lesa - Joycita-ADV

Transcript

lesa - Joycita-ADV
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia - Lès 1
KEN A TRAHA MUNDU I E HENDENAN KU TA BIBA RIBA DJE?
Versikulo di Memoria: "Na prinsipio Dios a krea shelu i
tera"(Genesis 1:1).
PROBABLEMENTE tur hende a yega di puntra nan mes
hopi bes: Ken a traha mundu? Ken a traha hende? Pakiko
mi ta aki? Na unda E ta? Pakiko hende ta hasi piká? Kon
nos por sa kiko ta bon?
E pregunta ei i hopi otro mas, nos ta bai studia den e kurso
aki. Den e promé lés nos lo studia: "Ken a traha e mundu
aki i hende ku ta biba den die?" Kisas bo ta biba den un kas
kristian kaminda Beibel ta ser lesa regularmente: Si tá asina, lo
bo gosa di mira kuantu di e preguntanan aki lo bo ta kapas
na kontestá. O, kisas bo a tende masha poko di lesamentu
di Beibel. Si ta asina, siguramente lo bo gosa di siña loke
Beibel ta bisa tokante e asuntunan interesante i masha
importante aki. Ta milagroso kuantu di e preguntanan di tur
dia, ku ta den pensamentu di hende ta wórdu kontestá den
Beibel.
Segun bo ta studia, lo bo mira kon komprendibel e Beibel ta
bira. Maske bo no tin ningun hende pa yuda bo ku e lèsnan
aki, nan lo ta asina komprendibel i fásil, ku bo mes por tuma
e kurso. Hopi hende awendia ta neglishá studiamentu di
Beibel.Ora bo kaba ku e kurso aki,
lo bo sa muchu mas tokante e
Palabra di Dios i lo bo ta kapas pa
splik'é na otronan. Awor ku bo ta bai
_
kuminsá ku e lès aki, lo bo desea na
baha bo kabes i hasi orashon i pidi
Dios pa E hasi' e lès mas kla pa bo
por komprondé mihó?
E KREASHON
1. Ken Beibel ta bisa a traha mundu?
`Den prinsipio Dios a krea shelu i tera" (Genesis 1:1
Mara hende por a solamente kere den e Palabranan aki di
Beibel, ku ta DIOS a traha tur kos.
2. Ken a yuda den kreashon di e mundu aki?
'Promé aya Dios a papia hopi biaha i na hopi manera ku nos
antepasadonan pa medio di profetanan, pero awor, den e delaster
dianan, El a papia ku nos pa medio di Su Yu, Kende El a nombra
komo Eredero di tur kos, pa medio di Kende tambe EI a traha
mundu"(Hebreonan 1:1 2).
Hesus a yuda den e obra milagroso aki di traha mundu. El
a biba den shelu ku Su Tata promé ku El a bini na e mundu
aki manera un mucha chikitu. Referiendo na Su més komo
e Pan di Bida, un bes El a bisa na esnan ku tabata skucha:
"Ami ta e Pan bibu ku a baha for di shelu" (Juan 6:51).
I atrobe den Juan 17:5 "I awor, O Tata, glorifiká Mi serka Bo ku e
gloria ku Mi tabatin serka Bo promé ku mundu a eksisti?'
Bo por mira pakiko Hesus tin tantu interés den e mundu
aki; pasobra den prinsipio EI a yuda trah'é.
3. Ken tabata e di tres Personanan ku a yuda den e
kreashon di e mundu aki?
"I e tera tabata sin forma i bashi, i skuridat tabata riba kara di
abismo. I e SPIRITU DI DIOS a move riba e kara di awanan"
(Genesis 1:2).
Akinan nos ta mira ku e personanan ku ta wórdu yamá e
`TRINIDAT", a koperá den e kreashon di e mundu
aki.Algun hende lo bisa: "Mi a kere ku nos ta kere den ún
Dios so". Sí, bèrdat; ma e mes un Dios ei ta presentá Su
mes den forma di tres persona: (1) Dios Tata, (2) Dios Yu
Hesus; i (3) Dios Spiritu Santu. E tresnan aki ta unu den
propósito den trabou i den plan.
Laga nos pon'é di e manera aki:
* Aki tin un kabuya. Mi ta puntra bo: "Kuantu kabuya bo
ta mira? Lo bo respondé "unu". I asina tá; ma awor si bo
mira ku kuidou, lo bo mira ku e ta trahá ku tres strèng,
pero e ta forma un kabuya.
* Mira un pera di lus sendé. Kuantu lus e tin? Unu! Kita
e koriente afó i lo bo mira (por ehèmpel) tres waya den dje.
Tog bo ta mira solamente ún lus.
Den shelu tur e tres
personanan di `Trinidat tin
interés den nos i nos salbashon.
4. Kuantu persona Hesus a bisa ta forma e
Trinidat? "Bai anto, i siña tur nashop, i batisá nan den
nomber di Tata i di Yu i di Spiritu Santu". (Mateo 28:19).
Den e versikulo ariba menshoná, Hesus mes ta mustra
masha kla ku ta tres Persona Divino ta eksistí: Tata, Yu i
Spiritu Santu.
tabata bon" (Genesis 1:25).
Si bo lesa e promé kapítulo di Génesis lo bo mira ku Dios a
traha piská, para, laman, etc. E kapítulo aki ta mustra e
origen di tur forma di bida riba e tera aki;i ku Dios a traha tur
kos.
MESTER TABATIN UN KREADOR
5. Kiko Beibel ta bisa di un hende ku ta bisa, ku
no tin Dios?
"E bobo a bisa den su kurason, ku no tin Dios" (Salmo
53:1).
* Mi por mustra na un oloshi kologá na muraya i bisa:
"Bo a mira kon regular e oloshi ei ta? Niun hende a
trah é."
* Mi por mustra atrobe riba un outo koriendo den kaya
i bisa: "E outo ei a bini di su mes. Niun hende a
trah'é Ta un par di alestík for di Singapore a forma
te ora nan a bira un outo. No ta hende a traha outo.
Lo bo bisa ku e persona ei su kabes no por ta bon; ta hende
bobo. Esei ta nèt loke Dios ta bisa di hendenan ku ta asina
irasonabel pa bisa ku: "No tin Dios, ku e mundu aki a eksistí
di su mes, i ku e palunan, e animalnan i hende mes, den
promé lugar, no a wordu trahá dor di ningun ser. Ta pa
kasualidat nan a eksistî'.
Beibel ta deklará ku algun lo ta asina bobo pa duna
krédito na animalnan komo e fuente di bida di hende, mas ku
na Dios mes.
6.
"Profesando di ta sabí nan a bira bobo, i a kambia
e gloria di e Dios inkoruptibel pa un imagen den
forma di hende koruptibel i di para i animal di
kuater pia i bestia ku ta lastra. P'esei tambe Dios
a entrega nan na impuresa, den e pashonnan di
nan kurason, pa nan ku nan deshonrá nan mes
kurpa. Pasobra nan a kambia e bèrdat di Dios pa
un mentira i a adorá í sirbi e kriatura enbes di
e Kreador, Kende ta bendíshoná pa semper.
Amen" (Romanonan 1:22-25).
Esaki ta un bon versíkulo! Tabata menos ku shen aña pasó
ku hende a kuminsá siña e idea falsu ku mundu a bini di su
mes; ku e bida di animal riba e tera aki a kuminsá for di
miones di añanan pasa; i ku el a sigui kambia te ora ku
finalmente hende a bini na eksistensia. Ma esei no ta loke
Beibel ta siña. Pablo ta deklará ku hende en realidat lo ta
mas boluntario pa bisa ku animal tabata responsabel pa nan
mes origen, ku duna krédito na e Kreador ku a traha nan.
ORIGEN DI ANIMAL I PALUNAN
7. Ken a traha e palunan i e animalnan den
prinsipio di nos mundu?
"I Dios a bisa: Laga e tera produsí yerba bèrdè, yerba ku ta duna
simia, i palu di fruta ku ta duna fruta segun su naturalesa, ku su
simia ta den dje, riba tera. I tabata asina"(Genesis 1:11).
"I Dios a traha e bestianan di mondi segun nan sorto, i
e bestianan di kria segun nan sorto, i tur loke ta lastra
abou na suela segun nan sorto; i Dios a mira ku esaki
8. Hende a bini for di famia animal? Si no ta asina,
ken originalmente a traha hende?
"I Dios a KREA HENDE DEN SU MES IMAGEN; segun e
imagen di Dios El a krea hende; homber i muhé El a krea nan"
(Genesis 1:27).
Tabata DIOS ken a krea hende den promé luga den e
mundu aki. El a krea hende den Su mes imágen. Bo no ta
kontentu di sa ku ta Dios a krea bo, e Gobernador di e
universo, enbes di kere ku bo a sali for di un animal?
ORIGEN DI E STREANAN
9. Kiko mas: Dios a traha?
"I Dios a traha dos lus grandi, e lus mas grandi [solo] pa
goberna- di dia i e lus mas chikitu [luna] pa goberna
anochi; Ela traha e streanan tambe" (Genesis 1:16).
10. Ken rei David a bisa a traha tur e streanan i e
planetanan den e universo?
"E shelunan ta deklará e gloria di Dios, i e espasio ta
mustra e obranan di Su man" (Salmo 19:1).
"Ora mi mira Bo shelunan, e obra di bo dedenan, e luna
i e streanan, ku Bo a ordenó" (Salmo 8:3.
Dios no solamente ta e Kreador di nos mundu, nos luna, nos
solo i e planetanan den nos sistema, pero tambe El a krea
tur e otro streanan i solonan.
11. "Dor di e palabra di Señor e shelunan a wordu
trahá, i dor di e rosea di Su boka, henter nan
ehèrsito. Pasobra El a papia, i asina tabata; El a duna
ordu, i esei a bin na eksistensia"
(Salmo 33:6-9).
E versíkulo aki ta bisa nos masha kla ku Dios a papia e
palabra i tur kos den e universo a bini na eksistensia.
12. Kon nos por komprondé e abilidat di Dios
pa traha algu for di nada?
"Pa medio di fe nos ta komprondé ku mundu a wordu
forma pa medio di palabra di Dios, asina ku e kosnan ku
hende ta mira no ta trahá for di loke ta visibel"
(Hebreonan 11:3).
Nos, por kompronde e kreashon
solamente pa medio di fe. No laga
nos bisa ku nos no ta kere den Dios
simpelmente pasombra nos no ta
mira Dios o komprond’e
eksaktamente kon E ta traha
ILUSTRASHON:
Laga nos imaginó ku bo tin un kachó chikitu siegu. E no por
pensa manera bo ta pensa. E no por hasi e kosnan ku abo
komo hende ta hasi. Lo no ta un bobedat pa bo kachó chikitu
pensa ku bo no ta eksisti, únikamente pasobra e no ta mira
bo óf komprondé bo? Un kolumnista di un korant a bisa un
biaha: "Un persona ku ta bisa ku no tin Dios, i ku ningun
Kreador ta gobernando e universo, ta manera un sapu sintá banda
di riel di un tramvia; ora e motor ta pasa bai, e ta grita duru, i
bisa: "No tin ningun makinista riba e lokomotif ei, pasobra
nunka mi no a miré. E motor ei a bini di su mes". Ora nos
mira e maravioso streanan riba nos kabes, no laga nos bisa,
"Ta nan so a bini na eksistensha, i nan mes ta tene nan mes
moviendo", anto mirando na e kunuku i palunan bo bisa: "Nan a
bini di nan mes". No laga nos mira na nos mes i bisa: "Nos
ta akinan pasobra nos a simplemente aparesé i nos ta doño
di nos mes".
siguiente anochi lat a bini un yamada pa e minister bai na un
sierto hotèl, kaminda e esposo tabata biba. E tabata den su
kamber yorando. Ora e hómber a habri e porta, el a bisa
yorando: "Ai, mi esposa a muri djis despues ku mi a bis'é
ayo. awe tardi. Mi no por kere ku el a bai". Despues di un
bishita kórtiku i siguiendo ku un orashon, e hómber a bisa na
e minister: "Semper mi a bisa ku no tin Dios, ni mi no tabata
kere den un Kreador. Ma awe nochi ora mi tabata para mi so
aki den mi kamber, mi tabata mira den un spil i mi a wak mi
mes komo un ser bibu, un persona ku ta hala rosea i ta
move, mi a bisa: "Mester tin un Dios. Un hende mester a
trahá mi i siguramente lo mester tin un resurekshon. Mi ke
duna mi kurason na Dios".
HOBENNAN POR SPERA PA KOMPRONDE E PLAN DI
DIOS?
15. "I ku di mucha kaba bo konos'é e Skritura Santu, ku por hasi bo
sabí pa wordu salbá pa medio di fe den HesuKristu"(2
Timoteo 3:15).
DIOS SU MEMORIA DI KREASHON
13. Na fin di e siman di kreashon, di ki manera Dios
a selebrá Su obra maravioso?
"Asina e shelunan i tera a keda kla, i tur nan ehèrsitonan. I
riba e di shete dia Dios a kaba Su trabou ku EI a hasi, i riba e di
shete dia El a sosegá di tur Su trabou ku El a hasi. E ora ei
Dios a bendishoná e di shete dia i a santifik'é, pasobra riba e
dia ei El a sosegá di tur Su trabou ku Dios a krea i a traha"
(Genesis 2:1-3).
Despues di a kaba ku kreashon, Dios a sosega riba e di
shete dia i a bendishon'é i santifik'é. Tur e kriaturanan den
e otro partinan di e universo a kanta huntu i grita di alegria na
honor dje obra maravioso di kreashon di Dios.
NOS OBLIGASHON NA NOS KREADOR
14. Komo yu, kon nos mester rekordá nos
Kreador? Pakiko?
"Korda di bo Kreador den e dianan di bo hubentut, promé ku
e dianan malu bini, i e añanan yega ora lo bo bisa, mi no tin
plaser den nan" (Eklesiastés 12:1).
Ta un bunita kos ku bo ta studiando e lèsnan aki miéntras bo
ta hóben ainda. Miles di hende bieu kaba ta desea awor di
por a sigui Dios tempu nan tabata mas hóben. Awor nan ta
haña sa ku nan a gasta nan bida i "no tin plaser den nan".
ILUSTRASHON:
Un djarason un minister a risibi un yamada pa bai bishitá un
señora na un hospital. E señora tabata sinti hopi malu. Un
poko promé ku e minister a ofresé un orashon, e señora a
pidi: "Hasi orashon pa mi esposo tambe. E ta un bon
hómber, ma e no ta kere den Dios. E ta bisa ku no tin Dios.
Hasi orashon i pidi ku e por kambia su pensamentu". E
16-Pasobra Dios ta-Kreador, kiko E ta spera di Su
yunan?
"Laga nos tende e konklushon di tur e asuntu. Teme Dios i
warda Su mandamentunan: pasobra esaki ta e deber di tur
hende" (Eklesiastés 12:13).
Pasobra DIOS ta nos Kreador, ta nesesario pa nos obedes'E
i konfi'E. E sa kon nos ta trahá i kiko e futuro lo trese. E sa
loke ta mihó pa nos. E lo aseptá bo komo Su yu i lo protehá
bo i warda bo si bo ke determinó awor mes, ku Su ayuda, pa
obedes'E, pasobra manera nos versikulo ta bisa,
"Esaki ta deber di tur hende".
"E ta aplikabel na kada persona".
[Geef tekst op] PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 1
1. Skirbi for di memoria e versíkulo di memoria di e lès aki
2. Beibel ta bisa ku mundu tabata kreá den prinsipio pa medio di ___________________________________ (Par. 1).
3. E tres personanan ku a hasi nan trabou huntu manera un Dios ta:
4. Promé ku Hesus a nase komo yu chikitu El a biba den ___________ i tambe El a yuda den kreashon di ___________
5. Yena e palabranan ku ta falta di Salmo 53:1 "E _______________ a bisa den su _____________________________
No tin __________ " (párafo 5).
6. Pone un krus na e léter ku tin e palabranan inkorekto, i pone un sirkulo rent di e kontesta ku ta bon. Palu i animalnan
den prinsipio tabata kreá dor di: a. Aksidente
b. Hende
c. Palabra di Dios
d. Elektrisidat
e. Evolushon
7. Segun Genesis 1:27, si no tabata pa piká, hende awor lo ta parse: (Pone un sirkulo ront di e palabra bon i un X riba e palabranan
robes).
a. Makaku
b. Dios
c. Paranan
8. Nos ta komprondé trabou di kreashon pa medio di_____________________________________________________
9. Ademas di kreashon dje mundu aki i tur loke ta den dje, kiko mas Dios a krea?
10. Ora Dios a kaba kreashon dje mundu aki riba di shete dia, EI a ______________________________ riba e dia ei, i
a _______________________ i a ____________________ i tur e yunan di Dios a __________________________
11. Hobennan mester skucha Dios, pasobra Eklesiastes 12:1 ta bisa: "Korda awor di bo ________________________
den e dianan di bo____________________________________ “
12. Desde ku Dios ta nos Kreador, tur nos obligashon ta pa _____________________ i
Su _____________________________ (ultimo sekshon).
***********************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nómber : ______________________________ (Fam) ____________________________________
Kaya ____________________________ Number: ________________ Stad:
Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Scalaweg 7 --Curaçao N.A.
***************************************************************************************************************************************
***
Debolbé e papel aki na: P O Box # 300 Of Landhuis Gallo Of Scalaweg 7
Curaçao N A
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia -- Lès 2
FOR DI UNDA NOS A HAÑA NOS BEIBEL?
Versíkulo di Memoria: "Tur e Skritura ta duná pa medio di
inspirashon di Dios" (2 Timoteo 3:16).
Den nos último lès, nos a studia tokante e origen di hende.
Kada akto mester tin un aktor, kada trabou ta rekení un
trahadó. Tur kos ku ta, mester tabata trahá. Nos ta yama e
Trahadó di tur kos, e Kreador di tera, matanan, animalnan,
hende, etc., "DIOS". Nos Trahadó a duna nos un buki di
guia-- un buki di direkshon-- e Beibel. E buki aki lo ta e
base di tur estudio den e lèsnan aki.
E SKRITURA SANTU
1. Ken a skirbi e Beibel?
"Komprondé esaki promé, ku no ta di su mes hende ta splika
profesia di Skritura. Pasobra promé aya profesia no a
wórdu duná pa boluntat di hende, ma HOMBERNAN
SANTU di Dios a papia, inspirá pa SPIRITU SANTU".
(2 Pedro 1:20,.21).
Tin sesenta i seis (66) buki den nos Beibel, skirbí pa medio di
hopi outor. E hòmbernan aki tabata biba den diferente paisnan,
sentenares di añanan apart; tog tur loke kada unu a skirbi ta
kuadra ku otro. Nan tabata skirbi loke nan a wórdu dirigí pa
skirbi dor di e Spiritu Santu. Den tempu di Hesus no tabatin
Tèstamènt Nobo, ta p'esei semper E tabata lesa i bisa
vèrsnan for di e Tèstamènt Bieu.
2.
Kiko Hesus a bisa tokante e Skrituranan?
"Boso ta ristra e Skrituranan, pasobra den nan boso ta kere di tin
BIDA ETERNO, i nan ta duna TESTIMONIO Dl MI" (Juan
5:39).
Asina tá ku e Beibel ta nos quia
pa bida eterno. Ta p'esei nos mester
tin asina tantu interés den
studiamentu di Dios Su Palabra.
Asina'ki nos por siña kon nos ta
haña bida eterno huntu ku Hesus.
3.
Nos por konfia den Dios Su Palabra skirbí?
"Santifiká nan den Bo bèrdat: Bo Palabra ta e bèrdat"
(Juan 17:17).
Hesus a bisa masha kla, "Bo Palabra ta bèrdat". Ora bo
lesa e Beibel, bo por kere kada palabra ku e ta bisa.
4. Ken a duna nos e Skrituranan i pa ki propósito?`Tur e
Skritura ta duná pa inspirashon di Dios, i ta útil pa
siñansa, pa reprendementu, pa mehoramentu, pa
eduká hende den hustisia; di manera ku e hende ku ta
sirbi Dios, por ta kualiflká i bon prepará pa hasi tur sorto
di bon obra" (2 Timoteo 3:16, 17).
Dios Su buki lo mustra nos e manera perfekto di biba.
E Beibel ta duna nos un pótrèt kompleto di bida. Si nos
kita parti di e Palabra di Dios, e pótrèt lo daña.
5. Ki desafío Dios ta hasi na esnan ku ta bisa ku
nan tin poder divino?
"Mustra nos e kosnan ku a pasa antes den tempu
bieu, korda ku-Ami ta Dios, no tin otro:" Ami ta
Dios i no tin mi pareu. Fo’i kuminsamentu ya Mi ta
anunsiá e fin. Mi ta predesí hopi delantá kosnan
ku-no a pasa ainda. T'Ami t'Esun ku ta bisa: `Mi
desishon ta irevokabel; Mi boluntat ta lei"(Isaías
46:9, 10).
Dios ta puntra si tin hende ku por rei loke ta bin sosodé
den e tempunan ku ta bini, ku por bisa tempu dilantá
loke ta bini, óf si tin algun otro siñansanan religioso,
fuera di Beibel, ku por splika e kosnan di tempu
antiguo. Nò! Fuera di Beibel, ta konfushon so tin tur
kaminda. Solamente e Beibel ta bisa nos: (a) Ken a
traha mundu; (b) Di unda hende a bini; (c) Pakiko nos
ta akinan; (d) Na unda nos ta bai.
Solamente e Beibel ta pinta e pótrèt kompleto di futuro di
hende, ta p'esei Dios ta invitá... "Mira na Mi, i wórdu
salbá, tur e finnan di tera, pasobra Ami ta Dios, i no tin
mas". (Isaias 45:22). Unikamente e Beibel ta dirigí nos
na un Salbador.
6. Pa preservá e registro di Dios Su plan, kiko El a pidi
e profetanan di Beibel hasi?
"I Dios a bisa na Moises: `Pone e palabranan aki
riba papel, pa ningun no lubidá i ripiti'é den
oreanan di Hosue" (Eksodo 17:14).
E profetanan di Dios den tempunan antiguo tabata
skirbi segun e Spiritu Santu tabata dirigí nan. Nan
tabata instruí pa skirbi i pa konservá e Skrituranan
inspirá, ku tabata di importansha pa tur tempu.
Tabata
e plan di Dios ku e mensahenan aki por wordu skirbE den
un buki. (Numbernan 33:2; Hosue 21:25, etc).
7. Kiko e otro skirbidoman di Beibel tabata instruí pa
hasi pa evitá kibokashon?
Aki Hesus ta deklará ku e Skrituranan di Moises i di e
otro profetanan ta e evidensianan mas grandi di bèrdat
ku por wòrdu hañá. E Skrituranan den e Testament
Nobo ta kontené 263 konekshon dirèkt ku e Testament
Bieu, asina ku nos sabi ku e skirbidónan di Testament
Nobo ta kere den e profetanan di antes. E Testament
Nobo ta kontené e historia di bida di Hesus, e historia
di e promé iglesia, e profesianan tokante e futuro di e
lglesia. Segun bo ta sigui studia, lo bo mira ku e Beibel
ta enbèrdat un karta di Dios pa bisa bo tokante Su Yu, i
Su plan pa salba bo.
E PROFESIANAN TA PRUEBA DI E
INSPIRASHON DI BEIBEL
Daniël, Moses, Paul
"I Hosue a skirbi e palabranan aki den e buki di e lei di
Dios'(Hosue 24:26). 1 Samuel a skirbi den un buki, i a
ward’é dilanti Señor"(1 Samuel 10:25). "Tuma un ròl di
pèrkament i skirbi den dje tur kos ku Mi a yega di bisa bo
tokante Israel, Huda i e otro pueblonan"(Jeremias 36:2)
Dios tabatin un propósito definí pa rnanda e pèrsonanan akiskirbi nan registronan, kosnan di tempu presente di Tempu
ku a pasa, i tambe profesianan di loke ta bai sosòde.
8. Ki prueba nos tin ku e profetanan a rekosé
skurbimentu di e otronan komo inspirá? "Ami Daniel a
komprondé bon den e bukinan,e kantidat di añanan di kua
Señor a papia na e profeta Jerernias"(Daniél.9:2).
Esakí ta mustrando Daniel studiando e otro bukinan inspirá
di e profetanan Isaias, Jeremias, Ezekiel, algun di nan tabata
kisas konosí di dje. Tambe den Testament Nobo, San Pedro
a bisa: "Meskos tambe den tur su kartanan, (Pablo) a papia ku
boso dje kosnan aki; den kuanan tin algun kos difisil pa komprondé,
kual esnan ku ta bobo i inkonstante ta duna un otro splikashon di
nan, meskos ku nan ta hasi ku otro skrituranan pa nan mes
pèrdishon"(2 Pedro 3:16).
Aki e apòstel Pedro ta referí na e kartanan inspirá di Apòstel
Pablo komo "skrituranan". Den su dianan mes e kartanan di
Pablo tabata wòrdu aseptá pa e iglesianan komo inspirá di
Dios. Hopi ta kere ku tabata e profeta Esdras ku a pone huntu
e bukinan di Testament Bieu (ku tabata skirbí realmente pa
30-diferente profetanan) den ún tomo inspirá). Den e añanan
150 prome ku Hesu-Kristu tur e Testament Bieu tabata wòrdu
aseptá komo un tomo inspirá i tabata tradusí den e lenga
Griego.
9. Kiko Hesus mes a bisa tokante importansha di e
Skrituranan di Testamènt Bieu?
"Ma E (Hesus) a bisa: Si nan no ta tende ni di Moises i
ni dje profetanan, asta si un hende lanta for di morto
esei tampoko lo no kombensénan"(Lukas 16:31).
No ta difísil pa proba ku e Beibel ta skirbí pa Dios so, ku
konosé e futuro, no pa hende. Hopi bes Dios a bisa e
p r o fe ta n a n p a s k i r b i e k o s n a n k u t a b a t a b i n
sosodé...asina ku ora e kosnan sosodé hende por kere
ku tabata Dios ku a papia na nan di anternano. Laga nos
studia tokante algun dje historianan milagroso di
kumplimentu di profesia.
10. Kiko Dios a deklará profeta Ezekiel ku lo sosodé
ku e stat di Tiro, un di e statnan mas grandi di
mundu den e dianan ei?
‘I nan lo destruí e murayanan di Tiro, i tumba su
torennan. tambe lo mi raspa su stòf for di dje i hasi’é
manera un baranka bashi. Lo e bira un lugá pa habri
reda riba dje meimei di laman, pasobra Ami a papia,
Señor Dios a bisa...i lo Mi hasi bo manera e kabes di
un seru, lo bo ta un lugá pa habri recla riba dje. Lo
bo no wòrdu konstruí mas; pasobra ami e Señor a
papia esei, Señor a bisa". (Ezekiel 26:4, 5, 14).
Ora esaki a wòrdu papiá pa medio dje humilde profeta di
Dios, tabata parse manera ku nunka esaki por a sosodé
ku e stat grandi i riku na e banda nôrt di Palestina, ku ta
keda kantu di e playanan di e laman Mediteráneo. Tiro
algun bes ta wòrdu yamá e "New York" di e ternpu ei. Tòg
e profesia tokante di dje a kumpli eksaktamente. Promé,
Nabuko-donosor, e rei di Babilonia a destruí e stat di Tiro.
Ma Tiro mester a spera 250 aña pa e resto dje profesia
wòrdu kumplí. E pueblo dje pais a edifiká un stat nobo
riba un isla poko retirá den e laman i a yam'é "Tiro". Den
aña 332 promé ku Hesu-Kristu, Alejandro e Grandi a bini
pa ataká e Tiro nobo aki riba e isla.
Pasobra e no tabatin barku di guera pa bringa kontra e
stat dje isla, Alejandro e Grandi a manda su hòmbernan
pa rekohé tur e ruinanan di e Tiro bieu, i tira nan den
laman, i asina traha un kaminda pa bai riba e isla; nan a
raspa tur e greis for di e Tiro bieu. Asina e profesia a
wòrdu kumplí. Tiro lo wòrdu raspá i bashá den laman. I
versíkulo 14 (ariba) ta bisa ku Tiro nunka mas lo wòrdu
edifiká. Nunka lo e wòrdu edifiká mas, pasobra Beibel
semper ta papia bèrdat.
I asina anto hopi añanan padilanti promé ku el a tuma
lugá e profeta a deklará di antemano eksaktamente kon
un stat grandi lo wòrdu destruí pa semper.
11. Kiko e profetanan a bisa ku lo bin sosodé ku e gran
stat Babilonia, riku, balente, i orguyoso?"
"I Babilonia, e gloria di reinonan, e bunitesa dje
kaldeonan, lo ta manera ora Dios a destruí Sodoma i
Gomora. Nunka mas lo e wòrdu habitá, ni lo biba den dje
ningun generashon. Ni e Arabiman lo pone nan tent ei
Ni e wardadónan lo traha nan kurá ei E bestianan
furioso lo drumi aya; i e palabruanan lo drumi ei" (Isaias
13:19, 20, 21).
"1 Babilonia lo bira montonnan, sin ni un habitante. Asina
e Señor di ehersitonan a bisa; e muraya hanchu di
Babilonia lo ser enteramente kibrá i su portanan haltu lo
wórdu kimá ku kandela" (Jeremias 51:37, 58).
E habitantenan di Babilonia a pensa ku Babilonia lo no kai
nunka, su murayanan grandi di piedra tabata mas di 300 pia
haltu i 60 pia diki. E stat tabata un fòrti poderoso, tòg e
humilde profetanan a skirbi e mensahenan ku Dios a dikta pa
nan, i kada palabra a sali bèrdat, asina ku
ningun hende ku kompará e Beibel ku historia por
duda ku e profesianan di Beibel ta bèrdat.
12. Mas ku shen aña promé ku Siro a nase, kiko
Señor a bisa ku lo e hasi?
"Asina Señor a bisa na Su ungí, na Siro, esun ku mi a
tuma na su man drechi,-pa suheta nashonnan dilanti di
dje; pa habri dilanti dje e dos blat di portanan; i e
portanan lo no wòrdu será: Lo mi bai dilanti bo i hasi e
lugá korkubá net: Ami lo kibra na pida e portanan di
koper, i kòrta e baranan di heru tira un banda.
(Isaias 45:1, 2).
"Esun ku ta bisa na e fondo di laman: Bira bash!, lo mi
seka bo riunan"(Isaias 44:27).
Aki tin un kuadro profétiko di e manera ku Siro, e rei dje Medo
i Persianan, mester a ataká e stat di Babilonia. I awor laga
nos ban repasá loke a sosoclé:
a.EI a bira e riu Eufratès (ku tabata kore pasa na e
muraya pafó krusa bai den e stat di Babilonia), el a
kôrta e riu di su kurso, i seka e kama dje roi bieu,
asina ku e por a marcha su hòmbernan pasa dor di
e roi seku, pasa bou dje murayanan grandi di e stat,
i drenta den e stat pa konkisté.
b. E anochi ei e rei di Babilonia, Belsasar, i su prinsipal
hòmbernan di su gobièrnu, tur tabata burachi, e
hòmbernan di guardia tambe tabata burachi. Nan a
lubidá di sera e portanan dje muraya parti paden, i
Siro a marcha drenta ku su hòmbernan i a tuma e
suidat.
c. El a kòrta e portanan di koper, i a karga e oro i plata
dje stat bai kuné.
I kòrda tambe ku Dios a manda Isaias skirbi tur e kosnan aki
mas di 100 aña promé ku Siro a nase, asta El a yama Siro na
su nòmber. Sigur ta, ku ningun hende por duda e sabiduria
di kere Dios Su palabra.
DIOS SU PALABRA TA NOS UNIKO GUIA
SIGUR
13. Den e tempunan solèm aki, segun nos ta mira e
futuro, di kiko nos lo ta sigur?
"Pasobra Señor Dios lo no hasi nada sin revelá Su
sekretu na Su sirbideman, e profetanan"(Amos 3:7).
Ta un konsuelo maravioso pa hende por realisá ku Dios
sabi loke ta biniendo, i El a deklará di antemano e eventonan aki den e profesianan di Beibel.
14. Pakiko e eventonan di tempunan pasá, i Dios Su
kuadro di e tempunan ku ta bini, ta asina
kuidadosamente skirbr den Beibel?
"Ma tur e kosnan aki a sosodé ku nan, komo
ehèmpel i nan ta skirbí)! komo un spièrtamentu pa
nos, ku lo mira e kabamentu di mundu"
(1 Korintionan 10:11).
Nos mester ta gradisidu pa e Beibel, pasobra e ta splika
e tempu pasá, i ta yuda nos pa komprondé e tempu
presente, i ta duna nos ayudo, konseho (spièrtamentu),
speransa i konsuelo pa e tempu ku ta bini.
15. Kiko nos tin awe ku ta mas duru ku ehèrsitonan
mas skèrpi ku spadanan?
"Pasobra e Palabra di Dios ta bibu i poderoso, i mas
skerpi ku kualke spada ku ta kòrta tur dos banda. E
ta penetrá te na e divishon di alma i spiritu, i di skarnir i
tuti, i ta kapas pa huzga e pensamentunanqhonnan di
kurason" (Hebreonan 4:12).
Pa 2000aña hende a ataká e Beibel. Nan a trata di
kambi'é, i destruré, ma te ainda e ta pará pasobra Dios
a protehá Su Palabra for di su enemigunan.
Kada persona mester tin un Beibel
Di su mes i e mester siña haña e referensianan
di Beibel. E ta e salbaguardia mas grandi di
un hende. E -ta kòrta afó tur piká for- di den
kurason i bida. Bo por konfia e Beibel
semper, lo e yuda bo,
i por último lo e trese salbashon
na tur ku ta sigui’é.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 2
1. Bo a siña e versíkulo di memoria? Si _______________________________ Nó__________________________________
2. Di akuerdo ku 2 Pedro 1:21 e Beibel tabata skirbí dor di _____________________________________________________
segun nan tabata wórdu guiá pa medio di e _____________________________________________________________ (Par. 1).
3. Den e siguiente remarkenan ta marka un sirkulo rónt di bèrdat, si e kontesta ta bon, óf falsu, si e kontesta ta malu.
Bèrdat Falsu
E skirbidónan di Tèstamènt Nobo nunka a papia di e Tèstamènt Bieu.
Bèrdat Falsu
Trinta hómber a skirbi e bukinan di Tèstamènt Bieu.
Bèrdat Falsu
Nan a skirbi nan vishon pasobra Dios a bisa nan pa hasi esei.
4. Pakiko Hesus no a lesa for di e Tèstamènt Nobo? (Par. 1) _______________________________________________________
5. Pablo a skirbi den 2 Timoteo 3:16 " __________ Skritura ta duná pa _______________________di Dios, i ta útil pa ___________
_____________________ ,pa……………………………………….,pa……………………………………………………………..
6. Isaias ta bisa nos ku Dios só por anunsiá e ________________ for di __________________________________________ (Par. 5).
7. Skirbi nómber di tres skirbidó di Beibel ku Dios a manda pa skirbi e mensahenan: _________________________________
_______________________________i ______________________________ (Par. 6, 8).
8. Kiko profeta Ezekiel a bisa lo sosodé ku Tiro?
____________________________________________________________________________________________ (Par. 10).
9. Bisa a lo menos tres (3) kos ku a sosodé ku Babilonia: (Par. 11, 12) a. ____________________________________________
b. _________________________________________________c. _______________________________________________
10. E hómber ku tabata yamá na su nómber, mas di 100 aria promé ku el a nase, ta __________________________________
i el a destrui e stat di ________________________________________________________________________________ (Par. 12).
11. Dios a primintí ku E lo revelá tur e eventonan k ta bin pasa na Su sirbidónan, e _________________________________
12. E _______________________________________________ ta mas fuerte ku ningun kos den e mundu aki; e ta mas skèrpi ku
un
____________________________________________ i ta siña e kaminda pa __________________etèrno, i __________________
__________________________________________ pa tur ku sigui'é. (Par. 14, 15).
********************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nómber : ___________________________________________ (Fam) ______________________________________
Kaya ________________________________________ Number: __________________ Stad: ____________________
*******************************************************************************************************************
************************************
Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Scalaweg 7 --Curaçao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
LUS DI MUMDU
Bos di Profesia -- Lès 3
FOR DI UNDA SATANAS A BINI I TA KEN TA E ANGELNAN?
Versíkulo di Memoria: "E Angel di Señor ta kampa rónt di esnan
ku ta tem'E, i ta reskatá nan" (Salmo 34:7).
ALGUN ta bisa ku no tin piká i no tin Satanas, óf Diabel. Satanas
ta kontentu pa esei; pasobra si hende bisa ku e no ta eksisti, nan
lo kai fasilmente den su trampanan.
Bo sa, e hendenan di Oriente tin un manera strañu pa kohe
olefantenan. E nativonan ta koba un buraku hundu, i nan ta tap'é
ku yerba i blachi. Nan ta traha un kurá di palu rònt di e pos
skondí. Ku tambu nan ta spanta un trupa di olefantenan over di e
tralinan te ora nan kai den e buraku skondí.
Di mes un manera Satanas tambe ta trata di skonde su mes i su
trampanan, pa asina e por kohe Dios Su yunan den su trampanan
i destruí nan. Ma esei no tin nodi pasa ku nos.
1. Kiko ta algun di e kosnan ku Satanas ta kulpabel di nan
den e mundu aki?
"Boso ta fo'i boso tata, e diabel, i ke kumpli ku e deseonan di
boso tata. Esei tabata un matadó for di prinsipio i no a kere
den bèrdat; pasobra ningun bèrdat tabatin den dje. Ki ora e
papia un mentira, e ta papia for di su mes naturalesa,
pasobra e ta un gañadó i e tata di mentira" (Juan 8:44).
Hesus a hasi'é masha kla ku E sabi ku tin realmente un diabel,
yamá Satanas, ku ta kulpabel pa tur engaño, mal deseonan, i
matamentu den e mundu aki.
Algun hende ta bisa ku diabel ta solamente un idea malu; pero
Hesus ta mustra ku Satanas tabata un angel kreá, ku maldat a
wórdu hañá den dje, i ku el wórdu saká for di shelu, i e ta
hasiendo su obranan malu ariba tera. Un otro kos e vèrs ta bisa
nos ta ku e "no a keda den bèrdat". Un tempu Satanas tabata den
bon kondishon den shelu, promé ku el a wórdu saká afó. Nos lo
bai amplia mas ariba esaki.
2. For di unda Hesus ta bisa ku Satanas originalmente a sali?
E vèrs aki ta un sorpresa pa hopi hende, ma ta asina
Hesus a bisa Satanas a kai for di shelu.
"Hesus a bisa nan: `Mi a mira Satanas kai for di shelu, manera
un welek" (Lukas 10:18).
3. Kua tabata Satanas su nómber promé el a wórdu
saká for di shelu?
"Mira kon bo a kai fo'i shelu, O strea di mardugá, yu hómber
di mainta! Bo a wórdu tirá riba e tera, abo ku a debilitá e
nashonnan!" (Isaias 14:12).
Satanas, originalmente, tabata e angel di mas bunita den shelu, i su
nòmber tabata "Lusifèr", ku ta nifiká "strea di dia". Esaki ta duna nos
un idea di e bunitesa di su gloria.
4. Ki idea rebelde a drenta Lusifèr su kurason?
"Ma bo a bisa den bo kurason, `Lo mi subi na shelu; lo mi hasj mi
trono mas haltu ku e streanan di Dios, i lo mi sinta riba e seru di
asamblea, na e partinan mas retirá di nórt. Lo mi subi mas haltu
ku e halturanan di e nubianan; lo mi hasi mi mes meskos ku e
Haltísimo" (Isaias 14:13, 14).
Satanas tabata un angel den gloria, ku a disidí pa no obedesé e
reglanan di Dios mas. Nota e plan ku e tabata tin den su
pensamentunan:
a.Lo mi hasi mi trono mas haltu ku e streanan di Dios".
b. "Lo mi sinta na banda di nòrt" (na unda solamente DIOS Su
trono ta).
c. "Lo mi ta pareu ku e Haltísimo".
5. Kon Ezekiel a deskribí e gloria original i e kaída di
Satanas?
`Bo tabatin e seyo di perfekshon, yen di sabiduria i perfekto den
bunitesa. Bo tabata na Eden, e hófi di Dios; bo tabata dórná ku
tur sorto di piedra presioso... Riba e dia ku bo a wórdu kreá,
nan a wórdu prepará. Bo tabata ungí komo e kerubin wardadó, i
Ami a ponebo einan. Bo tabata riba e seru santu di Dios; bo
tabata kana meimei di e piedranan di kandela. Bo tabata perfekto
den bo
kamindanan for di e dia ku bo a wórdu kreá, te na e momento
ku inhustisia a wórdu hañá den bo" (Ezekiel 28:12-15).
Si, Lusifèr tabata un bunita kriatura, un angel den shelu. Orguyo
tabata su kaída, manera Ezekiel 28:17 ta bisa: "Bo kurason a bira
orguyoso pa motibu di bo bunitesa; bo a korumpí bo sabiduria pa
motibu di bo splendor". Orguyo ta ún di e hèrmèntnan di mas
mortal. "Bo tabata den Eden, e hardin (paraíso) di Dios", ta hasi
referensia akinan na e promé desepshon, (mira Genesis 3
kaminda Satanas a papia den e kolebra i a pone Adam i Eva hasi
piká).
6. Ken a wórdu saká for di shelu?
"I tabatin guera den shelu, Miguel i su angelnan tabata hasi
guera kontra e dragon. I e dragon i su angelnan tabata hasi
guera, i nan no a prevalesé, i no tabatin lugá mas pa nan den
shelu. I e gran dragon a wórdu tirá abou, e kolebra di
antiguëdat kende ta wórdu yamá diabel i Satanas, kende ta
gaña henter mundu; el a wórdu tirá abou riba tera, i su
angelnan a wórdu tirá abou huntu kuné" (Revelashon 12:7-9).
Despues di poko tempu ku Satanas a kuminsá ku su rebelion na
shelu, el a trata di kana ku sabiduria i astusia, i engaño entre e
angelnan, tratando pa gaña nan na su banda, pa asina huntu nan
por a bai kontra Dios i Su prinsipionan. Hopi a sigui'é. Anto
Kristu (Miguel) i Su angelnan a tira Satanas i su angelnan for di
shelu. For di e tempu ei, Satanas a hasi e tera aki su kapital.
7. Kua ta Satanas su aparensia?
"I no ta nada straño, pasobra Satanas mes ta disfrasá su mes
komo un angel di lus" (2 Korintionan 11:14).
Probablemente abo lo por a mira Satanas pintá riba un pótrèt ku
kachu, hoef, rabu, uña largu, etc. Ma Pablo ta bisa e diabel ta
laga su mes parse manera un ange l di lus, pa imitá Dios Su
trabou, asina hende no ta kai ariba lihé ku ta e ta obrando. Asina
e por gaña mas hende.
8.
Kiko Satanas ta trata di hasi ku Dios Su yunan riba
e tera aki?
"Sea alerta; wak bon! Diabel, boso atversario, ta kana rónt
manera un leon ku ta grita, buskando hende pa e devorá" (1
Pedro 5:8). "Pero ai di boso, tera i laman, pasobra diabel a
baha bini serka boso, yen di rabia, pasobra e sa ku e tin tiki
tempu" (Revelashon 12:12).
E ta purba tenta nos pa hasi piká, pasobra e ta odia Dios.
Satanas sa ku Dios ta stima nos masha hopi mes. E ta sinti,
si e por hasi nos daño, esaki lo duél Dios. Satanas ke destrui
e hendenan ku ta mas pegá na Dios Su kurason. Mas serka
nos yega na e fin di mundu, mas pió Satanas lo bira, i mas
krueldat nos lo mira. E sabi ku su tempu ta kórtiku, ku pronto
e lo bai risibí su kastigu final, i e kjer hiba mas tantu ku e por
huntu kuné. Korda, ora nos peka, nos ta di parti di Satanas,
i nos ta kontra Hesus.
9. DIOS A KREA DIABEL?
Un bunita yu chjkjtu a nase. Nunka el a hasi piká. E yu akj a
krese, i na grandi el a kai den pjká teribel i finalmente el a mata un
hende. Lo bo bisa ku e mucha su mama a hañ'é pa ta un
burdugu? Of ku e mama a duna lus na un burdugu? Klaru ku no.
El a trese un yu chikitu inosente na mundu. Ma ora e mucha a
krese el a skohe e kaminda robes, i no a sigui e kaminda korekto ku
su mama a siñ'é.
Dios a krea Lusifèr, un bunita angel, santu i bon. Pero pa
motibu di orguyo el a lanta kontra Dios i Su gobièrnu. El a hasi su
mes un diabel.
10.
Pakiko Dios no a destrui Satanas for di e promé dia ku el
a peka?
Si Dios a kastigá Satanas for di e dia ku el a peka, tur e otro
angelnan i sernan kreá den universo lo no a komprondé kon
mahoso i kruel piká ta. Dios kier Su siguidornan obedesé pasobra
nan ta stjm'E. E no ke pa nan obedesé simpelmente pasobra nan
ta spantá, ku kualkier fout nan hasi, E ta kla pa kaba ku nan. E ta laga
tur ku ta den universo liber pa skohe si nan ta obedesé óf nó.
11. Kiko ta pago di piká, i kua lo ta Satanas su fin?
"Pasobra pago di piká ta morto, ma e regalu (grasia) ku Dios ta
duna ta bida eterna, ku nos por haña den nos Señor KristuHesus"(Romanonan 6:23). "Sinembargo ata bo ayabou den
reino di morto, den profundidat di abismo. Esnan ku ta mira bo
ei ta wak bo i no por kere nan bista. Nan ta komentá: T'esei ta
e hómber ku a pone mundu tembla i reinonan sakudí te den nan
fundeshi" (Isaias 14:15, 16). "Pesei Mi a laga kandela sali for di
bo; esaki a kaba ku bo, i Mi a hasibo bira shinishi riba tera den
bista di tur esnan ku ta mirabo" (Ezekiel 28:18). `I diabel,
kende a gaña nan, a wórdu tirá den e lago di kandela i
swafel" (Revelashon 20:10).
Satanas finalmente lo wórdu destruí pa kandela.
12.
Por tin peliger di hasi piká den Dios Su
universo? "Tur ku konosébo entre e nashonnan ta keda
babuká pa bo motibu; bo a bira un horor, i nunka mas lo bo
eksistí". (Ezekiel 28:19).
"Kiko bo ta plania kontra Señor, E lo kaba kuné kompletamente.
Angustia lo no lanta dos biaha"
(Nahum 1:9).
Ora Dios destrui Satanas i piká finalmente, esei lo ta e fin pa semper.
"Angustia lo no lanta kabes pa di dos biaha".
ANGELNAN TA NOS WARDADOR
13. Ken ta wak riba Dios Su yunan pa protehá nan
di Satanas su atakenan?
"Señor su angel ta tene kampamentu rónt di esnan ku ta sirbi
Dios, pa protehá nan" (Salmo 34:7).
14. Angelnan ta spiritu di hende morto?
"Pa un poko tempu Bo a hasié menos ku e angelnan"
(Hebreonan 2:7).
Hende a wórdu kreá menos ku un angel. Angelnan a wórdu kreá na
un nivel mas haltu ku ser humano. Angelnan algun bes a wórdu yamá
Kerubinnan, Serafin. Promé ku ningun hende a muri, angelnan
tabata kreá kaba (mira Genesis 3:24. Kiermen ku angelnan no por
ta spiritu di morto. Nan tin un forma diferente for di hende.
15. Kon angelnan su aparensia ta?
"E angel tabata bria manera ora welek ta kórta i su paña tabata
blanku manera lechi" (Mateo 28:3).
Pa motibu di piká nos no por mira e gloria di shelu. Meskos ta
konta pa e angelnan tambe. Nos no por mira nan, pero sin
embargo, nan ta serka nos.
16. Ken ta wak riba tur mucha?
"Tene kuidou pa boso no despresiá un di e chikitunan aki,
pasobra Mi ta bisa boso, ku nan angelnan den shelu ta mira
semper kara di mi Tata ku ta na shelu" (Mateo 18:10).
Kada mucha tin un angel wardador ku ta warda nan. Ounke nos
no ta mira e angelnan, tog nan t' ei. Un tempu (mira 2 Reinan
6:16, 17), ora un profeta di Dios tabata den gran peliger, e
angelnan a rondoná e seru kaminda e tabata biba. Ku deseo pa su
sirbidor por haña mas fe, e profeta a resa pidiendo Dios pa habri
wowo di su kria, "I Señor a habri wowo di e sirbidó. El a ripará
ku e seru tabata yen di kabai i garoshi di kandela". Tabata Dios
Su angelnan, i e seru tabata yen di nan.
