernantenan di e tera. 4.Ki lugar Dios a duna Adam I Eva pa nan lugá di biba? "I Señor Dios a planta un hòfi panda pariba, na Eden; í ayanan el a pone e hòmber ku El a forma. Señor Dios a laga tur sorto di palu bunita krese. Nan fruta tabata bonita pa mira i bon pa kome. Meimei di e hòfi tahatin dos palo: e palo ku ta duna bida i e palu ku ta duna konosementu di bon i malu. Den Eden tambe tabatin orígen di un rio ku tabata duna awa pa e hòfi... Señor Dios a pone e hende den hòfi di Eden pa e kultivá i kuida e hòfí"(Genesis 2:8,9,10,15). Ki bunita lugar pa biba den un hardin ku palunan agradabel, ku un rui kla i friu, animalnan, paranan, piskánan, i a palunan tur tabata perfekto. Ei no tabatin enfermidat, tristesa i dolor. I nunka e animalnan tabata rabia. 5. Ki spièrtamentu speshal Dios a buna na e pareha? "I Señor Dios a ordená e hòmber, bisando: 'Di tur palu di e hòfí bo mag kome libremente, ma di e palu di konosementu di bon i malu' lo bo no kome, pasobra e dia ku lo bok ome di dje, lo bo muri sigur"(Genesis 2:16. 17). Señor a duna Adam i Eva tur e kosnan bon ku nan tabatin mester pa nan gosa i ta felis. El a pèrmiti nan kome e frutanan di diferente palunan. Solamente tabatin ún palu, e palu di konosimentu di bon i malo, ku nan mester a laga para. Nan tabata prohibí di kome di su fruta, ku un kastigu di morto. Ora kualkier hende desobedesé, e ta bandoná Dios, e Fuente di bida. i naturalmente, morto ta sigui despues. HENDE SU PROME PIKA 6. Lesa e historia tristu di ki manera e kolebra a gaña Eva I Adam pa nan desobedesé Dios. "Awor e kolebra tabata mas astuto ku tur otro bestia di sabana ku Señor Díos a traha. I el a bisa a mohé:'Di bèrdat Dios a bisa: 'Bo no mag kome di ningun palo di e hòfi'?" I e muhé a bisa e kolabra: 'Di fruta di e palunan di e hòfi nos por kome, ma di fruta di e palu ku ta keda meimei di e hòfi, Dios a bias: Boso no mester kome di dje ni mishi ku ne, pa boso no muri.’ I e kolebra a bisa e mohé 'Siguramante boso lo no muri! pasobra Dios sa ku e dia ko boso kome di dje, boso wowo lo habri i boso lo ta manera Dios konosiendo bon i malo'. Ora ku e muhé a mira ku e palu tabata bon pa kumínda, i ku e tabata un delisia pa bista, i ku e palo tabata deseabel pa hasi hende bira sabi, ela kohe di su fruta i a kome; i el a duna su esposo tambe ku tabata huntu kume" (Genesis 3:1-6). Si bo lesa algun di e otro versikulonan ko ta sigui, lo bo haña sabi ku ora Dios a baha pa papia ku Adam i Eva, nan a skonde di bèrguensa tras di e palunan. Nan no por a mira Dios den Su kara, pa motibu di nan konsenshi kulpabel. Si un hende hasi un kos ku ta malo, e ta pèrdè e mirada franko ku e mester tin. 7. Ken tabata e kolebra? "I e dragon ei a wórdu tirá-afo; esta'e kolebra bieu, ku yama diabel i Satanas, ku ta gaña henter mundu"(Revelashon 12:9). E kolebra ku tabata skondí den e palu prohibí, no tabata ningun otro ku Satanas ken a wórdu saká for di shelu. Si Adam i Eva por a komprondé solamente ku tabata Satanas ken tabat a gaña nan! K i engaño grandi! Nan a desobedesé nan Kreador; nan a bandoná Dios i a uni ku e banda di e enemigu, Satanas. Nan tabata meresé morto. Ki mensahe teribel pa e angelnan hiba shelu. Adam i Eva a hasi piká. Satanas a bisa ku e tabata manda riba tera i ku Adam i Eva mester a obedesé na dje. El a hòrta e derechu di hende pa goberná tera. E PROMESA DI UN SALBADOR 8. E atardi e ora Señor a baha pa papia ku Adam Eva, ki mensahe di speransa El a trese? "I lo Mi pone enemistat entre abo (Satanas-e kolebra) i e muhé (Eva), i entre bo simia (siguidornan di Satanas) i su simia (yunan di Adam i Eva); e (e yu benidero di Adam i Eva) lo heridá bo kabes, i abo (e serpiente Satanas) lo heridá su hilchi di pia"(Genesis 3:15). E versikulo aki, ta poko duru pa komprondé. Ma e palabranan aki skirbí den divishon lo yuda bo mira di ken Dios ta papiando. Esaki ta un promesa ku un yu lo bini di Adam i Eva, ku lo machika kabes di Satanas. Maske ku ta pará ku Satanas lo heridá e Yu ei, un profesía ta bisa di antemano tur e sufrimentunan di e Salbador primintí-- e viktoria final di Kristu riba Satanas ta sigur, pasobra E (Kristu) lo machiká kabes di Satanas. 9.Kiko Isaias a profetisa di e Libenador benidero? "Pasobra un yu a nase pa nos, un ýu h6mber ta duná na nos, i e gobernashon lo ta riba Su skouder. Su nòmber lo ta Konsehero Maravioso, Dios Poderoso, Tata Etèrno, Prens di Pas" (Isaias 9:6). Esaki tabata skirbí mas di 700 aña promé ku nasementu di e Salbador. E puebel tabata spera ainda e benida di e Libertador, Salbador, Prens di Pas. Nota bon ku e Libertador benidero òf Salbador ta wórdu yamá "un yu", "un mucha". E ta un profesía, papiando di antemano di e desendiente futuro di Adam i Eva, primintí den Genesis 3:15. 12.Hesus, for di mucha, a komprondé ku E tabatin un trabou speshal pa hasi? "I e Mucha tabata krese i bira fuerte i a wórdu yená ku sabiduria; i e grasia di Dios tabata riba djE... Pakiko boso tabata buska Mí? Boso no tabata sa ku Mi mester ta den e kas (sirbishi) di Mi Tata?" (Lukas 2:40, 49). Ora E tabatin 12 aña, ya Hesus a realisá ku E tabatin un trabou speshal pa hasi pa trese un mensahe di salbashon pa tur hende i pa muri na lugá di hende. Hesus a bini pa salba tur ku ke bira for di piká i asept'E komo nan Salbador. "I e angel a bisa nan, No tene miedu; pasobra mira, mi ta trese bon nobo di gran goso pa boso ku lo ta pa henter e pueblo (pa tur hende)"(Lukas 2:10). 13.Ora Hesus a wòrdu boutisá, ki prueba publiko a wòrdu duná na mundu ku E tabata e Yu di Dios? "I despues di a wòrdu batisá, Hesus a salí mesora for di awa; i ata, e shelunan a wórdu habrí i el a mira e Spiritu di Dios baha manera un palomba i keda riba djE. I ata, un. bos for di e shelunan, bisando: ta Mi Yu stímá, den Kende Mi tin goso" (Mateo 3:16, 17). Hesus a wórdu batisá promé ku El a kuminsa prediká, siña kura hende malu. Na ora di e boutismo, e Tata a papia e palabranan maravioso aki, Esaki ta mi Yu stimá, den ken Mi tin Mi goso'. Durante e tres aña i mei di Su ministerio, tur kaminda ku El a bai, Hesus a prediká na e hendenan i a bisa nan pa bandoná nan pikánan. HESUS SU MORTO I VIKTORIA RIBA E KRUS 14.Kon e hendenan a trata Hesus ora El a yega na fin di Su trabou? "Awor e saserdotenan prinsipal i henter e Konsilio tabata purba haña testimonio falsu kontra Hesus, pa nan por a laga marE"... Ora dia a habri, tur e saserdotenan prinsipal i e ansianonan di e pueblo a konsultá ku otro kontra Hesus pa laga mar’E.. I despues di a flègt un korona dí sumpia, nan a pone esei riba Su kabes, i un richi den Su man drechi; I nan a hinka rudia Su dilanti i a hasi bofon di dje, bisando: 'Saludo, Rei di e hudiunan! I nan a skupi riba djE i a kohe e richi i a kuminsá dal E riba Su kabes... í a bai kunE pa krusifik'E... I nan a pone riba Su kabes e akusashon kontra djE ku ta bisa: 'Esaki ta Hesus, e Rei di e Hudiunan" (Mateo 26:59; 27:1, 29-31, 37). 10. Ki ora e plan a salbashon pa hende a wordu hasí? "Ata aki e Lamchi di Dios ku ta kita piká di mundu" (Juan 1:29). .„. "e Lamchi matá for di prinsipio di mundu" (Revelashon 13:8). HESUS ta wòrdu yamá "e Lamchi di Dios". For di prinsipio di mundu, Dios Tata i Hesus, e "Lamchi" a traha e plan ku si hende kai den tentashon hasi piká, Hesus lo bini i duna Su bida pa paga e kastigu di morto, enbes di hende. E SALBADOR A YEGA 11. Poko promé ku Kristu a nase, ki mensahe un angel a trese for di shelu na tera? "1 e lo haña un Yu h6mber; i lo bo dun'E e n6mber Hesus, pasobra ta E ta Esun ku lo salba Su pueblo di nan pikánan". (Mateo 1:21). "HESUS", e nòmber maravioso ei ta nifiká "Salbador". Pa kasi kuater mil añanan, mundu tabata spera e Salbador ei. Porfin e Yu primintí, e Mucha, a bini pa salba mundu for di piká. Hesus tabatin un mama terenal (Maria) i un Tata selestial (DIOS). No ta nada strañu anto ku E por a trese shelu i tera asina serka otro. Nan a krusifik'E. Esaki ta e bista di mas tristu den henter mundu. E dirigentenan religioso di e dianan ei tabata odia Hesus pasobra El a mustra e pikánan den nan bida. I nan tabata yalurs, pasobra e hendenan tabata gusta tende Hesus. Asina nan a klab'E riba krus. Nan no a realisá ku -pa medio di Su-morto riba krus, Hesus lo tabata kapas pa salba tur ku bini serka djE pa pordon i salbashon. Hesus, boluntariamente a ofresé pa muri na lugar di hende. Tur ku kere den djE i obedes'E por wórdu salbá. 15.Ora Hesus a muri riba e krus, ki gritu di viktoria por a wórdu tendé? "I mi a tende un bos duru den shelu, bisando: Awor e salbashon i e poder i e reino di nos Dios i e outoridat di Su Kristu a yega, pasobra e akusadó di nos rumannan, ku ta akusá nan di dia i anochi dilanti di nos Dios, a wórdu tirá abou" (Revelashon 12:10). Adam e pèrdè e dominio riba e mundu aki. Satanas a tuma e dominio riba e mundu aki, pa medio di e engaño na Adam i Eva den hardin di Eden. Pa medio di Su morto, Hesus a salba e posishon ku hende a pèrdè, atrobe. Ta di e manera aki, Satanas, e akusador di hende, a wórdu tumbá. Oro ni plata no por a salba nos. Hesus, Esun ku nunka a hasí, mester a duna Su sanger. Un hende por rechasá un amor asina? 16. Despues di Su morto i resurekshon, ki poder a wórdu duná na Hesus? `Ami ta Esun ku ta biba; i Mi tabata morto, i mira, Mi ta bibu pa semper, i Mi tin e yabinan di morto i di Hades (fíèrnu)" (Revelashon 1:18). Ora nos ta adora Hesus, nos ta siguiendo Esun ku promé tabata den shelu; i ku a bini manera un yu na tera. Esun ku a muri na nos lugá, ku a lanta atrobe, i awor ta den shelu. Esun ku ta biba pa yuda Su siguidornan fiel riba tera; i ku lo salba nan for di graf. 17. Kiko Hesus lo hasi ku nos pikánan si nos konfesá nan? "Si nos konfesá nos pikánan, E ta fiel í hustu pa pordoná nos nos pikánan i pa limpia nos di tur inhustisia" (1 Juan 1:9). Ki un promesa maravioso! No ta importá kon skur nos pikánan di tempu pasá por tabata, si nos tin boluntat pa hiba nán. serka Hesus, E lo pordoná nan tur, i e lo salbá nos. 18. Kiko Hesus ta hasiendo awor? "E ta Esun ku Dios a halsa na Su man drechi komo un Prens i un Salbador, pa duna Israel repentimentu i pordon di piká"(Echonan 5:31). "Mi ta bai pa prepará un lugá pa boso. I ora Mi bai i prepará un lugá pa boso, lo Mi bin atrobe i risibí boso serka mi, pa kaminda Ami ta, boso tambe por ta" (Juan 14:2, 3) . Hesus ku awor ta ku Su Tata selestial, ta hasiendo preparashon pa bolbe atrobe pa tuma tur e fielnan. E lo tuma nan pa nan bai huntu ku n' E . Pensa riba esei so! Hesus ta wardando riba abo, pa dun'E bo kurason awor. E tin gana di pordoná bo i salbá bo for di piká, i si bo bini serka djE, finalmente lo E tuma bo pa bo por ta huntu kun'E den e kas selestial. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 4 1. Bo a siña bo versikulu di memoria? 2. Segun e versikulo di memoria, si un persona mester wòrdu salba, e mester kere den 3. E promé hòmber i e promé muhé tabata yama 4. Pone un strepi dor di e palabranan ku ta malu den lo siguiente: a. b. c. d. e Yu di _______________ nan promé kas tabata yama e Hardin di ___________(Par. 3, 4). Adam Eva tabata pefektamente kontentu ku nan kas den prinsipio. Dios ta manda riba Adam Eva, pero e animalnan mester a obedesé hende. Eva tabata trahá for di ún di e ripchinan di Adam. Adam tabata trahá d palu. 5. Adam i Eva tabata prohibí pa kome e fruta di e palu di………………………….di…………………….i………………………… 6. Eva tabata engaña pa medio di e ________________________ papiando kune. Realmente tabata _____________________________ papiando dor di e __________________ (Par. 6, 7). 7. E serpiente a bisa Eva ku e lo no si e kome. (Par. 6). si e kome' di e fruta prohibi, ku e lo ta manera ___________ 8. Pone un sirkulo ront di e kontesta bon. Despues ku Adam i Eva a hasi piká., Dios a bisa ku e lo: a. Destrui nan inmediatamente. b. manda un Salbador, c. destrui Satanas inmediatamente, 9. E angel a bisa di e Salbador, "Lo bo yama Su nômber _______________ pasobra E Bo _____________________ Su ____________ for di nan ………………………" (Par. 11) 10.E palabra "HESUS" ta nifika." N ò m b e r d i S u m a m a t a b a t a _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ i Su Tata selestial tabata _____________________ (Par. 11). 11. Konta por lo menos tres kos kruel ku nan a nasi ku HESUS na fin di Su ministerio. (Par. 14). _____________________________ 12. Pone un strepi dor di loke ta malu den e siguiente parti: a. Hesus ta den Su graf ainda. c. Hesus ta ansioso pa pordoná nos nos pikanan. d. HESUS ta bini atrobe pa tuma Su siguidornan bai shelu kunE. b. Hesus ta den shelu avvor. ****************************************************************************************************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: _____________________________________ (Fam) _____________________________________________ Kaya Number: Stad: ****************************************************************************************************************************************************** Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 of Landhuis Gaito of Scalaweg # 7 -- CURAÇAO N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia -- Lès 5 Kon Nos Por Ta Salbá Versikulo di Memoria: "I a bisa: Di bèrdat Mi ta bisa boso, si boso no kombèrtí i bira manera mucha, boso lo no drenta den reino di shelu" (Mateo 18:3). Masha hopi hende ta desea di haña sa kon nan por ta sigur di haña salbashon. Den e vèrs di memoria aki Hesus ta splika ku kombertimentu i preparashon pa shelu ta asina simpel, ku asta un mucha chikitu por komprond'é. 2. Kiko nos tin mester pa nos haña e deseo di bandoná piká? Papiando di piká i kon teribel e ta, Pablo a bisa: "Hende miserabel ku mi ta! Ken lo librami di e kurpa di morto aki?" el a pidi pa trese lus i a kore bai paden i, temblando di miedu, el a tira su kurpa abou dilanti di Pablo i Silas, i despues ku el a hiba nan nan pafó, el a bisa: Señornan, kiko mi mester hasi pa ta salbá?"' (Echonan 16:27-31). Aki bo tin e ehëmpel di e wardadó di preso, ken diripente a sinti e nesesidat pa un Salbador. E tabatin miedu di bai pèrdí i den agonía el a sklama, Kiko mi mester hasi pa salba? Hesus, nos dushi Salbador mizerikordioso nunka ta keda sin kontestá e pregunta ei. Unbes Pablo a kontestá: "Kere den Señor Hesus, i lo bo ta salbá". HESUS so por salba! (Romanonan 7:24). Pa un hende haña e kaminda pa Hesus i salbashon, e mester komprondé promé kon teribel piká ta, i e mester sinti ku su kondishon ta pekaminoso, i ku e tin mester di ayuda. Papiando di su lucha kontra piká, Pablo ta konsiderá su mes komo un hende miserabel. E ta kompará e peso di piká den bida di hende ku un kadaver ku e ta lastra tras di dje. ILUSTRASHON: Den e museo di Atenas (Gresia), den un kuarto patras tin un bista strañu tin dos kurpa di hende uní pa un kadena pisa. E kurpanan i e kadena a petrifiká i a bira piedra. Lo bo puntra, ta kiko esei tin di hasi ku piká? Hopi tempu pasá, pa kondená un kriminal na morto, tabata kadená su kurpa na un hende morto. Imaginábo kon teribel esei mester ta pa un hende ku tabata bai muriendo poko poko, mará na un hende morto, ku ta kaba di putri'é na bida. Ora al final e persona muri, tur dos tabata wórdu derá huntu. Asina piká ta. Si bo keda mará na e bida di piká, lo e kita bo deseo di hasi bon, ifinalmentelobo wórdudestruí. AREPENTIMENTU 1. Kua ta e siguiente paso pa yega serka Hesus pa salbashon? "Repentí anto i kombèrtl, pa boso pikánan wórdu kitá, pa tempunan di refreskamentu por bin for di e presensia di Señor"(Echonan 3:19). Pedro a bisa na e grupo di hende ku tabata anhelá salbashon "Arepentí". Pero, lo bo puntra: Kiko kiermen pa un hende arepentí? AREPENTIMENTU ta simpelmente pa un persona bandoná su bida bieu di piká. Piká ta hiba na morto. Korda ku e "pago di piká ta morto" (Romanonan 6:23). Ora bo disidi pa aseptá Hesus komo bo Salbador personal, bo tin un kambio di kurason; bo ta bira pa e otro direkshon, pa bida eterna. Arepentimentu ta masha simpel-- bira for di e kaminda bieu di piká pa obedesé Hesus i biba di awor en adelante p'E. KONFESHON 4. Despues ku nos a arepentí, kua mester ta nos siguiente paso? "Si nos konfesá nos pikánan, E ta fiel i hustu pa pordoná nos nos pikánan i pa limpia nos di tur inhustisia" (1 Juan 1:9). Pa un hende salba, e mester bandoná piká. Si e re-konosé ku e tin mester di ayuda, pa haña libertat di su kaminda bieu di eror, Señor Hesus por salb'é! KERE DEN PODER DI HESUS KU POR SALBA NOS 2.Kua ta e pregunta mas importante den henter mundu, i kua ta su kontesta? "I ora ku e wardadó di prizon a lanta for di soño i a mira e portanan di prizon habrí, el a saka su spada i tabata kla pa mata su kurpa, keriendo ku e presonan a hui. Ma Pablo a grita duru, bisando: `No hasi bo mes daño, pasobra nos tur ta aki!' I Nos mester konfesá nos pikánan. Dios ta priminti di pordoná tur nos pikánan, i limpia nos di tur inhustisia (hasimentu di malu) pa medio di e sanger di Hesus. Si ainda abo no a hasi'é, lo bo tin ku baha bo kabes, òf hinka be rudia den orashon, pidi Dios pa pordona bo bo pikánan. KONFESHON ta: pidi Dios pordon. E ta un paso di gran importansia. pordon, tabata blo bisa, "Kon mi por sa ku Dios a pordoná mi pikánan? Mi no ta sinti ningun diferensha for di promé. E señora aki tabata robes den basa pordon di piká den e manera ku e ta sinti. 5.Si nos ofende un hende, kua ta nos deber? "Pesei, konfesá boso pikánan un na otro" (Santiago 5:1). Nos mester aseptá pordon pa medio di fe. Solamente kere e promesa di Hesus. E ta bisa, arepenti, konfesá, i Ami lo pordona bo pikáman, I lo mi no kòrda nan mas pa eternidat. Tuma Hesus na Su palabra. E ta kapas pa hasi esaki, E ta deseá. di pordoná i salbá bo. Si un hende a hòrta algu di un otro persona, òf ei a gaña riba dje, òf di un forma òf otro el a perhudik'é, e mester bai serka e persona ei, konfesá e malu ku el a hasi, drecha kuantu ku ta posibei. Klaro ku e mester pidi Dios tambe pordon. Ora nos kometé un ofensa òf piká, ta nesesario konfesá esaki na Dios i e hande afektá: i. Ounke tin piká, ku mester wòrdu konfesá. na DIOS so. PORDON DI DIOS 6.Kiko Dios a priminti pa hasi ku e pikànan ku nos a konfesá? "E lo tene kompashon ku nos atrobe; e lo trapa nos inikidatnan. Si abo lo tira tur nan pikanan den e profundidatnan di laman" (Mikeas 7:19). Amigunan, no ta maravioso pa nos sa ku ora nos arepenti Dios lo tene kompashon di nos; lo E pordoná tur nos inikidatnan: lo E tira nos pikánan den e profundidat di laman, nos no por haña nan mas. Mira 'kon Dios ta deshasí kaba ku e pikánan ku nos konfesá. Alabá sea Su nòmber! 9. Ora nos arepení di nos pikánan, kiko Dios ta hasi ku nan finalmente? “Ami, si,Ami, ta Esun ku ta kita bo transgreshonnan pa Mi mes kousa; lo Mi no kòrda bo pikánan" “(Isaias 43:25). NO TA NENGA NINGUN HENDE SALBASHON 7. Hesus lo ninga di salba un hende ku ta arepenti di bèrdat? "Esun ku bini serka Mi lo Mi no tir'é afó"(Juan 6:37). 'I e Spiritu i e brùid ta bisa: Bin'. I laga esun ku tende, bisa: ‘Bin'. I laga esun ku tin set; bin; laga esun ku kier, tuma e awa di bida pòrnada"(Revelashon 22:17). Esakinan ta vèrsnan masha, importante. Ken ku bin serka Hesus lo haña salbashon. Si bo tin un boluntat i ke bini serka djE, E ta aseptabo. E ta pordoná, pasado i ta duna bo forsa pa biba rekto, den futuro. Asina tantu skuchador di Radio ta skirbi, i ta bisa: “Mi ta sinti ku no tin yudansa pa mi. Dios a rechasami i no tin pakiko purba atrobe. Mi pikánan ta asina hopi i asina malu. Mi ta resa, pero E no ta yudami. Bo'n ta kere ku mi ta pèrdí?" Nos kontesta ta: NO! Si un persona di berdat kier kambia, e porta di shelu ta habrí ainda p'e. E echo ku un persona ta preokupá di su pikánan, ta mustra ku e Spiritu Santu ta den dje ainda, trahando k,u n'é, pa yud’é bai serka Hesus. Hesus ta bisa: 'Kualke ku ke, laga nan bini; nunka lo E saka san afó. Hesus ta bisu na nos, "Duna Mi bo kurason". Lo bo no ke duna bo kurason na Hesus? awor unbes, si bo no a hasi'é kaba? BIBA PA HESUS 10. Despues di bandoná. nos pikánan, kiko Dios ta spera di nos? "Bendishon ta esnan, kende nan transgreshonnan a wòrdu pordoná, i kende nan pikánan a wòrdu tapá. Bendishoná ta e hende, kende su piká Señor no ta turna na kuenta"(Romanonan Ora nos konfesa, nos pikánan, e Tata ta pordoná pa amor di Hesus. I E ta primintí, lo Mi no kòrda nan mas. Ki agradesido nos mester ta ku Dios ta pordoná E ta lubidá. E ta `veeg' pasado ta duna nos un chèns pa kuminsa di nobo atrobe ku un blachi nobo, komo si fuera nunka nos a peka. 8. Kon nos por sa ku nos pikanan ta pordoná? "pasobra nos ta kana pa medio di fe, no pa medio di bista" (2 Korintionan 5:7). "Pesei, siendo hustifiká pa medio di fe, nos tin pas ku Dios dor di nos Señor Hesu-Kristo"(Romanonan 5:1). Ora nos konfesá nos pikánan, nos por ta sigur, pa medio di fe, ku nan a wòrdu pordoná, tapá, i ku Hesus lo no kòrda nan mas. ILUSTRASHON: Den un kulto di reavivamentu, un señora ku tabata buskando 0 "El a bisabo, O hende, loke ta bon; i kiko Señor ta eksigi" di bo, si no ta pa hasi hustisia, pa stima miserikordia, i pa kana umildemente ku bo Dios?" (Mikeas 6:8). Ora nos a bira for di e bida bieu, for di e bida di piká, for di kustumber i plasernan pekaminso, duna nos kurason na Hesus, E solamente ta pidi nos pa kana umilde kunE di awor padilanti. 11. Kiko Hesus a pidi di Su yunan? "Mi yu chikitunan, mi ta skirbi boso e kosnan aki pa boso no hasi piká". (1 Juan 2:1). "Esun ku bisa ku e ta permanesé den djE mester kana na mesun manera ku El a kana" (1 Juan 2:6). "I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos warda Su mandamentunan" (1 Juan 2:3). "Pesei, na esun ku sa di hasi loke ta bon, i no ta hasié, pé esaki ta piká"(Santiago 4:17). Si nos ke ta salbá nos mester studia e Palabra di Dios, asina nos por siña kiko Hesus ta spera di nos. Si nos studia i sigui tur lus di bèrdat, segun e ta bini na nos, nos ta den kondishon di salbashon. Si nos muri, miéntras nos ta obedesiendo tur kos ku nos sa, Hesus lo salba nos. Ora nos sigui studia Dios Su Palabra, e kaminda pa Shelu lo bira mas kla pa nos. "Awor E tabata konta nan un parábola pa mustra nan ku nan mester hasi orashon tur ora bai i no desmayá"(Lukas 18:1). Fabor, nota bon ku pa nos biba den Hesus, nos mester kana kunE. Si nos ta pretendé ku nos ta siguidor i nos ta nenga di obedesé mandamentunan, nos no ta papiando bèrdat. Si nos ta aspirà salbashon, nos mester obedesé Su mandamentunan. YUDANSA DEN E BIDA KRISTIAN 12. Unda nos por studia loke Hesus a siña i kon nos por Biba sin hasi piká? "Bo palabra mi a skonde den mi kurason, pa mi no peka kontra Bo… Kon un hoben por tene su kaminda puru? Dor di mantené esei segun Bo palabra"(Salmo 119:11,9). "E palabranan ku Mi a papia ku boso ta spiritu i ta bida" (Juan 6:63) Dios Su Palabra, e Beibel, ta siña nos biba pa Hesus. Nos no mester sigui loke hende bisa nos te ora nos sa ku e ta diakuerdo ku loke Beibel ta siña. Pa e motibu ei nos mester les’é i studi’é pa nos mes. Den e huisio final nos lo wòrdu husgá segun e leinan revelá den Beibel. 13. Un hende ta bai pérdi pasombra el a hasi loke e no tabata sa ku e tabata hasi malu? 14. Kiko ta apsolutamente nesesario pa biba un bida diario di un Kristian? "Hasi orashon sin stòp" (1 Tesalonisensenan 5:17). Si nos ta bai biba un bida, puru manera siguidornan di Hesus, nos mester resa tur dia. Orashon ta papiamentu ku Hesus. E ke pa nos papia kunE; E ta tende kada orashon sinsero. Hiba bo dolornan i bo desapuntamentonan, meskos tambe bo alegrianan p'E, i E lo skucha i yudabo. Lo E yuda bo pa bo studia e "Nos Tata". Bo por hañ'é den (Mateo 6:9-13). Kuminsá awe pa sigui Hesus pa medio di fe. Algun por bisa:"Mi tin miedu pa hasi un kuminsamentu pasobra mi por faya". ILUSTRASHON: Si un mucha mester bisa na su grandinan, "Si, mi ta kere ku tur mucha mester siña kana, pero, mi a mira mucha chikitu kuminsá purba kana. Despues bes tras bes nan ta kai, nan ta kuminsa yora. Mi ta bai usa mi kabes, i mi no ta kuminsa kana, te ora. ku mi ta sigur ku mi por hasi'é, i nunka mas kai atrobe". Disidi pa sigui Hesus AWE. Dal e promé stap Si bo kai mes, bai na Señor den orashon. E lo yuda bo pa lanta ariba atrobe. Pero nunka bira floho. Nunka keda abou! Hesus a priminti, "Sea fiel te na morto i lo Mi dunabo e korona di bida" (Revelashon 2:10). PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 5 1. Bo a studia e versikulo di memoria? _____________________ 2. Bo a siña e "Nos Tata" ku ta keda den Mateo 6:9-13? _______ 3. Si un hende mester haña salbashon, kua ta su promé mester? _________________________________________ (Par. 1). 4. Diakuerdo ku Echonan 16:31, kiko hende mester hasi pa ta salbá? _____________________________________ (Par. 2). 5. Den Echonan 3:19 Pedro ta bisa e segundo paso pa tuma pa ta salbá ta_________________________________ (Par. 3). 6. Kua ta e siguiente paso pa salbashon? ___________________________________________________________ (Par. 4). 7. Si hende a hasi malu na otro, nan mester: (Marka afó e kosnan robes) a. Bisa tur hende di dje. c. Pidi e otro persona pordon'é. b. Pidi Dios pa pordoná nan. d. Trata di lubidá tur kos. 8. Dios a priminti ku E lo tira tur nos pikánan ku nos a konfesá den profundidat di laman, i E lo no______________________ mas riba nan. (Par. 6,7). 9. Nos por sa ku nos pikánan ta pordoná ora nos arepenti: a. Pasobra hende ta bisa asina. b. Pasobra Hesus a priminti esei, i nos tin fe den Su palabra i ta kere den djE. c. Pasobra nos ta sinti ku nos ta pordoná. 10. Juan 6:37 ta priminti: "Esun ku _______________________________________ Mi, sigur-sigur lo Mi no _____________ (Par. 9). 11. Di akuerdo ku 1 Juan 2:3 "Nos sa ku nos a konos'E, si nos _____________________________Su___________________ “; i di akuerdo ku vèrs 6 "..nos mester_____________________________________na mesun manera ku El a kana" (Par. 11). 12. Marka kua di e siguiente partinan ta bèrdat áf falsu: a. Nos por sa kiko ta bèrdat pa loke hende ta bisa nos. Bèrdat Falsu b. E Beibel ta e uniko guia pa bèrdat. Bèrdat Falsu c. Algun hende ke salba, pero Hesus no ke salba nan. Bèrdat Falsu d. Hesus lo kastigá un hende pa malu, maske e persona ei no sa ku e ta hasiendo malu. Bèrdat Falsu e. Orashon ta papiamentu ku Dios, i nos mester resa tur dia di nos bida. Bèrdat Falsu ******************************************************************************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON Nómber: ( Fam ) Kaya : ____________________________ Number:______________ Stat: ***************************** ******************** ********** ************************************************** *************************** Debolbé e papel aki pa korekshon na : Bos di Profesia-- P.O. Box # 300 -- Curaçao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Les 6 DI EDEN NA EDEN Versikulo di Memoria: "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrda mas ni bin na memoria" (Isaias 65:17). E les aki ta diferente di e promenan. Lo e ta un ayudo pa bo den bo estudio di Beibel den futuro. Si bo ke tin un pòrtrèt kla den bo mente di e historia di e puebel di Dios desde prinsipio di mundu te na fin di tempu, bo mester kuminsa lesa Beibel, asina bo por siña tur e kosnan aki. masha obediente na Dios. E kabes di kada famia tabata wordu yama un patriarka, of tata. E hòmbernan piadoso ei a bin sina nan yunan e historia di kreashon i a instrui nan den e kosnan ku Senor a revelá na nan tatanan prome ku nan. Den e dianan ei e mensahenan di Dios na Su siguidornan tabata pasa di un generashon pa otro pa medio di e patriarkanan of kabes di famia ku tabata konta nan esei. E DILUVIO Den ún lès so, nos no por bai den detaye tokante e 6000 añanan ku a pasa, solamente nos por toka un poko di Eden te na Eden restoura. Den nos repaso di e periodo largu di tempu nos lo konsidera djesdos (12) eventonan prinsipal. KREASHON I ENTRADA DI PIKA 1. Nos a studia kon e mundu aki tabata krea pa Dios. Adam i Eva tabata goberna e tera. Segun informe di Beibel kreashon di e tera aki i kreashon di Adam i Eva a tuma lugar mas o menos 6000 ananan pasa. Pasobra Adam i Eva a kai pa e tentashon di Satanas, nan a wordu saka for di Eden. Despues di esei, henter e periodo di nan bida tabata sufrimentu, dolor i tristesa. Dos yu hamber di Adam i Eva tabata Kain i Abel (Genesis 4). Historia di Beibel ta bisa ku Kain a rabia i a mata Abel pa motibu ku Abel a ofrese un sakrifisio aseptabel na Dios. E lamchi ku e tabata ofrese, tabata un simbolo di e morto di Hesus. 3. Segun tempu tabata pasa, hende a bira mas i mas malu i no kier a skucha na e mensahenan di Dios, duná dor di Su profetanan i patriarkanan. Mas o menos 1400 aña despues di Kreashon, e patriarka Noe, a risibí e siguiente mensahe for di Dios: "Mi Spiritu lo no lucha ku hende pa semper... su dianan lo ta shent'i binti Anto Dios a tira un bista riba tera, i mira, e tabata korupto, pasobra tur karni a korumpí nan kaminda riba tera... I mira, Ami si, Ami ta bai trese un diluvio di awa riba tera, pa destrui tur kami, ku tin e rosea di bida, for di bou di shelu; tur loke tin riba tera lo perese" (Genesis 6:3, 12, 17). , DIOS a bisa Noe ku e lo permiti mundu sigui asina pa 120 aña i despues E lo destruy'e dor di un gran diluvio. Senor a bisa Noe pa traha un arka un boto hopi grandi. Tur ku arepenti di nan pikanan i drenta e arka prome ku diluvio bini, por wòrdu salba. Noe a predika 120 aña, Pero solamente ocho (8) persona so a asepta e ultimo invitashon di miserikordia i a drenta e arka. Nan tabata Noe, su esposa, nan tres yunan i nan kasa. E animalnan a obedese Dios i a bini den e arka. Ta teribel pa pensa ku kasi tur hende a nenga di obedese Dios i a nenga drenta den e arka pa nan por wordu salba. Mion di hende a hoga ora e diluvio a bini, pasobra nan no a kere e spiertamentu. Tur kos bibu na tera a wòrdu destrui. Animalnan, piskanan, palunan i hende tabata dera bou di tera. E diluvio a dura kasi ún aria. Despues ku e awa a baha, Noe i su famia i e animalnan a sali for di e arka. Ofresiendo un lamchi, Abel a mustra su fe, ku un dia Hesus lo bini i muri pa su pikanan, i salb'e for di morto eterno. Despues, ademas di Kain i Abel, Adam i Eva a haña mas yunan (Genesis 5:4) ku despues a sigui multiplika den kantidat i a kuminsa forma poblashon di mundu. E PATRIARKANAN DEN PRINSIPIO 2. Segun bo ta lesa Genesis 5, lo bo keda strañá pa mira kuantu aña e yunan di Adam, su ñetunan i bisa-ñetunan a biba. Tera tabata hoben, i hende no a sinti ainda e efekto kompleto di pika. Komo nan tabata mas fuerte fisikamente den e dianan ei, hopi di nan a biba mas ku 900 aña. Algun di e hendenan aki tabata ABRAHAM SU YAMADA 4. Despues di hopi añanan hende a lubida e spiertamentu di Dios. Un ku tabata fiel tabata Abraham, ku tabata biba na Ur di Kaldeonan (Tera di Babilonia). "E ora ei el a kere den Señor, i El a konta esaki komo hustisia p'e" (Genesis 15:6). "Awor, Señor a bisa Abram: 'Sali for di bo tera, i for di bo famianan i for di kas di bo tata, bai na e tera ku lo mi mustrabo" (Genesis 12:1). Pasobra mas tantu di e famianan di Abraham tabata adora idolonan i tabata ignorá Dios, Senor a pidi Abraham pa laga nan i bai na un otro tera, Palestina. Esaki tabata un poko mas ku 400 ana despues di diluvio. Dios a priminti pa bendishoná e yunan di Abraham i pa hasi’e un gran nashon, maske ku e no tabatin yunan e tempu ei. Ora Abraham i Sara tabata hopi bieu, Senor a karda di Su promesa i a duna nan un yu hamber, lsaak. lo haña, si nan no arepenti. Pero Israel a nenga di hasi kaso. Asina Dios a permiti otro nashonnan ataka nan i vense nan. E puebel skohí di Dios a wordu hiba den sklabitut. Ora nan a bolbe traha Jerusalem atrobe, nunka mas el a haña e gloria ku e tabatin, prome ku el a wordu destruí. lsaak a obedese Dios manera Abraham, su tata a hasi. E tabatin dos yu, Esau i Jacob. Pasobra Jacob tabata stima Dios, Senor tabatin interes den dje i El a bendishone. El a haña djesdos yu hòmber, for di kennan e rasa Hebreo, òf Hudiu a bini. Pa motibu di hamber den Palestina, e famia di lsaak a bai biba na Egipto i einan nan a oumenta masha i a multiplika bira masha poderoso. Pasobra e Egipsionan tabatin miedu ku Israel por a bin lanta kontra nan, nan a forsa nan pa bira nan katibu. E sklabitut aki a tuma lugar mas o menos 600-aña prome ku Kristu. Pa un periodo di varios shen aña tabatin masha poko kos skirbi di e aktividatnan di e puebel di Dios, tantu den Palestina komo den otro lugarnan kaminda nan tabata katibu. FOR DI SKLABITUT PA UN REINO ISRAELITA 5. Dios no a lubida Su promesa na Abraham. Mas di 420 aña despues Dios a yama Moises, e Israelita fugitivo, wardador di karne, na Median, pa e bin guia e yunan di Israel for di Egipto pa Palestina (Kanaan). Moises huntu ku Aaron, su ruman, a bai dilanti Farao, e rei di Egipto i a pidi’e permit pa Israel bai liber. Farao a hasi bofon di e idea, i ta te ora e plaganan teribel a kai riba e Egipsionan, e rei a laga Israel bai. Despues di nan salida for di Egipto, Senor a traha un kaminda pa e Israelitanan pasa regt dor di e Laman Kora. Moises a guia e puebel di Dios te na e Seru di Sinai den Peninsula di Arabia. Ei Señor a duna nan e Dies Mandamentunan skirbi ku Su mes dede, riba dos tabla di piedra. Nan a siña e lei ei hopi prome, pero awor nan tabatin e lei skirbi ku Dios Su mes man riba tablanan di piedra, asina ningun hende por kambi’e. Tambe, Dios a duna Moises e leinan ku mester goberna Israel. El a bisa Moises kon nan mester ofrese sakrifisio ku ta apunta na Kristu, e Lamchi di Dios, ku mester wordu mata pa nan pikanan. Moises a skirbi tur esaki tokante leinan i seremonianan den e bukinan di Eksodo, Levitiko, Numbernan i Deuteronomio. Moses a guia Dios Su puebel, Israel, dor di desierto pa Kanaan. Pero nan tabatin miedu pa drenta e tera manera Dios a instrui nan, pa motibu di e amenasa di e nashonnan pagano ku tabata grandi. Nan no a konfia Dios, asina nan tabata forsa pa bira bek i dwal pa kuarenta aria den desierto. Na final di e periodo ei nan a obedese Dios. Nan a drenta i konkista Kanaan, i a bai biba aya. DIOS a manda huesnan pa guia i konseha Su puebel. Despues di hopi aña, nan tabata ke un rei, i Dios a skohe Saul. Pasobra Saul a desobedese Dios Su lei, Dios a skohe David. David a bira un rei masha fuerte i Israel a konose tempunan di prosperidat. DESOBEDENSIA I SKLABITUT ATROBE 6. E reino tabata parti den dos den e dianan di Rehoboam, e ñetu di David: (a) e reino di Juda i (b) e reino di Israel. Pa un periodo di varios shen aña, diferente reinan a sinta. Rei David tabatin masha deseo pa traha un tempel pa Dios, ma al final, ta su yu hòmber Salomon, a hasi esei na Jerusalem, e kapital di e reino. E tempel aki a bira e senter di tur adorashon. Si Israel a keda fiel na Dios i a obedese Su leinan, nan lo a prospera mas i mas i nan lo tabata e embahada di Dios na mundu. En bes di rekonose Dios komo esun Supremo, Israel a bai mas i mas den pika. Dios a manda profetanan, manera Isaias, Jeremias, Ezekiel, Oseas, i otronan mas pa spierta Israel di nan pikanan i di e kastigu ku nan Daniel, ken su profesia nos lo studia despues, tambe tabata meimei di esnan ku a wordu tuma katibu, pero tog el a keda fiel na Dios. Ezra, Nehemias, i otronan a yuda pa establese e puebel di Dios atrobe den Jerusalem i den Palestina. E LIBERTADOR PRIMINTI 7. Despues di hopi ana un yu a bin nase na Bethlehem. Skucha! "I den mesun region tabatin wardadonan ku tabata keda den e sabananan, i ku anochi tabata tene warda riba nan tou di karne. i direpiente un angel di Señor a presenta nan dilanti, i e gloria di Señor tabata resplandese tur ront di nan; i nan a spanta masha. I e angel a bisa nan: 'No tene miedu: pasobra mira, mi ta trese bon nobo di gran goso pa boso ku lo ta pa henter e pueblo; pasobra awe den e stat di David a nase pa boso un Salbador, Kende ta Kristo, e Señor. I esaki lo ta e señal pa boso: boso to haña un bebi lora den paña, i drumi den un pesebre". I direpiente a parese huntu ku e angel un multitut di ehersito selestial, dunando alabansa na Dios i bisando: `Gloria na Dios den halturanan, i na tera pas meimei di hende ku ta agrad'E'"(Lukas 2:8-14). Esaki ta e historia di mas dushi den henter e Beibel. Por fin e Salbador a bini. Hesus a bini i e angel a bisa di djE, "Lo bo yama Su nomber Hesus, pasobra E lo salba Su puebel for di nan pikanan". Hesus a kuminsa Su ministerio despues di Su boutismo, ku trinta (30) ana. Hesus a predika, siña, i kura hende pa tres aña i mei, ma e dirigentenan Hudiu a bai asina leu for di Dios ku nan a nenga asepta Hesus. Maske ku nan tabata ofrese lamchinan i sakrifisio, nan a keda sin rekonose ku esakinan tur tabata un simbolo di Hesus i di Su sakrifisio. Hesus a skohe djesdos (12) apostelnan, ku mester a bira e dirigentenan den e Iglesia Kristian. El a siña nan kon pa traha i resa. Ora Hesus a funda e iglesia, El a bisa Pedro: "Riba e Baranka aki (Kristu), to Mi traha mi iglesia; i e portanan di fiernu no por para kontra dje"(Mateo 16:18). Na fin di Hesus su ministerio, un di su disipelnan a bira un traidor i a traishona su Maestro. Hesus tabata falsamente akusa. El a pasa den un prueba inhustu, i riba un djabierne atardi, El a wordu krusifika. El a keda den graf durante e dia di Sabat. Djadumingu mainta tempran, un angel a baha for di shelu i a yama Hesus for di morto. Pa kuarenta dia El a keda ku Su disipelnan. Anto un dia, segun e tabata sali for di Jerusalem pa e Seru di Olijfi, El a bisa Su disipelnan: "Ma boso to risibi poder ora Spiritu Santu bin riba boso, I boso lo ta Mi testigunan na Jerusalem, i na henter Judea i Samaria, te na e parti mas aleha di mundu. I ora ku El a kaba di bisa e kosnan aki, El a wordu tuma na shelu, mientras ku nan tabata mira, i un nubia a kit'E di nan bista. I mientras nan tabata fiha nan bista shelu segun ku E tabata bai, ata dos hòmber bisti blanku a bin para banda nan, kendenan tambe a Hòmbeman di Galilea, boso ta para wak na E Hesus aki, Kende a tuma for di boso na lo bolbe di e mesun ku boso a mir'E ta bai (Echonan 1:8-11). E NASHON HUDIU NENGA I E PAGANONAN ASEPTA 8. Mas o menos tres aña i mei despues, e Hudiunan a piedra Esteban i mare. E nashon Hudiu no tabata wordu rekonose mas komo e puebel di Dios. Nan a seya nan kondenashon pa e echo ku nan a piedra Esteban, ku tabata un di e ofishalnan den e Iglesia Kristian. Tòg, te ainda Hudiu komo individuo por wor-du salba. Pablo, un dirigente Hudiu, ku a tuma parti den e piedramentu di Esteban, pronto despues a komberti i a bira un di e mishoneronan di mas grandi entre e gentilnan. Tokante e nengamentu di Hesus dor di e dirigentenan Hudiu, Pablo a bisa despues: "Tabata nesesario pa e palabra di Dios wòrdu papia ku boso prome; ma komo ku boso ta rechasa esaki i ta huzga boso mes indigno di bida eterno, mira, nos ta bai serka e paganonan"(Echonan 13:46). Tur ku no ta Hudiu ta wordu klasifika komo pagano. Awor, tantu Hudiu komo gentilnan por haña salbashon, aseptando Hesu-Kristu komo nan Salbador. Su sanger ta tapa pika di tur ku kier bini serka djE pa medio di fe. E iglesia a krese rapidamente i a prospera. 9. "Asina anto esnan ku a risibi su palabra a wòrdu batisa; i e dia ei a wordu añadi na nan mas o menos tres mil alma... I tur dia Senor tabata agrega na e iglesia esnan ku tabata wordu salba" (Echonan 2:41-47). For di Jerusalem i Judea e mensahe tabata wordu hiba na e otro partinan di mundu, i e iglesia Kristian a krese den kantidat. Miles di e kristiannan ei a wordu matá dor di e gobernador Romano, ken na e tempu ei tabata manda riba mas tantu di e partinan konosi di mundu. Tur e disipelnan, sakando Juan, esun stima afo, a wordu mata pa nan fe. Ma apesar di persekushon, e iglesia a krese den kantidat i poder. E SIGLONAN SKUR 10. Mas o menos, 300 aña despues ku e iglesia a wordu fundá ofishalnan haltu di gobiernu a uni ku e iglesia, anto iglesia a kuminsa krese den popularidat. E iglesia organisa a bira orguyoso i mundano. Den siglo seis, e iglesia su dirigentenan a pone nan mes, komo dirigentenan spiritual, korumpiendo e mensahe simpel di Hesus. Hopi doktrina falsu a wordu trese den iglesia dor di e dirigentenan falsu aki. Pa mas o menos 1,200 aña tabatin un skuridat spiritual. E tempu aki ta wordu yama "E Siglo Skur" . 11. Mas o menos 400 añanan pasa, algun homber, bon eduka i piadoso a kuminsa resa i studia e Skritura Santu-- esta e Beibel. Esaki a resulta den un gran spiertamentu religioso. E reavivamentu aki ta wòrdu yama "Reforma". Nos mester gradisi Dios ku nos ta biba den un tempu ku nos por lesa i studia e Beibel den tur trankilidat i konose e berdat pa nos mes. EDEN RESTOURA Pa e ultimo shen (100) añanan hopi a wordu predika tokante e reino benidero di Hesus. Varios di nos lesnan lo bai trata esei. Ku e siguiente les nos lo kuminsa studia di shelu i EDEN RESTOURA. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 6 1. Bo a siña bo versikulo di memoria? _____________________________________________________________ 2. Adam i Eva su promo yunan tabata yama ___________i__________ . Algun a biba mas o menos _____________ aria. 3. Dios a bisa Noe a traha un grandi, pasobra E tabata bai destrui tera ku un ______________ . Solamente persona a drenta e arka i nan a salba, huntu ku e animalnan ku tabatin den e arka. 4. Pone un sirkulo runt di e parafonan berdat den e siguiente parti: a. Dios a yama Abraham pasobra e tabata riku. b. Dios a yama Abraham pasobra e tabata boluntario pa obedese. c. Isaak no a obedese Dios. Isaac. d. Jacob tabata tin djesdos (12) yu homber. e. Abraham tabata tin un yu homber ku yama 5. Dios a bisa Moises pa guia Israel for di ___________________ dor di e desierto, i finalmente drenta den Na kaminda nan a stop na e Seru di ______________________unda Dios a duna nan e skirbi riba tablanan di_________________ 6. E segundo rei di Israel tabata yama _____________ . Despues e pueblo di Dios a stop di obedese Dios Su _____________ ____________ , asina Senor a permiti nan wordu tuma ________________i hiba Babilonia. 7. Despues di mas o menos 600 aña_______________________ a nase na _____________ . Hombernan malu a klab'E na un tabata _______________ . Despues el a bira e gran mishonero 8. Un ku a tuma parti na e piedramentu di pa e____________________ 9. Marka e parafonan malu den e siguiente parti: a. Hesus tabatin djeskuater disipel. b. E disipelnan mester a bira dirigentenan di e iglesia. c. Judas tabata un disipel i el a traishona Hesus. d. Tur disipel a wordu mata komo martier. 10. Pa hopi aña e iglesia a krese den poder i ofishalnan haltu di gobiernu a uni na e iglesia. Hopi__________________________ falsu a drenta den iglesia. Finalmente e iglesia a bai asina leu den pika, te ku el a persigui Dios Su mes berdadero 11. Reforma ta nifika pa _____________ . E reforma a kuminsa mas o menos _________________________ ananan pasa. 12. E mundu Kristian di awor ta mirando padilanti pa e reino benidero di _________________________________________ ************************************************************************************************************************************************ MI NOMBER I DIREKSHON: Nomber: _____________________________ (Fam) _____________________________ Kaya Number: Stat: *************************************************************************************************************************************************************************************** Debolbe e papel aki pa korekshon na: Bos di Profesia -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Les 7 KIKO SHELU TA I NA UNDA E TA? Versikulo di Memoria: "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrdá mas ni bin na memoria" (Isaias 65:17). Nos a studia tokante e kreashon di mundu i kon pika a drenta i kon Dios durante seis mil aña a roga hende pa laga pika para un banda, asina ku nan por biba kun'E den shelu. Den e les aki, nos ta studia di e mundu eterno, i glorioso, ku Hesus ta preparando pa Su pueblo. Lo bo keda sorprendi ora bo haña sa kon berdadero i maravioso shelu lo ta. E REALISASHON DI E PLAN ORIGINAL DI DIOS 1. Pakiko Dios a traha e mundu aki? "Pasobra, asina Señor, Kende a krea e shelunan, ta bisa ... no a krea esaki pa e keda basin, ma El a form'e _pa e wOrdu habita" (Isaias 45:18). ultimo tres bukinan di Skritura Santu ta papia di e fin di pika i e restourashon di Eden. UNDA E SANTUNAN LO BIBA FINALMENTE? 3. ".. e hustu lo wòrdu rekompensa riba tera" (Proverbionan 11:31). "Bendishoná ta esnan humilde, pasobra nan lo ereda e tera" (Mateo 5:5). Esnan salba lo haña nan pago riba e mundu aki. Dia e mundu aki wòrdu renoba e lo bira e luga di biba di e hustunan. Den e orashon di Nos Tata, Hesus a antisipa e tempu ku e botuntat di Dios lo ta hasí na tera meskos ku den shelu. E dia ei lo bini pronto! , E mundu aki a wordu traha pa hende biba aden. E paradeis di Eden mester tabata hende su kas. Pero ora pika a drenta mundu, e plan di Dios a kambia. Sin embargo, Dios lo duna e mundu, dand pa pika, su bunitesa original di Eden bek. "Di berdat, Señor lo..… hasi su luganan desola bira manera Eden, i su desierto manera e hofi di Señor; goso i alegria lo wòrdu haña den dje, gradisimentu i e zonidu di kantamentu"(Isaias 51:3). Den Mikeas 4:8 ta pará skirbi: "... serka bo e lo bin-- e dominio di antes lo bin". Aki nos ta komprondé ku Eden ta wòrdu restablese. E promo Eden a bai perdi pa kousa di pika.. Nos por haña un kas den Eden, lagando Hesus salba nos di pika awor. Kon agradesido nos mester ta pa sabi ku Dios lo kambia e mundu malu aki pa un luga di bunitesa-- un luga kaminda goso no tin fin. KIKO SAN PEDRO TABATA SPERA? 2. "Ma segun Su promesa nos ta sperando shelunan nobo un tera nobo, den kual ta biba hustisia"(2 Pedro 3:13). Esaki ta mes un idea ku esun di e vers di memoria. Un promesa ku e mundu aki ta ser kreá di nobo. Den e promé tres bukinan ta skirbi di e entrada di pika den Eden; den e UNDA SHELU TA AWOR? 4. Kiko Hesus ta preparando awor'aki pa Su pueblo? "Den kas di Mi Tata tin hopi luga-di biba; si no tabata asina, lo Mi a bisa boso; pasobra Mi ta bai pa prepara un luga pa boso. I ora Mi bai i prepara un luga pa boso, lo Mi bin atrobe i risibi boso serka Mi, pa kaminda Ami ta, boso tambe por ta" (San Juan 14:2, 3). Den shelu Hesus ta huntu ku Su Tata i E ta preparando hopi manshonnan den Jerusalem nobo pa Su pueblo. 5. Kiko ta wòrdu hañá den Paradeis? "Esun ku vense lo Mi laga kome di e palu di bida, ku ta den e Paraiso di Dios" (Revelashon 2:7). E palu di bida ta den Paradeis, banda di e trono di Dios. "I el a mustra mi un riu di e awa di bida, transparente manera kristal, ku tabata sali for di e trono di Dios i di e Lamchi, meimei di su kaya. I na kada banda di e riu tabatin e palu di bida, ku tabata pari diesdos sorto di fruta, i ku tabata duna su fruta tur luna; i e blachinan di e palu tabata pa e kuramentu di e nashonnan" (Revelashon 22:1, 2). Den Revelashon 21:2, e siudat santu ta wòrdu yama Jerusalem Nobo. E trono di Dios ta meimei den Jerusalem, i Hesus lo ta ei. "I e trono di Dios I di e Lamchi lo ta den dje" (Revelashon 22:3). Bou di e trono di Dios tin un riu fresku, briante manera kristal. Na kada banda di e riu, e Palu di Bida ta kresiendo. Na ost i den otro parti di mundu bishitantenan ta interesa pa mira e palu yamá "Banjan". Na un banda di e muraya bo por mira un tronkon i un otro na e otro banda, pero tog e ta ún palu ku su ramanan ta uni ariba. Kon bunita e Palu di Bida lo ta, ku su ramanan riba e riu di bida. Lo no ta glorioso pa kome di e fruta di e palu maravioso ei ku lo pari diesdos sorto di fruta i ku lo duna su fruta kada luna? Lo bo puntra, "pakiko Skritura Santu ta bisa ku e blachinan di e palu ta pa kura e nashonnan? Ma kere ku hende nunka lo ta malu na shelu". Dia Hesus bini pa tuma tur hustu di tur siglo pa bai shelu kune, nan lo ta di diferente estatura. Hopi di e salbanan redemi, kompará ku e estatura di Adam i Eva, lo ta nada mas ku enano. Pero, segun nan ta kome di e Palu di Bida nan lo krese I wòrdu kura di e efekto riba nan kurpa, di seis mil añanan di pika. E STAT BUNITA 6. Kiko Skritura Santu ta bisa di e grandesa i figura i aparensia di e bunita stat selestial ei? "I El a hibami den Spiritu na e seru grandi i haltu, i a mustrami e stat santu, Jerusalem, ta baha di shelu for di Dios, yen di e gloria di Dios. E tabata bria manera un piedra masha kostoso, manera un piedra di yaspe, transparente manera kristal. E tabatin un muraya grandi i haltu, ku diesdos porta, i na e portanan diesdos angel; i tabatin nòmbeman skirbi,'" riba e portanan kualnan ta e nòmbeman di e diesdos tribunan di e yu hombeman di Israel.... I e muraya di e stat tabatin diesdos piedra di fundeshi, i riba nan tabatin e diesdos nòmbeman di e diesdos apostelnan di e Lamchi I e stat tabata firkant, i su largura ta mes grandi ku su hanchura; I el a midi e stat ku e bara; 2.200 kilometer; su largura i hanchura i haltura ta igual" (Revelashon 21:10-12, 14, 16). E siudat ta traha na un forma di firkant, e ta 375 mia hanchu na kada banda, òf 1,500 mia ront. Tin tres porta na kada banda di e stat, diesdos porta na tur. Kada porta ta traha di un perla bunita. E kaya ta di oro puru. Lesa Revelashon 21, 22 i lo bo sabi mas di e stat santu i e tera nobo. 7. Pakiko niun mucha chikitu mester tin .miedu den e E SIUDAT SANTU LO BAHA NA TERA siudat? "...i ningun hende lo no spant’e" (Jeremias 30:10). "I e stat no tin mester di solo ni di luna pa bria riba dje, pasobra e gloria di Dios a iluminse, I su lampi ta e Lamchi" (Revelashon 21:23). Hopi bes muchanan tin miedu di skuridat, maske nan no mester tin esei, si nan ta kana ku Kristu. Pero, den e Siudat Santu lo no tin skuridat. Ningun hende no mester tin miedu. Den kayanan di e siudat lo no tin peliger di aksidente. Muchanan por hunga riba e kayanan sin ku nan ta na peliger. "I e kayanan di e stat lo ta yen di mucha homber i mucha muhe ku ta hunga den su kayanan"(Zakarias 8:5). 6. Kon e mundu lo wordu limpia di pika? "... e elementunan lo wòrdu destrui ku un kalor intenso, e tera i su obranan lo wordu kima kompletamente... Ma segun Su promesa nos ta sperando shelunan nobo i un tera nobo, den kual ta biba hustisia" (2 Pedro 3:10, 13). Hesus a priminti ku E lo bolbe bèk pa hiba su siguidónan shelu kunE. Despues lo limpia mundu ku kandela. Tur marka di pika lo ta destrui. E tera lo ta fresku i sin pika. 7. Na momentu ku e tera ta wordu purifika, ki evento maravioso lo tuma lugar? "... i a mustrami e stat santu, Jerusalem, ta baha di shelu for di Dios... I mi a mira e stat santu, Jerusalem Nobo, ta baha for di shelu, for di Dios,... Mira, e tabemakel di Dios ta meimei di hende, i E lo biba meimei di nan, i nan lo ta Su pueblo, I Dios mes lo ta meimei di nan" (Revelashon 21:10, 2, 3). E promesa maravioso, "E umildenan lo hereda e tera nobo", ta wordu kumpí. Despues ku tur marka di pika ser kita, e mundu aki lo ta e tera di e pueblo di Dios. E tera aki, kaminda Hesus a nase, kaminda El a bringa ku Satanas, i kaminda El a bringa Su bataya di morto, lo ta e kapital di Dios Su universo. E siudat santu ta keda pa semper riba tera. E redeminan lo sali di e siudat i lo bai okupá e bunita mundu renoba-- e Eden Restoura.BIDA NA E TERA NOBO 10. Kua lo ta algun aktividat den e tera nobo? "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrda mas ni bin na memoria... I nan lo traha kas i biba den nan; tambe nan lo planta kunukunan di wendritif i kome nan fruta" (Isaias 65:17, 21). Ki plaser lo e ta pa traha un kas net manera bo ke, pa tin tur materialnan ku nos tin mester; i pa planta hofinan i kunukunan ku lo no wordu destrui pa praga! E ora ei si nos lo gosa fruta di nos trabou. Bo no ta kontentu ku bida na e tera nobo lo ta algu berdadero? Kiko e plasernan mundano ta kompara ku e goso ei ku esnan salba lo tin pa semper den e mundu has( di nobo? David ta bisa: "Na bo man drechi tin delisia pa semper" (Salmo 16:11). 11. Nos lo konose otro na e tera nobo? "Nos sa si ku ora E parese nos lo ta meskos kunE, pasobra nos lo mir'E manera E ta" (1 Juan 3:2). "Pasobra awor nos ta mira den un spil, skur asina, ma e ora ei nos lo mira kara-kara; ... ma e ora ei lo mi konose kompletamente, meskos ku ami tambe a wòrdu konosi kompletamente" (1 Korintionan 13:12). Den Lukas 24:39-43 nos tin un kuadro di Hesus despues di Su resurekshon. Den e versnan aki nos ta haña relato tokante Su man i Su pia, dikon E tabatin hamber i kon El a kome. E salbanan lo ta mes real ku Hesus ta, i nan tin kurpa ku no por muri, ma ku por kome, bebe, sinti, i gosa e plaser di e mundu nobo. ILUSTRASHON: Un minister a hana su kasa yorando. Ora el a puntra pa sa e motibu, e senora a kontesta: "Mi tabata pensa di shelu, i ai, mi tin miedu ku nos lo no konose otro ayanan". Pablo ta bisa, "E dia ei mi konose meskos ku ami ta konosí". Aki riba tera nos konose hende pa nan stem, pa nan kana, pa nan hari, i pa nan kara. Den shelu hende lo tin kurpanan glorifika, sin pika, Pero, tog, nan lo rekonose otro. 12. Kua ta algun di e ko'i hunganan ku mucha lo tin di e tera nobo? "Lobo i lamchi di karne lo kome yerba huntu; leon lo kome yerba seku manera buey; nan lo no hasi malu ni daño den henter Mi seru santu... Lobo lo ta huntu ku lamchi di karne, leopardo lo kai drumi Banda di lamchi di kabritu, I bise, leon chikitu i bestia gòrda lo ta huntu, i un mucha chikitu lo guia nan" (Isaias 65:25, 11:6). Nunka bo kurason no a bira tristu pa motibu ku un kacho chikitu of un pushi a muri? Aki den e mundu di pika, tur loke nos ta stima ta muri, ma na e tera nobo nan lo no muri; tur mucha chikitu lo tin tur bestia pa hunga kune. Ningun di e animalnan lo ta salbahe of peligroso. E FIN DI MALESA I DUELE 13. Ora Hesus bini pa buska Su yunan, ki problema fisiko lo kaba pa semper? "E ora ei wowo di e siegunan lo mira, i orea die sur-dunan lo tende. Anto e kohonan lo bula manera bina, i lenga di e mudo lo grita di alegria"(Isaias 35:5, 6). "I ningun habitante lo no bisa:ta malu"(Isaias 33:24). ILUSTRASHON: Un homber ku no por a move su man i pianan, i ku no por a move su kabes, tabata drumí den un hospital. E pober homber aki tabatin 42-ana den e kondishon aki, for di dia ku e tabatin 10-ana. Mientras un minister tabata lesando e vers den Isaias 33:24, un sonrisa a bini riba su kara, i el a sklama: "0, shelu lo ta maravioso; lo mi ta felis aya". Abo no ta kontentu ku Hesus lo kaba ku tur sufrimentu, malesa i morto? Den e mundu nobo e flornan nunka lo bira blek, hende lo no bira bieu, i nunka nos lo muri. Solamente HESUS por pone un fin na tur problema di mundu. 10. Finalmente, kon Hesus lo trese goso eterno pa e salbanan? "I Dios_ lo seka_tur lagrima kita for di nan wowo; i lo no tin morto mas; lo no tin lamento mas, ni yoramentu; ni dolo; e prome kosnan a pasa"(Revelashon 21:4). E dia fells lo yega ora ku Hesus lo seka tur lagrima di hende su wowo, i tristesa lo kaba pa semper. Ami ke ta huntu kunE, abo tambe? 11. Ken so por tin speransa di drenta e stat santu? "Bendishona ta esnan ku ta laba nan pananan, pa nan tin derecho riba e palu di bida, i pa nan por drenta e stat dor di e portanan"(Revelashon 22:14). Solamente esnan ku a bira Kristian, i yunan di Dios, lo tin boluntat pa obedese Su mandamentunan, i drenta e kas eterno i maravioso ku El a bai prepará. Si nos ta spera di kana den futuro riba kaya di oro ku Hesus, nos mester kana kunE tambe riba e tera aki. “Esun ku bisa ku e ta permanese" den djE mester kana na mesun manera ku El a kana (I Juan 2:6). PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 7 1. Bo por ripiti e vers di memoria? _____________________________________________________________________ 2. Dios a traha e mundu aki pa wordu __________________i ta Su plan pa hasi’e manera Hardin di ____________________ 3. Unda finalmente e kas di e hustunan lo ta? _______________________________________________________________ 4. Na unda Hesus ta awor? ________________________________________________________________________ 5. Duna un otro nomber pa e siudat santu. ________________________________________________________________ 6. Pa ki benefisio e blachi di e Palu di Bida lo ta? ____________________________________________________________ 7. Kon e forma di e siudat santo lo ta? ____________ ; kuantu mia tin na kada banda?_______________________ ; kuantu mia tin rant di e muraya? __________________; kuantu porta tin na kada banda di e siudat? __________ ; kuantu na tur?_________ di kiko e kaya ta traha? ________________________; unda den Revelashon nos por lesa di e siudat santu?__________________ 8. Ken lo biba ku hende pa semper despues ku pika termina? ___________________________________________________ 9. Menshona algun kos ku hende por hasi den e tera nobo. ______________________________________________________ 10. Marka un sirkuto runt di esun ku ta berdat: a. Nos ta kambia asina tantu ku nos lo no konose otro aya. b. Nos lo kome kuminda den shelu. c. Nos lo ta manera Hesus. d. Algun biaha nos lo sinti fadá di shelu. 11. Menshona a lo menos seis animalnan ku lo tin den e tera nobo _____________________________________________________ 12. Menshona kuater (4) kos ku lo no tin mas den e mundu nobo______________________________________________________ 13. Si nos ke ta salba, nos mester asepta Hesus awor komo nos Salbador personal i warda Su ______________________________ M I NO MB E R I DI RE K S HON Nomber: ____________________________________ (Fam) ________________________________________________ K a y a : _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Number: ___________________Stat: _____________________ ********************************************************************************************************* Debolbe e papel aki pa korekshon na: E Bos di Speransa -- P.O. Box # 300 -- Curacao N. A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Les 8 KIKO FIERNU TA I NA UNDA E TA? Versikulo di Memoria: "Mira, Mi ta bin pronto, i Mi rekompensa ta ku Mi, pa duna kada hende segun loke el a hasi"(Revelashon 22:12). Den nos ultimo les nos a studia di e hogar eterno di e hustunan. Esnan ku asepta Hesus komo nan Salbador i obedese Su mandamentunan lo biba ku n'E eternamente. 3. na un tempu despues? "Ma e shelunan i e tera aktual pa medio di Su palabra ta wordu reserva pa kandela, wardá pa e dia di huisio i destrukshon di hendenan malbado" (2 Pedro 3:7). San Pedro a hasi'é kla ku purifikamentu di mundu di pika, pa kandela, ta ainda den futuro. Pablo a siña meskos den Echonan 24:25, unda e ta spierta un mal gobernador di e "huisio ku lo bini". E mal hendenan lo no wordu destrui pa kandela prome ku nan a wordu husga. 4. Ki dia Hesus a bisa ku e pekadornan lo wordu kastiga? "Pasobra e Yu di Hende lo bin den e gloria di Su Tata, huntu ku Su angelnan; anto E lo rekompense kada hende segun su obranan"(Mateo 16:27). E versikulo aki meskos tambe nos Hesus a duna kada persona e previlegio pa skohe, sea e ta obedese i wordu salba of sigui den pika i bai perdí. Tin miones ku no ta paga tino na loke Skritura Santu ta siña, nan no ta skucha na Hesus; nan ta nenga obedese Su mandamentunan. Ta imposibel pa Hesus hiba nan shelu den nan pikanan. Kiko lo ta di nan? Buskando un kontesta pa e pregunta aki, no ta bon pa sigui palabra di hende. Tuma semper komo kustumber pa insistí pa sa kiko Skrituranan Santu ta sina riba kada punto importante. Ta Dios so por duna nos e kontesta berdadero. KU AN TU HEN DE TI N AWOR D EN FIER NU? vérs di memoria ta bisa nos ku ningunkendelorisibinanrekompensa, teoraHesus bini ku Su angelnan. P'esei e malbadonan no ta den fiernu awor. "Esei lo huzgu’e den Ultimo dia"(Juan 12:48). Atrobe Hesus ta aklara ku e malbadonan lo wordu kastiga te den e "ultimo dia" na fin di mundu. ILUSTRASHON: 1. Den ki direkshon mayoria di hende ta sigui? "Drenta dor di e porta smal, pasobra hanchu ta e porta i espasioso e kaminda ku ta hiba na destrukshon, i hopi ta esnan ku ta drenta dor di dje. Pasobra chikitu ta e porta i smal e kaminda ku ta hiba na bida, i poko ta esnan ku ta hati'e" (Mateo 7: 13, 14). Un dia, den nos korespondensia nos a bin haña un panfleta ku titulo "Kuarenta i ocho Ora den Fiernu", skirbí dor di un hòmber ku a wordu herida den un aksidente. El a kere ku mientras e tabata for di su tinu e tabata den fiernu, i el a konta di esnan malbado ku ta sufri ayanan. PERO, TA ESEI HESUS TA SINA? 5. Ki dia kandela lo destrui tur pekador? Esakinan ta palabranan tristu di Hesus. Tin muchu mas hende malu ku bon den mundu. Tur esnan ku nenga di sigui e kaminda drechi lo bai perdí Esnan ku nenga prepara pa shelu, no por wordu salba. Hopi religion den mundu ta siña ku ora un hende malbado muri, e ta bai inmediatamente na un lugar ku yama "fiernu", na unda e ta wordu tormenta ku kandela pa semper i semper. Hopi religionnan pagano a siña esaki pa siglonan. Varios shen añanan pasa, e siñansa falsu aki a drenta den iglesia Kristian. Pero, e pregunta ta, kiko Skritura Santu ta siña? 2. E kastigu di kandela ta kuminsa ora hende muri of "E kunuku ta e mundu... e enemigu ku a sembra nan (e mal simia) ta diabel i e kosecha ta e fin di mundu; i e kosechadonan ta angelnan. P'esei meskos ku e yerba shimaron ta wordu rekohe i kima den kandela, asina lo sosode na e fin di mundu" (Mateo 13:38-40). E malunan ainda no ta kima den un luga ku ta yama fiernu. Hesus a bisa ku e malunan ta wordu destrui na fin di mundu. 6. Ki evento grandi Hesus a bisa ta ainda den futuro? "... e ora lo yega den kual tur ku ta den graf lo tende Su bos, i lo sali; esnan ku a hasi bon, pa resurekshon di bida, esnan ku a komete maldat, pa un resurekshon di huisio" (Juan 5:28, 29). Pakiko mester yama e malunan for di graf na dia di resurekshon si nan tabata den fiernu kaba? Pakiko nan mester bini pa huisio si nan ta sufriendo den fiernu pa shen aña kaba: Esei lo ta masha irasonabel. Hesus ta sina ku e malunan ta drumi den nan grafnan te dia di resurekshon, ora ku nan lo sali pa haña nan kastigu. Nan no ta sufriendo den fiernu awor! UNDA FIERNU TA? 6. Kon Skritura Santu ta deskribi e kastigu final di e malunan? "E restu di e mortonan no a bolbe biba te ora ku e mil añanan a keda i nan a subi bin riba henter e hanchura di tera i a rondona e kampamentu di e santunan i e stat stima; i kandela a baha for di shelu i a devora nan. i diabel, kende a gana nan, a wordu tira den e lago di kandela i swafel,... i morto i Hades (fiérno) a wòrdu tira den e lago di kandela. i si un hende su nòmber no a wòrdu haña skirbi.'" den e buki di bida, el a wòrdu tira den e lago di kandela"(Revelashon 20:5, 9, 10, 14, 15). E malunan lo lanta na e segundo resurekshon, i ta riba e tera aki nan lo risibi nan kastigu. No tin niun kamber teribel di horor ku yama "fiernu". Pa purifika e universo di pika, pekadornan mester ta " devora pa kandela". E FIN KOMPLETO DI PIKA 7. Kiko lo sosode ku e malunan ora nan kima? "Pasobra mira, e dia ta bin; e lo kima manera fornu; i tur e hendenan arogante i kada hasidó di maldat lo ta bagas; i e dia ku ta bin lo sende nan na kandela" e Señor di ehersitonan ta bisa, `asina ku ni nan rais ni nan rama lo no keda' i boso lo trapa riba e malbadonan, pasobra nan lo ta shinishi bou di boso plant'i pia" (Malakias 4:1, 3). E malunan lo kima kompletamente. Bo por a yega di lesa algu teribel ku hende a skirbi, deskribiendo e tormento di e malunan pa semper i semper den kandela di fiernu. Pero Skritura Santu ta siña klaramente ku e perdinan lo wordu destrui kompletamente. Hesus ta bisa den San Juan 3:36 ku e perdinan `lo no mira bida". E kastígu di pika ta. morto eterno e segundo morto for di.kua lo no tin.lantamentu Pa pone un fin kompteto na pika, Dios mester destrui pekadornan. Dios ta un Dios di amor. E no ta gosa den tormento di e malunan eternamente. Tormento di e perdinan pa tur eternidat lo no ta hustu. Algun di esnan ku lo bai perdi tabata teribelmente malu, mientras otronan a neglisha di asepta Hesus pa nan Salbador personal. Lo ta bon pa tur wordu tormenta den kandela di fiernu pa semper? 8. Kiko lo sosode ku e kandela ku lo purifika e mundu di pika i pekadornan? "Mira, nan a bira manera yerba seku, kandela ta kima nan; nan no por libra nan mes for di e poder di flam di kandela; lo no tin karbon pa keinta kurpa, ni kandela pa sinta dilanti di dje!" (Isaias 47:14). Ningun kandela, ni pida karbon kayente, lo sobra ora e malunan wordu destrui. David a bisa: "Ma e malbado lo perese, i e enemigunan di Señor lo ta manera for di sabana: nan ta disparse— manera huma nan ta disparse. Pasobra aki poko tempu e malbado lo no t'ei mas; maske kuantu bo buska su luga, e lo no t'ei"(Salmo 37:20, 10). 9. Kon Dios lo trese un fin na nos memoria tristu di pasado? "I Dios lo seka tur lagrima for di nan wowo; i lo no tin morto mas; lo no tin lamento mas, ni yoramentu, ni doló; e prome kosnan a pasa"(Revelashon 21:4). Kon kariñoso Dios ta! Su kurason ta sinti pa e perdinan. Den amor kompasivo Hesus lo tuma e gran lensu di rniserikordia i seka e lagrimanan. E lo kita e memoria tristu di pika di pasado. Den Isaias 65:17 nos ta lesa: "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrda mas ni bin na memoria". Lo tin un fin kompteto na e sufrimentu di e perdinan. TEKSTNAN DIFISIL . Bo por puntra, "No tin algun tekstnan di Skritura ku ta papia di tormento eterno ku lo dura pa semper i semper, no ta papia di kandela eterno, i di kandela ku no ta paga? (Si e paragraf aki ta parse difisil pa bo, no preokupa kune. Sigui pa paragraf 11). Pa falta di luga no por hasi un splikashon kompleto, lo hasi solamente un parti kortiku). "Pa semper i semper"(Revelashon 14:11) :"Pa semper" den Skritura Santu hopi bes ta deskribi e tempu di bida di un individuo, ta un termino di tempu indefini te ora e kondishon troka. (Mira 2 Reinan 5:27; Eksodo 21:6; 1 Samuel 1:22). Den Jonas 2:6 e profeta ta referi na solamente tres dia i e ta yam'e "pa semper". Kandela eterno (Judas 7) ta papia di Sodoma i Gomora, dos suidat malu ku a wordu destrui pa "kandela eterno" den tempu di Abraham. Pero, nan no ta kimando ainda den nos tempu. Ora Dios "Su kandela ku no ta paga" a destrui pika i pekadornan di Sodoma i Gomora, el a stop di kima. "Kandela ku no ta paga"(Markos 9:43 48. P'afó di Jerusalem tabatin e bahia di Gehenna, unda tabata tira tur kos ku no ta sirbi, animal morto i asta kurpa di kriminalnan. E kandela den e bahia di Gehenna semper tabata kima i e bichinan tabata kome loke e kandela a hera. Algun traduktor di Skritura Santu a tradusi e palabra aki Gehenna, komo fiernu pasobra hopi bes e Hudiunan di e stat ei a yamé asina. Kandela ku no ta paga a destrui Jerusalem tambe, ma e kandela ei a kima solamente mes largu ku tabatin algu pa kima. Asina lo ta na fin di mundu. E tekstnan den paragraf 6 te 9 ta mustra nos kla ku e malunan lo wordu destrui kompletamente pa e kandela ku lo purifika tera. Tur rastro di pika i pekadornan lo wordu remove pa semper for di e universo di Dios. - UN DIOS DI AMOR 10. Kon Hesus lo sinti tokante e destrukshon di esnan perdi? "Bisa nan:'Manera Mi ta biba!' Señor Dios ta deklara, `MI no tin plaser den e morto di e malbado, ma mas bien ku e malbado bira for di su kaminda i biba. Bira, bira for di boso mal kamindanan! Pakiko anto boso kier muri, o kas di Israel?" (Ezekiel 33:11). 0, pakiko hende no kier skucha na Hesus? Pakiko nan ta pospone pa obedesé te ora ta muchu lat? Pakiko nan ke muri den nan pikanan? 11. Kiko Hesus Su aktitut ta pa ku e obra tristu di destrui e perdinan? "Señor lo aktua awor tambe... Señor lo move pa hasi su trabou, pa kumpli ku Su tarea. Pero esta trabou straño, esta tarea-misterioso!"(Isaias 28:21). E obra teribel di destrui e perdinan ta un akto strañu pa Hesus. Henter Su bida El a pasa tratando di yuda i salba hende. Lo ta algu temeroso i lo kibra Su kurason, ora ku finalmente E mester bini pa hasi su trabou, "Su trabou strañu", "Su akto straño' di destrui esnan ku nenga Su rogamentu. Pakiko hasi nos kurason duru? 12. Ki tempu temeroso ta biniendo? "Pasobra ta para manera Mi ta biba, Senor ta bisa, tur rudia lo dobla pa Mi, i tur lenga lo duna alabansa na Dios. Asina anto, kada un di nos lo duna kuenta di su mes na Dios" (Romanonan 14:11, 12). Lo ta un dia temeroso ora e mal hendenan para dilanti e Hues i mira e kara di Hesus ken nan a neglisha, ignorá i despresia. Por fin ora nan baha kabes den berguensa, nan tur lo grita sin ekskus i konfesa "Hesu-Kristu ta Señor i E ta hustu!" Kòrda, ni un persona lo ta destrui a menos el a nenga e oportunidat pa wòrdu salba. Hesus lo salba tur ku asepte komo nan Salbador, pero E no por salba ningun hende den nan pika. Esnan ku konsientemente ta keda tene na pika mester paga e kastigu, ku ta e Segundo Morto. 13. Siendo ku henter e universo lo wordu purifiká di pika, kon nos mester biba awor? "Komo ku tur e kosnan aki lo wòrdu destrui di e manera aki, ki sorto di hende boso mester ta den un kondukta santu i deboto... Pesei, stimanan, komo ku boso ta spera e kosnan aki, sea diligente pa E haña boso den pas, sin mancha i sin kulpa" (2 Pedro 3:11, 14). Pronto Dios lo kima e horibel deshecho di pika den e mundu bieu aki. E ta bai purifika e universo di memoria di pika. Pika lo ser destruí unda ku e wòrdu haña. Den miserikordia Hesus ta rogabo pa bandoná pika pa bo no wòrdu destrui den e Ultimo dianan. 14. Ken lo keda pafó di shelu? "i nada impuru i ningun hende ku ta hasi abominashon i ta gaña, nunka lo no drenta den dje, sino solamente esnan ku nan nòmber ta para skirbi.'" den e buki di bida di e Lamchi" (Revelashon 21:27). "I si un hende su nòmber no a wòrdu haña skirbi.'" den e buki di bida, el a wòrdu tira den e lago di kandela" (Revelashon 20:15). Lo bo no ke laga tur pika un banda i duna bo kurason na Hesus awor mes? Ningun kurashon sushi di pika por drenta shelu. Tabata pika ku a klaba Hesus na krus. Lo bo tene na dje? Laga Hesus libra bo di pika i skirbi bo nomber den e Buki di Bida awor mes. 15. Kon ansioso Hesus ta pa pordona? `Ami, si, Ami, ta Esun ku ta kita bo transgreshonnan pa Mi mes kousa; i lo Mi no kòrda bo pikanan"(Isaias 43:25). Pa su mes amor E ke salba bo. E no por soporta di pensa ku ún alma ta bai pèrdí Lo bo no ke bisa: "Hesus, mi ta entrega tur na Bo? PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 8 1. Bo a studia bo versikulo di memoria? ____________________________________________________________________ 2. Kuantu hende ta sufriendo awor aki den fiernu? ______________________________________________________ (Par. 3). 3. Ki dia e malunan lo wòrdu kastiga? _______________________________________________________________ (Par. 3). 4. Unda e mortonan malu ta awor aki?________________________________________________________________ (Par. 5). 5. Skritura Santu ta bisa ku e malunan lo wòrdu destrui riba e ________________________________________ aki. (Par. 6). 6. Konforme ku________________________________ (duna tekst), e malunan lo bira shinishi __________________ (Par. 7). Konforme ku ______________________________ (duna tekst), e kandela ku lo destrui e malunan ta paga kompletamente. Konforme ku_________________________________ (duna tekst), ningun hende por bisa na unda e malunan tabata. (Par. 8). 7. Revelashon 21:4 ta bisa, "I ____________ lo seka tur ____________ for di nan ______________ ; i lo no tin __________ mas; lo no tin ________________________mas, ni ________________, ni ______ ; e prome kosnan _________________ 17 8. Kon Hesus lo sinti pa destrui e perdinan?_________________________________________________________________ 9. Kiko e malunan lo atmiti finalmente?_____________________________________________________________________ 10. Pone un strepi bou di e kontesta korekto: a) Algun di e mal hendenan ta sufriendo den fiernu kaba. b) Lo duel kurason di Hesus pa destrui e malunan. c. E malunan nunka lo stop di sufri. d. Si nos arepenti di nos pikanan, Hesus lo salba nos. 11. Si nos kier ta salba, nos nòmber mester ta skirbí den e Buki di _______________________________________________ 12. Bo a trata di haña otro hende pa tuma e kurso aki di korespondensia den e siman aki? ____________________________ ************************************************************************************************************************************************* MI NOMBER I DIREKSHON Nòmber: Kaya : Fam: ________________ Number: Stat: ********************************************************************************************************************************************* Porfabor debolbe e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Les 9 UNDA E MORTONAN TA? Versikulo di Memoria: "Ami ta e resurekshon i e bida; esun ku kere den Mi lo biba, maske e muri" (Juan 11:25). Nos a studia kon pika a drenta e mundu aki, i kon el a trese enfermedat i morto. Lo bo rekorda, ku Satanas a gaña Eva den e Hardin di Eden, ora ku el a bisa "lo bo no muri" (Genesis 3:4). Te awor den e dianan aki, Satanas ta trata di hasi nos kere, ku ora hende muri, nan no a muri di berdat. Den nos versikulo di memoria, Hesus ta deklar ku hende ta muri, pero El a priminti, ku nan lo biba atrobe. Ora ku nos bai weta den Skritura Santu pa sina tokante morto unda nan ta, nos ta lesa e palabranan di Hesus; nos ta siña for di djE, Esun ku sabi tur kos, i Esun ku por lanta morto na bida atrobe. 1. mester di preokupa. Kon gradisido nos mester ta, ku den Skritura Santu, Dios a duna un kontesta kla na e preguntanan difisil ei. Laga nos tuma e Beibel so komo nos guia i kere loke e ta bisa. "Pasobra destino di yu di hende i destino di bestia ta meskos. Manera esun ta muri, e otro tambe ta muri; di berdat, nan tur tin e mesun rosea Tur ta bai na mesun luga. Tur a bin di stof i tur ta bolbe na stof (Eklesiastes 3:19, 20). Idioma por ta mas kla? Ora ku un hencle murí, e ta wòrdu pone den tera í ta keda eínan te riba e dia di resurekshon. Kiko hende ta teme mas i ta kompronde menos? "Ma hende ta muri i ta wordu dera. Hende ta hala su ultimo rosea, i unda el a keda?... Si un hende muri, lo e bolbe biba?" (Job 14:10. 14). MORTO ta wordu teme mas ku kualke otro kos, pasobra asina poko hende ta kompronde kiko e ta, i kiko ta sosode ku hende ora e muri. Ora ku un hende muri den e mondi salbahe di e pueblonan di Borneo, e famianan ta bati tambu i ta hasi boroto, sperando ku e bochincha ei lo kore ku e spiritunan malu, ku nan ta pensa a kousa e morto. Hopi chines, indjan, i otro hende ta sende klapchi pa mes un proposito. Masha poko hende ta kere ku animalnan ta bai na un mundu di spiritu. E tekst aki ta bisa nos bon kla, ku hende i animal ta muri meskos, nan ta hala nan delaster rosea, i nan ta bira tera (stat) bek. 3. Morto ta alkansa kada kas, kada stat i kada pais. Un kas por ta yen di ku alegria awe nochi, pero pa mainta e ta yen di ku tristesa. E yu chikitu por ta hungando mainta i pa anochi e ta morto. Morto ta drenta tur kaminda: den hospitalnan, riba kamindanan grandi, riba kampo di bataya. Kon tristu e ta hasi nos, pa risibi un telegram ku ta bisa ku algun stima di nos a muri diripente! E MORTONAN NO A WORDU LANTA AINDA 2. Kiko hopi hende ta kere ta pasa ora un persona muri? "Ken sa si rosea di hende ta subi bai ariba i si rosea di bestia ta baha bai abou den tera?' (Eklesiastes 3:21). MAYORIA di e religionnan pagano ta siña ku ora un hende muri, su spiritu ta bai na un bon lugá. Hopi hende den paisnan sivilisa ta kere, ku hende ta bai shelu ora nan muri, i bestia ta bai den tera. Probablemente bo a tende personanan mayor papia tokante morto i hasta diskuti kiko ta pasa ku hende ora nan muri. Segun bo ta lesa e tekstnan den Skritura Santu, bo por sabi ku siguransa kiko ta pasa na morto; lo bo no tin Unda e mortonan ta sosega te e dia di resurekshon? "No straña boso di esaki, pasobra e ora lo yega den kual tur ku ta den graf lo tende Su bos, i lo sali; esnan ku a hasi bon, pa un resurekshon di bida, esnan ku a komete maldat, pa un resurekshon di huisio" (Juan 5:28, 29). Esaki ta un versikulo masha importante, biniendo direktamente for di lepnan di Hesus. E ta bisa nos ku e mortonan ta den graf i ku nan lo keda einan te ora ku E yama nan sail afo na dia di resurekshon, ku lo sosode na Su segundo benida. 4. Segun Job, ki dia e mortonan lo wordu lanta for di soño? "Asina hende ta kai drumi i no ta lanta mas; te ora ku e shelunan no t'ei mas, e lo no lanta ni wordu spierta for di su soño un hende muri, lo e bolbe biba? Tur e dianan di mi lucha lo ml spera, te ora mi liberashon bin" (Job 14:12, 14). E mortonan ta drumi den nan graf i ta keda einan, te ora ei to bo bai sosega i lo lanta pa risibí e parti ku ta tokabo na e fin di dianan... i hopi di esnan ku ta drumi den stòf di suela lo spièrta, algun pa bida eterno, ma otronan pa berguensa i despresio eterno" (Daniel 12:13, 2). ku nubianan lora bek, segun ku Hesus ta bini pa segundo bes. Job a kere firmemente den e resurekshon di kurpa di e mortonan. El a bisa: "Pasobra mi sa ku mi Redentor ta biba, i ku na final E lo para riba tera. I despues ku mi kueru keda destrui, mi sa esaki, ku den mi karni lo mi mira Dios, Kende ami mes lo mira, i mi mes wowo lo mira ningun otro hende" (Job 19:25-27). E angel a bisa Daniel, ku e tabata bai sosega te dia di resurekshon na fin di tempu, i ku e no mester teme pasobra morto lo ta un sosiegu sin soñamentu den graf. JOB tabata mira padilanti na e resurekshon riba "e delaster dia " (na final) ora ku su Redentor lo bini pa lante. E tabata mira padilanti na e resurekshon ora ku atrobe e lo tin un kurpa bibu i lo mira Dios ku su mes wowonan. Ki speransa bunita, i kon real e ta! (Lesa tambe Ezekiel 37:1-14). E M O RTON AN TIN KONO SEM ENTU? 8. Kiko ta sosode ku hende su pensamentunan ora ku e muri? "Su spiritu (rosea) ta sali, e ta bolbe na tera; e mes dia ei su pensamentunan ta perese"(Salmo 146:4). "... no tin ni aktividat ni planifikashon ni sabiduria den Seol (graf), kaminda bo ta bai... di berdat nan amor, nan odio i nan zelo a perese kaba, i nan lo no tin parti mas den tur loke ta wòrdu hasi bou di solo. Pasobra e bibunan sa ku nan lo muri, ma e mortonan no sa nada" (Eklesiastes 9:10, 6, 5). ILUSTRASHON: Ora ku un chines muri, su famia tabatin e kustumber di hasi gran preparashonnan pa e deramentu. For di papel nan ta prepara un kas grandi, ku tabatin hopi k am bernan i meubelnan fini. Den e kas di papel ei nan ta pone sirbidornan di papel, ku mester sirbi nan maestro morto den e mundu di spiritu. Pafó di e kas nan ta pone un outo bunita di papel. E anochi prome ku deramentu nan ta kima tur esakinan, keriendo ku si nan hasi asina, e persona morto lo tin un bunita kas, un bunita outo, i hopi sirbidònan den e mundu di spiritu. ESAKI ta parse masha straño pa nos, pero 'hopi hende den paísnan Kristian tin ideanan mes straño di loke ta sosode na morto. E Skritura Santu ta nos uniko guia sigur. Laga nos studia mas tokante morto for di e Palabra di Dios. E MORTONAN TA DEN SHELU AWOR? 5. Kon David ta pone enfasis riba e hecho, ku mortonan NO ta den shelu? "E mortonan no ta alaba Señor, ni esnan ku ta baha den e luga di silensio" (Salmo 115:17). "Pasobra den morto no tin rekuerdo di Bo; ken lo duna Bo gradisimentu den Seol (graf)?"(Salmo 6:5). Esaki ta bisa kla ku e mortonan ta den nan graf, i no den shelu alabando Hesus. 6. Hopi tempu despues di morto di David, kiko Pedro a bisa di dje? "Rumannan, ku tur konfiansa mi por bisa boso tokante e patriarka David, ku el a muri i a wòrdu de r a, i su tu m ba ta se r ka n o s te di a djawe...Pasobra David no a subi na shelu" (Echunan 2:29, 34). E Skrituranan ta papia di David komo un hòmber segun Dios Su mes kurason (Echunan 13:22). Sin embargo, asta David no ta den shelu; ainda e ta den su graf. 7. Kiko e angel a bisa Daniel tokante morto resurek-shon? "Ma pa loke t'abo, sigui bo kaminda te na e fin; e ora Esakinan ta dos tekst ku nos mester korda semper. Nan ta splika masha kla, kiko ta pasa na morto: (1) E rosea, [tin biaha yarna spiritu] ta sali, e hende ta hala su delaster rosea; (2) E ta wordu dera i ta bira tera; (3) Riba mes un dia su pensamentunan ta muri; (4) Den morto no tin memoria di pasado; (5) Mortonan no sabi nada. • 9 Ku kiko Hesus ta kompara morto? "Esaki el a papia i despues El a bisa nan: 'Nos amigu Lazaro a pega sono, ma Ami ta bai pa Mi lant’e for di soño Anto e disipelnan a bis'E: 'Señor, si el a pega soño, elo bira bon'. Awor Hesus tabata papia di su morto, ma nan a kere ku E tabata papia di e sosiegu di soño. E ora ei Hesus a bisa nan bon kla: `Lazaro a muri”” (Juan 11:11-14). Hesus a bisa, "Lazaro ta drumi', i despues El a bisa klaramente, "Lazaro ta morto". Sinkuenta i kuater (54) biaha Skritura Santu ta papia di morto manera un soño Ora un hende drumi un bon soño anochi, ta parse ku mainta ta bini lihe, no ta asina? Ora ku e spierta na e yamada di Hesus riba e mainta di resurekshon, lo parse na dje, ku e tabata na soño solamente un ratiko. E diferensia mas grandi entre soño i morto ta, ku ta solamente Hesus por lanta un hende for di e soño di morto. Ta pesei nos mester skucha Su bos awor, asina ku nos lo ta kapas pa tende Su bos riba e dia di resurekshon. 