Nos por ilustra esaki ku un radio. Ora bo sende un radio no
ta e ora ei e onda ta wòndu produsi, e onda tabat'ei kaba. E radio
ta hasi posibel pa nos por skucha i apresiá musika. Un dia nos
tambe lo por papia ku nos angel wardador, i e lo konta nos kuantu
biaha el a protehá i spar nos di peliger.
17. Angelnan sa kome?
`I a bini dos angel na Sodoma, i Lot a hasj un fiesta pa nan, i
nan a kome" (Genesis 19:1, 3).
E tekst aki ta duna nos evidensia ku angelnan ta sernan real,
pasobra nan por kome kuminda.
SUFISIENTE ANGEL PA PROTEHA NOS
18. K u a n t u a n g e l t i n ?
"I mi a wak, i mi a tende bos di hopi angel rònt di e trono i
kriaturanan bibu i e ansianonan; i nan kantidat tabata dies mil
biaha dies mil i miles i miles" (Revelashon 5:11).
Ta un bendishon i konsuelo pa nota ku tin miones di angelnan bon
na nos disposishon. Pa e motibu ei nos no tin mester di teme
pasobra Dios por kuida di nos. Den Revelashon 12:4 e ta bisa ku
solamente un tersera parti di e angelnan a sigui Satanas su
rebelion; dos tersera parti di angelnan a keda fiel na Dios. Asina
ta ku pa kada angel ku Satanas tin, Dios tin dos angel pa yuda nos.
David a bisa den Salmo 103:20 ku e angelnan di Dios "ta poderoso
den fortalesa".
19.
Ora ku tin difikultat na tur banda, ki promesa Dios a duna
na esnan ku ta obedes'E?
"Nada malu lo no pasa ku bo, ni ningun plaga lo no yega
serka di bo tènt. Pasobra E lo duna Su angelnan enkargo
tokante di bo, pa wardabo den tur bo kamindanan" (Salmo
91:10, 11).
Hende por hasi bofón di bo pasobra bo ta trata di hasi bon.
Nan lo yamá bo kèns i antikuá pasobra bo ta lesa bo Beibel i ta
hasi orashon. Ma ora problema bini, lo bo ta protehá. Si e
personanan ei no arepentí, nan lo no tin protekshon. Si abo ta fiel
na Dios, Su angelnan por wardá bo konstantemente.
20. Kua ta e trabou prinsipal di e angelnan?
"Nan tur no ta spiritunan ku ta sirbi, mandá pa sirbi esnan ku
lo eredá salbashon?" (Hebreonan 1:14).
E angelnan ta buska kada persona sinsero. Dios a manda
nan pa yudabo ora bo ta den mester. Ta pa e motibu ei bo mester
resa tur dia na Señor, i keda serka di djE, asina ku tur ora bo tin
protekshon di e bon angelnan.
ILUSTRASHON:
Un anochi ora un mishonero a bai sosegá pa kabamentu di
siman, den su chosa aya na Borneo, un nativo a konta un bunita
historia, tokante un mucha muhé di seis aña. "Alomenos dos luna
promé, e mama a manda su yu pa bai kohe algun blachi grandi ku
nan ta usa pa tayó, trese p'é. E mucha a sigui hunga na kantu di
e mondi, i a bai leu i mas leu, te ku el a pèrdè.
Pronto a bira anochi, i e mama ku e tata a sali bai busk'é,
despues ku el a tarda. Ku tambú i flambeu nan a buska ront den e
mondi peligroso, pero nan no por a hañ'é. E pareha ku kurason
kibrá a bai kas pa yora i tambe pa resa, pasobra tan pronto ku nan
a bira Kristian, nan a tuma e kustumber pa resa pa tur kos.
Banda di dos' or di mainta nan a tende bos di nan yu chikitu
pafó. Nan a kore sali felis pa bai kontr'é, pasobra e tabata bibu. El
a konta nan: `Mi a kana i kana. A bira skur i pretu. Mi tabata tin un
miedu teribel, asina mi a kore hopi. Mi a korda pa hasi orashon.
Anto mi a mira un homber para banda di mi bistí tur na blanku. El
a yuda mi bini strét kas den e skuridat".
Ki bunita ta ku e mucha chikitu di mondi aki a siña pa hasi
orashon. Ki gradisido nos tur mester ta pa e protekshon di e
angelnan.
.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 3
1. Bo a siña e versíkulo di memoria di e lès aki? ________________________________________________________________
2. Hesus, Isaias, Ezekiel, i e buki di Revelashon ta bisa ku Satanas a bini for di ___________________________
3. Promé ku el a kai den piká, su nómber tabata __________________________________________________________ (Par. 3).
4. Algun di e siguiente preguntanan ta bèrdat i otronan robès. Pone un krus na e palabra robes, i un rónchi na esnan bon:
a. Hesus a saka Satanas for di shelu.
b. Satanas tabatin kachu, hoef, i un rabu.
c. Satanas a gana un tersera parti di e angelnan den shelu pa sigui'é.
d. Satanas ta gusta pa yuda yunan di Hesus.
5. Nahum 1:9 ta priminti ku " _________________________ lo no lanta _____________________________________________ bes"
6. Pa sigui, pone un krus na esnan robes, i un rónchi na esnan bon. Angelnan ta:
(a) spiritu di mucha morto.
(b) sernan kreá pa Dios i nan ta na nivel mas haltu ku ser humano.
(c) yunan di Satanas.
(d) spiritunan di hende morto.
7. Marka bèrdat óf falsu:
a. Angelnan ta manera lus ku ta bria
b. Angelnan no a kome nunka nada a
c. Tin mion i mion di angelnan
(
8. Kada mucha tin un ______________________ ku ta wak ariba dje (Par. 16).
9. Kua ta e trabou prinsipal di e angelnan? _________________________________________________ (Par. 20)
10. Salmo 91:11 ta bisa: "E lo duna Su
kamindanan" (Par. 18).
enkargo tokante di bo, pa ______________________ den tur b o
11. Ken ta mas poderoso, e angelnan di Satanas óf e angelnan di Hesus?____________________________________________
**************************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Number : ____________________________________ (Fam) ___________________________________________
Kaya: ___________________________________________Number: ________________ Stad: ___________________________
****************************************************************************************************************************************************
Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Scalaweg 7 --Curaçao N.A.
Un kurso gratis di e prógrama:
LUS DI MUNDU
Bos di Profesia--Lès 4
ORIGEN DI PIKA I SU REMEDI
Versíkulo di Memoria: "Pasobra Dios a stima mundu
asina tanto ku EI a .duna Su uniko yu pa tur ku kere den
djE no bai pèrdí ma haña bida eterna" (Juan 3:16).
Nos ta bai studia kon piká a drenta mundo; di ki manera
Satanas a bin hasi e tera aki su kapital, i e remedi pa piká. Dios
Su palabra ta splika e origen di piká, i ta duna siguransa di
viktoria, i speransa pa futuro. Nos versikulo di memoria,
probablemente e versíkuo mas stimá den Beibel, ta musta ku
Dios tin interes personal pa salbashon di ser humano. El a
duna Su uniko Yu pa salba rnundu. No tin sakrifisio mas grandi
ku por wòrdu hasí.
1.
Ken a krea hende riba e tera aki? Kon?
"E ora ei Señor Dios a forma hende di e stòf di tera i a supla e
rosea di bida den su nanishi; i hende a bira un ser bibu”(Genesis 2:7).
Si, Dios a krea hende i Ela duné e rosea di bida. El a kumisa hala
rosea, biba, pensa, papia, i kana.
2. Kon a traha e promé h ende muhé?
"Asima Señor Dios a hasi e hòmber pega un soño profundo, i
el a drurni; e ora ei EI a tuma un di su repchinan i a sera e karni
na e lugá ei. I Señor Dios a traha un muhé ku e repchi ku Ele
tuma for di e hòmber i a hih'é pa e hòmber”
(Genesis 2:21,22)
Tumando un repchi for di kustía di e hòmber, Dios a krea e promé
muhé, esposa di e promé hòmber. Tabata e plan di Dios pa e tata
i e mama den un hogar para banda di otro, i stima i yuda
otro.
3 . O r a D i o s a k r e a A d a m , k i k o m e st e r t a b a t a p o s i s h o n
di e hòmber en relashon ku tur e animalnan?
"E ora ei Dios a bisa: 'laga nos ban traha hende awor. E
mester ta segun nos imagen i e mester parse nos. Lo e tin
poder riba piskánan den laman, riba paranan den laira, riba
bestianan mansu i feros, i riba fur bestia ku ta lastra abou riba
suela'. Dios a krea hende segun su imágen. Segun imágen di
Dios El a kre'é: hòmberi muhé’ (Genesis 1:16. 27).
Si bo lesa Genesis 3:20 lo ho haña sabi ku e nòmber di e promé
hòmber tabata Adam i di e promé muhé tabata Eva. Dios a traha,
nan den Su imágen. E animalnan, paranan i piskánan, tur tabata
someté na nan komo gobernantenan di e tera.
4.Ki lugar Dios a duna Adam I Eva pa nan lugá di biba?
"I Señor Dios a planta un hòfi panda pariba, na Eden; í
ayanan el a pone e hòmber ku El a forma. Señor Dios a laga
tur sorto di palu bunita krese. Nan fruta tabata bonita pa mira i
bon pa kome. Meimei di e hòfi tahatin dos palo: e palo ku ta
duna bida i e palu ku ta duna konosementu di bon i malu.
Den Eden tambe tabatin orígen di un rio ku tabata duna awa
pa e hòfi... Señor Dios a pone e hende den hòfi di Eden pa e
kultivá i kuida e hòfí"(Genesis 2:8,9,10,15).
Ki bunita lugar pa biba den un hardin ku palunan agradabel, ku
un rui kla i friu, animalnan, paranan, piskánan, i a palunan tur tabata
perfekto. Ei no tabatin enfermidat, tristesa i dolor. I nunka e
animalnan tabata rabia.
5. Ki spièrtamentu speshal Dios a buna na e pareha?
"I Señor Dios a ordená e hòmber, bisando: 'Di tur palu di e hòfí bo
mag kome libremente, ma di e palu di konosementu di bon i malu'
lo bo no kome, pasobra e dia ku lo bok ome di dje, lo bo muri
sigur"(Genesis 2:16. 17).
Señor a duna Adam i Eva tur e kosnan bon ku nan tabatin
mester pa nan gosa i ta felis. El a pèrmiti nan kome e frutanan di
diferente palunan. Solamente tabatin ún palu, e palu di
konosimentu di bon i malo, ku nan mester a laga para. Nan tabata
prohibí di kome di su fruta, ku un kastigu di morto. Ora kualkier
hende desobedesé, e ta bandoná Dios, e Fuente di bida. i
naturalmente, morto ta sigui despues.
HENDE SU PROME PIKA
6. Lesa e historia tristu di ki manera e kolebra a gaña
Eva I Adam pa nan desobedesé Dios.
"Awor e kolebra tabata mas astuto ku tur otro bestia di sabana
ku Señor Díos a traha. I el a bisa a mohé:'Di bèrdat Dios a bisa:
'Bo no mag kome di ningun palo di e hòfi'?" I e muhé a bisa e
kolabra: 'Di fruta di e palunan di e hòfi nos por kome, ma di fruta
di e palu ku ta keda meimei di e hòfi, Dios a bias: Boso no
mester kome di dje ni mishi ku ne, pa boso no muri.’ I e kolebra
a bisa e mohé 'Siguramante boso lo no muri! pasobra Dios sa
ku e dia ko boso kome di dje, boso wowo lo habri i boso lo ta
manera Dios konosiendo bon i malo'. Ora ku e muhé a mira ku
e palu tabata bon pa kumínda, i ku e tabata un delisia pa
bista, i ku e palo tabata deseabel pa hasi hende bira sabi, ela
kohe di su fruta i a kome; i el a duna su esposo tambe ku tabata
huntu kume" (Genesis 3:1-6).
Si bo lesa algun di e otro versikulonan ko ta sigui, lo bo haña
sabi ku ora Dios a baha pa papia ku Adam i Eva, nan a skonde di
bèrguensa tras di e palunan. Nan no por a mira Dios den Su kara, pa
motibu di nan konsenshi kulpabel. Si un hende hasi un kos ku ta malo,
e ta pèrdè e mirada franko ku e mester tin.
7. Ken tabata e kolebra?
"I e dragon ei a wórdu tirá-afo; esta'e kolebra bieu, ku yama
diabel i Satanas, ku ta gaña henter mundu"(Revelashon 12:9).
E kolebra ku tabata skondí den e palu prohibí, no tabata ningun
otro ku Satanas ken a wórdu
saká for di shelu. Si Adam i
Eva por a komprondé
solamente ku tabata Satanas
ken tabat a gaña nan! K i
engaño grandi! Nan a
desobedesé nan Kreador; nan
a bandoná Dios i a uni ku e
banda di e enemigu, Satanas.
Nan tabata meresé morto. Ki mensahe teribel pa e angelnan hiba
shelu. Adam i Eva a hasi piká. Satanas a bisa ku e tabata manda
riba tera i ku Adam i Eva mester a obedesé na dje. El a hòrta e
derechu di hende pa goberná tera.
E PROMESA DI UN SALBADOR
8. E atardi e ora Señor a baha pa papia ku Adam Eva, ki
mensahe di speransa El a trese?
"I lo Mi pone enemistat entre abo (Satanas-e kolebra) i e muhé
(Eva), i entre bo simia (siguidornan di Satanas) i su simia
(yunan di Adam i Eva); e (e yu benidero di Adam i Eva) lo
heridá bo kabes, i abo (e serpiente Satanas) lo heridá su
hilchi di pia"(Genesis 3:15). E versikulo aki, ta poko duru pa komprondé. Ma e palabranan
aki skirbí den divishon lo yuda bo mira di ken Dios ta papiando.
Esaki ta un promesa ku un yu lo bini di Adam i Eva, ku lo machika
kabes di Satanas. Maske ku ta pará ku Satanas lo heridá e Yu ei,
un profesía ta bisa di antemano tur e sufrimentunan di e Salbador
primintí-- e viktoria final di Kristu riba Satanas ta sigur, pasobra E
(Kristu) lo machiká kabes di Satanas.
9.Kiko Isaias a profetisa di e Libenador benidero?
"Pasobra un yu a nase pa nos, un ýu h6mber ta duná na nos,
i e gobernashon lo ta riba Su skouder. Su nòmber lo ta
Konsehero Maravioso, Dios Poderoso, Tata Etèrno, Prens di
Pas" (Isaias 9:6).
Esaki tabata skirbí mas di 700 aña promé ku nasementu di e
Salbador. E puebel tabata spera ainda e benida di e Libertador,
Salbador, Prens di Pas. Nota bon ku e Libertador benidero òf
Salbador ta wórdu yamá "un yu", "un mucha". E ta un profesía,
papiando di antemano di e desendiente futuro di Adam i Eva,
primintí den Genesis 3:15.
12.Hesus, for di mucha, a komprondé ku E tabatin un
trabou speshal pa hasi?
"I e Mucha tabata krese i bira fuerte i a wórdu yená ku
sabiduria; i e grasia di Dios tabata riba djE... Pakiko boso tabata
buska Mí? Boso no tabata sa ku Mi mester ta den e kas
(sirbishi) di Mi Tata?" (Lukas 2:40, 49).
Ora E tabatin 12 aña, ya Hesus a realisá ku E tabatin un trabou
speshal pa hasi pa trese un mensahe di salbashon pa tur hende i pa
muri na lugá di hende. Hesus a bini pa salba tur ku ke bira for di
piká i asept'E komo nan Salbador.
"I e angel a bisa nan, No tene miedu; pasobra mira, mi ta trese
bon nobo di gran goso pa boso ku lo ta pa henter e pueblo (pa
tur hende)"(Lukas 2:10).
13.Ora Hesus a wòrdu boutisá, ki prueba publiko a wòrdu duná na
mundu ku E tabata e Yu di Dios?
"I despues di a wòrdu batisá, Hesus a salí mesora for di awa; i
ata, e shelunan a wórdu habrí i el a mira e Spiritu di Dios baha
manera un palomba i keda riba djE. I ata, un. bos for di e
shelunan, bisando: ta Mi Yu stímá, den Kende Mi tin
goso" (Mateo 3:16, 17).
Hesus a wórdu batisá promé ku El a kuminsa prediká, siña
kura hende malu. Na ora di e boutismo, e Tata a papia e
palabranan maravioso aki, Esaki ta mi Yu stimá, den ken Mi tin Mi
goso'. Durante e tres aña i mei di Su ministerio, tur kaminda ku El
a bai, Hesus a prediká na e hendenan i a bisa nan pa bandoná nan
pikánan.
HESUS SU MORTO I VIKTORIA RIBA E KRUS
14.Kon e hendenan a trata Hesus ora El a yega na fin di Su
trabou?
"Awor e saserdotenan prinsipal i henter e Konsilio tabata purba
haña testimonio falsu kontra Hesus, pa nan por a laga marE"...
Ora dia a habri, tur e saserdotenan prinsipal i e ansianonan
di e pueblo a konsultá ku otro kontra Hesus pa laga mar’E..
I despues di a flègt un korona dí sumpia, nan a pone esei riba
Su kabes, i un richi den Su man drechi; I nan a hinka rudia Su
dilanti i a hasi bofon di dje, bisando: 'Saludo, Rei di e
hudiunan! I nan a skupi riba djE i a kohe e richi i a kuminsá dal E
riba Su kabes... í a bai kunE pa krusifik'E... I nan a pone riba
Su kabes e akusashon kontra djE ku ta bisa: 'Esaki ta Hesus, e
Rei di e Hudiunan" (Mateo 26:59; 27:1, 29-31, 37).
10. Ki ora e plan a salbashon pa hende a wordu hasí?
"Ata aki e Lamchi di Dios ku ta kita piká di mundu"
(Juan 1:29). .„. "e Lamchi matá for di prinsipio di mundu"
(Revelashon 13:8).
HESUS ta wòrdu yamá "e Lamchi di Dios". For di prinsipio di
mundu, Dios Tata i Hesus, e "Lamchi" a traha e plan ku si hende
kai den tentashon hasi piká, Hesus lo bini i duna Su bida pa paga
e kastigu di morto, enbes di hende.
E SALBADOR A YEGA
11. Poko promé ku Kristu a nase, ki mensahe un angel a
trese for di shelu na tera?
"1 e lo haña un Yu h6mber; i lo bo dun'E e n6mber Hesus,
pasobra ta E ta Esun ku lo salba Su pueblo di nan pikánan".
(Mateo 1:21).
"HESUS", e nòmber maravioso ei ta nifiká "Salbador". Pa kasi
kuater mil añanan, mundu tabata spera e Salbador ei. Porfin e Yu
primintí, e Mucha, a bini pa salba mundu for di piká. Hesus tabatin
un mama terenal (Maria) i un Tata selestial (DIOS). No ta nada
strañu anto ku E por a trese shelu i tera asina serka otro.
Nan a krusifik'E. Esaki ta e bista di mas tristu den henter mundu.
E dirigentenan religioso di e dianan ei tabata odia Hesus pasobra El
a mustra e pikánan den nan bida. I nan tabata yalurs, pasobra e
hendenan tabata gusta tende Hesus. Asina nan a klab'E riba krus.
Nan no a realisá ku -pa medio di Su-morto riba krus, Hesus lo
tabata kapas pa salba tur ku bini serka djE pa pordon i salbashon.
Hesus, boluntariamente a ofresé pa muri na lugar di hende. Tur ku
kere den djE i obedes'E por wórdu salbá.
15.Ora Hesus a muri riba e krus, ki gritu di viktoria por a
wórdu tendé?
"I mi a tende un bos duru den shelu, bisando: Awor e
salbashon i e poder i e reino di nos Dios i e outoridat di Su
Kristu a yega, pasobra e akusadó di nos rumannan, ku ta
akusá nan di dia i anochi dilanti di nos Dios, a wórdu tirá abou"
(Revelashon 12:10).
Adam e pèrdè e dominio riba e mundu aki. Satanas a tuma e
dominio riba e mundu aki, pa medio di e engaño na Adam i
Eva den hardin di Eden. Pa medio di Su morto, Hesus a salba
e posishon ku hende a pèrdè, atrobe. Ta di e manera aki,
Satanas, e akusador di hende, a wórdu tumbá.
Oro ni plata no por a salba
nos. Hesus, Esun ku nunka a
hasí, mester a duna Su
sanger. Un hende por
rechasá un amor asina?
16. Despues di Su morto i resurekshon, ki poder a
wórdu duná na Hesus?
`Ami ta Esun ku ta biba; i Mi tabata morto, i mira, Mi ta bibu pa
semper, i Mi tin e yabinan di morto i di Hades (fíèrnu)"
(Revelashon 1:18).
Ora nos ta adora Hesus, nos ta siguiendo Esun ku promé
tabata den shelu; i ku a bini manera un yu na tera. Esun ku a muri
na nos lugá, ku a lanta atrobe, i awor ta den shelu. Esun ku ta biba
pa yuda Su siguidornan fiel riba tera; i ku lo salba nan for di graf.
17. Kiko Hesus lo hasi ku nos pikánan si nos konfesá nan?
"Si nos konfesá nos pikánan, E ta fiel í hustu pa pordoná nos
nos pikánan i pa limpia nos di tur inhustisia"
(1 Juan 1:9).
Ki un promesa maravioso! No ta importá kon skur nos pikánan
di tempu pasá por tabata, si nos tin boluntat pa hiba nán. serka
Hesus, E lo pordoná nan tur, i e lo salbá nos.
18. Kiko Hesus ta hasiendo awor?
"E ta Esun ku Dios a halsa na Su man drechi komo un
Prens i un Salbador, pa duna Israel repentimentu i pordon di
piká"(Echonan 5:31).
"Mi ta bai pa prepará un lugá pa boso. I ora Mi bai i prepará un
lugá pa boso, lo Mi bin atrobe i risibí boso serka mi, pa
kaminda Ami ta, boso tambe por ta"
(Juan 14:2, 3) .
Hesus ku awor ta ku
Su Tata selestial,
ta hasiendo preparashon
pa bolbe atrobe pa tuma tur e fielnan.
E lo tuma nan pa nan bai
huntu ku n' E .
Pensa riba esei so!
Hesus ta wardando riba abo,
pa dun'E bo kurason awor.
E tin gana di
pordoná bo i salbá bo for di piká, i si bo bini
serka djE, finalmente lo E tuma bo pa bo por
ta huntu kun'E den e kas selestial.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 4
1. Bo a siña bo versikulu di memoria?
2. Segun e versikulo di memoria, si un persona mester wòrdu salba, e mester kere den
3. E promé hòmber i e promé muhé tabata yama
4. Pone un strepi dor di e palabranan ku ta malu den lo siguiente:
a.
b.
c.
d.
e Yu di _______________
nan promé kas tabata yama e Hardin di ___________(Par. 3, 4).
Adam Eva tabata pefektamente kontentu ku nan kas den prinsipio.
Dios ta manda riba Adam Eva, pero e animalnan mester a obedesé hende.
Eva tabata trahá for di ún di e ripchinan di Adam.
Adam tabata trahá d palu.
5. Adam i Eva tabata prohibí pa kome e fruta di e palu di………………………….di…………………….i…………………………
6. Eva tabata engaña pa medio di e ________________________ papiando kune. Realmente tabata _____________________________
papiando dor di e __________________ (Par. 6, 7).
7. E serpiente a bisa Eva ku e lo no
si e kome. (Par. 6).
si e kome' di e fruta prohibi, ku e lo ta manera ___________
8. Pone un sirkulo ront di e kontesta bon. Despues ku Adam i Eva a hasi piká., Dios a bisa ku e lo:
a. Destrui nan inmediatamente.
b. manda un Salbador,
c. destrui Satanas inmediatamente,
9. E angel a bisa di e Salbador, "Lo bo yama Su nômber _______________ pasobra E Bo
_____________________ Su ____________
for di nan ………………………" (Par. 11)
10.E palabra "HESUS" ta nifika."
N ò m b e r d i S u m a m a t a b a t a _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ i Su
Tata selestial tabata _____________________ (Par. 11).
11. Konta por lo menos tres kos kruel ku nan a nasi ku HESUS na fin di Su ministerio. (Par. 14). _____________________________
12. Pone un strepi dor di loke ta malu den e siguiente parti:
a. Hesus ta den Su graf ainda.
c. Hesus ta ansioso pa pordoná nos nos pikanan.
d. HESUS ta bini atrobe pa tuma Su siguidornan bai shelu kunE.
b. Hesus ta den shelu avvor.
******************************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber: _____________________________________ (Fam) _____________________________________________
Kaya
Number:
Stad:
******************************************************************************************************************************************************
Debolbé e papel aki na: P.O. Box # 300
of Landhuis Gaito of Scalaweg # 7 -- CURAÇAO N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia -- Lès 5
Kon Nos Por Ta Salbá
Versikulo di Memoria: "I a bisa: Di bèrdat Mi ta bisa boso, si
boso no kombèrtí i bira manera mucha, boso lo no drenta den reino
di shelu" (Mateo 18:3).
Masha hopi hende ta desea di haña sa kon nan por ta sigur di haña
salbashon. Den e vèrs di memoria aki Hesus ta splika ku
kombertimentu i preparashon pa shelu ta asina simpel, ku asta un
mucha chikitu por komprond'é.
2.
Kiko nos tin mester pa nos haña e deseo di bandoná piká?
Papiando di piká i kon teribel e ta, Pablo a bisa: "Hende
miserabel ku mi ta! Ken lo librami di e kurpa di morto aki?"
el a pidi pa trese lus i a kore bai paden i, temblando di miedu,
el a tira su kurpa abou dilanti di Pablo i Silas, i despues ku el a
hiba nan nan pafó, el a bisa: Señornan, kiko mi mester hasi pa ta
salbá?"' (Echonan 16:27-31).
Aki bo tin e ehëmpel di e wardadó di preso, ken diripente a sinti e
nesesidat pa un Salbador. E tabatin miedu di bai pèrdí i den agonía
el a sklama, Kiko mi mester hasi pa salba? Hesus, nos dushi
Salbador mizerikordioso nunka ta keda sin kontestá e pregunta ei.
Unbes Pablo a kontestá: "Kere den Señor Hesus, i lo bo ta
salbá". HESUS so por salba!
(Romanonan 7:24).
Pa un hende haña e kaminda pa Hesus i salbashon, e mester
komprondé promé kon teribel piká ta, i e mester sinti ku su
kondishon ta pekaminoso, i ku e tin mester di ayuda. Papiando
di su lucha kontra piká, Pablo ta konsiderá su mes komo un
hende miserabel. E ta kompará e peso di piká den bida di hende
ku un kadaver ku e ta lastra tras di dje.
ILUSTRASHON:
Den e museo di Atenas (Gresia), den un kuarto patras tin un bista
strañu tin dos kurpa di hende uní pa un kadena pisa. E
kurpanan i e kadena a petrifiká i a bira piedra. Lo bo puntra, ta
kiko esei tin di hasi ku piká?
Hopi tempu pasá, pa kondená un kriminal na morto, tabata
kadená su kurpa na un hende morto. Imaginábo kon teribel esei
mester ta pa un hende ku tabata bai muriendo poko poko, mará na
un hende morto, ku ta kaba di putri'é na bida. Ora al final e
persona muri, tur dos tabata wórdu derá huntu.
Asina piká ta. Si bo keda mará
na e bida di piká, lo e kita bo deseo di hasi
bon, ifinalmentelobo wórdudestruí.
AREPENTIMENTU
1. Kua ta e siguiente paso pa yega serka Hesus pa
salbashon?
"Repentí anto i kombèrtl, pa boso pikánan wórdu kitá, pa
tempunan di refreskamentu por bin for di e presensia di
Señor"(Echonan 3:19).
Pedro a bisa na e grupo di hende ku tabata anhelá salbashon
"Arepentí". Pero, lo bo puntra: Kiko kiermen pa un hende
arepentí? AREPENTIMENTU ta simpelmente pa un persona
bandoná su bida bieu di piká. Piká ta hiba na morto. Korda ku
e "pago di piká ta morto" (Romanonan 6:23). Ora bo disidi pa
aseptá Hesus komo bo Salbador personal, bo tin un kambio di
kurason; bo ta bira pa e otro direkshon, pa bida eterna.
Arepentimentu ta masha simpel-- bira for di e kaminda bieu di
piká pa obedesé Hesus i biba di awor en adelante p'E.
KONFESHON
4. Despues ku nos a arepentí, kua mester ta nos siguiente
paso?
"Si nos konfesá nos pikánan, E ta fiel i hustu pa pordoná nos
nos pikánan i pa limpia nos di tur inhustisia"
(1 Juan 1:9).
Pa un hende salba, e mester bandoná piká. Si e re-konosé ku e tin
mester di ayuda, pa haña libertat di su kaminda bieu di eror, Señor
Hesus por salb'é!
KERE DEN PODER DI HESUS
KU POR SALBA NOS
2.Kua ta e pregunta mas importante den henter mundu, i kua
ta su kontesta?
"I ora ku e wardadó di prizon a lanta for di soño i a mira e
portanan di prizon habrí, el a saka su spada i tabata kla pa mata
su kurpa, keriendo ku e presonan a hui. Ma Pablo a grita duru,
bisando: `No hasi bo mes daño, pasobra nos tur ta aki!' I
Nos mester konfesá nos pikánan. Dios ta priminti di pordoná
tur nos pikánan, i limpia nos di tur inhustisia
(hasimentu di malu) pa medio di e sanger di Hesus. Si ainda abo no
a hasi'é, lo bo tin ku baha bo kabes, òf hinka be rudia den orashon,
pidi Dios pa pordona bo bo pikánan. KONFESHON ta: pidi Dios
pordon. E ta un paso di gran importansia.
pordon, tabata blo bisa, "Kon mi por sa ku Dios a pordoná mi
pikánan? Mi no ta sinti ningun diferensha for di promé.
E señora aki tabata robes den basa pordon di piká den e manera ku
e ta sinti.
5.Si nos ofende un hende, kua ta nos deber?
"Pesei, konfesá boso pikánan un na otro" (Santiago 5:1).
Nos mester aseptá pordon pa medio di fe. Solamente kere e
promesa di Hesus. E ta bisa, arepenti, konfesá, i Ami lo
pordona bo pikáman, I lo mi no kòrda nan mas pa eternidat.
Tuma Hesus na Su palabra. E ta kapas pa hasi esaki, E ta
deseá. di pordoná i salbá bo.
Si un hende a hòrta algu di un otro persona, òf ei a gaña riba dje, òf
di un forma òf otro el a perhudik'é, e mester bai serka e persona ei,
konfesá e malu ku el a hasi, drecha kuantu ku ta posibei. Klaro ku
e mester pidi Dios tambe pordon. Ora nos kometé un ofensa òf
piká, ta nesesario konfesá esaki na Dios i e hande afektá: i.
Ounke tin piká, ku mester wòrdu konfesá. na DIOS so.
PORDON DI DIOS
6.Kiko Dios a priminti pa hasi ku e pikànan ku nos
a konfesá?
"E lo tene kompashon ku nos atrobe; e lo trapa nos inikidatnan.
Si abo lo tira tur nan pikanan den e profundidatnan di
laman" (Mikeas 7:19).
Amigunan, no ta maravioso pa nos sa ku ora nos arepenti
Dios lo tene kompashon di nos; lo E pordoná tur nos
inikidatnan: lo E tira nos pikánan den e profundidat di
laman, nos no por haña nan mas. Mira 'kon Dios ta deshasí
kaba ku e pikánan ku nos konfesá. Alabá sea Su nòmber!
9. Ora nos arepení di nos pikánan, kiko Dios ta hasi ku nan
finalmente?
“Ami, si,Ami, ta Esun ku ta kita bo transgreshonnan pa Mi mes
kousa; lo Mi no kòrda bo pikánan"
“(Isaias 43:25).
NO TA NENGA NINGUN HENDE SALBASHON
7. Hesus lo ninga di salba un hende ku ta arepenti
di bèrdat?
"Esun ku bini serka Mi lo Mi no tir'é afó"(Juan 6:37).
'I e Spiritu i e brùid ta bisa: Bin'. I laga esun ku tende, bisa: ‘Bin'.
I laga esun ku tin set; bin; laga esun ku kier, tuma e awa di
bida pòrnada"(Revelashon 22:17).
Esakinan ta vèrsnan masha, importante. Ken ku bin serka
Hesus lo haña salbashon. Si bo tin un boluntat i ke bini
serka djE, E ta aseptabo. E ta pordoná, pasado i ta duna bo
forsa pa biba rekto, den futuro. Asina tantu skuchador di
Radio ta skirbi, i ta bisa: “Mi ta sinti ku no tin yudansa pa
mi. Dios a rechasami i no tin pakiko purba atrobe. Mi
pikánan ta asina hopi i asina malu. Mi ta resa, pero E no ta
yudami. Bo'n ta kere ku mi ta pèrdí?"
Nos kontesta ta: NO! Si un persona di berdat kier kambia, e
porta di shelu ta habrí ainda p'e. E echo ku un persona ta
preokupá di su pikánan, ta mustra ku e Spiritu
Santu ta den dje ainda, trahando k,u n'é, pa yud’é bai
serka Hesus.
Hesus ta bisa: 'Kualke ku ke, laga nan bini; nunka lo E saka san
afó. Hesus ta bisu na nos, "Duna Mi bo kurason". Lo bo no ke
duna bo kurason na Hesus? awor unbes, si bo no a hasi'é kaba?
BIBA PA HESUS
10. Despues di bandoná. nos pikánan, kiko Dios ta spera
di nos?
"Bendishon ta esnan, kende nan transgreshonnan a wòrdu
pordoná, i kende nan pikánan a wòrdu tapá. Bendishoná ta e
hende, kende su piká Señor no ta turna na kuenta"(Romanonan
Ora nos konfesa, nos pikánan, e Tata ta pordoná pa amor di
Hesus. I E ta primintí, lo Mi no kòrda nan mas. Ki
agradesido nos mester ta ku Dios ta pordoná E ta lubidá. E
ta `veeg' pasado ta duna nos un chèns pa kuminsa di nobo
atrobe ku un blachi nobo, komo si fuera nunka nos a peka.
8. Kon nos por sa ku nos pikanan ta pordoná?
"pasobra nos ta kana pa medio di fe, no pa medio di bista"
(2 Korintionan 5:7).
"Pesei, siendo hustifiká pa medio di fe, nos tin pas ku Dios dor
di nos Señor Hesu-Kristo"(Romanonan 5:1).
Ora nos konfesá nos pikánan, nos por ta sigur, pa medio di fe, ku
nan a wòrdu pordoná, tapá, i ku Hesus lo no kòrda nan mas.
ILUSTRASHON:
Den un kulto di reavivamentu, un señora ku tabata buskando 0
"El a bisabo, O hende, loke ta bon; i kiko Señor ta eksigi" di bo, si no
ta pa hasi hustisia, pa stima miserikordia, i pa kana umildemente ku
bo Dios?" (Mikeas 6:8).
Ora nos a bira for di e bida bieu, for di e bida di piká, for di
kustumber i plasernan pekaminso, duna nos kurason na
Hesus, E solamente ta pidi nos pa kana umilde kunE di awor
padilanti.
11. Kiko Hesus a pidi di Su yunan?
"Mi yu chikitunan, mi ta skirbi boso e kosnan aki pa boso no
hasi piká". (1 Juan 2:1).
"Esun ku bisa ku e ta permanesé den djE mester kana na
mesun manera ku El a kana" (1 Juan 2:6).
"I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos warda Su
mandamentunan" (1 Juan 2:3).
"Pesei, na esun ku sa di hasi loke ta bon, i no ta hasié, pé
esaki ta piká"(Santiago 4:17).
Si nos ke ta salbá nos mester studia e Palabra di Dios, asina nos
por siña kiko Hesus ta spera di nos. Si nos studia i sigui tur
lus di bèrdat, segun e ta bini na nos, nos ta den kondishon di
salbashon. Si nos muri, miéntras nos ta obedesiendo tur kos ku
nos sa, Hesus lo salba nos. Ora nos sigui studia Dios Su
Palabra, e kaminda pa Shelu lo bira mas kla pa nos.
"Awor E tabata konta nan un parábola pa mustra nan ku nan
mester hasi orashon tur ora bai i no desmayá"(Lukas 18:1).
Fabor, nota bon ku pa nos biba den Hesus, nos mester kana kunE.
Si nos ta pretendé ku nos ta siguidor i nos ta nenga di obedesé
mandamentunan, nos no ta papiando bèrdat. Si nos ta aspirà
salbashon, nos mester obedesé Su mandamentunan.
YUDANSA DEN E BIDA KRISTIAN
12. Unda nos por studia loke Hesus a siña i kon nos por
Biba sin hasi piká? "Bo palabra mi a skonde den mi kurason, pa mi
no peka kontra Bo… Kon un hoben por tene su kaminda puru? Dor di
mantené esei segun Bo palabra"(Salmo 119:11,9).
"E palabranan ku Mi a papia ku boso ta spiritu i ta bida"
(Juan 6:63)
Dios Su Palabra, e Beibel, ta siña nos
biba pa Hesus.
Nos no mester sigui loke hende bisa
nos te ora nos sa ku e ta diakuerdo ku
loke Beibel ta siña. Pa e motibu ei nos
mester les’é i studi’é pa nos mes. Den e
huisio final nos lo wòrdu husgá segun e
leinan revelá den Beibel.
13. Un hende ta bai pérdi pasombra el a hasi loke e no tabata
sa ku e tabata hasi malu?
14. Kiko ta apsolutamente nesesario pa biba un bida diario
di un Kristian?
"Hasi orashon sin stòp" (1 Tesalonisensenan 5:17).
Si nos ta bai biba un bida, puru
manera siguidornan
di Hesus, nos mester resa
tur dia.
Orashon ta papiamentu ku Hesus.
E ke pa nos papia kunE;
E ta tende kada orashon sinsero.
Hiba bo dolornan i
bo desapuntamentonan, meskos tambe bo
alegrianan p'E,
i E lo skucha i yudabo.
Lo E yuda bo pa bo studia e "Nos Tata". Bo por hañ'é den
(Mateo 6:9-13).
Kuminsá awe pa sigui Hesus pa medio di fe. Algun por bisa:"Mi
tin miedu pa hasi un kuminsamentu pasobra mi por faya".
ILUSTRASHON:
Si un mucha mester bisa na su grandinan, "Si, mi ta kere ku tur
mucha mester siña kana, pero, mi a mira mucha chikitu kuminsá
purba kana. Despues bes tras bes nan ta kai, nan ta kuminsa yora.
Mi ta bai usa mi kabes, i mi no ta kuminsa kana, te ora. ku mi ta
sigur ku mi por hasi'é, i nunka mas kai atrobe".
Disidi pa sigui Hesus AWE. Dal e promé stap Si bo kai mes, bai na
Señor den orashon. E lo yuda bo pa lanta ariba atrobe. Pero
nunka bira floho. Nunka keda abou! Hesus a priminti, "Sea fiel te
na morto i lo Mi dunabo e korona di bida" (Revelashon 2:10).
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 5
1. Bo a studia e versikulo di memoria? _____________________
2. Bo a siña e "Nos Tata" ku ta keda den Mateo 6:9-13? _______
3. Si un hende mester haña salbashon, kua ta su promé mester? _________________________________________ (Par. 1).
4. Diakuerdo ku Echonan 16:31, kiko hende mester hasi pa ta salbá? _____________________________________ (Par. 2).
5. Den Echonan 3:19 Pedro ta bisa e segundo paso pa tuma pa ta salbá ta_________________________________ (Par. 3).
6. Kua ta e siguiente paso pa salbashon? ___________________________________________________________ (Par. 4).
7. Si hende a hasi malu na otro, nan mester: (Marka afó e kosnan robes)
a. Bisa tur hende di dje.
c. Pidi e otro persona pordon'é.
b. Pidi Dios pa pordoná nan.
d. Trata di lubidá tur kos.
8. Dios a priminti ku E lo tira tur nos pikánan ku nos a konfesá den profundidat di laman, i E lo no______________________
mas riba nan. (Par. 6,7).
9. Nos por sa ku nos pikánan ta pordoná ora nos arepenti:
a. Pasobra hende ta bisa asina.
b. Pasobra Hesus a priminti esei, i nos tin fe den Su palabra i ta kere den djE.
c. Pasobra nos ta sinti ku nos ta pordoná.
10. Juan 6:37 ta priminti: "Esun ku _______________________________________ Mi, sigur-sigur lo Mi no _____________ (Par. 9).
11. Di akuerdo ku 1 Juan 2:3 "Nos sa ku nos a konos'E, si nos _____________________________Su___________________ “;
i di akuerdo ku vèrs 6 "..nos mester_____________________________________na mesun manera ku
El a kana" (Par. 11).
12. Marka kua di e siguiente partinan ta bèrdat áf falsu:
a. Nos por sa kiko ta bèrdat pa loke hende ta bisa nos.
Bèrdat
Falsu
b. E Beibel ta e uniko guia pa bèrdat.
Bèrdat
Falsu
c. Algun hende ke salba, pero Hesus no ke salba nan.
Bèrdat
Falsu
d. Hesus lo kastigá un hende pa malu, maske e persona ei no sa ku e ta hasiendo malu.
Bèrdat
Falsu
e. Orashon ta papiamentu ku Dios, i nos mester resa tur dia di nos bida.
Bèrdat
Falsu
********************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON
Nómber:
( Fam )
Kaya : ____________________________ Number:______________ Stat:
***************************** ******************** ********** ************************************************** ***************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na : Bos di Profesia-- P.O. Box # 300 -- Curaçao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Les 6
DI EDEN NA EDEN
Versikulo di Memoria: "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i
un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrda mas ni bin na
memoria" (Isaias 65:17).
E les aki ta diferente di e promenan. Lo e ta un ayudo pa bo den bo
estudio di Beibel den futuro. Si bo ke tin un pòrtrèt kla den bo
mente di e historia di e puebel di Dios desde prinsipio di mundu te
na fin di tempu, bo mester kuminsa lesa Beibel, asina bo por siña
tur e kosnan aki.
masha obediente na Dios. E kabes di kada famia tabata
wordu yama un patriarka, of tata. E hòmbernan piadoso
ei a bin sina nan yunan e historia di kreashon i a instrui
nan den e kosnan ku Senor a revelá na nan tatanan
prome ku nan. Den e dianan ei e mensahenan di Dios
na Su siguidornan tabata pasa di un generashon pa otro
pa medio di e patriarkanan of kabes di famia ku tabata
konta nan esei.
E DILUVIO
Den ún lès so, nos no por bai den detaye tokante e 6000 añanan
ku a pasa, solamente nos por toka un poko di Eden te na Eden
restoura. Den nos repaso di e periodo largu di tempu nos lo
konsidera djesdos (12) eventonan prinsipal.
KREASHON I ENTRADA DI PIKA
1.
Nos a studia kon e mundu aki tabata krea pa Dios. Adam i Eva
tabata goberna e tera. Segun informe di Beibel kreashon di e
tera aki i kreashon di Adam i Eva a tuma lugar mas o menos
6000 ananan pasa. Pasobra Adam i Eva a kai pa e tentashon
di Satanas, nan a wordu saka for di Eden.
Despues di esei, henter e periodo di nan bida tabata sufrimentu,
dolor i tristesa. Dos yu hamber di Adam i Eva tabata Kain i Abel
(Genesis 4). Historia di Beibel ta bisa ku Kain a rabia i a mata Abel
pa motibu ku Abel a ofrese un sakrifisio aseptabel na Dios.
E lamchi ku e tabata ofrese, tabata un simbolo di e morto di Hesus.
3. Segun tempu tabata pasa, hende a bira mas i mas
malu i no kier a skucha na e mensahenan di Dios, duná
dor di Su profetanan i patriarkanan. Mas o menos 1400
aña despues di Kreashon, e patriarka Noe, a risibí
e siguiente mensahe for di Dios:
"Mi Spiritu lo no lucha ku hende pa semper... su dianan
lo ta shent'i binti Anto Dios a tira un bista riba
tera, i mira, e tabata korupto, pasobra tur karni a korumpí
nan kaminda riba tera... I mira, Ami si, Ami ta bai trese
un diluvio di awa riba tera, pa destrui tur kami, ku tin e
rosea di bida, for di bou di shelu; tur loke tin riba tera lo
perese" (Genesis 6:3, 12, 17).
,
DIOS a bisa Noe ku e lo permiti mundu sigui asina pa 120
aña i despues E lo destruy'e dor di un gran diluvio. Senor a
bisa Noe pa traha un arka un boto hopi grandi. Tur ku
arepenti di nan pikanan i drenta e arka prome ku diluvio bini,
por wòrdu salba. Noe a predika 120 aña, Pero solamente
ocho (8) persona so a asepta e ultimo invitashon di
miserikordia i a drenta e arka. Nan tabata Noe, su esposa,
nan tres yunan i nan kasa. E animalnan a obedese Dios i a
bini den e arka. Ta teribel pa pensa ku kasi tur hende a
nenga di obedese Dios i a nenga drenta den e arka pa nan
por wordu salba.
Mion di hende a hoga ora e diluvio a bini, pasobra nan no a
kere e spiertamentu. Tur kos bibu na tera a wòrdu destrui.
Animalnan, piskanan, palunan i hende tabata dera bou di
tera. E diluvio a dura kasi ún aria. Despues ku e awa a
baha, Noe i su famia i e animalnan a sali for di e arka.
Ofresiendo un lamchi, Abel a mustra su fe, ku un dia Hesus lo bini
i muri pa su pikanan, i salb'e for di morto eterno. Despues, ademas
di Kain i Abel, Adam i Eva a haña mas yunan (Genesis 5:4) ku
despues a sigui multiplika den kantidat i a kuminsa forma poblashon
di mundu.
E PATRIARKANAN DEN PRINSIPIO
2.
Segun bo ta lesa Genesis 5, lo bo keda strañá pa mira kuantu
aña e yunan di Adam, su ñetunan i bisa-ñetunan a biba. Tera
tabata hoben, i hende no a sinti ainda e efekto kompleto di pika.
Komo nan tabata mas fuerte fisikamente den e dianan ei, hopi
di nan a biba mas ku 900 aña. Algun di e hendenan aki tabata
ABRAHAM SU YAMADA
4. Despues di hopi añanan hende a lubida e spiertamentu
di Dios. Un ku tabata fiel tabata Abraham, ku tabata
biba na Ur di Kaldeonan (Tera di Babilonia).
"E ora ei el a kere den Señor, i El a konta esaki komo
hustisia p'e" (Genesis 15:6).
"Awor, Señor a bisa Abram: 'Sali for di bo tera, i for di bo
famianan i for di kas di bo tata, bai na e tera ku lo mi
mustrabo" (Genesis 12:1).
Pasobra mas tantu di e famianan di Abraham tabata adora
idolonan i tabata ignorá Dios, Senor a pidi Abraham pa laga nan i
bai na un otro tera, Palestina. Esaki tabata un poko mas ku 400 ana
despues di diluvio. Dios a priminti pa bendishoná e yunan di
Abraham i pa hasi’e un gran nashon, maske ku e no tabatin yunan
e tempu ei. Ora Abraham i Sara tabata hopi bieu, Senor a karda di
Su promesa i a duna nan un yu hamber, lsaak.
lo haña, si nan no arepenti. Pero Israel a nenga di hasi
kaso. Asina Dios a permiti otro nashonnan ataka nan i
vense nan. E puebel skohí di Dios a wordu hiba den
sklabitut. Ora nan a bolbe traha Jerusalem atrobe, nunka
mas el a haña e gloria ku e tabatin, prome ku el a wordu
destruí.
lsaak a obedese Dios manera Abraham, su tata a hasi. E tabatin
dos yu, Esau i Jacob. Pasobra Jacob tabata stima Dios, Senor
tabatin interes den dje i El a bendishone. El a haña djesdos yu
hòmber, for di kennan e rasa Hebreo, òf Hudiu a bini. Pa motibu di
hamber den Palestina, e famia di lsaak a bai biba na Egipto i einan
nan a oumenta masha i a multiplika bira masha poderoso. Pasobra
e Egipsionan tabatin miedu ku Israel por a bin lanta kontra nan, nan
a forsa nan pa bira nan katibu.
E sklabitut aki a tuma lugar mas o menos 600-aña prome ku
Kristu. Pa un periodo di varios shen aña tabatin masha poko
kos skirbi di e aktividatnan di e puebel di Dios, tantu den
Palestina komo den otro lugarnan kaminda nan tabata
katibu.
FOR DI SKLABITUT PA UN REINO ISRAELITA
5. Dios no a lubida Su promesa na Abraham. Mas di 420 aña
despues Dios a yama Moises, e
Israelita fugitivo, wardador di karne,
na Median, pa e bin guia e yunan di
Israel for di Egipto pa Palestina
(Kanaan). Moises huntu ku Aaron,
su ruman, a bai dilanti Farao, e rei di
Egipto i a pidi’e permit pa Israel bai
liber. Farao a hasi bofon di e idea, i
ta te ora e plaganan teribel a kai riba
e Egipsionan, e rei a laga Israel bai.
Despues di nan salida for di Egipto,
Senor a traha un kaminda pa e Israelitanan pasa regt dor di e
Laman Kora. Moises a guia e puebel di Dios te na e Seru di Sinai
den Peninsula di Arabia. Ei Señor a duna nan e Dies
Mandamentunan skirbi ku Su mes dede, riba dos tabla di piedra.
Nan a siña e lei ei hopi prome, pero awor nan tabatin e lei skirbi ku
Dios Su mes man riba tablanan di piedra, asina ningun hende por
kambi’e.
Tambe, Dios a duna Moises e leinan ku mester goberna Israel. El
a bisa Moises kon nan mester ofrese sakrifisio ku ta apunta na
Kristu, e Lamchi di Dios, ku mester wordu mata pa nan pikanan.
Moises a skirbi tur esaki tokante leinan i seremonianan den e
bukinan di Eksodo, Levitiko, Numbernan i Deuteronomio.
Moses a guia Dios Su puebel, Israel, dor di desierto pa Kanaan.
Pero nan tabatin miedu pa drenta e tera manera Dios a instrui nan,
pa motibu di e amenasa di e nashonnan pagano ku tabata grandi.
Nan no a konfia Dios, asina nan tabata forsa pa bira bek i dwal pa
kuarenta aria den desierto. Na final di e periodo ei nan a obedese
Dios. Nan a drenta i konkista Kanaan, i a bai biba aya.
DIOS a manda huesnan pa guia i konseha Su puebel. Despues di
hopi aña, nan tabata ke un rei, i Dios a skohe Saul. Pasobra Saul
a desobedese Dios Su lei, Dios a skohe David. David a bira un rei
masha fuerte i Israel a konose tempunan di prosperidat.
DESOBEDENSIA I SKLABITUT ATROBE
6. E reino tabata parti den dos den e dianan di Rehoboam, e ñetu
di David: (a) e reino di Juda i (b) e reino di Israel. Pa un
periodo di varios shen aña, diferente reinan a sinta. Rei David
tabatin masha deseo pa traha un tempel pa Dios, ma al final, ta
su yu hòmber Salomon, a hasi esei na Jerusalem, e kapital di
e reino.
E tempel aki a bira e senter di tur adorashon. Si Israel a keda fiel na
Dios i a obedese Su leinan, nan lo a prospera mas i mas i nan lo
tabata e embahada di Dios na mundu. En bes di rekonose Dios
komo esun Supremo, Israel a bai mas i mas den pika. Dios a
manda profetanan, manera Isaias, Jeremias, Ezekiel, Oseas, i
otronan mas pa spierta Israel di nan pikanan i di e kastigu ku nan
Daniel, ken su profesia nos lo studia despues, tambe tabata
meimei di esnan ku a wordu tuma katibu, pero tog el a keda
fiel na Dios. Ezra, Nehemias, i otronan a yuda pa establese
e puebel di Dios atrobe den Jerusalem i den Palestina.
E LIBERTADOR PRIMINTI
7. Despues di hopi ana un yu a bin nase na
Bethlehem. Skucha!
"I den mesun region tabatin wardadonan ku tabata keda
den e sabananan, i ku anochi tabata tene warda riba nan
tou di karne. i direpiente un angel di Señor a presenta
nan dilanti, i e gloria di Señor tabata resplandese tur
ront di nan; i nan a spanta masha. I e angel a bisa nan:
'No tene miedu: pasobra mira, mi ta trese bon nobo di
gran goso pa boso ku lo ta pa henter e pueblo; pasobra
awe den e stat di David a nase pa boso un Salbador,
Kende ta Kristo, e Señor. I esaki lo ta e señal pa boso:
boso to haña un bebi lora den paña, i drumi den un
pesebre". I direpiente a parese huntu ku e angel un
multitut di ehersito selestial, dunando alabansa na Dios i
bisando: `Gloria na Dios den halturanan, i na tera pas
meimei di hende ku ta agrad'E'"(Lukas 2:8-14).
Esaki ta e historia di mas dushi den henter e Beibel. Por fin e
Salbador a bini. Hesus a bini i e angel a bisa di djE, "Lo bo yama Su
nomber Hesus, pasobra E lo salba Su puebel for di nan pikanan".
Hesus a kuminsa Su ministerio despues di Su boutismo, ku trinta
(30) ana. Hesus a predika, siña, i kura hende pa tres aña i mei, ma
e dirigentenan Hudiu a bai asina leu for di Dios ku nan a nenga
asepta Hesus. Maske ku nan tabata ofrese lamchinan i sakrifisio,
nan a keda sin rekonose ku esakinan tur tabata un simbolo di Hesus
i di Su sakrifisio. Hesus a skohe djesdos (12) apostelnan, ku
mester a bira e dirigentenan den e Iglesia Kristian. El a siña nan
kon pa traha i resa. Ora Hesus a funda e iglesia, El a bisa Pedro:
"Riba e Baranka aki (Kristu), to Mi traha mi iglesia; i e portanan
di fiernu no por para kontra dje"(Mateo 16:18).
Na fin di Hesus su ministerio, un di su disipelnan a bira un traidor i
a traishona su Maestro. Hesus tabata falsamente akusa. El a pasa
den un prueba inhustu, i riba un djabierne atardi, El a wordu
krusifika. El a keda den graf durante e dia di Sabat. Djadumingu
mainta tempran, un angel a baha for di shelu i a yama Hesus for di
morto. Pa kuarenta dia El a keda ku Su disipelnan. Anto un dia,
segun e tabata sali for di Jerusalem pa e Seru di Olijfi, El a bisa Su
disipelnan:
"Ma boso to risibi poder ora Spiritu Santu bin riba boso, I
boso lo ta Mi testigunan na Jerusalem, i na henter Judea i
Samaria, te na e parti mas aleha di mundu. I ora ku El a kaba
di bisa e kosnan aki, El a wordu tuma na shelu, mientras ku
nan tabata
mira, i un nubia a kit'E
di nan bista. I mientras
nan tabata fiha nan
bista shelu segun ku E
tabata bai, ata dos
hòmber bisti blanku a
bin para banda nan,
kendenan tambe a
Hòmbeman di Galilea,
boso ta para wak na E
Hesus aki, Kende a
tuma for di boso na lo
bolbe di e mesun ku
boso a mir'E ta bai
(Echonan 1:8-11).
E NASHON HUDIU NENGA
I E PAGANONAN ASEPTA
8. Mas o menos tres aña i mei despues, e Hudiunan a piedra
Esteban i mare. E nashon Hudiu no tabata wordu rekonose
mas komo e puebel di Dios. Nan a seya nan kondenashon pa
e echo ku nan a piedra Esteban, ku tabata un di e ofishalnan
den e Iglesia Kristian. Tòg, te ainda Hudiu komo individuo por
wor-du salba. Pablo, un dirigente Hudiu, ku a tuma parti den e
piedramentu di Esteban, pronto despues a komberti i a bira un
di e mishoneronan di mas grandi entre e gentilnan. Tokante e
nengamentu di Hesus dor di e dirigentenan Hudiu, Pablo a bisa
despues: "Tabata nesesario pa e palabra di Dios wòrdu papia
ku boso prome; ma komo ku boso ta rechasa esaki i ta huzga
boso mes indigno di bida eterno, mira, nos ta bai serka e
paganonan"(Echonan 13:46).
Tur ku no ta Hudiu ta wordu klasifika komo pagano. Awor, tantu
Hudiu komo gentilnan por haña salbashon, aseptando Hesu-Kristu
komo nan Salbador. Su sanger ta tapa pika di tur ku kier bini serka
djE pa medio di fe. E iglesia a krese rapidamente i a prospera.
9. "Asina anto esnan ku a risibi su palabra a wòrdu batisa; i e dia ei
a wordu añadi na nan mas o menos tres mil alma... I tur dia
Senor tabata agrega na e iglesia esnan ku tabata wordu salba"
(Echonan 2:41-47).
For di Jerusalem i Judea e mensahe tabata wordu hiba na e otro
partinan di mundu, i e iglesia Kristian a krese den kantidat. Miles di
e kristiannan ei a wordu matá dor di e gobernador Romano,
ken na e tempu ei tabata manda riba mas tantu di e partinan
konosi di mundu. Tur e disipelnan, sakando Juan, esun
stima afo, a wordu mata pa nan fe. Ma apesar di
persekushon, e iglesia a krese den kantidat i poder.
E SIGLONAN SKUR
10. Mas o menos, 300 aña despues ku e iglesia a wordu
fundá ofishalnan haltu di gobiernu a uni ku e iglesia,
anto iglesia a kuminsa krese den popularidat. E iglesia
organisa a bira orguyoso i mundano. Den siglo seis, e
iglesia su dirigentenan a pone nan mes, komo
dirigentenan spiritual, korumpiendo e mensahe simpel
di Hesus. Hopi doktrina falsu a wordu trese den iglesia
dor di e dirigentenan falsu aki. Pa mas o menos 1,200
aña tabatin un skuridat spiritual. E tempu aki ta wordu
yama "E Siglo Skur" .
11. Mas o menos 400 añanan pasa, algun homber, bon
eduka i piadoso a kuminsa resa i studia e Skritura
Santu-- esta e Beibel. Esaki a resulta den un gran
spiertamentu religioso. E reavivamentu aki ta wòrdu
yama "Reforma". Nos mester gradisi Dios ku nos ta
biba den un tempu ku nos por lesa i studia e Beibel den
tur trankilidat i konose e berdat pa nos mes.
EDEN RESTOURA
Pa e ultimo shen (100) añanan hopi a wordu predika
tokante e reino benidero di Hesus. Varios di nos lesnan lo
bai trata esei. Ku e siguiente les nos lo kuminsa studia di
shelu i EDEN RESTOURA.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 6
1. Bo a siña bo versikulo di memoria? _____________________________________________________________
2. Adam i Eva su promo yunan tabata yama ___________i__________ . Algun a biba mas o menos _____________ aria.
3. Dios a bisa Noe a traha un
grandi, pasobra E tabata bai destrui tera ku un ______________ . Solamente
persona a drenta e arka i nan a salba, huntu ku e animalnan ku tabatin den e arka.
4. Pone un sirkulo runt di e parafonan berdat den e siguiente parti:
a. Dios a yama Abraham pasobra e tabata riku.
b. Dios a yama Abraham pasobra e tabata boluntario pa obedese.
c. Isaak no a obedese Dios. Isaac.
d. Jacob tabata tin djesdos (12) yu homber.
e. Abraham tabata tin un yu homber ku yama
5. Dios a bisa Moises pa guia Israel for di ___________________ dor di e desierto, i finalmente drenta den
Na kaminda nan a stop na e Seru di ______________________unda Dios a duna nan e
skirbi riba tablanan di_________________
6. E segundo rei di Israel tabata yama _____________ . Despues e pueblo di Dios a stop di obedese Dios Su _____________
____________ , asina Senor a permiti nan wordu tuma ________________i hiba Babilonia.
7. Despues di mas o menos 600 aña_______________________ a nase na _____________ . Hombernan malu a klab'E na un
tabata _______________ . Despues el a bira e gran mishonero
8. Un ku a tuma parti na e piedramentu di
pa e____________________
9. Marka e parafonan malu den e siguiente parti:
a. Hesus tabatin djeskuater disipel.
b. E disipelnan mester a bira dirigentenan di e iglesia.
c. Judas tabata un disipel i el a traishona Hesus.
d. Tur disipel a wordu mata komo martier.
10. Pa hopi aña e iglesia a krese den poder i ofishalnan haltu di gobiernu a uni na e iglesia. Hopi__________________________
falsu a drenta den iglesia. Finalmente e iglesia a bai asina leu den pika, te ku el a persigui Dios Su mes berdadero
11. Reforma ta nifika pa _____________ . E reforma a kuminsa mas o menos _________________________ ananan pasa.
12. E mundu Kristian di awor ta mirando padilanti pa e reino benidero di _________________________________________
************************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nomber: _____________________________ (Fam) _____________________________
Kaya
Number:
Stat:
***************************************************************************************************************************************************************************************
Debolbe e papel aki pa korekshon na: Bos di Profesia -- P.O. Box # 300 -- Curacao
N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Les 7
KIKO SHELU TA I NA UNDA E TA?
Versikulo di Memoria: "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan
nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu
rekòrdá mas ni bin na memoria" (Isaias 65:17).
Nos a studia tokante e kreashon di mundu i kon pika a
drenta i kon Dios durante seis mil aña a roga hende pa laga
pika para un banda, asina ku nan por biba kun'E den shelu.
Den e les aki, nos ta studia di e mundu eterno, i glorioso, ku
Hesus ta preparando pa Su pueblo. Lo bo keda sorprendi
ora bo haña sa kon berdadero i maravioso shelu lo ta.
E REALISASHON DI E PLAN ORIGINAL DI DIOS
1. Pakiko Dios a traha e mundu aki?
"Pasobra, asina Señor, Kende a krea e shelunan, ta
bisa ... no a krea esaki pa e keda basin, ma El a form'e
_pa e wOrdu habita" (Isaias 45:18).
ultimo tres bukinan di Skritura Santu ta papia di e fin
di pika i e restourashon di Eden.
UNDA E SANTUNAN LO BIBA FINALMENTE?
3. ".. e hustu lo wòrdu rekompensa riba tera"
(Proverbionan 11:31).
"Bendishoná ta esnan humilde, pasobra nan lo ereda e
tera" (Mateo 5:5).
Esnan salba lo haña nan pago riba e mundu aki. Dia e
mundu aki wòrdu renoba e lo bira e luga di biba di e
hustunan. Den e orashon di Nos Tata, Hesus a antisipa e
tempu ku e botuntat di Dios lo ta hasí na tera meskos ku den
shelu. E dia ei lo bini pronto!
,
E mundu aki a wordu traha pa hende biba aden. E
paradeis di Eden mester tabata hende su kas. Pero ora
pika a drenta mundu, e plan di Dios a kambia. Sin
embargo, Dios lo duna e mundu, dand pa pika, su bunitesa
original di Eden bek.
"Di berdat, Señor lo..… hasi su luganan desola bira
manera Eden, i su desierto manera e hofi di Señor;
goso i alegria lo wòrdu haña den dje, gradisimentu i e
zonidu di kantamentu"(Isaias 51:3).
Den Mikeas 4:8 ta pará skirbi: "... serka bo e lo bin-- e
dominio di antes lo bin". Aki nos ta komprondé ku Eden ta
wòrdu restablese. E promo Eden a bai perdi pa kousa di
pika.. Nos por haña un kas den Eden, lagando Hesus
salba nos di pika awor. Kon agradesido nos mester ta pa
sabi ku Dios lo kambia e mundu malu aki pa un luga di
bunitesa-- un luga kaminda goso no tin fin.
KIKO SAN PEDRO TABATA SPERA?
2. "Ma segun Su promesa nos ta sperando shelunan nobo
un tera nobo, den kual ta biba hustisia"(2 Pedro 3:13).
Esaki ta mes un idea ku esun di e vers di memoria. Un
promesa ku e mundu aki ta ser kreá di nobo. Den e promé
tres bukinan ta skirbi di e entrada di pika den Eden;
den e
UNDA SHELU TA AWOR?
4. Kiko Hesus ta preparando awor'aki pa Su pueblo?
"Den kas di Mi Tata tin hopi luga-di biba; si no tabata
asina, lo Mi a bisa boso; pasobra Mi ta bai pa prepara un
luga pa boso. I ora Mi bai i prepara un luga pa boso, lo
Mi bin atrobe i risibi boso serka Mi, pa kaminda Ami ta,
boso tambe por ta"
(San Juan 14:2, 3).
Den shelu Hesus ta huntu ku Su Tata i E ta preparando hopi
manshonnan den Jerusalem nobo pa Su pueblo.
5. Kiko ta wòrdu hañá den Paradeis?
"Esun ku vense lo Mi laga kome di e palu di bida, ku ta
den e Paraiso di Dios" (Revelashon 2:7).
E palu di bida ta den Paradeis, banda di e trono di Dios.
"I el a mustra mi un riu di e awa di bida, transparente
manera kristal, ku tabata sali for di e trono di Dios i di e
Lamchi, meimei di su kaya. I na kada banda di e riu
tabatin e palu di bida, ku tabata pari diesdos sorto di
fruta, i ku tabata duna su fruta tur luna; i e blachinan di e
palu tabata pa e kuramentu di e nashonnan"
(Revelashon 22:1, 2).
Den Revelashon 21:2, e siudat santu ta wòrdu yama
Jerusalem Nobo. E trono di Dios ta meimei den Jerusalem,
i Hesus lo ta ei.
"I e trono di Dios I di e Lamchi lo ta den dje"
(Revelashon 22:3).
Bou di e trono di Dios tin un riu fresku, briante manera
kristal. Na kada banda di e riu, e Palu di Bida ta
kresiendo. Na ost i den otro parti di mundu bishitantenan
ta interesa pa mira e palu yamá "Banjan".
Na un banda di e muraya bo por mira un tronkon i un otro
na e otro banda, pero tog e ta ún palu ku su ramanan ta
uni ariba. Kon bunita e Palu di Bida lo ta, ku su ramanan
riba e riu di bida. Lo no ta glorioso pa kome di e fruta di e
palu maravioso ei ku lo pari diesdos sorto di fruta i ku lo
duna su fruta kada luna? Lo bo puntra, "pakiko Skritura
Santu ta bisa ku e blachinan di e palu ta pa kura e
nashonnan? Ma kere ku hende nunka lo ta malu na
shelu". Dia Hesus bini pa tuma tur hustu di tur siglo pa
bai shelu kune, nan lo ta di diferente estatura. Hopi di e
salbanan redemi, kompará ku e estatura di Adam i Eva,
lo ta nada mas ku enano. Pero, segun nan ta kome di e
Palu di Bida nan lo krese I wòrdu kura di e efekto riba
nan kurpa, di seis mil añanan di pika.
E STAT BUNITA
6. Kiko Skritura Santu ta bisa di e grandesa i figura i
aparensia di e bunita stat selestial ei?
"I El a hibami den Spiritu na e seru grandi i haltu, i a
mustrami e stat santu, Jerusalem, ta baha di shelu for di
Dios, yen di e gloria di Dios. E tabata bria manera un
piedra masha kostoso, manera un piedra di yaspe, transparente manera kristal. E tabatin un muraya grandi i
haltu, ku diesdos porta, i na e portanan diesdos angel; i
tabatin nòmbeman skirbi,'" riba e portanan kualnan ta e
nòmbeman di e diesdos tribunan di e yu hombeman di
Israel.... I e muraya di e stat tabatin diesdos piedra di
fundeshi, i riba nan tabatin e diesdos nòmbeman di e
diesdos apostelnan di e Lamchi I e stat tabata
firkant, i su largura ta mes grandi ku su hanchura; I el
a midi e stat ku e bara; 2.200 kilometer; su largura i
hanchura i haltura ta igual" (Revelashon 21:10-12,
14, 16).
E siudat ta traha na un forma di firkant, e ta 375 mia
hanchu na kada banda, òf 1,500 mia ront. Tin tres porta na
kada banda di e stat, diesdos porta na tur. Kada porta ta
traha di un perla bunita. E kaya ta di oro puru. Lesa
Revelashon 21, 22 i lo bo sabi mas di e stat santu
i e tera nobo.
7. Pakiko niun mucha chikitu mester tin .miedu den e E
SIUDAT SANTU LO BAHA NA TERA
siudat?
"...i ningun hende lo no spant’e" (Jeremias 30:10). "I e
stat no tin mester di solo ni di luna pa bria riba dje,
pasobra e gloria di Dios a iluminse, I su lampi ta e
Lamchi"
(Revelashon 21:23).
Hopi bes muchanan tin miedu di skuridat, maske nan
no mester tin esei, si nan ta kana ku Kristu. Pero, den e
Siudat Santu lo no tin skuridat. Ningun hende no mester
tin miedu. Den kayanan di e siudat lo no tin peliger
di aksidente. Muchanan por hunga riba e kayanan
sin ku nan ta na peliger.
"I e kayanan di e stat lo ta yen di mucha homber i
mucha muhe ku ta hunga den su kayanan"(Zakarias
8:5).
6. Kon e mundu lo wordu limpia di pika?
"... e elementunan lo wòrdu destrui ku un kalor
intenso, e tera i su obranan lo wordu kima
kompletamente... Ma segun Su promesa nos ta
sperando shelunan nobo i un tera nobo, den kual
ta biba hustisia"
(2 Pedro 3:10, 13).
Hesus a priminti ku E lo bolbe bèk pa hiba su siguidónan shelu kunE. Despues lo limpia mundu ku kandela.
Tur marka di pika lo ta destrui. E tera lo ta fresku i sin
pika.
7. Na momentu ku e tera ta wordu purifika, ki
evento maravioso lo tuma lugar?
"... i a mustrami e stat santu, Jerusalem, ta baha di
shelu for di Dios... I mi a mira e stat santu, Jerusalem
Nobo, ta baha for di shelu, for di Dios,... Mira, e
tabemakel di Dios ta meimei di hende, i E lo biba
meimei di nan, i nan lo ta Su pueblo, I Dios mes lo
ta meimei di nan" (Revelashon 21:10, 2, 3).
E promesa maravioso, "E umildenan lo hereda e tera
nobo", ta wordu kumpí. Despues ku tur marka di pika
ser kita, e mundu aki lo ta e tera di e pueblo di Dios. E
tera aki, kaminda Hesus a nase, kaminda El a bringa ku
Satanas, i kaminda El a bringa Su bataya di morto, lo
ta e kapital di Dios Su universo. E siudat santu ta
keda pa semper riba tera. E redeminan lo sali di e
siudat i lo bai okupá e bunita mundu renoba-- e Eden
Restoura.BIDA NA E TERA NOBO
10. Kua lo ta algun aktividat den e tera nobo?
"Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i un tera nobo;
i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrda mas ni bin na
memoria... I nan lo traha kas i biba den nan; tambe
nan lo planta kunukunan di wendritif i kome nan
fruta" (Isaias 65:17, 21).
Ki plaser lo e ta pa traha un kas net manera bo ke, pa tin tur
materialnan ku nos tin mester; i pa planta hofinan i
kunukunan ku lo no wordu destrui pa praga! E ora ei si
nos lo gosa fruta di nos trabou. Bo no ta kontentu ku bida
na e tera nobo lo ta algu berdadero? Kiko e plasernan
mundano ta kompara ku e goso ei ku esnan salba lo tin pa
semper den e mundu has( di nobo? David ta bisa: "Na bo
man drechi tin delisia pa semper" (Salmo 16:11).
11. Nos lo konose otro na e tera nobo?
"Nos sa si ku ora E parese nos lo ta meskos kunE,
pasobra nos lo mir'E manera E ta" (1 Juan 3:2).
"Pasobra awor nos ta mira den un spil, skur asina, ma
e ora ei nos lo mira kara-kara; ... ma e ora ei lo mi
konose kompletamente, meskos ku ami tambe a wòrdu
konosi kompletamente" (1 Korintionan 13:12).
Den Lukas 24:39-43 nos tin un kuadro di Hesus despues
di Su resurekshon. Den e versnan aki nos ta haña
relato tokante Su man i Su pia, dikon E tabatin hamber i
kon El a kome. E salbanan lo ta mes real ku Hesus ta, i
nan tin kurpa ku no por muri, ma ku por kome, bebe, sinti,
i gosa e plaser di e mundu nobo.
ILUSTRASHON:
Un minister a hana su kasa yorando. Ora el a puntra pa
sa e motibu, e senora a kontesta: "Mi tabata pensa di
shelu, i ai, mi tin miedu ku nos lo no konose otro
ayanan".
Pablo ta bisa, "E dia ei mi konose meskos ku ami ta
konosí". Aki riba tera nos konose hende pa nan stem, pa
nan kana, pa nan hari, i pa nan kara. Den shelu hende lo tin
kurpanan glorifika, sin pika, Pero, tog, nan lo rekonose
otro.
12. Kua ta algun di e ko'i hunganan ku mucha lo tin
di e tera nobo?
"Lobo i lamchi di karne lo kome yerba huntu; leon lo
kome yerba seku manera buey; nan lo no hasi malu ni
daño den henter Mi seru santu... Lobo lo ta huntu ku
lamchi di karne, leopardo lo kai drumi Banda di lamchi di
kabritu, I bise, leon chikitu i bestia gòrda lo ta huntu, i un
mucha chikitu lo guia nan" (Isaias 65:25, 11:6).
Nunka bo kurason no a bira tristu pa motibu ku un kacho
chikitu of un pushi a muri? Aki den e mundu di pika, tur
loke nos ta stima ta muri, ma na e tera nobo nan lo no
muri; tur mucha chikitu lo tin tur bestia pa hunga kune.
Ningun di e animalnan lo ta salbahe of peligroso.
E FIN DI MALESA I DUELE
13. Ora Hesus bini pa buska Su yunan, ki problema
fisiko lo kaba pa semper?
"E ora ei wowo di e siegunan lo
mira, i orea die sur-dunan lo tende.
Anto e kohonan lo bula manera
bina, i lenga di e mudo lo grita di
alegria"(Isaias 35:5, 6).
"I ningun habitante lo no bisa:ta
malu"(Isaias 33:24).
ILUSTRASHON:
Un homber ku no por a move su man i pianan, i ku no por
a move su kabes, tabata drumí den un hospital. E
pober homber aki tabatin 42-ana den e kondishon aki,
for di dia ku e tabatin 10-ana.
Mientras un minister tabata lesando e vers den Isaias
33:24, un sonrisa a bini riba su kara, i el a sklama: "0,
shelu lo ta maravioso; lo mi ta felis aya".
Abo no ta kontentu ku Hesus lo kaba ku tur
sufrimentu, malesa i morto? Den e mundu nobo e
flornan nunka lo bira blek, hende lo no bira bieu, i
nunka nos lo muri.
Solamente HESUS
por pone un fin na tur problema di mundu.
10. Finalmente, kon Hesus lo trese goso eterno
pa e salbanan?
"I Dios_ lo seka_tur lagrima kita for di nan wowo; i lo no
tin morto mas; lo no tin lamento mas, ni yoramentu;
ni dolo; e prome kosnan a pasa"(Revelashon 21:4).
E dia fells lo yega ora ku Hesus lo seka tur lagrima di
hende su wowo, i tristesa lo kaba pa semper. Ami ke ta
huntu kunE, abo tambe?
11. Ken so por tin speransa di drenta e stat
santu? "Bendishona ta esnan ku ta laba nan pananan, pa
nan tin derecho riba e palu di bida, i pa nan por drenta e
stat dor di e portanan"(Revelashon 22:14).
Solamente esnan ku a bira Kristian, i yunan di Dios, lo
tin boluntat pa obedese Su mandamentunan, i drenta e
kas eterno i maravioso ku El a bai prepará. Si nos ta
spera di kana den futuro riba kaya di oro ku Hesus, nos
mester kana kunE tambe riba e tera aki.
“Esun ku bisa ku e ta
permanese" den djE
mester kana na mesun
manera ku El a kana
(I Juan 2:6).
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 7
1. Bo por ripiti e vers di memoria? _____________________________________________________________________
2. Dios a traha e mundu aki pa wordu __________________i ta Su plan pa hasi’e manera Hardin di ____________________
3. Unda finalmente e kas di e hustunan lo ta? _______________________________________________________________
4. Na unda Hesus ta awor? ________________________________________________________________________
5. Duna un otro nomber pa e siudat santu. ________________________________________________________________
6. Pa ki benefisio e blachi di e Palu di Bida lo ta? ____________________________________________________________
7. Kon e forma di e siudat santo lo ta? ____________ ; kuantu mia tin na kada banda?_______________________ ; kuantu mia
tin rant di e muraya? __________________; kuantu porta tin na kada banda di e siudat? __________ ; kuantu na tur?_________
di kiko e kaya ta traha? ________________________; unda den Revelashon nos por lesa di e siudat santu?__________________
8. Ken lo biba ku hende pa semper despues ku pika termina? ___________________________________________________
9. Menshona algun kos ku hende por hasi den e tera nobo. ______________________________________________________
10. Marka un sirkuto runt di esun ku ta berdat:
a. Nos ta kambia asina tantu ku nos lo no konose otro aya.
b. Nos lo kome kuminda den shelu.
c. Nos lo ta manera Hesus.
d. Algun biaha nos lo sinti fadá di shelu.
11. Menshona a lo menos seis animalnan ku lo tin den e tera nobo _____________________________________________________
12. Menshona kuater (4) kos ku lo no tin mas den e mundu nobo______________________________________________________
13. Si nos ke ta salba, nos mester asepta Hesus awor komo nos Salbador personal i warda Su ______________________________
M I NO MB E R I DI RE K S HON
Nomber: ____________________________________ (Fam) ________________________________________________
K a y a : _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Number: ___________________Stat: _____________________
*********************************************************************************************************
Debolbe e papel aki pa korekshon na: E Bos di Speransa -- P.O. Box # 300 -- Curacao N. A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Les 8
KIKO FIERNU TA I NA UNDA E TA?
Versikulo di Memoria: "Mira, Mi ta bin pronto, i Mi rekompensa ta ku
Mi, pa duna kada hende segun loke el a hasi"(Revelashon 22:12).
Den nos ultimo les nos a studia di e hogar eterno di e hustunan. Esnan
ku asepta Hesus komo nan Salbador i obedese Su mandamentunan lo
biba ku n'E eternamente.
3. na un tempu despues?
"Ma e shelunan i e tera aktual pa medio di Su palabra ta wordu
reserva pa kandela, wardá pa e dia di huisio i destrukshon di
hendenan malbado" (2
Pedro 3:7).
San Pedro a hasi'é kla ku purifikamentu di mundu di pika, pa kandela,
ta ainda den futuro. Pablo a siña meskos den Echonan 24:25, unda
e ta spierta un mal gobernador di e "huisio ku lo bini". E mal
hendenan lo no wordu destrui pa kandela prome ku nan a wordu
husga.
4. Ki dia Hesus a bisa ku e pekadornan lo wordu
kastiga?
"Pasobra e Yu di Hende lo bin den e gloria di Su Tata, huntu ku
Su angelnan; anto E lo rekompense kada hende segun su
obranan"(Mateo 16:27).
E versikulo aki meskos tambe nos
Hesus a duna kada persona e previlegio pa skohe, sea e ta obedese
i wordu salba of sigui den pika i bai perdí. Tin miones ku no ta paga
tino na loke Skritura Santu ta siña, nan no ta skucha na Hesus; nan ta
nenga obedese Su mandamentunan. Ta imposibel pa Hesus hiba nan
shelu den nan pikanan. Kiko lo ta di nan? Buskando un kontesta pa
e pregunta aki, no ta bon pa sigui palabra di hende. Tuma semper
komo kustumber pa insistí pa sa kiko Skrituranan Santu ta sina riba
kada punto importante. Ta Dios so por duna nos e kontesta berdadero.
KU AN TU HEN DE TI N AWOR D EN FIER NU?
vérs di memoria ta bisa nos ku
ningunkendelorisibinanrekompensa,
teoraHesus bini ku Su angelnan.
P'esei e malbadonan no ta den fiernu awor. "Esei lo huzgu’e den
Ultimo dia"(Juan 12:48). Atrobe Hesus ta aklara ku e malbadonan lo
wordu kastiga te den e "ultimo dia" na fin di mundu.
ILUSTRASHON:
1. Den ki direkshon mayoria di hende ta sigui?
"Drenta dor di e porta smal, pasobra hanchu ta e porta i
espasioso e kaminda ku ta hiba na destrukshon, i hopi ta esnan ku
ta drenta dor di dje. Pasobra chikitu ta e porta i smal e kaminda
ku ta hiba na bida, i poko ta esnan ku ta hati'e"
(Mateo 7: 13, 14).
Un dia, den nos korespondensia nos a bin haña un panfleta ku titulo
"Kuarenta i ocho Ora den Fiernu", skirbí dor di un hòmber ku a wordu
herida den un aksidente. El a kere ku mientras e tabata for di su tinu
e tabata den fiernu, i el a konta di esnan malbado ku ta sufri ayanan.
PERO, TA ESEI HESUS TA SINA?
5. Ki dia kandela lo destrui tur pekador?
Esakinan ta palabranan tristu di Hesus. Tin muchu mas hende malu ku
bon den mundu. Tur esnan ku nenga di sigui e kaminda drechi lo bai
perdí Esnan ku nenga prepara pa shelu, no por wordu salba. Hopi
religion den mundu ta siña ku ora un hende malbado muri, e ta bai
inmediatamente na un lugar ku yama "fiernu", na unda e ta wordu
tormenta ku kandela pa semper i semper. Hopi religionnan pagano a
siña esaki pa siglonan. Varios shen añanan pasa, e siñansa falsu aki
a drenta den iglesia Kristian. Pero, e pregunta ta, kiko Skritura Santu
ta siña?
2. E kastigu di kandela ta kuminsa ora hende muri of
"E kunuku ta e mundu... e enemigu ku a sembra nan (e mal
simia) ta diabel i e kosecha ta e fin di mundu; i e
kosechadonan ta angelnan. P'esei meskos ku e yerba shimaron
ta wordu rekohe i kima den kandela, asina lo sosode na e fin di
mundu"
(Mateo 13:38-40).
E malunan ainda no ta kima den un luga ku ta yama fiernu. Hesus a
bisa ku e malunan ta wordu destrui na fin di mundu.
6. Ki evento grandi Hesus a bisa ta ainda den futuro?
"... e ora lo yega den kual tur ku ta den graf lo tende Su bos, i lo
sali; esnan ku a hasi bon, pa resurekshon di bida, esnan ku a
komete maldat, pa un resurekshon di huisio" (Juan 5:28, 29).
Pakiko mester yama e malunan for di graf na dia di resurekshon si nan
tabata den fiernu kaba? Pakiko nan mester bini pa huisio si nan ta
sufriendo den fiernu pa shen aña kaba: Esei lo ta masha irasonabel.
Hesus ta sina ku e malunan ta drumi den nan grafnan te dia di
resurekshon, ora ku nan lo sali pa haña nan kastigu. Nan no ta
sufriendo den fiernu awor!
UNDA FIERNU TA?
6. Kon Skritura Santu ta deskribi e kastigu final di e
malunan?
"E restu di e mortonan no a bolbe biba te ora ku e mil añanan a
keda i nan a subi bin riba henter e hanchura di tera i a
rondona e kampamentu di e santunan i e stat stima; i kandela a
baha for di shelu i a devora nan. i diabel, kende a gana nan, a
wordu tira den e lago di kandela i swafel,... i morto i Hades
(fiérno) a wòrdu tira den e lago di kandela. i si un hende su nòmber
no a wòrdu haña skirbi.'" den e buki di bida, el a wòrdu tira den e lago
di kandela"(Revelashon 20:5, 9, 10, 14, 15).
E malunan lo lanta na e segundo resurekshon, i ta riba e tera aki nan
lo risibi nan kastigu. No tin niun kamber teribel di horor ku yama
"fiernu". Pa purifika e universo di pika, pekadornan mester ta " devora
pa kandela".
E FIN KOMPLETO DI PIKA
7. Kiko lo sosode ku e malunan ora nan kima?
"Pasobra mira, e dia ta bin; e lo kima manera fornu; i tur e
hendenan arogante i kada hasidó di maldat lo ta bagas; i e dia ku
ta bin lo sende nan na kandela" e Señor di ehersitonan ta bisa,
`asina ku ni nan rais ni nan rama lo no keda' i boso lo trapa riba
e malbadonan, pasobra nan lo ta shinishi bou di boso plant'i pia"
(Malakias 4:1, 3).
E malunan lo kima kompletamente. Bo por a yega di lesa algu teribel
ku hende a skirbi, deskribiendo e tormento di e malunan pa semper i
semper den kandela di fiernu. Pero Skritura Santu ta siña klaramente
ku e perdinan lo wordu destrui kompletamente. Hesus ta bisa den San
Juan 3:36 ku e perdinan `lo no mira bida".
E kastígu di pika ta.
morto eterno e segundo morto
for di.kua lo
no tin.lantamentu
Pa pone un fin kompteto na pika, Dios mester destrui pekadornan.
Dios ta un Dios di amor. E no ta gosa den tormento di e malunan
eternamente. Tormento di e perdinan pa tur eternidat lo no ta hustu.
Algun di esnan ku lo bai perdi tabata teribelmente malu, mientras
otronan a neglisha di asepta Hesus pa nan Salbador personal. Lo ta
bon pa tur wordu tormenta den kandela di fiernu pa semper?
8. Kiko lo sosode ku e kandela ku lo purifika e mundu
di pika i pekadornan?
"Mira, nan a bira manera yerba seku, kandela ta kima nan; nan no
por libra nan mes for di e poder di flam di kandela; lo no tin
karbon pa keinta kurpa, ni kandela pa sinta dilanti di dje!" (Isaias
47:14).
Ningun kandela, ni pida karbon kayente, lo sobra ora
e malunan wordu destrui.
David a bisa: "Ma e malbado lo perese, i e enemigunan di Señor lo
ta manera for di sabana: nan ta disparse— manera huma nan ta
disparse. Pasobra aki poko tempu e malbado lo no t'ei mas; maske
kuantu bo buska su luga, e lo no t'ei"(Salmo 37:20, 10).
9. Kon Dios lo trese un fin na nos memoria tristu di
pasado?
"I Dios lo seka tur lagrima for di nan wowo; i lo no tin morto mas;
lo no tin lamento mas, ni yoramentu, ni doló; e prome kosnan a
pasa"(Revelashon 21:4).
Kon kariñoso Dios ta! Su kurason ta sinti pa e perdinan. Den amor
kompasivo Hesus lo tuma e gran lensu di rniserikordia i seka e
lagrimanan. E lo kita e memoria tristu di pika di pasado.
Den Isaias 65:17 nos ta lesa: "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan
nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wòrdu rekòrda mas ni
bin na memoria". Lo tin un fin kompteto na e sufrimentu di e
perdinan.
TEKSTNAN DIFISIL
.
Bo por puntra, "No tin algun tekstnan di Skritura ku ta papia di
tormento eterno ku lo dura pa semper i semper, no ta papia di
kandela eterno, i di kandela ku no ta paga? (Si e paragraf aki ta
parse difisil pa bo, no preokupa kune. Sigui pa paragraf 11). Pa falta
di luga no por hasi un splikashon kompleto, lo hasi solamente un parti
kortiku).
"Pa semper i semper"(Revelashon 14:11) :"Pa semper" den
Skritura Santu hopi bes ta deskribi e tempu di bida di un individuo, ta
un termino di tempu indefini te ora e kondishon troka. (Mira 2
Reinan 5:27; Eksodo 21:6; 1 Samuel 1:22). Den Jonas 2:6 e
profeta ta referi na solamente tres dia i e ta yam'e "pa semper".
Kandela eterno (Judas 7) ta papia di Sodoma i Gomora, dos
suidat malu ku a wordu destrui pa "kandela eterno" den tempu di
Abraham. Pero, nan no ta kimando ainda den nos tempu. Ora Dios
"Su kandela ku no ta paga" a destrui pika i pekadornan di Sodoma i
Gomora, el a stop di kima.
"Kandela ku no ta paga"(Markos 9:43 48. P'afó di Jerusalem
tabatin e bahia di Gehenna, unda tabata tira tur kos ku no ta sirbi,
animal morto i asta kurpa di kriminalnan. E kandela den e bahia di
Gehenna semper tabata kima i e bichinan tabata kome loke e
kandela a hera. Algun traduktor di Skritura Santu a tradusi e palabra
aki Gehenna, komo fiernu pasobra hopi bes e Hudiunan di e stat ei
a yamé asina. Kandela ku no ta paga a destrui Jerusalem tambe, ma
e kandela ei a kima solamente mes largu ku tabatin algu pa kima.
Asina lo ta na fin di mundu. E tekstnan den paragraf 6 te 9 ta mustra
nos kla ku e malunan lo wordu destrui kompletamente pa e kandela
ku lo purifika tera. Tur rastro di pika i pekadornan lo wordu remove
pa semper for di e universo di Dios.
-
UN DIOS DI AMOR
10. Kon Hesus lo sinti tokante e
destrukshon di esnan perdi?
"Bisa nan:'Manera Mi ta biba!' Señor Dios
ta deklara, `MI no tin plaser den e morto di e
malbado, ma mas bien ku e malbado bira
for di su kaminda i biba. Bira, bira for di
boso mal kamindanan! Pakiko anto boso
kier muri, o kas di Israel?" (Ezekiel
33:11).
0, pakiko hende no kier
skucha na Hesus?
Pakiko nan ta pospone pa
obedesé te ora ta muchu lat?
Pakiko nan ke muri den nan
pikanan?
11. Kiko Hesus Su aktitut ta pa ku e obra tristu di
destrui e perdinan?
"Señor lo aktua awor tambe... Señor lo move pa hasi su
trabou, pa kumpli ku Su tarea. Pero esta trabou straño, esta
tarea-misterioso!"(Isaias 28:21).
E obra teribel di destrui e perdinan ta un akto strañu pa Hesus.
Henter Su bida El a pasa tratando di yuda i salba hende. Lo ta
algu temeroso i lo kibra Su kurason, ora ku finalmente E mester
bini pa hasi su trabou, "Su trabou strañu", "Su akto straño' di
destrui esnan ku nenga Su rogamentu. Pakiko hasi nos kurason
duru?
12. Ki tempu temeroso ta biniendo?
"Pasobra ta para manera Mi ta biba, Senor ta bisa,
tur rudia lo dobla pa Mi, i tur lenga lo duna alabansa na
Dios. Asina anto, kada un di nos lo duna kuenta di su mes
na Dios" (Romanonan 14:11, 12).
Lo ta un dia temeroso ora e mal hendenan para dilanti e Hues
i mira e kara di Hesus ken nan a neglisha, ignorá i despresia.
Por fin ora nan baha kabes den berguensa, nan tur lo grita sin
ekskus i konfesa "Hesu-Kristu ta Señor i E ta hustu!"
Kòrda, ni un persona lo ta destrui a menos el a nenga e
oportunidat pa wòrdu salba. Hesus lo salba tur ku asepte komo
nan Salbador, pero E no por salba ningun hende den nan pika.
Esnan ku konsientemente ta keda tene na pika mester paga e
kastigu, ku ta e Segundo Morto.
13. Siendo ku henter e universo lo wordu purifiká di
pika, kon nos mester biba awor?
"Komo ku tur e kosnan aki lo wòrdu destrui di e manera
aki, ki sorto di hende boso mester ta den un kondukta
santu i deboto... Pesei, stimanan, komo ku boso ta spera
e kosnan aki, sea diligente pa E haña boso den pas, sin
mancha i sin kulpa" (2 Pedro 3:11, 14).
Pronto Dios lo kima e horibel deshecho di pika den e mundu
bieu aki. E ta bai purifika e universo di memoria di pika. Pika
lo ser destruí unda ku e wòrdu haña. Den miserikordia Hesus
ta rogabo pa bandoná pika pa bo no wòrdu destrui den e
Ultimo dianan.
14. Ken lo keda pafó di shelu?
"i nada impuru i ningun hende ku ta hasi abominashon i ta
gaña, nunka lo no drenta den dje, sino solamente esnan ku
nan nòmber ta para skirbi.'" den e buki di bida di e Lamchi"
(Revelashon 21:27).
"I si un hende su nòmber no a wòrdu haña skirbi.'" den e
buki di bida, el a wòrdu tira den e lago di kandela"
(Revelashon 20:15).
Lo bo no ke laga tur pika un banda i duna bo kurason na
Hesus awor mes? Ningun kurashon sushi di pika por drenta
shelu. Tabata pika ku a klaba Hesus na krus. Lo bo tene na
dje? Laga Hesus libra bo di pika i skirbi bo nomber den e Buki
di Bida awor mes.
15. Kon ansioso Hesus ta pa pordona?
`Ami, si, Ami, ta Esun ku ta kita bo transgreshonnan pa Mi
mes kousa; i lo Mi no kòrda bo pikanan"(Isaias 43:25).
Pa su mes amor E ke salba bo. E no por soporta di pensa ku
ún alma ta bai pèrdí Lo bo no ke bisa: "Hesus, mi ta entrega
tur na Bo?
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 8
1. Bo a studia bo versikulo di memoria? ____________________________________________________________________
2. Kuantu hende ta sufriendo awor aki den fiernu? ______________________________________________________ (Par. 3).
3. Ki dia e malunan lo wòrdu kastiga? _______________________________________________________________ (Par. 3).
4. Unda e mortonan malu ta awor aki?________________________________________________________________ (Par. 5).
5. Skritura Santu ta bisa ku e malunan lo wòrdu destrui riba e ________________________________________ aki. (Par. 6).
6. Konforme ku________________________________ (duna tekst), e malunan lo bira shinishi __________________ (Par. 7).
Konforme ku ______________________________ (duna tekst), e kandela ku lo destrui e malunan ta paga kompletamente.
Konforme ku_________________________________ (duna tekst), ningun hende por bisa na unda e malunan tabata. (Par. 8).
7. Revelashon 21:4 ta bisa, "I ____________ lo seka tur ____________ for di nan ______________ ; i lo no tin __________
mas; lo no tin ________________________mas, ni ________________, ni ______ ; e prome kosnan _________________
17
8. Kon Hesus lo sinti pa destrui e perdinan?_________________________________________________________________
9. Kiko e malunan lo atmiti finalmente?_____________________________________________________________________
10. Pone un strepi bou di e kontesta korekto:
a) Algun di e mal hendenan ta sufriendo den fiernu kaba.
b) Lo duel kurason di Hesus pa destrui e malunan.
c. E malunan nunka lo stop di sufri.
d. Si nos arepenti di nos pikanan, Hesus lo salba nos.
11. Si nos kier ta salba, nos nòmber mester ta skirbí den e Buki di _______________________________________________
12. Bo a trata di haña otro hende pa tuma e kurso aki di korespondensia den e siman aki? ____________________________
*************************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON
Nòmber:
Kaya :
Fam: ________________
Number:
Stat:
*********************************************************************************************************************************************
Porfabor debolbe e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Les 9
UNDA E MORTONAN TA?
Versikulo di Memoria: "Ami ta e resurekshon i e bida;
esun ku kere den Mi lo biba, maske e muri" (Juan 11:25).
Nos a studia kon pika a drenta e mundu aki, i kon el a
trese enfermedat i morto. Lo bo rekorda, ku Satanas a
gaña Eva den e Hardin di Eden, ora ku el a bisa "lo bo no
muri" (Genesis 3:4). Te awor den e dianan aki, Satanas
ta trata di hasi nos kere, ku ora hende muri, nan no a muri
di berdat. Den nos versikulo di memoria, Hesus ta
deklar ku hende ta muri, pero El a priminti, ku nan lo biba
atrobe. Ora ku nos bai weta den Skritura Santu pa sina
tokante morto unda nan ta, nos ta lesa e palabranan di
Hesus; nos ta siña for di djE, Esun ku sabi tur kos, i Esun
ku por lanta morto na bida atrobe.
1.
mester di preokupa. Kon gradisido nos mester ta, ku
den Skritura Santu, Dios a duna un kontesta kla na
e preguntanan difisil ei. Laga nos tuma e Beibel so komo
nos guia i kere loke e ta bisa.
"Pasobra destino di yu di hende i destino di
bestia ta meskos. Manera esun ta muri, e otro
tambe ta muri; di berdat, nan tur tin e
mesun rosea Tur ta bai na mesun luga. Tur
a bin di stof i tur ta bolbe na stof (Eklesiastes
3:19, 20).
Idioma por ta mas kla?
Ora ku un hencle murí, e ta
wòrdu pone den tera í ta keda
eínan te riba e dia di
resurekshon.
Kiko hende ta teme mas i ta kompronde menos?
"Ma hende ta muri i ta wordu dera. Hende ta
hala su ultimo rosea, i unda el a keda?... Si un
hende muri, lo e bolbe biba?" (Job 14:10. 14).