9. E siñansa di Skritura Santu, ku e mortonan no tin konosementu, ta masha rasonabel. Nunka bo a mira un outu ku tabata kore duru dal un hende benta abou for di su konosementu? Segun e ta drumi riba kaya, kompletamente for di su tino, kuantu kos e sabi? E ta mira kiko ta pasando rònt di dje? Nò! Awor supone ku un trùk ta pasa i trap'e i e ta muri, kiko lo e pensa i kuantu kos lo e sabi? Algun lo kontesta, "despues ku e muri, e lo sabi tur kos", sin embargo, mientras ku e tabata for di su konosementu e no tabata sabi nada. Skritura Santu ta bisa, "Riba mesun dia su pensamentunan a muri", i "e mortonan no sabi nada". E mortonan ta den nan graf, sosegando den un sono inkonsiente. Ningun di e mortonan ta den shelu awor of ta sufriendo den fiernu. Ki bunita pa sabi, ku nos stimanan, ku a muri, no ta bibando awor aki den algun mundu di spiritu, mirando abou riba nos, segun nos ta pasando dor di tristesa di bida i dolor di kurason. Nò, nan ta sosegando den nan graf, wardando e yamada di Hesus, e Dunadó di Bida. Su promesa na Su yunan fiel ta: "pasobra lo bo wòrdu paga bek na e resurekshon di e hustunan" (Lukas 14:14). SPLIKASHON DI TEKSTNAN DIFISIL AWOR nos ta bai studia brevemente tres pregunta ku ta molestia hopi hende. (Si e parti aki ta parse muchu difisil pa bo, no prekupa kune. Sigui na paragraf 12). 1. 2. Kon bo ta splika Eklesiastes 12:7? Den Beibel, e rosea di bida tin biaha ta wordu yama e "spiritu" (Mira Job 27:3). Ora ku un hende muri, e rosea di bida ei [òf spiritu] ta bai bek na Dios ku a dun'e. Pero, no tin ningun konosementu den un hende su rosea. Segun Lukas 16 Hesus no a siña ku hende ta bai direktamente shelu of fiernu ora ku nan muri? No! E Hudiunan a siña e idea ei. Ningun hende ta kere, ku ora un hende muri su kurpa ta wordu hiba shelu of fiernu, pasobra tur hende sabi, ku e kurpa ta keda den graf despues ku el a wordu dera. Tog e parabola aki ta papia di e varios partinan di e kurpa-- e dede, lenga i wowonan. Hesus tabata simpel-mente usa e idea Hudiu di morto, pa siña un gran les moral. Den Huesnan 9 tin un gran les moral marká. E ta papia einan di palunan, ku ta papia, tòg, ningun hende no a purba kontrolá si e palunan di berdat ta papia.Lukas 16 tambe ta un parabola. Den e parabola of les ophetivo aki, Hesus ta usa e ideanan pa siña Su skuchadornan e gran les, ku ta den e bida aki nos mester hasi nos desishon etèrno. 3. Segun Lukas 23:42, 43 e ladron riba krus no a bai shelu riba djabierne? Si bo pone e kòma despues di e palabra "awe", [kaminda e mester ta], e nifikashon ta bira masha kla. "Di berdat Mi ta bisabo awe, lo bo ta ku Mi den paraiso. E puntuashon di Beibel a wordu agrega dor di hende ora ku nan a tradusí e Beibel, i e no ta pa medio di inspirashon. Mas ainda, e ladron no a muri e djabierne ei (Juan 19:31, 33), i Hesus, riba e siguiente djadumingu, despues di Su resurekshon a bisa ku ainda E no a bai shelu (Juan 20:17). Pesei nos sabi ku Hesus i e ladron NO por a kontra ku otro den shelu riba e djabierne di krusifikshon. SPIRITISMO 12. Ki gran spiertamentu a wòrdu duná kontra purba di papia ku e mortonan? "Entre boso no mag wòrdu hañá ningun hende ku ta praktika adivinashon òf ku ta praktika bruheria, òf ku ta pronostika, òf ku ta praktika magia, ni ningun hende ku ta plega hende, of ku ta montadó òf spiritista, òf ku ta konsulta ku e mortonan. Pasobra ken ku hasi e kosnan aki ta un abominashon na Señor"(Deuteronomio 18:10-12). "Awor un hòmber òf un muhé ku ta montado òf spiritista mester wordu matá sigur. Nan mester wòrdu piedra ku piedra; nan kulpa di sanger ta riba nan" (Levitiko 20:27). Den tempu di Skritura Santu, tabatin 'medium' spiritista, ku tabata wòrdu yama hasidonan di brua, dunadonan di poder, ku tabata profesá di ta kapas di papia ku mortonan. Esaki tabata un engaño di Satanas, meskos ku e ta awendia, pasobra Dios a deklara klaramente ku e mortonan ta morto; ku nan no sabi nada; ku nan no ta den shelu of den algun mundu di spiritu. Asina peligroso i teribel e engaño aki ta, ku Dios a ordená pa tur e hendenan aki wordu matá. Saul, e promé rei di Israel a wordu matá pasobra el a desobedese Dios i a trata di papia ku mortonan pa medio di un spiritista. (Mira 1 Samuel 28; 1 Kronikanan 10:13, 14). Si un hende obliga bo pa bai na un reunion spiritista, NO BA!!!! E mensahenan ku e persona trese, ta for di e angelnan malu di Satanas, i no ta for di e mortonan, ku no sabi nada. NOS SPERANSA-- RESUREKSHON 13. Solamente ken por redemi nos for di morto i e graf? "Ami ta Esun ku ta biba; i Mi tabata morto, i mira, Mi ta bibu pa semper, i Mi tin e yabinan di morto i di Hades (fiernu)" (Revelashon 1:18). "Esun ku kere den e Yu, tin bida eterno" (Juan 3:36). Si, ta Hesus so tin e yabi di e graf. Si bo kere den djE i obedese Su palabra, bo tin e siguransa di e poder di resurekshon i e promesa di bida eterno den shelu! PREGUNTANAN P A REPASO DI LES 9 1. Bo a studia e versikulo di memoria?_____________________________________________________________ 2. Kiko hende ta teme mas i ta kompronde menos?__________________________________________________ 3. Segun Eklesiastes 3:19, 20 (par. 2) animalnan i hende ta bai diferente lugá ora nan muri? __________________ 4. Hesus ta bisa ku ainda e mortonan ta den nan ______________________________________________(par. 3) 5. Job 19 ta bisa: "Mi sabi ku mi _________________________ ta biba, i ku na final E lo_____________________ Tambe e ta bisa: "den mi_______________________________ lo mi mira ________________________" (par. 4) 6. Skrap e deklarashonnan robes den e siguiente parti: (par. 5-7) a) E mortonan ta alabando Dios awor'aki. b) E mortonan no ta den shelu ainda. c) David a bai shelu ora ku el a muri. d) A wòrdu bisa na Daniel, ku e mester sosega te e dia di resurekshon. 7. Salmo 146:4 ta bisa: "Su _______________ ta salt, e ta bolbe na ______________ ; e mes dia ei su __________ ta _________________ (par. 8) 8. Eklesiastes 9 (par. 8) ta bisa ku no tin __________________________ni __________________________________ den I Eklesiastes 9:5 ta konta nos, "Pasobra e________________ sa ku nan lo____________ , ma e _____________ no sa nada". 9. Hesus ta kompará morto ku un sosiegu sin _________________(Par. 9). Ora un hende spierta mainta, ta parse ku e tabata na soño solamente un ___________________________________ 10. Ora un hende ta for di su konosementu, kuantu kos e sabi?______ . Ora un hende muri, kuantu kos e sa? 11. Den tempu di Skritura Santu, Dios a bisa ku e hendenan ku ta profesá di por papia ku e mortonan mester wòrdu 12. Siendo ku Kristu so tin e yabi di graf, ken nos mester obedese i sigui? ___________________________ ****************************************************************************************************************** ************** MI NOMBER I DIREKSHON Nòmber: _________________________________________________Fam: ____________________________________________________ Kaya : ___________________________________________ Number:________________ Stat: _____________________________ ************************************************************************************************************************************************************ Debolbe e papel aki pa korekshon na: Bos di Profesia -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Les 10 GUERA I DIKTADORNAN TA PROBA KU HESUS SU BENIDA TA SERKA VersÍkulo di Memoria: "Ma ora ku e kosnan aki kuminsa tuma lugá, wak ariba i lanta boso kabes, pasobra boso redenshon ta yegando serka" (Lukas 21:28). Ora ku nos pober mundu tembla ku gueranan i sakudi for di atakenan di bòm, hende ta puntra: "Kiko e kosnan aki ta nifika? Kiko ta bini?" Ora ku batayanan ta den furor i tera tembla ku ehersitonan ku ta marcha, hende ta puntra, "E "I boso lo tende di gueranan i rumornan di gueranan; Pasobra nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra reino" (Mateo 24:6, 7). e ta muchu mas pió awendia, pasobra e ta wòrdu hasí ku instrumentonan masha peligroso mes. Kada hende mester lesa Mateo 24 kuidadosamente i frekuentemente, pasobra e kapitulo aki ta e oloshi tras di profesia, ku Hesus a duna nos, asina ku nos por sabi e ora den kua nos ta bibando. Ora ku Hesus a deskribi kondishonnan manera nan lo ta den e ultimo dianan- djis promé ku Su regreso, El a bisa: "Lo tin gueranan i rumornan di guera: nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra reino" Pero algun persona por puntra, "Pakiko mundu ta bira pió kada dia? Guera nunka ta kaba?" Laga nos ban wak den Kapitulo bintiun (21) di Lukas ta paresido na kapitulo b i n t i k u a t e r d i Ma t e o . L a g a n o s b a n w a k a l g u n d i e versíkulo-nan di Lukas: profesianan di Skritura Santu no ta bisa nada di e eventonan teribel aki?" Pa malu ku guera semper tabata, e bunita profesianan di Skritura Santu pa haña e kontesta na e preguntanan aki. SOLAMENTE SKRITURA SANTU TA BISA LOKE TA BINI 1. Ki pregunta a disipelnan a puntraHesus poke promé ku El a bandona tera? "I ora E tabata sinta riba Seru di Oleifi, e disipelnan a bin nan so serka dje, bisando: Bisa nos, ki tempu e kosnan aki lo sosode, i kiko lo ta e señal di Bo benida i di e fin di tempu?"' (Mateo 24:3). - "I ora boso tende di gueranan i revolushonnan, no spanta; pasobra e kosnan aki mester tuma lugá prome, ma e fin no ta sigui mesora... Nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra reino, i lo tin tembloman grandi i pestilensia i hamber na varios luga, i lo tin terornan i señalnan grand' for di shelu... I lo tin señalnan den solo i luna i streanan, i riba tera angustia entre e nashonnan, i desesperashon pa motibu di e ronkamentu di laman i olanan; hendenan ta desmaya di miedu i den ekspektativa di e kosnan ku ta bin riba mundu, pasobra e podernan di e shelunan lo wòrdu sakudí. I e ora ei nan lo mira e Yu di Hende ta bin den un nubia ku poder i gran gloria" (Lukas 21:9-11; 25-27). Mas ku dos mil añanan pasá, Hesus a duna e kuadro sorprendente aki di e kondishonnan den e último dianan, djis promé ku Su segundo benida. Hopi hende a siña ku mundu lo bira miho i mas miho, pero, Hesus a siña ku mundu lo bira pió i mas pió! Segun bo ta lesa di e horornan di guera, òf ta skucha di nan na radio, bo por bisa, "Esei ta proba ku Hesus Su benida i e fin di mundu ta masha serka". Esaki ta un di e preguntanan di mas importante ku a wòrdu puntra, "Kua lo ta e señal di Bo benida i di e fin di mundu?" Awor, mas ku nunka, nos mester di un kontesta for di e Beibel. 2.Kua ta algun di e señalnan ku Hesus a duna? 3.Kon e profeta Juan ta deskribi kondishon di e n as honn an d jis p ro mé k u Hesus bin i be k? "I e nashonnan a bira furioso, i Bo furia a bin, i a yega e tempu pa e mortonan wòrdu husga, ...pa duna Bo sirbidonan... nan rekompensa... i na esnan ku ta teme Bo nòmber, tantu e chikitunan komo e grandinan, i pa destrui esnan ku ta destrui e tera" (Revelashon 11:18). Den e eventonan ku ta tuma luga tur rònt di nos awe, nos ta mira e señalnan di e ultimo dianan. Kon gradisidu nos mester ta ku e Skritura Santu ta bisa nos di antemano di tur e kosnan ei. Ta manera un seladó riba muraya ku ta spierta ora tin peliger. 4. Ki spiertamentu Pablo ta duna tokante e ultimo dianan? "Pasobra boso mes sa masha bon ku e dia di Señor lo bin meskos ku un ladron den anochi. Mientras ku nan ta bisa: 'Pas i seguridar perdishon lo bin riba nan diripiente, manera doló di parto riba un muhé na estado; i nan lo no skapa. Ma boso, rumannan, no ta den skuridat, ku e dia ei lo sorprende boso manera un ladron... asina anto, no laga nos drumi manera otronan ta hasi, ma laga nos ta alerta i sobrio" (1 Tesalonisensenan 5:2-4, 6). No tin motibu pakiko un Kristian mester ta asombra pa oumento di guera den e ultimo dianan aki. Pablo ta avisa tokante e gritu di "pas i seguridat" falsu, ku lo wòrdu zona tur kaminda i ku lo terminá den destrukshon diripiente. Pas per-manente lo bini nunka na nos pober mundu. Mundu ta den su delaster lucha di morto; su agonía ta krese i esaki ta proba ku e fin ta masha masha serka. UN persona ku a duna su kurason na Dios no mester tin miedu di e fin, pasobra pa esnan ku ta limpi di kurason, e dia ei lo ta dia di liberashon for di tiristesa, dramamentu di sanger, i morto. (Daniel 2:34, 35). Den Ultimo dianan, e imagen mester a wòrdu di dal na su pianan i destruí pa un poder, mas aya di hende su kontrol. 8. "Abo, O rei, ta un rei di reinan, na kende e Dios di shelu a duna reino, poder, forsa, i gloria; Abo ta e kabes di oro" (Daniel 2:37, 38). E varios partinan di e imagen ta representa e podernan di mundu. E kabes di oro di e imagen tabata para pa e reino riku i poderoso di Babilonia, e gran imperio mundial den e dianan ei. 9. 5. Kiko a wòrdu pone na konosimentu di Nabukodonosor, e rei poderoso di Babilonia? "Sinembargo tin un Dios den shelu ku ta revela misterio, i El a hasi konosí na rei Nabukodonosor kiko lo sosode den e ultimo dianan" (Daniel 2:28). E rason pakiko kada hende mester ta interesa den e soño profetiko di e rei ta, pasobra e ta pronostika historia di e reinonan di tera te na e fin di tempu. Dios a hasi e rei sabi "loke lo pasa den Ultimo dianan". 6. 7. Kiko e rei a mira den su soño? "Abo, O rei, tabata wak, i mira, tabatin un estatua grandi; e estatua ei, ku tabata grandi i di splendor ekstra-ordinario, tabata para bo dilanti, i su aparensia tabata teribel. E kabes di e estatua ei tabata traha di oro fini, su pechu i su brasanan di plata, su barika i su belnan di pia di bròns, su pali pia di heru, su pianan un parti di heru i un parti di klei" (Daniel 2:31-33). Kiko lo mester a pasa ku e imagen den e ultimo dianan? "Bo a sigui wak te ora ku un piedra a wòrdu korta, no ku man, i esaki a dal e estatua riba su pianan di heru klei i a garna nan...i bientu a hiba nan, asina ku no por a haña ni un rastro di nan. Ma e piedra ku a dal e estatua a bira un seru grandi i a yena henter tera" Kua otro reinonan mester a sigui? "I despues di bo lo lanta un otro reino inferior na esun di bo, despues un otro, i un di tres reino di bròns, ku lo goberna riba henter tera" (Daniel 2:39). Babilonia tabata un reino poderoso i e rei a pensa, ku e stat di Babilonia nunka por wòrdu konkista. Sinembargo e profeta a bisa: "Despues di bo lo lanta un otro reino inferior ku bo". Babilonia e grandi a wòrdu konkista den aña 538 B.C. (Before Christ-prome ku Kristu), pa Medo-Persia, un reino mas debil representa pa e plata. Pero e segundo gran reino aki, Medo-Persia, a wòrdu vense pa Gresia, e terser reino, representa pa koper. Den aña 331 B.C., Medo-Persia a wòrdu konkista dor di e general i rei griego, Alexander, e Grandi. Ounke MedoPersia tabatin binti biaha mas tantu sòldat ku e Griegonan, matòg nan a perde e bataya, pasobra Dios a bisa padilanti den profesia, ku Gresia lo konkista i lo goberna mundu. 10. E U R OP A D E N PR OFESI A K on D a n i e l a ku m i n sa sp l i k a e soñ o d i e r e i ? Kon Beibel ta deskribi Roma, e di kuater emperio? "...di kuater reino ku ta mes fuerte ku heru- pasobra heru ta garna i ta machika tur kos- i manera heru ta kibra tur kos na pida pida, asina e lo garna i kibra tur esakinan na pida pida" (Daniel 2:40). E Griegonan a wòrdu vense pa e Romanonan den e aña 168 B.C. Roma tabata un di e reinonan mas severo i mas bringadó. Roma tabata e poder di mundu, ku tabata goberna, tempu ku Hesus a nase. Tabata mientras ku Roma tabata goberna, ku un esfuerso a wòrdu hasi pa mata e yu chiki Hesus. Soldatnan di e emperio Romano a klaba Hesus na krus. Ma e Roma aki di heru, lo no keda para pa semper, pasobra e siguiente vers ta bisa: "I ku bo a mira e pianan i e dedenan di pia, un parti di klei di alfarero i un parti di heru, esei ta nifika ku esaki lo ta un reino divide" (Daniel 2:41). E kuater emperionan di mundu tabata Babilonia, MediaPersia, Gresia, Roma. Ripará ku Roma, e di kuater i Ultimo emperio di mundu, no mester a wòrdu vense pa algun otro poder grandi di mundu. E lo a bai kibra den varios reinonan. 1 1 . E d i f e r e n t e r e i n o n a n l o uni ku otro atrobe? "I ku bo a mira e heru mesklá ku klei, esei ta nifika ku nan lo meskla ku otro den e simia di hende; ma nan lo no pega na otro, meskos ku heru no ta meskla ku klei" (Daniel 2:43). E versikulo aki ta hasi énfasis, ku e varios reinonan di Europa nunka mas lo uni ku otro, pasobra Dios a bisa: "Nan lo no pega un na otro!". Ounke algun di e reinonan lo tin mesun forsa ku e reino di heru di Roma, ningun lo ta kapas di konkista e otro reinonan i goberna na nivel mundial. E nashonnan di Europa lo keda dividi te na fin di tempu. Den tempunan pasá, e siguiente reinan i diktadornan poderoso a trata di konkista i uni Europa: Siglo nuebe Siglo dieseis -Siglo diesocho -Siglo diesnuebe -Siglo binti - Carlomagno Carlos V Louis XIV Napoleon E keizer i diktadornan moderno Di akuerdo ku e profesia aki, Europa nunka mas lo ta uni permanentemente bou di ún gobernado. Skritura Santu ta papia e berdat i ningun hende no ta kapas pa kibra e profesia ei! 12. Kiko lo sosode den dianan di e ultimo reinonan aki? "I den e dianan di e reinonan ei e Dios di shelu lo lanta un reino ku nunka lo no wòrdu destrui, e lo garna i pone un fin na tur e reinonan aki, ma e mes lo dura pa semper" (Daniel 2:44). Nos ta bibando den e delaster dianan, abou den e pianan i dedenan di pia di e imagen. E reinonan dividi di Europa a kuminsa, tempu ku Roma antiguo a kibra for di (esaki ta un otro profesia haña den Daniel 7). Shete di e reinonan original ei lo sigui eksisti te na fin di tempu. Mientras ku Europa ta dividi ainda, ku ningun reino supremo na kontrol, Hesus lo bini, i E lo establese Su reino, ku ta dura pa semper. Si, guera i dramamentu di sanger ku nos ta tende tur dia di dje den notisia, ta un di e señalnan sigur, ku e fin ta masha masha serka, pronto Hesus lo bolbe! LANTAMENTU DI E NASHONNAN PAGANO 13. K i ko e pr ofe ta t a bis a d i l an tame n tu d i e nashonnan pagano djis prome ku e fin? "Pakiko e nashonnan ta reboltia asina, i e pueblonan ta plania un kos bano?"(Salmo 2:1). "Proklamá esaki meimei di e nashonnan: prepara un guera; lanta e hòmbeman poderoso. Laga tur soldanan hala serka, laga nan subi. Bati boso plugnan traha spada ku nan, i bati boso skernan-pasnui traha lansa ku nan; laga e debil bisa: `Mi ta un hòmber poderoso'. Pura bin, boso, nashonnan tur rònt, i reuni ayanan... Laga e nashonnan lanta i bin na e vaye di Josafat, pasobra ayanan lo mi sinta pa huzga tur e nashonnan tur rònt. Zwai ku sikkel, pasobra e koseha ta hechu... pasobra nan maldat ta grandi. Multitutnan, multitutnan den e vaye di desishon!" (Joel 3:9-14). Esaki ta un di e profesianan mas interesante den Skritura Santu. Sentenares di añanan prome ku tempu di Kristu, e prof etanan a p ronostika e lanta mentu grandi di e nashonnan pagano den e ultimo dianan. Segun nos ta mira e profesia aki kumpli, meskos ku otronan a kumpli kaba, nos sabi ku e fin ta kasi serka. ARMAGEDON Na unda tera su ultimo bataya lo wordu bringa? "I e di seis angel a basha su kòmchi riba e gran Riu Eufrates; i su awa a seka, pa e kaminda wòrdu prepara pa e reinan di oriente... pasobra nan ta spiritunan di demoñonan ku ta hasi milagernan, ku ta sali bai serka e reinan di henter mundu, pa reuni nan pa e guera di e gran dia di Dios Todopoderoso...i nan a reuni nan tur huntu na e lugá ku na lenga hebreo yama Armagedon" (Revelashon 16:12,14, 16). Bou di e di seis plaga, serka di e fin di tempu, e nashonnan di henter mundu lo ta den guera. Segun profesia e ultimo bataya lo wordu bringa den un lugar ku yama Armagedon. Kiko lo trese un fin na e ultimo bataya di tera? " I a sali un bos duru for di e tempel for di e trono, bisando: “Ta kumpli” i tabatin un temblor grandi, manera no tabatin nunka desde ku hende a bin na eksistensia riba tera,... i tur isla a hui bai, i e serunan no a wordu haná mas" (Revelashon 16: 17, 18, 20). "I e shelu a hala sera manera un ròl ora ku e wòrdu lorá; i tur seru i isla a wordu kitá for di nan lugá. I e reinan di tera i e hòmbernan grandi i e komandantenan i e rikunan i e poderosonan i tur esklavo i hòmber liber a bai skonde den e kuebanan meimei di e barankanan di e serunan; i nan a bisa e serunan i e barankanan: 'Kai riba nos i skonde nos pa e presensia di Esun ku ta sinta riba trono, i pa e furia di e Lamchi; pasobra e dia grandi di nan furia a yega, i ken lo por keda para?" (Revelashon 6:14 17). - Kristu Su benida ta pone un fin definitivo na gueranan i na tristesa. Ojalá abo tambe por ta den e grupo ku ta stima Hesus i por ta entre e salbanan! , PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 10 1. Bo a siña e versikulo di memoria? _____________________________________________________ 2. Ki gran pregunta e disipelnan a puntra Hesus?_____________________________________________ 3. Hesus a bisa ku lo tin oumento di ___________________________ segun e fin di mundu ta serka (Par. 2). 4. Pablo a bisa: Pasobra ora ku nan bisa ______ i _______________ , anto diripiente ________________ lo bini riba nan". 5. For di tempu di Daniel pariba, kuantu emperio mundial lo mester tabatin? (Par. 10) ________________ 6. Nombra e emperionan__________________________________________________________ 7. Nos sabi ku ningun diktador nunka lo konkista i uni Europa atrobe, pasobra Daniel 2:43 ta bisa : "Nan lo no na otro, meskos ku ____________no ta ______________ ku klei". 8. Mientras ku Europa ta dividi ainda, ku ningun reino supremo na__________ lo establese Su , ku ta dura pa ' ____________ lo bini, i E . (Par. 12). 9. Segun Salmo 2 i Joel 3, e nashonnan _______________ lo lanta i lo prepare pa ___________________ djis prome ku _____________ bini. (Par. 13). 10. E delaster bataya lo wòrdu bringá na un luga ku yama na hebreo ________________________ , i e lo wòrdu pará dor di e benida di _______________ . (Par. 14, 15). PREGUNTANAN DI KURASON: Bo ta kere ku e benida di Hesus ta masha serka?_____________________________________________________ Bo a hasi bo desishon pa sigui Hesus tur e kaminda, i pa ta prepará pa Su benida?__________________________ ************************************************************************************************************************************ MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: Kaya Fam: Number: Stat: *********************************************************************************************************************************************************** Debolbe e papel aki pa korekshon na: Bos di Profesia -- P.O. Box 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LU S DI M UN DU Bos di Profesia Lès 11 KON SA KIKO DIOS TA SPERA DI NOS Versikulo di Memoria: "Si boso ta stima Mi, boso lo warda Mi mandamentunan" (Juan 14:15). E les aki ta masha importante, pasobra si nos mester salba, nos mester sa eksaktamente kiko ta spera di nos. E Palabra di Dios, e Beibel, lo bisa nos esei. 1. Kiko ta henter nos deber, na lus di e huisio? "E konklushon di tur loke ku a wòrdu tendi, ta: teme Dios i warda Su mandamentunan, pasobra esaki ta aplikabel na kada persona. Pasobra Dios lo trese tur echo na huisio, tur kos ku ta skondi, sea bon òf malu" (Eklesiastes 12:13, 14). Bo por mira Moises, segun ku e ta risibi instrukshon-nan for di Dios riba e Seru di Sinai, skirbiendo e lei seremonial den un buki? E lei aki tabata pone na banda dje arka. E arka tabata un kaha sagrado, ku tabata wòrdu warda den e lugar mas santu den e tempel di Dios, e santuario. Tabatin un reki òf saku pega na banda di e arka aki, den kua e lei di Moises tabata wordu warda. E lei seremonial di Moises tabata e base ku tabata guia pa tur e ofrendanan di karni i di bebida i e servisionan speshal den e tempel. E lei di Moises tabata kontene tambe reglanan di gobernashon pa e reino di Israel i instrukshonnan pa e dianan santu di kada aña, ku nan mester a warda. E dianan speshal aki ku nan tabatin kada aña, tabata wòrdu yama algun bes "Sabatnan Anual" (Mira Levitiko 23). E ofrendanan, seremonianan, i sabatnan anual ei tabata apunta padilanti na e krus di Hesus i Su sakrifisio pa pekadornan. 4. For di e Skritura aki nos ta mira, ku si nos mester salba, ta nos deber dilanti Dios pa warda Su mandamen-tunan. Pero bo por puntra, kua di nan? 2. Kuantu lei Dios a duna Israel na Seru di Sinai? "... kontal ku nan perkura di hasi konforme tur loke Mi a ordena nan, i konforme henter e lei ku mi sirbido Moises a ordena nan" (2 Reinan 21:8). "Si, henter Israel a falta ku bo lei i no a kumpli kune, pasobra nan no a tende di Bo. Nos a peka kontra Bo. P'esei e maldishon, afirma ku un huramentu i skibí den e lei di bo sirbido Moises, ta kai awor riba nos" (Daniel 9:11). Ki ora e ofrendanan seremonial i sabatnan anual, ku nos ta haña den e lei di Moises, a yega na un fin? "Dor di kansela e sertifikado di debe ...i El a kit’e for di kaminda dor di klab'e na krus... Pesei, no laga ni un hende aktua komo boso hues en kuanto komementu òf bebementu, òf enkuanto un dia di fiesta òf luna nobo òf dia di Sabat-- kosnan ku ta djis sombra di loke mester bin" (Kolosensenan 2:14, 16, 17). E versnan aki ta hasi kla ku e seremonianan i ofrendanan di komementu i bebementu i di e sabatnan anual i otro dianan di fiesta, tur a yega na un fin riba e krus. Ta p'esei no ta spera awe pa Kristiannan sigui e leinan seremonial di Moises. Komo ku nan tur tabata apunta padilanti na Hesus, naturalmente nan a yega na un fin ora ku Hesus a muri na krus. E LEI DI DIES MANDAMENTU Tur dos tekst ta referí na e dos leinan: e lei di Dios, of e Dies Mandamentunan; i e lei di Moises, ku ta e leinan di ordenansanan i gobernashon. Ta masha importante pa nos tene e dos leinan aki separa den nos mente. 3. Ken a skirbi e lei seremonial, i unda e tabata pone? "I a sosode ku ora Moises a kaba di skirbi e palabranan di e lei aki den un buki te ora nan a keda kompleta, Moises a duna ordu na e levitanan ku tabata karga e arka... Tuma e buki di lei aki i pon'e banda di e arka di aliansa di Señor boso Dios, pa e keda ayanan komo un testigu kontra boso" (Deuteronomio 31:24, 26). 5. Ken a skirbi e Dies mandamentunan i unda nan tabata pone? "I ora ku El a kaba di papia ku Moises riba Seru Sinai, El a dun'e e dos tablanan di testimonio, tablanan di piedra, skirbi ku e dede di Dios" (Eksodo 31:18). "E ora ei Moises a bira baha for di e seru ku e dos tablanan di testimonio den su man, tablanan ku tabata skirbi na tur dos banda;... i e tablanan tabata Dios Su obra, i e skirbimentu tabata Dios Su skirbimentu, grabá riba e tablanan" (Eksodo 32:15,16). "No tabatin nada den e arka sino solamente e dos tablanan di piedra ku Moises a pone den dje" (1 Reinan 8:9). E Dies Mandamentunan tabata asina importante, ku Dios a konfia ningun hende ku e skirbimentu di nan. Nan tabata skirbi riba tablanan di piedra ku e dede di Dios. Esei no ta bunita pa pensa, ku Dios Mes, ku Su mes man a skirbi e Dies Mandamentunan i a duna nan na hende? Kon sagrado nan ta!!! Kon algun hende por tribi di kambia e Dies Mandamentunan ei? Asina sagrado e tablanan di piedra tabata riba kua e Dies Mandamentunan tabata skirbi ku nan a wordu pone den e arka sagrado. , 6. Pa kuantu tempu e Dies Mandamentunan mester a wordu warda? "For di promé aya mi a kompronde for di Bo testimonionan, ku Bo a funda nan pa semper" amor pa Dios i amor pa hende tur e lei i profetanan ta basá (Mateo 22:37-40). E parti aki di Mateo ta sitanan di dos tekst ku tin den Testament Bieu, kuanan ta Deuteronomio 6:5 i Levitiko 1 9:1 8. Bo ke kontrolá i mira si bo ta kere kada un di e Dies Mandamentunan? Skirbi SI Of NO tras di e siguiente deklarashonnan: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Bo Bo Bo Bo Bo Bo Bo Bo Bo Bo ta kere ta robes pa adorá otro diosnan? .. ta kere ta robes pa adorá imagennan? ... ta kere ta malu pa hura? .... ta kere ta malu pa kibra e sabat? ... ta kere ta malu pa desobedese bo mayornan? .. ta kere ta malu pa mata ... ta kere ta malu pa komete adulterio? .. ta kere ta malu pa horta? ... ta kere ta malu pa gaña? ... ta kere ta malu pa kudisha? ... (Salmo 1 1 9:152). 7. E morto di Kristu riba krus por a kaba ku e Dies Mandamentunan den algun manera? "No kere ku Mi a bin pa abolí e Lei òf e Profetanan; Mi no a bin pa abolí, sino pa kumpli. Pasobra di berdat Mi ta bisa boso, te ora ku shelu i tera pasa, ningun yota ni tilde di e Lei lo no pasa, te ora ku tur kos keda kumpli. Esun anto ku anula un di e mandamentunan di mas chikitu aki, i siña hende asina, lo wòrdu yama esun di mas chikitu den e reino di shelu; ma esun ku warda nan i siña nan na otro, esei lo wòrdu yama grandi den e reino di shelu" (Mateo 5:17-1 9). 9. Ora hende mira e Dies Mandamentunan, kiko e mester atmiti? "Asina anto Lei ta santu, i e mandamentu ta santu i hustu i bon" (Romanonan 7:12). ILUSTRASHON: Un biaha un hòmber a bisa: "Mi ta desea mara Hesus por a bisa nos direkt kiko ta ser spera di nos, unu, dos, tres, kuater, sinku, seis, shete, ocho, nuebe, dies. Kla kla! Anto nos lo sa eksaktamente kiko ta bon i kiko ta malu". E minister a kontesta: "Esei ta eksaktamente loke Hesus a hasi. El a duna nos Dies Mandamentu-- un lista di dies regla kla kla, ku E ta spera nos lo sigui. I tòg, asina mes hopi hende Ken por tribi kita e Dies Mandamentunan despues ku Hesus ta nenga di sigui tur e mandamentunan ei, of ta purba persuadi a duna un spiertamentu asina kla? Ni un parti di mas chikitu, nan mes ku e mandamentunan, a lo menos, un parti di nan a manera e 'punt' ariba un i of e wordu kita". strepi di e 't' por wòrdu kita for di e . lei, tanten ku shelu i tera ta eksistí. Segun ku abo ta repasa e Dies Mandamentunan, bo por mira VI II VII ku ta mes malu pa kibra nan awor manera tabata den tempu Hopi hende ta bisa ku algun di e di Hesus. Dies Mandamentunan ta menos importante ku otronan. Hesus, nos hende por kita e Dies Mandamentunan santu ehe mp el a wa r da e mandamentunan, i E ta avisa ku skirbi ku Dios Su mes dede! kualke hende, ku sina ku kualke di Ta mes malu awendia pa mata, e mandamentunan ei a wordu kita, lo wordu konsidera den shelu komo kibra sabat, harta, gana, etc., e hende di mas menos. Ki tristu ta ku hopi hende ta siñando otronan ku parti di e Dies Mandamentunan a wòrdu kitá! 8. Kualke hende ku ta warda nuebe di a Dies Mandamentunan por spera di ta salba? "Pasobra ken ku kumpli ku henter e Lei i sinembargo ta trompeka den ún solo punto, esei a bira kulpabel di tur" (Santiago 2:10). Versikulo 11 ta hasi kla, ku e apostel Santiago ta papiando akinan di e Dies Mandamentunan. E DIES MANDAMENTUNAN E promé kuater (4) mandamentunan ta mustra nos deber ku nos tin pa ku Dios. E ultimo seisnan ta papia di nos deber pa ku nos prohimo. Hesus a bisa ku ariba e dos leinan ei-- manera e tabata promo ku e krus. Hesus a bisa ku nan lo para mes largu ku skelu i tera ta eksisti. 10. Kon nos por mustra nos lealtat na Hesus? "I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos warda Su mandamentunan...i Kiko ku nos pidi nos ta r i s i bí f o r di d j E , p a sob r a n o s t a w a r d a S u mandamentunan i ta hasi e kosnan ku ta agradabel den Su bista"(1 Juan 2:3; 3:22). Nos ta haña mesun pensamentu den e versikulo di memoria. Si nos ta bai sigui Hesus, anto nos lo warda Su mandamentunan. Ningun hende ku berdaderamente stima Hesus lo adora idolo, lo hura, kibra e Sabat, di e di shete dia, òf desonra su mayornan, gaña, hòrta, of kibra kualke ún di e otro mandamentunan. Ora un persona bisa bo, ku no ta malu pa kibra un di e mandamentunan ei, bo sa ku e no ta papia pa Hesus. bon hende e persona ei tabata promé ku el a hasi e krimen. Nan a konta di su bon famia. E gobernador a disidi di pordona e hòrnber i lagu'e den libertat. Esei kiermen ku e kriminal pordoná tabata liber e ora ei pa kibra e lei, ki ora ku e tabata ke? Klaro ku no! E mester tene mas kuidou ku nunka pa e ward'é. Hesus ta pordona nos nos pikanan i ku Su sanger E a paga nos debe di morto. Nos anto, por sali bai i kibra e Dies Mandamentunan na nos antoho? Pablo ta bisa, "Apsolutamente no!" For di awor padilanti, nos mester ta mas kuidadoso ku nunka pa obedese Su boluntat. 13. Solamente kon nos ta salba? "Pasobra pa medio di grasia boso a wòrdu salba dor di fe, i esei no di boso mes; e ta e don di Dios"(Efesionan 2:8). E Dies Mandamentunan no por salba nos; nan ta bisa nos kiko piká ta. Solamente Hesus Su sanger por salba nos. Nos ta salba pa medio di grasia, kua ta miserikordia ku nos no ta merese. E ta un regalu di Dios. Mira den un spil. Bo ta mira sushi riba bo kara? E spil por hasi’é limpi? NO! Awa k u habon so por hasi esei. (Mira S a n t i a g o 1 : 2 3 ) . E Dies Mandamentunan ta mustra nos e fayo, pero solamente e sanger di HesuKristu por limpia nos pikanan. Hesus a priminti di skirbi Su lei den nos kurason yuda nos pa no peka mas. GRASIA, KU TA SALBA, I E DIES MANDAMENTUNAN 11 Kiko ta piká, i kua ta su resultado? "Ken ku praktika piká ta praktika kibramentu di lei tambe; i piká ta kibramentu di lei" (1 Juan 3:4). "Pasobra e pago di piká ta morto"(Romanonan 6:23). E uniko manera ku nos por konose piká ta pa medio di e lei-e Dies Mandamentunan. Kibramentu di lei ta pika, i pago di piká ta morto. Si nos ke ta salba, nos mester haña yudansa di Hesus pa warda Su Dies Mandamentunan. Segun nos ta hala serka i mas serka di Hesus, nos lo hala mas serka di Su lei, e Dies Mandamentunan. 12. Ora un hende obedese Kristu Su lei, kiko e ta hana? "Pasobra piká lo no tin dominio riba boso, pasobra boso no ta bou di lei, ma bou di grasia. Kiko anto? Nos lo peka pasobra nos no ta bou di lei ma bou di grasia? Di ningun manera! Kiko nos lo bisa anto? Nos mester sigui den piká pa grasia por oumenta? Di ningun manera! Kon nos ku ta morto pa piká, lo sigui biba den dje?"(Romanonan 6:14, 15,1,2). Si nos trata, ku yudansa di Hesus pa obedese e Dies Mandamentunan, nos lo no wòrdu kastiga, pasobra e sanger di Hesus "ta purifika nos di tur pika" (1 Juan 1:7). Pa medio di obedensia nos ta haña grasia òf miserikòrdia den Hesus. GRASIA ta duéle of miserikerdia, ku nos no ta merese. Esei kiermen ku pasobra nos ta salba pa medio di Su grasia nos por sigui kibra kualke un di e Dies mandamentunan ku Dios a duna nos? NO!!! E apostel Pablo ta kontesta, "Dios libra!" ILUSTRASHON: Un hòmber a bira rabiá diripiente i a komete un krimen teribel. El a wòrdu sentensia na morto. Amigunan a roga ku e gobernador pa spar su bida. Nan a konta e gobernador ki 14. Pakiko nos mester trata tur dia di obedesé Kristu Su mandamentunan? "Bendishona ta e esklavo ei, ku su shon ta haña ta hasi asina ora ku e bin... Pa e motibu aki boso tambe sea prepará, pasobra e yu di hende lo bin na un ora ku boso no ta pensa" (Mateo 24:46,44). E fin ta masha serka. Nos tin ni ún dia pa gasta, òf un momentu pa perde! Esnan ku ke bai biba den shelu, mester siña obedese e leinan di shelu akinan na tera. Nos mester determiná awor pa sigui Hesus tur e kaminda, asina ku nos por ta kla pa Su benida. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 11 1. B'a siña bo versikulo di memoria? ____________________________________________________ 2. Henter e deber di hende ta pa _____________ Kuantu lei tin den Beibel? ___________ (Par. 2). Nan ta: _________________________________________ 4. Ken a skirbi e lei ku ta papia di ofrendanan i seremonianan? ______________________ Dios a skirbi e Dies ________________________ ku _______________ riba tablanan di ________________ 5. E lei di Moises tokante ofrendanan i seremonianan a kaba na e ______________________________ E lei di Dios lo dura_________________________________________________________________ (Par. 6). 7. Skrap e deklarashonnan ku ta robes: (Par. 7). a)E Dies Mandamentunan a kaba na e krus. b)Hende ku kita un parti di Dios Su lei, ta konta pa shelu komo e gañadó di mas pió ku ta eksisti. c) Hesus a bini pa kambia e Dies Mandamentunan. d)Hesus a warda e Dies Mandamentunan. 8. Si nos kibra _____________ di e Dies Mandamentunan, nos ta kulpabel di ______________________ (Par. 8). 9. Piká ta ___________________________ di lei; i e pago di piká ta __________________________ (Par. 11). 10. Pasobra nos ta salba pa medio di grasia, do rdi e sanger di Hesus, nos mester tin mas kuidou pa warda ____ PREGUNTANAN DI KURASON: Bo ta kere ku bo mester warda tur e Dies Mandamentunan? _________________________________________ Ku yudansa di Hesus, bo ta determiná pa purba hasi'e? ___________________________________________ *************************************************************** - ******************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: Kaya: Fam: Number: Stat: ***************************************************************************************************************************************************** Debolbe e papel aki pa korekshon na: BOS Di PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia -- Lès 12 SENOR SU DIA DI DESKANSO Versikulo di Memoria: "Kòrda dia di Sabat pa santifik'e. Seis dia bo mag traha i hasi tur bo trabou, ma e di shete dia ta sabat di Señor bo Dios; riba e dia ei bo no mag hasi ningun trabou, ni abo ni bo yu hòmber ni bo yu muhe, ni bo sirbido hòmber ni bo sirbido muhé, ni bo bakanan, ni esun ku ta keda biba pa un tempu serka bo. Pasobra den seis dia Señor a traha shelunan i tera, laman i tur loke tin den nan, i a sosega riba e di shete dia; pesei Señor a bendishona dia di sabat i a santifik'e" (Eksodo 20:8-11). Esaki ta un versikulo di memoria largu, ma sea sigur pa siñ'é di kabes, pasobra e ta masha importante. Ta e di kuater di e Dies Mandamentunan. Den nos ultimo les nos a siña ki importante ta pa warda TUR e Dies Mandamentunan, pasobra si nos kibra ún di nan, nos ta "kulpabel di tur' Hesus a bisa ku e Dies Mandamentunan lo eksistí mes largu ku shelu i tera ta eksisti. Ounke mayoria di hende ta kibra un di e mandamentunan ei, kada hende mester studia kuidadosamente pa nan mes pa ta sigur ku nan no ta kibrando e mandamentu ei. Si bo haña ku den pasado bo tabata kibra un di e mandamentunan, anto sigur lo bo ke hasi un kambio i kuminsa obedese Dios kompletamente, no ta asina? Tép: Si nos tene nos mes na e siguiente regla: "Mi ke sigui ehempel di Hesus i obedes'E Su siñansanan"-- nos ta evita kai den eror, i nan ta prinsipionan balioso pa guia nos na bida eterno. Trabou ta bini promé ku sosiegu, asina Dios a duna e delaster dia di siman komo e Sabat. Tin hende ku ta bisa ku ta bon pa warda kualke dia di siman. Nan ta bisa esaki pasobra nan no ta deseá di warda e di kuater mandamentu manera Dios a pidi nan. E di kuater mandamentu ta bisa nos ku nos mester opserva e di shete dia di siman komo e Sabat di Señor, pasobra ora Dios a kaba ku Su trabou di kreashon, El a sosega riba e dia ei. E SABAT TABATA INTRODUSI NA EDEN 2. Promé ku pika a drenta nos mundu, kua dia Dios tabata warda komo e Sabat den Eden? "Asina e shelunan i tera a keda kla, i tur nan ehèrsitonan. I riba e di shete dia Dios a kaba Su trabou ku El a hasi, i riba e di shete dia El a sosega di tur trabou ku El a hasi. E ora ei Dios a bendishoná e di shete dia i a santifik'e, pasobra riba e dia ei El a sosega di tur Su trabou ku Dios a krea i a traha" (Genesis 2:13). Kiko por ta mas kla? Djabierne anochi (e di seis dia di siman) ora Dios Su trabou tabata kla, El a sosega. El a pone e di shete dia un banda komo e kumplimentu di aña semanal di mundu. "Sabat" ta nifika sosiegu. Dios a sosega, no pasobra E tabata kansa, ma komo un ehempel pa hende. Ripará, Dios a sosega, bendishona, i santifika e DI SHETE DIA. Pa santifika kiermen "hasi santu of ward'e pa un use santu". Dios so por hasi un dia santu! E DI SHETE DIA TA E SABAT 1. Kua dia di siman Dios a manda tur hende tene santu? (Mira e vèrs di memoria den Eksodo 20:911). Por fabor, nota ku Dios ta pidi tur hende-- hòmber, muhé, muchanan i asta stranheronan ku por ta di bishita-- pa tene e dia di Sabat santu. Riba e dia ei nos no mester hasi ningun trabou. Dios ta bisa nos klaramente kua dia ta e Sabat, ta e di shete dia di siman. Mira riba kualke kalender. Kua ta e di shete i ultimo dia di siman? Kalender protestant, katoliko, i Hudiu, tur ta di akuerdo ku e dia ku ta wòrdu yama djasabra, ta e di shete dia di siman. Den tempu pasá e dianan di siman tabata wòrdu yama pa number, tur menos e sabat, ku den hopi idioma di mundu ainda e di shete dia di siman ta wòrdu yama SABAT. DIOS ta pidi hende traha seis (6) dia, i sosega riba e di shete dia. Esei ta perfektamente natural, no t'asina? Dos mil sinku shen añanan (2500) despues di Kreashon, ora Dios a duna Su Dies Mandamentunan riba tablanan di piedra na Seru di Sinai, E no a kambia Su pensamentu ni Su Sabat; ainda El a pidi tur hende pa warda e di shete dia santu na memoria di Su kreashon di e mundu aki. E uniko mandamentu di e diesnan, ku ta kuminsa ku e palabra "rekorda" ta esun ku mayoria di hende a lubida ku Dios ta bisa nan pa bolbe kòrda, esta, "Rekòrda e dia di Sabat pa bo tene santu". Si hende kòrda pa tene Sabat santu, nan lo no lubida ku ta DIOS ta nan Kreador. Tin hende ku lo bisa bo ku `e Sabat ta Hudiu'. Si esei tabata berdat pa e di kuater mandamentu, lo e ta berdat pa tur e otro nuebe mandamentunan tambe, ku ta nifika, ku ta malu pa Hudiunan so mata, hòrta, gaña, komete adulterio, etc. Esei ta berdat? NO!!! Hopi despues di e morto di Kristu, e apostel Santiago, skirbiendo na e Kristiannan tokante e Dies Mandamentunan a bisa, ku "si nos ofende den un punto so, nos ta kulpabel di tur" (Santiago 2:10). No laga nos kibra e di kuater (4) mandamentu, meskos ku nos lo no kibra niun di e otro nuebenan. Ta un pakete total e ta. No por plam'e for di otro. Otro punto: Aproksimadamente, shen trinta mil (130.000) sabatnan tabata warda for di esun promé ku a wordu warda den Eden te ku Hudiunan a bini den eksistensia komo un pueblo. Ta pesei, e Sabat no ta Hudiu. Ta e "Sabat dedika na Dios". Ta berdat ku hopi Hudiu ta warda e Sabat di Beibel ainda, pasobra nan no a lubida Dios Su mandamentunan; nan sa ku e uniko Sabat ku Dios a duna ta e DI SHETE DIA di siman. Ki un reprendementu pa otronan, ku no ta pone atenshon na e Sabat di e di kuater mandamentu. Ki duele ku e Hudiunan no a asepta Hesus komo nan Salbador! 