MORTO ta wordu teme mas ku kualke otro kos, pasobra
asina poko hende ta kompronde kiko e ta, i kiko ta sosode
ku hende ora e muri. Ora ku un hende muri den e mondi
salbahe di e pueblonan di Borneo, e famianan ta bati
tambu i ta hasi boroto, sperando ku e bochincha ei lo kore
ku e spiritunan malu, ku nan ta pensa a kousa e morto.
Hopi chines, indjan, i otro hende ta sende klapchi pa mes
un proposito.
Masha poko hende ta kere ku animalnan ta bai na un
mundu di spiritu. E tekst aki ta bisa nos bon kla, ku hende
i animal ta muri meskos, nan ta hala nan delaster rosea,
i nan ta bira tera (stat) bek.
3.
Morto ta alkansa kada kas, kada stat i kada pais. Un kas
por ta yen di ku alegria awe nochi, pero pa mainta e ta
yen di ku tristesa. E yu chikitu por ta hungando mainta i pa
anochi e ta morto. Morto ta drenta tur kaminda: den
hospitalnan, riba kamindanan grandi, riba kampo di
bataya. Kon tristu e ta hasi nos, pa risibi un telegram ku
ta bisa ku algun stima di nos a muri diripente!
E MORTONAN NO A WORDU LANTA AINDA
2.
Kiko hopi hende ta kere ta pasa ora un persona
muri?
"Ken sa si rosea di hende ta subi bai ariba i si rosea
di bestia ta baha bai abou den tera?' (Eklesiastes
3:21).
MAYORIA di e religionnan pagano ta siña ku ora un
hende muri, su spiritu ta bai na un bon lugá. Hopi hende
den paisnan sivilisa ta kere, ku hende ta bai shelu ora nan
muri, i bestia ta bai den tera. Probablemente bo a tende
personanan mayor papia tokante morto i hasta diskuti
kiko ta pasa ku hende ora nan muri.
Segun bo ta lesa e tekstnan den Skritura Santu, bo
por sabi ku siguransa kiko ta pasa na morto; lo bo no tin
Unda e mortonan ta sosega te e dia di
resurekshon?
"No straña boso di esaki, pasobra e ora lo yega den
kual tur ku ta den graf lo
tende Su bos, i lo sali;
esnan ku a hasi bon, pa un
resurekshon di bida, esnan
ku a komete maldat, pa un
resurekshon di huisio" (Juan
5:28, 29).
Esaki ta un versikulo
masha importante, biniendo
direktamente for di lepnan di Hesus. E ta bisa nos ku e
mortonan ta den graf i ku
nan lo keda einan te ora ku E yama nan sail afo na
dia di resurekshon, ku lo sosode na Su segundo benida.
4.
Segun Job, ki dia e mortonan lo wordu lanta for
di soño?
"Asina hende ta kai drumi i no ta lanta mas; te ora ku
e shelunan no t'ei mas, e lo no lanta ni wordu spierta
for di su soño un hende muri, lo e bolbe
biba? Tur e dianan di mi lucha lo ml spera, te ora
mi liberashon bin" (Job 14:12, 14).
E mortonan ta drumi den nan graf i ta keda einan, te ora
ei to bo bai sosega i lo lanta pa risibí e parti ku ta
tokabo na e fin di dianan... i hopi di esnan ku ta
drumi den stòf di suela lo spièrta, algun pa bida
eterno, ma otronan pa berguensa i despresio
eterno" (Daniel 12:13, 2).
ku nubianan lora bek, segun ku Hesus ta bini pa segundo
bes. Job a kere firmemente den e resurekshon di kurpa
di e mortonan. El a bisa: "Pasobra mi sa ku mi Redentor
ta biba, i ku na final E lo para riba tera. I despues ku mi
kueru keda destrui, mi sa esaki, ku den mi karni lo mi
mira Dios, Kende ami mes lo mira, i mi mes wowo lo mira
ningun otro hende" (Job 19:25-27).
E angel a bisa Daniel, ku e tabata bai sosega te dia di
resurekshon na fin di tempu, i ku e no mester teme
pasobra morto lo ta un sosiegu sin soñamentu den graf.
JOB tabata mira padilanti na e resurekshon riba "e
delaster dia " (na final) ora ku su Redentor lo bini pa
lante. E tabata mira padilanti na e resurekshon ora ku
atrobe e lo tin un kurpa bibu i lo mira Dios ku su mes
wowonan. Ki speransa bunita, i kon real e ta! (Lesa
tambe Ezekiel 37:1-14).
E M O RTON AN TIN KONO SEM ENTU?
8.
Kiko ta sosode ku hende su pensamentunan ora
ku e muri?
"Su spiritu (rosea) ta sali, e ta bolbe na tera; e mes
dia ei su pensamentunan ta perese"(Salmo 146:4).
"... no tin ni aktividat ni planifikashon ni sabiduria den
Seol (graf), kaminda bo ta bai... di berdat nan amor,
nan odio i nan zelo a perese kaba, i nan lo no tin
parti mas den tur loke ta wòrdu hasi bou di solo.
Pasobra e bibunan sa ku nan lo muri, ma e
mortonan no sa nada" (Eklesiastes 9:10, 6, 5).
ILUSTRASHON:
Ora ku un chines muri, su famia
tabatin e kustumber di hasi
gran preparashonnan pa e
deramentu. For di papel nan ta
prepara un kas grandi, ku
tabatin hopi k am bernan i
meubelnan fini. Den e kas di
papel ei nan ta pone
sirbidornan di papel, ku mester
sirbi nan maestro morto den e
mundu di spiritu. Pafó di e kas
nan ta pone un outo bunita di
papel. E anochi prome ku
deramentu nan ta kima tur esakinan, keriendo ku si nan
hasi asina, e persona morto lo tin un bunita kas, un
bunita outo, i hopi sirbidònan den e mundu di spiritu.
ESAKI ta parse masha straño pa nos, pero 'hopi hende
den paísnan Kristian tin ideanan mes straño di loke ta
sosode na morto. E Skritura Santu ta nos uniko guia
sigur.
Laga nos studia mas tokante morto for di e Palabra di
Dios.
E MORTONAN TA DEN SHELU AWOR?
5.
Kon David ta pone enfasis riba e hecho, ku
mortonan NO ta den shelu?
"E mortonan no ta alaba Señor, ni esnan ku ta baha
den e luga di silensio" (Salmo 115:17).
"Pasobra den morto no tin rekuerdo di Bo; ken lo
duna Bo gradisimentu den Seol (graf)?"(Salmo 6:5).
Esaki ta bisa kla ku e mortonan ta den nan graf, i no den
shelu alabando Hesus.
6.
Hopi tempu despues di morto di David, kiko
Pedro a bisa di dje?
"Rumannan, ku tur konfiansa mi por bisa boso
tokante e patriarka David, ku el a muri i a wòrdu
de r a, i su tu m ba ta se r ka n o s te di a
djawe...Pasobra David no a subi na shelu"
(Echunan 2:29, 34).
E Skrituranan ta papia di David komo un hòmber segun
Dios Su mes kurason (Echunan 13:22). Sin embargo,
asta David no ta den shelu; ainda e ta den su graf.
7. Kiko e angel a bisa Daniel tokante morto
resurek-shon?
"Ma pa loke t'abo, sigui bo kaminda te na e fin; e ora
Esakinan ta dos tekst ku nos mester korda semper. Nan
ta splika masha kla, kiko ta pasa na morto: (1) E rosea,
[tin biaha yarna spiritu] ta sali, e hende ta hala su delaster
rosea; (2) E ta wordu dera i ta bira tera; (3) Riba mes un
dia su pensamentunan ta muri; (4) Den morto no tin
memoria di pasado; (5) Mortonan no sabi nada.
•
9
Ku kiko Hesus ta kompara morto?
"Esaki el a papia i despues El a bisa nan: 'Nos
amigu Lazaro a pega sono, ma Ami ta bai pa Mi
lant’e for di soño
Anto e disipelnan a bis'E: 'Señor, si el a pega soño,
elo bira bon'. Awor Hesus tabata papia di su morto,
ma nan a kere ku E tabata papia di e sosiegu di
soño. E ora ei Hesus a bisa nan bon kla: `Lazaro a
muri”” (Juan 11:11-14).
Hesus a bisa, "Lazaro ta drumi', i despues El a bisa
klaramente, "Lazaro ta morto". Sinkuenta i kuater (54)
biaha Skritura Santu ta papia di morto manera un soño
Ora un hende drumi un bon soño anochi, ta parse ku
mainta ta bini lihe, no ta asina? Ora ku e spierta na e
yamada di Hesus riba e mainta di resurekshon, lo parse
na dje, ku e tabata na soño solamente un ratiko. E
diferensia mas grandi entre soño i morto ta, ku ta
solamente Hesus por lanta un hende for di e soño di
morto. Ta pesei nos mester skucha Su bos awor, asina
ku nos lo ta kapas pa tende Su bos riba e dia di
resurekshon.
9.
E siñansa di Skritura Santu, ku e mortonan no tin
konosementu, ta masha rasonabel.
Nunka bo a mira un outu ku tabata kore duru dal un hende
benta abou for di su konosementu? Segun e ta drumi riba
kaya, kompletamente for di su tino, kuantu kos e sabi? E
ta mira kiko ta pasando rònt di dje? Nò! Awor supone ku
un trùk ta pasa i trap'e i e ta muri, kiko lo e pensa i kuantu
kos lo e sabi? Algun lo kontesta, "despues ku e muri, e lo
sabi tur kos", sin embargo, mientras ku e tabata for di su
konosementu e no tabata sabi nada. Skritura Santu ta
bisa, "Riba mesun dia su pensamentunan a muri", i "e
mortonan no sabi nada". E mortonan ta den nan graf,
sosegando den un sono inkonsiente. Ningun di e
mortonan ta den shelu awor of ta sufriendo den fiernu. Ki
bunita pa sabi, ku nos stimanan, ku a muri, no ta bibando
awor aki den algun mundu di spiritu, mirando abou riba
nos, segun nos ta pasando dor di tristesa di bida i dolor di
kurason. Nò, nan ta sosegando den nan graf, wardando
e yamada di Hesus, e Dunadó di Bida. Su promesa na Su
yunan fiel ta: "pasobra lo bo wòrdu paga bek na e
resurekshon di e hustunan" (Lukas 14:14).
SPLIKASHON DI TEKSTNAN DIFISIL
AWOR nos ta bai studia brevemente tres pregunta ku ta
molestia hopi hende. (Si e parti aki ta parse muchu difisil
pa bo, no prekupa kune. Sigui na paragraf 12).
1.
2.
Kon bo ta splika Eklesiastes 12:7? Den Beibel, e
rosea di bida tin biaha ta wordu yama e "spiritu"
(Mira Job 27:3). Ora ku un hende muri, e rosea di
bida ei [òf spiritu] ta bai bek na Dios ku a dun'e.
Pero, no tin ningun konosementu den un hende su
rosea.
Segun Lukas 16 Hesus no a siña ku hende ta bai
direktamente shelu of fiernu ora ku nan muri?
No! E Hudiunan a siña e idea ei. Ningun hende ta
kere, ku ora un hende muri su kurpa ta wordu hiba
shelu of fiernu, pasobra tur hende sabi, ku e kurpa
ta keda den graf despues ku el a wordu dera. Tog
e parabola aki ta papia di e varios partinan di e
kurpa-- e dede, lenga i wowonan. Hesus tabata
simpel-mente usa e idea Hudiu di morto, pa siña un
gran les moral.
Den Huesnan 9 tin un gran les moral marká. E ta papia
einan di palunan, ku ta papia, tòg, ningun hende no a
purba kontrolá si e palunan di berdat ta papia.Lukas 16
tambe ta un parabola. Den e parabola of les ophetivo aki,
Hesus ta usa e ideanan pa siña Su skuchadornan e gran
les, ku ta den e bida aki nos mester hasi nos desishon
etèrno.
3.
Segun Lukas 23:42, 43 e ladron riba krus no a
bai shelu riba djabierne?
Si bo pone e kòma despues di e palabra "awe",
[kaminda e mester ta], e nifikashon ta bira masha kla. "Di
berdat Mi ta bisabo awe, lo bo ta ku Mi den paraiso. E
puntuashon di Beibel a wordu agrega dor di hende ora ku
nan a tradusí e Beibel, i e no ta pa medio di inspirashon.
Mas ainda, e ladron no a muri e djabierne ei (Juan 19:31,
33), i Hesus, riba e siguiente djadumingu, despues di Su
resurekshon a bisa ku ainda E no a bai shelu (Juan
20:17). Pesei nos sabi ku Hesus i e ladron NO por a
kontra ku otro den shelu riba e djabierne di krusifikshon.
SPIRITISMO
12. Ki gran spiertamentu a wòrdu duná kontra purba
di papia ku e mortonan?
"Entre boso no mag wòrdu hañá ningun hende ku ta
praktika adivinashon òf ku ta praktika
bruheria, òf ku ta pronostika, òf ku ta praktika
magia, ni ningun hende ku ta plega hende, of
ku ta montadó òf spiritista, òf ku ta konsulta ku
e mortonan. Pasobra ken ku hasi e kosnan aki
ta un abominashon na Señor"(Deuteronomio
18:10-12). "Awor un hòmber òf un muhé ku ta
montado òf spiritista mester wordu matá sigur.
Nan mester wòrdu piedra ku piedra;
nan kulpa di sanger ta riba nan" (Levitiko 20:27).
Den tempu di Skritura Santu, tabatin 'medium' spiritista,
ku tabata wòrdu yama hasidonan di brua, dunadonan di
poder, ku tabata profesá di ta kapas di papia ku mortonan.
Esaki tabata un engaño di Satanas, meskos ku e ta
awendia, pasobra Dios a deklara klaramente ku e
mortonan ta morto; ku nan no sabi nada; ku nan no ta den
shelu of den algun mundu di spiritu. Asina peligroso i
teribel e engaño aki ta, ku Dios a ordená pa tur e
hendenan aki wordu matá. Saul, e promé rei di Israel a
wordu matá pasobra el a desobedese Dios i a trata di
papia ku mortonan pa medio di un spiritista. (Mira 1
Samuel 28; 1 Kronikanan 10:13, 14).
Si un hende obliga bo pa bai na un reunion spiritista, NO
BA!!!! E mensahenan ku e persona trese, ta for di e
angelnan malu di Satanas, i no ta for di e mortonan, ku no
sabi nada.
NOS SPERANSA-- RESUREKSHON
13. Solamente ken por redemi nos for di morto i e
graf?
"Ami ta Esun ku ta biba; i Mi tabata morto, i mira, Mi ta
bibu pa semper, i Mi tin e yabinan di morto i di Hades
(fiernu)" (Revelashon 1:18).
"Esun ku kere
den e Yu, tin
bida eterno"
(Juan 3:36).
Si, ta Hesus so tin e yabi di e graf. Si bo kere den
djE i obedese Su palabra, bo tin e siguransa di e
poder
di resurekshon i e promesa di bida eterno den shelu!
PREGUNTANAN P A REPASO DI LES 9
1. Bo a studia e versikulo di memoria?_____________________________________________________________
2. Kiko hende ta teme mas i ta kompronde menos?__________________________________________________
3. Segun Eklesiastes 3:19, 20 (par. 2) animalnan i hende ta bai diferente lugá ora nan muri? __________________
4. Hesus ta bisa ku ainda e mortonan ta den nan ______________________________________________(par. 3)
5. Job 19 ta bisa: "Mi sabi ku mi _________________________ ta biba, i ku na final E lo_____________________
Tambe e ta bisa: "den mi_______________________________ lo mi mira ________________________" (par. 4)
6. Skrap e deklarashonnan robes den e siguiente parti: (par. 5-7)
a) E mortonan ta alabando Dios awor'aki.
b) E mortonan no ta den shelu ainda.
c) David a bai shelu ora ku el a muri.
d) A wòrdu bisa na Daniel, ku e mester sosega te e dia di resurekshon.
7. Salmo 146:4 ta bisa: "Su _______________ ta salt, e ta bolbe na ______________ ; e mes dia ei su __________
ta _________________ (par. 8)
8. Eklesiastes 9 (par. 8) ta bisa ku no tin __________________________ni __________________________________ den
I Eklesiastes 9:5 ta konta nos, "Pasobra e________________ sa ku nan lo____________ , ma e _____________
no sa nada".
9. Hesus ta kompará morto ku un sosiegu sin _________________(Par. 9). Ora un hende spierta mainta, ta
parse ku e tabata na soño solamente un ___________________________________
10. Ora un hende ta for di su konosementu, kuantu kos e sabi?______ . Ora un hende muri, kuantu kos e sa?
11. Den tempu di Skritura Santu, Dios a bisa ku e hendenan ku ta profesá di por papia ku e mortonan mester wòrdu
12. Siendo ku Kristu so tin e yabi di graf, ken nos mester obedese i sigui? ___________________________
******************************************************************************************************************
**************
MI NOMBER I DIREKSHON
Nòmber: _________________________________________________Fam: ____________________________________________________
Kaya : ___________________________________________ Number:________________ Stat: _____________________________
************************************************************************************************************************************************************
Debolbe e papel aki pa korekshon na: Bos di Profesia -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Les 10
GUERA I DIKTADORNAN TA PROBA
KU HESUS SU BENIDA TA SERKA
VersÍkulo di Memoria: "Ma ora ku e kosnan aki kuminsa
tuma lugá, wak ariba i lanta boso kabes, pasobra boso
redenshon ta yegando serka" (Lukas 21:28).
Ora ku nos pober mundu tembla ku gueranan i sakudi for
di atakenan di bòm, hende ta puntra: "Kiko e kosnan aki ta
nifika? Kiko ta bini?" Ora ku batayanan ta den furor i tera
tembla ku ehersitonan ku ta marcha, hende ta puntra, "E
"I boso lo tende di gueranan i rumornan di gueranan;
Pasobra nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra
reino" (Mateo 24:6, 7).
e ta muchu mas pió awendia, pasobra e ta wòrdu hasí ku
instrumentonan masha peligroso mes.
Kada hende mester lesa Mateo 24 kuidadosamente i
frekuentemente, pasobra e kapitulo aki ta e oloshi tras di
profesia, ku Hesus a duna nos, asina ku nos por sabi e ora
den kua nos ta bibando. Ora ku Hesus a deskribi
kondishonnan manera nan lo ta den e ultimo dianan- djis
promé ku Su regreso, El a bisa: "Lo tin gueranan i
rumornan di guera: nashon lo lanta kontra nashon, i reino
kontra reino"
Pero algun persona por puntra, "Pakiko mundu ta bira pió
kada dia? Guera nunka ta kaba?" Laga nos ban wak den
Kapitulo bintiun (21) di Lukas ta paresido na kapitulo
b i n t i k u a t e r d i Ma t e o . L a g a n o s b a n w a k a l g u n d i e
versíkulo-nan di Lukas:
profesianan di Skritura Santu no ta bisa nada di e
eventonan teribel aki?" Pa malu ku guera semper tabata,
e bunita profesianan di Skritura Santu pa haña e kontesta
na e preguntanan aki.
SOLAMENTE SKRITURA SANTU
TA BISA LOKE TA BINI
1. Ki pregunta a disipelnan a puntraHesus poke
promé ku El a bandona tera?
"I ora E tabata sinta riba Seru di Oleifi, e disipelnan a
bin nan so serka dje, bisando: Bisa nos, ki tempu e
kosnan aki lo sosode, i kiko lo ta e señal di Bo
benida i di e fin di tempu?"' (Mateo 24:3).
-
"I ora boso tende di gueranan i revolushonnan, no
spanta; pasobra e kosnan aki mester tuma lugá prome,
ma e fin no ta sigui mesora... Nashon lo lanta kontra
nashon, i reino kontra reino, i lo tin tembloman grandi i
pestilensia i hamber na varios luga, i lo tin terornan i
señalnan grand' for di shelu... I lo tin señalnan den solo
i luna i streanan, i riba tera angustia entre e
nashonnan, i desesperashon pa motibu di e ronkamentu
di laman i olanan; hendenan ta desmaya di miedu i den
ekspektativa di e kosnan ku ta bin riba mundu, pasobra
e podernan di e shelunan lo wòrdu sakudí. I e ora ei
nan lo mira e Yu di Hende ta bin den un nubia ku poder
i gran gloria" (Lukas 21:9-11; 25-27).
Mas ku dos mil añanan pasá, Hesus a duna e kuadro
sorprendente aki di e kondishonnan den e último dianan,
djis promé ku Su segundo benida. Hopi hende a siña ku
mundu lo bira miho i mas miho, pero, Hesus a siña ku
mundu lo bira pió i mas pió!
Segun bo ta lesa di e horornan di guera, òf ta skucha
di nan na radio, bo por bisa, "Esei ta proba ku Hesus Su
benida i e fin di mundu ta masha serka".
Esaki ta un di e preguntanan di mas importante ku a wòrdu
puntra, "Kua lo ta e señal di Bo benida i di e fin di mundu?"
Awor, mas ku nunka, nos mester di un kontesta for di e
Beibel.
2.Kua ta algun di e señalnan ku Hesus a duna?
3.Kon e profeta Juan ta deskribi kondishon di e
n as honn an d jis p ro mé k u Hesus bin i be k?
"I e nashonnan a bira furioso, i Bo furia a bin, i a yega e
tempu pa e mortonan wòrdu husga, ...pa duna Bo
sirbidonan... nan rekompensa... i na esnan ku ta teme Bo
nòmber, tantu e chikitunan komo e grandinan, i pa destrui
esnan ku ta destrui e tera" (Revelashon 11:18).
Den e eventonan ku ta tuma luga tur rònt di nos awe, nos
ta mira e señalnan di e ultimo dianan. Kon gradisidu nos
mester ta ku e Skritura Santu ta bisa nos di antemano di tur
e kosnan ei. Ta manera un seladó riba muraya ku ta
spierta ora tin peliger.
4.
Ki spiertamentu Pablo ta duna tokante e ultimo
dianan?
"Pasobra boso mes sa masha bon ku e dia di Señor
lo bin meskos ku un ladron den anochi. Mientras ku
nan ta bisa: 'Pas i seguridar perdishon lo bin riba
nan diripiente, manera doló di parto riba un muhé na
estado; i nan lo no skapa. Ma boso, rumannan, no ta
den skuridat, ku e dia ei lo sorprende boso manera
un ladron... asina anto, no laga nos drumi manera
otronan ta hasi, ma laga nos ta alerta i sobrio" (1
Tesalonisensenan 5:2-4, 6).
No tin motibu pakiko un Kristian mester ta asombra pa
oumento di guera den e ultimo dianan aki. Pablo ta avisa
tokante e gritu di "pas i seguridat" falsu, ku lo wòrdu zona
tur kaminda i ku lo terminá den destrukshon diripiente. Pas
per-manente lo bini nunka na nos pober mundu. Mundu ta
den su delaster lucha di morto; su agonía ta krese i esaki
ta proba ku e fin ta masha masha serka.
UN persona ku a duna su kurason
na Dios no mester tin miedu di e fin,
pasobra pa esnan ku ta limpi di kurason,
e dia ei lo ta dia di liberashon for
di tiristesa, dramamentu di sanger, i morto.
(Daniel 2:34, 35).
Den Ultimo dianan, e imagen mester a wòrdu di dal na su
pianan i destruí pa un poder, mas aya di hende su kontrol.
8.
"Abo, O rei, ta un rei di reinan, na kende e Dios di
shelu a duna reino, poder, forsa, i gloria; Abo ta e
kabes di oro" (Daniel 2:37, 38).
E varios partinan di e imagen ta representa e podernan di
mundu. E kabes di oro di e imagen tabata para pa e reino
riku i poderoso di Babilonia, e gran imperio mundial den e
dianan ei.
9.
5.
Kiko a wòrdu pone na konosimentu di Nabukodonosor, e rei poderoso di Babilonia?
"Sinembargo tin un Dios den shelu ku ta revela
misterio, i El a hasi konosí na rei Nabukodonosor kiko
lo sosode den e ultimo dianan" (Daniel 2:28).
E rason pakiko kada hende mester ta interesa den e soño
profetiko di e rei ta, pasobra e ta pronostika historia di e
reinonan di tera te na e fin di tempu. Dios a hasi e rei sabi
"loke lo pasa den Ultimo dianan".
6.
7.
Kiko e rei a mira den su soño?
"Abo, O rei, tabata wak, i mira, tabatin un estatua
grandi; e estatua ei, ku tabata grandi i di splendor
ekstra-ordinario, tabata para bo dilanti, i su aparensia
tabata teribel. E kabes di e estatua ei tabata traha di
oro fini, su pechu i su brasanan di plata, su barika i su
belnan di pia di bròns, su pali pia di heru, su pianan
un parti di heru i un parti di klei" (Daniel 2:31-33).
Kiko lo mester a pasa ku e imagen den e ultimo
dianan?
"Bo a sigui wak te ora ku un piedra a wòrdu korta, no
ku man, i esaki a dal e estatua riba su pianan di heru
klei i a garna nan...i bientu a hiba nan, asina ku no
por a haña ni un rastro di nan. Ma e piedra ku a dal
e estatua a bira un seru grandi i a yena henter tera"
Kua otro reinonan mester a sigui?
"I despues di bo lo lanta un otro reino inferior na esun
di bo, despues un otro, i un di tres reino di bròns, ku
lo goberna riba henter tera" (Daniel 2:39).
Babilonia tabata un reino poderoso i e rei a pensa, ku e stat
di Babilonia nunka por wòrdu konkista. Sinembargo e
profeta a bisa: "Despues di bo lo lanta un otro reino inferior
ku bo". Babilonia e grandi a wòrdu konkista den aña 538
B.C. (Before Christ-prome ku Kristu), pa Medo-Persia, un
reino mas debil representa pa e plata.
Pero e segundo gran reino aki, Medo-Persia, a wòrdu
vense pa Gresia, e terser reino, representa pa koper. Den
aña 331 B.C., Medo-Persia a wòrdu konkista dor di e
general i rei griego, Alexander, e Grandi. Ounke MedoPersia tabatin binti biaha mas tantu sòldat ku e Griegonan,
matòg nan a perde e bataya, pasobra Dios a bisa padilanti
den profesia, ku Gresia lo konkista i lo goberna mundu.
10.
E U R OP A D E N PR OFESI A
K on D a n i e l a ku m i n sa sp l i k a e soñ o d i e r e i ?
Kon Beibel ta deskribi Roma, e di kuater emperio?
"...di kuater reino ku ta mes fuerte ku heru- pasobra
heru ta garna i ta machika tur kos- i manera heru ta
kibra tur kos na pida pida, asina e lo garna i kibra tur
esakinan na pida pida" (Daniel 2:40).
E Griegonan a wòrdu vense pa e Romanonan den e aña
168 B.C. Roma tabata un di e reinonan mas severo i mas
bringadó. Roma tabata e poder di mundu, ku tabata
goberna, tempu ku Hesus a nase. Tabata mientras ku
Roma tabata goberna, ku un esfuerso a wòrdu hasi pa
mata e yu chiki Hesus. Soldatnan di e emperio Romano a
klaba Hesus na krus. Ma e Roma aki di heru, lo no keda
para pa semper, pasobra e siguiente vers ta bisa:
"I ku bo a mira e pianan i e dedenan di pia, un parti di
klei di alfarero i un parti di heru, esei ta nifika ku esaki
lo ta un reino divide" (Daniel 2:41).
E kuater emperionan di mundu tabata Babilonia, MediaPersia, Gresia, Roma. Ripará ku Roma, e di kuater i Ultimo
emperio di mundu, no mester a wòrdu vense pa algun otro
poder grandi di mundu. E lo a bai kibra den varios
reinonan.
1 1 . E d i f e r e n t e r e i n o n a n l o uni ku otro atrobe?
"I ku bo a mira e heru mesklá ku klei, esei ta nifika ku
nan lo meskla ku otro den e simia di hende; ma nan
lo no pega na otro, meskos ku heru no ta meskla ku
klei" (Daniel 2:43).
E versikulo aki ta hasi énfasis, ku e varios reinonan di
Europa nunka mas lo uni ku otro, pasobra Dios a bisa:
"Nan lo no pega un na otro!". Ounke algun di e reinonan lo
tin mesun forsa ku e reino di heru di Roma, ningun lo ta
kapas di konkista e otro reinonan i goberna na nivel
mundial. E nashonnan di Europa lo keda dividi te na fin di
tempu.
Den tempunan pasá, e siguiente reinan i diktadornan
poderoso a trata di konkista i uni Europa:
Siglo nuebe
Siglo dieseis -Siglo diesocho -Siglo diesnuebe -Siglo binti
-
Carlomagno
Carlos V
Louis XIV
Napoleon
E keizer i diktadornan
moderno
Di akuerdo ku e profesia aki, Europa nunka mas lo ta uni
permanentemente bou di ún gobernado. Skritura Santu ta
papia e berdat i ningun hende no ta kapas pa kibra e
profesia ei!
12.
Kiko lo sosode den dianan di e ultimo reinonan
aki?
"I den e dianan di e reinonan ei e Dios di shelu lo
lanta un reino ku nunka lo no wòrdu destrui, e lo
garna i pone un fin na tur e reinonan aki, ma e mes lo
dura pa semper" (Daniel 2:44).
Nos ta bibando den e delaster dianan, abou den e pianan
i dedenan di pia di e imagen. E reinonan dividi di Europa
a kuminsa, tempu ku Roma antiguo a kibra for di
(esaki ta un otro profesia haña den Daniel 7). Shete di e
reinonan original ei lo sigui eksisti te na fin di tempu.
Mientras ku Europa ta dividi ainda, ku ningun reino
supremo na kontrol, Hesus lo bini, i E lo establese Su
reino, ku ta dura pa semper. Si, guera i dramamentu di
sanger ku nos ta tende tur dia di dje den notisia, ta un di e
señalnan sigur, ku e fin ta masha masha serka, pronto
Hesus lo bolbe!
LANTAMENTU DI E NASHONNAN PAGANO
13.
K i ko e pr ofe ta t a bis a d i l an tame n tu d i e
nashonnan pagano djis prome ku e fin?
"Pakiko e nashonnan ta reboltia asina, i e pueblonan
ta plania un kos bano?"(Salmo 2:1).
"Proklamá esaki meimei di e nashonnan: prepara un
guera; lanta e hòmbeman poderoso. Laga tur
soldanan hala serka, laga nan subi. Bati boso
plugnan traha spada ku nan, i bati boso skernan-pasnui traha lansa ku nan; laga e debil bisa: `Mi ta un
hòmber poderoso'. Pura bin, boso, nashonnan tur
rònt, i reuni ayanan... Laga e nashonnan lanta i bin
na e vaye di Josafat, pasobra ayanan lo mi sinta pa
huzga tur e nashonnan tur rònt. Zwai ku sikkel,
pasobra e koseha ta hechu... pasobra nan maldat ta
grandi. Multitutnan, multitutnan den e vaye di
desishon!" (Joel 3:9-14).
Esaki ta un di e profesianan mas interesante den Skritura
Santu. Sentenares di añanan prome ku tempu di Kristu, e
prof etanan a p ronostika e lanta mentu grandi di e
nashonnan pagano den e ultimo dianan. Segun nos ta
mira e profesia aki kumpli, meskos ku otronan a kumpli
kaba, nos sabi ku e fin ta kasi serka.
ARMAGEDON
Na unda tera su ultimo bataya lo wordu bringa?
"I e di seis angel a basha su kòmchi riba e gran Riu
Eufrates; i su awa a seka, pa e kaminda wòrdu
prepara pa e reinan di oriente... pasobra nan ta
spiritunan di demoñonan ku ta hasi milagernan, ku ta
sali bai serka e reinan di henter mundu, pa reuni nan
pa e guera di e gran dia di Dios Todopoderoso...i
nan a reuni nan tur huntu na e lugá ku na lenga
hebreo yama Armagedon" (Revelashon 16:12,14, 16).
Bou di e di seis plaga, serka di e fin di tempu, e
nashonnan di henter mundu lo ta den guera. Segun
profesia e ultimo bataya lo wordu bringa den un lugar ku
yama Armagedon.
Kiko lo trese un fin na e ultimo bataya di tera? "
I a sali un bos duru for di e tempel for di e trono,
bisando: “Ta kumpli” i tabatin un temblor grandi,
manera no tabatin nunka desde ku hende a bin na
eksistensia riba tera,... i tur isla a hui bai, i e serunan
no a wordu haná mas" (Revelashon 16: 17, 18, 20).
"I e shelu a hala sera manera un ròl ora ku e wòrdu
lorá; i tur seru i isla a wordu kitá for di nan lugá. I e
reinan di tera i e hòmbernan grandi i
e komandantenan i e rikunan i e poderosonan i
tur esklavo i hòmber liber a bai skonde den e
kuebanan meimei di e barankanan di e serunan; i
nan a bisa e serunan i e barankanan: 'Kai riba nos i
skonde nos pa e presensia di Esun ku ta sinta riba
trono, i pa e furia di e Lamchi; pasobra e dia
grandi di nan furia a yega, i ken lo por keda
para?" (Revelashon 6:14 17).
-
Kristu Su benida ta pone un fin definitivo na gueranan i na
tristesa. Ojalá abo tambe por ta den e grupo ku ta stima
Hesus i por ta entre e salbanan!
,
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 10
1. Bo a siña e versikulo di memoria? _____________________________________________________
2. Ki gran pregunta e disipelnan a puntra Hesus?_____________________________________________
3. Hesus a bisa ku lo tin oumento di ___________________________ segun e fin di mundu ta serka (Par. 2).
4. Pablo a bisa: Pasobra ora ku nan bisa ______ i _______________ , anto diripiente ________________
lo bini riba nan".
5. For di tempu di Daniel pariba, kuantu emperio mundial lo mester tabatin? (Par. 10) ________________
6. Nombra e emperionan__________________________________________________________
7. Nos sabi ku ningun diktador nunka lo konkista i uni Europa atrobe, pasobra Daniel 2:43 ta bisa : "Nan lo no
na otro, meskos ku ____________no ta ______________ ku klei".
8. Mientras ku Europa ta dividi ainda, ku ningun reino supremo na__________
lo establese Su
, ku ta dura pa
'
____________ lo bini, i E
. (Par. 12).
9. Segun Salmo 2 i Joel 3, e nashonnan _______________ lo lanta i lo prepare pa ___________________ djis
prome ku _____________ bini. (Par. 13).
10. E delaster bataya lo wòrdu bringá na un luga ku yama na hebreo ________________________ , i e lo
wòrdu pará dor di e benida di _______________ . (Par. 14, 15).
PREGUNTANAN DI KURASON:
Bo ta kere ku e benida di Hesus ta masha serka?_____________________________________________________
Bo a hasi bo desishon pa sigui Hesus tur e kaminda, i pa ta prepará pa Su benida?__________________________
************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber:
Kaya
Fam:
Number:
Stat:
***********************************************************************************************************************************************************
Debolbe e papel aki pa korekshon na: Bos di Profesia -- P.O. Box 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LU S DI M UN DU
Bos di Profesia Lès 11
KON SA KIKO DIOS TA SPERA DI NOS
Versikulo di Memoria: "Si boso ta stima Mi, boso lo
warda Mi mandamentunan" (Juan 14:15).
E les aki ta masha importante, pasobra si nos mester salba,
nos mester sa eksaktamente kiko ta spera di nos. E Palabra
di Dios, e Beibel, lo bisa nos esei.
1.
Kiko ta henter nos deber, na lus di e huisio?
"E konklushon di tur loke ku a wòrdu tendi, ta: teme
Dios i warda Su mandamentunan, pasobra esaki ta
aplikabel na kada persona. Pasobra Dios lo trese tur
echo na huisio, tur kos ku ta skondi, sea bon òf malu"
(Eklesiastes 12:13, 14).
Bo por mira Moises, segun ku e ta risibi instrukshon-nan for di
Dios riba e Seru di Sinai, skirbiendo e lei seremonial den un
buki? E lei aki tabata pone na banda dje arka. E arka tabata
un kaha sagrado, ku tabata wòrdu warda den e lugar mas
santu den e tempel di Dios, e santuario. Tabatin un reki òf
saku pega na banda di e arka aki, den kua e lei di Moises
tabata wordu warda.
E lei seremonial di Moises tabata e base ku tabata guia pa tur
e ofrendanan di karni i di bebida i e servisionan speshal den e
tempel. E lei di Moises tabata kontene tambe reglanan di
gobernashon pa e reino di Israel i instrukshonnan pa e dianan
santu di kada aña, ku nan mester a warda. E dianan speshal
aki ku nan tabatin kada aña, tabata wòrdu yama algun bes
"Sabatnan Anual" (Mira Levitiko 23).
E ofrendanan, seremonianan, i sabatnan anual ei tabata
apunta padilanti na e krus di Hesus i Su sakrifisio pa
pekadornan.
4.
For di e Skritura aki nos ta mira, ku si nos mester salba, ta
nos deber dilanti Dios pa warda Su mandamen-tunan. Pero
bo por puntra, kua di nan?
2.
Kuantu lei Dios a duna Israel na Seru di Sinai?
"... kontal ku nan perkura di hasi konforme tur loke
Mi a ordena nan, i konforme henter e lei ku mi
sirbido Moises a ordena nan" (2 Reinan 21:8).
"Si, henter Israel a falta ku bo lei i no a kumpli kune,
pasobra nan no a tende di Bo. Nos a peka kontra Bo.
P'esei e maldishon, afirma ku un huramentu i skibí den
e lei di bo sirbido Moises, ta kai awor riba nos" (Daniel
9:11).
Ki ora e ofrendanan seremonial i sabatnan anual, ku
nos ta haña den e lei di Moises, a yega na un fin?
"Dor di kansela e sertifikado di debe ...i El a kit’e for di
kaminda dor di klab'e na krus... Pesei, no laga ni un
hende aktua komo boso hues en kuanto komementu òf
bebementu, òf enkuanto un dia di fiesta òf luna nobo òf
dia di Sabat-- kosnan ku ta djis sombra di loke mester
bin" (Kolosensenan 2:14, 16, 17).
E versnan aki ta hasi kla ku e seremonianan i ofrendanan di
komementu i bebementu i di e sabatnan anual i otro dianan di
fiesta, tur a yega na un fin riba e krus. Ta p'esei no ta spera
awe pa Kristiannan sigui e leinan seremonial di Moises. Komo
ku nan tur tabata apunta padilanti na Hesus, naturalmente
nan a yega na un fin ora ku Hesus a muri na krus.
E LEI DI DIES MANDAMENTU
Tur dos tekst ta referí na e dos leinan: e lei di Dios, of e Dies
Mandamentunan; i e lei di Moises, ku ta e leinan di
ordenansanan i gobernashon. Ta masha importante pa nos
tene e dos leinan aki separa den nos mente.
3.
Ken a skirbi e lei seremonial, i unda e tabata pone?
"I a sosode ku ora Moises a kaba di skirbi e
palabranan di e lei aki den un buki te ora nan a keda
kompleta, Moises a duna ordu na e levitanan ku tabata
karga e arka... Tuma e buki di lei aki i pon'e banda di
e arka di aliansa di Señor boso Dios, pa e keda
ayanan komo un testigu kontra boso"
(Deuteronomio 31:24, 26).
5.
Ken a skirbi e Dies mandamentunan i unda nan
tabata pone?
"I ora ku El a kaba di papia ku Moises riba Seru Sinai, El
a dun'e e dos tablanan di testimonio, tablanan di piedra,
skirbi ku e dede di Dios" (Eksodo 31:18).
"E ora ei Moises a bira baha for di e seru ku e dos
tablanan di testimonio den su man, tablanan ku tabata
skirbi na tur dos banda;... i e tablanan tabata Dios Su
obra, i e skirbimentu tabata Dios Su skirbimentu, grabá
riba e tablanan" (Eksodo 32:15,16).
"No tabatin nada den e arka sino solamente e dos
tablanan di piedra ku Moises a pone den dje"
(1 Reinan 8:9).
E Dies Mandamentunan tabata asina importante, ku Dios a
konfia ningun hende ku e skirbimentu di nan. Nan tabata
skirbi riba tablanan di piedra ku e dede di Dios. Esei no ta
bunita pa pensa, ku Dios Mes, ku Su mes man a skirbi e
Dies Mandamentunan i a duna nan na hende? Kon sagrado
nan ta!!! Kon algun hende por tribi di kambia e Dies
Mandamentunan ei? Asina sagrado e tablanan di piedra
tabata riba kua e Dies Mandamentunan tabata skirbi ku nan
a wordu pone den e arka sagrado.
,
6.
Pa kuantu tempu e Dies Mandamentunan
mester a wordu warda?
"For di promé aya mi a kompronde for di Bo
testimonionan, ku Bo a funda nan pa semper"
amor pa Dios i amor pa hende tur e lei i profetanan ta basá
(Mateo 22:37-40). E parti aki di Mateo ta sitanan di dos tekst
ku tin den Testament Bieu, kuanan ta Deuteronomio 6:5 i
Levitiko 1 9:1 8.
Bo ke kontrolá i mira si bo ta kere kada un di e Dies
Mandamentunan? Skirbi SI Of NO tras di e siguiente deklarashonnan:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Bo
Bo
Bo
Bo
Bo
Bo
Bo
Bo
Bo
Bo
ta kere ta robes pa adorá otro diosnan? ..
ta kere ta robes pa adorá imagennan? ...
ta kere ta malu pa hura? ....
ta kere ta malu pa kibra e sabat? ...
ta kere ta malu pa desobedese bo mayornan? ..
ta kere ta malu pa mata ...
ta kere ta malu pa komete adulterio? ..
ta kere ta malu pa horta? ...
ta kere ta malu pa gaña? ...
ta kere ta malu pa kudisha? ...
(Salmo 1 1 9:152).
7.
E morto di Kristu riba krus por a kaba ku e
Dies Mandamentunan den algun manera?
"No kere ku Mi a bin pa abolí e Lei òf e Profetanan; Mi
no a bin pa abolí, sino pa kumpli. Pasobra di berdat Mi
ta bisa boso, te ora ku shelu i tera pasa, ningun yota ni
tilde di e Lei lo no pasa, te ora ku tur kos keda kumpli.
Esun anto ku anula un di e mandamentunan di mas
chikitu aki, i siña hende asina, lo wòrdu yama esun di
mas chikitu den e reino di shelu; ma esun ku warda
nan i siña nan na otro, esei lo wòrdu yama grandi den
e reino di shelu" (Mateo 5:17-1 9).
9. Ora hende mira e Dies Mandamentunan, kiko e
mester atmiti?
"Asina anto Lei ta santu, i e mandamentu ta santu i
hustu i bon" (Romanonan 7:12).
ILUSTRASHON:
Un biaha un hòmber a bisa: "Mi ta desea mara Hesus por a
bisa nos direkt kiko ta ser spera di nos, unu, dos, tres, kuater,
sinku, seis, shete, ocho, nuebe, dies. Kla kla! Anto nos lo sa
eksaktamente kiko ta bon i kiko ta malu".
E minister a kontesta: "Esei ta eksaktamente loke Hesus
a hasi. El a duna nos Dies Mandamentu-- un lista di dies regla
kla kla, ku E ta spera nos lo sigui. I tòg, asina mes hopi hende
Ken por tribi kita e Dies Mandamentunan despues ku Hesus ta nenga di sigui tur e mandamentunan ei, of ta purba persuadi
a duna un spiertamentu asina kla? Ni un parti di mas chikitu, nan mes ku e mandamentunan, a lo menos, un parti di nan a
manera e 'punt' ariba un i of e wordu kita".
strepi di e 't' por wòrdu kita for di e
.
lei, tanten ku shelu i tera ta eksistí. Segun ku abo ta repasa e Dies Mandamentunan, bo por mira
VI
II VII
ku ta mes malu pa kibra nan awor manera tabata den tempu
Hopi hende ta bisa ku algun di e di Hesus.
Dies Mandamentunan ta menos
importante ku otronan. Hesus, nos
hende por kita e Dies Mandamentunan santu
ehe mp el a wa r da e
mandamentunan, i E ta avisa ku
skirbi ku Dios Su mes dede!
kualke hende, ku sina ku kualke di
Ta mes malu awendia pa mata,
e mandamentunan ei a wordu kita,
lo wordu konsidera den shelu komo
kibra sabat, harta, gana, etc.,
e hende di mas menos. Ki tristu ta
ku hopi hende ta siñando otronan
ku parti di e Dies Mandamentunan
a wòrdu kitá!
8.
Kualke hende ku ta warda nuebe di a Dies Mandamentunan por spera di ta salba?
"Pasobra ken ku kumpli ku henter e Lei i sinembargo
ta trompeka den ún solo punto, esei a bira kulpabel di
tur" (Santiago 2:10).
Versikulo 11 ta hasi kla, ku e apostel Santiago ta papiando
akinan di e Dies Mandamentunan.
E DIES MANDAMENTUNAN
E promé kuater (4) mandamentunan ta mustra nos deber ku
nos tin pa ku Dios. E ultimo seisnan ta papia di nos deber
pa ku nos prohimo. Hesus a bisa ku ariba e dos leinan ei--
manera e tabata promo ku e krus.
Hesus a bisa ku nan lo para mes largu
ku skelu i tera ta eksisti.
10. Kon nos por mustra nos lealtat na Hesus?
"I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos
warda Su mandamentunan...i Kiko ku nos pidi nos ta
r i s i bí f o r di d j E , p a sob r a n o s t a w a r d a S u
mandamentunan i ta hasi e kosnan ku ta agradabel
den Su bista"(1 Juan 2:3; 3:22).
Nos ta haña mesun pensamentu den e versikulo di memoria.
Si nos ta bai sigui Hesus, anto nos lo warda Su
mandamentunan. Ningun hende ku berdaderamente stima
Hesus lo adora idolo, lo hura, kibra e Sabat, di e di shete dia,
òf desonra su mayornan, gaña, hòrta, of kibra kualke ún di
e otro mandamentunan.
Ora un persona bisa bo, ku no ta malu
pa kibra un di e mandamentunan ei,
bo sa ku e no ta papia pa Hesus.
bon hende e persona ei tabata promé ku el a hasi e krimen.
Nan a konta di su bon famia. E gobernador a disidi di pordona
e hòrnber i lagu'e den libertat.
Esei kiermen ku e kriminal pordoná tabata liber e ora ei pa
kibra e lei, ki ora ku e tabata ke? Klaro ku no! E mester tene
mas kuidou ku nunka pa e ward'é.
Hesus ta pordona nos nos pikanan i ku Su sanger E a paga
nos debe di morto. Nos anto, por sali bai i kibra e Dies
Mandamentunan na nos antoho? Pablo ta bisa,
"Apsolutamente no!" For di awor padilanti, nos mester ta mas
kuidadoso ku nunka pa obedese Su boluntat.
13.
Solamente kon nos ta salba?
"Pasobra pa medio di grasia boso a wòrdu salba dor di
fe, i esei no di boso mes; e ta e don di Dios"(Efesionan
2:8).
E Dies Mandamentunan no por salba nos; nan ta bisa nos kiko
piká ta. Solamente Hesus Su sanger por salba nos. Nos ta
salba pa medio di grasia, kua ta miserikordia ku nos no ta
merese. E ta un regalu di Dios.
Mira den un spil. Bo ta mira
sushi riba bo kara? E spil por
hasi’é limpi? NO! Awa
k u habon so por hasi esei.
(Mira S a n t i a g o 1 : 2 3 ) . E
Dies
Mandamentunan
ta
mustra nos e fayo, pero
solamente e sanger di HesuKristu por limpia nos pikanan.
Hesus a priminti di skirbi Su
lei den nos kurason yuda nos
pa no peka mas.
GRASIA, KU TA SALBA, I E DIES
MANDAMENTUNAN
11
Kiko ta piká, i kua ta su resultado?
"Ken ku praktika piká ta praktika kibramentu di lei
tambe; i piká ta kibramentu di lei" (1 Juan 3:4).
"Pasobra e pago di piká ta morto"(Romanonan 6:23).
E uniko manera ku nos por konose piká ta pa medio di e lei-e Dies Mandamentunan. Kibramentu di lei ta pika, i pago di
piká ta morto. Si nos ke ta salba, nos mester haña yudansa
di Hesus pa warda Su Dies Mandamentunan. Segun nos ta
hala serka i mas serka di Hesus, nos lo hala mas serka di Su
lei, e Dies Mandamentunan.
12. Ora un hende obedese Kristu Su lei, kiko e ta
hana?
"Pasobra piká lo no tin dominio riba boso, pasobra
boso no ta bou di lei, ma bou di grasia. Kiko anto?
Nos lo peka pasobra nos no ta bou di lei ma bou di
grasia? Di ningun manera! Kiko nos lo bisa anto?
Nos mester sigui den piká pa grasia por oumenta? Di
ningun manera! Kon nos ku ta morto pa piká, lo sigui
biba den dje?"(Romanonan 6:14, 15,1,2).
Si nos trata, ku yudansa di Hesus pa obedese e Dies
Mandamentunan, nos lo no wòrdu kastiga, pasobra e sanger
di Hesus "ta purifika nos di tur pika" (1 Juan 1:7).
Pa medio di obedensia nos ta haña grasia òf
miserikòrdia den Hesus. GRASIA ta duéle of miserikerdia,
ku nos no ta merese. Esei kiermen ku pasobra nos ta salba
pa medio di Su grasia nos por sigui kibra kualke un di e Dies
mandamentunan ku Dios a duna nos? NO!!! E apostel
Pablo ta kontesta, "Dios libra!"
ILUSTRASHON:
Un hòmber a bira rabiá diripiente i a komete un krimen
teribel. El a wòrdu sentensia na morto. Amigunan a roga ku
e gobernador pa spar su bida. Nan a konta e gobernador ki
14.
Pakiko nos mester trata tur dia di obedesé Kristu Su
mandamentunan?
"Bendishona ta e esklavo ei, ku su shon ta haña ta hasi
asina ora ku e bin... Pa e motibu aki boso tambe sea
prepará, pasobra e yu di hende lo bin na un ora ku boso
no ta pensa"
(Mateo 24:46,44).
E fin ta masha serka. Nos tin ni ún dia pa gasta, òf un
momentu pa perde! Esnan ku ke bai biba den shelu, mester
siña obedese e leinan di shelu akinan na tera. Nos mester
determiná awor pa sigui Hesus tur e kaminda, asina ku nos por
ta kla pa Su benida.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 11
1. B'a siña bo versikulo di memoria? ____________________________________________________
2. Henter e deber di hende ta pa _____________
Kuantu lei tin den Beibel? ___________ (Par. 2). Nan ta: _________________________________________
4. Ken a skirbi e lei ku ta papia di ofrendanan i seremonianan? ______________________ Dios a skirbi e Dies
________________________ ku _______________ riba tablanan di ________________
5. E lei di Moises tokante ofrendanan i seremonianan a kaba na e ______________________________
E lei di Dios lo dura_________________________________________________________________ (Par. 6).
7. Skrap e deklarashonnan ku ta robes: (Par. 7).
a)E Dies Mandamentunan a kaba na e krus.
b)Hende ku kita un parti di Dios Su lei, ta konta pa shelu komo e gañadó di mas pió ku ta eksisti.
c) Hesus a bini pa kambia e Dies Mandamentunan.
d)Hesus a warda e Dies Mandamentunan.
8. Si nos kibra _____________ di e Dies Mandamentunan, nos ta kulpabel di ______________________ (Par. 8).
9. Piká ta ___________________________ di lei; i e pago di piká ta __________________________ (Par. 11).
10. Pasobra nos ta salba pa medio di grasia, do rdi e sanger di Hesus, nos mester tin mas kuidou pa warda ____
PREGUNTANAN DI KURASON:
Bo ta kere ku bo mester warda tur e Dies Mandamentunan? _________________________________________
Ku yudansa di Hesus, bo ta determiná pa purba hasi'e? ___________________________________________
*************************************************************** - ********************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber:
Kaya:
Fam:
Number:
Stat:
*****************************************************************************************************************************************************
Debolbe e papel aki pa korekshon na: BOS Di PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia -- Lès 12
SENOR SU DIA DI DESKANSO
Versikulo di Memoria: "Kòrda dia di Sabat pa santifik'e.
Seis dia bo mag traha i hasi tur bo trabou, ma e di shete dia
ta sabat di Señor bo Dios; riba e dia ei bo no mag hasi
ningun trabou, ni abo ni bo yu hòmber ni bo yu muhe, ni
bo sirbido hòmber ni bo sirbido muhé, ni bo bakanan, ni
esun ku ta keda biba pa un tempu serka bo. Pasobra den
seis dia Señor a traha shelunan i tera, laman i tur loke tin
den nan, i a sosega riba e di shete dia; pesei Señor
a bendishona dia di sabat i a santifik'e" (Eksodo 20:8-11).
Esaki ta un versikulo di memoria largu, ma sea sigur pa
siñ'é di kabes, pasobra e ta masha importante. Ta e di
kuater di e Dies Mandamentunan.
Den nos ultimo les nos a siña ki importante ta pa warda
TUR e Dies Mandamentunan, pasobra si nos kibra ún di
nan, nos ta "kulpabel di tur' Hesus a bisa ku e Dies
Mandamentunan lo eksistí mes largu ku shelu i tera ta
eksisti. Ounke mayoria di hende ta kibra un di e mandamentunan ei, kada hende mester studia kuidadosamente pa
nan mes pa ta sigur ku nan no ta kibrando e mandamentu
ei. Si bo haña ku den pasado bo tabata kibra un di e mandamentunan, anto sigur lo bo ke hasi un kambio i kuminsa
obedese Dios kompletamente, no ta asina?
Tép: Si nos tene nos mes na e siguiente regla: "Mi ke
sigui ehempel di Hesus i obedes'E Su siñansanan"-- nos ta
evita kai den eror, i nan ta prinsipionan balioso pa guia nos
na bida eterno.
Trabou ta bini promé ku sosiegu, asina Dios a duna e
delaster dia di siman komo e Sabat.
Tin hende ku ta bisa ku ta bon pa warda kualke dia di
siman. Nan ta bisa esaki pasobra nan no ta deseá di warda e
di kuater mandamentu manera Dios a pidi nan. E di kuater
mandamentu ta bisa nos ku nos mester opserva e di shete dia
di siman komo e Sabat di Señor, pasobra ora Dios a kaba ku
Su trabou di kreashon, El a sosega riba e dia ei.
E SABAT TABATA INTRODUSI NA EDEN
2. Promé ku pika a drenta nos mundu, kua dia Dios
tabata warda komo e Sabat den Eden?
"Asina e shelunan i tera a keda kla, i tur nan ehèrsitonan. I
riba e di shete dia Dios a kaba Su trabou ku El a hasi, i
riba e di shete dia El a sosega di tur trabou ku El a hasi. E
ora ei Dios a bendishoná e di shete dia i a santifik'e,
pasobra riba e dia ei El a sosega
di tur Su trabou ku Dios a krea i a traha" (Genesis 2:13).
Kiko por ta mas kla? Djabierne anochi (e di seis dia di
siman) ora Dios Su trabou tabata kla, El a sosega. El a
pone e di shete dia un banda komo e kumplimentu di aña
semanal di mundu. "Sabat" ta nifika sosiegu. Dios a
sosega, no pasobra E tabata kansa, ma komo un ehempel
pa hende. Ripará, Dios a sosega, bendishona, i santifika e
DI SHETE DIA. Pa santifika kiermen "hasi santu of ward'e
pa un use santu". Dios so por hasi un dia santu!
E DI SHETE DIA TA E SABAT
1. Kua dia di siman Dios a manda tur hende tene
santu? (Mira e vèrs di memoria den Eksodo 20:911).
Por fabor, nota ku Dios ta pidi tur hende-- hòmber, muhé,
muchanan i asta stranheronan ku por ta di bishita-- pa tene
e dia di Sabat santu. Riba e dia ei nos no mester hasi
ningun trabou.
Dios ta bisa nos klaramente kua dia ta e Sabat, ta e di
shete dia di siman. Mira riba kualke kalender. Kua ta e di
shete i ultimo dia di siman? Kalender protestant, katoliko,
i Hudiu, tur ta di akuerdo ku e dia ku ta wòrdu yama
djasabra, ta e di shete dia di siman. Den tempu pasá e
dianan di siman tabata wòrdu yama pa number, tur menos
e sabat, ku den hopi idioma di mundu ainda e di shete dia
di siman ta wòrdu yama SABAT.
DIOS ta pidi hende traha seis (6) dia, i sosega riba e di
shete dia. Esei ta perfektamente natural, no t'asina?
Dos mil sinku shen añanan
(2500) despues di
Kreashon, ora Dios a duna
Su Dies Mandamentunan
riba tablanan di piedra na
Seru di Sinai, E no a
kambia Su pensamentu ni
Su Sabat; ainda El a pidi tur
hende pa warda e di shete
dia santu na memoria di Su
kreashon di e mundu aki.
E uniko mandamentu di e diesnan, ku ta kuminsa ku e
palabra "rekorda" ta esun ku mayoria di hende a lubida
ku Dios ta bisa nan pa bolbe kòrda, esta, "Rekòrda e dia
di Sabat pa bo tene santu".
Si hende kòrda pa tene Sabat santu,
nan lo no lubida ku ta DIOS
ta nan Kreador.
Tin hende ku lo bisa bo ku `e Sabat ta Hudiu'. Si esei
tabata berdat pa e di kuater mandamentu, lo e ta berdat
pa tur e otro nuebe mandamentunan tambe, ku ta nifika,
ku ta malu pa Hudiunan so mata, hòrta, gaña, komete
adulterio, etc. Esei ta berdat? NO!!!
Hopi despues di e morto di Kristu, e apostel Santiago,
skirbiendo na e Kristiannan tokante e Dies
Mandamentunan a bisa, ku "si nos ofende den un punto
so, nos ta kulpabel di tur" (Santiago 2:10). No laga nos
kibra e di kuater (4) mandamentu, meskos ku nos lo no
kibra niun di e otro nuebenan. Ta un pakete total e ta. No
por plam'e for di otro.
Otro punto: Aproksimadamente, shen trinta mil
(130.000) sabatnan tabata warda for di esun promé ku a
wordu warda den Eden te ku Hudiunan a bini den
eksistensia komo un pueblo. Ta pesei, e Sabat no ta
Hudiu. Ta e "Sabat dedika na Dios". Ta berdat ku hopi
Hudiu ta warda e Sabat di Beibel ainda, pasobra nan no
a lubida Dios Su mandamentunan; nan sa ku e uniko
Sabat ku Dios a duna ta e DI SHETE DIA di siman. Ki un
reprendementu pa otronan, ku no ta pone atenshon na e
Sabat di e di kuater mandamentu. Ki duele ku e Hudiunan
no a asepta Hesus komo nan Salbador!
3. Ki dia tur hende lo warda den e tera nobo?
"Pasobra meskos ku e shelunan nobo i e tera nobo,
ku lo Mi traha, lo permanese Mi dilanti", Señor ta
deklará,….. lo ta di luna nobo pa luna nobo, i di sabat
pa sabat, ku henter humanidat lo bin pa bùig Mi
dilanti', Señor ta bisa" (Isaias 66:22, 23).
E Sabat a wordu duna promé ku pika a drenta mundu,
kiermen ku e no a kaba na krus. Den e tera nobo, e
berdadero Sabat
di Beibel lo sigui
wordu warda pa
tur esnan salba.
Kada Sabat tur
karni (hende) lo
bini pa adorá
dilanti Señor.
Si nos ta spera
di bai shelu, nos
mester kuminsa
obedese e leinan
di shelu awor.
E BERDADERO SABAT KRISTIAN
4. Kua ta e berdadero "Dia di Señor" den Beibel?
'Asina ku e Yu di Hende ta Señor, asta di Sabat
Tambe
1,
(Markos 2:28).
Suponé ku lo bo bisa Hesus: "Señor, hopi hende
awendia ta bisa ku ta e promé dia di siman ta e Dia di
Señor. Otronan ta bisa, 'no ta hasi ningun diferensia, tur
dia ta meskos'. Kua Abo ta reklama komo Bo dia
santu?"
Hesus lo responde kla, pa niun hende ta konfundí, "E
Yu di Hende ta Señor tambe di Sabat". Komo Hesus
tabata e Kreador, i a traha e promé Sabat (mira Juan 1:13; Kolosensenan 1:15, 16; Hebreonan 1:2), enberdat nos
por yama e di SHETE dia di siman (djasabra), e
berdadero Sabat Kristian.
5 . K u a dia Hesus a wa rda ?
"I El a bin Nazaret, kaminda El a lanta komo
mucha. i manera tabata Su kustumber El a bai den
snoa riba dia di Sabat, i a lanta para pa lesa"(Lukas
4:16).
Si bo a bishita e winkel di karpinte kaminda Hesus tabata
traha, lo bo a hañé será kada Sabat, pasobra tabata Su
kustumber di asistí na iglesia riba e Sabat. E Sabat ta un
sita sagrado entre shelu i tera. Si nos warda pa nos dia di
adorashon te e promé dia di siman, nos ta ún dia muchu
lat pa "sabat di Señor bo Dios", e Sabat di Hesus.
6. Kua dia Hesus a pidi Su disipelnan tene despues
di e krus?
"Ma hasi orashon pa boso huída no sosode den
wenter ni riba dia di Sabat" (Mateo 24:20).
Algun hende por bisa bo, ku nunka Hesus a manda pa
e Sabat wordu tene santu. Amigu, El a bisa Su pueblo
kaba pa tene tur e Dies Mandamentunan i un di nan
tabata e komando pa tene di Shete dia santu. Den e
vers anterior E ta pidi nan pa resa, pa nan no tin
mester di hui for di Jerusalem riba e Sabat, kuarenta
(40) añanan despues, ora ku e stat lo wordu rondoná
pa e trupanan Romano. Si e disipelnan a wòrdu
manda dor di Hesus pa resa pa kuarenta aña largu
pa nan no tin mester di kibra maske ta ún Sabat pa
kore pa nan bida riba e dia ei, anto e Sabat mester
tabata masha sagrado i importante den sintí di
Hesus.
Hende ta bisa ku e Sabat a kaba na e krus, pasobra
nan no tin gana di ward'e. Ma si nos mester
kana den pasonan di Hesus, siguramente nos lo
warda e Sabat, di SHETE dia, Santu, manera El a
manda.
UN SEÑAL, OF UN SEYO
7. Kiko e Sabat ta wòrdu yama?
"Tambe Mi a duna nan Mi sabatnan komo un señal' entre Ami i
nan, pa nan por sa ku Ami ta Señor, Kende ta santifika nan"
(Ezekiel 20:12).
Dios ta yame e Sabat un señal. E ta un señal entre E mes i Su
pueblo. Soldatnan tin un señal tin biaha, ku nan i e wardianan
konose. Esaki ta laga nan drenta e kampamentu. E Sabat ta
Dios Su señal òf seyo. Dor di warda e Sabat nos ta proba nos
lealtat na Dios i ta rekonos'E
komo e Kreador di shelu i tera. Si nos nenga di warda e
Sabat, nos ta mustra infidelidat na e bandera di e
Gobernador di e universo.
Lo bo no pensa ku ta teribel, si bo mira un hende, ku ta
profesá amor pa Antias i despues kohe e bandera Antiano
i trap'e bou di su pia i kim'e? Kiko lo bo pensa di su lealtat i
amor? Asina tambe tin hopi hende ku ta bisa ku nan ta
stima Kristu, i tòg nan ta kohe Su señal di santifikashon,
ku ta Su Sabat, i nan ta trapa riba dje kada siman di nobo.
Nan ta traha, hunga, kumpra, i bende riba Dios Su dia
santu, i nan ta bisa ku nan ta stim'E hopi. E ta korekto?
Dañ’é!
Nos no por kambia nos mes fecha di nasementu,
meskos, nos no por kita e Sabat tampoko for di su origen.
E Sabat mester ta un bunita dia di deskanso for di nos
trabounan i nos preokupashonnan-- "un dia di sosiegu
alegria".
10. Kon nos por ta sigur kua ta e di shete dia?
"I nan a bai kas i a prepara spesereinan i
perfumenan. i riba dia di Sabat nan a sosega di
akuerdo ku e mandamentu" (Lukas 23:56).
8. Kon e Sabat mester wordu warda?
"Si riba dia di Sabat bo warda bo pia di hasi bo mes
gana riba Mi dia santu, i si bo yama dia di Sabat un
delisia, e dia santu di Señor onorabel, i si bo onra
esaki dor di bandona bo mes kamindanan, dor di no
buska bo mes plaser, i di no papia bo mes palabra, e
ora ei lo bo tin delisia den Señor" (Isaias 58:13, 14).
Algun hende lo bisa bo ku ningun hende no sabi kua
ta e Sabat di Shete dia i tog, tur e iglesianan grandi ta
atmiti, ku Hesus tabata krusifika riba Djabierne i ku El a
bolbe lanta for di morto Djadumingu mainta. Lukas 24 ta
papia di e dia di resurekshon komo e prome dia di siman".
SABAT, e dia entre Djabierne, ku ta e dia di preparashon,
i Djadumingu, ku ta e prome dia di siman, ta wòrdu yama
"E Sabat Segun Lei".
Kon kuidadoso nos mester ta den opservamentu di Dios
Su dia sagrado. No hasi nos mes trabou i negoshi, no
papia nos mes palabranan, ni buska nos mes plasernan.
Nunka Dios no a plan pa e Sabat ta un dia di fiesta, un dia
pa sport i weganan.
Pone atenshon: HESUS a muri pa nos pikanan,
pasobra e Dies Mandamentunan NO por wordu kambia;
nan ta e karakter di Dios, i e lo dura pa semper! Hesus
mes a sosega riba e Sabat, den e graf, i E ta bisa nos, ku
tur e salbanan "lo warda e Sabat den e tera nobo".
Riba e Sabat, e di SHETE dia di siman, nos no mester
p a pia rib a k os na n mu nd a no . No n o me st er l esa
koraktnan komun i revistanan, òf skucha radio si no ta
p rog ra ma reli gi oso . N os mes te r pas a e dia de n
studiamentu di Beibel i orashon i asisti na e servisionan di
iglesia.
No tin goso mas grandi ku pasa Sabat atardi pafó den
naturalesa i medita riba Dios Su
kreashon. E Sabat mester wòrdu
w a rda ke tu i d en e s pirit u di
orashon.
Hesus a siña ku ta bon, pa
hasi bon riba e dia di Sabat. Nos
mester kuida esnan malu i hasi
obranan di miserikordia, manera
yuda animalnan herida, bishita
esnan pober i deskurasha.
SABAT TA KUMINSA NA BAHAMENTU DI SOLO
9. Ki ora e dia ta kumisa i kaba?
"for di atardi te atardi boso mester warda boso
sabat". Otro vershon ta bisa: "For di bahamentu di
solo te bahamentu di solo, lo boso selebra boso
Sabat"(Levitiko 23:32).
Kristiannan mester warda e Sabat for di bahamentu di
solo pa bahamentu di solo. E prome kapitulo di Genesis
ta bisa, ku anochi ta bini prome, siguí pa e dia. Asina e
Sabat mester wòrdu warda for di bahamentu di solo, na fin
di e di seis dia di siman-- awor yama Djabierne anochi, te
na e bahamentu di solo di e di shete dia, òf Djasabra. Kon
bunita e ta pa pensa ku Dios Su bahamentu di solo ta
marka e kuminsamentu i seramentu di Su dia sagrado na
memoria di e kreashon di nos mundu prome ku piká a
Miles di hende ta bira awendia bek na e Sabat
berdadero di Hesus. Abo tambe lo hasí’é?
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 12
1. Bo a siña bo versíkulo di memoria? _____________________________________________________________________
2. E di kuater mandamentu ta bisa ku nos mester warda e di _______________________ dia di siman santu (Par. 1).
3. Marka un sirkulo rònt di e kontestanan bon (Par. 2):
a) Dios a sosega riba Sabat pasobra E tabata kansa.
b) El a sosega riba Sabat komo nos ehempel.
c) Sabat tabata duná promé ku pika a drenta mundu.
d) Hende por traha su mes sabat si e ke.
4. Ki tres kos speshal Dios a hasi ku e Sabat? El a ____________________ riba dje, El a _______________________ , i El a
_____________________ (Par. 2).
5. Kuantu Sabat aproksimadamente a wòrdu warda promé ku e tempo di e Hudiunan? _______________________________
6. Tur hende lo warda e dia di _______________________ santu den e _______________________________________ (Par. 3).
7. Hesus a bisa ku e "Dia di Señor ta e ____________________________________________ (Par. 4).
8. Kua dia Hesus a pidi Su disipelnan tene despues di e krus? ______________________________________________ (Par. 6).
9. Skrap e deklarashonnan robes den e siguiente frasenan:
a) E Sabat ta manera un señal entre Dios i nos.
b) Nos por ta salba maske nos trapa riba e bandera di Dios ku ta Su Sabat.
c) Mayoria di hende awendia ta traha riba e Sabat (djasabra).
d) E Sabat tabata duná pa e Hudiunan so.
10. E Sabat ta kuminsa na _________________________________ i ta terminá__________________________________(Par. 9).
11. Hesus a wòrdu krusifika riba ________________________ ; El a sosega den e graf riba e dia santu di ___________ ; i El
a resusita riba e ____________dia di siman, ku ta __________________
PREGUNTANAN DI KURASON:
Bo tabata warda e di shete dia (djasabra) den pasado, komo e Sabat di Señor? ___________________________________
Si no ta asina, bo ta desea ku yudansa di Hesus, pa kuminsa warda e di shete dia di siman, ku ta Dios Su santu Sabat, for
di awor padilanti? __________________________________________
..******************************************************************************************************** ****************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòrnber:
Kaya
Fam: _____________________
Number:
Stat:
*************************************************************************************************** *************************************
Manda e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia — Les 13
KAMBIO DI E SABAT
Versikulo di Memoria: "At'aki e perseveransia di e
santunan ku ta warda e mandamentunan di Dios i nan fe den
Hesus" Revelashon 14:12).
Den nos delaster dos lesnan nos a studia kon Hesus
ta pidi nos, ku Su yudansa, pa warda TUR e Dies
Mandamentunan. Nos a deskubri ku e Sabat di Skritura
Santu ta Djasabra, e di shete dia di siman, enbes di
Djadumingu, e prome dia di siman, kua mayoria di hende ta
honra awe.
Algun hende ta bisa, ku no ta nesesario pa warda
kualkier dia en partikular, pero ku nos mester warda tur dia;
sinembargo, un hende no por keda sin kumpra òf traha of
rekrea kada dia di siman. P'esei lo ta imposibel warda tur
dia santu.
Promé ku pika a drenta den mundu, Adam tabatin
mester di un sabat, i Hesus, puru i santu manera E tabata,
a opserva e Sabat kuidadosamente. Si Hesus tabatin
mester di warda e Sabat, anto siguramente nos mester
wardé. I siguramente nos mester warda e mesun Sabat ku
E a warda i a pidi nos pa warda.
DIOS SU DELASTER MENSAHE.
1.Kua ta Dios Su delaster mensahe na tur esnan
ku ta obedesido?
"Mira, Mi ta bin pronto, i Mi rekompensa ta ku Mi, pa
duna kada hende segun loke el a hasi...Bendishona ta
esnan ku ta laba nan pananan, pa nan tin derecho riba e
palu di bida, i pa nan por drenta e stat dor di e portanan"
(Revelashon 22:12, 14).
Esakinan ta versnan masha importante, haña den e
delaster kapitulo di e Skritura santu. En konekshon ku nan,
lesa bo versikulo di memoria atrobe. E versnan ei ta papia
di Kristu Su regreso na e mundu aki i di Su pueblo, ku ta
warda e mandamentunan i ku lo ta kla pa kontr'E ora E bin.
Skritura Santu ta deskribi e pueblo di Dios den e
delaster dianan komo un pueblo ku ta warda e
mandamentunan di Dios: e rason pa esaki ta, ku pa hopi
siglo hopi Kristian tabata warda solamente nuebe di e Dies
mandamentunan. Solamente durante e ultimo shen añanan
tabatin un movementu mundial bek na Dios i na e
wardamentu di TUR Su Dies Mandamentunan. Den les 12
nos a siña ku kasi henter mundu a lubida riba e di kuater
mandamentu ku ta bisa nos pa tene e di shete dia di siman
santu.
Di akuerdo ku profesia, den e delaster dianan Dios Su
p u e b lo
lo
bo l b e
w a r da
tu r
e
Di e s
M an d a m en tun a n, inkluyendo e di kuater. E yamada pa
bolbe warda Dios Su Sabat berdadero (djasabra— e di
shete dia di siman), ta hopi relashona ku e ultimo
mensahe, ku mester wordu duna na e mundu.
Wardamentu di Sabat no tabata un argumentu den
e dianan di hòmbernan grandi manera Kalvino, Luther,
Knox, Wesley, òf Roger Williams. E movementu di
Sabat tin di hasi ku e Ultimo dianan aki djis prome ku e
fin. Maske ku hendenan den pasado tabata salba,
mientras nan tabata opserva e prome dia di siman, Dios
Su yamada mundial di awendia ta pa tur hende opserva
TUR Su mandamentunan, inkluyendo Su Sabat santu.
NA E LEI I NA E T ES TI MON IO
2.Si nos ta Hesus Su disipelnan, kua lo ta nos quia
konstante?
"Mara e testimonio, seya e lei entre mi disipelnan…Bai
na e lei i na e testimonio! Si nan no ta papia konforme
e palabra aki, ta pasobra nan no tin lus den nan"(Isaias
8:16, 20).
Amigunan, esakinan ta palabranan masha fuerte. Si
hende siña doktrinanan kontrario na e Dies Mandamentu
di Dios, nos no mester sigui nan pasobra Dios ta bisa,
ku si nan no ta papia segun e lei i segun e testimonio, ta
pasobra NO TIN LUS DEN NAN.
ILUSTRASHON:
Lo bo ta grandemente sorprendí pa sabi, ku poko añanan
pasá un pader Katóliko, grandi i sabí ku yama pader Enright, a
ofrese $1,000 (mil dòler) kesh na kualke hende ku por haña
un tekst den Skritura Santu, ku ta siña ku Djadumingu ta
sagrado. Miles a kuminsa studia Skrituranan pa nan mes pa
siña e berdat, tog pa nan sorpresa, nan no por haña ni asta
ún vers pa proba ku Djadumingu ta e Sabat. Pensa ki chasko
esei tabata pa nan!
E prome dia di siman ta wordu menshona solamente ocho (8)
biaha den Testament Nobo, i ni un biaha ta referi na dje komo
e Sabat, òf komo un dia santu.
Henter Skritura ta siña pa warda solamente e Sabat, e di
shete dia di siman ku ta e Djasabra. Ningun hende tabata
kapas pa gana rekompensa di $1000, pasobra Djadumingu ta
un dia di alabansa traha dor di hende, i wardamentu di
Djadumingu no ta wordu siña den Skritura Santu.
3. Ta importá Hesus, si nos sigui warda djadumingu na
lugar di Sabat?
"I El a kontesta i a bisa nan: pakiko boso mes ta
kibra e mandamentu di Dios pa motibu di boso tradishon?'...I
ta en bano nan ta adoraMi, siñando preseptonan di hende
komo doktrina... Tur mata ku Mi Tata selestial no a planta lo
wordu ranka ku rais ku tur" (Mateo 15:3, 9, 13).
Kiko por ta mas kla? Hesus a bisa Su siguidoman di
tur tempu, ku si nan sigui tradishon (leinan i siñansa ku
hende a traha) enbes di sigui Su mandamentunan, nan ta
ador'E enbano i nan kreensia lo wordu ranka. Asina, nos ta
oblige pa investiga pa nos mes kua siñansa ta meramente
tradishon di hende i kua ta e berdadero mandamentu di
Hesus, pa nos no ta gasta tur nos tempu i añanan ta ador'E
enbano.
E KU ST UM B E RN AN DI PAB L O
4. Algun hende ta bisa, ku Pablo, e gran mishonero pa
e Gentilnan, a warda djadumingu enbes di e Sabat.
Pero kiko Skrituranan ta bisa?
"I segun Pablo su kustumber, el a bai serka nan, i tres
Sabat siguí el a tasoná ku nan for di e Skrituranan"
(Echonan 17:2).
Pablo tabata bai misa tur Sabat; esei tabata su manera
i kustumber. Bo no ta kontentu ku Skritura ta papia asina
kla di e kosnan ei, pa asina niun hende tin mester di ta
konfundi?
Echonan 18:4 ta duna mes un pensamentu:
"I tur dia di Sabat e tabata rasoná den snoa i tabata
trata di konvense Hudiu i Griego".
Echonan 16:13 "I riba dia di Sabat nos a sali pafó di e
porta di stat bai banda di un riu, pa hasi orashon".
Algun hende lo bisa bo, ku a Sabat no tabata wardá
despues di e krus. Pero kada biaha, ku ta referi na un dia
di sosiego den Tèstamènt Nobo, despues di Hesus Su
morto òf prome— semper e tabata e Sabat di e di shete dia.
Algun hende ta bisa, ku tabata ku Hudiunan so Pablo
tabata kontra riba e Sabat. Pero esei no ta berdat. Sabat
tabata su dia di adorashon, ora ku e tabata ku e Gentilnan
tambe.
"I ora Pablo i Barnabas tabata bai, e hendenan tabata
roga nan pa bolbe papia e palabranan aki ku nan riba e
siguiente Sabat...I e siguiente Sabat kasi henter e stat a
reuni pa tende e Palabra di Dios" ( Echonan 13:42, 44).
E versnan aki lo no parse kisas asina importante pa
bo, pero segun bo ta papia ku bo amigunan tokante e Sabat
i pidi nan pa ward'e, hopi biaha nan lo bisa bo, ku e Sabat
tabata solamente pa e Hudiunan.
Hopi ta kere ku e Sabat master a wordu opserva
solam ente t e ora ku Hes us a muri na e kru s. Per o e
Testament Nobo ta mustra ku e Sabat tabata e uniko dia, ku
Hesus òf Su disipelnan a warda, i ku e tabata e uniko dia ku
nan tabata siña e hendenan pa tene santu. E versnan aki ta
mustra ku Pablo, den su trabou pa e Gentilnan, tabata
opserva Djasabra komo e Sabat, enbes di djadumingu.
Skritura ta registra solamente úm reunion ku Pablo
tabatin riba e prome dia di siman, ku ta djadumingu. Esei
tabata un servisio di despedida. (Mira den Echonan 20:7, 8).
Esaki tabata en realidat un reunion di Djasabra anochi.
Ningun hende ta warda Djasabra anochi santu. Den e
dianan di Pablo e dia tabata konsidera di ta kuminsa
enberdat na bahada di solo Djasabra anochi. E dia, ku
Pablo tabata konsidera komo sagrado tabata e Sabat, e
Sabat di e di shete dia. Esaki ta e mesun dia ku Hesus a
duna hende den Eden. El a inklui e Sabat den e Dies Mandamentunan, i E ta bisa nos ku nos lo warda e mesun dia ei
den e tera nobo, esta, e Sabat di Shete Dia.
E ORIGEN DI WARDAMENTU DI DJADUMINGU
(* Chèk e blachi anekso tambe)
5. Kon e hendenan a kuminsa ku e wardamentu di djadumingu?
"Mi sa ku despues ku mi bai, lobo brabu lo drenta
meimei di boso, ku lo no tin miserikòrdia di e tou; i for di
meimei di boso mes to lanta hòmbeman ku ta papia kosnan
perverso, pa desvia e disipelnan i hasi nan bai nan tras"
(Echonan 20:29,30).
"Pasobra e misterio di inikidat ta obrando kaba...ku tur
poder i señalnan i maravianan falsu,...pa e motibu aki Dios
lo manda riba nan un influensia di eror, pa nan kere mentira"
(2 Tesalonisensenan 2:7, 9,111.
Pablo tabata grandemente preokupa ku den futuro
lidernan religioso malbado lo drenta den iglesia i siña
doktrinanan falsu i gaña e siguidornan di Hesus. Pablo a
bisa ku den su dianan nan tabata traha kaba— manera
lobonan bisioso meimei di karnénan i lamchinan inosente.
Segun ku e iglesia antiguo a haña poder, el a krese
den popularidat. Siendo popular el a bira riku i mundano_
Birando mundano, e lideman a trese hopi doktrinanan falsu
i kustumbernan pagano den e igiesia Kristian original.
Nan a hasi esaki pasobra hopi di nan a uni ku iglesia
pa nòmber, pero nan tabata pagano ainda di kurason. Nan
tabata kier a keda ku nan kreensianan di antes, kua e
Mandamentunan di Dios ta kondena. Pa akomoda e hendenan aki, e lidernan a ignorá e Dies Mandamentunan, òf a
kambia nan pa konforma ku nan kreensianan pagano.
6. Djadumingu tabata dia di adorá solo.
Pa mas ku tres mil (3000) aña e paganonan tabata
adorá e solo. E Testament Bieu tin hopi spiertamentu den
dje kontra e adorashon di solo, pasobra e tabata un
kustumber komun di e paganonan den e dianan aya.
Mira den Deuteronomio 4:19, 17:3; 2 Reinan 23:5, 11;
Ezekiel 8:16. E hendenan tabatin kustumber di opserva
dianan di fiesta grandi ku bailamentu i bebementu na honor di
solo; tin baha nan tabata yama e gran dianan di fiesta ei "Dia
di Solo". Ta asina nos ta haña nos palabra awe.
"Sunday—Zondag—Sonntag";Djadumingu na papiamentu.
Miones awendia, sin realisa kiko nan ta hasi, ta
deshonra Dios e Kreador, dor di bai adorá algu krea, ku ta
e solo, riba e dia di fiesta pagano ku hende a pone. Segun
miles di Kristiannan ta ripara nan eror, nan ta bolbe bek na
Dios Su berdadero Sabat di Skritura. Honrando e di shete
dia komo santu, nan ta warda e di kuater mandamentu,
meskos ku e sobra otro nuebe mandamentunan, i nan ta
adorá DIOS komo Kreador di shelu i tera.
7. Ken a kuminsa bin ku e asuntu aki di warda djadumingu pa dia di deskanso?
Den aña 321, despues di Kristu, e Emperador Romano
Konstantino a manda ku henter e Imperio Romano mester
selebra e promo dia di siman komo un dia di fiesta nashonal.
Tur ofisinanan di gobiernu mester a sera. Hasiendo e
dekreto aki, abiertamente el a yama e promé dia di siman "E
Dia honorabel di Solo". E tabata sabi ku djadumingu tabata
un dia di fiesta pagano riba kua nan tabata praktika e
adorashon di solo. (Bo por lesa di esaki den ensiklopedia i
bukinan di historia den bo libreria of biblioteka nashonal).
Un par di añanan despues, den tempu di e Konsilio di
Laodisea (mas o menos 364 aña despues di Kristu), e
iglesia a vota pa kambia e Sabat for di Djasabra pa
djadumingu.
Di e forma aki, iglesia a duna gobiernu man pa bai
kontra Dios Su lei, i pa bandona di kuater mandamentu.
Nan a splika ku hasiendo e kambio aki, for di einan padilanti
nan lo opserva djadumingu na honor di e resurekshon di
Kristu. PERO, ningun hende of grupo di hende por hasi un
kambio asina, ni hasi un dia santu. Djadumingu ta keda loke
semper e tabata— un dia di fiesta paganu.
8. Kon e kambio a tuma lugar? Tur hende a asept’é
mesora?
Pa hopi tempu hende no por a disidi sea ku nan lo
sigui warda e Sabat ku Hesus a warda, òf kambia i warda
djadumingu, e dia ku hende a pone. Naturalmente, mayoria
di nan no tabata preokupa mes ku e asuntu, meskos ku
awe. I bo ta ripara esei segun bo ta papia ku hende di e
wardamentu di Dios Su berdadero Sabat, ku ta e di shete
dia di siman. Nan ta hisa skouder i bisa, 'Ai, ki diferensha e
ta hasi?" Parse ku nan no ta realisa, ku ora e lus di Skritura
bini na nan, nan lo wòrdu tene na kuenta riba e dia di huisio,
pasobra nan tabata sa, pero nan a nenga di obedese Dios
i a sigui tras di loke hende ta bisa i hasi.
Pa algun shen añanan, algun hende a keda warda
Djasabra, mientras otronan tabata warda djadumingu, i
algun tabata opserva asta tur dos di e dianan ei. Pero ku
tempu kasi tur hende tabata sigui e Gobiemu Romano i e
iglesia popular i nan tabata warda e dia di djadumingu ku
nan a pone komo nan dia di adorashon. Ki tristu ta pa
pensa ku e berdatnan di Skritura Santu, siñá pa medio di
Hesus, ku ta e Lus di mundu, a wordu pone un banda pa e
iglesia popular.
.
Bo por puntra, "Pero ta kon iglesia por a hasi esaki?"
Bo ta mira, e iglesia a reklama ku e tin derechu pa
kambia e Palabra di Dios i asta kambia e Dies
Mandamentunan, skirbi ku dede di Dios. Di e manera aki
miles, ku no ta studia Skrituranan Santu pa nan mes, ta
wordu gañá, i ta sigui warda djadumingu. Pero nos mester
hasi HESUS nos guia, i no sigui e siñansanan di hende pa
nos mes perdishon!
DIOS ta desapunta amargamente ora ku ministernan
ta sera nan wowo pa Su Sabat. "Su saserdotenan a viola Mi
lei i a profana Mi kosnan santu; nan no a hasi distinshon
entre kosnan santu i kosnan profano, i nan no a siña e
diferensia entre loke ta impuru i loke ta puru i nan a sera nan
wowo pa Mi sabatnan, asina ku Mi ta wòrdu profana meimei
di nan" (Ezekiel 22:26).
E REFORMA
9. Kiko ta reforma i kon el a kuminsa?
Mas o menos kuater shen (400) añanan pasá a bini un
gran reavivamentu, e Reforma. Hendenan a kuminsa studia
Beibel pa nan mes i a sigui Su siñansanan na lugar di sigui
loke e lideman religioso falsu tabata siña. E hendenan aki
a kuminsa predika "Bolbe bèk na e Skrituranan Santu", i
tambe "Salbashon ta pa medio di fe den Hesus". E gran
hòmbernan aki a trese hopi reforma importante den iglesia,
pero nan no a trese e reforma di e Sabat, Dios Su dia
original di deskanso. Dios no a pidi nan pa predika e
mensahe di Sabat, pero El a duna nan mensahenan pa nan
tempu, riba otro berdatnan di Skritura ku tabata skondi.
E hòmbernan aki lo no wòrdu tene na kuenta pa faya
di opservá e Sabat di Skritura, pasobra segun e profetanan,
e reavivamentu di e wardamentu di Sabat, e wardamentu di
TUR e Dies Mandamentunan mester a tuma luga den tempu
di fin.
10. Kon e trabou di reforma a sigui ekspande?
Pa e ultimo shen (100) añanan, hòmbernan di Dios a
sigui ku e trabou di Reforma, yamando hende pa bolbe bek
na henter e Skrituranan, inkluyendo e berdat di e Sabat. E
mensahe aki di reforma ta wòrdu predika den kasi kada pais
di mundu awe, i miles ta bandonando e siñansanan di hende
i ta obedese TUR e mandamentunan di Dios.
11. Ki mensahe Dios ta manda Su mensaheronan
duna ku urgensia den e ultimo dianan?
"Grita duru, no tene aden; halsa bo bos manera
tròmpet, i mustra Mi pueblo nan transgreshon, i e kas di
Jacob nan pikanan... Si riba dia di sabat bo warda bo pia di
hasi bo mes gana riba Mi dia santu,... e ora ei lo bo tin
delisia den Señor" (Isaias 58:1, 13, 14).
Dios ta yama e Sabat "Mi Dia Santu". Amigu, lo bo
skucha Dios Su yamada i bolbe na Su berdadero Sabat,
mientras ku asina tantu hende ta trap'e bou di nan pianan?
No bisa: "Pero e ta muchu duru. hende lo pensa ku mi
ta loko. Lo mi ta so si mi kambia i warda e Sabat".
Kòrda esaki, sòldatnan ta bandona nan stimanan, nan
tata, mama, esposa, yunan, nan trabou i hogarnan
konfortabel, pa nan obedese e yamada di nan pais i sigui
nan bandera. Abo lo no ke hasi meskos pa Hesus, ken a
entrega tur kos pa bo?
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 13
Esaki tabata un les duru, asina nos lo tin un papel di prueba
Mira kuantu di e espasionan blanku bo por yena.
1 . M i a siña mi versikulo di memoria. .............
2. Segun e profesianan, den e ultimo dianan Dios Su berdadero siguidornan lo warda TUR Su __________
3. Un pader katoliko a ofrese un biaha $ __________ di regalu na kualke hende ku por haña un tekst den
Skrituranan, ku ta mustra ku _______________________________ ta un dia sagrado.
4. Ningun hende tabata kapas pa reklama e plaka ei, pasobra semper Hesus a warda e di _______________
komo santu.
5. Djadumingu a wòrdu hasi uin dia di fiesta nashonal dor di _______________________________________
den e aña
, i el a yam'e: "E Dia Venerabel di ____________ (Par. 7)
'.
6. Despues e iglesia, den e Konsilio di ___________________ a kambia e Sabat for di Djasabra pa
7. Esnan ku ke sigui e dia mas fasil, ku hende a traha, ta honra un dia _______________________________
8. Pero esnan ku ta desea di sigui Hesus tur e kaminda, lo warda e di kuater mandamentu meskos ku e otro
nuebenan, i lo opserva e ________________ di Skrituranan, kua ta e di ___________dia di siman, na honor di Dios
komo e ___________________________ di sheiu i tera.
PREGUNTANAN DI KURASON:
Ku e yudansa di Hesus, lo mi warda ___________________________________ komo mi Sabat for di awor
padilantí.
(Si bo tin algun problerna òf preguntanan difisil, ku nos por yuda bo kune, skirbi nos).
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber: ________________________________________________________ Farn: __________________________________________________
Kaya:_________________________________________________________Number:______________________ Stat. _______________________________
Manda e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFES1A — P.O. Box # 300 — Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
ELUSDIMUNDU
Bos di Profesia — Les 14
E SEGUNDA BINIDA DI HESUS
Versikulo di Memoria: "Kendenan tambe a bisa:
"Hòmbeman di Galilee, pakiko boso ta para wak na shelu?
E Hesus aki, Kende a wordu tuma for di boso na shelu, lo
bolbe di e mesun manera ku boso a mir'E ta bai shelu".
(Echonan 1:11 ).
E segunda binida di Hesus ta e speransa di mas bunita
di mundu. Kada hende mester sa kon Hesus lo bini i kiko
pa spera na Su binida. Nos por haña e informashon aki
den e Skritura Santu.
HESUS MES SU PROMESA
1. Kiko Hesus a bisa Su disipelnan desanima, e anochi
prome ku Su krusifikashon?
"No laga boso kurason bira intrankil; kere den Dios,
kere den Mi. Den kas di Mi Tata tin hopi luga-di-biba; sin
tabata asina, lo Mi a bisa boso; pasobra Mi ta bai pa
prepará un luga pa boso. I ora Mi bai i prepare un luga pa
boso, lo Mi bin atrobe i risibi boso serka Mi, pa kaminda
Ami ta; boso tambe por ta". (Juan 14:1-3).
Aki Hesus ta bisa Su disipelnan, ku pronto lo E bandona
nan i bai serka Su tata i prepará un luga pa Su pueblo. I
despues El a sigui bisa: "Mi ta bini atrobe, i lo Mi tuma boso
serka Mi, pa boso tambe por ta, unda Mi ta". Hesus ta
biniendo atrobe pa reuni Su pueblo i hiba nan shelu.
Hesus? Pakiko no hasi e mundu aki un luga mas miho
ainda —un shelu riba tera?— Skucha: Si Noe, Moises,
Abraham, David i Pablo no por a hasi e mundu aki un
shelu riba tera, no tin manera pa hasi'e awor tampoko!
Hende a purba di interesa Hesus den stablesimentu di un
reino terenal, pero El a kontesta: "Mi reino no ta di e
mundu aki". (Juan 18:36). Pablo ta bisa klaramente: "Si ta
den e bida aki so nos a spera den Cristo, e ora ei di tur
hende nos ta esnan mas di kompadese". (1 Korintionan
15:19).
Si e bida presente aki ta tur loke tin den e goso kristian,
siertamente nos ta masha miserabel. Pero no, tin un otro
speransa. I Pablo ta agrega: "Ma nos siudadania ta den
shelu, for di unda nos ta spera ansiosamente pa un
Salbador, e Señor Jesu-Cristo". (Filipensenan 3:20). Nos
mester predika i papia di Hesus Su binida. Esei ta tur loke
nos tin pa biba p'e —preparando pa Hesus Su regreso--.
Ora e historia di Hesus di Su regreso wòrdu konta na
henter mundu, "i e ora ei e fin lo yega".
(Mateo 24:14). E ora ei ta masha serka na man!
L OK E O TRO SK IR BI DON AN DI SKRITURA
T A BISA TOKANTE HESUS SU BINIDA
3. David tabata kere den e segunda binida di Hesus?
2.
Ki komando i promesa Hesus a hasi na Su
disipelnan djis prome ku El a bai shelu?
"Nos Dios ta bini i E lo no keda ketu;
E ta konvoká
e shelunan ariba, i tera, pa E huzga Su pueblo: "Reuni Mi
santunan serka Mi, esnan ku a sera un aliansa ku Mi pa
medio di sakrifisio". (Salmo 50:3-5).
"Pesei, bai i hasi tur e nashonnan disipel di Mi, i batisa
nan den nòmber di e Tata i di e Yu i di e Spiritu Santu, i
siñanan pa kumpli ku tur loke Mi a ordena boso; i mira, Mi
ta ku boso semper, te na fin di mundu". Amèn.
Mateo 28:19, 20.
Si, siguramente, David a kere den e segunda binida di
Hesus.,Job, ku a sufri herida i a perde tur kos, a kere den
Hesus Su regreso den e ultimo dianan.
"I e Evangelio aki di e reino lo wòrdu predika den henter
mundu komo un testimonio na tur nashon, i e ora ei e fin lo
yega". (Mateo 24:14).
E siguidonan di Hesus mester konta tur hende di Su
segunda binida. Tog asina tiki hende ta parse di ta
komprende kon importante Su segunda binida ta. Hesus
a bini e prome biaha pa muri pa nos piká. Hesus ta bini e
di dos biaha pa hiba nos for di e mundu aki di piká. Algun
hende ta bisa: Pakiko predika riba e segunda binida di
"Pasobra mi sa ku mi Redentor ta biba, i ku na final E
lo para riba tera". Job 19:25.
I ta wordu bisa, ku Isaias di edat avansá i stimá, ku a
wanta asina tantu prueba, a muri den un palu koba,
kaminda nan a pon'e i despues tantu e komo e palu a
wordu korta den dos. En realidat, Isaias a kere ku un die
e hustunan lo mira Hesus bini real i ku tur nan tristesa lo
kaba pa semper? Isaias a skirbi ku seguridat di fe
absoluto.
"E lo traga morto pa semper, i Señor Dios lo seka awa
di wowo for di tur kara. E lo kita e reproche di Su pueblo
for di henter tera, pasobra Señor a papia. Anto den e dia
ei hende lo bisa: "Mira, esaki ta nos Dios, riba Kende nos
a spera; laga nos regosiha i sea kontentu den Su
salbashon". (Isaias 25:8, 9).
Ki teribel ta pa nos pensa, ku hende no ta prepará pa
Hesus Su b inid a. Al gun ta pen sa, ku no t a ma s ha
importante. Otronan ta asina preokupa ku asuntunan di
tur dia ku nan no tin tempu pa prepara. Ta tristu pa
realisa ku esnan ku neglisha òf rechasa Hesus lo no ta kla i
ku nan lo wòrdu destruí pa e gloria di Su apariensia.
Juan esun stima tabata masha pegá ku Hesus tempu
ku Hesus tabata riba tera. Despues el a haña vishonnan
bunita di e futuro, ku ta skirbi den e buki di Revelashon.
Juan tabata e ultimo dje apostelnan ku a murí. Realmente
el a kere ku Hesus lo bini bek?
Awor ta bale la pena tur sakrifisio pa por ta kla ora Hesus
bini. Pensa kuantu alegria e lo trese pa bo, pa bo por ta
pa semper huntu ku bo sernan keri ku tabata fiel, i pa
boso por ta pa semper ku Hesus den shelu.
"I mira, Mi ta bini pronto. Bendishona ta esun ku ta
warda e palabranan di e profesia di e buki aki".
(Revelashon 22:7).
Kiko Pablo a bisa?
Hebreonan 10:37 "Pasobra denter di masha poko
tempu, "Esun ku ta pa bin, lo bin, i lo no tarda".
(Hebreonan 10:37).
Amigu, si bo a puntra tur e otro skirbidonan di Skritura,
nan lo ta di akuerdo ku e promesa di mas grandi ta —ku na
fin di e mundu aki Hesus ta bini bek den persona—. Tin
300 tekst den Testament Nobo ku ta papia di Hesus Su
regreso. Ki duele, ku mundu no ta paga mas atenshon na
e segunda binida di Hesus i prepara pa e dia maraviyoso
ei, ku lo bini.