3. Ki dia tur hende lo warda den e tera nobo? "Pasobra meskos ku e shelunan nobo i e tera nobo, ku lo Mi traha, lo permanese Mi dilanti", Señor ta deklará,….. lo ta di luna nobo pa luna nobo, i di sabat pa sabat, ku henter humanidat lo bin pa bùig Mi dilanti', Señor ta bisa" (Isaias 66:22, 23). E Sabat a wordu duna promé ku pika a drenta mundu, kiermen ku e no a kaba na krus. Den e tera nobo, e berdadero Sabat di Beibel lo sigui wordu warda pa tur esnan salba. Kada Sabat tur karni (hende) lo bini pa adorá dilanti Señor. Si nos ta spera di bai shelu, nos mester kuminsa obedese e leinan di shelu awor. E BERDADERO SABAT KRISTIAN 4. Kua ta e berdadero "Dia di Señor" den Beibel? 'Asina ku e Yu di Hende ta Señor, asta di Sabat Tambe 1, (Markos 2:28). Suponé ku lo bo bisa Hesus: "Señor, hopi hende awendia ta bisa ku ta e promé dia di siman ta e Dia di Señor. Otronan ta bisa, 'no ta hasi ningun diferensia, tur dia ta meskos'. Kua Abo ta reklama komo Bo dia santu?" Hesus lo responde kla, pa niun hende ta konfundí, "E Yu di Hende ta Señor tambe di Sabat". Komo Hesus tabata e Kreador, i a traha e promé Sabat (mira Juan 1:13; Kolosensenan 1:15, 16; Hebreonan 1:2), enberdat nos por yama e di SHETE dia di siman (djasabra), e berdadero Sabat Kristian. 5 . K u a dia Hesus a wa rda ? "I El a bin Nazaret, kaminda El a lanta komo mucha. i manera tabata Su kustumber El a bai den snoa riba dia di Sabat, i a lanta para pa lesa"(Lukas 4:16). Si bo a bishita e winkel di karpinte kaminda Hesus tabata traha, lo bo a hañé será kada Sabat, pasobra tabata Su kustumber di asistí na iglesia riba e Sabat. E Sabat ta un sita sagrado entre shelu i tera. Si nos warda pa nos dia di adorashon te e promé dia di siman, nos ta ún dia muchu lat pa "sabat di Señor bo Dios", e Sabat di Hesus. 6. Kua dia Hesus a pidi Su disipelnan tene despues di e krus? "Ma hasi orashon pa boso huída no sosode den wenter ni riba dia di Sabat" (Mateo 24:20). Algun hende por bisa bo, ku nunka Hesus a manda pa e Sabat wordu tene santu. Amigu, El a bisa Su pueblo kaba pa tene tur e Dies Mandamentunan i un di nan tabata e komando pa tene di Shete dia santu. Den e vers anterior E ta pidi nan pa resa, pa nan no tin mester di hui for di Jerusalem riba e Sabat, kuarenta (40) añanan despues, ora ku e stat lo wordu rondoná pa e trupanan Romano. Si e disipelnan a wòrdu manda dor di Hesus pa resa pa kuarenta aña largu pa nan no tin mester di kibra maske ta ún Sabat pa kore pa nan bida riba e dia ei, anto e Sabat mester tabata masha sagrado i importante den sintí di Hesus. Hende ta bisa ku e Sabat a kaba na e krus, pasobra nan no tin gana di ward'e. Ma si nos mester kana den pasonan di Hesus, siguramente nos lo warda e Sabat, di SHETE dia, Santu, manera El a manda. UN SEÑAL, OF UN SEYO 7. Kiko e Sabat ta wòrdu yama? "Tambe Mi a duna nan Mi sabatnan komo un señal' entre Ami i nan, pa nan por sa ku Ami ta Señor, Kende ta santifika nan" (Ezekiel 20:12). Dios ta yame e Sabat un señal. E ta un señal entre E mes i Su pueblo. Soldatnan tin un señal tin biaha, ku nan i e wardianan konose. Esaki ta laga nan drenta e kampamentu. E Sabat ta Dios Su señal òf seyo. Dor di warda e Sabat nos ta proba nos lealtat na Dios i ta rekonos'E komo e Kreador di shelu i tera. Si nos nenga di warda e Sabat, nos ta mustra infidelidat na e bandera di e Gobernador di e universo. Lo bo no pensa ku ta teribel, si bo mira un hende, ku ta profesá amor pa Antias i despues kohe e bandera Antiano i trap'e bou di su pia i kim'e? Kiko lo bo pensa di su lealtat i amor? Asina tambe tin hopi hende ku ta bisa ku nan ta stima Kristu, i tòg nan ta kohe Su señal di santifikashon, ku ta Su Sabat, i nan ta trapa riba dje kada siman di nobo. Nan ta traha, hunga, kumpra, i bende riba Dios Su dia santu, i nan ta bisa ku nan ta stim'E hopi. E ta korekto? Dañ’é! Nos no por kambia nos mes fecha di nasementu, meskos, nos no por kita e Sabat tampoko for di su origen. E Sabat mester ta un bunita dia di deskanso for di nos trabounan i nos preokupashonnan-- "un dia di sosiegu alegria". 10. Kon nos por ta sigur kua ta e di shete dia? "I nan a bai kas i a prepara spesereinan i perfumenan. i riba dia di Sabat nan a sosega di akuerdo ku e mandamentu" (Lukas 23:56). 8. Kon e Sabat mester wordu warda? "Si riba dia di Sabat bo warda bo pia di hasi bo mes gana riba Mi dia santu, i si bo yama dia di Sabat un delisia, e dia santu di Señor onorabel, i si bo onra esaki dor di bandona bo mes kamindanan, dor di no buska bo mes plaser, i di no papia bo mes palabra, e ora ei lo bo tin delisia den Señor" (Isaias 58:13, 14). Algun hende lo bisa bo ku ningun hende no sabi kua ta e Sabat di Shete dia i tog, tur e iglesianan grandi ta atmiti, ku Hesus tabata krusifika riba Djabierne i ku El a bolbe lanta for di morto Djadumingu mainta. Lukas 24 ta papia di e dia di resurekshon komo e prome dia di siman". SABAT, e dia entre Djabierne, ku ta e dia di preparashon, i Djadumingu, ku ta e prome dia di siman, ta wòrdu yama "E Sabat Segun Lei". Kon kuidadoso nos mester ta den opservamentu di Dios Su dia sagrado. No hasi nos mes trabou i negoshi, no papia nos mes palabranan, ni buska nos mes plasernan. Nunka Dios no a plan pa e Sabat ta un dia di fiesta, un dia pa sport i weganan. Pone atenshon: HESUS a muri pa nos pikanan, pasobra e Dies Mandamentunan NO por wordu kambia; nan ta e karakter di Dios, i e lo dura pa semper! Hesus mes a sosega riba e Sabat, den e graf, i E ta bisa nos, ku tur e salbanan "lo warda e Sabat den e tera nobo". Riba e Sabat, e di SHETE dia di siman, nos no mester p a pia rib a k os na n mu nd a no . No n o me st er l esa koraktnan komun i revistanan, òf skucha radio si no ta p rog ra ma reli gi oso . N os mes te r pas a e dia de n studiamentu di Beibel i orashon i asisti na e servisionan di iglesia. No tin goso mas grandi ku pasa Sabat atardi pafó den naturalesa i medita riba Dios Su kreashon. E Sabat mester wòrdu w a rda ke tu i d en e s pirit u di orashon. Hesus a siña ku ta bon, pa hasi bon riba e dia di Sabat. Nos mester kuida esnan malu i hasi obranan di miserikordia, manera yuda animalnan herida, bishita esnan pober i deskurasha. SABAT TA KUMINSA NA BAHAMENTU DI SOLO 9. Ki ora e dia ta kumisa i kaba? "for di atardi te atardi boso mester warda boso sabat". Otro vershon ta bisa: "For di bahamentu di solo te bahamentu di solo, lo boso selebra boso Sabat"(Levitiko 23:32). Kristiannan mester warda e Sabat for di bahamentu di solo pa bahamentu di solo. E prome kapitulo di Genesis ta bisa, ku anochi ta bini prome, siguí pa e dia. Asina e Sabat mester wòrdu warda for di bahamentu di solo, na fin di e di seis dia di siman-- awor yama Djabierne anochi, te na e bahamentu di solo di e di shete dia, òf Djasabra. Kon bunita e ta pa pensa ku Dios Su bahamentu di solo ta marka e kuminsamentu i seramentu di Su dia sagrado na memoria di e kreashon di nos mundu prome ku piká a Miles di hende ta bira awendia bek na e Sabat berdadero di Hesus. Abo tambe lo hasí’é? PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 12 1. Bo a siña bo versíkulo di memoria? _____________________________________________________________________ 2. E di kuater mandamentu ta bisa ku nos mester warda e di _______________________ dia di siman santu (Par. 1). 3. Marka un sirkulo rònt di e kontestanan bon (Par. 2): a) Dios a sosega riba Sabat pasobra E tabata kansa. b) El a sosega riba Sabat komo nos ehempel. c) Sabat tabata duná promé ku pika a drenta mundu. d) Hende por traha su mes sabat si e ke. 4. Ki tres kos speshal Dios a hasi ku e Sabat? El a ____________________ riba dje, El a _______________________ , i El a _____________________ (Par. 2). 5. Kuantu Sabat aproksimadamente a wòrdu warda promé ku e tempo di e Hudiunan? _______________________________ 6. Tur hende lo warda e dia di _______________________ santu den e _______________________________________ (Par. 3). 7. Hesus a bisa ku e "Dia di Señor ta e ____________________________________________ (Par. 4). 8. Kua dia Hesus a pidi Su disipelnan tene despues di e krus? ______________________________________________ (Par. 6). 9. Skrap e deklarashonnan robes den e siguiente frasenan: a) E Sabat ta manera un señal entre Dios i nos. b) Nos por ta salba maske nos trapa riba e bandera di Dios ku ta Su Sabat. c) Mayoria di hende awendia ta traha riba e Sabat (djasabra). d) E Sabat tabata duná pa e Hudiunan so. 10. E Sabat ta kuminsa na _________________________________ i ta terminá__________________________________(Par. 9). 11. Hesus a wòrdu krusifika riba ________________________ ; El a sosega den e graf riba e dia santu di ___________ ; i El a resusita riba e ____________dia di siman, ku ta __________________ PREGUNTANAN DI KURASON: Bo tabata warda e di shete dia (djasabra) den pasado, komo e Sabat di Señor? ___________________________________ Si no ta asina, bo ta desea ku yudansa di Hesus, pa kuminsa warda e di shete dia di siman, ku ta Dios Su santu Sabat, for di awor padilanti? __________________________________________ ..******************************************************************************************************** **************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nòrnber: Kaya Fam: _____________________ Number: Stat: *************************************************************************************************** ************************************* Manda e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia — Les 13 KAMBIO DI E SABAT Versikulo di Memoria: "At'aki e perseveransia di e santunan ku ta warda e mandamentunan di Dios i nan fe den Hesus" Revelashon 14:12). Den nos delaster dos lesnan nos a studia kon Hesus ta pidi nos, ku Su yudansa, pa warda TUR e Dies Mandamentunan. Nos a deskubri ku e Sabat di Skritura Santu ta Djasabra, e di shete dia di siman, enbes di Djadumingu, e prome dia di siman, kua mayoria di hende ta honra awe. Algun hende ta bisa, ku no ta nesesario pa warda kualkier dia en partikular, pero ku nos mester warda tur dia; sinembargo, un hende no por keda sin kumpra òf traha of rekrea kada dia di siman. P'esei lo ta imposibel warda tur dia santu. Promé ku pika a drenta den mundu, Adam tabatin mester di un sabat, i Hesus, puru i santu manera E tabata, a opserva e Sabat kuidadosamente. Si Hesus tabatin mester di warda e Sabat, anto siguramente nos mester wardé. I siguramente nos mester warda e mesun Sabat ku E a warda i a pidi nos pa warda. DIOS SU DELASTER MENSAHE. 1.Kua ta Dios Su delaster mensahe na tur esnan ku ta obedesido? "Mira, Mi ta bin pronto, i Mi rekompensa ta ku Mi, pa duna kada hende segun loke el a hasi...Bendishona ta esnan ku ta laba nan pananan, pa nan tin derecho riba e palu di bida, i pa nan por drenta e stat dor di e portanan" (Revelashon 22:12, 14). Esakinan ta versnan masha importante, haña den e delaster kapitulo di e Skritura santu. En konekshon ku nan, lesa bo versikulo di memoria atrobe. E versnan ei ta papia di Kristu Su regreso na e mundu aki i di Su pueblo, ku ta warda e mandamentunan i ku lo ta kla pa kontr'E ora E bin. Skritura Santu ta deskribi e pueblo di Dios den e delaster dianan komo un pueblo ku ta warda e mandamentunan di Dios: e rason pa esaki ta, ku pa hopi siglo hopi Kristian tabata warda solamente nuebe di e Dies mandamentunan. Solamente durante e ultimo shen añanan tabatin un movementu mundial bek na Dios i na e wardamentu di TUR Su Dies Mandamentunan. Den les 12 nos a siña ku kasi henter mundu a lubida riba e di kuater mandamentu ku ta bisa nos pa tene e di shete dia di siman santu. Di akuerdo ku profesia, den e delaster dianan Dios Su p u e b lo lo bo l b e w a r da tu r e Di e s M an d a m en tun a n, inkluyendo e di kuater. E yamada pa bolbe warda Dios Su Sabat berdadero (djasabra— e di shete dia di siman), ta hopi relashona ku e ultimo mensahe, ku mester wordu duna na e mundu. Wardamentu di Sabat no tabata un argumentu den e dianan di hòmbernan grandi manera Kalvino, Luther, Knox, Wesley, òf Roger Williams. E movementu di Sabat tin di hasi ku e Ultimo dianan aki djis prome ku e fin. Maske ku hendenan den pasado tabata salba, mientras nan tabata opserva e prome dia di siman, Dios Su yamada mundial di awendia ta pa tur hende opserva TUR Su mandamentunan, inkluyendo Su Sabat santu. NA E LEI I NA E T ES TI MON IO 2.Si nos ta Hesus Su disipelnan, kua lo ta nos quia konstante? "Mara e testimonio, seya e lei entre mi disipelnan…Bai na e lei i na e testimonio! Si nan no ta papia konforme e palabra aki, ta pasobra nan no tin lus den nan"(Isaias 8:16, 20). Amigunan, esakinan ta palabranan masha fuerte. Si hende siña doktrinanan kontrario na e Dies Mandamentu di Dios, nos no mester sigui nan pasobra Dios ta bisa, ku si nan no ta papia segun e lei i segun e testimonio, ta pasobra NO TIN LUS DEN NAN. ILUSTRASHON: Lo bo ta grandemente sorprendí pa sabi, ku poko añanan pasá un pader Katóliko, grandi i sabí ku yama pader Enright, a ofrese $1,000 (mil dòler) kesh na kualke hende ku por haña un tekst den Skritura Santu, ku ta siña ku Djadumingu ta sagrado. Miles a kuminsa studia Skrituranan pa nan mes pa siña e berdat, tog pa nan sorpresa, nan no por haña ni asta ún vers pa proba ku Djadumingu ta e Sabat. Pensa ki chasko esei tabata pa nan! E prome dia di siman ta wordu menshona solamente ocho (8) biaha den Testament Nobo, i ni un biaha ta referi na dje komo e Sabat, òf komo un dia santu. Henter Skritura ta siña pa warda solamente e Sabat, e di shete dia di siman ku ta e Djasabra. Ningun hende tabata kapas pa gana rekompensa di $1000, pasobra Djadumingu ta un dia di alabansa traha dor di hende, i wardamentu di Djadumingu no ta wordu siña den Skritura Santu. 3. Ta importá Hesus, si nos sigui warda djadumingu na lugar di Sabat? "I El a kontesta i a bisa nan: pakiko boso mes ta kibra e mandamentu di Dios pa motibu di boso tradishon?'...I ta en bano nan ta adoraMi, siñando preseptonan di hende komo doktrina... Tur mata ku Mi Tata selestial no a planta lo wordu ranka ku rais ku tur" (Mateo 15:3, 9, 13). Kiko por ta mas kla? Hesus a bisa Su siguidoman di tur tempu, ku si nan sigui tradishon (leinan i siñansa ku hende a traha) enbes di sigui Su mandamentunan, nan ta ador'E enbano i nan kreensia lo wordu ranka. Asina, nos ta oblige pa investiga pa nos mes kua siñansa ta meramente tradishon di hende i kua ta e berdadero mandamentu di Hesus, pa nos no ta gasta tur nos tempu i añanan ta ador'E enbano. E KU ST UM B E RN AN DI PAB L O 4. Algun hende ta bisa, ku Pablo, e gran mishonero pa e Gentilnan, a warda djadumingu enbes di e Sabat. Pero kiko Skrituranan ta bisa? "I segun Pablo su kustumber, el a bai serka nan, i tres Sabat siguí el a tasoná ku nan for di e Skrituranan" (Echonan 17:2). Pablo tabata bai misa tur Sabat; esei tabata su manera i kustumber. Bo no ta kontentu ku Skritura ta papia asina kla di e kosnan ei, pa asina niun hende tin mester di ta konfundi? Echonan 18:4 ta duna mes un pensamentu: "I tur dia di Sabat e tabata rasoná den snoa i tabata trata di konvense Hudiu i Griego". Echonan 16:13 "I riba dia di Sabat nos a sali pafó di e porta di stat bai banda di un riu, pa hasi orashon". Algun hende lo bisa bo, ku a Sabat no tabata wardá despues di e krus. Pero kada biaha, ku ta referi na un dia di sosiego den Tèstamènt Nobo, despues di Hesus Su morto òf prome— semper e tabata e Sabat di e di shete dia. Algun hende ta bisa, ku tabata ku Hudiunan so Pablo tabata kontra riba e Sabat. Pero esei no ta berdat. Sabat tabata su dia di adorashon, ora ku e tabata ku e Gentilnan tambe. "I ora Pablo i Barnabas tabata bai, e hendenan tabata roga nan pa bolbe papia e palabranan aki ku nan riba e siguiente Sabat...I e siguiente Sabat kasi henter e stat a reuni pa tende e Palabra di Dios" ( Echonan 13:42, 44). E versnan aki lo no parse kisas asina importante pa bo, pero segun bo ta papia ku bo amigunan tokante e Sabat i pidi nan pa ward'e, hopi biaha nan lo bisa bo, ku e Sabat tabata solamente pa e Hudiunan. Hopi ta kere ku e Sabat master a wordu opserva solam ente t e ora ku Hes us a muri na e kru s. Per o e Testament Nobo ta mustra ku e Sabat tabata e uniko dia, ku Hesus òf Su disipelnan a warda, i ku e tabata e uniko dia ku nan tabata siña e hendenan pa tene santu. E versnan aki ta mustra ku Pablo, den su trabou pa e Gentilnan, tabata opserva Djasabra komo e Sabat, enbes di djadumingu. Skritura ta registra solamente úm reunion ku Pablo tabatin riba e prome dia di siman, ku ta djadumingu. Esei tabata un servisio di despedida. (Mira den Echonan 20:7, 8). Esaki tabata en realidat un reunion di Djasabra anochi. Ningun hende ta warda Djasabra anochi santu. Den e dianan di Pablo e dia tabata konsidera di ta kuminsa enberdat na bahada di solo Djasabra anochi. E dia, ku Pablo tabata konsidera komo sagrado tabata e Sabat, e Sabat di e di shete dia. Esaki ta e mesun dia ku Hesus a duna hende den Eden. El a inklui e Sabat den e Dies Mandamentunan, i E ta bisa nos ku nos lo warda e mesun dia ei den e tera nobo, esta, e Sabat di Shete Dia. E ORIGEN DI WARDAMENTU DI DJADUMINGU (* Chèk e blachi anekso tambe) 5. Kon e hendenan a kuminsa ku e wardamentu di djadumingu? "Mi sa ku despues ku mi bai, lobo brabu lo drenta meimei di boso, ku lo no tin miserikòrdia di e tou; i for di meimei di boso mes to lanta hòmbeman ku ta papia kosnan perverso, pa desvia e disipelnan i hasi nan bai nan tras" (Echonan 20:29,30). "Pasobra e misterio di inikidat ta obrando kaba...ku tur poder i señalnan i maravianan falsu,...pa e motibu aki Dios lo manda riba nan un influensia di eror, pa nan kere mentira" (2 Tesalonisensenan 2:7, 9,111. Pablo tabata grandemente preokupa ku den futuro lidernan religioso malbado lo drenta den iglesia i siña doktrinanan falsu i gaña e siguidornan di Hesus. Pablo a bisa ku den su dianan nan tabata traha kaba— manera lobonan bisioso meimei di karnénan i lamchinan inosente. Segun ku e iglesia antiguo a haña poder, el a krese den popularidat. Siendo popular el a bira riku i mundano_ Birando mundano, e lideman a trese hopi doktrinanan falsu i kustumbernan pagano den e igiesia Kristian original. Nan a hasi esaki pasobra hopi di nan a uni ku iglesia pa nòmber, pero nan tabata pagano ainda di kurason. Nan tabata kier a keda ku nan kreensianan di antes, kua e Mandamentunan di Dios ta kondena. Pa akomoda e hendenan aki, e lidernan a ignorá e Dies Mandamentunan, òf a kambia nan pa konforma ku nan kreensianan pagano. 6. Djadumingu tabata dia di adorá solo. Pa mas ku tres mil (3000) aña e paganonan tabata adorá e solo. E Testament Bieu tin hopi spiertamentu den dje kontra e adorashon di solo, pasobra e tabata un kustumber komun di e paganonan den e dianan aya. Mira den Deuteronomio 4:19, 17:3; 2 Reinan 23:5, 11; Ezekiel 8:16. E hendenan tabatin kustumber di opserva dianan di fiesta grandi ku bailamentu i bebementu na honor di solo; tin baha nan tabata yama e gran dianan di fiesta ei "Dia di Solo". Ta asina nos ta haña nos palabra awe. "Sunday—Zondag—Sonntag";Djadumingu na papiamentu. Miones awendia, sin realisa kiko nan ta hasi, ta deshonra Dios e Kreador, dor di bai adorá algu krea, ku ta e solo, riba e dia di fiesta pagano ku hende a pone. Segun miles di Kristiannan ta ripara nan eror, nan ta bolbe bek na Dios Su berdadero Sabat di Skritura. Honrando e di shete dia komo santu, nan ta warda e di kuater mandamentu, meskos ku e sobra otro nuebe mandamentunan, i nan ta adorá DIOS komo Kreador di shelu i tera. 7. Ken a kuminsa bin ku e asuntu aki di warda djadumingu pa dia di deskanso? Den aña 321, despues di Kristu, e Emperador Romano Konstantino a manda ku henter e Imperio Romano mester selebra e promo dia di siman komo un dia di fiesta nashonal. Tur ofisinanan di gobiernu mester a sera. Hasiendo e dekreto aki, abiertamente el a yama e promé dia di siman "E Dia honorabel di Solo". E tabata sabi ku djadumingu tabata un dia di fiesta pagano riba kua nan tabata praktika e adorashon di solo. (Bo por lesa di esaki den ensiklopedia i bukinan di historia den bo libreria of biblioteka nashonal). Un par di añanan despues, den tempu di e Konsilio di Laodisea (mas o menos 364 aña despues di Kristu), e iglesia a vota pa kambia e Sabat for di Djasabra pa djadumingu. Di e forma aki, iglesia a duna gobiernu man pa bai kontra Dios Su lei, i pa bandona di kuater mandamentu. Nan a splika ku hasiendo e kambio aki, for di einan padilanti nan lo opserva djadumingu na honor di e resurekshon di Kristu. PERO, ningun hende of grupo di hende por hasi un kambio asina, ni hasi un dia santu. Djadumingu ta keda loke semper e tabata— un dia di fiesta paganu. 8. Kon e kambio a tuma lugar? Tur hende a asept’é mesora? Pa hopi tempu hende no por a disidi sea ku nan lo sigui warda e Sabat ku Hesus a warda, òf kambia i warda djadumingu, e dia ku hende a pone. Naturalmente, mayoria di nan no tabata preokupa mes ku e asuntu, meskos ku awe. I bo ta ripara esei segun bo ta papia ku hende di e wardamentu di Dios Su berdadero Sabat, ku ta e di shete dia di siman. Nan ta hisa skouder i bisa, 'Ai, ki diferensha e ta hasi?" Parse ku nan no ta realisa, ku ora e lus di Skritura bini na nan, nan lo wòrdu tene na kuenta riba e dia di huisio, pasobra nan tabata sa, pero nan a nenga di obedese Dios i a sigui tras di loke hende ta bisa i hasi. Pa algun shen añanan, algun hende a keda warda Djasabra, mientras otronan tabata warda djadumingu, i algun tabata opserva asta tur dos di e dianan ei. Pero ku tempu kasi tur hende tabata sigui e Gobiemu Romano i e iglesia popular i nan tabata warda e dia di djadumingu ku nan a pone komo nan dia di adorashon. Ki tristu ta pa pensa ku e berdatnan di Skritura Santu, siñá pa medio di Hesus, ku ta e Lus di mundu, a wordu pone un banda pa e iglesia popular. . Bo por puntra, "Pero ta kon iglesia por a hasi esaki?" Bo ta mira, e iglesia a reklama ku e tin derechu pa kambia e Palabra di Dios i asta kambia e Dies Mandamentunan, skirbi ku dede di Dios. Di e manera aki miles, ku no ta studia Skrituranan Santu pa nan mes, ta wordu gañá, i ta sigui warda djadumingu. Pero nos mester hasi HESUS nos guia, i no sigui e siñansanan di hende pa nos mes perdishon! DIOS ta desapunta amargamente ora ku ministernan ta sera nan wowo pa Su Sabat. "Su saserdotenan a viola Mi lei i a profana Mi kosnan santu; nan no a hasi distinshon entre kosnan santu i kosnan profano, i nan no a siña e diferensia entre loke ta impuru i loke ta puru i nan a sera nan wowo pa Mi sabatnan, asina ku Mi ta wòrdu profana meimei di nan" (Ezekiel 22:26). E REFORMA 9. Kiko ta reforma i kon el a kuminsa? Mas o menos kuater shen (400) añanan pasá a bini un gran reavivamentu, e Reforma. Hendenan a kuminsa studia Beibel pa nan mes i a sigui Su siñansanan na lugar di sigui loke e lideman religioso falsu tabata siña. E hendenan aki a kuminsa predika "Bolbe bèk na e Skrituranan Santu", i tambe "Salbashon ta pa medio di fe den Hesus". E gran hòmbernan aki a trese hopi reforma importante den iglesia, pero nan no a trese e reforma di e Sabat, Dios Su dia original di deskanso. Dios no a pidi nan pa predika e mensahe di Sabat, pero El a duna nan mensahenan pa nan tempu, riba otro berdatnan di Skritura ku tabata skondi. E hòmbernan aki lo no wòrdu tene na kuenta pa faya di opservá e Sabat di Skritura, pasobra segun e profetanan, e reavivamentu di e wardamentu di Sabat, e wardamentu di TUR e Dies Mandamentunan mester a tuma luga den tempu di fin. 10. Kon e trabou di reforma a sigui ekspande? Pa e ultimo shen (100) añanan, hòmbernan di Dios a sigui ku e trabou di Reforma, yamando hende pa bolbe bek na henter e Skrituranan, inkluyendo e berdat di e Sabat. E mensahe aki di reforma ta wòrdu predika den kasi kada pais di mundu awe, i miles ta bandonando e siñansanan di hende i ta obedese TUR e mandamentunan di Dios. 11. Ki mensahe Dios ta manda Su mensaheronan duna ku urgensia den e ultimo dianan? "Grita duru, no tene aden; halsa bo bos manera tròmpet, i mustra Mi pueblo nan transgreshon, i e kas di Jacob nan pikanan... Si riba dia di sabat bo warda bo pia di hasi bo mes gana riba Mi dia santu,... e ora ei lo bo tin delisia den Señor" (Isaias 58:1, 13, 14). Dios ta yama e Sabat "Mi Dia Santu". Amigu, lo bo skucha Dios Su yamada i bolbe na Su berdadero Sabat, mientras ku asina tantu hende ta trap'e bou di nan pianan? No bisa: "Pero e ta muchu duru. hende lo pensa ku mi ta loko. Lo mi ta so si mi kambia i warda e Sabat". Kòrda esaki, sòldatnan ta bandona nan stimanan, nan tata, mama, esposa, yunan, nan trabou i hogarnan konfortabel, pa nan obedese e yamada di nan pais i sigui nan bandera. Abo lo no ke hasi meskos pa Hesus, ken a entrega tur kos pa bo? PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 13 Esaki tabata un les duru, asina nos lo tin un papel di prueba Mira kuantu di e espasionan blanku bo por yena. 1 . M i a siña mi versikulo di memoria. ............. 2. Segun e profesianan, den e ultimo dianan Dios Su berdadero siguidornan lo warda TUR Su __________ 3. Un pader katoliko a ofrese un biaha $ __________ di regalu na kualke hende ku por haña un tekst den Skrituranan, ku ta mustra ku _______________________________ ta un dia sagrado. 4. Ningun hende tabata kapas pa reklama e plaka ei, pasobra semper Hesus a warda e di _______________ komo santu. 5. Djadumingu a wòrdu hasi uin dia di fiesta nashonal dor di _______________________________________ den e aña , i el a yam'e: "E Dia Venerabel di ____________ (Par. 7) '. 6. Despues e iglesia, den e Konsilio di ___________________ a kambia e Sabat for di Djasabra pa 7. Esnan ku ke sigui e dia mas fasil, ku hende a traha, ta honra un dia _______________________________ 8. Pero esnan ku ta desea di sigui Hesus tur e kaminda, lo warda e di kuater mandamentu meskos ku e otro nuebenan, i lo opserva e ________________ di Skrituranan, kua ta e di ___________dia di siman, na honor di Dios komo e ___________________________ di sheiu i tera. PREGUNTANAN DI KURASON: Ku e yudansa di Hesus, lo mi warda ___________________________________ komo mi Sabat for di awor padilantí. (Si bo tin algun problerna òf preguntanan difisil, ku nos por yuda bo kune, skirbi nos). MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: ________________________________________________________ Farn: __________________________________________________ Kaya:_________________________________________________________Number:______________________ Stat. _______________________________ Manda e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFES1A — P.O. Box # 300 — Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: ELUSDIMUNDU Bos di Profesia — Les 14 E SEGUNDA BINIDA DI HESUS Versikulo di Memoria: "Kendenan tambe a bisa: "Hòmbeman di Galilee, pakiko boso ta para wak na shelu? E Hesus aki, Kende a wordu tuma for di boso na shelu, lo bolbe di e mesun manera ku boso a mir'E ta bai shelu". (Echonan 1:11 ). E segunda binida di Hesus ta e speransa di mas bunita di mundu. Kada hende mester sa kon Hesus lo bini i kiko pa spera na Su binida. Nos por haña e informashon aki den e Skritura Santu. HESUS MES SU PROMESA 1. Kiko Hesus a bisa Su disipelnan desanima, e anochi prome ku Su krusifikashon? "No laga boso kurason bira intrankil; kere den Dios, kere den Mi. Den kas di Mi Tata tin hopi luga-di-biba; sin tabata asina, lo Mi a bisa boso; pasobra Mi ta bai pa prepará un luga pa boso. I ora Mi bai i prepare un luga pa boso, lo Mi bin atrobe i risibi boso serka Mi, pa kaminda Ami ta; boso tambe por ta". (Juan 14:1-3). Aki Hesus ta bisa Su disipelnan, ku pronto lo E bandona nan i bai serka Su tata i prepará un luga pa Su pueblo. I despues El a sigui bisa: "Mi ta bini atrobe, i lo Mi tuma boso serka Mi, pa boso tambe por ta, unda Mi ta". Hesus ta biniendo atrobe pa reuni Su pueblo i hiba nan shelu. Hesus? Pakiko no hasi e mundu aki un luga mas miho ainda —un shelu riba tera?— Skucha: Si Noe, Moises, Abraham, David i Pablo no por a hasi e mundu aki un shelu riba tera, no tin manera pa hasi'e awor tampoko! Hende a purba di interesa Hesus den stablesimentu di un reino terenal, pero El a kontesta: "Mi reino no ta di e mundu aki". (Juan 18:36). Pablo ta bisa klaramente: "Si ta den e bida aki so nos a spera den Cristo, e ora ei di tur hende nos ta esnan mas di kompadese". (1 Korintionan 15:19). Si e bida presente aki ta tur loke tin den e goso kristian, siertamente nos ta masha miserabel. Pero no, tin un otro speransa. I Pablo ta agrega: "Ma nos siudadania ta den shelu, for di unda nos ta spera ansiosamente pa un Salbador, e Señor Jesu-Cristo". (Filipensenan 3:20). Nos mester predika i papia di Hesus Su binida. Esei ta tur loke nos tin pa biba p'e —preparando pa Hesus Su regreso--. Ora e historia di Hesus di Su regreso wòrdu konta na henter mundu, "i e ora ei e fin lo yega". (Mateo 24:14). E ora ei ta masha serka na man! L OK E O TRO SK IR BI DON AN DI SKRITURA T A BISA TOKANTE HESUS SU BINIDA 3. David tabata kere den e segunda binida di Hesus? 2. Ki komando i promesa Hesus a hasi na Su disipelnan djis prome ku El a bai shelu? "Nos Dios ta bini i E lo no keda ketu; E ta konvoká e shelunan ariba, i tera, pa E huzga Su pueblo: "Reuni Mi santunan serka Mi, esnan ku a sera un aliansa ku Mi pa medio di sakrifisio". (Salmo 50:3-5). "Pesei, bai i hasi tur e nashonnan disipel di Mi, i batisa nan den nòmber di e Tata i di e Yu i di e Spiritu Santu, i siñanan pa kumpli ku tur loke Mi a ordena boso; i mira, Mi ta ku boso semper, te na fin di mundu". Amèn. Mateo 28:19, 20. Si, siguramente, David a kere den e segunda binida di Hesus.,Job, ku a sufri herida i a perde tur kos, a kere den Hesus Su regreso den e ultimo dianan. "I e Evangelio aki di e reino lo wòrdu predika den henter mundu komo un testimonio na tur nashon, i e ora ei e fin lo yega". (Mateo 24:14). E siguidonan di Hesus mester konta tur hende di Su segunda binida. Tog asina tiki hende ta parse di ta komprende kon importante Su segunda binida ta. Hesus a bini e prome biaha pa muri pa nos piká. Hesus ta bini e di dos biaha pa hiba nos for di e mundu aki di piká. Algun hende ta bisa: Pakiko predika riba e segunda binida di "Pasobra mi sa ku mi Redentor ta biba, i ku na final E lo para riba tera". Job 19:25. I ta wordu bisa, ku Isaias di edat avansá i stimá, ku a wanta asina tantu prueba, a muri den un palu koba, kaminda nan a pon'e i despues tantu e komo e palu a wordu korta den dos. En realidat, Isaias a kere ku un die e hustunan lo mira Hesus bini real i ku tur nan tristesa lo kaba pa semper? Isaias a skirbi ku seguridat di fe absoluto. "E lo traga morto pa semper, i Señor Dios lo seka awa di wowo for di tur kara. E lo kita e reproche di Su pueblo for di henter tera, pasobra Señor a papia. Anto den e dia ei hende lo bisa: "Mira, esaki ta nos Dios, riba Kende nos a spera; laga nos regosiha i sea kontentu den Su salbashon". (Isaias 25:8, 9). Ki teribel ta pa nos pensa, ku hende no ta prepará pa Hesus Su b inid a. Al gun ta pen sa, ku no t a ma s ha importante. Otronan ta asina preokupa ku asuntunan di tur dia ku nan no tin tempu pa prepara. Ta tristu pa realisa ku esnan ku neglisha òf rechasa Hesus lo no ta kla i ku nan lo wòrdu destruí pa e gloria di Su apariensia. Juan esun stima tabata masha pegá ku Hesus tempu ku Hesus tabata riba tera. Despues el a haña vishonnan bunita di e futuro, ku ta skirbi den e buki di Revelashon. Juan tabata e ultimo dje apostelnan ku a murí. Realmente el a kere ku Hesus lo bini bek? Awor ta bale la pena tur sakrifisio pa por ta kla ora Hesus bini. Pensa kuantu alegria e lo trese pa bo, pa bo por ta pa semper huntu ku bo sernan keri ku tabata fiel, i pa boso por ta pa semper ku Hesus den shelu. "I mira, Mi ta bini pronto. Bendishona ta esun ku ta warda e palabranan di e profesia di e buki aki". (Revelashon 22:7). Kiko Pablo a bisa? Hebreonan 10:37 "Pasobra denter di masha poko tempu, "Esun ku ta pa bin, lo bin, i lo no tarda". (Hebreonan 10:37). Amigu, si bo a puntra tur e otro skirbidonan di Skritura, nan lo ta di akuerdo ku e promesa di mas grandi ta —ku na fin di e mundu aki Hesus ta bini bek den persona—. Tin 300 tekst den Testament Nobo ku ta papia di Hesus Su regreso. Ki duele, ku mundu no ta paga mas atenshon na e segunda binida di Hesus i prepara pa e dia maraviyoso ei, ku lo bini. KIKO TA PASA NA HESUS SU BINIDA ? 4. Kiko tuma luga ora Hesus bini? "TUR WOWO LO MIR'E" 6. Kon Hesus lo bini e segundo biaha? "I ora ku El a kaba di bisa e kosnan aki, El a wòrdu tuma na shelu, mientras ku nan tabata para mira, i un nubia a kit'E for di nan bista. I mientras ku nan tabata fiha nan bista na shelu segun ku E tabata subi bai, ata dos hòmber bisti na blanku a bin para banda di nan, kendenan tambe a bisa:" Hòmbeman di Galilea, pakiko boso ta para wak na shelu? E Jesus aki, Kende a wòrdu tuma for di boso na shelu, lo bolbe di e mesun manera ku boso a mir'E ta bai shelu". ( Echonan 1:9 -11). Hesus tabata pa kuarenta dia riba mundu despues di Su resurekshon. Despues, un dia, segun ku E tabata papia ku Su disipetnan riba e Seru di Oleifi, dirpiente El a kuminsa subi bai ariba. Su disipelnan a keda masha sorprendi, segun ku nan a mira Hesus wordu tuma na shelu. Dos angel a bin i konsola e disipelnan ku e bunita promesa: ku e mesun Hesus lo bolbe atrobe den nubianan, meskos ku nan a mir'E bai. Bo no ta kontentu, ku ta e "mesun Hesus" ku lo bolbe bek na tera? Hopi profesia di Testament Bieu ta konta di Hesus Su prome binida. Nan tur a kumpli literalmente. E profesia tokante Hesus Su segunda binida, tambe lo wordu kumpli den e mesun manera real. - "Pasobra Señor mes lo baha for di shelu ku un gritu, ku bos di arkangel i ku tròmpet di Dios; i e mortonan den Cristo lo lanta promé E ora ei nos ku ta na bida, i ku a keda, lo wòrdu tuma den e nubianan huntu ku nan pa kontra ku Señor den laira, i asina nos lo ta semper ku Señor". (1 Tesalonisensenan 4:16, 17). Na Su binida Hesus ta yama e hustunan, ku ta drumi den nan graf, i nan ta sali afo. Ki un speransa bunita nos tin! Den e futuro masha serkano, e grafnan lo habri, i nos sernan keri, ku ta morto, lo biba strobe. Algun hende ta bisa, ku Hesus a bini kaba. Nan no ta komprende, kiko Skritura ta siña di Su regreso. Ora Hesus bini, graf di tur hende di Dios lo wordu habri. E mortonan hustu lo wòrdu lanta na bida: despues esnan hustu aki ku a resusita, huntu ku e hustunan ku ta biba den e tempu ei, lo wòrdu hiba ariba den laira pa kontra ku Hesus i nan lo wordu hiba shelu. 5.Kiko ta sosode ku e malbadonan ora Hesus aparese den Su gioria? "I e ora ei e malbado ei lo wòrdu manifestá kende Señor lo destrui ku e roses di Su boka i kaba kune ku e resplandor di Su binida". ( 2 Tesalonisensenan 2:8). 7. Kuantu hende lo mira Hesus ora ku E bini bek? "Pasobra meskos ku lamper(welek) ta bin for di pariba, i ta kòrta te pabou, asina binida di e Yu di Hende lo ta". (Mateo 24:27). "Mira, E ta bin ku e nubianan, i tur wowo lo mir'E, tambe esnan ku a traspas'E; i tur e tribunan di tera lo lamentá pa Su motibu". Si. Amen". (Revelashon 1 :7). E gloria di Hesus lo ta asina briante, ku kada hende riba mundu lo mir'E bin den nubianan di shelu Lo tin un resurekshon speshal (Daniel 12:2) di esnan, ku a krusifika Hesus, i nan lo mir'E regresá komo Rei di universo. — Esnan ku a klab'E na krus— (Mira Revelashon 1:7). 8. Kon e gloria di Hesus lo afektá e mundu? "Pasobra ken ku tin berguensa di Mi i di Mi palabranan, di dje e Yu di Hende lo tin berguensa ora ku E bin den Su gloria, i e gloria di e Tata i di e angelnan santu". (Lukas 9: 26). "E ora ei e señal di e Yu di Hende lo parese na shelu, i e ora ei tur e tribunan di riba tera lo lamentá, i nan lo mira e Yu di Hende ta bin riba e nubianan di shelu ku poder i gran gloria". (Mateo 24:30). Ora ku e apariensia di solamente un angel na e graf di Hesus na Su resurekshon tabata asina skerpi, ku tur e guardianan a kai abou manera morto, kuantu gloria mas lo tin ora Hesus bin ku tur Su miles i miles di angelnan santu? E rason pakiko mayoria hende lo yora na Hesus Su binida ta, pasobra nan no a prepara pa Su regreso. Nan pika ta kondena nan; nan ta aplasta pa konsenshinan kulpabel; nan wowonan no por mira Hesus; nan ta muri segun ku nan mira Su gloria. Pero esnan, ku tabata fiel, lo haña bida eterna, i nan lo gosa den e gloria briante di Hesus Su regreso. Poko aña pasa, un novela na radio a deskribi un invashon imaginario di New York dor di hende for di e planeta Mars. Miles di hende tabata teriblemente spantá pa e anunsionan di radio, ku tabata deskribi eventonan kompletamente imaginario. Kon lo ta ora tur hende riba e mundu aki mira Hesus nos Salbador aparese di berdat den e shelunan ei riba? Algun hende a papia tokante e binida di Hesus manera ku e lo ta un eventu ketu i sekretu, ora ku silensiosamente e miho kristiannan lo wòrdu horta. Pero Skritura ta siña, ku e segunda binida di Hesus lo ta e evento di mas grandi, ku hamas mundu a mira, i "ku tur wowo lo mir'E". Revelashon 1:7). 9. Kiko Hesus ta roga nos pa Masi? "Sea alerta anto, pasobra boso no sa ki dia boso Señor ta bin. Pa e motibu aki boso tambe sea prepara, pasobra e Yu di hende lo bin na un ora ku boso no ta pensa". (Mateo 24:42, 44). bèrdat Mi ta bisa boso, Mi no konose boso". "Sea alerta anto, pasobra boso no sa e dia ni e ora ku e Yu di Hende ta bin". (Mateo 25:11-13) Den e komparashon aki e brùidehòm a tarda pa bin. Esnan ku tabata invita na e fiesta di kasamentu a bira kansa di warda i nan a pega soño. Ma mei anochi por a tende un gritu: "Ate brùidehòm! Sali bai kontr’é. Pero mientras nan tabata drumi, e brùidehòm a bini. Nan lampinan a paga, i nan a keda den skuridat. Nan a yega muchu lat na e fiesta i nan a bati na e porta. For di paden a bini e sentensia teribel, "Mi no konose boso"! Hesus ta roga na bo pa bini serka dj'E awor. Ainda Hesus por salba bo. Pero e dia lo yega, ku lo ta muchu lat pa prepara. Esnan ku warda, pa bandona nan pikanan, te ora nan mira Hesus ta bini den nubianan di shelu, lo bai perí AWOR NOS MESTER TA KLA! 11. Ki promesa final Hesus a duna nos? "Ma ora ku e kosnan aki kuminsá tuma lugá, wak ariba i lanta boso kabes, pasobra boso redenshon ta yegando serka" . "I e ora ei nan lo mira e Yu di Hende ta bin den un nubia ku poder i gran gloria". (Lukas 21:28, 27). Hesus a priminti di bini atrobe. Laga nos kere, loke El a priminti. Ningun hende sa eksaktamente, ki ora Hesus lo bini. Pero nos sa, ku Su binida ta serka, i nos mester biba bon tur ora, asina nos lo ta kla tur ora. 10. Kiko Hesus lo ta obliga pa bisa na esnan ku a tarda pa prepara, te ora a bira muchu lat pa nan? "I mas despues e otro birgennan tambe a bin, bisando: "Señor, Señor habri pa nos". Ma El a kontesta i bisa: "Di Un tata preparando pa bai riba un biahe di un luna largu tabata paketa su maleta, i su yu muhe chikí di tres aña tabata yuda. Diripiente e mucha a stop i el a puntra: "Tata, pakiko tata ta paketa tata su maleta"? E tata a responde, "pasobra mi mester bai riba un biahe largu riba bapor". E mucha chiki a sali bai ketu i a pone e stulnan haltu dilanti e porta. Segun ku e tata a kuminsa ta bai, e mucha a kuminsa yora i grita: "Tata, no kita e stulnan ei; mi a pone nan einan, pa bo no bai laga mama i ami. No bai laga nos". E tata a hisa su yu i a bisa: "To duel mi pa mi bai laga bo, pero mi mester bai. Nos mester bai konta otro hende di Hesus Su binida. Lo mi buska algu pa bo ora mi bai, i lo mi bini bek serka bo i serka mama". Bo ta kere ku e tata ei lo bai, sin bini bek nunka mas serka su famia? Hesus a priminti: "Mi ta bini atrobe i tuma boso serka Mi". Amigu, Hesus ta bini pronto atrobe pa hiba nos kas ku n'E. Lo bo ta kla? PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 14 MI KONTESTANAN 12. Ta bale la pena hasi kualke sakrifisio pa ta kla pa Hesus Su binida. BERDAT FALSU. *********************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON Tin 12 deklarashon riba e siguiente papel di prueba. Despues di kada deklarashon pinta un sirkulo rònt di e palabra "berdat" si e deklarashon ta bon. òf pinta un sirkulo rònt di e palabra "falsu" si e deklarashon ta robes. Nòmber: ____________________________________________ Kaya: _____________________________________ 1. Mi a siña mi vèrs di memoria. BERDAT Stat: __________________________________ FALSU. 2. Hesus a priminti Su disipelnan, ku E to bai shelu pa prepara un luga pa nan, i ku E lo bini pa segundo bes pa reuni Su siguidonan. BERDATFALSU. 3. Nos mester trata di hasi e mundu aki un luga mihó na luga di predika riba e segunda binida di Hesus. BERDAT FALSU. 4. Tur e skirbidonan di Skritura ta kere den e segunda binida di Hesus. BERDAT FALSU. 5. Hesus Su regreso ta wòrdu menshoná 300 biaha den e Testament Nobo. BERDAT FALSU. 6. Ora Hesus bini, e mortonan hustu lo wordu lanta foi morto, na bida. Nan, huntu ku e hustunan bibu lo wordu hiba shelu, i e gloria di Hesus lo mata esnan malbado. BERDAT FALSU. 7. Hesus lo bini sekretamente den algun luga sekreto, kaminda solamente e hustunan lo mir'E. BERDAT FALSU. 8. Esnan, ku a krusifiká Hesus lo mira Su segunda binida. BERDAT FALSU. 9. Mayoria hende lo no ta kla ora Hesus bini. BERDAT FALSU. 10. Si un hende no ta kla, ora Hesus bini, Hesus lo duna nan e oportunidat pa prepara. BERDAT FALSU. 11. Hesus Su binida ta masha masha serka. BERDAT FALSU. Debolbé e papel aki pa korekshon na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Skalaweg # 7 Curaçao N. A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia — Les 15 TA SEMPER MALU PA HORTA Versikulo di Memoria: "Pasobra ki probecho un hende tin si e gana henter mundu i perde su alma?" (Marko 8:36). Supone ku bo ta pensa solamente ún minüt riba e versikulo di memoria aki. Ki felisidat lo bo gana si bo posee tur kos den e mundu aki i tog perde bida eterno? E siguiente vers ta agrega: "Pasobra kiko un hende lo duna en kambio di su alma? (Marko 8:37). Kua abo ta sigui, e krus òf e florinnan? Un biaha un mionario a bisa: Lo mi ta kontentu pa duna un mión di dòler pa un bon stoma, asina mi por gosa komementu". Kuantu hende perdi lo ta kontentu pa duna Hesus rikesanan a kambio di salbashon di nan alma! ILUSTRASHON: Aya na Pompei, Italia, bo por mira e forma di un hòmber, ku tabata dera mas ku 1800 añanan pasá, ora ku e volkan Vesuvius a rementa. El a bira bai bek pa buska su kaha di oro i prendanan. Pegá bandi nan el a wòrdu matá pa e lodo kayente ku tabata sali for di e seru, i ku a kima tur kos. Ki duele ku e no tabata pegá na Hesus enbes di na su oro. Kiko e di ocho mandamentu ta bisa? "Lo bo no hòrta"(Eksodo 20:15). Esei ta idioma masha kla i kada hende mester pensa seriamente pa ta sigur ku e ta obedesiendo e mandamentu aki kompletamente. Tin hopi manera di horta ku no ta esun di horta un banko, òf kohe un appel òf kohe patia di nos bisina sin ku e sa. Algun hende ta hòrta mirando riba papel di eksamen di nan kompaneronan di klas. Tambe ta malu pa horta tempu santu dor di kibra e Sabat. 2. 3. Kiko Dios ta avisá na e trahadónan Kristian umilde? "Pesei, tene pasenshi, rumannan, te na e binida di Señor... Boso tambe tene pasenshi; fortalesé boso kurason, pasobra e binida di Señor ta serka" (Santiago 5:7, 8). Ta mes malu pa un trahado horta tempu di trabou for di su hefe, manera ta pa e hefe pag'é inhustamente. Dios a propone ku e trahadornan mester bombardia e fabrika òf negoshi ku kualkier akto deskabeya, pa motibu di odio? NO! Eta roga: Spera ku pasenshi pasobra benida di Señor ta serka". Esei lo ta parse duru pa hasi, pero na final e ta e miho manera. Ora un hende tende di konflikto laboral, su kurason ta bira masha tristu, pasobra kosnan tin tendensia di sali for di man. Pero amigu, profesia ta bisa nos ku esaki ta un otro señal ku Hesus Su benida ta masha serka. Asina, laga nos tene pasenshi anto, te dia di benida di Señor'. Pasobra, "kiko ta yuda si un hende gana henter mundu i perde su alma ?" DIFERENTE MANERANAN DI HORTA 1. Rikesa ta un bendishon si e wòrdu usá korektamente, pero ta un pika yega na rikesa dor di hasi negoshinan inhustu, i dor di keda sin duna e hendenan nan pago hustu. Kon algun hende ta bira kulpabel di ladronisia? "Awor skucha, boso rikunan, yora i lamentá pa boso kalamidatnan ku ta biniendo riba boso. Boso rikesa a putri i mot a kome boso pañanan. Boso oro i boso plata a frustia, i nan frustu lo ta un testimonio kontra bosoi lo kaba ku boso karni meskos ku kandela. Ta den e Ultimo dianan boso a akumula boso tesoro! At’e pago ku boso a keda sin paga e trahadonan ku a kòrta yerba den boso kunukunan ta sklama kontra boso; i e yoramentu di esnan ku a kosecha a yega na orea di e Señor di Sabaot" (Santiago 5:1 4). - E dianan aki bo ta tende hopi di konflikto laboral. Hopi biaha hefenan ta trata e pobernan ku ta traha pa nan masha malu. Den ananan pasá na Kòrsòu, i ainda e ta sosode den paisnan afó, muchanan chiki ta wòrdu fòrsá pa traha pa un par di sen pa dia. No ta un pika pa ta riku. INVERTI DEN SHELU 4. Kua mester ta e mayor deseo i interes di un Kristian? "No montoná tesoro pa boso mes riba tera, kaminda mòt i frustu ta destruí nan, i kaminda ladron ta kibra drenta i hòrta; ma montona tesoro pa boso mes den shelu, kaminda ni mòt ni frustu no ta destruí nan, i kaminda ladron no ta kibra drenta ni hòrta; ... Ma buska p ro me e rei no di D io s i S u hustisia, i tur e kosnan aki lo wòrdu anadí na boso" (Mateo 6:19, 20, 33). Pa e manera ku algun Kristian ta biba bo por pensa ku plaka i eksito den negoshi ta nifika mas pa nan ku kualke otro kos. Si eksito den e bida aki ta tur loke un Kristian ta biba p'e, anto e ta e hende di mas miserabel. Nos mester buska prome un lugar den Hesus Su reino, i despues, E lo duna nos tur loke nos mester den bida. 5. Ken ta kuida pa e paranan i flornan? "Konsidera e rafnan, pasobra nan no ta sembra ni kosecha; i nan no tin lugá pa warda provishon, ni mangasina; i tòg Dios ta alimenta nan; kuantu mas ku parha boso no ta bal!...Konsidera e lelinan, kon nan ta krese; nan no ta traha mata kurpa, ni nan no ta hila; ma Mi ta bisa boso ku ni Salomon den tur su gloria no tabata bisti manera un di esakinan" (Lukas 12:24, 27). Si Hesus por alimenta e paranan i bisti e flornan, bo no ta kere ku e lo kuida Su yunan, pa ken El a duna Su mes bida? Traha un lista di e resibunan di bo famia, pa kada luna. Podise nan lo inklui hopi di esakinan: hur, resibunan di kuminda, gas, lus, awa, pago di outu òf frigidel, resibu di dòkter, loke bo debe bo bisina di plaka ku el a fia bo. Esei ta tur? NO! Tin esun di mas importante ku bo a lubida di menshona. Kua e ta? H O R T A N DO D I O S O F HONRANDO DIOS? 6 . U n he nde por horta Dios? "Hende lo hòta Dios? Tòg boso ta hòta Mi! Ma boso ta bisa: Kon nos a hòrta Bo? Ku diesmo i ku ofrenda" na Dios. Si bo ke kuminsá debolbe diesmo, lo bo risibí un gran bendishon. Bo mester debolbe diesmo for di tur bo entrada i ganashi i plaka ku bo ta haña. Si kualke hende duna bo dos florin, binti sen di esei ta santu. Ken lo hòrta Dios i gasta plaka santu pa su mes? 8. Ki spieramentu i be nd ishon tin ora ku debolbé diesmo? "Boso ta maldishona ku un maldishon, pasobra boso ta hòrta Mi henter e nashon aki. Trese henter e diesmo den mangasina, pa por tin kuminda den Mi kas, i pone Mi na prueba awor den esaki, e Señor di ehersitonan ta bisa, ‘si Mi lo no habri pa boso e bentananan di shelu, basha asina tantu bendishon, ku boso lo no tin sufisiente lugá pa konten'e. E ora ei lo Mi reprende e devoradó pa boso , pa e no destrui e frutanan di tera... Señor di ehersitonan ta bisa" (Malakias 3:9 11). , - Si nos keda ku e diesmo santu di Dios, i us'e pa nos mes, nos ta hasi nos mes daño, pasobra nos ta kumpra maldishon pa nos kurpa. Den e buki di Deuteronomio 8:18 nos ta lesa: "Ma kòrda Señor bo Dios, pasobra ta e ta dunabo poder pa gana rikesa" Komo ta DIOS ta Esun ku ta duna nos forsa pa hasi nos trabounan di tur dia, siguramente ta den Su poder pa oumenta nos entrada si nos ta fiel pa dun'E Su parti. I El a primintí di hasi net esei. Si nos duna nos diesmo fielmente, lo E basha un gran bendishon riba nos i lo E reprende e bichinan, dalakochinan, pest i otro kos ku lo destrui nos kosecha òf destruí nos negoshi. Masha masha poko hende ta fiel na Dios den duna e diesmo. I bo tabata sabi ku na Merka nan ta paga un desimo parti di nan rikesa nashonal (Malakias 3:8). Ta basta malu kaba pa nos hòrta un bisina pero ta muchu mas malu pa nos hada Dios. Kon nos a hòrt'E? E ta kontesta: "Den diesmo i ofrenda". Lo bo keda sorprendí pa tende ku un diakono den iglesia a tuma plaka santu for di den e tayó di kolèkt i a hink'e den su mes saku. Pero ta mas malu pa un Kristian tene e plaka santu di Dios, ku ta Su diesmo, den su saku. , KIKO DIESMO TA NIFIKA? 7. Kiko e palabra "diesmo" kiermen? "Asina henter e diesmo di e tera, di e simia di e tera òf di e fruta di palu, ta di Señor...i pa kada dies parti di e kria di baka òf di kria di bestia chikitu, tur loke pasa bou di bara, esun di dies lo ta santu pa Señor" (Levitiko 27:30, 32). E diesmo ta un desimo parti di ganashi òf salario. Pa e hòmber di negoshi, e diesmo ta un desimo parti di su salario òf desimo parti di su ganashi riba invershon. Ora nos debolbe diesmo, nos ta rekonose ku Dios ta e dono di tur kos. Supone ku un hende a hür bo pa chapi yerba den su kurá i e pagá bo ún florin. Kuantu di esei ta santu na Señor? "Un desimo parti òf dies sen". Diesmo ta nifika desimo parti. APART di e diesmo nos mester duna ofrendanan boluntario segun Dios impreshoná nos. Podise nunka bo no a realisa ku un desimo parti di tur loke bo risibí ta pertenese pa bringa kontra pèst-- e mesun pèst ku Dios a bisa E lo destruí, si nos duna e diesmo pa Su trabou sigui dilanti? ILUSTRASHON: Na Sur Amerika un Kristian fiel tabatin un kunuku grandi. Un plaka di dalakochi g randi a p asa dor di e t era, destruyendo apsolutamente tur yerba berde. E hòmber aki a resa na Dios, i segun e dalakochinan tabata yegando na su aria kaminda e ta biba, nan a pasa rònt i a kome tur kos ku tabata rondon'e, ma su kunuku a keda intakto. Kunuku di e hòmber aki, ku a wòrdu salba for di dalakochi pa medio di Dios Su man, a hala atenshon di hopi hende pa mianan rònt. Hendenan tabata kore distanshanan largu pa bin wak e milager aki pa nan mes, i ora nan puntra e doño pa splika kon bin su kunuku so a wòrdu di spar, e ta lesa pa nan e tekstnan den Malakias 3 i ta bisa: "Tur e añanan aki mi tabata debolbe mi diesmo na Dios. El a primintí di proteha mi kosecha, i awor boso por mira e resultado". DIESMO DEN TESTAMENT NOBO 9. Kon Tèstamènt Nobo ta hasi énfasis, pa nos debolbé nos diesmo na Dios, pa e mantenshon di a trabou di e evangelio? "Boso no sa ku esnan ku ta ministrá den e sirbishinan santu ta kome e kuminda di e tempel?... Asina tambe Señor a ordena pa esnan ku ta predika evangelio biba di evangelio" (1 Korintionan 9:13,14). "Ai di boso, eskribanan i fariseonan, hipokritanan! Pasobra boso ta duna un di dies parti di menta, eneldo, i komino, i boso a neglisha loke ta mas importante di e Lei: hustisia, miserikordia i fieldat. Ma esakinan ta e kosnan ku boso mester a hasi sin neglisha e otronan" (Mateo 23:23). Hesus a siña ku nos no mester debolbe diesmo so, pero biba bon tambe. Si un hende ta biba bon, e lo no horta Dios, pero e lo ta fiel den su diesmo. Debolbe diesmo tabata wordu praktiká hopi promé ku tempu di Moises. Abraham tabata debolbe diesmo. (Mira Genesis 14:19,20). Den e servisio di tempel e saserdotenan tabata wordu paga for di e diesmo. Pablo ta bisa ku ministernan di evan-gelio mester wòrdu paga di e mesun manera. Dios nunka a plan pa su iglesianan tin bazar, loteria, òf komementu di galiña pa haña plaka pa paga e ministernan. NO! E traha-dornan di e evangelio mester wòrdu paga ku plaka santu-- e diesmo ku ta pertenese na Dios. Si e miembronan di iglesia duna nan diesmo fielmente, lo tin bastante pa hiba Señor Su trabou padilanti. Pero, rekorda esaki tambe: Dios nunka a propone pa e diesmo hasi e predikador riku tampoko. E mester risibi solamente un salario pa biba modera. E sobra di e diesmo mester wòrdu usa pa hiba e mensahe na otro lugarnan ku no tin minister. DIOS ta pidi nos pa trese e diesmo den magasina, den "Mi kas". Nos no mester gasta e diesmo manera nos ta haña ta bon. E mester bai den tesoreria di e obra. I ata algu otro importantisimo pa tene kuenta kune: Debolbiendo nos diesmo, naturalmente nos mester hib'e na un iglesia ku ta siña i sigui henter e Beibel; di otro manera, nos ta enkurashando i yudando pa plama doktrinanan falsu. B E N E FI S I ON AN K U N OS T A R I S I B I El a primintí ku E lo kubri tur nos nesesidatnan. Semper entrega bo diesmo prome, i Señor lo yuda bo ku bo otro gastunan. Ora bo debolbe bo diesmo, bo ta bai den negoshi ku Dios. Si bo dun'E dies por siento (10%) di bo entradanan, E ta priminti di prospera bo i yuda bo. Algun hende ta bisa: "Lo mi kuminsa debolbe mi diesmo ora mi sali for di debe". Ma diabel ta tende esaki. Klaro ku e no kier pa niun hende apoya Dios Su kousa i e ta tene e personanan aki den debe, asina ku nunka nan no ta duna Dios loke ta di djE Si hende ke kuminsa debolbe nan diesmo, nan lo keda straña kon Dios lo bendishoná nan. Ora ku Señor William Colgate, e laiko Kristian, a kuminsa ku su industria di habon, el a resolve di duna dies por siento (10%) di su ganashinan na karidat. Su negoshi a prospera for di kuminsamentu,i dor di añanan e kompania a duna for di 20 te 30% di su entrada na Dios i servisio pa komunidat. ILUSTRASHON: Un muhe ansiana Javanes tabata biba riba Seru di Klute na Java. Kada ana e tabata baha seru ku su diesmo anual den un saku, kua e tabata laga na e mishon. Un mainta ora el a lanta, diripente tabatin un gran sakudimentu i un zonido duru. El a mira afó nèt na ora ku e top di e volkan a spat for di otro. E lodo blanku kayente tabata lora baha e seru destruyendo tur kos den su kaminda. Komo e muhe aki, tabata konfia Dios i tabata fiel na djE, el a kai na rudia lihe i a resa pidi Dios pa protekshon. E riu kayente aki di lodo-herebé a parti na dos i a pasa rant di e señora aki su hófi i kas, i a sigui baha bai abou, destruyendo miles di bida den un par di minut. Pero, e señora aki su kas a wordu di spar milagrosamente meskos ku un isla meimei di e destrukshon teribel ku tabatin. Esaki tabata un testimonio bibu ku Dios ta kumpli, i E ta wak riba Su yunan umilde, ku ta fiel na djE. 10. Pakiko asina tantu hende tin un tempu duru pa pone nan sen alkansa luna? "Boso a sembra hopi, ma a kosecha poko; boso ta kome, ma no tin basta pa satisfase boso; boso ta bebe, ma no tin basta pa boso bira burachi; boso ta bisti paña, ma ningun hende su kurpa no ta keinta; i esun ku ta gana suèldo, ta gana suèldo pa hinka den un saku ku buraku. Asina e Señor di ehersitonan ta bisa: Pensa bon riba boso kondukta!' Boso ta buska hopi, ma mira, boso ta haña poko; ora boso tres'e kas, Mi ta supl’é bai kune. Pakiko? e Señor di ehersitonan ta deklara. Pa motibu di Mi kas ku ta keda desola, mientras ku kada un di boso ta kore bai na su mes kas. Pesei, pa boso motibu shelu no a laga su serena kai, tera no a duna su fruta"(Hageo 1:6, 7, 9,10). Nunka bo a tende hende bisa: "Mi no ta mira na unda tur e sen ta bai. òf, nunka nos sèn no ta alkansa kubri gastunan i resta?" E motibu por ta ku nan a neglishá e kas di Señor i a pone nan mes deseonan promé. Señor a bisa, "Trese henter e diesmo den magasina purba Mi awor... Lo Mi basha un bendishon riba boso". Lo bo no k e obede sé S eñor di h ente r bo ku ra son i ku misa deb olbe bè k lok e ta di d´ jÉ PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 15 1. B'a siña e versikulo di memoria?___________________________________________________________ 2. E di ocho mandamentu ta bisa: " ___________________________________________________________ 3. Nos por hòrta dor di ____________________________________________________________________________ _________________________________________________________ (Skirbi a lo menos dos manera). 4. Un Kristian mester montoná su rikesanan den ___________________________________________ (Par. 4). 5. Ken ta kuida e paranan i e flornan? Ken lo kuida pa nos si nos ta fiel na djE den tur kos? (Par. 5). 6. E pió manera pa hòrta ta pa hòrta Dios dor di no debolbé nos_______________________________ (Par. 6) 7. Ki parti di nos entrada ta e diesmo? ______________________________ (Par. 7). Si un hende ta gana FIs. 1,00 e ta debe ___________________di diesmo na Dios. 8. Skrap e dekiarashonnan robes den e siguiente: (Par. 9) a. Abraham tabata debolbe su diesmo hopi tempu prome ku e lei di Moises. b. Hesus a siña ku nos mester debolbe e diesmo di e manera ku nos haña ta bon. c. Si e iglesia di Dios no ta usa e diesmo na e manera ku nos ta pensa ta miho, e ora ei nos por gast’é pa kualke kos ku nos ta desea. 9. Tin biaha hende tin un tempu duru pa paga nan resibunan i semper nan tin debe, pasobra nan a faya di debolbe nan ______________________________________________ 10. E siguiente deklarashon ta bon of malu? Mi mester paga tur mi resibunan i despues duna mi diesmo, si sobra algun sen. PREGUNTA DI KURASON: Lo bo trata ku yudansa di Hesus pa ta fiel den debolbe bo diesmo na Dios?________________ MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: Fam: Kaya:___________________________________________________Number:____________ Stat: ************************************************************************************ Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos Profesia — Lès 16 MI MESTER ENTREGA ALGUN KOS PA HESUS? Versikulo di Memoria: "No stima mundu, ni e kosnan ku tin den mundu. Si un hende stima mundu, e amor di e Tata no ta den dje" (1 Juan 2:15). Algun hende ta pensa ku den e bida Kristian nan tin ku entregá hopi kos bon ku nan ta gusta. Sinembargo e bida Kristian mester ta yen di goso i satisfakshon. David a bisa: "Lo Bo mustrami e kaminda di bida; den bo presensia tin plenitut di goso; na Bo man drechi tin delisia pa semper" (Salmo16:11). DIOS a duna nos e mundu aki pa nos gosa di dje, pero E sa mihó kon nos por haña felisidat berdadero. Satanas tin hopi desepshonnan ku ta parse masha atraktivo pa nos. El a plania pa usa nan pa destrukshon di nos alma. Awendia paranda, sine, baliamentu, hungamentu di plaka, etc. a bira su strategianan pa kita hende for di Dios. Komo Kristian nos mester buska semper kiko DIOS ke pa nos hasi. N O R M AN AN D I B E I B E L 1. Si un hende ke wòrdu salbá, kiko ta nesesario pa e hasi? "No laga ningun hende menospresiá bo hubentut, ma mas bien den palabra, kondukta, amor, fe i puresa, demostrá bo mes di ta un ehempel pa esnan ku ta kere" (1 Timoteo 4:12). "I no tin parti den piká di otro. Konservá boso mes p u r (1 Timoteo 5:22). u” Hopi biaha un hoben papiando di algun plaser ta bisa: "Mi por hasi esaki pasobra mi konosé algun hende grandi den misa ku ta hasi’é". Pero Pablo ta bisa ku esnan ku ta hoben mester ta un ehempel i keda puru den palabra, den echo, i den kombersashon. Tin un rason pakiko nos mester ta kuidadoso. "Bendishoná ta esnan di kurason puru pasobra nan lo mira Dios" (Mateo 5:8). Lagá nos evitá tur kos ku ta stroba nos di biba un bida puru, pa asina nos por tin bida eterna ku Hesus. 2. Kon Juan ta splika ki k o un hoben mester hasi kiko e no mester hasi? "Mi a skirbi boso, hobennan, pasobra boso ta fuerte, e palabra di Dios ta permanese den boso, i boso a vense e malbado. No stima mundu, ni e kosnan ku tin den mundu. Si un hende stima mundu, e amor di e Tata no ta den dje. Pasobra tur loke ku tin den mundu, e deseo di karni i e deseo di wowo i e orguyo di bida, no ta bin di e Tata, sino di e mundu. I e mundu ta pasa bai i su deseonan tambe, ma esun ku hasi e boluntat di Dios ta permanese pa semper"(1 Juan 2:14 17). - Nota kada parti di e versnan aki. Nos mester ta fuerte. Tin hopi kosnan ku nos no por hasi, kua mundu ta konsidera masha bon. No kudisha loke ta kos malu, pasobra tur kos malu mester wòrdu destrui. E mundu ku su plasernan loko i su buskadonan di plaser, tur lo wòrdu destrui. Ma e persona ku tuma Dios pa Su guia, lo biba pa semper. Beibel no ta menshoná kada plaser pekaminoso na nòmber i despues prohibi'e. Si E hasi esei, diabel ta djis kambia nan nòmber. Na lugar di esei Beibel ta duna nos prinsipionan general di loke ta bon i loke ta malu pa tur tempu. Dios no a duna nos un kantidat di "NO HASI" pa hasi nos prisonero. Mas bien, El a avisa nos tokante e kosnan pekaminoso pa tene nos liber. (Mira Santiago 2:12). SINE? 3. Ki opheto di adorashon pagano Dios a bisa Su puebel pa nan destruí ora nan bai drenta Kanaan? "Boso mester kore ku tur e habitantenan di e tera for di boso dilanti, i destruí tur nan figuranan di piedra, destruí tur nan imagennan bashá"(Numbernan 33:52). Si Dios a manda pa nan destrui tur figura i imagen (na ingles e ta bisa "pictures", "kuadronan") di nan tempu, kiko lo E bisa di nos sinenan di awendia? E no a bisa nan destruí un parti so, pero TUR. Un di e plasernan di awendia, ku pro-bablemente ta hasi mas daño na nos hubentut ku kualke otro kos, ta sine. Binti mión di hende ta bai sine tur dia na Merka, i e estadistika aki ta di algun añanan pasa. Setenta porsiento di nan ta hobennan. Satanas ke ruina bida di e hobennan. Si e logra esei, e no tin mester di preokupa pa e generashon di futuro, pasobra nan ta den su trampa kaba. Dosshen i sinkuenta (250) filmnan di sine a wòrdu eksaminá dor di un komite. Den nan a haña esenanan di 97 matamentu, 45 suisidio, i 94 otro krimennan muchu horibel pa menshona, i mas pió ainda, pa bai wak nan riba pantaya. Di hopi protagonista den e pelikulanan, 176 tabata ladron, 25 tabata muhénan malbado, i 35 tabata burachenan. Amigu, un hende por bai sine i mira sorto di kosnan asina, i ainda keda "puru di kurason?" Bo ta kere ku Hesus lo a bai teater pa wak pelikula? Anto nos mester bai? "Esun ku bisa ku e ta permanese den djE mester kana na mesun manera ku El a kana" (1 Juan 2:6). Si nos kana ku Hesus, nos lo no bai na lugarnan kaminda E lo no bai ku nos. Ora un hende drenta sine, e ta laga Hesus i Su bon angelnan na e porta, pasobra nan lo no drenta un lugar asina. Beibel ta bisa: "Dos hende ta kana huntu, sin ku nan a bai di akuérdo ku otro? (Amos 3:3). Tin algun pelikulanan ku esenanan di biahamentu, di bida di animalnan, di aktividatnan industrial, di notisia, di salú, i di tepsnan pa kas, ku di nan mes no ta malu, pero no bai na Satanas su teater pa mira nan. E propaganda mes pafó di e teater ta bisa kiko por spera paden. radio, manera ta pa lesa nan. Semper puntra bo mes, KIKO HESUS LO A HASI? Abo i Hesus mester ta diakuerdo enkuanto e kosnan ku bo ta hasi, ku bo ta mira, i e luganan na unda bo ta bai. Boso ta kanando huntu! Ningun Kristian lo toka jazz, rock, muzik di swing, kantikanan di amor barata i vulgar. Tin algun kantikanan sekular, ku ta perfektamente adekua pa un Kristian kanta, manera e kantikanan bieu folkloriko, i algun kantikanan moderno sano. Si bo ke resa na Hesus i pidi'E guia. bo, E lo yuda bo disidi kua muzik skohe. ILUSTRASHON: Un mucha muhé a bisa: "Mi no ta bai sine pasobra mi mayornan no ta laga mi bai. Pakiko mi no por bai un par di biaha djis pa mira kiko nan ta? Anto mi mes lo distingui loke ta bon for di loke ta malu". Esei ta presis loke diabel a bisa Eva, ora ku Eva a bisa ku Dios a bis'e pa no bai banda di e palu prohibí. "I e kolebra a bisa e muhé: Siguramente boso lo no muri Pasobra Dios sa ku e dia ku boso kome di dje, boso wowo lo habri i boso lo ta manera Dios, konosiendo bon i malu" (Genesis 3:4, 5). Si, hopi ruman i hoben su wowo a habri den un sine. Nan a mira bon i malu, i diabel a murmura na nan: "No ta nada ku bo ta akinan. Siguramente lo bo no muri. Despues di tur kos, mayoria di e nan ta Basta bon i ta siña bon moralnan, no ta asina?" Isaias 2:16 ta bisa den vershon Ingles ku den Ultimo dianan Dios lo baha Su rabia riba tur "kuadro plasentero". NOVELANAN 4. Ken ta outor di tur invento impuru i falsedat? "Boso ta di boso tata e diabel, i boso kier hasi e deseonan di boso tata. E tabata un matado for di prinsipio i no ta para den e berdat pasobra no tin berdat den dje. Ki ora ku e papia un mentira, e ta papia for di su mes naturalesa, pasobra e ta un gañadó i e tata di mentira" (Juan 8:44). Novelanan i historianan na serie, ta famia di sine. Novela i revistanan di historia amoroso ta trata mas tantu di matamentu, deseonan malu, i falsedat. Hesus a bisa ku Satanas ta e tata òf outor di tur mentira. Un hende ku ta gusta lesa òf wak novela, no solamente nan ta awor den mal kompania, pero na benida di Hesus, nan lo wòrdu lagá pafó di shelu. "Bendishona ta esnan ku ta laba nan pañanan, pa nan tin derecho riba e palu di bida, i pa nan por drenta e stat dor di e portanan. Pafó lo ta e fornikadonan, i e matadónan i e adoradonan di dios falsu i tur esnan ku ta stima i ta praktika mentira" (Revelashon 22:14,15). Lesamentu di novela ta pone bida parse inreal, i hopi biaha e ta trese pensamentunan i deseonan impuru den e persona su mente. Ora un hende lesa bukinan i revistanan di historia inútil, nan sintí ta bira meskos ku un kolado. E ta keda ku tur e shushedat den dje pega.. Ta duru pa e gosa di bon lektura sano. Lo e tin plaser pa lesa e Beibel? Hopi hogarnan awe mester traha un kandela grandi pa destrui tur e revistanan i bukinan asina. (Mira Echonan 19:18, 19). Ta mes malu pa skucha novelanan i historianan imaginá na MUZIK 5. Ki tipo di muzik ta bon pa nos skucha? "Laga e palabranan di Kristu biba rikamente den boso, ku tur sabiduria siñando i spiertando otro ku salmo i himno i kantika spiritual, kantando ku gradisimentu den boso kurason na Dios" (Kolosensenan 3:16). ILUSTRASHON: Un mainta tempran un hoben Siamese a yama na e mishon di Bangkok. E tabata un budista, pero resiente-mente el a disidi bira un Kristian. El a bisa: "Nunka bo no a bisa mi ki tipo di muzik mi mester skucha. Ayera mi tabata toka algun disko, i algu den mi kurason parse ta bon bisá mi ku esei no ta e bon klase di muzik pa un Kristian skucha. Mi a bini pa puntra bo si ta malu pa un Kristian tende òf toka tal muzik". Ah, esei ta mustra ku e Spiritu Santu tabata papiando na kurason di e hoben aki. Un dia, ora Hesus bini, tur muzik salbahe i barata lo stop diripente. Laga nos stop di skucha nan awor. "E kantikanan di palasio lo bira lamento den e dia ei, Señor Dios ta deklara. Lo tin hopi kadaver; tur kaminda nan lo benta nan den silensio"(Amos 8:3). Otro vershon ta tradusi’é asina: "Lo Mi troka bo fiestanan den lamentashon, i bo kantikanan den kantikanan di morto; e kantikanan di tempel lo kambia den gritamentu segun kadaver tras di kadaver ta wòrdu tirá pafó den silensio". BALIAMENTU 6. Kiko nos mester hasi ora nos mira malu den algun entretenimentu? "Stimanan, mi ta roga boso komo peregrinonan stranheronan pa apstene boso di pashonnan karnal, kualnan ta bringa kontra e alma... Boso ta un rasa un puebel ku ta di Dios" (1 Pedro 2:11, 9). Di tur plaser ku hende ta gara, baliamentu ta esun di mas peligroso. Dios Su puebel mester ta pekuliar, santu, i limpi; i nan no mester tin nada di hasi ku plasernan inmodesto. ILUSTRASHON: Un maestro grandi di baile a bisa ku baliamentu ta guia mas mucha muhé den piká ku kualke otro entretenimentu. Miles di hogarnan a wordu kibra pa motibu di baile. Mucha muhé i mucha hòmbernan, si boso kier keda puru, no siña balia! Hesus Su mama lo no a balia! Amigu, siguramente Hesus nunka lo a wòrdu haña na fiesta di bailamentu. Nos mester "kana manera E a kana". Den tempu di Beibel, e hendenan tabatin ehersisionan sagrado ritmiko, ku awendia ta wòrdu yama baliamentu'. Hòmber i muhé tabata balia separá. Atrobe, lo bo topa hende ku lo defendé baliamentu na nan mes kas. Pero, un paso ta guia na otro. No tuma e promé paso; anto lo bo ta salba. No a wòrdu haña den nan boka” (Revelashon 14:5). PREKOUSHONNAN DI ULTIMO DIANAN 10. Aki tin kuater tèkst, ku ta avisá kontra peligernan di plaser. Lesa nan ku kuidou. "Ma sabi esaki ku den ultimo dianan tempunan trabahoso lo bin. Pasobra hende lo bira... stimadó di plaser mas ku di Dios, ku tin aparensia di ta religioso berde, ma ku ta nenga su poder" (2 Timoteo 3:1 5). WEGANAN 7. Tin algu robes den un wega di karta inosente? "Tin un - "Pesei, sali for di meimei di nan i separa boso mes, Señor ta bisa. I no mishi ku loke ta impuru" kaminda ku ta parse bon den bista di hende, ma su fin ta e kaminda di morto" (Proverbionan 16:25). (2 Korintionan 6:17). "Sea ku wowo kla i vigila. Boso atversario, e diabel, ta kana rònt manera un leon ku ta gruña, buskando ken e por devora" (1 Pedro 5:8). Un wega di karta den e hogar por parse masha inosente. Sinembargo rekorda ku mayoria hungado di karta pa plaka, a siña hunga bon na kas, promé ku nan a riska hunga plaka afó. Kasi tur ladron, burache, hòmber òf muhé malbado ta un hungado di karta. Bo por haña un baraha di karta den e botikin i otro luganan di piká, pero no e Beibel. Masha poko biaha hende ta hunga plaka riba 'croquet', mesa di pingpong, òf otro weganan limpi. Mayoria parti ta e wega di karta ta atraé hungadonan di p l a ka . L ag a n os ko mo K ris tia n, n o patrosiná weganan di plaka, den ningun forma. HOYANAN 8.Ki Beibel ta bisa di e uso hoynan? "Ai djesnan, ku ta biba riba tera... pasobra diabel a baha den su gran furia riba boso, pasobra e sabi ku su tempu ta kortiku"(Revelashon 12:12, 13). E profeta ta deskribi hende den e ultimo dianan komo loko pa plaser. "Stimadó di plaser, mas ku di Dios". Kua abo ta stima mas? Si bo ta stima DIOS, anto lo bo bandona plasernan pekaminoso. Nos mester separa i bira un 'pueblo pekuliar p'E". Satanas, manera un leon ku ta gruña ta purbando pa destrui e alma di Dios Su yunan, pasobra e sabi ku su fin ta masha serka. apropia, desente i modera, no ku kabei tur na flègt oro òf pèrla òf bisti kostoso" (1 Timoteo 2:9). Bo ta kòrda e sinku Kristiannan bobo den Mateo 25, ku no tabata prepará ni na warda pa un anochi so, pero, nan a perde bida eterno. "Tene boso lanta anto, pasobra boso no sabi ki ora boso Señor ta bini". "I no laga boso dòrnamentu ta di pafo so-- flegtmentu di kabei, bistimentu di hoya di oro, of bistimentu di paña luhoso"(1 Pedro 3:3). REKREASHON I HOBINAN "Meskos mi kier pa hende muhé dòrna nan mes ku bisti - Si, e Kristian mester bisti asta diferente for di un persona mundano. Hesus ta spera pa nos bisti limpi i desente. E ta pidi Su siguidonan pa no usa hoyanan. Ora Jakob a yama su famia pa hala serka Dios, nan a entregá tur nan hoyanan pa e deshasi di nan. (Mira Genesis 35:4). Dios a manda e Israelitanan pa nan kita tur nan adernonan na Seru di Horeb. (Eksodo 33:5, 6). Preparando pa Hesus Su benida, nos mester bandona e kosnan ei i biba desente i umilde den e ultimo oranan aki di e historia di mundu. LOKE NOS TA PAPIA 9.Ki klase di palabra nos mester usa? “I tur loke boso hasi ku palabra òf ku echo, hasi tur den e nòmber di Señor Hesus, dunando gradisimentu dor di djE na Dios e Tata”(Kolosensenan 3:17). “Finalmente, rumannan, tur loke berdadero, tur loke ta onorabel, tur loke ta hustu, tur loke ta puru, tur mentira bunita, tur mentira di bon fama, si tin algu digno di alabansa, laga esakinan okupa boso mente” (Filipensenan 4:8). Komo Kristian, nos mester stop di papia palabra malu, tambe palabranan sin manera, brutu, kon-ku-ta, vulgar, kuentanan impuru di dobel sinti i chansa tokante kosnan sagrado. Beibel ta bisa di esnan ku ta salba, “I mentira no 11. Kiko un hende por hasi pa rekreashon? Tin hopi entretenimentu ku un Kristian por gosa di dje, manera weganan di den kas, pingpong, 'croquet', tenis, tira flecha, baseball, golf, korementu di boto, rema, landa, subi seru, skats, hisa flie, hunga tròrn, kolekshona kos, kana, hunga kiniki, `sterrit, `sterloop', bolas krioyas, lesa bon buki, futlool (no Merikano), bo por pasa un bon tempu ku otro hende, boso por gusta kamper, sena rònt di kampvuur, kome na un piknik. Tin hopi hobinan bon ku un hende por hasi, manera traha kos ku palu, pinta, traha kos ku kueru, fotografia, traha den hardin, traha kosnan ku klei, studia naturalesa. Buska buki di arte i hòbi. Nan lo duna bo bon informashon i idea kiko pa hasi i kon hasi'e. Rekreashon sano i limpi ta un bendishon pa kada Kristian. Ata aki tres regla general ora bo ta skohe algun entretenimentu. a. b. No hasi nada ku ta laga un "mal gustu" den bo sinti. No bai ningun kaminda ku bo no por spera Hesus di bai, i no hasi nada ku bo ta sinti ku E lo no aproba. c. "Ora bo tin duda, no hasi'é!" PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 16 1. Bo a sina bo versikulo di memoria?__________________________________________________ 2. Segun nos vèrs di memoria nos no por stima __________________ i ________________ na mes un ora. 3. Si un persona ke ta salbá e mester tene su mes ____________________________________ (Par. 1) 4. Ora nan a yega Kanaan, Dios a bisa Su puebel pa destrui tur e __________________________ (Par. 3) 5. Kiko Isaias a bisa Dios lo destruí den ultimo dianan? ____________________________________ (Par. 3) 6. Hesus a bai sine? ____Si bo ta stim'E bo mester bai?_________ Dikon?____________________________ 7. Novelanan ta mentira i ta siña hende kon hasi pika. _______ ta outor di tur sorto di kosnan asina. (Par. 4) Den hopi kasnan bo ta haña _______________i __________________ di amor barata, ku mester wòrdu kima. 8. Ki sorto di muzik un Kristian lo no toka ni skucha?___________________________________________ 9. Hesus a balia? Si bo ta stim'E, i si bo ta preparando pa Su benida, bo ta kere ku ta bon pa abo balia? 10. Ta bon pa un Kristian hunga karta? _________ Dikon? _________________________________ (Par. 7) 11. Kiko Beibel ta bisa tokante bistimentu di hoya?_____________________________________________ PREGUNTA DI KURASON: Komo nos ta bibando den Ultimo dianan i nos mester ta na warda kontra e tentashonnan di Satanas, mas ku nunka promé, lo bo determina, ku yudansa di Hesus, pa bandoná tur plaser pekaminoso? ________________ ************************************************************************************************************************************************ MI NOMBER I DIREKSHON Nòmber:………………………………………….Fam:………………………………. Kaya:…………………………………………..Number:…………..Stat……………………… ************************************************************************ Debolbé pa korekshon na: BOS DI PROFFSIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Lès 17 E GRAN DIA DI HUISIO KON SERKA DI DJE NOS TA? Versikulo di Memoria: "I mi a mira un otro angel ta bula meimei di shelu, kende tabatin un evangelio eterno pa predika na esnan ku ta biba riba tera, i na tur nashon i tribu lenga i pueblo; i el a bisa na bos haltu: Teme Dios i dun'E gloria, pasobra e ora di Su huisio a yega; i adorá Esun ku a traha shelu i tera i laman i fuentenan di awa" (Revelashon 14:6,7). 2. Kiko kiermen "purifikamentu di e santuario"? "E ora ei e mester mata e kabritu di e ofrenda pa piká ku ta pa e pueblo, i hiba su sanger tras di e velo, i hasi ku e sanger ei manera el a hasi ku e sanger di e bisé machu, i sprengu esaki riba e propisiatorio i dilanti di e propisiatorio. I e mester hasi ekspiashon pa e luga santu, pa motibu di e impuresanan di e yunan di Israel i pa motibu di nan transgreshonnan, pa tur nan pikanan; .. Riba eksaktamente e di dies dia di e di shete luna aki ta e dia di ekspiashon; esaki mester ta un konvokashon santu pa boso, i boso mester umiya boso alma i presentá un ofrenda di kandela na Señor.. Si tin kualke persona ku no kier umiya su mes riba e dia aki, e mester wòrdu kòrtá kita for di su pueblo" (Levitiko 16:15, 16; 23:27,29). Esaki ta un mensahe profetiko ku mester wòrdu duná den e último dianan prome ku e fin, anunsiando ku e huisio a kuminsa den shelu. E mensahe aki mester bai na kada pais den mundu. Den e les aki nos lo studia di e trabou i e tempu di huisio. Nos lo mira ku e huisio ta masha real, ku e ta afekta kada un di nos, i ku mester prepará p'e sin pèrdè tempu. UN DIA APUNTA 1. Kuantu hende mester enfrentá e huisio? "Pasobra nos tur mester parese dilanti di e tribunal di Kristu, pa kada un wòrdu rekompensa pa su echonan den e kurpa, segun loke el a hasi, sea bon òf malu. (2 Korintionan 5:10). Ta pa e motibu ei abo i ami mester ta masha interesá den e huisio-- pasobra e ta afektá kada un di nos. "Pasobra El a fiha un dia den kual E lo huzga mundu ku hustisia pa medio di un Hòmber, Kende El a apunta" (Echonan 17:31). Ta masha kla ku asta den e dianan di Pablo ya un fecha definitivo a wòr-du pone den profesia pa kuminsa-mentu di e huisio. Esaki mester ta algun tempu prome ku Hesus bolbe bèk. E DIA DI HUISIO DEN TEMPU DI ISRAEL Den e sibishi di e santuario Hudiu, .un dia.di mayor solemnidat tabata wòrdu opservá ún biaha pa aña. E tabata wòrdu yamá "e dia di ekspiashon", i tin biaha e Hudiunan ta referí na dje komo e "dia di huisio". Riba e dia ei e santuario tabata wòrdu purifika (simbolikamente di tur e pikanan ku e hendenan a hasi durante e aña). Riba e dia ei e sumo saserdote tabata tuma e sanger di un kabritu i tabata drenta kune den e di dos apartamentu di e santuario òf tempel, kua ta konosi komo e lugá di mas santu òf e lugar santisimo, kaminda e arka tabata wardá. E arka tabata un simbolo di Dios Su trono selestial. Paden di e arka tabatin e Dies Mandamentunan, i riba e arka tabata tin e `stul di mizerikòrdia-- e Shekinah, un simbolo di Dios Su mizerikordia pa Su pueblo. Durante henter e aña e hendenan tabata bai konfesa nan pikanan i tabata hiba nan lamchinan i otro sakrifisionan na e tempel. E sakrifisionan aki tabata un `tipo' òf simbolo di Hesus, e Lamchi di Dios ku mester a muri pa nan pikanan. Pa medio di fe nan tabata mira padilanti na e morto di Kristu. Nos awe, pa medio di fe ta mira patras na Hesus, e Lamchi di Dios ku ta kita e pikanan di mundu. Su morto na e krus tabata pa nos ekspiashon, òf den otro palabra, pa labamentu di nos pikanan. E lsraelitanan tabata bai konfesa nan pikanan tur dia, ma e pikánan ei tabata montona (den tipo- den simbolo), den e santuario, durante e aña. Anto riba e Dia di Ekspiashon, ku ta e Dia di Huisio, e sumosaserdote, ku e sanger di e kabritu skohí, ta drenta den e luga santisimo pa purifika tur e pikánan di e aña pasá. Si kualke hende no a konfesa nan pikanan prome ku e seremonia solem ei a termina, e no tabata wòrdu konta mas entre e puebel di Dios. E tabata e dia di mas solèm di aña pa nan, pasobra nan tabata pèrdí òf salba na final di e purifikamentu di e lugá di mas santu. 