KIKO TA PASA NA HESUS SU BINIDA ?
4. Kiko tuma luga ora Hesus bini?
"TUR WOWO LO MIR'E"
6. Kon Hesus lo bini e segundo biaha?
"I ora ku El a kaba di bisa e kosnan aki, El a wòrdu
tuma na shelu, mientras ku nan tabata para mira, i un
nubia a kit'E for di nan bista. I mientras ku nan tabata fiha
nan bista na shelu segun ku E tabata subi bai, ata dos
hòmber bisti na blanku a bin para banda di nan, kendenan
tambe a bisa:" Hòmbeman di Galilea, pakiko boso ta para
wak na shelu? E Jesus aki, Kende a wòrdu tuma for di
boso na shelu, lo bolbe di e mesun manera ku boso a
mir'E ta bai shelu". ( Echonan 1:9 -11).
Hesus tabata pa kuarenta dia riba mundu despues di
Su resurekshon. Despues, un dia, segun ku E tabata
papia ku Su disipetnan riba e Seru di Oleifi, dirpiente El a
kuminsa subi bai ariba. Su disipelnan a keda masha
sorprendi, segun ku nan a mira Hesus wordu tuma na
shelu. Dos angel a bin i konsola e disipelnan ku e bunita
promesa: ku e mesun Hesus lo bolbe atrobe den
nubianan, meskos ku nan a mir'E bai.
Bo no ta kontentu, ku ta e "mesun Hesus" ku lo bolbe
bek na tera? Hopi profesia di Testament Bieu ta konta di
Hesus Su prome binida. Nan tur a kumpli literalmente.
E profesia tokante Hesus Su segunda binida, tambe
lo wordu kumpli den e mesun manera real.
-
"Pasobra Señor mes lo baha for di shelu ku un gritu, ku
bos di arkangel i ku tròmpet di Dios; i e mortonan den
Cristo lo lanta promé E ora ei nos ku ta na bida, i ku a
keda, lo wòrdu tuma den e nubianan huntu ku nan pa
kontra ku Señor den laira, i asina nos lo ta semper ku
Señor". (1 Tesalonisensenan 4:16, 17).
Na Su binida Hesus ta yama e hustunan, ku ta drumi
den nan graf, i nan ta sali afo. Ki un speransa bunita nos
tin! Den e futuro masha serkano, e grafnan lo habri, i nos
sernan keri, ku ta morto, lo biba strobe. Algun hende ta
bisa, ku Hesus a bini kaba. Nan no ta komprende, kiko
Skritura ta siña di Su regreso. Ora Hesus bini, graf di tur
hende di Dios lo wordu habri. E mortonan hustu lo wòrdu
lanta na bida: despues esnan hustu aki ku a resusita,
huntu ku e hustunan ku ta biba den e tempu ei, lo wòrdu
hiba ariba den laira pa kontra ku Hesus i nan lo wordu hiba
shelu.
5.Kiko ta sosode ku e malbadonan ora Hesus aparese
den Su gioria?
"I e ora ei e malbado ei lo wòrdu manifestá kende Señor
lo destrui ku e roses di Su boka i kaba kune ku e
resplandor di Su binida".
( 2 Tesalonisensenan 2:8).
7. Kuantu hende lo mira Hesus ora ku E bini bek?
"Pasobra meskos ku lamper(welek) ta bin for di pariba,
i ta kòrta te pabou, asina binida di e Yu di Hende lo ta".
(Mateo 24:27).
"Mira, E ta bin ku e nubianan, i tur wowo lo mir'E,
tambe esnan ku a traspas'E; i tur e tribunan di tera lo
lamentá pa Su motibu". Si. Amen". (Revelashon 1 :7).
E gloria di Hesus lo ta asina briante, ku kada hende
riba mundu lo mir'E bin den nubianan di shelu Lo tin un
resurekshon speshal (Daniel 12:2) di esnan, ku a krusifika
Hesus, i nan lo mir'E regresá komo Rei di universo. —
Esnan ku a klab'E na krus— (Mira Revelashon 1:7).
8. Kon e gloria di Hesus lo afektá e mundu?
"Pasobra ken ku tin berguensa di Mi i di Mi
palabranan, di dje e Yu di Hende lo tin berguensa ora ku E
bin den Su gloria, i e gloria di e Tata i di e angelnan
santu".
(Lukas 9: 26).
"E ora ei e señal di e Yu di Hende lo parese na shelu, i
e ora ei tur e tribunan di riba tera lo lamentá, i nan lo mira
e Yu di Hende ta bin riba e nubianan di shelu ku poder i
gran gloria". (Mateo 24:30).
Ora ku e apariensia di solamente un angel na e graf di
Hesus na Su resurekshon tabata asina skerpi, ku tur e
guardianan a kai abou manera morto, kuantu gloria mas
lo tin ora Hesus bin ku tur Su miles i miles di angelnan
santu? E rason pakiko mayoria hende lo yora na Hesus
Su binida ta, pasobra nan no a prepara pa Su regreso.
Nan pika ta kondena nan; nan ta aplasta pa konsenshinan
kulpabel; nan wowonan no por mira Hesus; nan ta muri
segun ku nan mira Su gloria. Pero esnan, ku tabata fiel, lo
haña bida eterna, i nan lo gosa den e gloria briante di
Hesus Su regreso.
Poko aña pasa, un novela na radio a deskribi un
invashon imaginario di New York dor di hende for di e
planeta Mars. Miles di hende tabata teriblemente spantá
pa e anunsionan di radio, ku tabata deskribi eventonan
kompletamente imaginario.
Kon lo ta ora tur hende riba e mundu aki mira Hesus
nos Salbador aparese di berdat den e shelunan ei riba?
Algun hende a papia tokante e binida di Hesus manera ku
e lo ta un eventu ketu i sekretu, ora ku silensiosamente e
miho kristiannan lo wòrdu horta. Pero Skritura ta siña, ku
e segunda binida di Hesus lo ta e evento di mas grandi, ku
hamas mundu a mira, i "ku tur wowo lo mir'E".
Revelashon 1:7).
9. Kiko Hesus ta roga nos pa Masi?
"Sea alerta anto, pasobra boso no sa ki dia boso Señor
ta bin. Pa e motibu aki boso tambe sea prepara, pasobra
e Yu di hende lo bin na un ora ku boso no ta pensa".
(Mateo 24:42, 44).
bèrdat Mi ta bisa boso, Mi no konose boso". "Sea alerta
anto, pasobra boso no sa e dia ni e ora ku e Yu di Hende ta
bin". (Mateo 25:11-13)
Den e komparashon aki e brùidehòm a tarda pa bin.
Esnan ku tabata invita na e fiesta di kasamentu a bira kansa
di warda i nan a pega soño. Ma mei anochi por a tende un
gritu: "Ate brùidehòm! Sali bai kontr’é.
Pero mientras nan tabata drumi, e brùidehòm a bini. Nan
lampinan a paga, i nan a keda den skuridat. Nan a yega
muchu lat na e fiesta i nan a bati na e porta. For di paden a
bini e sentensia teribel, "Mi no konose boso"!
Hesus ta roga na bo pa bini serka dj'E awor. Ainda
Hesus por salba bo. Pero e dia lo yega, ku lo ta muchu lat
pa prepara. Esnan ku warda, pa bandona nan pikanan, te
ora nan mira Hesus ta bini den nubianan di shelu, lo bai
perí AWOR NOS MESTER TA KLA!
11. Ki promesa final Hesus a duna nos?
"Ma ora ku e kosnan aki kuminsá tuma lugá, wak ariba i
lanta boso kabes, pasobra boso redenshon ta yegando
serka" . "I e ora ei nan lo mira e Yu di Hende ta bin den un
nubia ku poder i gran gloria". (Lukas 21:28, 27).
Hesus a priminti di bini atrobe. Laga nos kere, loke El a
priminti.
Ningun hende sa eksaktamente, ki ora Hesus lo bini. Pero
nos sa, ku Su binida ta serka, i nos mester biba bon tur
ora, asina nos lo ta kla tur ora.
10. Kiko Hesus lo ta obliga pa bisa na esnan ku a tarda
pa prepara, te ora a bira muchu lat pa nan?
"I mas despues e otro birgennan tambe a bin, bisando:
"Señor, Señor habri pa nos". Ma El a kontesta i bisa: "Di
Un tata preparando pa bai riba un biahe di un luna largu
tabata paketa su maleta, i su yu muhe chikí di tres aña
tabata yuda. Diripiente e mucha a stop i el a puntra: "Tata,
pakiko tata ta paketa tata su maleta"? E tata a responde,
"pasobra mi mester bai riba un biahe largu riba bapor". E
mucha chiki a sali bai ketu i a pone e stulnan haltu dilanti e
porta. Segun ku e tata a kuminsa ta bai, e mucha a
kuminsa yora i grita: "Tata, no kita e stulnan ei; mi a pone
nan einan, pa bo no bai laga mama i ami. No bai laga nos".
E tata a hisa su yu i a bisa: "To duel mi pa mi bai laga bo,
pero mi mester bai. Nos mester bai konta otro hende di
Hesus Su binida. Lo mi buska algu pa bo ora mi bai, i lo mi
bini bek serka bo i serka mama".
Bo ta kere ku e tata ei lo bai, sin bini bek nunka mas
serka su famia?
Hesus a priminti: "Mi ta bini atrobe i tuma boso serka
Mi".
Amigu, Hesus ta bini pronto atrobe pa hiba nos kas ku
n'E. Lo bo ta kla?
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 14
MI KONTESTANAN
12. Ta bale la pena hasi kualke sakrifisio pa ta kla pa
Hesus Su binida.
BERDAT
FALSU.
***********************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON
Tin 12 deklarashon riba e siguiente papel di prueba.
Despues di kada deklarashon pinta un sirkulo rònt di e
palabra "berdat" si e deklarashon ta bon. òf pinta un sirkulo
rònt di e palabra "falsu" si e deklarashon ta robes.
Nòmber: ____________________________________________
Kaya: _____________________________________
1. Mi a siña mi vèrs di memoria.
BERDAT
Stat: __________________________________
FALSU.
2. Hesus a priminti Su disipelnan, ku E to bai shelu pa
prepara un luga pa nan, i ku E lo bini pa segundo
bes pa reuni Su siguidonan. BERDATFALSU.
3. Nos mester trata di hasi e mundu aki un luga mihó na
luga di predika riba e segunda binida di Hesus.
BERDAT
FALSU.
4.
Tur e skirbidonan di Skritura ta kere den e
segunda binida di Hesus.
BERDAT
FALSU.
5. Hesus Su regreso ta wòrdu menshoná 300 biaha den e
Testament Nobo.
BERDAT
FALSU.
6. Ora Hesus bini, e mortonan hustu lo wordu lanta foi
morto, na bida. Nan, huntu ku e hustunan bibu lo
wordu hiba shelu, i e gloria di Hesus lo mata esnan
malbado.
BERDAT
FALSU.
7.
Hesus lo bini sekretamente den algun luga
sekreto, kaminda solamente e hustunan lo mir'E.
BERDAT
FALSU.
8. Esnan, ku a krusifiká Hesus lo mira Su segunda
binida. BERDAT
FALSU.
9. Mayoria hende lo no ta kla ora Hesus bini.
BERDAT
FALSU.
10. Si un hende no ta kla, ora Hesus bini, Hesus lo
duna nan e oportunidat pa prepara.
BERDAT
FALSU.
11. Hesus Su binida ta masha masha serka.
BERDAT
FALSU.
Debolbé e papel aki pa korekshon na:
P.O. Box # 300 òf Landhuis Gaito òf Skalaweg # 7
Curaçao N. A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia — Les 15
TA SEMPER MALU PA HORTA
Versikulo di Memoria: "Pasobra ki probecho un hende tin
si e gana henter mundu i perde su alma?" (Marko 8:36).
Supone ku bo ta pensa solamente ún minüt riba e versikulo
di memoria aki. Ki felisidat lo bo gana si bo posee tur kos
den e mundu aki i tog perde bida eterno? E siguiente vers
ta agrega: "Pasobra kiko un hende lo duna en kambio di su
alma? (Marko 8:37).
Kua abo ta sigui, e krus òf e florinnan?
Un biaha un mionario a bisa: Lo mi ta kontentu pa duna un
mión di dòler pa un bon stoma, asina mi por gosa
komementu". Kuantu hende perdi lo ta kontentu pa duna
Hesus rikesanan a kambio di salbashon di nan alma!
ILUSTRASHON:
Aya na Pompei, Italia, bo por mira e forma di un hòmber,
ku tabata dera mas ku 1800 añanan pasá, ora ku e volkan
Vesuvius a rementa. El a bira bai bek pa buska su kaha di
oro i prendanan. Pegá bandi nan el a wòrdu matá pa e
lodo kayente ku tabata sali for di e seru, i ku a kima tur kos.
Ki duele ku e no tabata pegá na Hesus enbes di na su oro.
Kiko e di ocho mandamentu ta bisa?
"Lo bo no hòrta"(Eksodo 20:15).
Esei ta idioma masha kla i kada hende mester pensa
seriamente pa ta sigur ku e ta obedesiendo e mandamentu
aki kompletamente. Tin hopi manera di horta ku no ta esun
di horta un banko, òf kohe un appel òf kohe patia di nos
bisina sin ku e sa. Algun hende ta hòrta mirando riba papel
di eksamen di nan kompaneronan di klas. Tambe ta malu
pa horta tempu santu dor di kibra e Sabat.
2.
3.
Kiko Dios ta avisá na e trahadónan Kristian umilde?
"Pesei, tene pasenshi, rumannan, te na e binida di
Señor... Boso tambe tene pasenshi; fortalesé boso
kurason, pasobra e binida di Señor ta serka" (Santiago
5:7, 8).
Ta mes malu pa un trahado horta tempu di trabou for di su
hefe, manera ta pa e hefe pag'é inhustamente.
Dios a propone ku e trahadornan mester bombardia e
fabrika òf negoshi ku kualkier akto deskabeya, pa motibu
di odio? NO! Eta roga: Spera ku pasenshi pasobra benida
di Señor ta serka". Esei lo ta parse duru pa hasi, pero na
final e ta e miho manera. Ora un hende tende di konflikto
laboral, su kurason ta bira masha tristu, pasobra kosnan tin
tendensia di sali for di man. Pero amigu, profesia ta bisa
nos ku esaki ta un otro señal ku Hesus Su benida ta masha
serka. Asina, laga nos tene pasenshi anto, te dia di benida
di Señor'. Pasobra, "kiko ta yuda si un hende gana henter
mundu i perde su alma ?"
DIFERENTE MANERANAN DI HORTA
1.
Rikesa ta un bendishon si e wòrdu usá korektamente, pero
ta un pika yega na rikesa dor di hasi negoshinan inhustu,
i dor di keda sin duna e hendenan nan pago hustu.
Kon algun hende ta bira kulpabel di ladronisia?
"Awor skucha, boso rikunan, yora i lamentá pa boso
kalamidatnan ku ta biniendo riba boso. Boso rikesa a
putri i mot a kome boso pañanan. Boso oro i boso plata
a frustia, i nan frustu lo ta un testimonio kontra
bosoi lo kaba ku boso karni meskos ku kandela. Ta
den e Ultimo dianan boso a akumula boso tesoro!
At’e pago ku boso a keda sin paga e trahadonan ku a
kòrta yerba den boso kunukunan ta sklama kontra
boso; i e yoramentu di esnan ku a kosecha a yega na
orea di e Señor di Sabaot" (Santiago 5:1 4).
-
E dianan aki bo ta tende hopi di konflikto laboral. Hopi
biaha hefenan ta trata e pobernan ku ta traha pa nan
masha malu. Den ananan pasá na Kòrsòu, i ainda e ta
sosode den paisnan afó, muchanan chiki ta wòrdu fòrsá pa
traha pa un par di sen pa dia. No ta un pika pa ta riku.
INVERTI DEN SHELU
4. Kua mester ta e mayor deseo i interes di un
Kristian?
"No montoná tesoro pa boso mes riba tera, kaminda
mòt i frustu ta destruí nan, i kaminda ladron ta kibra
drenta i hòrta; ma montona tesoro pa boso mes den shelu,
kaminda ni mòt ni frustu no ta
destruí nan, i kaminda ladron
no ta kibra drenta ni hòrta; ...
Ma buska p ro me e rei no di
D io s i S u hustisia, i tur e
kosnan aki lo wòrdu anadí na
boso" (Mateo 6:19, 20, 33).
Pa e manera ku algun Kristian ta
biba bo por pensa ku plaka i
eksito den negoshi ta nifika mas
pa nan ku kualke otro kos. Si eksito den e bida aki ta tur
loke un Kristian ta biba p'e, anto e ta e hende di mas
miserabel. Nos mester buska
prome un lugar den Hesus Su reino, i despues, E lo duna
nos tur loke nos mester den bida.
5. Ken ta kuida pa e paranan i flornan?
"Konsidera e rafnan, pasobra nan no ta sembra ni
kosecha; i nan no tin lugá pa warda provishon, ni
mangasina; i tòg Dios ta alimenta nan; kuantu mas ku
parha boso no ta bal!...Konsidera e lelinan, kon nan ta
krese; nan no ta traha mata kurpa, ni nan no ta hila; ma
Mi ta bisa boso ku ni Salomon den tur su gloria no
tabata bisti manera un di esakinan" (Lukas 12:24, 27).
Si Hesus por alimenta e paranan i bisti e flornan, bo no
ta kere ku e lo kuida Su yunan, pa ken El a duna Su mes
bida? Traha un lista di e resibunan di bo famia, pa kada
luna. Podise nan lo inklui hopi di esakinan: hur, resibunan
di kuminda, gas, lus, awa,
pago di outu òf frigidel,
resibu di dòkter, loke bo
debe bo bisina di plaka ku el
a fia bo. Esei ta tur? NO! Tin
esun di mas importante ku
bo a lubida di menshona.
Kua e ta?
H O R T A N DO D I O S O F
HONRANDO DIOS?
6 . U n he nde por horta
Dios?
"Hende lo hòta Dios? Tòg
boso ta hòta Mi! Ma boso ta
bisa: Kon nos a hòrta Bo? Ku diesmo i ku ofrenda"
na Dios. Si bo ke kuminsá debolbe diesmo, lo bo risibí un
gran bendishon. Bo mester debolbe diesmo for di tur bo
entrada i ganashi i plaka ku bo ta haña. Si kualke hende
duna bo dos florin, binti sen di esei ta santu. Ken lo hòrta
Dios i gasta plaka santu pa su mes?
8. Ki spieramentu i be nd ishon tin ora ku debolbé
diesmo?
"Boso ta maldishona ku un maldishon, pasobra boso ta
hòrta Mi henter e nashon aki. Trese henter e diesmo
den mangasina, pa por tin kuminda den Mi kas, i pone
Mi na prueba awor den esaki, e Señor di ehersitonan ta
bisa, ‘si Mi lo no habri pa boso e bentananan di shelu,
basha asina tantu bendishon, ku boso lo no tin sufisiente
lugá pa konten'e. E ora ei lo Mi reprende e devoradó pa
boso , pa e no destrui e frutanan di tera... Señor di
ehersitonan ta bisa" (Malakias 3:9 11).
,
-
Si nos keda ku e diesmo santu di Dios, i us'e pa nos mes,
nos ta hasi nos mes daño, pasobra nos ta kumpra
maldishon pa nos kurpa. Den e buki di Deuteronomio 8:18
nos ta lesa: "Ma kòrda Señor bo Dios, pasobra ta e ta
dunabo poder pa gana rikesa"
Komo ta DIOS ta Esun ku ta duna nos forsa pa hasi nos
trabounan di tur dia, siguramente ta den Su poder pa
oumenta nos entrada si nos ta fiel pa dun'E Su parti. I El a
primintí di hasi net esei. Si nos duna nos diesmo fielmente,
lo E basha un gran bendishon riba nos i lo E reprende e
bichinan, dalakochinan, pest i otro kos ku lo destrui nos
kosecha òf destruí nos negoshi. Masha masha poko hende
ta fiel na Dios den duna e diesmo. I bo tabata sabi ku na
Merka nan ta paga un desimo parti di nan rikesa nashonal
(Malakias 3:8).
Ta basta malu kaba pa nos hòrta un bisina pero ta muchu
mas malu pa nos hada Dios. Kon nos a hòrt'E? E ta
kontesta: "Den diesmo i ofrenda".
Lo bo keda sorprendí pa tende ku un diakono den
iglesia a tuma plaka santu for di den e tayó di kolèkt i a
hink'e den su mes saku. Pero ta mas malu pa un Kristian
tene e plaka santu di Dios, ku ta Su diesmo, den su saku.
,
KIKO DIESMO TA NIFIKA?
7. Kiko e palabra "diesmo" kiermen?
"Asina henter e diesmo di e tera, di e simia di e tera òf
di e fruta di palu, ta di Señor...i pa kada dies parti di e
kria di baka òf di kria di bestia chikitu, tur loke pasa bou
di bara, esun di dies lo ta santu pa Señor" (Levitiko
27:30, 32).
E diesmo ta un desimo parti di ganashi òf salario. Pa e
hòmber di negoshi, e diesmo ta un desimo parti di su salario
òf desimo parti di su ganashi riba invershon.
Ora nos debolbe diesmo, nos ta rekonose ku Dios ta e
dono di tur kos.
Supone ku un hende a hür bo pa chapi yerba den su
kurá i e pagá bo ún florin. Kuantu di esei ta santu na
Señor? "Un desimo parti òf dies sen". Diesmo ta nifika desimo
parti.
APART di e diesmo nos mester duna ofrendanan
boluntario segun Dios impreshoná nos. Podise nunka bo no
a realisa ku un desimo parti di tur loke bo risibí ta pertenese
pa bringa kontra pèst-- e mesun pèst ku Dios a bisa E lo
destruí, si nos duna e diesmo pa Su trabou sigui dilanti?
ILUSTRASHON:
Na Sur Amerika un Kristian fiel tabatin un kunuku grandi.
Un plaka di dalakochi g randi a p asa dor di e t era,
destruyendo apsolutamente tur yerba berde. E hòmber aki
a resa na Dios, i segun e dalakochinan tabata yegando na
su aria kaminda e ta biba, nan a pasa rònt i a kome tur kos
ku tabata rondon'e, ma su kunuku a keda intakto. Kunuku
di e hòmber aki, ku a wòrdu salba for di dalakochi pa medio
di Dios Su man, a hala atenshon di hopi hende pa mianan
rònt. Hendenan tabata kore distanshanan largu pa bin wak
e milager aki pa nan mes, i ora nan puntra e doño pa splika
kon bin su kunuku so a wòrdu di spar, e ta lesa pa nan e
tekstnan den Malakias 3 i ta bisa: "Tur e añanan aki mi
tabata debolbe mi diesmo na Dios. El a primintí di proteha
mi kosecha, i awor boso por mira e resultado".
DIESMO DEN TESTAMENT NOBO
9. Kon Tèstamènt Nobo ta hasi énfasis, pa nos debolbé
nos diesmo na Dios, pa e mantenshon di a trabou
di e evangelio?
"Boso no sa ku esnan ku ta ministrá den e sirbishinan
santu ta kome e kuminda di e tempel?... Asina tambe
Señor a ordena pa esnan ku ta predika evangelio biba
di evangelio" (1 Korintionan 9:13,14).
"Ai di boso, eskribanan i fariseonan, hipokritanan!
Pasobra boso ta duna un di dies parti di menta,
eneldo, i komino, i boso a neglisha loke ta mas
importante di e Lei: hustisia, miserikordia i fieldat. Ma
esakinan ta e kosnan ku boso mester a hasi sin
neglisha e otronan" (Mateo 23:23).
Hesus a siña ku nos no mester debolbe diesmo so, pero
biba bon tambe. Si un hende ta biba bon, e lo no horta
Dios, pero e lo ta fiel den su diesmo. Debolbe diesmo
tabata wordu praktiká hopi promé ku tempu di Moises.
Abraham tabata debolbe diesmo. (Mira Genesis 14:19,20).
Den e servisio di tempel e saserdotenan tabata wordu paga
for di e diesmo. Pablo ta bisa ku ministernan di evan-gelio
mester wòrdu paga di e mesun manera. Dios nunka a plan
pa su iglesianan tin bazar, loteria, òf komementu di galiña
pa haña plaka pa paga e ministernan. NO! E traha-dornan
di e evangelio mester wòrdu paga ku plaka santu-- e diesmo
ku ta pertenese na Dios. Si e miembronan di iglesia duna
nan diesmo fielmente, lo tin bastante pa hiba Señor Su
trabou padilanti. Pero, rekorda esaki tambe: Dios nunka a
propone pa e diesmo hasi e predikador riku tampoko. E
mester risibi solamente un salario pa biba modera. E sobra
di e diesmo mester wòrdu usa pa hiba e mensahe na otro
lugarnan ku no tin minister.
DIOS ta pidi nos pa trese e diesmo den magasina, den "Mi
kas". Nos no mester gasta e diesmo manera nos ta haña ta
bon. E mester bai den tesoreria di e obra. I ata algu otro
importantisimo pa tene kuenta kune: Debolbiendo nos
diesmo, naturalmente nos mester hib'e na un iglesia ku ta
siña i sigui henter e Beibel; di otro manera, nos ta
enkurashando i yudando pa plama doktrinanan falsu.
B E N E FI S I ON AN K U N OS T A R I S I B I
El a primintí ku E lo kubri tur nos nesesidatnan.
Semper entrega bo diesmo prome, i Señor lo
yuda bo ku bo otro gastunan.
Ora bo debolbe bo diesmo, bo ta bai den negoshi ku Dios.
Si bo dun'E dies por siento (10%) di bo entradanan, E ta
priminti di prospera bo i yuda bo.
Algun hende ta bisa: "Lo mi kuminsa debolbe mi diesmo ora
mi sali for di debe". Ma diabel ta tende esaki. Klaro ku e no
kier pa niun hende apoya Dios Su kousa i e ta tene e
personanan aki den debe, asina ku nunka nan no ta duna
Dios loke ta di djE
Si hende ke kuminsa debolbe nan diesmo, nan lo keda
straña kon Dios lo bendishoná nan. Ora ku Señor William
Colgate, e laiko Kristian, a kuminsa ku su industria di habon,
el a resolve di duna dies por siento (10%) di su ganashinan
na karidat. Su negoshi a prospera for di kuminsamentu,i dor
di añanan e kompania a duna for di 20 te 30% di su entrada
na Dios i servisio pa komunidat.
ILUSTRASHON:
Un muhe ansiana Javanes tabata biba riba Seru di Klute na
Java. Kada ana e tabata baha seru ku su diesmo anual den
un saku, kua e tabata laga na e mishon.
Un mainta ora el a lanta, diripente tabatin un gran
sakudimentu i un zonido duru. El a mira afó nèt na ora ku e
top di e volkan a spat for di otro. E lodo blanku kayente
tabata lora baha e seru destruyendo tur kos den su
kaminda.
Komo e muhe aki, tabata konfia Dios i tabata fiel na djE,
el a kai na rudia lihe i a resa pidi Dios pa protekshon.
E riu kayente aki di lodo-herebé a parti na dos i a pasa
rant di e señora aki su hófi i kas, i a sigui baha bai abou,
destruyendo miles di bida den un par di minut.
Pero, e señora aki su kas a wordu di spar
milagrosamente meskos ku un isla meimei di e destrukshon
teribel ku tabatin. Esaki tabata un testimonio bibu ku Dios
ta kumpli, i E ta wak riba Su yunan umilde, ku ta fiel na djE.
10. Pakiko asina tantu hende tin un tempu duru pa
pone nan sen alkansa luna?
"Boso a sembra hopi, ma a kosecha poko; boso ta
kome, ma no tin basta pa satisfase boso; boso ta bebe,
ma no tin basta pa boso bira burachi; boso ta bisti paña,
ma ningun hende su kurpa no ta keinta; i esun ku ta
gana suèldo, ta gana suèldo pa hinka den un saku ku
buraku. Asina e Señor di ehersitonan ta bisa: Pensa
bon riba boso kondukta!' Boso ta buska hopi, ma
mira, boso ta haña poko; ora boso tres'e kas, Mi ta
supl’é bai kune. Pakiko? e Señor di ehersitonan ta
deklara. Pa motibu di Mi kas ku ta keda desola,
mientras ku kada un di boso ta kore bai na su mes kas.
Pesei, pa boso motibu shelu no a laga su serena kai,
tera no a duna su fruta"(Hageo 1:6, 7, 9,10).
Nunka bo a tende hende bisa: "Mi no ta mira na unda tur e
sen ta bai. òf, nunka nos sèn no ta alkansa kubri
gastunan i resta?" E motibu por ta ku nan a neglishá e
kas di Señor i a pone nan mes deseonan promé. Señor a
bisa, "Trese henter e diesmo den magasina purba Mi
awor... Lo Mi basha un bendishon riba boso".
Lo bo no k e obede sé S eñor
di h ente r bo ku ra son i ku misa
deb olbe bè k lok e ta di d´ jÉ
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 15
1. B'a siña e versikulo di memoria?___________________________________________________________
2. E di ocho mandamentu ta bisa: " ___________________________________________________________
3. Nos por hòrta dor di ____________________________________________________________________________
_________________________________________________________ (Skirbi a lo menos dos manera).
4. Un Kristian mester montoná su rikesanan den ___________________________________________ (Par. 4).
5. Ken ta kuida e paranan i e flornan?
Ken lo kuida pa nos si nos ta fiel na djE den tur kos?
(Par. 5).
6. E pió manera pa hòrta ta pa hòrta Dios dor di no debolbé nos_______________________________ (Par. 6)
7. Ki parti di nos entrada ta e diesmo? ______________________________ (Par. 7). Si un hende ta gana FIs. 1,00
e ta debe ___________________di diesmo na Dios.
8. Skrap e dekiarashonnan robes den e siguiente: (Par. 9)
a. Abraham tabata debolbe su diesmo hopi tempu prome ku e lei di Moises.
b. Hesus a siña ku nos mester debolbe e diesmo di e manera ku nos haña ta bon.
c. Si e iglesia di Dios no ta usa e diesmo na e manera ku nos ta pensa ta miho, e ora ei nos por gast’é pa
kualke kos ku nos ta desea.
9. Tin biaha hende tin un tempu duru pa paga nan resibunan i semper nan tin debe, pasobra nan a faya di debolbe
nan ______________________________________________
10. E siguiente deklarashon ta bon of malu? Mi mester paga tur mi resibunan i despues duna mi diesmo, si sobra
algun sen.
PREGUNTA DI KURASON:
Lo bo trata ku yudansa di Hesus pa ta fiel den debolbe bo diesmo na Dios?________________
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber:
Fam:
Kaya:___________________________________________________Number:____________ Stat:
************************************************************************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos Profesia — Lès 16
MI MESTER ENTREGA ALGUN KOS PA HESUS?
Versikulo di Memoria: "No stima mundu, ni e kosnan ku tin
den mundu. Si un hende stima mundu, e amor di e Tata no
ta den dje" (1 Juan 2:15).
Algun hende ta pensa ku den e bida Kristian nan tin ku
entregá hopi kos bon ku nan ta gusta. Sinembargo e bida
Kristian mester ta yen di goso i satisfakshon. David a bisa:
"Lo Bo mustrami e kaminda di bida; den bo presensia tin
plenitut di goso; na Bo man drechi tin delisia pa semper"
(Salmo16:11).
DIOS a duna nos e mundu aki pa nos gosa di dje,
pero E sa mihó kon nos por haña felisidat berdadero.
Satanas tin hopi desepshonnan ku ta parse masha
atraktivo pa nos. El a plania pa usa nan pa destrukshon di
nos alma. Awendia paranda, sine, baliamentu,
hungamentu di plaka, etc. a bira su strategianan pa kita
hende for di Dios. Komo Kristian nos mester buska semper
kiko DIOS ke pa nos hasi.
N O R M AN AN D I B E I B E L
1. Si un hende ke wòrdu salbá, kiko ta nesesario pa e
hasi?
"No laga ningun hende menospresiá bo hubentut, ma
mas bien den palabra, kondukta, amor, fe i puresa,
demostrá bo mes di ta un ehempel pa esnan ku ta
kere"
(1 Timoteo 4:12).
"I no tin parti den piká di otro. Konservá boso mes
p
u
r
(1 Timoteo 5:22).
u”
Hopi biaha un hoben papiando di algun plaser ta bisa: "Mi
por hasi esaki pasobra mi konosé algun hende grandi den
misa ku ta hasi’é". Pero Pablo ta bisa ku esnan ku ta
hoben mester ta un ehempel i keda puru den palabra, den
echo, i den kombersashon. Tin un rason pakiko nos
mester ta kuidadoso. "Bendishoná ta esnan di kurason
puru pasobra nan lo mira Dios" (Mateo 5:8). Lagá nos
evitá tur kos ku ta stroba nos di biba un bida puru, pa asina
nos por tin bida eterna ku Hesus.
2. Kon Juan ta splika ki k o un hoben mester hasi kiko
e no mester hasi?
"Mi a skirbi boso, hobennan, pasobra boso ta fuerte,
e palabra di Dios ta permanese den boso, i boso a
vense e malbado. No stima mundu, ni e kosnan ku tin
den mundu. Si un hende stima mundu, e amor di e
Tata no ta den dje. Pasobra tur loke ku tin den mundu,
e deseo di karni i e deseo di wowo i e orguyo di bida,
no ta bin di e Tata, sino di e mundu. I e mundu ta pasa
bai i su deseonan tambe, ma esun ku hasi e boluntat di
Dios ta permanese pa semper"(1 Juan 2:14 17).
-
Nota kada parti di e versnan aki. Nos mester ta fuerte. Tin
hopi kosnan ku nos no por hasi, kua mundu ta konsidera
masha bon. No kudisha loke ta kos malu, pasobra tur kos
malu mester wòrdu destrui. E mundu ku su plasernan loko i
su buskadonan di plaser, tur lo wòrdu destrui. Ma e persona ku
tuma Dios pa Su guia, lo biba pa semper. Beibel no ta
menshoná kada plaser pekaminoso na nòmber i despues
prohibi'e. Si E hasi esei, diabel ta djis kambia nan nòmber.
Na lugar di esei Beibel ta duna nos prinsipionan general di
loke ta bon i loke ta malu pa tur tempu. Dios no a duna nos
un kantidat di "NO HASI" pa hasi nos prisonero. Mas bien,
El a avisa nos tokante e kosnan pekaminoso pa tene nos
liber. (Mira Santiago 2:12).
SINE?
3. Ki opheto di adorashon pagano Dios a bisa Su
puebel pa nan destruí ora nan bai drenta Kanaan?
"Boso mester kore ku tur e habitantenan di e tera for di
boso dilanti, i destruí tur nan figuranan di piedra,
destruí tur nan imagennan bashá"(Numbernan 33:52).
Si Dios a manda pa nan destrui tur figura i imagen (na
ingles e ta bisa "pictures", "kuadronan") di nan tempu, kiko
lo E bisa di nos sinenan di awendia? E no a bisa nan
destruí un parti so, pero TUR. Un di e plasernan di
awendia, ku pro-bablemente ta hasi mas daño na nos
hubentut ku kualke otro kos, ta sine. Binti mión di hende ta
bai sine tur dia na Merka, i e estadistika aki ta di algun
añanan pasa. Setenta porsiento di nan ta hobennan.
Satanas ke ruina bida di e hobennan. Si e logra esei, e no
tin mester di preokupa pa e generashon di futuro, pasobra
nan ta den su trampa kaba. Dosshen i sinkuenta (250)
filmnan di sine a wòrdu eksaminá dor di un komite. Den
nan a haña esenanan di 97 matamentu, 45 suisidio, i 94
otro krimennan muchu horibel pa menshona, i mas pió
ainda, pa bai wak nan riba pantaya. Di hopi protagonista
den e pelikulanan, 176 tabata ladron, 25 tabata muhénan
malbado, i 35 tabata burachenan.
Amigu, un hende por bai sine i mira sorto di kosnan
asina, i ainda keda "puru di kurason?" Bo ta kere ku Hesus
lo a bai teater pa wak pelikula? Anto nos mester bai?
"Esun ku bisa ku e ta permanese den djE mester kana
na mesun manera ku El a kana" (1 Juan 2:6).
Si nos kana ku Hesus, nos lo no bai na lugarnan
kaminda E lo no bai ku nos. Ora un hende drenta sine, e
ta
laga Hesus i Su bon angelnan na e porta, pasobra nan lo no
drenta un lugar asina.
Beibel ta bisa: "Dos hende ta kana huntu, sin ku nan a
bai di akuérdo ku otro? (Amos 3:3).
Tin algun pelikulanan ku esenanan di biahamentu, di
bida di animalnan, di aktividatnan industrial, di notisia, di
salú, i di tepsnan pa kas, ku di nan mes no ta malu, pero no
bai na Satanas su teater pa mira nan. E propaganda mes
pafó di e teater ta bisa kiko por spera paden.
radio, manera ta pa lesa nan.
Semper puntra bo mes, KIKO HESUS LO A HASI?
Abo i Hesus mester ta diakuerdo enkuanto e kosnan ku
bo ta hasi, ku bo ta mira, i e luganan na unda bo ta bai.
Boso ta kanando huntu!
Ningun Kristian lo toka jazz, rock, muzik di swing,
kantikanan di amor barata i vulgar. Tin algun kantikanan
sekular, ku ta perfektamente adekua pa un Kristian kanta,
manera e kantikanan bieu folkloriko, i algun kantikanan
moderno sano. Si bo ke resa na Hesus i pidi'E guia. bo, E lo
yuda bo disidi kua muzik skohe.
ILUSTRASHON:
Un mucha muhé a bisa: "Mi no ta bai sine pasobra mi
mayornan no ta laga mi bai. Pakiko mi no por bai un par di
biaha djis pa mira kiko nan ta? Anto mi mes lo distingui loke
ta bon for di loke ta malu".
Esei ta presis loke diabel a bisa Eva, ora ku Eva a bisa
ku Dios a bis'e pa no bai banda di e palu prohibí. "I e
kolebra a bisa e muhé: Siguramente boso lo no muri
Pasobra Dios sa ku e dia ku boso kome di dje, boso wowo
lo habri i boso lo ta manera Dios, konosiendo bon i malu"
(Genesis 3:4, 5).
Si, hopi ruman i hoben su wowo a habri den un sine.
Nan a mira bon i malu, i diabel a murmura na nan: "No ta
nada ku bo ta akinan. Siguramente lo bo no muri.
Despues di tur kos, mayoria di e nan ta Basta bon i ta
siña bon moralnan, no ta asina?"
Isaias 2:16 ta bisa den vershon Ingles ku den Ultimo
dianan Dios lo baha Su rabia riba tur "kuadro plasentero".
NOVELANAN
4. Ken ta outor di tur invento impuru i falsedat?
"Boso ta di boso tata e diabel, i boso kier hasi e
deseonan di boso tata. E tabata un matado for di
prinsipio i no ta para den e berdat pasobra no tin berdat
den dje. Ki ora ku e papia un mentira, e ta papia for di
su mes naturalesa, pasobra e ta un gañadó i e tata di
mentira" (Juan 8:44).
Novelanan i historianan na serie, ta famia di sine. Novela i
revistanan di historia amoroso ta trata mas tantu di
matamentu, deseonan malu, i falsedat. Hesus a bisa ku
Satanas ta e tata òf outor di tur mentira.
Un hende ku ta gusta lesa òf wak novela, no solamente
nan ta awor den mal kompania, pero na benida di Hesus,
nan lo wòrdu lagá pafó di shelu.
"Bendishona ta esnan ku ta laba nan pañanan, pa nan
tin derecho riba e palu di bida, i pa nan por drenta e stat
dor di e portanan. Pafó lo ta e fornikadonan, i e
matadónan i e adoradonan di dios falsu i tur esnan ku ta
stima i ta praktika mentira" (Revelashon 22:14,15).
Lesamentu di novela ta pone bida parse inreal, i hopi biaha
e ta trese pensamentunan i deseonan impuru den e persona
su mente. Ora un hende lesa bukinan i revistanan di historia
inútil, nan sintí ta bira meskos ku un kolado. E ta keda ku
tur e shushedat den dje pega.. Ta duru pa e gosa di bon
lektura sano. Lo e tin plaser pa lesa e Beibel? Hopi
hogarnan awe mester traha un kandela grandi pa destrui tur
e revistanan i bukinan asina. (Mira Echonan 19:18, 19). Ta
mes malu pa skucha novelanan i historianan imaginá na
MUZIK
5. Ki tipo di muzik ta bon pa nos skucha?
"Laga e palabranan di Kristu biba rikamente den boso,
ku tur sabiduria siñando i spiertando otro ku salmo i
himno i kantika spiritual, kantando ku gradisimentu den
boso kurason na Dios" (Kolosensenan 3:16).
ILUSTRASHON:
Un mainta tempran un hoben Siamese a yama na e mishon
di Bangkok. E tabata un budista, pero resiente-mente el a
disidi bira un Kristian. El a bisa: "Nunka bo no a bisa mi ki
tipo di muzik mi mester skucha. Ayera mi tabata toka algun
disko, i algu den mi kurason parse ta bon bisá mi ku esei no
ta e bon klase di muzik pa un Kristian skucha.
Mi a bini pa puntra bo si ta malu pa un Kristian tende òf toka
tal muzik".
Ah, esei ta mustra ku e Spiritu Santu tabata papiando na
kurason di e hoben aki. Un dia, ora Hesus bini, tur muzik
salbahe i barata lo stop diripente. Laga nos stop di skucha
nan awor.
"E kantikanan di palasio lo bira lamento den e dia ei,
Señor Dios ta deklara. Lo tin hopi kadaver; tur kaminda
nan lo benta nan den silensio"(Amos 8:3). Otro vershon
ta tradusi’é asina: "Lo Mi troka bo fiestanan den
lamentashon, i bo kantikanan den kantikanan di morto;
e kantikanan di tempel lo kambia den gritamentu segun
kadaver tras di kadaver ta wòrdu tirá pafó den silensio".
BALIAMENTU
6. Kiko nos mester hasi ora nos mira malu den algun
entretenimentu?
"Stimanan, mi ta roga boso komo peregrinonan
stranheronan pa apstene boso di pashonnan karnal,
kualnan ta bringa kontra e alma... Boso ta un rasa
un puebel ku ta di Dios" (1 Pedro 2:11, 9).
Di tur plaser ku hende ta gara, baliamentu ta esun di mas
peligroso. Dios Su puebel mester ta pekuliar, santu, i limpi;
i nan no mester tin nada di hasi ku plasernan inmodesto.
ILUSTRASHON:
Un maestro grandi di baile a bisa ku baliamentu ta guia mas
mucha muhé den piká ku kualke otro entretenimentu.
Miles di hogarnan a wordu kibra pa motibu di baile. Mucha
muhé i mucha hòmbernan, si boso kier keda puru, no siña
balia! Hesus Su mama lo no a balia! Amigu, siguramente
Hesus nunka lo a wòrdu haña na fiesta di bailamentu.
Nos mester "kana manera E a kana".
Den tempu di Beibel, e hendenan tabatin ehersisionan
sagrado ritmiko, ku awendia ta wòrdu yama baliamentu'.
Hòmber i muhé tabata balia separá. Atrobe, lo bo topa
hende ku lo defendé baliamentu na nan mes kas. Pero, un
paso ta guia na otro. No tuma e promé paso; anto lo bo ta
salba.
No a wòrdu haña den nan boka” (Revelashon 14:5).
PREKOUSHONNAN DI ULTIMO DIANAN
10. Aki tin kuater tèkst, ku ta avisá kontra
peligernan di plaser. Lesa nan ku kuidou.
"Ma sabi esaki ku den ultimo dianan tempunan
trabahoso lo bin. Pasobra hende lo bira... stimadó di
plaser mas ku di Dios, ku tin aparensia di ta religioso
berde, ma ku ta nenga su poder" (2 Timoteo 3:1 5).
WEGANAN
7. Tin algu robes den un wega di karta inosente? "Tin un
-
"Pesei, sali for di meimei di nan i separa boso mes,
Señor ta bisa. I no mishi ku loke ta impuru"
kaminda ku ta parse bon den bista di hende, ma su fin ta
e kaminda di morto" (Proverbionan 16:25).
(2 Korintionan 6:17).
"Sea ku wowo kla i vigila. Boso atversario, e diabel, ta
kana rònt manera un leon ku ta gruña, buskando ken e
por devora" (1 Pedro 5:8).
Un wega di karta den e hogar por parse masha inosente.
Sinembargo rekorda ku mayoria hungado di karta pa plaka, a
siña hunga bon na kas, promé ku nan a riska hunga plaka afó.
Kasi tur ladron, burache, hòmber òf muhé malbado ta un
hungado di karta. Bo por haña un baraha di karta den e
botikin i otro luganan di piká, pero no e Beibel.
Masha poko biaha hende ta hunga plaka riba 'croquet',
mesa di pingpong, òf otro weganan limpi.
Mayoria parti ta e wega di karta ta atraé
hungadonan di p l a ka . L ag a n os ko mo
K ris tia n, n o patrosiná weganan di plaka,
den ningun forma.
HOYANAN
8.Ki Beibel ta bisa di e uso hoynan?
"Ai djesnan, ku ta biba riba tera... pasobra diabel a baha
den su gran furia riba boso, pasobra e sabi ku su tempu
ta kortiku"(Revelashon 12:12, 13).
E profeta ta deskribi hende den e ultimo dianan komo loko
pa plaser. "Stimadó di plaser, mas ku di Dios". Kua abo ta
stima mas? Si bo ta stima DIOS, anto lo bo bandona
plasernan pekaminoso. Nos mester separa i bira un 'pueblo
pekuliar p'E". Satanas, manera un leon ku ta gruña ta
purbando pa destrui e alma di Dios Su yunan, pasobra e
sabi ku su fin ta masha serka.
apropia, desente i modera, no ku kabei tur na flègt oro òf
pèrla òf bisti kostoso" (1 Timoteo 2:9).
Bo ta kòrda e sinku Kristiannan bobo den Mateo 25, ku
no tabata prepará ni na warda pa un anochi so, pero, nan a
perde bida eterno. "Tene boso lanta anto, pasobra boso no
sabi ki ora boso Señor ta bini".
"I no laga boso dòrnamentu ta di pafo so-- flegtmentu di
kabei, bistimentu di hoya di oro, of bistimentu di paña
luhoso"(1 Pedro 3:3).
REKREASHON I HOBINAN
"Meskos mi kier pa hende muhé dòrna nan mes ku bisti
-
Si, e Kristian mester bisti asta diferente for di un persona
mundano. Hesus ta spera pa nos bisti limpi i desente. E ta
pidi Su siguidonan pa no usa hoyanan.
Ora Jakob a yama su famia pa hala serka Dios, nan a
entregá tur nan hoyanan pa e deshasi di nan. (Mira
Genesis 35:4). Dios a manda e Israelitanan pa nan kita tur
nan adernonan na Seru di Horeb. (Eksodo 33:5, 6).
Preparando pa Hesus Su benida, nos mester bandona e
kosnan ei i biba desente i umilde den e ultimo oranan aki di e
historia di mundu.
LOKE NOS TA PAPIA
9.Ki klase di palabra nos mester usa?
“I tur loke boso hasi ku palabra òf ku echo, hasi tur den e
nòmber di Señor Hesus, dunando gradisimentu dor di
djE na Dios e Tata”(Kolosensenan 3:17).
“Finalmente, rumannan, tur loke berdadero, tur loke ta
onorabel, tur loke ta hustu, tur loke ta puru, tur mentira
bunita, tur mentira di bon fama, si tin algu digno di
alabansa, laga esakinan okupa boso
mente”
(Filipensenan 4:8).
Komo Kristian, nos mester stop di papia palabra malu,
tambe palabranan sin manera, brutu, kon-ku-ta, vulgar,
kuentanan impuru di dobel sinti i chansa tokante kosnan
sagrado. Beibel ta bisa di esnan ku ta salba, “I mentira no
11. Kiko un hende por hasi pa rekreashon?
Tin hopi entretenimentu ku un Kristian por gosa di dje,
manera weganan di den kas, pingpong, 'croquet', tenis, tira
flecha, baseball, golf, korementu di boto, rema, landa, subi
seru, skats, hisa flie, hunga tròrn, kolekshona kos, kana,
hunga kiniki, `sterrit, `sterloop', bolas krioyas, lesa bon buki,
futlool (no Merikano), bo por pasa un bon tempu ku otro hende,
boso por gusta kamper, sena rònt di kampvuur, kome na un
piknik. Tin hopi hobinan bon ku un hende por hasi, manera
traha kos ku palu, pinta, traha kos ku kueru, fotografia, traha
den hardin, traha kosnan ku klei, studia naturalesa. Buska
buki di arte i hòbi. Nan lo duna bo bon informashon i idea
kiko pa hasi i kon hasi'e.