3. Ki trabou solèm Señor Hesus mester hasi den último dianan di fin di mundu? "Tampoko E tabatin mester di ofrese Su mes hopi biaha, manera e sumosaserdote ta drenta den e lugá santu aña aden aña afó ku sanger ku no ta di su mes. Di otro manera E lo mester a sufri hopi biaha desde e fundashon di mundu; ma awor un biaha so na kumplimentu di e siglonan El a wòrdu manifestá pa kita piká, pa medio di e sakrifisio di Su mes. I meskos ku hende ta destiná, pa muri un biaha so i despues di esaki ta bin huisio" (Hebreonan 9:25-27). E sumo saserdote tabata bai na e lugá di mas santu ún biaha pa aña riba e Dia di Ekspiashon, òf huisio. Pablo ta bisa, ku meskos Hesus tambe mester drenta den e lugá santisimo ún biaha na e fin di mundu. Ta un pensamentu solèm pa realisá, ku e tempu di huisio ta awor i ku Hesus lo regresa pronto bèk na tera. Ki dia e huisio lo sera, ningun hende riba tera no sa. Nos mester ta prepará, tur ora, asina nos lo ta kla na kualke momentu. E purifikamentu di e santuario na shelu a kuminsa na aña 1844, ya ku e 2300 dianan òf añanan referí na dje den Daniel 8:14 a kaba na e tempu ei. E fecha aki di 1844, ta un di e puntonan mas firme fihá den profesia di Beibel. For di e tempu ei, e huisio ta tumando lugá den shelu. Ta na e t e mp u e i e b u k i n a n d e n s h e l u a w ò rd u h a b ri i e investigashon di informe di bida di tur hende a kuminsa. TEMPU DI HUIS IO 4. Kon Daniel ta deskribi kuminsamentu di e esena solèm aki di huisio? "Mi a sigui wak te ora trononan a wòrdu poní i e Ansiano di Dianan a tuma Su asiento. Su paña tabata blanku manera sneu, i e kabei riba Su kabes manera lana puru. Su trono tabata tur na flam di kandela, i su wilnan tabata un kandela ku ta kima. Un riu di kandela tabata kore i tabata sali for di Su dilanti; miles i miles tabata sirbiE, dies mil biaha dies mil tabata pará Su dilanti; e korte a sinta, i e bukinan a wòrdu habri" (Daniel 7:9,10). Segun Dios Tata a tuma Su lugá pa dirigí, e huisio a kuminsa i e bukinan a wòrdu habrí, 5. Ken ta sirbi komo nos abogado, nos yudador i nos amigu den e trabou di huisio den shelu? "Mi yunan chikitu, mi ta skirbi boso e kosnan aki pa boso no hasi piká,, I si un hende hasi piká,, nos tin un Abogado serka e Tata, Hesu-Kristu, e hustu" (1 Juan 2:1). "Pasobra nos no tin un Sumosaserdote ku no por kompadese di nos debilidatnan, sino Un ku a wòrdu tentá den tur kos meskos ku nos, ma tog sin piká," (Hebreonan 4:15). Ki palabranan di konsuelo esei ta! Ta Hesus, ku ta halsa nos for di piká,. Ta Hesus, ku a wòrdu tentá den tur kos meskos ku nos, ku ta bai sirbi pa nos sumosaserdote den korte di huisio na Shelu. Ta Hesus, ku ta kapas pa salba kompletamente. Ta Hesus, ku ta biba pa hasi interseshon (roga pidi pordon pa nos). O, no laga nos nunka bira for di Hesus, siendo ku E ta nos Salbador selestial, nos Redentor, i nos UNIKO speransa. E BUKINAN DI INFORME DI SHELU 6. For di kua informe hende ta wòrdu husga? "I mi a mira e mortonan chikitu i grandi pará, dilanti di e trono, i bukinan a wòrdu habri; i un otro buki a wòrdu habri, kual ta e buki di bida; i e mortonan a wòrdu huzga for di loke tabata pará, skirbi den e bukinan, segun nan obranan" (Revelashon 20:13). Huisio a kuminsa ku esnan ku a biba mas prome den historia di mundu. Ora ku e informe di esnan morto ta kompleto, e huisio lo kuminsa repasá bida i kaso di esnan ku ta bibu. Ki pensamentu solèm! "husgá for di loke ta Para skirbi den e bukinan, segun nan obranan". Nos angelnan wardador ta markando kada pensamentu i kada echu di nos bida, kada dia di nos bida! Kon nos bida ta mustra riba e blachi di e buki di informe den shelu? 7. Na unda e nòmber di esnan kua asepta Hesus den nan bida, ta para. skirbi? "I mi ta rogabo tambe, ...pa bo yuda... mi otro kompaneronan, kende nan nòmbernan ta den e buki di bida" (Filipensenan 4:3). E buki mas importante den universo, banda di e beibel ta e Buki di Bida! Ora un persona duna su kurason na Hesus i disidi di sigui'E henter e kaminda, su nòmber ta wòrdu skirbi den e buki di bida. Ta un kos maravioso pa bo tin bo nòmber skirbi den e buki ei, pasobra: "I si un hende su , nòmber no a wòrdu haña skirbi den e buki di bida, el a wòrdu tirá, den e lago di kandela" (Revelashon 20:15). Kon tristu pa pensa ku tin asina tantu hende ku no ta dispuesto pa tuma nan pará, pa Hesus i tin nan nòmber skirbi den e Buki di Bida! Ki tristu ku hopi ku a kuminsa kana ku Hesus a habri man i lagu'E bai, pa nan pega mundu na nan kurason. Si nan no bolbe bek na Hesus, lo E tin ku kita nan nòmber tristemente for di e Buki di Bida, i, nan lo ta perdi! (Mira Revelashon 3:5). 8. Kon serio lo ta e eksaminashon di kada bida? "I Ami ta bisa boso ku hende lo duna kuenta riba e dia di huisio di kada palabra bano ku nan papia" (Mateo 12:36). "Regosiha, hoben, durante di bo hubentut, i laga bo kurason tin plaser durante e dianan di bo adolesensia. I sigui e kamindanan di bo kurason i e deseonan di bo wowo. Ma sabi si ku Dios lo huzgabo pa tur e kosnan aki" (Eklesiastes 11:9). Kuantu biaha hobennan ta bisa: "Mi ke tin un bon tempu. Mi no ta mira pakiko mi no por hasi esaki òf esaya. Pakiko un hende mester ta asina kuidadoso? Lo mi ta hoben solamente un biaha so. Kon ku ta, ki diferensia tin den loke mi ta hasi?" Amigu, bo sa, den e huisio lo e hasi tur e diferensia di mundu. Anto lo no duel ningun hende ku nan a biba kuidadosamente. I kada hende lo ta gradisido di berdat ku el a bandoná plasernan pekaminoso, papiamentu deskuida, desobediensia, pensamentu impuru, etc., pa el a sigui Hesus tur e kaminda. Su goso lo ta sin limite! 9. Pakiko algun hende ta stima skuridat, i nan tin miedu di e lus di Hesus? Ora un hende hasi algu ku nan sabi muchu bon ku e ta malu, nan no ke pa bo mira nan, "pasobra nan obranan ta malu". Riba e dia di huisio hopi lo deseá mara por `veeg' nan pikanan, pero e lus di Hesus lo revela kada pika ku a wordu hasi, sea den lus òf den skuridat. ILUSTRASHON: E wardadó di un prisón den Oriente a bisa: Hopi di e prisoneronan di mas duru, hundu den maldat, ku ta nenga tur falta, lo konfesa nan krimen durante e ultimo momentunan djis prome ku nan muri riba e stul elektriko. Ta parse ku nan tin miedu di morto i di e huisio di Dios". kla, esun ku ta shushi, lagu'e keda shushi ainda; i esun ku ta santu, lagu'e keda santu ainda. I ata, Mi ta bin pronto i Mi rekompensa lo ta ku Mi, pa paga kada un segun su obranan". KON NOS LO TA E DIA DI HUISIO? Nos Hesus lo hunta tur nashonnan Su dilanti nos tur mester bai. Kon lo nos ta n'e dia di huisio Dia di tur sentensianan? Nos lo tende nos Señor bisando, "Bo bon sirbidó a kumplí". O temblando ku miedu i ansia, "Bai mal sirbidó for di Mi?" Laga nos tur resa i spera, Nos lus bon sendí i bon kla. Ora stem di Hesus ta yama nos Pa nos tur ta kla pa nos bai. SERAMENTU DI E HUISIO 10. Ku ki palabranan solèm e huisio lo wordu finalisa? ""Laga esun ku ta inhustu, sigui hasi inhustisia; i laga esun ku ta impuru, keda impuru; i laga esun ku ta hustu, sigui hasi hustisia; i laga esun ku ta santu, sigui tene su mes santu". (Revelashon 22:11, 12). E gran dia di huisio a kuminsa na 1844. Ta masha importante i inte-resante pa nota, ku den e añanan djis prome ku 1844, un gran kantidat di hende di diferente denominashon a kuminsa predika di e huisio i e fin di mundu. E men-sahe aki di huisio ta importante awe, mas ku nunka promé i e ta wòrdu predika awe den kada parti di mundu. E trabou di huisio ta tumando lugar den shelu for di 1844. Segun kada nòmber pasa dilanti Dios, e bida di e persona ta wòrdu revisa, i sentensia ta wordu duná. E nòmber di Rei Saul ta wordu menshona. Un tempu e tabata un siguidor di Dios, ma finalmente el a disidi ku obediensia na Dios no tabata dje nesesario mas. I por tende e sentensia: "Kita su nòmber for di e Buki di Bida". E nòmber di Rei David i Pedro tambe a pasa dilanti tribunal. A lesa e informe di henter nan bida, nan obranan, nan faltanan, esun ku su piká di impuresa, e otro ku su piká di huramentu, papia palabra malu, i nenga Hesus. Pero, Hesus ta roga: "Mi Tata, nan a arepenti i a konfesá nan pikánan. Mi sanger ta tapa nan pikánan. Salba nan pa Mi motibu". I e desishon selestial ta wòrdu pronunsia: "Nan lo ta salba!" Tur señal ta mustra ku e fin ta masha serka mes i ku pronto Hesus lo deklará: "Ta KI MI TIN KU RIKESA? Ki mi tin ku rikesa di presioso metal. Si un tesoro mas grandi lo mi tin ku gosa. Den e blachinan blanku di e buki eternal. Bisa na mi o Kristu, si mi nòmber ei ta. Si mi nòmber ei ta, den e Buki Eternal, Den e blachi dje buki, si mi nòmber ei ta? Mi pikanan ta hopi, manera e sant'i laman. Ku Bo sanger presioso blanku nan lo keda. Un promesa B'a hasi, si ku lèter lombrá, Si bo piká ta pretu, blanku l'e ser laba. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 17 1. Bo a siña bo Vèrs di Memoria? ________________________________________________________________________ 2. Kiko nos tur mester enfrenta? _________________________________________________________________________ 3. E sakrifisionan tabata un tipo di_____________________________________________________________________________ 4. E purifikamentu di e santuario terenal tin biaha tabata wòrdu yama "Dia di Ekspiashon òf e "Dia di ____________ "(Par. 3). 5. Nos abogado, i yudador, i sumo saserdote den e huisio ta ______________________________________________ (Par. 5). 6. Den e huisio hende ta husgá pa medio di loke ta skirbi den e ___________________________________________(Par. 6). 7. Banda di e Beibel, e buki mas importante den universo ta wordu yama __________________________________(Par. 7). 8. Pinta un sirkulo rònt di e deklarashonnan berdat den lo siguiente: a. Algun hende lo ta salbá, ken su nòmber no ta den e Buki di Bida. b. Algun hende su nòmber lo wòrdu kita for di e Buki di Bida. c. Hende hoben por hasi loke nan ta deseá awor, ma nan lo tin ku enfrenta tur nan echunan den e huisio. 9. Algun hende lo ta kapas pa skonde kualke piká sekretu for di e wowonan di Hesus den e Huisio? _________ Dikon? ______ 10. Ora ku e huisio terminá den un poko tempu despues di awor, Hesus lo anunsia: "Ta kla! Laga esun ku ta shushi, _______ _____________ ainda; i esun ku ta santu, lag'e ta_____________ainda. I ata, Mi ta bini _________, i Mi ____________ lo ta ku Mi, pa paga kada _______________________________________“ PREGUNTA DI KURASON: Bo ta deseá di biba dia tras dia pa Dios, pa bo por ta kla, ora ku bo kaso pasa dilanti huisio na shelu? ________________ ******************************************************************************************************* **************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber:…………………………………………….. Fam: Kaya:………………………………………………Number:………………….Stat:……………………………………… ***************************************************************************** ******************************************************************* Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. E LUS DI MUNDU LES 18 DIOS SU KUSTUMBERNAN DI SALUD PA KRISTIANNAN VERSIKULO DI MEMORIA; Ken ku distribi tempel di Dios, esey Dios lo diktribi ; pasambra tempel di Dios ta santu, i esei boso ta. 1 Corintionan 3 :17. Nos tur ta admirá un hende ku kurpa fuerte. Nos ta admira a koredó di mas duru, e landadó di mas lihé, i esun ku por bula mas haltu. E kurpa ta merece atenshon mas kuidadoso ku e' oloshi di mas fini of e baiskel di mas karu. Algun hende ta bisa,ku no ta hasi ningun diferensia na Dios kiko un persona kome òf bebe. Tin biaha hende ta bisa: " Wel, mi ta kere ku loke mi kome ta mi mes asuntu i no tin nada di hasi ku mi religion ." Segun nos ta mira den a palabra di Dios, ta masha straño pa mira kuantu yudansa ta wòrdu duná na nos den asuntu di kuninda i salud. Segun ku nos ta studia e instrukshonnan aki, no lagá nos pensa di nan komo prohibishonnan, ma komo un guardia pa nos salud. Imaginá ku un hende ta kore un baiskel den un kaya. Su dilanti e ta mira un lus korá„ asina eta puntra: Pakiko e lus korá ei ta kologá einan i pa kiko a ta move asina?" un hende a kontesta.: " esei ta un siñal di peliger. Bo no mester krusa kaminda. Un train ta bini. Kiko lo bo pensa di un hende, si e bsa: "Ah, mi ta kansa di tende "bo no por hasi esaki, bo no por hasi esaya.' Si mi ke krusa kaminda ora mi ke, no ta mi mes asuntu? Podise nan a pone e lusnan di aviso ei pa kualke otro hende." Lo bo pensa, ku un hende asina ta loko, no t ‘asina? Tech hopi hende ta bisa di e avisonan di salud ku Dios a duna hende den Beibel: " Pakiko mi mester obedese e requerimentunan ei? Nan tabata skirbí pa e Hudiuwnan. Si mi ke kome esaki òf esaysa , no ta mi mes asuntu?" Vos di Profecia SKOL DI I BEIBEL PA KORESPONDENCIA I RADIO ku bo, i ku BO TA SALUD meskos ku BO ALMA TAMBE TA. 3 Juan 2. Soldánan, nabegantenan, mariniernan ta kuidadoso instruí den e mihó maneranan pa desaroyá kurpanan fuerte. Asina Iambe e solda di Cristu mester tene su kurpa den e mihó kondishon. Si nos ke ta alerta pa kosnan spiritual, nos mester tin un kurpa salud. Nos nester prospera den kurpa i alma - den salud i kurason. 3 Ki interes Dios a tuna for di prinsipio den kuminda di hende? I Dios a bisa, Mira, MI A DUNA BO kada yerba, ku ta karga simia ku ta riba e kara di tera, i kada palu, den kua tin e fruta di un palu ku ta trese simia ; pa bo lo e ta pa kuminda. Genesis 1:29 Despues di kreashon di hende e prome kos ku Dios a hasi ta pa bise kiko e mester kome. Dios a duna hende frutanan nechi, maishi i berdura pa kuminda. Anto despues di a deluvio pa motibu di e skarsedad di berdura (Genesis 9: 3) Dios a permiti hende kome karni huntu ku su otro kumindanan. Esaki tabata mas o menos 850 añanan promé ku e ley di Moises tabata duna. E dieta di berdura, lechi, webu, fruta, maishi i nechi ainda ta mihor pa hende. Bestianan ta bira mas i mas malu, asina ku e ta mas malu pa kome karni awor, ku e tabata den tempunan di Beibel. DIOS SU INTERES PA NOS SALUD 1 Ken ta profundamente interesá den a salud i e kuidow di nos kurpa? O boso no sabi anto, ku boso curpa ta tempel di Spiritu Santu ku ta den boso,….i ku BOSO N O T A P E R T E N E S E N A B O S O ? Pasombra boso ta WORDU KUMIPRA KARU: asina anto GLORIFIKA DIOS DEN BOSO KURPA, kua ta di Dios. 1 Corintionan 6:19. Nos no ta di nos mes pa hasi loke nos ke. Hesus a muri pa nos pikánan. Ora nos someté nos kurason i nos bida na dj'E, nos ta di dj'E for di e momentu ei. E ta biba den nos; nos ta bira Su tempel terenal i Su luga di biba. Kualke hende lo pensa, ku lo ta.un kos teribel pa trese algun kos sushi den e iglesia. Ta mes malu pa nos tuma den nos tempel di kurpa loke Dios ta yarna sushi. 2 Pakiko Dios ta asina partikular tokante nos kuminda i nos manera di biba? Stimá, promé ku tur kos, MI TA PIDI pa bo, ku ta bai bon 4 CARNI PROHIBI Ki distinshon Dios a reconocé den e varios animalnan? For di kada BESTIA LIMPI lo bo kohe siete pa bo, e macho i su embra: i di BESTIANAN, KU NO TA LIMPI dos, e machu i su embra. Genesis 7: 2. E Beibel ta parti tur animalnan, paranan i piska den dos klase: (1) Esnan limpi ku por wòrdu kome pa kuminda: (2) esnan impuru, kua ta striktamente prohibi pa kuminda. E distinshon aki ta asina importante, ku ora Dios a yama su puebel skohí, Israel. El a pidi Moises pa alistá e karninan limpi i esnan impuro kuidadosamente pa nan. E paranan, ku ta prohibi pa kuminda ta nombrá na famia. Bo por haña eseinan listá den dos kapitulo di Beibel. Levitico 11 i Deuteronomio 14. Bo mester buska e dos kapitulonan ei i lesa nan pa bo mes. Kriaturan ku ta biba den laman por wòrdu kome si nan tin hala i skama. Ta pesei un sigido di Hesus no mester kome cangreuw, kreeft, i kabaron por ehempel. Nan no tin hala ni skama. ( Mira Levitico 11: 9 5 Ki regla a wordu poné tokante di e kome mentu di animalnan di kuater píanan? Tur esnan„ KU TA PARTI E PATA, I KU SU PATANAN TA PARTI, I KU TA HERKOUW, entre e bestianan, eseinan lo boso kome.... i e konenchi pasombra e ta herkauw, pero no ta parti pata, e ta impuru pa bosonan, e porko, maske ku e ta parti e pata,tòg e no ta herkauw; e ta impuru pa boso-nan. Levitico: 3, 6, 7 . Si un animal tin patanan parti i ta herkauw, manera e baka ta hasi, i e Karne, etc., e por wordu komé. Si e pata no ta parti i ta herkauw, e ta prohibí pa Dios. Por ehempel, e konenchi ta herkauw, ma su patanan no ta parti. P'esei nunka e no mester wordu kome. E porko tin e pata partí, ma no ta herkauw. E ta prohibi. Ta p'esei Cristiannan no mester kome spekki, ham o porko den ningun forma; nan no mester kushina ku rees tampoko. Beibel ta pronunsia nan tur impuru. Porko ta un di e karninan di mas peligroso. Hopi biaha e ta kontene un bichi chikitu of parasiet, ku ta kausa un infermedad yama trichinosis. E ta kausa malu di kurason, kramp, trobbel intestinal peligroso i hopi biaha ta hasi bo loko. Un artikulo pa dokter Hall den Februari 1937,Country Gentleman, ta bisa, ku kasi 20.000.000 di hende den Estados Unidos tin e infermedad ei. Pero e autor ta bisa, ku masha poko nan ta bisa e pashent e berdadero kausa di su sufrimentu. Kasi semper nan ta bis'e ku e tin malu di kurason, enfluensia of rheumatismo. Kon gradisido nos mester ta, ku Dios no a trata di skonde e hechonan foi Su puebel! E konosé e naturalesa di kada animal i E sa e dano, ku lo sosode na e kurpa humano foi e uso di nan karninan komo kuminda. E kurpa di un Hudiuw ta meskos ku di un Gentil. Den Su amor pa nos, Dios a spierta nos pa no kome animalnan impuru. Ki aviso solemn Dios a duna na Cristiannan, 6 ku den ultimo dianan no ta paga, atenshon na e restrikshonnan ei di kuminda? Pasobra, ata, SENOR LO BIM ku kandela, i ku Su garoshinan manera remolino, PA DEBOLBE SU RABIA KU FURIA, i SU reprendernentu ku vlamnan di kandela Esnan, ku ta santifika nan mes, i purifika nan den a hardinnan tras di un palu, KOMIENDO KARNI DI PORKO, i e abominashon, i e raton, LO TA KONSUMI HUNTU, Senor a bisa. Isaias 66:15,17. Nos versikulo di memoria ta bisa nos, ku ken ku distribi e tempel dje kurpa, Dios lo distribi nan. E vers aki, ta mustra, ku e prohibishon kontra e komementu di karni di porko i otro animalnan impuru ainda lo ta den vigor na tempu di Hesus Su Benida. Dios ta mustra Kon E ta sinti pa a maestronan religioso, ku ta bisa e hendenan, ku no ta hasi ningun diferensia den kiko nan ta kome. Lesa esaki: Su saserdotanan a viola mi ley, i a profaná mi kosnan santu: nan no a hasi ningun diferensia entre esun santu i esun profano, TAMPOKO NAN A HASI DIFERENSIA ENTRE E IMPURU' I E LIMPI, i nan a skonde nan wowonan for di sab batnan, i ta protafa entre nan. Ezekiel 22:26 VENENUNAN KU TA FORMA KUSTUMBER 7 Kiko mas Dios a prohibi? En kaso ku tin entre Boso un raís, ku ta karga YERBA VE NE NOSO i marg a ; SE ÑOR LO NO SP AR E , ma anto a rabia di Señor i Su yaloers lo huma kontra e hòmber ei i tur a maldishonnan, ku ta skirbi den e buki aki lo kai riba dje. I SEÑOR LO PAGA SU NOMER FOR DI BOU DI SHELU. Deuteronomio 29:16, 20. Esaki ta un spiertamentu masha, masha fuerte, ku Dios lo no salba esnan ku ta sigi desobedesé Su boluntad den tal asuntunan manera e usamentu di " yerbanan-venenoso ." Toch tin varios venenunan, ku hopi hende ta usa libremente. (1) Tabaku ta kontene hopi venenunan, ma esun di mas peor ta nikotina. E ta afektá e kurason, e pul rnonan, stoma, garganta i nervionan i ta nubla e sintí. Ta p'esei e athlétanan di mas mihó ta ninga di husa tabaku. Algun di e kompanianan grandi di tabaku a purba gaña athletanan pa laga nan usa nan nombernan pa advertisá sierto klase di tabaku, pero mayoria di e athlétanan ta muchu honesto pa konsistí ku esei. Nan sa, ku tabaku lo ruina kualke homber of muhé, ku ke tin un kurpa fuerte. Eseinan ta hasi esaki pa haña un korona ku ta marchita„ ma nos; pa gana uno ku no ta kaba nunka. 1 Cor. 9:25. Si athlétanan ta boluntario pa laga e kosnan ku ta hasi nan malu para, pa nan haña e aplauso di hende, pakiko nos no mester ta boluntario pa laga nan para, pa nos gana Dios Su aprobashon i bida, ku lo dura pa semper? E kompanianan di tabaku ta pone advertensianan atraktivo den korant i den revistanan, asina ku hende lo ta gaña i kumpra nan.tabaku. Kon felis satanas ta pa mira mucha homber i mucha muhe kuminsá huma! Un di e kompanianan di aseguro di bida di mas grandi a haña sa, ku hendenan ku no ta huma ta biba kasi un terser parti mas largu ku e humado proporsiona. Kon teribel e ta pa un hende kuminsa huma. Miles di soldanan mester a wordu baha foi servisio, pa motibu di inkapasidad trese pa tabaku. Pulmon, kurason, nervionan, digestion, ect., a wordu ruina dor di tabaku. Ki berguensa Merka mester tin pa esei! Mamanan ku ta humando pisá, riba un average ta perde unu for di kada dos di nan baby nan. Amigunan, si bosonan ke ta fuerte, no ,huma, Si bo ke bai shelu, no huma. E Beibel ta bisa: (1) LO NO DRENTA NINGUN KOS KU NO TA LIMPI. i ku ta komete abominashon i papia mentira. Revelacion 21:27. (2) Té ta kontene e venenu teína. Ta p'esei e ta traha asina duru riba e nervionan ora e bebedó di te ta trata di stop. No kuminsa nunka. (3) Koffi! Kuantu hende a ruina nan nervionan, si no ta nan kurason, dor di bebementu di koffi. Su venenu kaffeina ta hasiendo daño na miyones di Cristiannan, ku no ta parse di realisa ku Dios a spierta nan ku ora nan distribí nan kurpa, nan ta peka kontra dj' E. (4) Sierto klase di bebidanan di cola ta kasi mes peligroso ku koffi. Nan ta kontene stimulantenan peligroso. Ta p'esei hendenan ku ta kansa ke un glas di cola. Pa nan bende mas di e bebidanan di cola aki, nan produktornan a trata di skonde e echo, ku nan ta kontene venenu. No laga e advertensianan di bibida gaña bo. E ley di bida ta: " Kiko ku hende planta lo e kosecha tambe." Galationan 6:7. Un hende, ku sembra mal kustumbernan lo kosecha trobbel ora e ta mas grandi, si no ta awor. 8 Kiko mas ta malu den usamentu di kuminda i bebidanan, ku ta hasi daño? PAKIKO BOSO TA GASTA PLAKA RIBA KOSNAN KU NO TA PAN? I boso ta traha pa loke no ta satisfase? Skucha diligentemente na Mi , I KOME LOKE TA BON. Isaias 55: 2. Ta pika pa gasta plaka riba kosnan, ku ta hasi daño manera tabaku, te, koffi i cola. Merka ta trahando mas ku dos shen billion di sigaria pa aña. Muchu mas ta kima den huma di tabaku, ku ta gastá pa tur iglesianan, skolnan di iglesia, i muchanan pober, ku no tin mama i tata. No laga nos gasta nos plaka riba e venenunan di satanas. AVI SONAN KONTRA LIKOR 9. Ki aviso ta duná kontra e bebementu di alkohol, den kualke forma, manera biña, serbes, i whisky? Biña ta un bofonador, likor borotador; i ken ku dwal pa medio di nan, no ta sabí. - Proverbionan 20:1. No mira na e biña ora e ta kora, ora e ta duna su kolor den kopa; ora e ta baha suavemente. Na fin e ta morde manera serpiente, i ta pika manera kolebra. Proverbionan 23:31,32 Ay di esun, ku duna su kompaiñeronan di bebe. Habakuk 2:15. Warda boso mes, ku boso KURASON LO NO TA KARGA ningun ora pa kausa di paranda, di burecharia i di prekupashon di mundu, pa E DIA El NO BINI DI RIPIENTE RIBA BOSO.Lucas 21:34 Esnan, kuta bebe, maske ta moderá lo wordu kohe di sorpresa ora Hesus bini. Lo ta lat e orey pa nan kambia. Bisando, lo mi tin pas, mas’ke mi ta kamna den e Imaginashon di mi kurason, PA AGREGA BURACHERIA NA SED:SEÑOR LO NO SPAR NAN, I Señor lo paga su nomber for di bou di shelu. Deuteronomio 29:19, 20. Kua idioma por ta mas fuerte? E homber, ku ta kere ku e por bebe ki ora ku e ta desea of bebe djis bastante likor pa para su sed, por spera di agrada Dios? Dios lo no spar e burache, pero mas bien lo E " paga su nomber for di bou di shelu," 10 Kon e kondishonnan di bebementu di e ultimo dianan ta deskribí? Ta p'esei e maldishon a devora e tera, i esnan ku ta biba aden ta desola : p'esei e habitantenan di tera ta kima, i poko hende ta sobra Nan lo no bebe biña ku un kantika; BEBIDA STERKI LO TA MARGA PA ESNAN KU TA BEBE. Nahum 1:10. Si solamente hende por a realisa ku nan no tin speransa di wordu salba ora ku Hesus bini si nan sigui bebe! Den Estados Unidos so, durante e ultimo ocho añanan, sin kuenta billion di dollar a wordu gasta pa diez kuater billion di galon di bebidanan alkoholiko. Binti sinku mil hende ta wordu mata kada aña dor di shauffur nan burachi. Miles di muchanan tin salu malu pa motibu ku nan mama i tata tabata bebe. Ta bisa ,ku bebida tabata un di e kausanan mayor -pa e kaída di Norwega, Francia, i e stad di Singapore den e Guerra Mundial II i pa e destrukshon teribel ku nan a sufri na Pearl Harbor. Un suidadano bon i fiel no mester bebe; un solda ku ke duna su mihor pa su pais lo no bebe; i un Cristian fiel nunka lo toka alkohol den ningun forma. "No mishi, no purba, no trata ku nan." , BIBANDO PA HESUS Kiko ta Dios Su yamada na Su siguidornan den e dianan? Si boso ta KOME anto, si boso ta BEBE, of kiko ku boso ta hasi, hasi tur NA HONOR Dl DIOS. 1 Corintionan 10: 31. Ma nos sabi, ku ora E wordu manifestá, NOS LO TA MESKOS KU NE; pasombra nos lo mir’E, manera E I tur, ku tin e speransa aki riba dj'e, TA PURIFIKA MES, meskos ku E ta puru. 1 Juan 3:2, 3 P’esei sali fo'i meimei di nan, i SEPARA BOSO DJESEI NAN, e Señor ta bisa, i NO MISHI KU KOS, KU TA IMPURU. i lo mi risibi boso. 2 Corintionan 6: 17. Nos no por partisipa di kumindanan prohibi i bebidanan prohibi i na e mesun momentu biba na e gioria di Dios. Si nos mester wordu salba nos kurpa mester ta puru, meskos ku Hesus tabata. Nos mester ta separa for di mundu i biba diferente for di e Kristiannan inkwidadoso. Nunka nos mester toka kosnan impuru of prohibi. MI KONTESTANAN Si bo por kontesta 10 di e 11 preguntanan aki bo papel ta EXELENTE Si bo por kontesta 9 di e preguntanan aki bo papel ta MASHA BON Si bo por kontesta 6 di nan bo papel ta BON Enbes di nos papel di prueba regular, e biaha aki nos lo lista algun prinsipionan preguntanan di salud importante. Si bo ta desea di purba sigi nan, skirbi e palabranan " lo mi hasie" tras di kada deklarashon ku kua bo ta di akuerdo. 1. Promé ku tur kos, b'a siña bo versikulo di memoria? 2. Kada Cristian mester ninga di bebe likor den kualke forma.......................................................................... 3. Komo tabaku ta venenu i ta hasi hende su bida kortiku, un Cristian lo stop of refrena su mes for di humamentu 4. Un Cristian lo bandona te, koffie i bebidanan di cola.................................................................................................... 5. Komo tur esnan, ku sigi usa kosnan impuru i prohibí lo ta destrui ora Hesus bini, nan mester bandona nan awor ................................................................................................................................................................................ 6. Skirbi nomber di algun kriaturanan prohibí di tera of di laman................................................................................. 7. Prome ku komé piska kualke kriatura di laman, un hende mester ta sigur ku nan tin hala. i skama 8. Prome ku kome kualke animal di tera, un hende mester ta sigur, ku su patanan ta parti i ku e ta herkouw 9. Komo karni di animalnan limpi ta bira mas i mas malu, un hende mester biba mas tantu posibel riba berdura, lechi, webu, fruta, maishi i nechi .................................................................................................................................. 10.Un hende mester hasi hopi ehersisio den solo kada dia i drumi den un kamber bon ventila .............................. 11. Un hende mester tene su kurpa limpi dor di (1) baña frequentemente; (2) skeiru su djentenan; (3) bisti paña limpi, (4) tene su kas i su hardin limpi................................................................................................................... 12. Lo mi tuma tempu kada dia pa lesamentu di Beibel i orashon; i ora mi ta tentá pa hasi malu, lo mi tuma komo mi lema: " Tur kos mi por de dj 'E, ku ta duna mi fortalesa. " - Filipensenan 4:13 MI NOMBER I ADRES Nòmber: .................................................................................... Fam................................. Kaya: ...................................................................................................................................... Number: .................................................................... Stad:................................................................................................................................. Pais: .................................................................................. Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS Di PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia Lès 19 E FIN DI MUNDU Versikulo di Memoria: "Anto e Rei lo bisa esnan na Su man drechi: boso ku ta bendishoná di Mi Tata, eredá e reino ku ta prepará pa boso desde e fundashon di mundu" (Mateo 25:34). Den e lèsnan anterior nos a studia hopi kos di e regreso di Hesus na tera, di resurekshon di e mortonan, i e destrukshon di esnan malbado. Den e lès aki, nos lo trese tur e gran eventonan aki den un estudio, pa nos por tin un portret korekto den nos mente di loke ta bini i ki dia. E ABISMO 1.Ki kastigu straño lo bini pa Satanas na fin di mundu? "I mi a mira un angel ta baha for di shelu ku e yabi di e abismo i un kadena grandi den su man. I el a gara e dragon, e kolebra di antiguedat, kende ta diabel i Satanas, i a mir'á pa mil aña, i a tir'é den e abismo, i a sera i seya esaki, pa e no gaña e nashonnan mas, te ora ku e mil añanan a keda kumpli; despues di e kosnan aki e mester lag'é lòs pa un tempu kòrtiku" (Revelashon 20:1-3). Satanas lo ta mará den e abismo pa mil añanan (1.000), a ún milenio. Algun hende ta papia di e milenio komo si fuera e ta un tempu di pas maravioso riba e mundu aki. Segun ku nos ta sigui ku nos estudio, lo bo mira kiko e milenio ta enberdat. Pero, prome, laga nos splika e palabra straño "abismo", kaminda Satanas lo ta mará.. Ki klase di lugá e ta? ABISMO ta referí na un luga desola, seku, sin uso; generalmente, un luga inhabitabel. Esei ta net manera mundu tabata den prinsipio, bashi i sin forma. "I tera tabata sin forma i bashi; i tabatin skuridat riba superfisio di e abismo" (Genesis 1:2). E palabra ei "profundidat" (Abyss, for di e palabra Griego abyssos) den Genesis 1:2, ta mesun abismo di Revelashon 20:3. E mundu tabata sin forma i bashi, desold. 2. Kon e profetanan ta mustra ku e tera aki lo bolbe bini na mesun kondishon di desolashon? "Mi a wak riba tera, i ata, e tabata sin forma i bashi, i na e shelunan, i no tabatin lus... Mi a wak, i ata, no tabatin ningun hende, i tur e paranan di shelu a hui bai. Mi a wak, i ata, e tera fruktifero a bira un desierto, tur su statnan a wòrdu basha abou dilanti di Señor, dilanti di Su rabia ardiente" (Jeremias 4:23, 25, 26). Jeremias a bisa ku e tempu lo yega ora ku e mundu lo ta atrobe sin forma i bashi; lo e ta den tal kondishon di ruina i desolashon, ku ta referí na dje komo un abismo. Isaias a deskribi e mesun kondishon teribel den e palabranan aki: "E ora ei mi a bisa: 'Pa kuantu tempu mas, Señor?' i El a kontesta: 'Te ora statnan keda ruina i sin habitante, kasnan keda sin hende, i e tera keda kompletamente desolá"(Isaias 6:11). NOTA ku tur dos e profetanan ta bisa ku e tempu ta bini, ora ku lo tin ningun hende ariba tera-- e tera lo ta daña i sin habitante. Tur e statnan lo wòrdu basha abou, i asta e lugarnan di fruta lo bira un desierto grandi i tristu. Ki lugar _di horor skur i espantoso e lo ta! Tur e destrukshon aki ta turna, lagá na e binida di Hesus. E TERA DESOLA 3. Kiko lo tapa tera? "I esnan ku Señor mata riba e dia ei lo keda bentá tur kaminda, for di esun ekstremo di mundu te na e otro. Hende lo no lamentá pa nan ni rekohe nan, ni dera nan; nan lo ta manera mèst riba superfisio di tera" (Jeremias 25:33). E superfisio di tera lo ta tapá ku kurpanan morto, ku no a wòrdu dera ni lamentá. 4. Kon e mundu a wòrdu hiba na e kondishon teribel aki? "Mira, Señor ta hasi tera bashí, ta destruie, ta biré bok'abou, i ta plama su habitantenan... Tera lo ta kompletamente bashí i kompletamente di plunder, pasobra Señor a papia e palabra aki... Tera ta sker habri, tera ta spleit for di otro, tera ta sakudí masha duru mes. Tera ta zeilu manera un burache, i ta keda zoya manera chosa den bientu, pasobra su transgreshon ta pisá riba dje, i e lo kai pa no lanta nunka mas" (Isaias 24:1, 3, 19, 20). "Hende lo drenta skonde den kueba di baranka den burakunan den tera, pa motibu di e teror di Señor i pa motibu di e splendor di Su mahestat, ora ku E lanta pa hasi tera tembla" (Isaias 2:19). Na e benida di Hesus, tera lo wòrdu sakudi violentamente segun e ta bira diripiente riba su as. E profeta Amos ta bisa ku solo lo baha merdia (Amos 8:9,10). E movementu diripiente di mundu lo kousa e temblor di mas violento ku mundu hamas a konose. "I e tres spiritunan a reuni e reinan na un lugá ku na lenga hebreo yama Armagedon. I e di shete angel a basha su skalchi den atmosfera. E ora ei for di e tempel for di e trono, un stem duru a grita: 'A kaba!'. I welek tabata kòrta i bos tabata ronka i klap. Tabatin un temblor pisá, manera nunka tabatin for di dia ku tin hende riba mundu; asina teribel e temblor ei tabata" (Revelashon 16;16-18). E bataya di Armagedon ta wòrdu tresé na un fin diripente dor di e aparensia di Hesus i e temblor di mas grandi ku nunka a wòrdu sinti. E temblor aki ta move serunan i islanan for di nan lugá, i ta basha tur stat abou. "I tur isla a hui bai, i e serunan no a wòrdu haña mas" (Revelashon 16:20). Na 1908, Italia a wòrdu sakudi pa un temblor ku a mata 75.000 hende den 10-sekònde. Na aña 1923 Hapon a wòrdu sakudi pa dos (2) minüt i 250.000 hende a muri. Kon e dia teribel ei lo ta ora ku Dios lanta "pa sakudi e tera teri-belmente?" Esnan matá riba tera e dia ei lo ta for di esun punta di mundu pa e otro. E MALBADONAN DESTRUI 5. Kon esnan malbado bibando den tempu di Hesus Su segundo benida lo sinti enkuanto nan oro i nan plata? "Hende lo drenta den kuebanan den baranka i den burakunan den tera, pa motibu di e splendor di Su mahestat, ora ku e lanta pa hasi tera tembla. Den e dia ei hende lo tira nan ídolonan di plata i nan ídolonan di oro ku nan a traha pa nan adorá, pa mòl i raton di anochi" (Isaias 2:19,20). Awendia mayoria ta hendenan ku ta muchu okupá ku trabou, negoshi of kehasernan di bida, pa tuma tempu pa Dios, pa estudio di Beibel, of pa orashon. Den e dia ei, ora ku hende realisa ku nan a permiti ganamentu di plaka gaña i stroba nan for di bida eterno, nan lo tira nan oro i platanan pa djaka i ratonnan dianochi. Pero, lo ta muchu lat! Nan a warda muchu largu pa prepará pa Hesus Su benida. Awendia, hende hoben i bieu tin pensamentu solamente pa fiesta, bailamentu, i entretenimentu pa loko. Pero, ora Hesus bini, tur lo ke kambia diripente. Hende lo hisa kara wak ariba, i pa nan teror, realisa ku e fin di mundu a yega i ku nan no ta kla. "E ora ei e señal di e Yu di Hende lo parese na shelu, i e ora ei tur e tribunan di riba tera lo lamentá, i nan lo mira e Yu di Hende ta bin riba e nubianan di shelu ku poder i gran gloria. I E lo manda Su angelnan ku un zonido duru di tròmpèt i nan lo reuní Su eliginan for di e kuater bientunan, for di esun ekstremo di shelu te na e otro" (Mateo 24:30,31). Oh, ki importante e ta pa kada hende prepará pa e dia ei AW OR!!! Resa pa bo mayornan, rumannan, pa otro famia i konosirnan, pa nan tambe por prepará prome ku ta muchu lat, pa semper. 6. Kiko lo sosode e dia temeroso ei ku esnan malbado, ku no a hasi kaso di e spiertamentunan? "I e shelu a hala sera manera un ròl ora ku e wòrdu lora; i tur seru i isla a wòrdu kitá for di nan lugá. I e reinan di tera di tera i e hòmbeman grandi i e komandantenan i e rikunan i e poderosonan i tur esklabu i hòmber liber a bai skonde den e kuebanan i meimei di e barankanan di e serunan; i nan a bisa e serunan i e barankanan: 'Kai riba nos i skonde nos pa e presensia di Esun ku ta sinta riba trono, i e furia di e Lamchi; pasobra e dia grandi di nan furia a yega, i ken lo por keda para?" (Revelashon 6:14-17). "I e ora ei e malbado ei lo wòrdu manifestá, kende Señor lo destruí ku e rosea di Su boka i kaba kuné ke resplandor di Su benida"(2 Tesalonisensenan 2:8). Segun esnan malbado mira Hesus bini riba e nubianan di shelu , i nan grita pa e barankanan i serunan kai riba nan, e tera lo sakudi violentamente bou di nan pia. Nada ta solido mas. Nada ta sigur. Tur kos ta konfushon i teror. Hende lo ta yená ku sustu. Anto, segun Hesus ta aserkando tera, Su gloria ta destruí tur esnan malbado ku ta bibu ainda. Ta solamente esnan hustu por soporta e gloria ei, i nan por mir'E solamente pa medio di e forsa selestial, ku Hesus ta duna nan. Tur esnan malbado ta kai abou muri na e aparensia glorioso di Hesus. REUNION DI E HUSTUNAN 7. Ki evento maravioso Pablo ta konekta ku e fin di mundu i e segundo benida di Hesus? "Pasobra Señor mes lo baha for di shelu ku un gritu, ku bos di arkangel i ku trompèt di Dios; i e mortonan den Kristo lo lanta promé. E ora ei nos ku ta na bida, i ku a keda, lo wòrdu tuma den e nubianan huntu ku nan pa kontra ku Señor den laira, i asina nos lo ta semper ku Señor" (1 Tesalonisensenan 4:16,17).Dos evento grandi lo tuma luga: e mortonan hustu lo wòrdu lanta for di morto pa bida inmortal, i nan ta wòrdu hiba ariba den nubianan, huntu ku e hustunan bibu, pa nan ta huntu ku Hesus, i subi bai shelu huntu kunE i Su angelnan. Papiando di e prome resurekshon, ku ta esun di e hustunan, Revelashon 20:4 ta bisa: "... i nan a bolbe biba i a reina ku Kristu pa mil aña" . Ku e hustunan ta bandoná e tera aki i ta bai ku Hesus, ta wòrdu aklara masha bon den e siguiente palabranan: "I ora Mi bai i prepará un luga pa boso, lo Mi bin atrobe i risibi boso serka MI, pa kaminda Ami ta, boso tambe por ta" (Juan 14:3). Tur esnan malbado ta wòrdu mata pa e splendor di Hesus Su benida, pero tur esnan hustu, inkluyendo esnan morto ku a resusita i esnan ku ta na bida ainda ora Hesus bini, lo wòrdu hiba shelu pa reina kunE pa mil (1000) a`na. E MILENIO 8. Kiko e hustunan lo hasi den shelu? "0 boso no sa ku ta e santunan lo huzga mundu?... Boso no sa ku nos lo huzga angelnan? (1 Korintionan 6:2, 3) Durante e mil añanan den shelu, esnan hustu lo por mira den e bukinan di informe i mira pakiko diferente hende no tabata salbá. Hopi hende, ku nan a pensa tabata masha bon hende, lo falta e dia ei. Un persona por tabata tene na un pika sekretu; podise un otro tabata pensa ku e no tin mester di sigui tur e Dies Mandamentunan. Den e dianan ei e kaso di tur esnan perdí , i tambe e registro di e angelnan ku a kai, lo keda habrí pa esnan salbá investigá; i tur hende lo ta kapas pa mira, ku Dios tabata hustu den Su husgamentu. 9. Na unda Satanas ta durante e mil añanan? Satanas i su angelnan ta mará riba e tera aki den su kondishon di abismo, desolá pa mil añanan. Pa mas o menos seis mil (6.000) aña, Satanas a gaña e hendenan di e mundu aki. Durante e milenio lo no tin ningun hende mas pa tenta òf pa gaña, pasobra tur e hustunan a wòrdu hiba shelu, i tur e hendenan malbado ta morto. Pa mil aña Satanas ta fòrsá pa pensa riba e resultadonan di su rebelion teribel kontra Dios. Rondoná pa e suidatnan grandi, tur na ruina, i desiertonan desolá, i kadavernan innumerabel di tur esnan morto, lo e realisa e horor ku piká a trese riba mundu. Riba e dia ei Satanas lo pensa riba algun di boso, e lo pensa kon el a tenta boso, i kon de bes en kuando el a pone boso sinti, ku boso no por bandona algun kosnan pa Hesusku boso no por obedese Su man-damentunan, i awor boso ta destruí. Anto Satanas lo rekorda riba otronan, kon Hesus a yuda nan; kon nan a para firme pa e berdat, i kon nan a bai henter e kaminda i a bandona tur kos pa Señor. Pa motibu di nan entrega, nan ta na e momentu ei huntu ku Hesus den shelu, durante e mil añanan. AMIGU, riba e dia ei lo bo ta agradesido ku bo a entrega tur kos pa Hesus! 10.Kiko ta pasa ku esnan malbado na final di e mil añanan? "E restu di e mortonan no a bolbe biba te ora ku e mil añanan a keda i ora ku e mil añanan keda kumplí, Satanas lo wòrdu di lòs for di su prizòn, i lo sali pa gaña e nashonnan ku ta keda den e kuater skinanan di tera. Gòg i Magòg, pa reuni nan pa guera; nan kantidat ta manera e santu kantu di laman" (Revelashon 20:5, 7, 8) Na final di e mil añanan, esnan malbado ta lanta den e segundo resurekshon teribel, e "resurekshon di kondena-shon", manera Hesus a yama esnan perdí den Juan 5:29. Un biaha mas mundu lo ta yen di hende; miles di esnan perdí di tur siglo lo ta na bida atrobe riba tera. Satanas i su angelnan no ta so mas. Nan ta keda librá for di nan prisòn di isolashon i ta sali pa gaña e nashonnan i reuní nan pa bataya. BAHAMENTU DI E STAT SANTU 11.Kiko lo wòrdu mirá, bahando for di shelu? "I mi a mira e stat santu, Jerusalèm nobo, ta baha for di shelu, for di Dios, prepará manera un brùit dòrna pa su esposo"(Revelashon 21:2). Paga tinu na unda Hesus Su pianan ta sosega, ora ku e Jerusalèm Nobo para abou riba etera aki. I den e dia ei Su pianan lo para riba Seru di Oleifi, ku ta keda dilanti di Yerusalém, parti pariba; i Seru di Oleifi lo spleit den dos for di pariba te pabou, kousando un vaye masha masha grandi, asina ku mitar di e seru lo move den direkshon nort i e otro mitar den direkshon sùit. Zakarias 14:4. E Ultimo lugá riba tera aki, ku Hesus Su pianan a toka prome ku SU asenshon tabata top di e Seru di oleifi i esei ta e prome lugá, ku Su pianan lo toka atrobe, era ku e Yerusalem Nobo baha riba tera. Segun ku e stat santu ta baha for di shelu riba e tera aki, e ta wordu rondoná pa esnan malbado. Dor di su murayanan di kristal esnan pèrdi lo mira den e stat bunita, i un diluvio iresistibel di desesperashon lo bini riba nan, segun ku nan ku nan a p érdé shelu i bidá eterno pa semper. O amigo, esei lo ta un ora spantoso! Den e Stat Santu lo tin mamanan; pafó lo tin algun tatanan, of paden lo tin tatanan, miéntras ku e mamanan lo ta pafo kontá den esnan perdi. Esnan pafo no tabatin tempo pa religion prome; pero kon nan lo gusta di tende nan esposa of esposo resa awor pero ta muchu Muchu lat! Nan a tarda muchu pa someté, i awor nan ta pérdi eternamente. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 19 1.Bo a siña bo Versikulo di Memoria? ______________________________________________________ 2.E palabra "milenio" ta nifiká "mil Aña". E ta Berdat of Falsu? ___________________________________ 3.Deskribiendo e tera komo un fuga seku i desolá, kaminda Satanas lo ta matá, Juan ta yam'é un ________________________________ den Revelashon 20:3 (Par. 1). 4.Kuantu ser humano lo ta bibu durante e mil añanan? _____________________________________(Par. 2). 5.Ken lo ta riba tera? _________________ i su________________________________________ (Par 9). 6.Na e benida di Hesus, esnan ________________________ lo ta destruí pa e splendor di Su gloria (Par. 6). 7.Ora Hesus bini, e mortonan hustu lo wòrdu lanta for di nan ________________, i huntu ku e hustunan ku ta na bida, nan lo wòrdu hiba_______________________________________________________________ 8..Na fin di e milenio esnan ____________________________________________________ta wòrdu lanta. 9.Juan a mira e Stat Santu, e ___________________________________________ , bahando riba e tera aki. 10.Satanas ta gaña esnan malbado, pa trata di kohe e Stat Santu, i nan ta kore bai atak'e, pero _________ __________________________________ ta baha for di shelu i ________________________ (Par. 12). 11.Anto Hesus lo kita tur marka i memoria di________________ for di nan mente, i lo E hasi tur kos ________ ______________________________________________________________________ (Par. 13). PREGUNTA DI KURASON: Bo ta determiná pa sigui Hesus tur e kaminda, asina ku bo por ta kla pa e fin di mundu? ____________________ Lo bo traha i resa pa bo stimanan tambe ta kla pa Hesus Su glorioso benida?_____________________________ ************************************************************************************************************* MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: _______________________________________________Fam: _____________________________ Kaya:___________________________________________________Number:__________ Stat: ______________ ******** * * * * * * * * * * ********** * * * * ********** * * * * * * * * * * ********************************************* Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA - P.O. BOX # 300 - Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia — Lès 20 SI UN MUCHA MURI SIN BOUTISA, LO E TA PERDI? Versikulo di Memoria: "I El a bisa nan: 'Bat den henter mundu i predika e evangelio na tur kriatura. Esun ku kere i a wòrdu batisá lo ta salbá; ma esun ku no a kere lo ta kondena (Marko 16:15,16). E vèrs aki ta mustra ku boutismo ta masha masha importante; e ta asina importante, ku kada hende awe mester sa kiko ta nifika boutismo i kiko Dios ta spera di dje. Bo no por bai ku loke hende ta bisá. bo. Bo mester tuma solamente e Beibel pa bo guia. Den e otro lesnan nos a haña sa, ku den tempunan pasá, lidernan religioso falsu a pèrmiti hopi siñansanan robes drenta den iglesia. Ma Beibel no a wòrdu kambia, asina, laga nos bai na e Beibel pa nos informashon. YU CHIKITU MESTER WORDU BATISA? 1. Segun Mateo, kua tabata e delaster palabranan importante di Hesus na Su disipeinan? "I Hesus a hala serka i a papia ku nan, bisando: 'Tur outoridat a wòrdu duná na Mi den shelu i riba tera. Pesei, bai i hasi tur e nashonnan disipel di Mi, i batisa nan den nòmber di e Tata i di e Yu i di e Spiritu Santu, i siña nan pa kumpli ku tur loke Mi a ordená boso; mira, Mi ta ku boso semper, te na fin di mundu'. Amen" (Mateo 28:18-20). Esei tabata Hesus Su òrdu na Su disipelnan, segun ku El a enkomendá nan pa nan kumpli ku Su gran plan di salba esnan perí. Nota kada punto: (1) Tur poder ta duná na Mi; (2) Siña e evangelio na kada nashon di mundu; (3) Despues ku bo siña nan, sea sigur di batisa nan; (4) Batisa nan den nòmber di Tata, Yu, i Spiritu Santu; (5) Ora bo ta siña nan no laga niun parti di Mi mandamentunan afó, òf rebaha e mensahe, bisa e hendenan kla kla, ku nan "mester warda TUR loke Mi a manda boso"; (6) Dor di e Spiritu Santu lo Mi ta ku boso te na fin di e gran obra aki; lo Mi yuda boso prepará hende pa boutismo i pa Mi reino. 2. Kiko ta nesesario promé ku boutismo? "I siguiendo riba e kaminda, nan a yega na un lugá ku tin awa, i e eunuko a bisa: Ata awa! Kiko ta stroba pa mi wòrdu batisa' I felipe a kontesta: 'Si bo ta kere ku henter bo kurason, ta pèrmití. I el a kontestá i a bisa: `Mi ta kere ku Hesu-Kristu ta e Yu di Dios'. I el a duna òrdu pa Para e garoshi; i nan tur dos a baha bai den awa, tantu Felipe komo e eunuko; i Felipe a batis'e. I ora nan a sali for di awa... e eunuko no a mir'é mas i a sigui su kaminda, regosihando'"(Echonan 8:36-38). Esun ku ke wòrdu batisa mester kere den Hesu-Kristu i den Su poder pa salba. Promé ku boutismo, un hende mester arepenti di su pikánan, i despues, biba un bida nobo ku Dios Su ayuda. (Mira les 5). 3. Mayoran por salba nan yunan dor di batisá nan ora nan ta yu chiki? "Maske Noe, Daniel i Job tabata ayanan, nan lo no por a libra ni nan yu hòmber ni nan yu muhé. Nan lo por a libra solamente nan mes pa medio di nan hustisia" (Ezekiel 14:20). Kua idioma por ta mas simpel? Ningun mayor, pa medio di ningun echo òf bondat di su mes, no por salbá su yu. Un mayor por siña su yu e kaminda di Dios i gui’é na Hesus; ma e yu mes mester siña konose Dios pa su mes i disidi pa sigui'E tur e kaminda. Hopi mayor a laga sprengu awa riba nan yunan, mientras nan tabata beibi, i tin biaha ta apunta padrino i madrina. Ma esaki no ta nifika nada den bista di Dios, pasobra E ta bisa kla kla: "nan lo no por a libra ni nan yu hòmber ni nan yu muhé". Den nos prome versikulo Hesus ta bisa kla ku prome ku kualke hende batisa, e mester wòrdu siña pa warda tur loke El a manda nan. Un hende no por splika e siñansanan i e mandamentunan di Hesus na un yu chikitu; ta p'esei, e boutismo di yu chikitu no ta bibliko. Ora un mucha yega na edat di dies aña p'ariba, hopi biaha e ta basta na tinu pa kompronde e Beibel pa su mes, i pa tuma su mes desishon pa sigui Dios tur e kaminda. Si Abo no a wòrdu batisa, bo mester hasi plan pa bo hasi’é pronto. E echo ku bo por tabata di sprengu ora bo tabata yu chikitu, no ta di balor den e bista di Dios. ILUSTRASHON: Na India, un yu muhé chikitu por wòrdu kasa ku un stranhero ora e ta solamente seis luna bieu. Anto ora e ta entre dies i diessinku (10-15) aña di edat, e ta bai biba huntu ku su kasa. Ki teribel! Tipo di mucha muhenan asina no tin chens di krese i skohe pa nan mes. HESUS no kier tin boutismonan sin nifikashon i sin sentido, forsa riba un yu chikitu. Ora nan ta basta grandi pa skohe pa bini serka djE di nan mes i wòrdu batisa, Hesus ta alegra den nan desishon. Mester siña muchanan resa, tan pronto ku nan kuminsa papia. Asina nan lo siña stima Hesus i Su palabra tempran den bida. I ora nan bira di edat, nan lo ta kapas pa kompronde e Beibel bastante kla pa disidi entrega nan bida na Dios, i pa sera un pakto kun'E dor di e awanan di boutismo. Batisamentu di yu chikitu a wordu trese den iglesia varios shen di añanan despues di e tempu di Hesus. Ta p'esei e batisamentu di yu chikitu nunka ta menshoná den Beibel. Labamentu di yunan chikitu ta wòrdu praktika den hopi religionnan pagano. Durante e Era Skur, e kustumber pagano di boutismo di yu chikitu a drenta den iglesia. Mas o menos A.D. 1200 algun lidernan religioso a bai asina leu pa deklará, ku si e mucha mester muri sin batisa, nunka lo e wordu tuma na shelu. Ma esaki no ta e siñansa di Hesus òf di e apostelnan, pasobra no tin ni un informe di ni sikiera un yu chikitu, ku a wòrdu batisa den henter e tempunan di Testament Nobo. BOUTISMO TA NESESARIO PA SALBASHON 4. Boutismo ta apsolutamente nesesario pa nos wòrdu salba? "E ora ei Hesus a yega for di Galilea na Jordan serka Juan, pa E wòrdu batisa dor di dje. Ma Juan kier a trata di strob'E, bisando:Ta ami mester wòrdu batisa dor di Bo, anto Abo ta bin serka mi?' Ma Hesus a kontesta i a bis'e: `Pèrmiti esaki awor, pasobra di e manera aki ta toka nos di kumpli ku tur hustisia'. E ora ei el a pèrmitiE" (Mateo 3:13-15). Aki Hesus ta bisa ku boutismo ta nesesario pa kumpli ku tur hustisia. Esta, ku si bo ke bai henter e kaminda den e bida Kristian, e paso sagrado di boutismo ta apsolutamente nesesario. Hesus, sin pika, manera E tabata, a insisti di wòrdu batisa pa kumpli kompletamente ku hustisia. "Na esaki e yunan di Dios i e yunan di diabel ta konosí: esnan ku no ta praktika hustisia no ta di Dios" (1 Juan 3:10). E versikulo aki ta mustra kla, ku e siguidornan di Dios lo desea di hasi tur hustisia, i esei ta inkluí boutismo. Un persona mester disidi, sea e ke òf no ke sigui Hesus tur e kaminda, kumpliendo ku e siñansanan i ehempel ku E a duna nos. Segun su desishon, esei lo determiná si e persona ei lo ta salbá òf pèrdí na final. Na edat di tinéger bai ariba, un hende ta basta grandi kaba pa hasi su mes desishon pa Kristu. No neglishá boutismo! 5. Kon nos ta mustra ku di bèrdat nos a "bisti" Kristu, esta, tuma Su bidá komo di nos? "Pasobra boso tur ku a wòrdu batisa den Kristu, a bisti boso mes ku Kristu" (Galationan 3:27). Nos no ta batisá pa mustra ku nos ta mas mihó ku otro hende. NO! Boutismo ta un seremonia sagrado, ku un nifikashon sagrado i serio. E ta mustra na mundu i na shelu, ku nos a disidi di bira lomba pa e mundu di piká, i asepta Hesus publikamente komo Señor i Salbador di nos b i d a , i b i r a p a r t i d i e p u e b l o k u t a w a rd a t u r S u mandamentunan. Nos a disidi pa awor en adelante, biba pa Dios. Den pasado, promé ku Hesus a muri pa nos riba krus, Su siguidornan tabata ofresé lamchinan i otro sakrifisio, ku tabata mustra padilanti na "e Lamchi di Dios ku ta kita pikanan di mundu", manera Hesus korektamente a wòrdu yamá dor di Juan Boutista, na e tempu di Su boutismo. (Mira Juan 1:29). Si e puebel di Dios, promé ku e krus, a faya di ofrese e sakrifisionan ei, i dor di esei, a mustra ku nan no ke asepta Hesus komo Señor di nan bida, i sigui biba matòg nan bida pa loko numa, satisfasiendo nan deseonan di karni, nan tabata pèrdí For di e tempu di e krus, te ku awor aki, nos ta mira den fe patras na e morto di Hesus. I awor Hesus ta pidi nos pa nos boutisá, i konsagrá nos bida na djE, enbes di sigui o f re s e l a m c h i n a n . A w o r E t a r e k e r í m a s h a p o k o seremonianan di nos parti, pero e seremonia di boutismo si ta un pakto nesesario pa salbashon. E ladron riba krus no tabata batisa pasobra fisikamente esei tabata imposibel. Algun hende a aseptá Kristu djis nèt promé ku nan a muri; nan a deseá di wòrdu boutisa, ma pa motibu di nan kondishon fisiko esei no tabata posibel. E ta algu enteramente diferente for di neglisha òf nenga boutismo despues ku nos a mira su importansia den e Palabra di Dios. Boutismo so lo no salba ningun hende, pero si un hende sigui tur e siñansanan di Beibel i tòg boluntariamente nenga boutismo, lo e ta pèrdí! NIFIKASHON DI BOUTISMO 6. Di kiko boutismo ta un simbolo? "Of boso no sa ku nos tur ku a wòrdu batisa den Kristu-Hesus a wòrdu batisa den Su morto? Pesei nos a wòrdu dera huntu kunE dor di boutismo den morto, pa meskos ku Kristu a wòrdu lanta for di e mortonan dor di e gloria di e Tata, nos tambe por kana den nobedat di bida" (Romanonan 6:3-5). Ora bo batisá, bo ta mustra publikamente ku bo a aseptá Kristu Su morto pa kita bo pikánan. Si bo nenga di wòrdu dera kuntu ku Hesus den boutismo, segun ku E ta guia bo, anto Su morto lo no kita bo pikánan. Ora bo ta derá den boutismo, bo no ta keda bou di awa, pero bo ta lanta ariba pa un bida nobo den Hesus-- pa biba un bida Kristian. BOUTISMO ta e gran konmemorashon di Hesus Su morto, entiero, i resurekshon. Algun hende ta bisa ku nan ta warda djadumingu na onor di e resurekshon di Hesus. Ma Beibel ta siña ku ta boutismo ta e gran konmemorashon di Hesus Su resurekshon. E ta un simbolo asina bunita i importante, ku shen añanan pasa Satanas a purba daña su nifikashon. Tabata mas o menos tresshen (300) añanan despues di e tempu di Kristu, un imitashon di boutismo a wòrdu introdusi. Algun hende ,tabata pospone boutismo te ora nan tabata riba nan kama di morto, anto, temiendo morto, nan tabata manda yama e saserdote pa batisá nan. E saser-dotenan a kuminsa ku e plan pa lora un laken rònt di tal kandidato i basha awa riba nan; i esaki nan tabata yama boutismo. Despues, e maestronan religioso a disidi ku lo ta sufisiente djis pa basha awa riba un persona su kabes. E manera aki tabata un sustituto asina konviniente pa boutismo, ku elgun lidernan religioso a kuminsa basha awa asta riba hendenan ku no tabata malu, enbes di hiba nan den awa i dera nan. Ainda despues, hopi iglesia a laga bashamentu di awa para i djis tabata sprengu un poko awa riba e kandidato su kabes. Ki boutismo' ridikulo! Ki tristu ta ku miones di hendenan sinsero ta wòrdu gaña dor di e imitashon artifishal aki di boutismo, ku no tin niun nifikashon. Kada informe di Beibel ta bisa ku e persona tabata hinká bou di awa, un simbolo di Hesus Su entiero. Despues e tabata wòrdu saka for di bou di awa komo simbolo di e resurekshon di Hesus i su bida nobo den Kristu. Ora nos puntra kiko e palabra Griego `baptizo' ta nifika un Griego lo kontesta: 'E ta nifiká bai abou òf hinka algu abou'. Manera ora un hende hinka un shimis blanku den un 'dye' kòrá, e ta hinké den e awa, i e ta sali di koló. E ta un ehempel kon Hesus a laba nos pikanan den Su sanger. Hopi hende ku a wòrdu di sprengu a kere sinseramente ku nan a risibi e boutismo di Beibel. Awendia, ku e berdat tokante e berdadero boutismo di Beibel asina bon konosi, no tin diskulpa ku ta bal. Miles di hende mester tuma e paso importante aki i wòrdu boutisa meskos ku Hesus a hasi, pasobra Beibel ta bisa kla: "tin ún Señor, ún fe, i un boutismo" (Efesionan 4:5). Tin solamente un (1) boutismo di Beibel, "hinka bou di awa". Algun hende a wòrdu boutisa ora e echo tabatin poko nifikashon pa nan. Nan mester a bolbe batisá, manera Beibel ta avisa den Echonan 19:4,5. Si un hende tabata biba den piká kibrando e Sabat, humando òf bebiendo, òf hòrtando Dios den diesmo, etc., e mester bolbe batisa ora e haña e lus nobo aki, i drecha su relashon ku Dios. PELIGER DEN POSPONEMENTU DI BOUTISMO 7. Despues ku un persona kompronde e berdatnan di Beibel i e siñansanan di Hesus, kuantu e mester warda pa e wòrdu boutisa? "I awor, pakiko bo ta tarda? Lanta, i wòrdu batisa i laba kita bo pikànan, invokando Su nòmber" (Echonan 22:16). I papiando di e wardador di prezu ku a komberti, Beibel ta bisa: "I na mesun ora di anochi ei el a bai ku nan pa laba nan heridanan, i el a wòrdu batisa mesora, é i tur e hendenan di su kas"(Echonan 16:33). I papiando di e Etiope ku Felipe a instruí di e Palabra di Dios, Beibel ta bisa: "I Felipe a habri su boka , kuminsando for di e Skritura aki el a predik'é Hesus... I el a duna òrdu pa para e garoshi; i nan tur dos a baha bai den awa, tantu Felipe komo e eunuko; i Felipe a batis'e" (Echonan 8:35, 38). Sea asina bon di ripará ku ora un persona ta kla pa boutismo, e no mester wòrdu pospon'é pa largu tempu. Satanas su trampa favorito i mas peligroso ta pa pone hende pospone nan desishon. No tarda! Si bo ta deseá di obedese tur loke bo ta siña den e Skritura Santu, i bo ta deseá di kumpli ku tur e Diez Mandamentunan di Hesus, bo mester batisa mas pronto posibel. (Bo siguiente les lo yudá bo plania pa esaki). 8. Kon importante boutismo ta? "E awa ei tabata un simbolo di boutismo, ku ta salba boso awor. Boutismo no ta kuestion di limpiamentu di kurpa pa kita sushi, pero un petishon na Dios pa haña un konsenshi limpi. Boutismo ta salba bo pa medio di e resurekshon di Hesu-Kristu" (1 Pedro 3:21). "Hesus a kontesta: `Di berdat, di berdat, Mi ta bisabo, si un hende no nase di awa i di e Spiritu, e no por drenta e reino di Dios" (Juan 3:5). Esaki ta palabranan masha fuerte. Pedro ta bisa ku nos ta salba pa medio di boutismo. Den Juan 3:5 Hesus a bisa Nikodemo, un Hudiu riku, ku a menos ku un persona eksperensia e nasementu pa medio di awa, i e Spiritu Santu, e no por wòrdu salbá. Awor, lesa bo versikulo di memoria atrobe, i lo mo mira kon apsolutamente nesesario boutismo ta pa Abo i pa kualke hende ku ke ta salbá. Laga bo imaginashon hibá bo atras na mas ku 2000 añanan pasa, na kantu di e Riu di Jordan. Ei tin un hòmber hoben i haltu ta pará ku awa ta basha for di Su kurpa, pasobra El a kaba di wòrdu boutisa. Diripiente, shelunan ta habri, mira, i skucha: "... i el a mira e Spiritu di Dios baha manera un palomba i keda riba djE. I ata, un stem for di e shelunan, bisando: 'Esaki ta Mi Yu stima, den Kende Mi tin goso'". (Mateo 3:16,17). Ku brasanan habri den abo su direkshon, Hesus ta roga, "Sigui Mi!". Lo bo hasi’é? PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 20 Marka un sirkulo rònt di e kontesta korekto. 1. Mi a siña e Versikulo di Memoria. BERDAT FALSU 2. Ta nesesario pa sprengu òf batisa yu chikitu. BERDAT FALSU 3. Hesus a bisa ku prome ku batisa un hende, e mester wòrdu siñá pa obedese tur Su mandamentunan. BERDAT FALSU 4. Un yu chikitu of un mucha chikitu, ku muri sin batisa, lo ta pèrdí BERDAT FALSU 5. Tabata nesesario pa asta Hesus batisa. BERDAT FALSU 6. Boutismo ta mustra ku nos ta uni ku Kristu, pa ta di djE for di e tempu ei, i pa biba pa E so. BERDAT FALSU 7. Nos ta wòrdu batisa pa mustra mundu, ku nos ta miho ku otro hende. BERDAT FALSU 8. Boutismo ta un simbolo di morto di nos bida bieu di piká, nos entiero, i nos resurekshon na un bida nobo den Hesus. BERDAT 9. Beibel ta siña diferente sorto di boutismo, asina un sorto ta mes bon ku otro. BERDAT FALSU FALSU 10. Si un persona a wòrdu batisa tempu e tabata yu chikitu, òf awa a wordu basha riba dje, òf el a wòrdu di sprengu, ta nesesario pa e batisa atrobe. BERDAT FALSU 11. Si un persona disidi di obedese e Beibel i sigui Hesus, ta salvo pa e pospone boutismo pa kuantu tempu ku e ke. BERDAT FALSU 12.Si un persona mira e berdat di Beibel tokante boutismo i nunka el a wòrdu boutisa korektamente, e mester siña tur loke Dios a manda nos, i batisá, pa e ta salbá. BERDAT FALSU PREGUNTANAN DI KURASON: Bo a wördu batisa kaba? _____________________________ Si e kontesta ta no, bo ta deseá di hasí’é? _________ (Bo siguiente lès lo yudá bo den bo desishon i lo papia tokante e preparashon pa boutismo). ********************************************************************************************* Nòmber: MI NOMBER I DIREKSHON: Fam: Kaya: _______________________________________________________ Number:___________ Stat: _______________ ******************* * ***************** * *********************************************************************************************************** Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: Bos di Profesia Lès 21 TA NESESARIO PERTENESE NA UN IGLESIA PA TA SALBA? Versikulo di Memoria: "At'aki e pèrseveransia di e santunan ku ta warda e mandamentunan di Dios i nan fe den Hesus" (Revelashon 14:12). Hopi hende ta keda straño dikon nan master pertenese na un iglesia. Algun ta puntra, "Min por ta salbá sin pertenese na un misa?" Otronan ta razona, "Despues di tur kos, tur e iglesianan no ta dirigí na mesun lugar?" I ainda otronan ta informa, "Segun Skrituranan, ta kua ta e iglesia berdadero awendia di Dios?" Esakinan tur ta preguntanan masha importante i nos lo bai papia di nan den e les aki. P AKI K O PE RTEN ESE NA U N IGLESIA? 1. Kon Hesus a mustra su konekshon intimo ku iglesia? "...pa kual motibu e no tin berguensa di yama nan ruman, bisando: 'Lo Mi proklamá Bo nòmber na mi ruman-nan" (Hebreonan 2:11, 12. Algun hende no kier uni ku un iglesia, pasobra nan ta mira algun miembronan infiel (segun nan, hipokrita) den e iglesia. Hesus tabata asina intimamente konektá ku e iglesia, ku e no tabata tin berguensa di yama e otro miembronan "rumannan". Maske Judas, ken a traishoná su Salbador, tabata pertenese na e iglesia, Hesus no tabatin bèrguénsa di ta parti di e iglesia ei. Anto pakiko nos mester ta indispuesto pa pertenese na un iglesia? Dios Su iglesia lo no ta kapas di tene tur e miembronan falsu afó, pero, Su iglesia NUNKA mester pèrmití e siñansa di doktrinanan falsu drenta den dje. 2. Ku kiko e iglesia a wòrdu kompara? "E ta tambe kabes di e kurpa, e iglesia" (Kolosensenan 1:18). "I wowo no por bisa na e man: MI no tin mester di bo'; ni kabes tampoko no por bisa pianan: ‘Mi no tin mester di boso'... pa no tin divishon den e kurpa...Awor, boso ta e kurpa di Kristo i kada un en partikular miembro di dje" (1 Korintionan 12:21,25,27). E iglesia ta wòrdu kompará akinan ku e kurpa humano. Tur parti di e kurpa no ta eksaktamente meskos, tòg kada parti ta importante i tur mester traha huntu den armonía. E kabes, òf seleber, ta e kapitan di e kurpa, i e ta dirigí e varios otro partinan. Pablo ta bisa nos ku Kristo ta kabes di e kurpa, ku ta e iglesia. Un man no tin balor si e no ta pega na e kurpa. Kiko lo bo pensa di un man ku ta pleita i bisa: "Mi ta sinti ku mi por ta un man mes bon riba mi mes, ku mi no mester ta pega na e kurpa". Abo ta kere, en realidat, ku un man mester ta uni ku e kurpa pa e ta di algun balor?" Kiko bo ta bisa di esei? Siguramente un man lo no tin muchu balor, separá for di e kurpa, no ta asina? Un wowo separa di e kurpa, lo no por mira nunka! Tòg hopi hende ta imaginá ku nan por ta un Kristian mes bon riba nan mes na kas, sin ta uni ku e iglesia. Pablo a bisa ku tur e miembronan di e kurpa mester ta uni. Hesus ta siña meskos, asta den idioma mas fuerte. "Ami ta e mata di wendrùif, boso ta e ramanan; esnan ku keda den Mi, i Ami den dje, esei ta duna hopi fruta, pasobra separá di Mi boso no por hasi nada. . Si un hende no keda den Mi, e ta wòrdu tira afó manera un rama i ta seka; i hende ta rekohé nan i ta tire nan den kandela, i nan ta wòrdu kima" (Juan 15:5,6). Un rama di palu di drùif lo muri si e no ta konekta ku a rama mayor. Si hende nenga di uni ku e kurpa di Kristu, nan lo seka i finalmente lo wòrdu destruí. Un persona ku ta separá for di iglesia, ta den un kondishon desespera, meskos ku un rama ku ta separa for di e palu di drùif. Den e.dianan di Israel, si hende separá nan mes for di e "iglesia den desierto", tabata kòrt’é afó; nan tabata pèrdí 3 . K ua ta e porta pa e i gle s ia ? "Pasobra meskos ku e kurpa ta ún i tòg tin hopi miembro, i tur e miembronan di e kurpa, maske nan ta hopi, ta ún kurpa, asina Kristo tambe ta. Pasobra pa medio di un Spiritu nos tur a wòrdu batisa den ún kurpa" (1 Korintionan 12:12,13). Awor ta mas kla pakiko boutismo ta asina importante: e ta e porta pa drenta iglesia, ku ta e kurpa di Hesus. Anto ta un kos masha peligroso pa kualke hende neglisha boutismo, esta, union ku Hesus Su iglesia, no ta berdat? 4. Kiko ta apsolutamente nesesario huntu ku boutismo? `Asina anto, esnan ku a risibí su palabra a wòrdu batisa; i e dia ei a wòrdu añadi na nan mas o menos tres mil alma... I tur dia Señor tabata agrega na e iglesia esnan ku tabata wòrdu salba" (Echonan 2:41,47) Si bo ke sigui Kristu, bo mester "Arepenti i wòrdu boutisa". Pa arepenti kiermen pa bira for di pika, kambia e direkshon di bo bida for di egoismo i rebelion kontra Dios Su lei. Na mes un tempu, bo mester bira kara pa Hesus, depende ariba djE pa pordon, mizerikòrdia, guiansa, i propòsito. Nos no por salbá nos mes-- solamente Dios por salbá nos. Boutismo ta identifika nos ku Kristu i ku e komunidat di kreyentenan. E ta un kondishon di disipulado i un señal di fe. Kreyentenan nobo den Kristu mester uni ku otro kreyentenan kaminda nan por siña di Dios Su Palabra, resa, i madura den fe. Esaki ta e manera ku bo ta krese. 8. Ki deklarashon Hesus a hasi tokante e kantidat di iglesianan òf trupanan ku E ta rekonosé? "Di berdat, di berdat, mi ta bisa boso, esun ku no drenta den e kura di karné dor di e porta, ma ta subi drenta pa un otro kaminda, esei ta un ladron i un hòrtadó...E ora ei Hesus a bolbe bisa nan: 'Di berdat, di berdat, Mi ta bisa boso, Ami ta e porta di e karnenan... I Mi tin otro karnenan ku no ta di e kura aki; nan tambe Mi mester trese, i nan lo tende Mi bos; i nan lo bira ún tou ku ún wardadó" (Juan 10:1, 7, 16). Akinan Hesus ta kompara e iglesia i su miembronan ku un trupa grandi di karne, i un kurá grandi di karne. Hesus ta e porta pa drenta den e kura ei, ku ta e iglesia. Nos ta uni ku n'E dor di boutisa den Su nòmber, den nòmber di e Tata, i den nòmber di e Spiritu Santu. Si kualke hende, trata di salbá dor di un otro manera, Hesus ta bisa ku e ta un "ladron", ku ta bula kura i no ta pasa dor di e porta. 5. Kiko Hesus a bisa di esnan ku nenga di uni ku nE? "Esun ku no ta ku Mi ta kontra Mi; i esun ku no ta rekohé huntu ku Mi ta plama" (Mateo 12:30). ILUSTRASHON: Esposa di un sergeant di ehersito a rasona: "Mi ta mira ku boutismo ta masha importante, pero mi no ke uni ku iglesia. Mi por ta un Kristian mes bon riba mi mes". E minister a respondé "Bo esposo ta den ehersito. Suponé ku un soldat bisa, "Oh, mi ta kere masha bon den bira un bon saldat. Bo ta mira, mi tin e unifòrm, e sapatunan, e skopèt, etc. Tin solamente ún kos: Mi no ke pertenesé na e ehèrsito". Siguramente si un hòmber tabata un sòldat bon i fiel, lo ta spera di dje pa e uni ku e kurpa ku ta e ehersito. Siertamente, si un hende ke ta un bon Kristian, lo e ke uni ku e kurpa spiritual di Kristu, kua ta Su iglesia. Sea nos ta kompletamente pa Kristu, of nos ta kontra djE. Un persona ku nenga di uni ku e iglesia, e kurpa di Hesus, ta kontra djE. 6. Pa kuantu tempu e organisashon di Kristu Su iglesia lo dura? "Na djE sea gloria den e iglesia i den Kristu Hesus den tur generashon pa semper i semper"(Efesionan 3:21). Palabranan por ta mas kla? Pablo a bisa, ku Hesus lo sigui salba hende i mustra Su gloria den iglesia mes tantu tempu ku mundu ta dura. Si bo no ta den iglesia ainda, siguramente lo bo hasi plan pa uni mas pronto posibel kune. 7. Tabata Hesus Su plan pa tin diferente denominashonnan of iglesianan? "Ma konosiendo nan pensamentunan, El a bisa nan: Tur reino ku ta dividi kontra su mes ta keda ruiná; i tur stat òf kas ku ta dividi kontra su mes lo no keda para" (Mateo 12:25. Tin mas o menos 600 denominashon Kristian den mundu awendia. Hesus no ta kontentu ku tur e divishon i konfushon aki. Kuantu biaha hende ta komenta i bisa: "Mi no sabi kiko hasi, tin asina tantu diferente religion, i nan tur ta bisa ku nan ta bèrdat". Ta hasi algun diferensia ku kua iglesia mi uni? Den e dianan di Noe, ora ku e Diluvio a bini, tabatin solamente un arka, i e hendenan ku a drenta den e arka ei a wòrdu salbá. Hesus a bisa: "I meskos ku a sosode den e dianan di Noe, asina lo ta tambe den e dianan di e Yu di Hende"(Lukas 17:26). Si nos mester ta salbá dia Hesus bini, nos mester ta den e kurá òf iglesia. 9. Kuantu kreensia òf iglesia berdadero Hesus tin den mundu? "ún Señor, un fe, ún boutismo"(Efesionan 4:5). Tin solamente ún iglesia òf fe rekonose pa Dios. Si un hende siña ku kualke sorto di boutismo ta bon, òf ku un iglesia ta mes bon ku e otro, e no ta den harmonia ku e Skrituranan. 10. Segun profesia, ki delaster yamada Dios lo hasi na Su puebel den e Ultimo dianan djis promé ku e fin? "Despues di e kosnan aki mi a mira un otro angel ta baha for di shelu, kende tabatin gran outoridat, i tera a keda iluminá ku su gloria. I el a grita ku un bos poderoso, bisando: At'el a kai! At’e gran Babilonia a kai! ... I mi a tende un otro bos for di shelu ta bisa, Sali for di djé, mi pueblo, pa bo no partisipá di Su pikánan i pa bo no risibi di su plaganan" Revelashon 18:1, 2, 4). BABILONIA ta nifiká konfushon. Siguramente tin konfushon rel igi oso gran di d en e 6 0 0 diferente denominashonnan, tur kompetiendo un ku otro. Hesus ta ya mando na Kristiannan sinsero den tur e iglesianan ei, pa sali afó i uni huntu den Su uniko iglesia. Un trupa, un kurpa, un fe. Ta masha natural ku Hesus ke yama tur Su s i g u i d o rn a n h u n t u d e n ú n organisashon of iglesia, no ta asina? Na Palestina, hopi biaha e wardadornan di karné ta laga nan karnenan kome huntu, pero ora un di e wardador-nan yama, tur su karnénan ta sigui’é; nan konose su stem. Hesus Su berdadero karnénan awe, lo sali afó, i lo uni ku Hesus Su puebel skohí i determina pa sigui e Skritura tur e kaminda, no importá kuantu hende oponé. KON MI POR KONOSE E IGLESIA BERDADERO 11. Kon Dios a marka Su iglesia? "At'aki e perseveransia di e santunan ku ta warda e mandamentunan di Dios i nan fe den Hesus" (Revelashon 14:12). Hopi iglesia ta bisa ku nantae iglesia berdadero. Nota loke hende porbisa òf disidí, ku ta hasi un iglesia esun berdadero; ta loke DIOS bisa. E tèkst akiriba ta Dios Su borchi grandi di aviso: "Esnan ku ta warda e mandamentunan di Dios i e fe di Hesus"", i e ta apuntá e buskadó sinsero na Su iglesia berdadero. Sigui e bòrchi di siñal ei! Indikashon di Skrituranan ta, kere den Hesu-Kristu komo nos Salbador for di piká, i warda tur Su mandamen-tunan. Tin hende bon i piadoso den tur e iglesianan. Hesus ta stima nan, pero E ta tratando di uni tur Su siguidornan den un trupa. Den e trupa ei, E ta tratando di reuni esnan ku tin deseo sinsero di warda Su mandamentunan, i esnan ku asepta Hesus komo nan Salbador. ILUSTRASHON: Un skuchadó di radio a skirbi nos i a bisa: "Mi a kansa di buska e iglesia berdadero. Skrituranan ta siña ku e Sabat ta e di shete dia di siman, pero ningun di e iglesianan ku ml konose no ta warda e djasabra. Nan ta tene tur nan servisionan riba djadumingu. Pero, siman pasá mi a deskubri un iglesia ku ta warda Sabat. Nan ta tene nan servi- sionan riba djasabra! Nan ta parse di ta masha bon hende i ta tene estriktamente na e siñansanan di Beibel. Bo ta kere ku lo ta robes pa mi uni ku nan?" Tabata un plaser pa mi skirbi e persona aki bek i sigure ku di berdat Adventistanan di Shete Dia ta kere henter e Beibel, i ku nan ta un pueblo ku ta warda tur e mandamentunan di Dios ku masha kuidou, i ta kere den salbashon pa medio di Hesus Su sanger rekonsiliador. Bienaventura ta e hende ku deskubri un iglesia asina!!! E berdatnan grandi aki di Skritura, ku abo ta studiando den e lesnan aki ta wòrdu predika den mas ku 700 idioma di mundu. Un reavivamentu spiritual grandi ta moviendo e mundu. I mester ta asina, pasobra Hesus ta masha serka di bini! Su puebel skohí, Su iglesia ta zonando e mensahe: "Prepará pa kontra ku bo Dios, O Israel". Abo ta kla pa Hesus Su regreso den gloria? Bo tin deseo pa uni ku un pueblo ku ta dunando su energia kompleto pa spierta mundu pa prepará pa topa ku nan Señor? 12. Kon Dios Su siguidornan den último dianan lo wòrdu trata? "I e dragon tabata furioso riba e muhé, i a bai pa hasi guera ku e restu di su desendientenan, ku ta warda e mandamentunan di Dios i tin e testimonio di Hesu-Kristu" (Revelashon 12:17). Satanas ta bai pèrsiguí Hesus Su siguidornan, ku ta warda e mandamentunan i lo e trese sufrimentu grandi riba e iglesia remanente. E palabra REMANENTE ta nifiká "e Ultimo di kualke kos". E iglesia remanente ta e ultimo iglesia, i lo e ta un iglesia ku ta warda e mandamentunan. Segun ku bo kuminsa sigui tur e siñansanan di Hesus, bo por topa ku oposishon, asta bo por wòrdu pèrsigui, pero HESUS a bisa pa bo konsuelo: "Bendishona ta esnan ku ta wòrdu pèrsigui pa kousa di hustisia, pasobra di nan e reino di shelu ta" (Mateo 5:10). ILUSTRASHON: Ta meskos ku matrimonio. Si un mucha hòmber ta stima un mucha muhé di bèrdat, e no ta keda frei e pa semper. Nan ta hasi nan preparashonnan, nan ta kasa i nan ta hasi bida serio, pasobra no ta algu di wega! Meskos ku Dios tambe. Si bo ta stima Dios di berdat, "bo no ta keda frei E pa semper, na un distansha". NO! Bo ta bira serio, bo ta hasi bo preparashonnan, i bo ta 'sera bo pakto kunE dor di e awanan di boutismo, i uni bo mes ku Su iglesia, preparando pa Su segundo benida, ku anhelo pa mir'E i ta huntu ku n'E pa semper, pa nunka mas separá!!! Lo bo ke tuma bo desishon pa sigui Kristu ku henter bo kurason i ku tur bo mente? Bo ke warda tur Su mandamentunan? Bo ke drenta den Su trupa? PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 21 1. Bo a siña bo Versikulo di Memoria? _______________________________________________________________ 2. Hesus no tin bèrguensa pa ta uni ku ___________ ; i E ta yama su miembronan Su ____________________(Par. 1) 3. Pablo ta kompará e iglesia ku e __________________________________________________ humano. (Par. 2) 4. Si un man òf un wowo mester ta di balor, e mester ta uni na e _____________ (Par. 3); Si un sòldat mester ta di balor, e mester uni ku e _______________; Si un rama di druif mester biba, e mester ta pegá na e ________________________ Si un persona ke ta salbá, e mester wòrdu _____________________i uni ku e _____________________________________ 5.Boutismo ta e porta pa drenta………………………………………………………………………………………………(Par. 3) 6.Den Echonan 2:47 ta bisa ku "tur dia Señor tabata agregá na e _____________ esnan ku tabata wòrdu salbá" (Par. 4) 7.Hesus ta bisa: "Esun ku no ta ____ Mi, ta ____________ Mi; i esun ku no ta ___________ ku Mi, ta ________ " (Par. 5) 8.Hesus Su iglesia lo dura mes tantu tempu ku ____________________________________________ dura. (Par. 6) 9.Kuantu iglesia òf trupanan di karné Hesus tin? (Par. 8). 10.E markanan di Dios Su iglesia berdadero den Ultimo dianan ta: Nan ta (1) warda e ________ i (2) tin e ________________________________________ di _________________________________________ 11.Pasa liña dor di e deklarashonnan robes den e siguiente parti: a. Un iglesia ta mes bon ku e otro. b. Dios Su iglesia berdadero lo warda tur e Dies Mandamentunan. c. Ta masha bon pa uni ku un iglesia, ku ta warda djadumingu, maske bo sabi ku Skrituranan ta bisa, "E di shete dia ta e Sabat". d. Ora nos mira e berdat di e Palabra di Dios, nos mester tuma nos desishon pa sigui Hesus i uni ku Su iglesia remanente. PREGUNTANAN Di KURASON Bo ta deseá di hasi bo desishon i wòrdu batisá, i uni ku Dios Su ultimo iglesia, ku ta warda e Sabat, i ku ta un puebel ku ta sperando e benida di Hesus? ________________________ Lo bo gusta pa nos hasi areglo pa ún di nos ministernan, ku ta un amigu di Bos di Profesia, bin bishita bo pa yuda bo i pa kontesta kualke pregunta ku bo por tin?_____________ Na ki number di telefon por kontakt bo pa traha un afspraak? Bo ta deseá pa nos rekòrdá bo den orashon speshal? ______________________ ******************************************************************************************************************************************** MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber:……………………………………. Fam:…………………………………………… Kaya:…………………………………….Number:…………………Stat…………………… ************************************************************************************************************************************************************************* Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia--Lès 22 SEÑALNAN KU TA PROBA KU HESUS SU BENIDA TA SERKA Versikulo di Memoria: "Sea alerta anto, pasobra boso no sa ki dia boso Señor ta bin" (Mateo 24:42). Hopi hende ta puntra, ku si algun hende por bisa e fecha eksakto ku Hesus lo bolbe bèk. Hopi hende a trata di pone fechanan, pero sin fundeshi di Beibel. Den Mateo 24:36, Hesus ta bisa kla: "Ma di e dia i e ora ei ningun hende no sa, ni e angelnan di shelu tampoko, ni e Yu, sino e Tata so". El a bisa tambe di e señalnan ku El a duna, ku lo marka e ora, ku Su benida ta serka. "Asina boso tambe, ora boso rnira tur e kosnan aki, sabi ku E ta serka, dilanti di porta" (Mateo 24;33). BOFONADORNAN 1. Kua Pedro a bisa lo ta un di a señalnan di e ultimo dianan? "Sabi esaki promé ku tur kos, ku den e ultimo dianan bofonadónan lo bin ku nan bofon, siguiendo nan mes pashonnan, i bisando: Unda e promesa di Su binida ta?. (2 Pedro 3:3, 4). N u nka p ro mé ta ba ti n asi na t an tu b of o na do rn an ridikulisando e idea di Hesus Su pronto benida. Miles di hendenan di mundu i asta algun ku ta bisa di ta Kristian, ta hasi bofon di e idea ku Hesus lo bini pronto ariba e nubianan di shelu. Nos mester ta semper na warda pa nos no bisa den nos kurason, si no ta ku nos lepnan, "Mi shon lo no bin p'awor" (Mateo 24:48). Laga nos ban studia e profesianan interesante aki ku ta mustra ku Hesus Su benida ta asta "dilanti porta". INVENTONAN I BIAHAMENTU RAPIDO 2. Ki gran desaroyo lo tuma lugá den último dianan promé ku e segundo benida di Hesus? "Ma pa loke t'abo, Daniel, tene e palabranan aki skond seya e buki té na e tempu di e fin; hopi hende lo kore pariba -pabou, i konosementu lo oumenta" (Daniel 12:4). Solamente shen añanan pasa, e mundu ainda tabata move na mesun liheresa ku den e dianan di Abraham. Hende ainda tabata kore kameel, kabai, garoshi halá pa baka, òf miho ainda, nan tabata kore den shèrs di kabai. Despues, diripiente un kambio a tuma lugá. Siguiendo un tras di otro a bini deskubrimentunan ku a kousa hende "kore pariba-pabou" ku baiskel, bapor, trein, outunan elèktriko, outomobil, tankinan, supmarino, i mas strañu ku tur, airoplano. Ta wòrdu bisa ku algun hende a bula 1200 mia pa ora. Djis pensa riba esei! Esei ta binti mia den ún minüt, koriendo pariba pabou, den e tempu di fin. Un di e airopla nonan aki di mas rapido por a bula 'for di Dan pa Beersheba", ku ta e largura di Palestina, den menos ku seis (6) minüt. Abraham, ku su kameelnan, i biahando tambe na pia, no por a kubri ni sikiera mitar mia di e kaminda aki. Ki un kambio a bini den e ultimo dianan aki! Despues, diripiente parse ku mundu a bira loko ku velosidat. Pensa di e añanan ku Magellan a turna pa biaha den boto rònt di mundu. Resientemente hende a bula rònt di mundu den menos ku kuater dia. Esaki ta loke a wòrdu bisa na Daniel den un vishon, ku den tempu di fin, hende lo kore di pariba-pabou, i konosementu lo oumenta. E gran oumentu den velosidat a proba di ta un gran bendishon den apurá manda e evangelio mas rapido posibel den tur skinanan di mundu. Nunka bo no a lesa e kuadro interesante di palabra, ku Beibel ta deskribi e garoshinan di heru ku velosidat, den Ultimo dianan? "E garoshinan ta bin ku flambeu tur na flam ora ku e ta prepará pa marcha,... E garoshinan ta kore manera loko den e kayanan, nan ta basha-bin na kareda riba e plenchinan; nan aparensia ta meskos ku flambeu, nan ta kore bai-bin manera rayo di lamper" (Nahum 2:3, 4). Segun nos ta mira `garoshinan di heru'-- outu, trein, etc.