Rekreashon sano i limpi ta un bendishon pa kada Kristian.
Ata aki tres regla general ora bo ta skohe algun
entretenimentu.
a.
b.
No hasi nada ku ta laga un "mal gustu" den bo sinti.
No bai ningun kaminda ku bo no por spera Hesus di bai,
i no hasi nada ku bo ta sinti ku E lo no aproba.
c.
"Ora bo tin duda, no hasi'é!"
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 16
1.
Bo a sina bo versikulo di memoria?__________________________________________________
2.
Segun nos vèrs di memoria nos no por stima __________________ i ________________ na mes un
ora.
3. Si un persona ke ta salbá e mester tene su mes ____________________________________ (Par. 1)
4. Ora nan a yega Kanaan, Dios a bisa Su puebel pa destrui tur e __________________________ (Par. 3)
5. Kiko Isaias a bisa Dios lo destruí den ultimo dianan? ____________________________________ (Par. 3)
6. Hesus a bai sine? ____Si bo ta stim'E bo mester bai?_________ Dikon?____________________________
7. Novelanan ta mentira i ta siña hende kon hasi pika. _______ ta outor di tur sorto di kosnan asina. (Par. 4)
Den hopi kasnan bo ta haña _______________i __________________ di amor barata, ku mester wòrdu kima.
8. Ki sorto di muzik un Kristian lo no toka ni skucha?___________________________________________
9. Hesus a balia? Si bo ta stim'E, i si bo ta preparando pa Su benida, bo ta kere ku ta bon pa abo balia?
10. Ta bon pa un Kristian hunga karta? _________ Dikon? _________________________________ (Par. 7)
11. Kiko Beibel ta bisa tokante bistimentu di hoya?_____________________________________________
PREGUNTA DI KURASON:
Komo nos ta bibando den Ultimo dianan i nos mester ta na warda kontra e tentashonnan di Satanas, mas ku nunka
promé, lo bo determina, ku yudansa di Hesus, pa bandoná tur plaser pekaminoso? ________________
************************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON
Nòmber:………………………………………….Fam:……………………………….
Kaya:…………………………………………..Number:…………..Stat………………………
************************************************************************
Debolbé pa korekshon na: BOS DI PROFFSIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Lès 17
E GRAN DIA DI HUISIO KON SERKA DI DJE NOS TA?
Versikulo di Memoria: "I mi a mira un otro angel ta bula
meimei di shelu, kende tabatin un evangelio eterno pa
predika na esnan ku ta biba riba tera, i na tur nashon i tribu
lenga i pueblo; i el a bisa na bos haltu: Teme Dios i dun'E
gloria, pasobra e ora di Su huisio a yega; i adorá Esun ku a
traha shelu i tera i laman i fuentenan di awa" (Revelashon
14:6,7).
2. Kiko kiermen "purifikamentu di e santuario"?
"E ora ei e mester mata e kabritu di e ofrenda pa piká ku
ta pa e pueblo, i hiba su sanger tras di e velo, i hasi ku
e sanger ei manera el a hasi ku e sanger di e bisé
machu, i sprengu esaki riba e propisiatorio i dilanti di e
propisiatorio. I e mester hasi ekspiashon pa e luga
santu, pa motibu di e impuresanan di e yunan di
Israel i pa motibu di nan transgreshonnan, pa tur nan
pikanan; .. Riba eksaktamente e di dies dia di e di
shete luna aki ta e dia di ekspiashon; esaki mester ta un
konvokashon santu pa boso, i boso mester umiya
boso alma i presentá un ofrenda di kandela na Señor..
Si tin kualke persona ku no kier umiya su mes riba e dia
aki, e mester wòrdu kòrtá kita for di su pueblo" (Levitiko
16:15, 16; 23:27,29).
Esaki ta un mensahe profetiko ku mester wòrdu duná den
e último dianan prome ku e fin, anunsiando ku e huisio a
kuminsa den shelu. E mensahe aki mester bai na kada pais
den mundu.
Den e les aki nos lo studia di e trabou i e tempu di
huisio. Nos lo mira ku e huisio ta masha real, ku e ta afekta
kada un di nos, i ku mester prepará p'e sin pèrdè tempu.
UN DIA APUNTA
1. Kuantu hende mester enfrentá e huisio?
"Pasobra nos tur mester parese dilanti di e tribunal di
Kristu, pa kada un wòrdu rekompensa pa su echonan
den e kurpa, segun loke el a hasi, sea bon òf malu. (2
Korintionan 5:10).
Ta pa e motibu ei abo i ami mester ta masha interesá den
e huisio-- pasobra e ta afektá kada un di nos.
"Pasobra El a fiha un dia den kual E lo huzga mundu ku
hustisia pa medio di un Hòmber, Kende El a apunta"
(Echonan 17:31).
Ta masha kla ku asta den e dianan di Pablo ya un fecha
definitivo a wòr-du pone den profesia pa kuminsa-mentu di
e huisio. Esaki mester ta algun tempu prome ku Hesus
bolbe bèk.
E DIA DI HUISIO DEN TEMPU DI ISRAEL
Den e sibishi di e santuario Hudiu, .un dia.di mayor solemnidat
tabata wòrdu opservá ún biaha pa aña. E tabata wòrdu yamá "e dia
di ekspiashon", i tin biaha e Hudiunan ta referí na dje komo e "dia
di huisio". Riba e dia ei e santuario tabata wòrdu purifika
(simbolikamente di tur e pikanan ku e hendenan a hasi durante e
aña). Riba e dia ei e sumo saserdote tabata tuma e sanger di un
kabritu i tabata drenta kune den e di dos apartamentu di e
santuario òf tempel, kua ta konosi komo e lugá di mas santu òf
e lugar santisimo, kaminda e arka tabata wardá. E arka tabata
un simbolo di Dios Su trono selestial. Paden di e arka tabatin e
Dies Mandamentunan, i riba e arka tabata tin e `stul di
mizerikòrdia-- e Shekinah, un simbolo di Dios Su
mizerikordia pa Su pueblo.
Durante henter e aña e hendenan tabata bai konfesa nan
pikanan i tabata hiba nan lamchinan i otro sakrifisionan na e
tempel. E sakrifisionan aki tabata un `tipo' òf simbolo di
Hesus, e Lamchi di Dios ku mester a muri pa nan
pikanan. Pa medio di fe nan tabata mira padilanti na e
morto di Kristu. Nos awe, pa medio di fe ta mira patras na
Hesus, e Lamchi di Dios ku ta kita e pikanan di mundu. Su
morto na e krus tabata pa nos ekspiashon, òf den otro
palabra, pa labamentu di nos pikanan.
E lsraelitanan tabata bai konfesa nan pikanan tur dia,
ma e pikánan ei tabata montona (den tipo- den simbolo),
den e santuario, durante e aña. Anto riba e Dia di
Ekspiashon, ku ta e Dia di Huisio, e sumosaserdote, ku e
sanger di e kabritu skohí, ta drenta den e luga santisimo pa
purifika tur e pikánan di e aña pasá. Si kualke hende no a
konfesa nan pikanan prome ku e seremonia solem ei a
termina, e no tabata wòrdu konta mas entre e puebel di
Dios. E tabata e dia di mas solèm di aña pa nan, pasobra
nan tabata pèrdí òf salba na final di e purifikamentu di e lugá
di mas santu.
3. Ki trabou solèm Señor Hesus mester hasi den
último dianan di fin di mundu?
"Tampoko E tabatin mester di ofrese Su mes hopi biaha,
manera e sumosaserdote ta drenta den e lugá santu
aña aden aña afó ku sanger ku no ta di su mes. Di otro
manera E lo mester a sufri hopi biaha desde e
fundashon di mundu; ma awor un biaha so na
kumplimentu di e siglonan El a wòrdu manifestá pa kita
piká, pa medio di e sakrifisio di Su mes. I meskos ku
hende ta destiná, pa muri un biaha so i despues di esaki
ta bin huisio" (Hebreonan 9:25-27).
E sumo saserdote tabata bai na e lugá di mas santu ún
biaha pa aña riba e Dia di Ekspiashon, òf huisio. Pablo ta
bisa, ku meskos Hesus tambe mester drenta den e lugá
santisimo ún biaha na e fin di mundu. Ta un pensamentu
solèm pa realisá, ku e tempu di huisio ta awor i ku Hesus lo
regresa pronto bèk na tera. Ki dia e huisio lo sera, ningun
hende riba tera no sa. Nos mester ta prepará, tur ora, asina
nos lo ta kla na kualke momentu.
E purifikamentu di e santuario na shelu a kuminsa na
aña 1844, ya ku e 2300 dianan òf añanan referí na dje den
Daniel 8:14 a kaba na e tempu ei. E fecha aki di 1844, ta un
di e puntonan mas firme fihá den profesia di Beibel. For di
e tempu ei, e huisio ta tumando lugá den shelu. Ta na e
t e mp u e i e b u k i n a n d e n s h e l u a w ò rd u h a b ri i e
investigashon di informe di bida di tur hende a kuminsa.
TEMPU DI HUIS IO
4.
Kon Daniel ta deskribi kuminsamentu di e esena
solèm aki di huisio?
"Mi a sigui wak te ora trononan a wòrdu poní i e Ansiano
di Dianan a tuma Su asiento. Su paña tabata blanku
manera sneu, i e kabei riba Su kabes manera lana puru.
Su trono tabata tur na flam di kandela, i su wilnan tabata
un kandela ku ta kima. Un riu di kandela tabata kore i
tabata sali for di Su dilanti; miles i miles tabata sirbiE,
dies mil biaha dies mil tabata pará Su dilanti; e korte a
sinta, i e bukinan a wòrdu habri" (Daniel 7:9,10).
Segun Dios Tata a tuma Su lugá pa dirigí, e huisio a
kuminsa i e bukinan a wòrdu habrí,
5. Ken ta sirbi komo nos abogado, nos yudador i nos
amigu den e trabou di huisio den shelu?
"Mi yunan chikitu, mi ta skirbi boso e kosnan aki pa boso
no hasi piká,, I si un hende hasi piká,, nos tin un Abogado
serka e Tata, Hesu-Kristu, e hustu" (1 Juan 2:1).
"Pasobra nos no tin un Sumosaserdote ku no por
kompadese di nos debilidatnan, sino Un ku a wòrdu
tentá den tur kos meskos ku nos, ma tog sin piká,"
(Hebreonan 4:15).
Ki palabranan di konsuelo esei ta! Ta Hesus, ku ta halsa
nos for di piká,. Ta Hesus, ku a wòrdu tentá den tur kos
meskos ku nos, ku ta bai sirbi pa nos sumosaserdote den
korte di huisio na Shelu. Ta Hesus, ku ta kapas pa salba
kompletamente. Ta Hesus, ku ta biba pa hasi interseshon
(roga pidi pordon pa nos). O, no laga nos nunka bira for di
Hesus, siendo ku E ta nos Salbador selestial, nos Redentor,
i nos UNIKO speransa.
E BUKINAN DI INFORME DI SHELU
6. For di kua informe hende ta wòrdu husga?
"I mi a mira e mortonan chikitu i grandi pará, dilanti di e
trono, i bukinan a wòrdu habri; i un otro buki a wòrdu
habri, kual ta e buki di bida; i e mortonan a wòrdu huzga
for di loke tabata pará, skirbi den e bukinan, segun nan
obranan" (Revelashon 20:13).
Huisio a kuminsa ku esnan ku a biba mas prome den
historia di mundu. Ora ku e informe di esnan morto ta
kompleto, e huisio lo kuminsa repasá bida i kaso di esnan
ku ta bibu. Ki pensamentu solèm! "husgá for di loke ta
Para skirbi den e bukinan, segun nan obranan". Nos
angelnan wardador ta markando kada pensamentu i kada
echu di nos bida, kada dia di nos bida! Kon nos bida ta
mustra riba e blachi di e buki di informe den shelu?
7.
Na unda e nòmber di esnan kua asepta Hesus
den nan bida, ta para. skirbi?
"I mi ta rogabo tambe, ...pa bo yuda... mi otro
kompaneronan, kende nan nòmbernan ta den e buki di
bida" (Filipensenan 4:3).
E buki mas importante den universo, banda di e beibel ta
e Buki di Bida! Ora un persona duna su kurason na Hesus
i disidi di sigui'E henter e kaminda, su nòmber ta wòrdu
skirbi den e buki di bida. Ta un kos maravioso pa bo tin bo
nòmber skirbi den e buki ei, pasobra: "I si un hende su
,
nòmber no a wòrdu haña skirbi den e buki di bida, el a
wòrdu tirá, den e lago di kandela" (Revelashon 20:15).
Kon tristu pa pensa ku tin asina tantu hende ku no ta
dispuesto pa tuma nan pará, pa Hesus i tin nan nòmber
skirbi den e Buki di Bida! Ki tristu ku hopi ku a kuminsa
kana ku Hesus a habri man i lagu'E bai, pa nan pega mundu
na nan kurason. Si nan no bolbe bek na Hesus, lo E tin ku
kita nan nòmber tristemente for di e Buki di Bida, i, nan lo ta
perdi! (Mira Revelashon 3:5).
8. Kon serio lo ta e eksaminashon di kada bida?
"I Ami ta bisa boso ku hende lo duna kuenta riba e dia di
huisio di kada palabra bano ku nan papia"
(Mateo 12:36).
"Regosiha, hoben, durante di bo hubentut, i laga bo
kurason tin plaser durante e dianan di bo
adolesensia. I sigui e kamindanan di bo kurason i e
deseonan di bo wowo. Ma sabi si ku Dios lo huzgabo
pa tur e kosnan aki" (Eklesiastes 11:9).
Kuantu biaha hobennan ta bisa: "Mi ke tin un bon tempu. Mi
no ta mira pakiko mi no por hasi esaki òf esaya. Pakiko un
hende mester ta asina kuidadoso? Lo mi ta hoben
solamente un biaha so. Kon ku ta, ki diferensia tin den loke
mi ta hasi?"
Amigu, bo sa, den e huisio lo e hasi tur e diferensia di
mundu. Anto lo no duel ningun hende ku nan a biba kuidadosamente. I kada hende lo ta gradisido di berdat ku el a
bandoná plasernan pekaminoso, papiamentu deskuida,
desobediensia, pensamentu impuru, etc., pa el a sigui
Hesus tur e kaminda. Su goso lo ta sin limite!
9. Pakiko algun hende ta stima skuridat, i nan tin
miedu di e lus di Hesus?
Ora un hende hasi algu ku nan sabi muchu bon ku e ta
malu, nan no ke pa bo mira nan, "pasobra nan obranan ta
malu". Riba e dia di huisio hopi lo deseá mara por `veeg'
nan pikanan, pero e lus di Hesus lo revela kada pika ku a
wordu hasi, sea den lus òf den skuridat.
ILUSTRASHON:
E wardadó di un prisón den Oriente a bisa: Hopi di e
prisoneronan di mas duru, hundu den maldat, ku ta nenga
tur falta, lo konfesa nan krimen durante e ultimo
momentunan djis prome ku nan muri riba e stul elektriko.
Ta parse ku nan tin miedu di morto i di e huisio di Dios".
kla, esun ku ta shushi, lagu'e keda shushi ainda; i esun
ku ta santu, lagu'e keda santu ainda. I ata, Mi ta bin
pronto i Mi rekompensa lo ta ku Mi, pa paga kada un
segun su obranan".
KON NOS LO TA E DIA DI HUISIO?
Nos Hesus lo hunta tur nashonnan
Su dilanti nos tur mester bai.
Kon lo nos ta n'e dia di huisio
Dia di tur sentensianan?
Nos lo tende nos Señor bisando,
"Bo bon sirbidó a kumplí".
O temblando ku miedu i ansia,
"Bai mal sirbidó for di Mi?"
Laga nos tur resa i spera,
Nos lus bon sendí i bon kla.
Ora stem di Hesus ta yama nos
Pa nos tur ta kla pa nos bai.
SERAMENTU DI E HUISIO
10. Ku ki palabranan solèm e huisio lo wordu finalisa?
""Laga esun ku ta inhustu, sigui hasi inhustisia; i laga
esun ku ta impuru, keda impuru; i laga esun ku ta hustu,
sigui hasi hustisia; i laga esun ku ta santu, sigui tene su
mes santu". (Revelashon 22:11, 12).
E gran dia di huisio a kuminsa na 1844. Ta masha
importante i inte-resante pa nota, ku den e añanan djis
prome ku 1844, un gran kantidat di hende di diferente
denominashon a kuminsa predika di e huisio i e fin di
mundu. E men-sahe aki di huisio ta importante awe, mas ku
nunka promé i e ta wòrdu predika awe den kada parti di
mundu. E trabou di huisio ta tumando lugar den shelu for di
1844. Segun kada nòmber pasa dilanti Dios, e bida di e
persona ta wòrdu revisa, i sentensia ta wordu duná.
E nòmber di Rei Saul ta wordu menshona. Un tempu e
tabata un siguidor di Dios, ma finalmente el a disidi ku
obediensia na Dios no tabata dje nesesario mas. I por
tende e sentensia: "Kita su nòmber for di e Buki di Bida". E
nòmber di Rei David i Pedro tambe a pasa dilanti tribunal. A
lesa e informe di henter nan bida, nan obranan, nan
faltanan, esun ku su piká di impuresa, e otro ku su piká di
huramentu, papia palabra
malu, i nenga Hesus. Pero,
Hesus ta roga: "Mi Tata, nan
a arepenti i a konfesá nan
pikánan. Mi sanger ta tapa
nan pikánan. Salba nan pa
Mi motibu". I e desishon
selestial ta wòrdu pronunsia:
"Nan lo ta salba!"
Tur señal ta mustra ku e fin
ta masha serka mes i ku
pronto Hesus lo deklará: "Ta
KI MI TIN KU RIKESA?
Ki mi tin ku rikesa di presioso metal.
Si un tesoro mas grandi lo mi tin ku gosa.
Den e blachinan blanku di e buki eternal.
Bisa na mi o Kristu, si mi nòmber ei ta.
Si mi nòmber ei ta, den e Buki Eternal,
Den e blachi dje buki, si mi nòmber ei ta?
Mi pikanan ta hopi, manera e sant'i laman.
Ku Bo sanger presioso blanku nan lo keda.
Un promesa B'a hasi, si ku lèter lombrá,
Si bo piká ta pretu, blanku l'e ser laba.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 17
1. Bo a siña bo Vèrs di Memoria? ________________________________________________________________________
2. Kiko nos tur mester enfrenta? _________________________________________________________________________
3. E sakrifisionan tabata un tipo di_____________________________________________________________________________
4. E purifikamentu di e santuario terenal tin biaha tabata wòrdu yama "Dia di Ekspiashon òf e "Dia di ____________ "(Par. 3).
5. Nos abogado, i yudador, i sumo saserdote den e huisio ta ______________________________________________ (Par. 5).
6. Den e huisio hende ta husgá pa medio di loke ta skirbi den e ___________________________________________(Par. 6).
7. Banda di e Beibel, e buki mas importante den universo ta wordu yama __________________________________(Par. 7).
8. Pinta un sirkulo rònt di e deklarashonnan berdat den lo siguiente:
a. Algun hende lo ta salbá, ken su nòmber no ta den e Buki di Bida.
b. Algun hende su nòmber lo wòrdu kita for di e Buki di Bida.
c. Hende hoben por hasi loke nan ta deseá awor, ma nan lo tin ku enfrenta tur nan echunan den e huisio.
9. Algun hende lo ta kapas pa skonde kualke piká sekretu for di e wowonan di Hesus den e Huisio? _________ Dikon? ______
10. Ora ku e huisio terminá den un poko tempu despues di awor, Hesus lo anunsia: "Ta kla! Laga esun ku ta shushi, _______
_____________ ainda; i esun ku ta santu, lag'e ta_____________ainda. I ata, Mi ta bini _________, i Mi ____________
lo ta ku Mi, pa paga kada _______________________________________“
PREGUNTA DI KURASON:
Bo ta deseá di biba dia tras dia pa Dios, pa bo por ta kla,
ora ku bo kaso pasa dilanti huisio na shelu? ________________
******************************************************************************************************* ****************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber:…………………………………………….. Fam:
Kaya:………………………………………………Number:………………….Stat:………………………………………
***************************************************************************** *******************************************************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
E LUS DI MUNDU
LES 18
DIOS SU KUSTUMBERNAN DI SALUD
PA KRISTIANNAN
VERSIKULO DI MEMORIA; Ken ku distribi tempel di Dios, esey
Dios lo diktribi ; pasambra tempel di Dios ta santu, i esei boso ta.
1 Corintionan 3 :17.
Nos tur ta admirá un hende ku kurpa fuerte. Nos ta admira
a koredó di mas duru, e landadó di mas lihé, i esun ku por
bula mas haltu. E kurpa ta merece atenshon mas kuidadoso
ku e' oloshi di mas fini of e baiskel di mas karu. Algun hende
ta bisa,ku no ta hasi ningun diferensia na Dios kiko un
persona kome òf bebe. Tin biaha hende ta bisa: " Wel,
mi ta kere ku loke mi kome ta mi mes asuntu i no
tin nada di hasi ku mi religion ." Segun nos ta mira
den a palabra di Dios, ta masha straño pa mira kuantu
yudansa ta wòrdu duná na nos den asuntu di kuninda i
salud. Segun ku nos ta studia e instrukshonnan aki, no lagá
nos pensa di nan komo prohibishonnan, ma komo un
guardia pa nos salud. Imaginá ku un hende ta kore un
baiskel den un kaya. Su dilanti e ta mira un lus korá„
asina eta puntra: Pakiko e lus korá ei ta kologá einan i pa
kiko a ta move asina?" un hende a kontesta.: " esei ta un
siñal di peliger. Bo no mester krusa kaminda. Un train ta
bini. Kiko lo bo pensa di un hende, si e bsa: "Ah, mi ta
kansa di tende "bo no por hasi esaki, bo no por hasi
esaya.' Si mi ke krusa kaminda ora mi ke, no ta mi
mes asuntu? Podise nan a pone e lusnan di aviso ei pa
kualke otro hende." Lo bo pensa, ku un hende asina ta
loko, no t ‘asina? Tech hopi hende ta bisa di e avisonan di
salud ku Dios a duna hende den Beibel: " Pakiko mi mester
obedese e requerimentunan ei? Nan tabata skirbí pa e
Hudiuwnan. Si mi ke kome esaki òf esaysa , no ta mi
mes asuntu?"
Vos di Profecia
SKOL DI I BEIBEL PA
KORESPONDENCIA I RADIO
ku bo, i ku BO TA SALUD meskos ku BO ALMA TAMBE
TA. 3 Juan 2.
Soldánan, nabegantenan, mariniernan ta kuidadoso instruí
den e mihó maneranan pa desaroyá kurpanan fuerte. Asina
Iambe e solda di Cristu mester tene su kurpa den e mihó
kondishon. Si nos ke ta alerta pa kosnan spiritual, nos
mester tin un kurpa salud. Nos nester prospera den
kurpa i alma - den salud i kurason.
3
Ki interes Dios a tuna for di prinsipio den
kuminda di hende?
I Dios a bisa, Mira, MI A DUNA BO kada yerba, ku ta karga
simia ku ta riba e kara di tera, i kada palu, den kua tin e fruta
di un palu ku ta trese simia ; pa bo lo e ta pa kuminda. Genesis
1:29
Despues di kreashon di hende e prome kos ku Dios a
hasi ta pa bise kiko e mester kome. Dios a duna hende
frutanan nechi, maishi i berdura pa kuminda. Anto despues di a deluvio pa motibu di e skarsedad di berdura
(Genesis 9: 3) Dios a permiti hende kome karni huntu ku
su otro kumindanan. Esaki tabata mas o menos 850
añanan promé ku e ley di Moises tabata duna. E dieta di
berdura, lechi, webu, fruta, maishi i nechi ainda ta mihor
pa hende. Bestianan ta bira mas i mas malu, asina ku e
ta mas malu pa kome karni awor, ku e tabata den
tempunan di Beibel.
DIOS SU INTERES PA NOS SALUD
1
Ken ta profundamente interesá den a salud
i e kuidow di nos kurpa?
O boso no sabi anto, ku boso curpa ta tempel di Spiritu Santu
ku ta den boso,….i ku BOSO N O T A P E R T E N E S E N A B O S O ?
Pasombra boso ta WORDU KUMIPRA KARU: asina anto GLORIFIKA
DIOS DEN BOSO KURPA, kua ta di Dios.
1 Corintionan 6:19.
Nos no ta di nos mes pa hasi loke nos ke. Hesus a muri pa
nos pikánan. Ora nos someté nos kurason i nos bida na dj'E,
nos ta di dj'E for di e momentu ei. E ta biba den nos; nos ta
bira Su tempel terenal i Su luga di biba. Kualke hende lo pensa,
ku lo ta.un kos teribel pa trese algun kos sushi den e iglesia. Ta
mes malu pa nos tuma den nos tempel di kurpa loke Dios ta
yarna sushi.
2 Pakiko Dios ta asina partikular tokante nos
kuminda i nos manera di biba?
Stimá, promé ku tur kos, MI TA PIDI pa bo, ku ta bai bon
4
CARNI PROHIBI
Ki distinshon Dios a reconocé den e varios
animalnan?
For di kada BESTIA LIMPI lo bo kohe siete pa bo,
e macho i su embra: i di BESTIANAN, KU NO TA
LIMPI dos, e machu i su embra. Genesis 7: 2.
E Beibel ta parti tur animalnan, paranan i piska den dos
klase: (1) Esnan limpi ku por wòrdu kome pa kuminda:
(2) esnan impuru, kua ta striktamente prohibi pa kuminda. E distinshon aki ta asina importante, ku ora Dios a
yama su puebel skohí, Israel. El a pidi Moises pa alistá e
karninan limpi i esnan impuro kuidadosamente pa nan.
E paranan, ku ta prohibi pa kuminda ta nombrá na famia. Bo por haña eseinan listá den dos kapitulo di
Beibel. Levitico 11 i Deuteronomio 14. Bo mester buska e
dos kapitulonan ei i lesa nan pa bo mes. Kriaturan ku ta
biba den laman por wòrdu kome si nan tin hala i skama.
Ta pesei un sigido di Hesus no mester kome cangreuw,
kreeft, i kabaron por ehempel. Nan no tin hala ni skama.
( Mira Levitico 11: 9
5
Ki regla a wordu poné tokante di e kome
mentu di animalnan di kuater píanan?
Tur esnan„ KU TA PARTI E PATA, I KU SU
PATANAN TA PARTI, I KU TA HERKOUW, entre e
bestianan, eseinan lo boso kome.... i e konenchi
pasombra e ta herkauw, pero no ta parti pata, e ta
impuru pa bosonan, e porko, maske ku e ta parti e
pata,tòg e no ta herkauw; e ta impuru pa boso-nan.
Levitico: 3, 6, 7 .
Si un animal tin patanan parti i ta herkauw, manera e baka ta hasi, i e Karne, etc., e por wordu komé. Si
e pata no ta parti i ta herkauw, e ta prohibí pa Dios.
Por ehempel, e konenchi ta herkauw, ma su patanan no
ta parti. P'esei nunka e no mester wordu kome. E porko
tin e pata partí, ma no ta herkauw. E ta prohibi. Ta p'esei
Cristiannan no mester kome spekki, ham o porko den
ningun forma; nan no mester kushina ku rees tampoko.
Beibel ta pronunsia nan tur impuru. Porko ta un di e
karninan di mas peligroso. Hopi biaha e ta kontene un
bichi chikitu of parasiet, ku ta kausa un infermedad yama trichinosis. E ta kausa malu di kurason, kramp, trobbel intestinal peligroso i hopi biaha ta hasi bo loko.
Un artikulo pa dokter Hall den Februari 1937,Country
Gentleman, ta bisa, ku kasi 20.000.000 di hende den
Estados Unidos tin e infermedad ei. Pero e autor ta bisa,
ku masha poko nan ta bisa e pashent e berdadero kausa
di su sufrimentu. Kasi semper nan ta bis'e ku e tin malu
di kurason, enfluensia of rheumatismo.
Kon gradisido nos mester ta, ku Dios no a trata di skonde
e hechonan foi Su puebel! E konosé e naturalesa di kada
animal i E sa e dano, ku lo sosode na e kurpa humano
foi e uso di nan karninan komo kuminda. E kurpa di un
Hudiuw ta meskos ku di un Gentil. Den Su amor pa
nos, Dios a spierta nos pa no kome animalnan impuru.
Ki aviso solemn Dios a duna na Cristiannan,
6
ku den ultimo dianan no ta paga, atenshon
na e restrikshonnan ei di kuminda?
Pasobra, ata, SENOR LO BIM ku kandela, i ku Su
garoshinan manera remolino, PA DEBOLBE SU RABIA KU FURIA, i SU reprendernentu ku vlamnan di
kandela Esnan, ku ta santifika nan mes, i purifika
nan den a hardinnan tras di un palu, KOMIENDO
KARNI DI PORKO, i e abominashon, i e raton, LO
TA KONSUMI HUNTU, Senor a bisa. Isaias 66:15,17.
Nos versikulo di memoria ta bisa nos, ku ken ku
distribi e tempel dje kurpa, Dios lo distribi nan. E
vers aki, ta mustra, ku e prohibishon kontra e
komementu di karni di porko i otro animalnan impuru
ainda lo ta den vigor na tempu di Hesus Su Benida.
Dios ta mustra Kon E ta sinti pa a maestronan religioso,
ku ta bisa e hendenan, ku no ta hasi ningun diferensia
den kiko nan ta kome. Lesa esaki:
Su saserdotanan a viola mi ley, i a profaná mi kosnan santu:
nan no a hasi ningun diferensia entre esun santu i esun profano, TAMPOKO NAN A HASI DIFERENSIA ENTRE E IMPURU' I E LIMPI, i nan a skonde nan wowonan for di sab
batnan, i ta protafa entre nan. Ezekiel 22:26
VENENUNAN KU TA FORMA KUSTUMBER
7
Kiko mas Dios a prohibi?
En kaso ku tin entre Boso un raís, ku ta karga YERBA
VE NE NOSO i marg a ; SE ÑOR LO NO SP AR E ,
ma anto a rabia di Señor i Su yaloers lo huma kontra
e hòmber ei i tur a maldishonnan, ku ta skirbi den e
buki aki lo kai riba dje. I SEÑOR LO PAGA SU NOMER FOR DI BOU DI SHELU. Deuteronomio 29:16, 20.
Esaki ta un spiertamentu masha, masha fuerte, ku Dios
lo no salba esnan ku ta sigi desobedesé Su boluntad den
tal asuntunan manera e usamentu di " yerbanan-venenoso ." Toch tin varios venenunan, ku hopi hende ta usa
libremente.
(1) Tabaku ta kontene hopi venenunan, ma esun di mas
peor ta nikotina. E ta afektá e kurason, e pul rnonan, stoma, garganta i nervionan i ta nubla e sintí. Ta p'esei e
athlétanan di mas mihó ta ninga di husa tabaku. Algun
di e kompanianan grandi di tabaku a purba gaña athletanan pa laga nan usa nan nombernan pa advertisá sierto klase di tabaku, pero mayoria di e athlétanan ta muchu honesto pa konsistí ku esei. Nan sa, ku tabaku lo ruina kualke homber of muhé, ku ke tin un kurpa fuerte.
Eseinan ta hasi esaki pa haña un korona ku ta
marchita„ ma nos; pa gana uno ku no ta kaba nunka.
1 Cor. 9:25.
Si athlétanan ta boluntario pa laga e kosnan ku ta
hasi nan malu para, pa nan haña e aplauso di
hende, pakiko nos no mester ta boluntario pa laga
nan para, pa nos gana Dios Su aprobashon i bida,
ku lo dura pa semper?
E kompanianan di tabaku ta pone advertensianan
atraktivo den korant i den revistanan, asina ku hende lo ta gaña i kumpra nan.tabaku. Kon felis satanas
ta pa mira mucha homber i mucha muhe kuminsá
huma!
Un di e kompanianan di aseguro di bida di mas grandi
a haña sa, ku hendenan ku no ta huma ta biba kasi un
terser parti mas largu ku e humado proporsiona. Kon
teribel e ta pa un hende kuminsa huma. Miles di soldanan mester a wordu baha foi servisio, pa motibu di
inkapasidad trese pa tabaku. Pulmon, kurason, nervionan, digestion, ect., a wordu ruina dor di tabaku. Ki
berguensa Merka mester tin pa esei!
Mamanan ku ta humando pisá, riba un average ta perde
unu for di kada dos di nan baby nan. Amigunan, si bosonan ke ta fuerte, no ,huma, Si bo ke bai shelu, no huma.
E Beibel ta bisa:
(1) LO NO DRENTA NINGUN KOS KU NO TA LIMPI.
i ku ta komete abominashon i papia mentira.
Revelacion 21:27.
(2) Té ta kontene e venenu teína. Ta p'esei e ta traha asina
duru riba e nervionan ora e bebedó di te ta trata di stop.
No kuminsa nunka.
(3) Koffi! Kuantu hende a ruina nan nervionan, si no
ta nan kurason, dor di bebementu di koffi. Su venenu
kaffeina ta hasiendo daño na miyones di Cristiannan, ku
no ta parse di realisa ku Dios a spierta nan ku ora nan
distribí nan kurpa, nan ta peka kontra dj' E.
(4) Sierto klase di bebidanan di cola ta kasi mes
peligroso ku koffi. Nan ta kontene stimulantenan
peligroso. Ta p'esei hendenan ku ta kansa ke un glas di cola.
Pa nan bende mas di e bebidanan di cola aki, nan
produktornan a trata di skonde e echo, ku nan ta
kontene venenu. No laga e advertensianan di bibida gaña
bo.
E ley di bida ta: " Kiko ku hende planta lo e kosecha
tambe." Galationan 6:7. Un hende, ku sembra mal
kustumbernan lo kosecha trobbel ora e ta mas grandi, si
no ta awor.
8 Kiko mas ta malu den usamentu di kuminda i
bebidanan, ku ta hasi daño?
PAKIKO BOSO TA GASTA PLAKA RIBA KOSNAN
KU NO TA PAN? I boso ta traha pa loke no ta
satisfase? Skucha diligentemente na Mi , I KOME
LOKE TA BON. Isaias 55: 2.
Ta pika pa gasta plaka riba kosnan, ku ta hasi daño manera
tabaku, te, koffi i cola. Merka ta trahando mas ku dos
shen billion di sigaria pa aña. Muchu mas ta kima den
huma di tabaku, ku ta gastá pa tur iglesianan, skolnan di
iglesia, i muchanan pober, ku no tin mama i tata. No laga
nos gasta nos plaka riba e venenunan di satanas.
AVI SONAN KONTRA LIKOR
9. Ki aviso ta duná kontra e bebementu di alkohol,
den kualke forma, manera biña, serbes, i whisky?
Biña ta un bofonador, likor borotador; i ken ku dwal pa
medio di nan, no ta sabí. - Proverbionan 20:1.
No mira na e biña ora e ta kora, ora e ta duna su kolor den
kopa; ora e ta baha suavemente. Na fin e ta morde manera
serpiente, i ta pika manera kolebra. Proverbionan 23:31,32
Ay di esun, ku duna su kompaiñeronan di bebe. Habakuk 2:15.
Warda boso mes, ku boso KURASON LO NO TA KARGA
ningun ora pa kausa di paranda, di burecharia i di prekupashon
di mundu, pa E DIA El NO BINI DI RIPIENTE RIBA BOSO.Lucas 21:34
Esnan, kuta bebe, maske ta moderá lo wordu kohe di
sorpresa ora Hesus bini. Lo ta lat e orey pa nan kambia.
Bisando, lo mi tin pas, mas’ke mi ta kamna den e Imaginashon di mi kurason, PA AGREGA BURACHERIA NA
SED:SEÑOR LO NO SPAR NAN, I Señor lo paga su
nomber for di bou di shelu. Deuteronomio 29:19, 20.
Kua idioma por ta mas fuerte? E homber, ku ta kere ku e
por bebe ki ora ku e ta desea of bebe djis bastante likor pa
para su sed, por spera di agrada Dios? Dios lo no spar e
burache, pero mas bien lo E " paga su nomber for di bou di
shelu,"
10
Kon e kondishonnan di bebementu di e ultimo
dianan ta deskribí?
Ta p'esei e maldishon a devora e tera, i esnan ku ta biba aden
ta desola : p'esei e habitantenan di tera ta kima, i poko
hende ta sobra Nan lo no bebe biña ku un kantika;
BEBIDA STERKI LO TA MARGA PA ESNAN KU TA
BEBE. Nahum 1:10.
Si solamente hende por a realisa ku nan no tin speransa di
wordu salba ora ku Hesus bini si nan sigui bebe! Den
Estados Unidos so, durante e ultimo ocho añanan, sin
kuenta billion di dollar a wordu gasta pa diez kuater
billion di galon di bebidanan alkoholiko. Binti sinku mil
hende ta wordu mata kada aña dor di shauffur nan
burachi. Miles di muchanan tin salu malu pa motibu ku
nan mama i tata tabata bebe. Ta bisa ,ku bebida tabata un di
e kausanan mayor -pa e kaída di Norwega, Francia, i e
stad di Singapore den e Guerra Mundial II i pa e destrukshon teribel ku nan a sufri na Pearl Harbor. Un suidadano bon i fiel no mester bebe; un solda ku ke duna su
mihor pa su pais lo no bebe; i un Cristian fiel nunka lo toka
alkohol den ningun forma. "No mishi, no purba, no trata
ku nan."
,
BIBANDO PA HESUS
Kiko ta Dios Su yamada na Su siguidornan
den e dianan?
Si boso ta KOME anto, si boso ta BEBE, of kiko ku boso ta
hasi, hasi tur NA HONOR Dl DIOS.
1 Corintionan 10: 31.
Ma nos sabi, ku ora E wordu manifestá, NOS LO TA
MESKOS KU NE; pasombra nos lo mir’E, manera E
I tur, ku tin e speransa aki riba dj'e, TA PURIFIKA
MES, meskos ku E ta puru. 1 Juan 3:2, 3
P’esei sali fo'i meimei di nan, i SEPARA BOSO DJESEI
NAN, e Señor ta bisa, i NO MISHI KU KOS, KU TA
IMPURU. i lo mi risibi boso. 2 Corintionan 6: 17.
Nos no por partisipa di kumindanan prohibi i bebidanan
prohibi i na e mesun momentu biba na e gioria di Dios. Si
nos mester wordu salba nos kurpa mester ta puru, meskos
ku Hesus tabata. Nos mester ta separa for di mundu i biba
diferente for di e Kristiannan inkwidadoso. Nunka nos
mester toka kosnan impuru of prohibi.
MI KONTESTANAN
Si bo por kontesta 10 di e 11 preguntanan aki bo papel ta EXELENTE
Si bo por kontesta 9 di e preguntanan aki bo papel ta MASHA BON
Si bo por kontesta 6 di nan bo papel ta BON
Enbes di nos papel di prueba regular, e biaha aki nos lo lista algun prinsipionan preguntanan di salud importante.
Si bo ta desea di purba sigi nan, skirbi e palabranan " lo mi hasie" tras di kada deklarashon ku
kua bo ta di akuerdo.
1. Promé ku tur kos, b'a siña bo versikulo di memoria?
2. Kada Cristian mester ninga di bebe likor den kualke forma..........................................................................
3. Komo tabaku ta venenu i ta hasi hende su bida kortiku, un Cristian lo stop of refrena su mes for di humamentu
4. Un Cristian lo bandona te, koffie i bebidanan di cola....................................................................................................
5. Komo tur esnan, ku sigi usa kosnan impuru i prohibí lo ta destrui ora Hesus bini, nan mester bandona nan awor ................................................................................................................................................................................
6. Skirbi nomber di algun kriaturanan prohibí di tera of di laman.................................................................................
7. Prome ku komé piska kualke kriatura di laman, un hende mester ta sigur ku nan tin hala. i skama
8. Prome ku kome kualke animal di tera, un hende mester ta sigur, ku su patanan ta parti i ku e ta herkouw
9. Komo karni di animalnan limpi ta bira mas i mas malu, un hende mester biba mas tantu posibel riba
berdura, lechi, webu, fruta, maishi i nechi ..................................................................................................................................
10.Un hende mester hasi hopi ehersisio den solo kada dia i drumi den un kamber bon ventila ..............................
11. Un hende mester tene su kurpa limpi dor di (1) baña frequentemente; (2) skeiru su djentenan; (3) bisti
paña limpi, (4) tene su kas i su hardin limpi...................................................................................................................
12. Lo mi tuma tempu kada dia pa lesamentu di Beibel i orashon; i ora mi ta tentá pa hasi malu, lo mi tuma komo
mi lema: " Tur kos mi por de dj 'E, ku ta duna mi fortalesa. " - Filipensenan 4:13
MI NOMBER I ADRES
Nòmber: .................................................................................... Fam.................................
Kaya: ...................................................................................................................................... Number: ....................................................................
Stad:................................................................................................................................. Pais: ..................................................................................
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS Di PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia Lès 19
E FIN DI MUNDU
Versikulo di Memoria: "Anto e Rei lo bisa esnan na
Su man drechi: boso ku ta bendishoná di Mi Tata,
eredá e reino ku ta prepará pa boso desde e
fundashon di mundu" (Mateo 25:34).
Den e lèsnan anterior nos a studia hopi kos di e
regreso di Hesus na tera, di resurekshon di e
mortonan, i e destrukshon di esnan malbado. Den e
lès aki, nos lo trese tur e gran eventonan aki den un
estudio, pa nos por tin un portret korekto den nos
mente di loke ta bini i ki dia.
E ABISMO
1.Ki kastigu straño lo bini pa Satanas na fin di
mundu?
"I mi a mira un angel ta baha for di shelu ku e yabi
di e abismo i un kadena grandi den su man. I el a
gara e dragon, e kolebra di antiguedat, kende ta
diabel i Satanas, i a mir'á pa mil aña, i a tir'é den e
abismo, i a sera i seya esaki, pa e no gaña e
nashonnan mas, te ora ku e mil añanan a keda
kumpli; despues di e kosnan aki e mester lag'é lòs
pa un tempu kòrtiku"
(Revelashon 20:1-3).
Satanas lo ta mará den e abismo pa mil añanan
(1.000), a ún milenio. Algun hende ta papia di e
milenio komo si fuera e ta un tempu di pas maravioso
riba e mundu aki. Segun ku nos ta sigui ku nos
estudio, lo bo mira kiko e milenio ta enberdat. Pero,
prome, laga nos splika e palabra straño "abismo",
kaminda Satanas lo ta mará.. Ki klase di lugá e ta?
ABISMO ta referí na un luga desola, seku, sin uso;
generalmente, un luga inhabitabel. Esei ta net manera
mundu tabata den prinsipio, bashi i sin forma. "I tera
tabata sin forma i bashi; i tabatin skuridat riba
superfisio di e abismo" (Genesis 1:2).
E palabra ei "profundidat" (Abyss, for di e palabra
Griego abyssos) den Genesis 1:2, ta mesun abismo di
Revelashon 20:3. E mundu tabata sin forma i bashi,
desold.
2. Kon e profetanan ta mustra ku e tera aki lo bolbe
bini na mesun kondishon di desolashon?
"Mi a wak riba tera, i ata, e tabata sin forma i bashi,
i na e shelunan, i no tabatin lus... Mi a wak, i ata,
no tabatin ningun hende, i tur e paranan di shelu a hui
bai. Mi a wak, i ata, e tera fruktifero a bira un desierto,
tur su statnan a wòrdu basha abou dilanti di Señor,
dilanti di Su rabia ardiente"
(Jeremias 4:23, 25, 26).
Jeremias a bisa ku e tempu lo yega ora ku e mundu lo
ta atrobe sin forma i bashi; lo e ta den tal kondishon di
ruina i desolashon, ku ta referí na dje komo un abismo.
Isaias a deskribi e mesun kondishon teribel den e
palabranan aki: "E ora ei mi a bisa: 'Pa kuantu tempu
mas, Señor?' i El a kontesta: 'Te ora statnan keda
ruina i sin habitante, kasnan keda sin hende, i e tera
keda kompletamente desolá"(Isaias 6:11).
NOTA ku tur dos e profetanan ta bisa ku e tempu ta
bini, ora ku lo tin ningun hende ariba tera-- e tera lo ta
daña i sin habitante. Tur e statnan lo wòrdu basha
abou, i asta e lugarnan di fruta lo bira un desierto grandi
i tristu. Ki lugar _di horor skur i espantoso e lo ta!
Tur e destrukshon aki ta turna, lagá na e binida
di Hesus.
E TERA DESOLA
3. Kiko lo tapa tera?
"I esnan ku Señor mata riba e dia ei lo keda bentá tur
kaminda, for di esun ekstremo di mundu te na e otro.
Hende lo no lamentá pa nan ni rekohe nan, ni dera
nan; nan lo ta manera mèst riba superfisio di tera"
(Jeremias 25:33).
E superfisio di tera lo ta tapá ku kurpanan morto, ku no
a wòrdu dera ni lamentá.
4. Kon e mundu a wòrdu hiba na e kondishon teribel
aki?
"Mira, Señor ta hasi tera bashí, ta destruie, ta biré
bok'abou, i ta plama su habitantenan... Tera lo ta
kompletamente bashí i kompletamente di plunder,
pasobra Señor a papia e palabra aki... Tera ta sker
habri, tera ta spleit for di otro, tera ta sakudí masha
duru mes. Tera ta zeilu manera un burache, i ta keda
zoya manera chosa den bientu, pasobra su
transgreshon ta pisá riba dje, i e lo kai pa no lanta
nunka mas" (Isaias 24:1, 3, 19, 20).
"Hende lo drenta skonde den kueba di baranka
den burakunan den tera, pa motibu di e teror di
Señor i pa motibu di e splendor di Su mahestat, ora
ku E lanta pa hasi tera tembla" (Isaias 2:19).
Na e benida di Hesus, tera lo wòrdu sakudi
violentamente segun e ta bira diripiente riba su as. E
profeta Amos ta bisa ku solo lo baha merdia (Amos
8:9,10). E movementu diripiente di mundu lo kousa e
temblor di mas violento ku mundu hamas a konose.
"I e tres spiritunan a reuni e reinan na un lugá ku na
lenga hebreo yama Armagedon. I e di shete angel
a basha su skalchi den atmosfera. E ora ei for di e
tempel for di e trono, un stem duru a grita: 'A kaba!'.
I welek tabata kòrta i bos tabata ronka i klap.
Tabatin un temblor pisá, manera nunka tabatin for
di dia ku tin hende riba mundu; asina teribel e
temblor ei tabata" (Revelashon 16;16-18).
E bataya di Armagedon ta wòrdu tresé na un fin
diripente dor di e aparensia di Hesus i e temblor di
mas grandi ku nunka a wòrdu sinti. E temblor aki ta
move serunan i islanan for di nan lugá, i ta basha tur
stat abou. "I tur isla a hui bai, i e serunan no a wòrdu
haña mas" (Revelashon 16:20).
Na 1908, Italia a wòrdu sakudi pa un temblor ku a
mata 75.000 hende den 10-sekònde. Na aña 1923
Hapon a wòrdu sakudi pa dos (2) minüt i 250.000
hende a muri. Kon e dia teribel ei lo ta ora ku Dios
lanta "pa sakudi e tera teri-belmente?" Esnan matá
riba tera e dia ei lo ta for di esun punta di mundu pa e
otro.
E MALBADONAN DESTRUI
5. Kon esnan malbado bibando den tempu di
Hesus Su segundo benida lo sinti enkuanto nan
oro i nan plata?
"Hende lo drenta den kuebanan den baranka i den
burakunan den tera, pa motibu di e splendor di Su
mahestat, ora ku e lanta pa hasi tera tembla. Den
e dia ei hende lo tira nan ídolonan di plata i nan
ídolonan di oro ku nan a traha pa nan adorá, pa mòl
i raton di anochi" (Isaias 2:19,20).
Awendia mayoria ta hendenan ku ta muchu okupá
ku trabou, negoshi of kehasernan di bida, pa tuma
tempu pa Dios, pa estudio di Beibel, of pa orashon.
Den e dia ei, ora ku hende realisa ku nan a permiti
ganamentu di plaka gaña i stroba nan for di bida
eterno, nan lo tira nan oro i platanan pa djaka i
ratonnan dianochi. Pero, lo ta muchu lat! Nan a
warda muchu largu pa prepará pa Hesus Su benida.