-koriendo duru den e pais, ken por duda ku nos ta den e ultimo oranan di e "dia di preparashon?" Tur e gran even-tonan aki ta yuda apurá kabamentu di e obra di e evangelio i prepará hende pa e Rei ku ta bini. Den e vishon di tempu di fin ku Daniel a haña, a wòrdu bisa tambe ku konosementu lo oumenta. Pensa di algun di e deskubrimentunan maravioso di e ultimo shen añanan: e telefon, telegraf, mashinnan di rayo X, mashin pa konta, lus elèktriko, frìgidèl, stof, wasmashin, mashinnan grandi pa druk, i esun mas miho ta radio i televishon. I rekòrda, amigu, ku tur esakinan a wòrdu konstrui den e último shen añanan ku a pasa. Pensa kon Dios ta usando e gran deskubrimentunan aki pa hiba Su evangelio na miles di hendenan. Oh, si, nos tin ku sigui ripiti e gran maravia aki. Siguramente e fin ta serka, asta na porta! SOLO I LUNA LO BIRA SKUR--STREANAN LO KAI 3. Ki señal straño lo parse den solo, luna, i streanan, promé ku e fin? "Ma mesora, despues di e tribulashon di e dianan ei, solo lo bira skur i luna lo no duna su klaridat i e streanan lo kai for di shelu, i e podernan di e shelunan lo wòrdu sakudi" (Mateo 24:29). Aki ta un di e profesianan di mas interesante ku Hesus a duna. E kumplimentu di e señalnan ei mester tabata bastante pa sakudi henter mundu, pa nan realisá ku Hesus Su benida tabata serka, i tòg, kasi nos no ta tende e susesonan importante aki wòrdu menshoná den nos dianan. Esaki ta mustra nos kla kon Satanas ta pone hende ignorá e señalnan, ku Hesus a duna, asina ku nan lo no wòrdu move pa ta kla pa e fin. E gran Dia Skur, ora ku e solo a bira skur banda di merdia, tabata 19 di Mei, 1780. Bo por lesa di dje den bukinan di historia i den ensiklopedia. E anochi siguiente luna tabata koló di sanger, i e hendenan a kere ku e fin di mundu a yega! Riba e anochi di 13 di November, 1833, henter e shelu a bira un masa briante di streanan (meteornan) ku tabata kai. Miles di hende a kere ku tabata e fin di mundu. Siensia no por a splika e evento asombroso aki. Esakinan tabata señalnan, ku Hesus a duna, pa anunsia ku e mundu ta yegando na su ultimo dianan. I esei tabata shen sesenta i nuebe (169) añanan pasa!!! sufisiente di nan pa planta kuminda. Huntu ku esaki, Satanas a manda sekura den algun parti di mundu, i diluvio den otro partinan, kousando destrukshon na miles di hektarnan di plantashon. Komo resultado hopi hende ta muriendo kada dia pa falta di kuminda. Un par di añanan pasá a wòrdu raportá ku shete mión (7.000.000) di hende a muri di hamber na un parti di Rusia. Kon kruel Satanas ta. Segun nos ta yega e fin, Dios Su Spiritu ta hala bai for di tera, i Satanas lo trese teror i kalamidat muchu mas grandi riba hende. Ki importante ta pa nos ta fiel na Hesus, asina ku nos por haña luga di skonde “bou di Su alanan', den e oranan skur ku ta biniendo! (c) PEST. Despues di e Promé Guera Mundial, un enfermedat strañu, yarna 'influenza' a pasa riba mundu, i a pone 18.000.000 (djesocho mión) hende bai nan graf. Esei ta mas ku e kantidat ku a wòrdu matá den guera mes. O pakiko, pakiko hende no ta tuma e kalamidatnan aki komo un spiertamentu ku e fin ta halando serka? For di awor nos mester spera un oumento di plaganan di enfermedat di mas strañu, pero, si nos a somete nos kurason na Hesus, nos no mester teme. Nos lo ta salvo den Su kuido. ""Mil por kai band'i bo, i dies mil na bo man drechi, ma serka bo e lo no yega"(Salmo 91:7). (d) TEMBLOR. Si Hesus no a duna ningun otro señal di Su benida, sino un oumento grandi di temblornan, esaki mester tabata sufisiente pa sakudi mundu pa realisá ku e fin ta kasi akinan. Durante e promé shen añanan despues di e nasementu di Kristu, tabatin solamente 15 temblor destruktivo, pero Hesus a bisa, ku den e ultimo dianan lo tin un oumento di temblornan tur kaminda riba tera. Pa e Ultimo shen añanan tabatin mas ku tres mil (3.000) temblor destruktivo. E skuridat di solo i luna i e kaida di e streanan ta wòrdu menshoná diferente biaha den Beibel, pa mustra ku e ta algu serio. (Lukas 21:25; Marko 13:24, 25; Revelashon 6:12, 13; Joel 2:10). For di e kaida di streanan na 1833, mundu a mira un oumento asombroso di susesonan rapido ku ta sigui tras di otro. Guera, hamber, enfermedat, temblor, etc. E fin ta masha serka, Kasi dilanti porta! Díkon hende no taprepará pa nan ta kla? 4. Ki katástrofe temeroso Hesus a bisa lo oumentá den último dianan? "Pasobra nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra reino, i na varios luga lo tin hamber i temblor" (Mateo 24:7). (a) GUERA. Nos a studia kaba di e gran oumento di gueranan den último dianan ora ku miles di hende lo wòrdu matá. Pero nos lo bai konsidera otro señalnan den e lès aki. (b) HAMBER. Guera a trese hamber. Kunukunan i kosechanan ta wòrdu destruí dor di batayanan. Komokiera ta reklutá e hòmbernan tambe pa bai bringa, no ta sobra Ensiklopedia di Nelson a bisa ku den e ultimo kuarenta (40) añanan, tabatin mas temblor destruktivo ku e shen añanan promé. Amigu, ora bo tende anunsio na radio di un otro temblor, of ora bo lesa di dje den korant, bo por bisa: "Ahan, esei ta un otro señal ku e fin di mundu ta dilanti porta. Pronto Hesus lo bini. Mi mester ta kla tur ora i hasi loke mi por pa yuda otronan pa nan tambe ta kla". DIESNUEBE PIKANAN TA MARKA FIN DI MUNDU 5. Kua pikanan Pablo a bisa lo marka e último dianan promé ku e fin? "Sa ku den ultimo dianan lo bini temporadanan difisil, pasobra hende lo stima nan mes mas ku tur kos. Nan lo ta golos pa plaka, bromado i arogante; nan lo blasfemá Dios, desobedese nan mayornan i nan lo ta malagradesidu. Nan lo no respeta loke ta di Dios; nan lo no tin kariño i nan lo no ke sera pas ku otro. Nan lo ta hasidònan di redu, hende ku no por kontrola nan mes, hende violento ku ta odia loke ta bon. Nan lo traishona otro i hasi kos pa loko. Nan lo ta hende hincha di orguyo, ku ta stima plaser mas ku nan ta stima Dios. Nan lo hasi manera nan ta masha ku Dios, kaba nan a nenga e poder real di fe kristian. Keda leu for di hende asina" (2 Timoteo 3:1-5). Amigu (a), bolbe lesa e versnan aki ku masha kuidou. Akinan Pablo ta menshoná algun di e pikánan grandi den bida di hòmber i muhénan, i di mucha hòmber i mucha muhénan, den e ultimo dianan. Nos lo menshoná djis un par di nan: (a) ORGUYO. Un di e rasonnan prinsipal dikon hende no ta tuma nan desishon pa wòrdu batisá, i uni ku e berdadero iglesia den ultimo dianan aki ta, ku nan ta muchu orguyoso. Nan tin miedu di loke otronan lo pensa di nan. Ki duéle ta ku hende ta muchu orguyoso pa karga nan krus pa Hesus. (Lesa Marko 8:38; Lukas 9:26). (b)DESOBEDESIDO N A MAYORN AN. Den tur e epokanan di piká ku a pasa, tabatin ún kos ku a yuda salba nashonnan-- muchanan a wòrdu siña ku nan mester respetá i obedese nan mayornan. Pero den e ultimo añanan a bini un kambio teribel. Lo bo keda sorprende ora ku bo tende lo yega"(Mateo 24:14). Ora ku e mensahe di e evangelio di Hesus Su benida wòrdu hiba na henter mundu, E lo bolbe. Mesun berdatnan aki ku bo ta studiando, ta wòrdu hibá na mundu, den mas ku 700 idioma, pa medio di Dios Su Ultimo iglesia, ku ta warda tur Su mandamentunan. E señal mas grandi di Hesus Su benida ta e echo ku miles di hende den tur pais di mundu ta tumando nan desishon pa obedesé Dios, i pa prepará pa Hesus Su benida. Mundu ta wòrdu spierta rapidamente, i pronto Hesus lo anunsia den shelu: Ta kla! Ta kumpli!". Lo bo ta kla e ora ei? ILUSTRASHON: Un mama i su kuater yunan tabata masha eksitá i ansioso, pasobra e esposo i tata tabata bin kas e dia ei. E tabata for di kas riba bapor pa simannan largu, i awor, lo e bini kas bèk, den aki un par di ora. Un hende a bati na porta. Tabata e minister. "Señora, Ta duel mi, pero mi tin mal notisia pa bo. Djis un par di ora pafó di haf, bo kasa su bapor a dal kibra riba un baranka, i el a hoga". Den su agonia e pober esposa ei tabata grita i yora: "Oh, asina serka di kas, pero matòg pèrdí" Amigu(a), nos ta serka di kas! Hesus ta masha serka, kasi dilanti porta. Ki teribel si nos faya di sigui Hesus henter e kaminda i bai pèrdi, despues di tur kos, despues di tantu spiertamentu ku nos a haña! Oh, someté bo bida na djE AWOR!!! algun muchanan rosponde nan mayornan bek, i no ta pone atenshon na loke ta wòrdu bisá na nan. Amigu (a), esei mes ta un señal di e último dianan. Si un hende ta spera di ta salbá, e mester obedesé su mayornan, esta, a menos ku nan pidi'’é hasi algu kontrario na e siñansanan di Beibel. Dor diobediensiakuidadoso, hopi hendeayudananmayornanhalamas serkadiHesus. (c) STIMADO DI PLASER MAS KU DI DIOS. Podise bo a mira iglesianan hasi propaganda pa fiesta di baile, wega di karta, bingo, bazaar, sine, etc. Nan ta purba tene nan hobennan i evitá ku nan ta bai den mundu. Ma ta mes malu pa un iglesia ofrese e plasernan mundano aki, ku ta pa e hubentut bai buska nan afó den mundu. Tòg nan ke duna aparensia di ta religioso. Dios ta kondená esaki. E ta un otro señal di fin di tempo. Revelashon 3:16 ta bisa: "Pasobra boso ta lou i no ta ni kayente ni friu, p'esei lo mi skupi boso for di mi boka" . E ULTIMO SEÑAL 6. Kiko solamente ta para entre nos i Hesus Su benida? "E evangelio aki di e reino lo wòrdu predika den henter mundu komo un testimonio na tur nashon, i e ora ei e fin PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 22 1. Bo a siña bo Versíkulo di Memoria?_____________________________________________________________ 2. Mas serka nos yega di e fin, mas hende lo ___________________ di e siñansa di Beibel, ku Hesus Su benida ta serka. I otronan lo bisa: "Mi shon ________________________________________________________________________" (Par. 1). 3. Daniel 12:4 ta bisa di e tempu di fin: "Hopi hende lo ____________________ i ____________________ lo oumenta". 4. Skirbi ocho invento moderno òf manera pa biaha rapido ________________________________________________ ______________________________________________________________________________________________ (Par. 2). 5. E solo i luna lo ________________________ prome ku e fin. Esaki a sosode na e aña ______________ (Par. 3). 6. E streanan lo _________ for di shelu prome ku e fin. E señal grandi aki a tuma luga dia 7. Mateo 24:7 ta deskribi kuater kalamidat ku lo oumenta den tempu di fin. Lo tin ______________________________ ______________________________________________________________________________________________ (Par. 4). 8. Den e promé siglo (100 añanan), tabatin temblor; ma den e Ultimo 100 añanan, tabatin _________ destruktivo. 9. Den Timoteo 3:1-5, Pablo ta menshoná ______________piká, ku ta mustra ku e fin di mundu ta masha serka. (Par. 5). 10. Si un hende ke ta salbá e no mester obedesé Dios so, pero tambe su ____________________ Den último dianan hende lo ta "stimadó di __________________________________ mas ku di____________________________________" (Par. 5). 11. Den Mateo 24:14, Hesus ta bisa: "E______________ aki di e_____________ lo wòrdu __________________den henter _____________ , komo un testimonio na __________________ , i e ora ei e ________________________________ ". (Par. 6). PREGUNT AN AN DI KU R AS ON * Bo ta kere ku e fin di mundu ta masha serka? _________________________________________________________________ * Bo ta determiná pa hasi tur loke ku bo sabi ta bon, asina ku lo bo ta kla pa ora Hesus bini? ____________________________ ********************************************************************************************************************************************** M I N OM B ER I D I RE KSH ON: Nòmber: _____________________________________________Fam: __________________________________________ Kaya: _________________________________________________ Number:__________________ Stat: ______________ .****************************************************************************************************************************************************************************** Debolbé pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU Bos di Profesia -- Lès 23 E PIKA INPORDONABEL Versikulo di Memoria: "I no hasi Spiritu Santu di Dios tristu, pa medio di Ken boso a wòrdu seya pa e dia di redenshon" (Efesionan 4:30). Hopi ta preokupá pa sabi si nan a hasi e piká ku no tin pordon, i nan tin miedu ku nunka mas nan lo haña pordon pa nan pikánan. Nan ta pensa ku nan ta pèrdi, i ku nan no tin mester di purba mas pa ta un Kristian. Satanas ta kontentu pa pone nan pensa asina; e ke tene nan animo abou i den desesperashon, pa nan bai pèrdí huntu ku ne. Den e lès aki nos ta bai siña kua ta e piká inpordonabel, i kon nos por sa si nos a hasi'e, i loke ta mas importante, kon evitá hasi'é. Hopi hende ta biba deskuidá den piká; nan ta kibra Dios Su mandamentunan; nan ta pegá na bisio, na plasernan pekaminoso, i na doktrinanan falsu ku hende a traha. E hendenan ei ta den peliger di hasi e piká inpor-donabel, ma nan no tin interes pa sa di dje. Mester spièrla nan di nan_ peliger. 1. Kua ta e pika ku nunka ta haña pordon? "Pesei Mi ta bisa boso, tur piká i blasfemia lo wordu pordoná na hende, ma blasfemia kontra e Spiritu lo no wòrdu pordoná"(Mateo 12:31). nos por evit’é. E ta mustra nos tambe e berdat, di tal manera ku por sa kiko sigui. P'esei, semper ta bon pa nos baha nos kabes den orashon, promé ku nos lesa òf studia e Beibel, òf kualkier otro lektura, i pidi Dios laga Su Santu Spiritu yuda nos komprondé i obedesé loke ta pa nos bon.E Spiritu Santu den nos ta un seyo ku nos ta pertenesé na Dios i E ta Su depósito, garantisando ku E lo hasi loke El a primintí. E Spiritu Santu ta manera un pago adelantá, manera un depósito, un firma válido riba e kontrakt. E Spiritu Santu den nos ta demostrá ku nos fe ta genuino; e ta prueba ku nos ta yunan di Dios, i ta sigurá bida eterna na nos. Su poder ta traha den nos pa transformá nos awor, i loke nos eksperensia aw or, t a un smak di e kambio total - ku nos lo ekperensia den eternidat. E Fariseonan a blasfemá kontra e Spiritu dor di bisa ku e poder ku Hesus tabata hasi milagernan kuné, tabata bini for di Satanas (12:24), na lugar di e Spiritu Santu. E piká inpordonabel ta e nengamentu pa rekonose Dios Su poder den Kr is tu. E ta ind ik á un k ondis hon d eli be r a i inreversibelmente duru di e kurason. Solamente esnan ku a bira nan lomba pa Dios i a rechasá tur fe, lo no wòrdu pordoná nunka, pasobra nunka nan lo bai pidi pordon. Ken ku rechasá e súplikanan di e Spiritu Santu ta remove su mes for di e uniko forsa ku por hib'é na arepentimentu i pa drecha su relashon ku Dios. E Spiritu Santu ta traha ku hende mientras tin algun speransa di nan arepentimentu. TRABOU DI E SPIRITU SANTU 2. Kua ta trabou di e Spiritu Santu for di dia ku Hesus a bai shelu bek? "I E, ora E bin, lo konbense mundu di piká, di hustisia di huisio...Ma ora ku E, e Spiritu di berdat, bin, E lo guia boso den tur berdat" (Juan 16:8,13). Ta e Spiritu Santu ta papia ku nos i ta bisa nos ora un kos ta bon òf e ta malu. E ta mustra piká, di tal manera ku 3. Kon e Spiritu Santu ta dirigi nos? "Ma e Konsolador, Spiritu Santu, Kende e Tata lo manda den Mi nòmber, E lo siña boso tur kos i hasi boso rekòrdá tur loke Mi a bisa boso" (Juan 14:26)." Bo orea lo tende un palabra tras di bo ta bisa:ta e kaminda, kana den djé ki ora ku boso bira na man drechi òf na man robes" (Isaias 30:21). Hesus a primintí e disipelnan ku e Spiritu Santu lo yuda nan rekòrda loke E tabata siñando nan. E promesa aki ta sigura e balides di e Testament Nobo. E disipelnan tabata testigunan okular di Hesus Su bida i siñansanan, i e Spiritu Santu a yuda nan kòrda, sin kita nan perspektiva individual afo. Nos por ta sigur ku e Evangelionan ta registronan presis di loke Hesus a siña i hasi (mira 1 Korintionan 2:1014). E Spiritu Santu por yuda nos den mes un manera. Segun nos- ta studia e Beibel, Nos por konfí’É pa planta e bèrdat Den nos Mente, konvensé nos di Dios Su boluntat, í rekòrdá nos ora nos dwal bai for di dje. Si nos skucha na e stem di e Spiritu Santu, E lo warda nos di kai den piká. Si bo nenga di skucha i nenga e Spiritu Santu Su guiansa, bo ta sin speransa i bo ta den peliger di kai. 4. Ken a dikta e Beibel? "Pasobra nunka profesia no a wòrdu duna pa medio di e boluntat di hende, ma hòmbeman santu di Dios a papia, inspira dor di e Spiritu Santu" (2 Pedro 1:21). Ya ku ta e Spiritu Santu a dikta e Beibel, nunka lo E bisa nos hasi algu kontra di e Beibel. Skritura Santu no a bini for di trabou kreativo di e profetanan su mes invento òf interpretashon. DIOS a inspirá e eskritornan, asina ta ku nan mensahe ta outentiko i konfiabel. Dios a usa e talentonan, edukashon, i fondo kultural di kada eskritor (nan no tabata robòtnan sin mente), i Dios a kopera ku kada eskritor den tal forma pa sigura ku e mensahe ku E kier a manda a wòrdu komunika fielmente den e palabranan ku nan a skirbi. 5. Kiko e Spiritu Santu lo guia e hendenan pa hasi? Papiando di e obra di e Spiritu santu den kurason di Su siguidornan, Hesus a bisa, "Esun ku tin Mi mandamentunan i ta warda nan, esei ta esun ku ta stima Mi; i esun ku ta stimaMi lo wòr du stima dor di Mi Tata, i Ami to stim'e i lo manifestá Mi mes na dje" (Juan 14:21). "Santifika nan den e berdat; Bo palabra ta berdat" (Juan 17:17). Hesus a bisa ku Su siguidornan ta mustra nan amor p'E dor di obedesE. AMOR ta mas ku palabranan bunita; e ta un entrega i e ta kondukta. Si bo ta stima Kristu, proba esaki anto dor di obedese loke E ta bisa den Su Palabra. Si hende sigui e guiansa di e Spiritu Santu, e lo obedese TUR e Dies Mandamentunan, i tur loke Beibel ta siña. Si hende resisti òf nenga yamada di e Spiritu Santu na su kurason, bes tras bes, a lo largo, e lo no skucha Su stem mas, i e hende ei lo ta perdí. Asina hende ta bin hasi e piká inpordonabel. No tin nada mas ku e Spiritu santu por hasi p'e, pasobra, desobedensia kiermen morto, i morto eterno. ILUSTRASHON: "Para lih'é!". Esaki tabata loke un stem a bisa e mishonero, ku tabata traha na un parti leu na Sur Amerika, i ken a sali e anochi partikutar aki na kareda riba lomba di un kabai, pa e bai yuda un indjan ku tabata hopi malu. El a frena e kabai inmediatamente, na mes un momentu ku un welek a kòrta, i e mishonero a mira un teribel presipisio su dilanti. Si el a bai dies stap mas leu, e i e kabai lo a kai for di e barankanan i lo a bai muri un morto kruel ayabou. El a obedesé e Spiritu Santu Su spiertamentu, i el a wòrdu skapá. Di mes un manera tambe, e Spiritu Santu ta mira algun hende ta bai den direkshon di piká i tròbel, i E ta bisa nan: "STOP!!!". Si e persona ei no tende, finalmente nan lo bai asina leu, ku e Spiritu Santu ya no por salbá nan, i nan lo kai over di e barankanan den piká asina hundu, ku nunka kisas nan no por sali afó mas ku bida. RESISTIENDO E SPIRITU 6. Pa ekskusá nan mes of nan pikánan, ki deklarashon falsu hopi ta hasiendo? "I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos warda Su mandamentunan. Esun ku bisa:”Mi konos’E’ i no ta warda Su mandamentunan, ta un gañado, i e bèrdat no ta den djé" (1 Juan 2:3, 4). Kon nos por ta sigur ku nos ta pertenese na Kristu? E pasashi aki ta duna dos manera pa sabi esei: si bo ta hasi loke Kristu ta bisa, i si bo ta biba manera Kristu ke. Si un hende bisa ku e ta stima Hesus, i e nenga di warda tur e Dies Mandamentunan, Beibel ta yama un hende asina un gañado. Hopi ta bisa di ta un bon Kristian, pero konosiendo loke Dios Su Palabra ta bisa, matòg, siman tras di siman nan ta kibra e di kuater mandamentu, ku ta esun di warda Dios Su Sabat santu. Ku nan no arepenti, nan ta sin speransa, despues ku e bèrdat di Beibel a bini serka nan. "Esun ku hasi su mes surdu pa no skucha lei, asta su orashon ta un abominashon"(Proverbionan 28:9). Dios no ta skucha na nos orashonnan, si nos tin intenshon di, bai bèk na nos piká, tan pronto ku nos lanta for di nos rudianan. Si nos ke bandoná nos piká i sigui'E, sin embargo, E ta skucha boluntariamente-- no importá kon malu nos piká tabata. Loke ta pone su orea sera pa no skucha no ta e profundidat di nos piká, pero nos intenshon sekretu di hasi'é atrobe. Esteban a yega di bisa: "Boso, hòmbeman kabesura i insirkunsida di kurason i orea, semper ta resistí Spiritu Santu; boso ta hasi meskos ku boso tatanan a hasi...boso ku a risibí e lei manera angelnan a ordena i tòg no a ward’é"(Echonan 7:51,53). Ki gran eror pa nenga di warda e lei ora ku e Spiritu Santu mustr'e na nos. 7. Ki spièrtamentu Pablo a duna ? "No paga e Spiritu" (1 Tesalonisensenan 5:19). Ku esaki, lesa bo versikulo di memoria atrobe. Tin hopi manera di paga e Spiritu, òf di hasi'E tristu. Kua nan ta? U so di t ab ako , be bid ana n a l koho l i ko, d rog a i o t ro narkotikonan. Komementu di kosnan impuru, ku ta daña e tempel di e Spiritu Santu i ta trese tur sorto di malesa riba nos. Algun tin bisio di wega di plaka, otronan di bai sine, di bai baile, farándula, òf di sinta oranan largu tras di televishon i yena nan mente ku tur sorto di kos negativo. Otronan di gasta hopi tempu skuchando novelanan na radio, òf yenando nan mente ku musika ku ta baha nan smak pa kosnan spiritual, na lugar di subi esaki. Tin ku tin problema i bisio di wak i lesa videonan i revistanan pornografiko. Esaki ta putri nan imaginashon, i ta hasi nan kos di hunga di Satanas, ken a lo largo lo hiba nan na destrukshon total, si nan no bin bei na tempu! Amigu(a), ki buki bo ta lesa? Ki revista bo ta wak? Ki muzik bo ta skucha? Kiko bo wowonan ta wak na Internet, na televishon i na video? Kiko bo ta permiti drenta den bo mente? Tin espasio einan pa Dios Su Santu Spiritu sigui moldia i forma bo na Dios Su imagen??? Algun ta paga e Spiritu dor di anda ku kompaneronan malu, ku ta influensha nan robes. Otronan ta horta i mishi ku loke no ta di nan. Algun ta desobedese i ta ferpostu ku nan mayornan. Otronan ta biba bidanan inmoral. Varios ta trapa riba Señor Su dia santu di Sabat i no ta wardé. Tin esnan ku ta nenga di debolbe Señor Su sen bek, kua ta e diesmo, i ofrendanan boluntario. Tin esnan ku ta nenga di batisa i entrega nan bida kompletamente na Dios. Finalmente, tur esakinan lo kontribui na e piká ku no tin pordon. HAÑANDO PORDON 8. Si un hende arepenti berdaderamente di kualkier piká, e por ta sigur di wordu pordona? "Si nos konfesá nos pikánan, E ta fiel i hustu pa pordona nos nos pikánan i pa limpia nos di tur inhustisia" (1 Juan 1:9). O, e amor maravioso di Hesus! Si un hende arepenti i konfesá su pikánan, e por ta sigur_ di haña pordon.E persona ku a hasi e piká inpordonabel, no tin deseo mas pa arepenti, i e no ta preokupá ku su pikánan. Si un persona asina no arepenti, e lo perese. (Mira Lukas 13:5). Bo a arepenti di tur bo pikánan i a konfesá nan? Bo ta dispuesto pa obedesé tur loke Dios ta pidi bo? 9. Kon solamente un hende ta salba? "...esun ku bin serka Mi, sigur-sigur lo Mi no tir'afó... Ni un hende no por bin serka mi, si no ta e Tata ku a mandaMi a halé" (Juan 6:37,44). DIOS, no hende, ta hunga e ròl mas aktivo den salbashon. Ora un hende skohe pa kere den Hesu-Kristu komo Salbador, e ta hasi esei solamente respondiendo na e suplikanan di Dios Su Santu Spiritu. Dios ta dal e promé stap, despues nos ta disidi si nos ke kere òf nò. Asina, ningun hende por kere den Hesus, sin Dios Su ayuda. Kualke hende por wòrdu salba, basta nan bini serka Hesus. ULTIMO YAMADA DI E SPIRITU 10.Kiko lo sosodé al final ku hendenan ku nenga di skucha na e Spiritu Santu? "... no tin niun klase di heful i ta hende ku ta aktua komo si fuera a kima nan konsenshi ku heru kayente" (1 Timoteo 4:2). (Mira Efesionan 4:19 tambe). Esaki ta referi na e insensibilidat di un konsenshi ku ya no ta konsiente mas di kulpa ora ku e hasi algu malu, den mes un forma ku despues ku hende su karni a kima ku heru kayente, e ta inkapas di sinti. E ta bira progresivamente difisil pa e Spiritu Santu hasi niun impreshon ariba e konsenshi. Kompará esaki ku e kurso di Judas su bida, ken finalmente a ignora kada súplika na su alma. E persona ku su konsenshi no ta remorde mas ora e hasi malu, ta den gran peliger. 10. Tin algun speransa pa un persona si e sigui desobedese? "Pesei pa esun ku sa di hasi loke ta bon, i no ta hasie, p'e esaki ta piká" (Santiago 4:17). "Pasobra si nos sigui peka boluntariamente despues di a risibi e konosementu di e berdat, no ta keda sakrifisio pa piká mas" (Hebreonan 10:16). ILUSTRASHON: Sr. Moody a konta historia di un hòmber ku tabata nabegando riba e riu ku koriente fuerte na Pittsburg, Pensilvania. Su boto a perde kòntròl i el a wòrdu lastra hiba ‘ rapidamente direkshon pa un waterval. E hòmber aki a realisa ku e kaida ta nifika morto sigur, i el a kuminsa grita pa yudansa. Segun e tabata pasa bou di un brug, un kabuya a wordu tira p'e, pero el a her'e. Segun e tabata bai pasa bou di e di dos brug, el a trata desesperadamente pa koh'e, pero el a her'e atrobe. E tabatin solamente un chens so mas na e ultimo brug. Ora nan a tira e kabuya di salbabida for di e di tres brug p'e, el a bula pa kohe, i el a logra gar'e tene duru, i, el a wòrdu salba. Danki Dios! HESUS ta tirando e kabuya di salbabida pa bo. Un ultimo chens ta yega na kada bida. No laga Hesus Su yamada di invitashon pasa bo! Si bo umiya bo kurason na djE, E lo salba bo, i lo laba bo di tur piká. No pospone. Tin gran peliger ora bo tarda. Si abo no a hasi'e kaba, lo bo no kier bini serka Hesus, AWE? Hesus ta bisa na bo, "Bolbe serka Mi, i biba". Lo bo ke hasi'e?. PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 23 1. Bo a siña bo Versíkulo di Memoria? ___________________________________________________ 2. E pika inpordonabel ta: Pekando kontra e Spiritu __________________________________________ 3. Den e dianan di Hesus, e Fariseonan a bisa ku Su trabou ta wòrdu hasi dor di e poder di_____________ 4. Hesus a bisa di e Spiritu Santu, "E lo ____________ mundu di ______ , di _____________________, i di __________ ; E lo guia boso den tur______________ ". (Par. 2). 5. E trabou di e Spiritu Santu ta: "..pa __________boso tur kos i hasi boso ________________tur loke Mi a bisa boso" (Par. 3). 6. Ken a dikta e Beibel? "Hòmbernan santu __________________________________________________ ____________________________________" (Par. 4). 7. Lo E guia kualke hende awe diferente for di loke Beibel ta siña? ______________________________ 8. E persona ku ta sigui e stèm di e Spiritu Santu lo obedesé tur e Dies ____________________________ 9. Menshoná algun manera kon hende ta paga e Spiritu Santu, òf ta hasi'é tristu. _______________________ 10. Si un hende en bèrdat arepentí, Dios lo pordoná kada piká ku el a hasi den pasado, no importá kon malu nan tabata?_______________________________________________________________________________ 11. Kiko lo sosode al final ku hende ku nenga di skucha na e Spiritu Santu? _________________________ 12. Santiago 4:17 ta bisa: "Pa esun ku………………di hasi loke ta……., i no ta……… , p'é esaki ta”……….. 11 PREGUNTANAN DI KURASON: * Bo a determind pa obedese tur loke bo sa, ku Dios ta spera di bo? __________________________________ * Bo a perkura biba segun tur e lus ku Beibel a dund bo? __________________________________________ MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber:_____________________________________________ Fam: ____________________________________ Kaya: ______________________________________ Number: ___________ Stat: ________________________ ************************************************************************************************************************************************************ Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A. Un kurso gratis di e programa: E LUS DI MUNDU MUNDUIN BIBANDO PA HESUS Versíkulo di Memoria: "Sea fiel te na morto i lo Mi dunabo e korona di bida"(Revelashon 2:10). Estimado Amigu (a): Esaki ta nos último estudio huntu den e kurso aki, asina ta, nos ta hasi'e un karta speshal na bo, un kombersashon di kurason pa kurason riba e bibamentu pa Kristu. Lo bo no tin un papel regular di preguntanan pa kontesta, pero nos ke pa bo lesa kada parti di e Ultimo les aki kuidadosamente. E ta hasi nos sinti un poko tristu pa yega na nos último lès den e kurso aki. Tabata un plaser pa nos ku abo a sigui te na final. Tambe mi ke pidi bo awor aki mes pa hasi tur bo posibel pa enlistá otro di bo amigunan, famia, i konosirnan den e kurso aki. Skirbi nan, òf bishita nan, i pidi nan tuma e bon kurso aki. Kisas otronan por haña e kaminda na Dios, pasobra abo a pidi nan studia e kurso aki. Resa pa Señor yuda bo guia maske ta ún alma na Hesus. Tin diferente kosnan ku mi kier papia ku bo di dje, promé ku bo risibi bo bunita diploma. Mi ta bai duna bo algun sugerensianan ku lo yuda bo segun bo ta trata di biba bo bida pa Dios, for di awor padilanti. ORASHON DIARIO dun'E danki pa Su kuido durante e dia ku a pasa, pidi'é pordon pa kualkier falta ku bo a hasi, i pidi'E Su kuido segun bo ta drumi. E tin nos bida den Su mannan. Laga nos konfi'E. Un dia mi yu muhé a puntra: "Tata, ken ta spièrtá mi kada mainta?" Ata e kontesta: "E ta spièrtaMi mainta tras mainta; E ta spièrta Mi orea pa tende" (Isaias 50:4). Algun hende por bisa: "Pero ta ml mama, òf podisé ta mi kasa ta spièrtá mi tur mainta". Ah, pero ta Dios ta duná bo e rosea di bida, i E ta kousa bo oreanan pa tende bo mama su stem. Asina, no lubidá di resa. Nos tin ehempel di profeta Daniel. "E tabata hinka rudia tres bes pa dia, i hasi orashon, i duna gradisimentu dilanti su Dios, manera e tabata hasi anteriormente". (Daniel 6:10). HO PI B I AH A dur a nt e d i a l o bo k on tr a k u tentashonnan. No lubidá di resa mesora! Maske bo por rondona dor di hopi hende, bo por hasi un orashon silensioso den bo kurason. Hesus ta skucka e orashon di mas swak for di Su yu di mas debil. ILUSTRASHON: 1. Bo mester hasi orashon kada dia. Kada mainta ora bo lanta ariba, bo mester hinka bo rudia banda di bo kama i pidi Señor pa tené bo fiel na djE durante henter dia. No enfrenta un dia nunka sin ku bo a bai serka Señor promé den orashon. E promé momentunan di kada dia mester wòrdu gastá den orashon. Ta den Su forsa so lo bo alkansá! Orashon ta djis papia ku Hesus; i E ta gusta pa bo papia ku n'E. Podise bo tin un amigu ku tin un telefon. Si bo no yam'e pa hopi tempu, e amigu ei lo sinti desapuntá; lo el pensa ku bo a lubida riba dje. HESUS ke ta bo amigu stima, bo amigu di mas serka, for di awor padilanti. Yam'e varios biaha riba e telefon di shelu, kua ta orashon. Nunka Hesus ta demasiado okupá pa papia ku bo, E ta pone tur kos un banda pa sinta tende bo, asina, no lubida di resa! Kada anochi, promé ku bo bai drumi, hinka rudia banda di bo kama, Un lokutor di radio ta hasi un zonido dèbil den e mikrofon i lo e wòrdu tende podise 12.000 mia leu. Ora abo ofrese un orashon silensioso na Dios, na unda ku bo ta, ki ora ku ta, E lo tende i yudá bo. Asina, no lubidá di resa! TIN BIAHA bo por bira desanimá, i tur kos por parse masha skur. Oh, no lubidá di hasi orashon e ora ei! Ta e enemigu ta purba kibra bo. Diskutí bo gran desapuntamentu òf doló di kurason ku Hesus. Lo E tuma un interes tierno den bo kaso, i trese alivio i pas. PODISE bo por pasa dor di algun enfermedat grandi, òf pèrdè un ser stimá dor di morto. No lubidá di resa! Na e graf di Lazaro: "Hesus a yora"(Juan 11:35). El a bisa Su disipelnan ku E ta mira asta ora un para kai na tera. Asina, hiba bo tristesanan den orashon na Señor. Beibel ta primintí: "i e orashon hasi den fe lo restorá esun ku ta malu, i Señor lo lant'é, i si el a kometé piká, e lo wòrdu pordoná" (Santiago 5:15, 16). BAI SEMPER SERKA HESUS den orashon pa yudansa. Podisé un di esnan stimá di bo no a entregá nan kurason na Dios. No lubidá resa pe. Orashon konstante a suavisa hopi kurason duru. Amigu(a), orashon ta bo poder di mas grandi den henter mundu. Ora bo ta resa, bo ta yamando henter shelu pa yudansa. Dios nunka lo bandoná bo; asina, no lubida di resa! Na tur okashon, no lubidá di resa! Promé ku bo sali di kas, promé ku bo hasi kualkier kos, resa. Nunka orashon ta di mas. Si por si akaso, bo a slep i a hasi algun piká, no bisa: "Oh, no ta nodi pa ml purba mas, mi ta muchu swak". Den bo mes forsa bo no por. Ma "Tur kos mi por den Kristu ku ta fortalese mi"(Filipensenan 4:13). Satanas ke pa bo deskurashá i bai for di Dios. Ma nos no ta bai poné atenshon na dje; e ta un enemigu vensí kaba, ku ta sperando su destrukshon total pronto ora ku Hesus bolbe bèk. Judas 24 ta bisa: "Awor na esun ku ta poderoso pa warda boso di trompeká, i pa hasi boso para sin kulpa den e presensia di Su gloria ku gran alegria..." 1 Juan 2:1 ta bisa: "Mi yu chikitunan, mi ta skirbi boso e kosnan aki pa boso no hasi piká. I si un hende hasi piká, nos tin un Abogado serka e Tata, ku ta Hesu-Kristu, e hustu". Asina apresiado, Si bo arepenti di bo piká i bo bai serka Hesus, nos Abogado, den orashon i pidi'E pordoná bo pa e piká ei ku bo a hasi, E lo tende i lo kubri e piká ei ku Su sanger, i presenta bo limpi atrobe dilanti e Tata. Podisé por parse ku bo orashon no ta subi mas haltu ku plafònt. Por parse manera ningun hende ta skucha, pero Hesus no a lubida riba bo. Pesei, resa sin stòp!!! STUDIA SKRITURANAN SANTU 2. Bo mester tuma tempu tur dia pa lesa e Skrituranan, kaminda Dios ta papiando ku nos. Ora bo ta resa, bo ta papia ku Dios, i ora bo studia e Beibel, Dios ta papiando bèk ku bo. No laga e kombersashon ta di un banda so! Drecha bo agenda, pa bo tin tempu tur dia pa studia un pida di Dios Su Palabra Santu. E Skrituranan lo bira mas interesante pa bo segun bo ta bira mas konosí ku ne. BEIBEL ta Dios Su karta pa bo; E ta kontá bo loke a pasa den pasado, loke ta bai pasa den futuro, i E ta konta bo loke E ta spera di bo. Riba e dia di huisio e Skrituranan Santu lo ta Dios Su midí pa husga kada bida. Ta bon semper promé ku bo bai lesa i studia e Beibel, baha bo kabes den orashon silensioso, pidi Dios manda Su Spiritu Santu pa kita tur distrakshon, i pa yudá bo kompronde i obedese Dios Su palabra. Laga e Spiritu Santu ta bo Maestro semper. Sigui ku e bon kustumber aki, i lo bo ripará ku e momentu aki ku bo pasa huntu ku Dios ta bira kada bes mas dushi i presioso pa bo. Di einan bo ta lanta ku forsa i energia pa enfrentá bo dia. No aseptá ningun siñansa religioso si e no ta fundá kompletamente riba e Skrituranan Santu. Satanas ta odia pa bo lesa e Beibel. Ma pidi Dios enkargá di dje pa bo, i abo sea sigur di lesa bo Beibel kada dia pa bo bira un Kristian fuerte. Diakuerdo ku profesia di Beibel, e tempu ta bin yega pronto ora ku lo bini den hopi paisnan leinan ku ta bai prohibí pastornan di prediká e berdatnan aki, kua bo tabata studiando for di e Palabra di Dios. Ora e tempu ei yega, ABO mester ta Dios Su mensahero i bosero. For di awe praktiká siña partinan di e Beibel for di bo kabes, ku si mester sosode mes ku nan ta kohe tur Beibel kima, ainda bo tin Dios Su palabranan di speransa i spiertamentu grabá den bo mente, pa bo por tin pa duna na otronan. TENE PASENSHI 3. Tene pasenshi semper. Esei ta un di e kosnan di mas duru pa hasi. No ta basta pa nos sa kiko Skritura ta siña. Nos mester biba e berdatnan aki dilanti hende den nos bida di tur dia. Manera un hende a bisa: "Bo bida ta e uniko Beibel ku algun hende lo lesa". Den e ultimo dianan aki di historia di mundu, ta mas nesesario ku nunka promé pa nos tin pasenshi. Djis pensa loke algun di e siguidornan di Hesus tabata tin ku pasa den dje tempunan pasa. Lesa lo siguiente: "Otronan a soportá chèrchè f bòftá, asta soportá bui i prizòn. A piedra nan, zag nan na dos i mata nan ku spada. Nan a dualu rònt, bistí na lana di karné i kueru di kabritu. Nan tabata pasa mizeria, keda persiguí i maltratá" (Hebreonan 11:36,37). Hesus a bisa tambe: "Felis esnan ku sufri persekushon pa motibu ku nan ta kumpli ku boluntat di Dios; reino di shelu ta pa nan. Felis boso ta ora hende zundra boso, persigui boso i gaña tur sorto di kos malu riba boso pa Mi motibu. Alegrá boso i keda kontentu; den shelu tin un rekompensa grandi pa boso. No ta asina mes nan a trata e profetanan, promé ku boso tempu?" (Mateo 5:10, 11). Kisas algun di e kosnan aki por pasa ku bo, ma segun bo ta warda riba regreso di Hesus, sea sigur di biba un bida Kristian kariñoso i ku pasenshi. Rekòrdá loke Skritura ta bisa di Dios Su puebel den Su último iglesia: "Aki ta e pasenshi di e santunan; di esnan ku ta warda e mandamen- tunan di Dios i tin e fe di Hesus"(Revelashon 14:12). No ta basta a bo warda e mandamentunan i kere den Hesus, pero mester tin pasenshi tambe den nos bida diario. Algun hende lo hasi bofón di bo pasobra bo no ta kome tur kos ku nan ta kome; otronan lo papia palabranan ofensivo ku bo pasobra bo no ta hasi tur kos ku nan ta hasi. Djis bisa nan pakiko bo no ta hasi e kosnan ei. I sea sigur pa tin pasenshi semper. No hisa stem, ni rabia. Esei no ta fasil, pero a lo largo di e kaminda, e lo duna fruta pa salbashon di otronan. Segun bo ta disidi biba bo bida pa Dios, hendenan lo kritika bo hopi. Nan lo trata di kaba ku bo. Lo bo no ta kapas semper pa kontesta tur nan argumentunan riba doktrina di Beibel, pero, bo por BIBA e berdat nan dilanti! Bo bida Kristian kariñoso ta e mihó predikashi ku por wòrdu prediká. E echo ku bo a kaba e kurso aki ku eksito mester wòrdu mustrá no solamente ku bo diploma, pero tambe ariba tur kos, dor di bo bida kambia. Por sosode ku bo a perde pasenshi i a hasi eror di bisa kosnan ku no ta kariñoso na un persona. Bai bek serka dje i pidr’é pordon. Segun ku e mira ku bo ta determiná pa hasi bon, esaki por yud’é disidí pa Hesus. Pero mihó ainda, laga ku semper bo tin pasenshi! SERVISIONAN DI IGLESIA 4.Bini regularmente na Sabat Skol i na e servisionan di iglesia. Si tin un iglesia Adventista di Shete Dia serka kaminda bo ta biba, bira un miembro di einan, i asisti regularmente. Den e tera nobo nos tur lo bai Sabat Skol huntu: "I lo ta di luna nobo pa luna nobo, i di sabat pa sabat, ku henter humanidat lo bin pa bùig Mi dilanti, Señor ta bisa" (Isaias 66:23). Mientras nos ta riba e tera aki ainda, bo mester forma e bon kustumber di bai regularmente na e servisionan di iglesia. "I no laga di asistí na nos mes reunionnan, manera tin hende ta hasi. Nos mester kurashá otro, i esei mas tantu ainda, segun boso ta mira dia di Señor ta aserka" (Hebreonan 10:25). KOMPARTI BO FE 5. Konta otronan di bo fe nobo den Hesus. Tin miles di hende ku ta deseá pa un konosementu simpel di loke Skrituranan ta siña. Bo mester ta Dios Su testigu i konta otronan di e berdatnan nobo aki. Ku bo ayuda hopi hende por siña e kosnan aki promé ku ta muchu lat, i nan tambe por hasi nan preparashon. HESUS ta bini pronto. Bo mester hasi tur loke bo por pa konta otro i yuda nan prepará tambe. Hopi hende ku lo no skucha un predikador kisas, lo skucha na bo. Bo ta konta nan den un manera simpel loke Beibel ta siña i segun ku nan ta mira bo biba kuidadosamente pa Hesus, hopi lo disidi pa nan tambe sigui'E henter e kaminda. Keré mi, bo goso lo ta inkomparabel! , E DIA DI KOSECHA 6. HESUS ta bini pronto!!! Ki un goso maravioso lo ta pa topa ku boso tur ku a traha e lesnan aki, i a disidi pa sigui Dios tur e kaminda! Lo mi no bisa bo ayo, pasobra nos tur "ke kontra otro aya". Mi ke pa bo ta sigur di ta kla kada dia di bo bida pa Su glorioso benida. Mi anhelo ta pa boso kada un ku a gradua den e kurso di Bos di Profesia, kontra ku Hesus kara kara ku alegria na Su benida, i na pas. Mi ta deseá pa nos tur tin un hogar eterno den shelu, pa tur eternidat sin fin. Abo lo ta ayanan, no t'asina? Ku Señor por bendishoná bo grandemente, ta deseo di bo amigunan di: E BOS DI SPERANSA P.S. : Nos ke pa bo sigui skirbi nos di bes en kuando i tene kontakto ku nos. Ki ora ku nos por ta di algun yudansa pa bo, sea asina bon di laga nos sa esei. I no lubida di resa pa nos! "Mi a lucha e bon lucha, mi a terminá e kareda, mi a warda e fe; den futuro ta wardá pa mi e korona di hustisia, kual Señor, e Hues hustu, lo dunami riba e dia ei; i no na ami so, ma tambe na tur esnan ku a stima Su binida" (2 Timoteo 4:7,8 ). MI PAKTO KU DIOS: Aseptando HESUS komo mi Salbador personal, i deseando pa sigui'E henter e kaminda, den Su forsa: 1. Lo mi trata di sigui tur loke mi a siña for di Dios Su Palabra, i lo mi sigui hasi henter e Beibel mi regla di fe, segun mi ta sigui studi'é tur dia. _________________________________________________ 2. Lo mi wòrdu batisá i uni ku e iglesia berdadero ku ta warda Sabat. _______________________ 3. Lo mi hasi loke mi por pa konta otronan loke mi a siña, asina nan tambe por ta kla pa kontra ku Hesus na Su benida. ____________________________ 4. Lo mi trata semper pa haña mas tantu hende posibel pa tuma e kurso aki di Beibel. 5. Lo mi resa regularmente kada mainta i kada atardi. ___________________________________ 6. Lo mi lesa e Beibel tur dia di mi bida. ______________________________________________ 7. Lo mi pidi Dios pordon, ki ora ku mi hasi kualke piká. __________________________________ 8. Si ta un hende mi a ofendé, lo mi pidi’é pordon __________________________________ 9. Lo mi hasí’é mi kustumber pa no bai ningun lugar, kaminda mi no por hiba Hesus, i di no hasi nada riba kua mi no por pidi Su bendishon.____________________________________________ 10. Ku Su yudansa, lo mi biba fiel na e Dies Mandamentunan, i na e bida i siñansanan di Hesus. Lo mi trata di biba tur dia pa Su pronto benida. _______________________________________________ Lo bo ke chek kada un di e dies puntonan aki riba ku bo ta deseá di sigui. Si bo ke hasi e pakto aki ku Dios, pone bo firma akibou ************************************************************************************************ MI NOMBER I DIREKSHON: Nòmber: _______________________________________Fam: _________________________________ Kaya: _____________________________________________ Number: ____________ Stat: _____________ Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.