Awendia, hende hoben i bieu tin pensamentu
solamente pa fiesta, bailamentu, i entretenimentu pa
loko. Pero, ora Hesus bini, tur lo ke kambia diripente.
Hende lo hisa kara wak ariba, i pa nan teror, realisa ku e
fin di mundu a yega i ku nan no ta kla.
"E ora ei e señal di e Yu di Hende lo parese na
shelu, i e ora ei tur e tribunan di riba tera lo lamentá, i
nan lo mira e Yu di Hende ta bin riba e nubianan di
shelu ku poder i gran gloria. I E lo manda Su
angelnan ku un zonido duru di tròmpèt i nan lo reuní Su
eliginan for di e kuater bientunan, for di esun ekstremo di
shelu te na e otro" (Mateo 24:30,31). Oh, ki importante e
ta pa kada hende prepará pa e dia ei AW OR!!!
Resa pa bo mayornan, rumannan, pa otro famia i
konosirnan, pa nan tambe por prepará prome ku ta
muchu lat, pa semper.
6. Kiko lo sosode e dia temeroso ei ku esnan
malbado, ku no a hasi kaso di e spiertamentunan?
"I e shelu a hala sera manera un ròl ora ku e wòrdu
lora; i tur seru i isla a wòrdu kitá for di nan lugá. I e
reinan di tera di tera i e hòmbeman grandi i e
komandantenan i e rikunan i e poderosonan i tur
esklabu i hòmber liber a bai skonde den e kuebanan i
meimei di e barankanan di e serunan; i nan a bisa e
serunan i e barankanan: 'Kai riba nos i skonde nos pa
e presensia di Esun ku ta sinta riba trono, i e furia di
e Lamchi; pasobra e dia grandi di nan furia a yega, i
ken lo por keda para?" (Revelashon 6:14-17).
"I e ora ei e malbado ei lo wòrdu manifestá, kende
Señor lo destruí ku e rosea di Su boka i kaba kuné ke
resplandor di Su benida"(2 Tesalonisensenan 2:8).
Segun esnan malbado mira Hesus bini riba e nubianan
di shelu , i nan grita pa e barankanan i serunan kai riba
nan, e tera lo sakudi violentamente bou di nan pia. Nada
ta solido mas. Nada ta sigur. Tur kos ta konfushon i teror.
Hende lo ta yená ku sustu. Anto, segun Hesus ta
aserkando tera, Su gloria ta destruí tur esnan malbado ku
ta bibu ainda. Ta solamente esnan hustu por soporta e
gloria ei, i nan por mir'E solamente pa medio di e forsa
selestial, ku Hesus ta duna nan. Tur esnan malbado ta
kai abou muri na e aparensia glorioso di Hesus.
REUNION DI E HUSTUNAN
7. Ki evento maravioso Pablo ta konekta ku e fin di
mundu i e segundo benida di Hesus?
"Pasobra Señor mes lo baha for di shelu ku un gritu,
ku bos di arkangel i ku trompèt di Dios; i e mortonan
den Kristo lo lanta promé. E ora ei nos ku ta na
bida, i ku a keda, lo wòrdu tuma den e nubianan
huntu ku nan pa kontra ku Señor den laira, i asina
nos lo ta semper ku Señor" (1 Tesalonisensenan
4:16,17).Dos evento grandi lo tuma luga: e mortonan
hustu lo wòrdu lanta for di morto pa bida inmortal, i nan
ta wòrdu hiba ariba den nubianan, huntu ku e
hustunan bibu, pa
nan ta huntu ku Hesus, i subi bai shelu huntu kunE i
Su angelnan.
Papiando di e prome resurekshon, ku ta esun di e
hustunan, Revelashon 20:4 ta bisa: "... i nan a bolbe
biba i a reina ku Kristu pa mil aña" .
Ku e hustunan ta bandoná e tera aki i ta bai ku
Hesus, ta wòrdu aklara masha bon den e siguiente
palabranan: "I ora Mi bai i prepará un luga pa boso, lo
Mi bin atrobe i risibi boso serka MI, pa kaminda Ami ta,
boso tambe por ta" (Juan 14:3).
Tur esnan malbado ta wòrdu mata pa e splendor di
Hesus Su benida, pero tur esnan hustu, inkluyendo
esnan morto ku a resusita i esnan ku ta na bida ainda
ora Hesus bini, lo wòrdu hiba shelu pa reina kunE pa
mil (1000) a`na.
E MILENIO
8.
Kiko e hustunan lo hasi den shelu?
"0 boso no sa ku ta e santunan lo huzga mundu?...
Boso no sa ku nos lo huzga angelnan?
(1 Korintionan 6:2, 3)
Durante e mil añanan den shelu, esnan hustu lo por
mira den e bukinan di informe i mira pakiko diferente
hende no tabata salbá. Hopi hende, ku nan a pensa
tabata masha bon hende, lo falta e dia ei. Un persona
por tabata tene na un pika sekretu; podise un otro
tabata pensa ku e no tin mester di sigui tur e Dies
Mandamentunan.
Den e dianan ei e kaso di tur esnan perdí , i tambe
e registro di e angelnan ku a kai, lo keda habrí pa
esnan salbá investigá; i tur hende lo ta kapas pa mira,
ku Dios tabata hustu den Su husgamentu.
9.
Na unda Satanas ta durante e mil
añanan? Satanas i su angelnan ta mará riba e
tera aki den su kondishon di abismo, desolá pa mil
añanan. Pa mas o menos seis mil (6.000) aña,
Satanas a gaña e hendenan di e mundu aki.
Durante e milenio lo no tin ningun hende mas pa
tenta òf pa gaña, pasobra tur e hustunan a wòrdu
hiba shelu, i tur e hendenan malbado ta morto.
Pa mil aña Satanas ta fòrsá pa pensa riba e resultadonan di su rebelion teribel kontra Dios. Rondoná pa e
suidatnan grandi, tur na ruina, i desiertonan desolá, i
kadavernan innumerabel di tur esnan morto, lo e
realisa e horor ku piká a trese riba mundu. Riba e dia
ei Satanas lo pensa riba algun di boso, e lo pensa kon
el a tenta boso, i kon de bes en kuando el a pone boso
sinti, ku boso no por bandona algun kosnan pa Hesusku boso no por obedese Su man-damentunan, i awor
boso ta destruí.
Anto Satanas lo rekorda riba otronan, kon Hesus
a yuda nan; kon nan a para firme pa e berdat, i kon nan
a bai henter e kaminda i a bandona tur kos pa Señor. Pa
motibu di nan entrega, nan ta na e momentu ei huntu ku
Hesus den shelu, durante e mil añanan.
AMIGU, riba e dia ei lo bo ta agradesido ku bo a
entrega tur kos pa Hesus!
10.Kiko ta pasa ku esnan malbado na final di e mil
añanan?
"E restu di e mortonan no a bolbe biba te ora ku e mil
añanan a keda i ora ku e mil añanan keda
kumplí, Satanas lo wòrdu di lòs for di su prizòn, i lo sali
pa gaña e nashonnan ku ta keda den e kuater
skinanan di tera. Gòg i Magòg, pa reuni nan pa guera;
nan kantidat ta manera e santu kantu di laman"
(Revelashon 20:5, 7, 8)
Na final di e mil añanan, esnan malbado ta lanta den
e segundo resurekshon teribel, e "resurekshon di
kondena-shon", manera Hesus a yama esnan perdí den
Juan 5:29. Un biaha mas mundu lo ta yen di hende;
miles di esnan perdí di tur siglo lo ta na bida atrobe riba
tera.
Satanas i su angelnan no ta so mas. Nan ta keda librá
for di nan prisòn di isolashon i ta sali pa gaña e
nashonnan i reuní nan pa bataya.
BAHAMENTU DI E STAT SANTU
11.Kiko lo wòrdu mirá, bahando for di shelu?
"I mi a mira e stat santu, Jerusalèm nobo, ta baha for
di shelu, for di Dios, prepará manera un brùit dòrna pa su
esposo"(Revelashon 21:2).
Paga tinu na unda Hesus Su pianan ta sosega, ora ku e
Jerusalèm Nobo para abou riba etera aki.
I den e dia ei Su pianan lo para riba Seru di Oleifi, ku ta
keda dilanti di Yerusalém, parti pariba; i Seru di Oleifi
lo spleit den dos for di pariba te pabou, kousando un
vaye masha masha grandi, asina ku mitar di e seru lo
move den direkshon nort i e otro mitar den direkshon
sùit. Zakarias 14:4.
E Ultimo lugá riba tera aki, ku Hesus Su pianan a
toka prome ku SU asenshon tabata top di e Seru di
oleifi i esei ta e prome lugá, ku Su pianan lo toka
atrobe, era ku e Yerusalem Nobo baha riba tera.
Segun ku e stat santu ta baha for di shelu riba e tera
aki, e ta wordu rondoná pa esnan malbado. Dor di su
murayanan di kristal esnan pèrdi lo mira den e
stat bunita, i un diluvio iresistibel di desesperashon lo bini
riba nan, segun ku nan ku nan a p érdé shelu i
bidá eterno pa semper.
O amigo, esei lo ta un ora spantoso! Den e Stat Santu
lo tin mamanan; pafó lo tin algun tatanan, of paden lo
tin tatanan, miéntras ku e mamanan lo ta pafo kontá
den esnan perdi. Esnan pafo no tabatin tempo pa
religion prome; pero kon nan lo gusta di tende nan
esposa of esposo resa awor pero ta muchu Muchu lat!
Nan a tarda muchu pa someté, i awor nan ta pérdi
eternamente.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 19
1.Bo a siña bo Versikulo di Memoria? ______________________________________________________
2.E palabra "milenio" ta nifiká "mil Aña". E ta Berdat of Falsu? ___________________________________
3.Deskribiendo e tera komo un fuga seku i desolá, kaminda Satanas lo ta matá, Juan ta yam'é un
________________________________ den Revelashon 20:3 (Par. 1).
4.Kuantu ser humano lo ta bibu durante e mil añanan? _____________________________________(Par. 2).
5.Ken lo ta riba tera? _________________ i su________________________________________ (Par 9).
6.Na e benida di Hesus, esnan ________________________ lo ta destruí pa e splendor di Su gloria (Par. 6).
7.Ora Hesus bini, e mortonan hustu lo wòrdu lanta for di nan ________________, i huntu ku e hustunan ku ta
na bida, nan lo wòrdu hiba_______________________________________________________________
8..Na fin di e milenio esnan ____________________________________________________ta wòrdu lanta.
9.Juan a mira e Stat Santu, e ___________________________________________ , bahando riba e tera aki.
10.Satanas ta gaña esnan malbado, pa trata di kohe e Stat Santu, i nan ta kore bai atak'e, pero _________
__________________________________ ta baha for di shelu i ________________________ (Par. 12).
11.Anto Hesus lo kita tur marka i memoria di________________ for di nan mente, i lo E hasi tur kos ________
______________________________________________________________________ (Par. 13).
PREGUNTA DI KURASON:
Bo ta determiná pa sigui Hesus tur e kaminda, asina ku bo por ta kla pa e fin di mundu? ____________________
Lo bo traha i resa pa bo stimanan tambe ta kla pa Hesus Su glorioso benida?_____________________________
*************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber: _______________________________________________Fam: _____________________________
Kaya:___________________________________________________Number:__________ Stat: ______________
******** * * * * * * * * * * ********** * * * * ********** * * * * * * * * * * *********************************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA - P.O. BOX # 300 - Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia — Lès 20
SI UN MUCHA MURI SIN BOUTISA, LO E TA PERDI?
Versikulo di Memoria: "I El a bisa nan: 'Bat den henter
mundu i predika e evangelio na tur kriatura. Esun ku
kere i a wòrdu batisá lo ta salbá; ma esun ku no a kere lo
ta kondena (Marko 16:15,16).
E vèrs aki ta mustra ku boutismo ta masha masha
importante; e ta asina importante, ku kada hende awe
mester sa kiko ta nifika boutismo i kiko Dios ta spera di dje.
Bo no por bai ku loke hende ta bisá. bo. Bo mester
tuma solamente e Beibel pa bo guia. Den e otro lesnan
nos a haña sa, ku den tempunan pasá, lidernan religioso
falsu a pèrmiti hopi siñansanan robes drenta den iglesia.
Ma Beibel no a wòrdu kambia, asina, laga nos bai na e
Beibel pa nos informashon.
YU CHIKITU MESTER WORDU BATISA?
1. Segun Mateo, kua tabata e delaster palabranan importante di Hesus na Su disipeinan?
"I Hesus a hala serka i a papia ku nan, bisando: 'Tur
outoridat a wòrdu duná na Mi den shelu i riba tera.
Pesei, bai i hasi tur e nashonnan disipel di Mi, i batisa
nan den nòmber di e Tata i di e Yu i di e Spiritu Santu,
i siña nan pa kumpli ku tur loke Mi a ordená boso;
mira, Mi ta ku boso semper, te na fin di mundu'.
Amen" (Mateo 28:18-20).
Esei tabata Hesus Su òrdu na Su disipelnan, segun ku El
a enkomendá nan pa nan kumpli ku Su gran plan di salba
esnan perí. Nota kada punto:
(1) Tur poder ta duná na Mi; (2) Siña e evangelio na kada
nashon di mundu; (3) Despues ku bo siña nan, sea sigur
di batisa nan; (4) Batisa nan den nòmber di Tata, Yu, i
Spiritu Santu; (5) Ora bo ta siña nan no laga niun parti di Mi
mandamentunan afó, òf rebaha e mensahe, bisa e
hendenan kla kla, ku nan "mester warda TUR loke Mi a
manda boso"; (6) Dor di e Spiritu Santu lo Mi ta ku boso te
na fin di e gran obra aki; lo Mi yuda boso prepará hende pa
boutismo i pa Mi reino.
2. Kiko ta nesesario promé ku boutismo?
"I siguiendo riba e kaminda, nan a yega na un lugá ku
tin awa, i e eunuko a bisa: Ata awa! Kiko ta stroba pa
mi wòrdu batisa' I felipe a kontesta: 'Si bo ta kere ku
henter bo kurason, ta pèrmití. I el a kontestá i
a bisa: `Mi ta kere ku Hesu-Kristu ta e Yu di Dios'. I el
a duna òrdu pa Para e garoshi; i nan tur dos a baha
bai den awa, tantu Felipe komo e eunuko; i Felipe a
batis'e. I ora nan a sali for di awa... e eunuko no a mir'é
mas i a sigui su kaminda, regosihando'"(Echonan
8:36-38).
Esun ku ke wòrdu batisa mester kere den Hesu-Kristu i den
Su poder pa salba. Promé ku boutismo, un hende mester
arepenti di su pikánan, i despues, biba un bida nobo ku
Dios Su ayuda. (Mira les 5).
3. Mayoran por salba nan yunan dor di batisá
nan ora nan ta yu chiki?
"Maske Noe, Daniel i Job tabata ayanan, nan lo no por
a libra ni nan yu hòmber ni nan yu muhé. Nan lo por
a libra solamente nan mes pa medio di nan hustisia"
(Ezekiel 14:20).
Kua idioma por ta mas simpel? Ningun mayor, pa medio di
ningun echo òf bondat di su mes, no por salbá su yu. Un
mayor por siña su yu e kaminda di Dios i gui’é na Hesus;
ma e yu mes mester siña konose Dios pa su mes i disidi pa
sigui'E tur e kaminda.
Hopi mayor a laga sprengu awa riba nan yunan,
mientras nan tabata beibi, i tin biaha ta apunta padrino i
madrina. Ma esaki no ta nifika nada den bista di Dios, pasobra E ta bisa kla kla: "nan lo no por a libra ni nan yu
hòmber ni nan yu muhé".
Den nos prome versikulo Hesus ta bisa kla ku prome
ku kualke hende batisa, e mester wòrdu siña pa warda tur
loke El a manda nan. Un hende no por splika e
siñansanan i e mandamentunan di Hesus na un yu chikitu;
ta p'esei, e boutismo di yu chikitu no ta bibliko.
Ora un mucha yega na edat di dies aña p'ariba, hopi
biaha e ta basta na tinu pa kompronde e Beibel pa su
mes, i pa tuma su mes desishon pa sigui Dios tur e
kaminda. Si Abo no a wòrdu batisa, bo mester hasi plan pa
bo hasi’é pronto. E echo ku bo por tabata di sprengu ora
bo tabata yu chikitu, no ta di balor den e bista di Dios.
ILUSTRASHON:
Na India, un yu muhé chikitu por wòrdu kasa ku un
stranhero ora e ta solamente seis luna bieu. Anto ora e ta
entre dies i diessinku (10-15) aña di edat, e ta bai biba
huntu ku su kasa. Ki teribel! Tipo di mucha muhenan
asina no tin chens di krese i skohe pa nan mes.
HESUS no kier tin boutismonan sin nifikashon i sin sentido,
forsa riba un yu chikitu. Ora nan ta basta grandi pa skohe
pa bini serka djE di nan mes i wòrdu batisa, Hesus ta
alegra den nan desishon.
Mester siña muchanan resa, tan pronto ku nan kuminsa
papia. Asina nan lo siña stima Hesus i Su palabra tempran
den bida. I ora nan bira di edat, nan lo ta kapas pa kompronde e Beibel bastante kla pa disidi entrega nan bida na
Dios, i pa sera un pakto kun'E dor di e awanan di boutismo.
Batisamentu di yu chikitu a wordu trese den iglesia varios
shen di añanan despues di e tempu di Hesus. Ta p'esei e
batisamentu di yu chikitu nunka ta menshoná den Beibel.
Labamentu di yunan chikitu ta wòrdu praktika den hopi
religionnan pagano. Durante e Era Skur, e kustumber
pagano di boutismo di yu chikitu a drenta den iglesia. Mas
o menos A.D. 1200 algun lidernan religioso a bai asina leu
pa deklará, ku si e mucha mester muri sin batisa, nunka lo
e wordu tuma na shelu. Ma esaki no ta e siñansa di Hesus
òf di e apostelnan, pasobra no tin ni un informe di ni sikiera
un yu chikitu, ku a wòrdu batisa den henter e tempunan di
Testament Nobo.
BOUTISMO TA NESESARIO PA SALBASHON
4. Boutismo ta apsolutamente nesesario pa nos wòrdu
salba?
"E ora ei Hesus a yega for di Galilea na Jordan serka
Juan, pa E wòrdu batisa dor di dje. Ma Juan kier a
trata di strob'E, bisando:Ta ami mester wòrdu batisa
dor di Bo, anto Abo ta bin serka mi?' Ma Hesus a
kontesta i a bis'e:
`Pèrmiti esaki awor,
pasobra di e manera aki
ta toka nos di kumpli ku
tur hustisia'. E ora ei el a
pèrmitiE"
(Mateo 3:13-15).
Aki Hesus ta bisa ku
boutismo ta nesesario pa
kumpli ku tur hustisia.
Esta, ku si bo ke bai
henter e kaminda den e
bida Kristian, e paso
sagrado di boutismo ta
apsolutamente
nesesario. Hesus, sin
pika, manera E tabata, a
insisti di wòrdu batisa pa kumpli kompletamente ku hustisia.
"Na esaki e yunan di Dios i e yunan di diabel ta konosí:
esnan ku no ta praktika hustisia no ta di Dios" (1 Juan
3:10).
E versikulo aki ta mustra kla, ku e siguidornan di Dios
lo desea di hasi tur hustisia, i esei ta inkluí boutismo. Un
persona mester disidi, sea e ke òf no ke sigui Hesus tur e
kaminda, kumpliendo ku e siñansanan i ehempel ku E a
duna nos. Segun su desishon, esei lo determiná si e
persona ei lo ta salbá òf pèrdí na final. Na edat di tinéger
bai ariba, un hende ta basta grandi kaba pa hasi su mes
desishon pa Kristu. No neglishá boutismo!
5.
Kon nos ta mustra ku di bèrdat nos a "bisti"
Kristu, esta, tuma Su bidá komo di nos?
"Pasobra boso tur ku a wòrdu batisa den Kristu, a bisti
boso mes ku Kristu" (Galationan 3:27).
Nos no ta batisá pa mustra ku nos ta mas mihó ku otro
hende. NO! Boutismo ta un seremonia sagrado, ku un
nifikashon sagrado i serio. E ta mustra na mundu i na
shelu, ku nos a disidi di bira lomba pa e mundu di piká, i
asepta Hesus publikamente komo Señor i Salbador di nos
b i d a , i b i r a p a r t i d i e p u e b l o k u t a w a rd a t u r S u
mandamentunan. Nos a disidi pa awor en adelante, biba
pa Dios.
Den pasado, promé ku Hesus a muri pa nos riba
krus, Su siguidornan tabata ofresé lamchinan i otro
sakrifisio, ku
tabata mustra padilanti na "e Lamchi di Dios ku ta kita
pikanan di mundu", manera Hesus korektamente a wòrdu
yamá dor di Juan Boutista, na e tempu di Su boutismo.
(Mira Juan 1:29). Si e puebel di Dios, promé ku e krus, a
faya di ofrese e sakrifisionan ei, i dor di esei, a mustra ku
nan no ke asepta Hesus komo Señor di nan bida, i sigui
biba matòg nan bida pa loko numa, satisfasiendo nan
deseonan di karni, nan tabata pèrdí
For di e tempu di e krus, te ku awor aki, nos ta mira den fe
patras na e morto di Hesus. I awor Hesus ta pidi nos pa
nos boutisá, i konsagrá nos bida na djE, enbes di sigui
o f re s e l a m c h i n a n . A w o r E t a r e k e r í m a s h a p o k o
seremonianan di nos parti, pero e seremonia di boutismo
si ta un pakto nesesario pa salbashon.
E ladron riba krus no tabata batisa pasobra
fisikamente esei tabata imposibel. Algun hende a aseptá
Kristu djis nèt promé ku nan a muri; nan a deseá di wòrdu
boutisa, ma pa motibu di nan kondishon fisiko esei no
tabata posibel. E ta algu enteramente diferente for di
neglisha òf nenga boutismo despues ku nos a mira su
importansia den e Palabra di Dios.
Boutismo so lo no salba ningun hende, pero si un
hende sigui tur e siñansanan di Beibel i tòg
boluntariamente nenga boutismo, lo e ta pèrdí!
NIFIKASHON DI BOUTISMO
6. Di kiko boutismo ta un simbolo?
"Of boso no sa ku nos tur ku a wòrdu batisa den
Kristu-Hesus a wòrdu batisa den Su morto? Pesei nos
a wòrdu dera huntu kunE dor di boutismo den morto,
pa meskos ku Kristu a wòrdu lanta for di e mortonan
dor di e gloria di e Tata, nos tambe por kana den
nobedat di bida" (Romanonan 6:3-5).
Ora bo batisá, bo ta mustra publikamente ku bo a aseptá
Kristu Su morto pa kita bo pikánan. Si bo nenga di wòrdu
dera kuntu ku Hesus den boutismo, segun ku E ta guia bo,
anto Su morto lo no kita bo pikánan. Ora bo ta derá den
boutismo, bo no ta keda bou di awa, pero bo ta lanta ariba
pa un bida nobo den Hesus-- pa biba un bida Kristian.
BOUTISMO ta e gran konmemorashon di Hesus Su morto,
entiero, i resurekshon. Algun hende ta bisa ku nan ta
warda djadumingu na onor di e resurekshon di Hesus. Ma
Beibel ta siña ku ta boutismo ta e gran konmemorashon di
Hesus Su resurekshon. E ta un simbolo asina bunita i
importante, ku shen añanan pasa Satanas a purba daña su
nifikashon.
Tabata mas o menos tresshen (300) añanan despues di e
tempu di Kristu, un imitashon di boutismo a wòrdu
introdusi. Algun hende ,tabata pospone boutismo te ora
nan tabata riba nan kama di morto, anto, temiendo morto,
nan tabata manda yama e saserdote pa batisá nan. E
saser-dotenan a kuminsa ku e plan pa lora un laken rònt di
tal kandidato i basha awa riba nan; i esaki nan tabata yama
boutismo. Despues, e maestronan religioso a disidi ku lo
ta sufisiente djis pa basha awa riba un persona su kabes.
E manera aki tabata un sustituto asina konviniente pa
boutismo, ku elgun lidernan religioso a kuminsa basha
awa asta riba hendenan ku no tabata malu, enbes di hiba
nan den awa i dera nan. Ainda despues, hopi iglesia a
laga bashamentu di awa para i djis tabata sprengu un poko
awa riba e kandidato su kabes. Ki boutismo' ridikulo! Ki
tristu ta ku miones di hendenan sinsero ta wòrdu gaña dor
di e imitashon artifishal aki di boutismo, ku no tin niun
nifikashon.
Kada informe di Beibel ta bisa ku e persona tabata hinká
bou di awa, un simbolo di Hesus Su entiero. Despues e
tabata wòrdu saka for di bou di awa komo simbolo di e
resurekshon di Hesus i su bida nobo den Kristu.
Ora nos puntra kiko e
palabra Griego `baptizo' ta
nifika un Griego lo
kontesta: 'E ta nifiká bai
abou òf hinka algu abou'.
Manera ora un hende
hinka un shimis blanku den
un 'dye' kòrá, e ta hinké
den e awa, i e ta sali di
koló. E ta un ehempel kon
Hesus a laba nos pikanan
den Su sanger.
Hopi hende ku a wòrdu di sprengu a kere sinseramente ku
nan a risibi e boutismo di Beibel. Awendia, ku e berdat
tokante e berdadero boutismo di Beibel asina bon konosi,
no tin diskulpa ku ta bal. Miles di hende mester tuma e
paso importante aki i wòrdu boutisa meskos ku Hesus a
hasi, pasobra Beibel ta bisa kla: "tin ún Señor, ún fe, i un
boutismo" (Efesionan 4:5).
Tin solamente un (1) boutismo di Beibel, "hinka bou di
awa". Algun hende a wòrdu boutisa ora e echo tabatin
poko nifikashon pa nan. Nan mester a bolbe batisá,
manera Beibel ta avisa den Echonan 19:4,5. Si un hende
tabata biba den piká kibrando e Sabat, humando òf
bebiendo, òf hòrtando Dios den diesmo, etc., e mester
bolbe batisa ora e haña e lus nobo aki, i drecha su
relashon ku Dios.
PELIGER DEN POSPONEMENTU DI BOUTISMO
7. Despues ku un persona kompronde e berdatnan di
Beibel i e siñansanan di Hesus, kuantu e mester
warda pa e wòrdu boutisa?
"I awor, pakiko bo ta tarda? Lanta, i wòrdu batisa i
laba kita bo pikànan, invokando Su nòmber" (Echonan
22:16).
I papiando di e wardador di prezu ku a komberti,
Beibel ta bisa: "I na mesun ora di anochi ei el a bai ku nan
pa laba nan heridanan, i el a wòrdu batisa mesora, é i tur
e hendenan di su kas"(Echonan 16:33).
I papiando di e Etiope ku Felipe a instruí di e Palabra di
Dios, Beibel ta bisa: "I Felipe a habri su boka ,
kuminsando for di e Skritura aki el a predik'é Hesus... I el
a duna òrdu pa para e garoshi; i nan tur dos a baha bai den
awa, tantu Felipe komo e eunuko; i Felipe a batis'e"
(Echonan 8:35, 38).
Sea asina bon di ripará ku ora un persona ta kla pa
boutismo, e no mester wòrdu pospon'é pa largu tempu.
Satanas su trampa favorito i mas peligroso ta pa pone
hende pospone nan desishon. No tarda! Si bo ta deseá di
obedese tur loke bo ta siña den e Skritura Santu, i bo ta
deseá di kumpli ku tur e Diez Mandamentunan di Hesus,
bo mester batisa mas pronto posibel. (Bo siguiente les lo
yudá bo plania pa esaki).
8. Kon importante boutismo ta?
"E awa ei tabata un simbolo di boutismo, ku ta salba
boso awor. Boutismo no ta kuestion di limpiamentu di
kurpa pa kita sushi, pero un petishon na Dios pa haña
un konsenshi limpi. Boutismo ta salba bo pa medio
di e resurekshon di Hesu-Kristu" (1 Pedro 3:21).
"Hesus a kontesta: `Di berdat, di berdat, Mi ta
bisabo, si un hende no nase di awa i di e Spiritu, e
no por drenta e reino di Dios" (Juan 3:5).
Esaki ta palabranan masha fuerte. Pedro ta bisa ku nos ta
salba pa medio di boutismo. Den Juan 3:5 Hesus a bisa
Nikodemo, un Hudiu riku, ku a menos ku un persona
eksperensia e nasementu pa medio di awa, i e Spiritu
Santu, e no por wòrdu salbá. Awor, lesa bo versikulo di
memoria atrobe, i lo mo mira kon apsolutamente nesesario
boutismo ta pa Abo i pa kualke hende ku ke ta salbá.
Laga bo imaginashon hibá bo atras na mas ku 2000
añanan pasa, na kantu di e Riu di Jordan. Ei tin un hòmber
hoben i haltu ta pará ku awa ta basha for di Su kurpa,
pasobra El a kaba di wòrdu boutisa. Diripiente, shelunan
ta habri, mira, i skucha: "... i el a mira e Spiritu di Dios baha
manera un palomba i keda riba djE. I ata, un stem for di e
shelunan, bisando: 'Esaki ta Mi Yu stima, den Kende Mi tin
goso'". (Mateo 3:16,17).
Ku
brasanan habri den abo su direkshon,
Hesus ta roga, "Sigui Mi!".
Lo bo hasi’é?
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 20
Marka un sirkulo rònt di e kontesta korekto.
1. Mi a siña e Versikulo di Memoria.
BERDAT
FALSU
2. Ta nesesario pa sprengu òf batisa yu chikitu.
BERDAT
FALSU
3. Hesus a bisa ku prome ku batisa un hende, e mester wòrdu siñá pa obedese tur Su mandamentunan.
BERDAT
FALSU
4. Un yu chikitu of un mucha chikitu, ku muri sin batisa, lo ta pèrdí
BERDAT
FALSU
5. Tabata nesesario pa asta Hesus batisa.
BERDAT
FALSU
6. Boutismo ta mustra ku nos ta uni ku Kristu, pa ta di djE for di e tempu ei, i pa biba pa E so. BERDAT FALSU
7. Nos ta wòrdu batisa pa mustra mundu, ku nos ta miho ku otro hende. BERDAT
FALSU
8. Boutismo ta un simbolo di morto di nos bida bieu di piká, nos entiero, i nos resurekshon na un bida nobo den
Hesus.
BERDAT
9. Beibel ta siña diferente sorto di boutismo, asina un sorto ta mes bon ku otro. BERDAT
FALSU
FALSU
10. Si un persona a wòrdu batisa tempu e tabata yu chikitu, òf awa a wordu basha riba dje, òf el a wòrdu di
sprengu, ta nesesario pa e batisa atrobe.
BERDAT
FALSU
11. Si un persona disidi di obedese e Beibel i sigui Hesus, ta salvo pa e pospone boutismo pa kuantu tempu
ku e ke.
BERDAT
FALSU
12.Si un persona mira e berdat di Beibel tokante boutismo i nunka el a wòrdu boutisa korektamente, e mester siña
tur loke Dios a manda nos, i batisá, pa e ta salbá.
BERDAT
FALSU
PREGUNTANAN DI KURASON:
Bo a wördu batisa kaba? _____________________________ Si e kontesta ta no, bo ta deseá di hasí’é? _________
(Bo siguiente lès lo yudá bo den bo desishon i lo papia tokante e preparashon pa boutismo).
*********************************************************************************************
Nòmber:
MI NOMBER I DIREKSHON:
Fam:
Kaya: _______________________________________________________ Number:___________ Stat: _______________
******************* * ***************** * ***********************************************************************************************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
Bos di Profesia
Lès 21
TA NESESARIO PERTENESE NA UN IGLESIA PA TA SALBA?
Versikulo di Memoria: "At'aki e pèrseveransia di e
santunan ku ta warda e mandamentunan di Dios i nan fe den
Hesus" (Revelashon 14:12).
Hopi hende ta keda straño dikon nan master pertenese na
un iglesia. Algun ta puntra, "Min por ta salbá sin pertenese
na un misa?" Otronan ta razona, "Despues di tur kos, tur e
iglesianan no ta dirigí na mesun lugar?" I ainda otronan ta
informa, "Segun Skrituranan, ta kua ta e iglesia berdadero
awendia di Dios?" Esakinan tur ta preguntanan masha
importante i nos lo bai papia di nan den e les aki.
P AKI K O PE RTEN ESE NA U N IGLESIA?
1.
Kon Hesus a mustra su konekshon intimo
ku iglesia?
"...pa kual motibu e no tin berguensa di yama nan ruman,
bisando: 'Lo Mi proklamá Bo nòmber na mi ruman-nan"
(Hebreonan 2:11, 12.
Algun hende no kier uni ku un iglesia, pasobra nan ta mira
algun miembronan infiel (segun nan, hipokrita) den e iglesia.
Hesus tabata asina intimamente konektá ku e iglesia, ku e
no tabata tin berguensa di yama e otro miembronan
"rumannan". Maske Judas, ken a traishoná su Salbador,
tabata pertenese na e iglesia, Hesus no tabatin bèrguénsa
di ta parti di e iglesia ei. Anto pakiko nos mester ta
indispuesto pa pertenese na un iglesia? Dios Su iglesia lo
no ta kapas di tene tur e miembronan falsu afó, pero, Su
iglesia NUNKA mester pèrmití e siñansa di doktrinanan falsu
drenta den dje.
2. Ku kiko e iglesia a wòrdu kompara?
"E ta tambe kabes di e kurpa, e iglesia"
(Kolosensenan 1:18).
"I wowo no por bisa na e man: MI no tin mester di bo'; ni
kabes tampoko no por bisa pianan: ‘Mi no tin mester di
boso'... pa no tin divishon den e kurpa...Awor, boso ta e
kurpa di Kristo i kada un en partikular miembro di dje"
(1 Korintionan 12:21,25,27).
E iglesia ta wòrdu kompará akinan ku e kurpa humano. Tur
parti di e kurpa no ta eksaktamente meskos, tòg kada parti
ta importante i tur mester traha huntu den armonía. E kabes,
òf seleber, ta e kapitan di e kurpa, i e ta dirigí e varios otro
partinan. Pablo ta bisa nos ku Kristo ta kabes di e kurpa, ku
ta e iglesia. Un man no tin balor si e no ta pega na e kurpa.
Kiko lo bo pensa di un man ku ta pleita i bisa: "Mi ta sinti ku
mi por ta un man mes bon riba mi mes, ku mi no mester ta
pega na e kurpa". Abo ta kere, en realidat, ku un man
mester ta uni ku e kurpa pa e ta di algun balor?" Kiko bo ta
bisa di esei? Siguramente un man lo no tin muchu balor,
separá for di e kurpa, no ta asina? Un wowo separa di e
kurpa, lo no por mira nunka! Tòg hopi hende ta imaginá ku
nan por ta un Kristian mes bon riba nan mes na kas, sin ta
uni ku e iglesia. Pablo a bisa ku tur e miembronan di e
kurpa mester ta uni. Hesus ta siña meskos, asta den
idioma mas fuerte.
"Ami ta e mata di wendrùif, boso ta e ramanan; esnan
ku keda den Mi, i Ami den dje, esei ta duna hopi fruta,
pasobra separá di Mi boso no por hasi nada. . Si un
hende no keda den Mi, e ta wòrdu tira afó manera un
rama i ta seka; i hende ta rekohé nan i ta tire nan den
kandela, i nan ta wòrdu kima" (Juan 15:5,6).
Un rama di palu di drùif lo muri si e no ta konekta ku a rama
mayor. Si hende nenga di uni ku e kurpa di Kristu, nan lo
seka i finalmente lo wòrdu destruí. Un persona ku ta separá
for di iglesia, ta den un kondishon desespera, meskos ku un
rama ku ta separa for di e palu di drùif. Den e.dianan di
Israel, si hende separá nan mes for di e "iglesia den
desierto", tabata kòrt’é afó; nan tabata pèrdí
3 . K ua ta e porta pa e i gle s ia ?
"Pasobra meskos ku e kurpa ta ún i tòg tin hopi
miembro, i tur e miembronan di e kurpa, maske nan ta
hopi, ta ún kurpa, asina Kristo tambe ta. Pasobra pa
medio di un Spiritu nos tur a wòrdu batisa den ún kurpa"
(1 Korintionan 12:12,13).
Awor ta mas kla pakiko boutismo ta asina importante: e
ta e porta pa drenta iglesia, ku ta e kurpa di Hesus. Anto ta
un kos masha peligroso pa kualke hende neglisha
boutismo, esta, union ku Hesus Su iglesia, no ta berdat?
4. Kiko ta apsolutamente nesesario huntu ku boutismo?
`Asina anto, esnan ku a risibí su palabra a wòrdu batisa;
i e dia ei a wòrdu añadi na nan mas o menos tres mil
alma... I tur dia Señor tabata agrega na e iglesia esnan
ku tabata wòrdu salba" (Echonan 2:41,47)
Si bo ke sigui Kristu, bo mester "Arepenti i wòrdu boutisa".
Pa arepenti kiermen pa bira for di pika, kambia e
direkshon di bo bida for di egoismo i rebelion kontra Dios
Su lei. Na mes un tempu, bo mester bira kara pa Hesus,
depende ariba djE pa pordon, mizerikòrdia, guiansa, i
propòsito. Nos no por salbá nos mes-- solamente Dios
por salbá nos. Boutismo ta identifika nos ku Kristu i ku e
komunidat di kreyentenan. E ta un kondishon di disipulado
i un señal di fe. Kreyentenan nobo den Kristu mester
uni ku otro kreyentenan kaminda nan por siña di Dios Su
Palabra, resa, i madura den fe. Esaki ta e manera ku bo ta
krese.
8. Ki deklarashon Hesus a hasi tokante e kantidat di
iglesianan òf trupanan ku E ta rekonosé?
"Di berdat, di berdat, mi ta bisa boso, esun ku no drenta
den e kura di karné dor di e porta, ma ta subi drenta pa
un otro kaminda, esei ta un ladron i un hòrtadó...E ora ei
Hesus a bolbe bisa nan: 'Di berdat, di berdat, Mi ta bisa
boso, Ami ta e porta di e karnenan... I Mi tin otro
karnenan ku no ta di e kura aki; nan tambe Mi mester
trese, i nan lo tende Mi bos; i nan lo bira ún tou ku ún
wardadó" (Juan 10:1, 7, 16).
Akinan Hesus ta kompara e iglesia i su miembronan ku un
trupa grandi di karne, i un kurá grandi di karne. Hesus ta e
porta pa drenta den e kura ei, ku ta e iglesia. Nos ta uni ku
n'E dor di boutisa den Su nòmber, den nòmber di e Tata, i
den nòmber di e Spiritu Santu. Si kualke hende, trata di
salbá dor di un otro manera, Hesus ta bisa ku e ta un
"ladron", ku ta bula kura i no ta pasa dor di e porta.
5. Kiko Hesus a bisa di esnan ku nenga di uni ku nE?
"Esun ku no ta ku Mi ta kontra Mi; i esun ku no ta rekohé
huntu ku Mi ta plama" (Mateo 12:30).
ILUSTRASHON:
Esposa di un sergeant di ehersito a rasona: "Mi ta mira ku
boutismo ta masha importante, pero mi no ke uni ku iglesia.
Mi por ta un Kristian mes bon riba mi mes". E minister a
respondé "Bo esposo ta den ehersito. Suponé ku un soldat
bisa, "Oh, mi ta kere masha bon den bira un bon saldat. Bo
ta mira, mi tin e unifòrm, e sapatunan, e skopèt, etc. Tin
solamente ún kos: Mi no ke pertenesé na e ehèrsito".
Siguramente si un hòmber tabata un sòldat bon i fiel, lo ta
spera di dje pa e uni ku e kurpa ku ta e ehersito.
Siertamente, si un hende ke ta un bon Kristian, lo e ke uni
ku e kurpa spiritual di Kristu, kua ta Su iglesia. Sea nos ta
kompletamente pa Kristu, of nos ta kontra djE. Un persona
ku nenga di uni ku e iglesia, e kurpa di Hesus, ta kontra djE.
6. Pa kuantu tempu e organisashon di Kristu Su iglesia
lo dura?
"Na djE sea gloria den e iglesia i den Kristu Hesus den
tur generashon pa semper i semper"(Efesionan 3:21).
Palabranan por ta mas kla? Pablo a bisa, ku Hesus lo sigui
salba hende i mustra Su gloria den iglesia mes tantu tempu
ku mundu ta dura. Si bo no ta den iglesia ainda,
siguramente lo bo hasi plan pa uni mas pronto posibel kune.
7. Tabata Hesus Su plan pa tin diferente denominashonnan of iglesianan?
"Ma konosiendo nan pensamentunan, El a bisa nan: Tur
reino ku ta dividi kontra su mes ta keda ruiná; i tur stat òf
kas ku ta dividi kontra su mes lo no keda para"
(Mateo 12:25.
Tin mas o menos 600 denominashon Kristian den mundu
awendia. Hesus no ta kontentu ku tur e divishon i konfushon
aki. Kuantu biaha hende ta komenta i bisa: "Mi no sabi kiko
hasi, tin asina tantu diferente religion, i nan tur ta bisa ku nan
ta bèrdat".
Ta hasi algun diferensia ku kua
iglesia mi uni?
Den e dianan di Noe, ora ku e Diluvio a bini, tabatin
solamente un arka, i e hendenan ku a drenta den e arka ei
a wòrdu salbá. Hesus a bisa: "I meskos ku a sosode den e
dianan di Noe, asina lo ta tambe den e dianan di e Yu di
Hende"(Lukas 17:26).
Si nos mester ta salbá
dia Hesus bini,
nos mester ta den
e kurá òf iglesia.
9. Kuantu kreensia òf iglesia berdadero Hesus tin den
mundu?
"ún Señor, un fe, ún boutismo"(Efesionan 4:5).
Tin solamente ún iglesia òf fe rekonose pa Dios. Si un
hende siña ku kualke sorto di boutismo ta bon, òf ku un
iglesia ta mes bon ku e otro, e no ta den harmonia ku e
Skrituranan.
10.
Segun profesia, ki delaster yamada Dios lo
hasi na Su puebel den e Ultimo dianan djis promé ku
e fin? "Despues di e kosnan aki mi a mira un otro
angel ta baha for di shelu, kende tabatin gran outoridat,
i tera a keda iluminá ku su gloria. I el a grita ku un
bos poderoso, bisando: At'el a kai! At’e gran Babilonia
a kai! ... I mi a tende un otro bos for di shelu ta bisa,
Sali for di djé, mi pueblo, pa bo no partisipá di Su
pikánan i pa bo no risibi di su plaganan"
Revelashon 18:1, 2, 4).
BABILONIA ta nifiká konfushon. Siguramente tin konfushon
rel igi oso gran di d en e 6 0 0
diferente denominashonnan, tur
kompetiendo un ku otro. Hesus
ta ya mando na Kristiannan
sinsero den tur e iglesianan ei,
pa sali afó i uni huntu den Su
uniko iglesia. Un trupa, un
kurpa, un fe. Ta masha natural
ku Hesus ke yama tur Su
s i g u i d o rn a n h u n t u d e n ú n
organisashon of iglesia, no ta
asina?
Na Palestina, hopi biaha e
wardadornan di karné ta laga
nan karnenan kome huntu, pero
ora un di e wardador-nan yama,
tur su karnénan ta sigui’é; nan
konose su stem. Hesus Su
berdadero karnénan awe, lo sali afó, i lo uni ku Hesus Su
puebel skohí i determina pa sigui e Skritura tur e kaminda, no
importá kuantu hende oponé.
KON MI POR KONOSE E IGLESIA BERDADERO
11. Kon Dios a marka Su iglesia?
"At'aki e perseveransia di e santunan ku ta warda e
mandamentunan di Dios i nan fe den Hesus"
(Revelashon 14:12).
Hopi iglesia ta bisa ku
nantae iglesia berdadero.
Nota loke hende porbisa òf disidí,
ku ta hasi un iglesia esun berdadero;
ta loke DIOS bisa.
E tèkst akiriba ta Dios Su borchi grandi di aviso: "Esnan
ku ta warda e mandamentunan di Dios i e fe di
Hesus"", i e ta apuntá e buskadó sinsero na Su iglesia
berdadero. Sigui e bòrchi di siñal ei!
Indikashon di Skrituranan ta, kere den Hesu-Kristu
komo nos Salbador for di piká, i warda tur Su
mandamen-tunan.
Tin hende bon i piadoso den tur e iglesianan.
Hesus ta stima nan, pero E ta tratando di uni tur Su
siguidornan den un trupa. Den e trupa ei, E ta tratando
di reuni esnan ku tin deseo sinsero di warda Su
mandamentunan, i esnan ku asepta Hesus komo nan
Salbador.
ILUSTRASHON:
Un skuchadó di radio a skirbi nos i a bisa: "Mi a kansa di
buska e iglesia berdadero. Skrituranan ta siña ku e Sabat ta
e di shete dia di siman, pero ningun di e iglesianan ku ml
konose no ta warda e djasabra. Nan ta tene tur nan
servisionan riba djadumingu. Pero, siman pasá mi a deskubri un iglesia ku ta warda Sabat. Nan ta tene nan servi-
sionan riba djasabra! Nan ta parse di ta masha bon
hende i ta tene estriktamente na e siñansanan di Beibel.
Bo ta kere ku lo ta robes pa mi uni ku nan?"
Tabata un plaser pa mi skirbi e persona aki bek i sigure
ku di berdat Adventistanan di Shete Dia ta kere henter e
Beibel, i ku nan ta un pueblo ku ta warda tur e
mandamentunan di Dios ku masha kuidou, i ta kere den
salbashon pa medio di Hesus Su sanger rekonsiliador.
Bienaventura ta e hende ku deskubri un iglesia asina!!!
E berdatnan grandi aki di Skritura, ku abo ta studiando
den e lesnan aki ta wòrdu predika den mas ku 700 idioma
di mundu. Un reavivamentu spiritual grandi ta moviendo e
mundu. I mester ta asina, pasobra Hesus ta masha serka
di bini! Su puebel skohí, Su iglesia ta zonando e mensahe:
"Prepará pa kontra ku bo Dios, O Israel".
Abo ta kla pa Hesus Su regreso den gloria? Bo tin deseo
pa uni ku un pueblo ku ta dunando su energia kompleto pa
spierta mundu pa prepará pa topa ku nan Señor?
12. Kon Dios Su siguidornan den último dianan lo
wòrdu trata?
"I e dragon tabata furioso riba e muhé, i a bai pa hasi
guera ku e restu di su desendientenan, ku ta warda e
mandamentunan di Dios i tin e testimonio di Hesu-Kristu"
(Revelashon 12:17).
Satanas ta bai pèrsiguí Hesus Su siguidornan, ku ta
warda e mandamentunan i lo e trese sufrimentu grandi riba
e iglesia remanente. E palabra REMANENTE ta nifiká "e
Ultimo di kualke kos". E iglesia remanente ta e ultimo
iglesia, i lo e ta un iglesia ku ta warda e mandamentunan.
Segun ku bo kuminsa sigui tur e siñansanan di Hesus, bo
por topa ku oposishon, asta bo por wòrdu pèrsigui, pero
HESUS a bisa pa bo konsuelo: "Bendishona ta esnan ku ta
wòrdu pèrsigui pa kousa di hustisia, pasobra di nan e reino
di shelu ta" (Mateo 5:10).
ILUSTRASHON:
Ta meskos ku matrimonio. Si un mucha hòmber ta stima
un mucha muhé di bèrdat, e no ta keda frei e pa semper.
Nan ta hasi nan preparashonnan, nan ta kasa i nan ta hasi
bida serio, pasobra no ta algu di wega!
Meskos ku Dios tambe. Si bo ta stima Dios di berdat,
"bo no ta keda frei E pa semper, na un distansha". NO! Bo
ta bira serio, bo ta hasi bo preparashonnan, i bo ta 'sera bo
pakto kunE dor di e awanan di boutismo, i uni bo mes ku Su
iglesia, preparando pa Su segundo benida, ku anhelo pa
mir'E i ta huntu ku n'E pa semper, pa nunka mas separá!!!
Lo bo ke tuma bo desishon pa sigui Kristu ku henter bo
kurason i ku tur bo mente? Bo ke warda tur Su mandamentunan? Bo ke drenta den Su trupa?
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 21
1. Bo a siña bo Versikulo di Memoria? _______________________________________________________________
2. Hesus no tin bèrguensa pa ta uni ku ___________ ; i E ta yama su miembronan Su ____________________(Par. 1)
3. Pablo ta kompará e iglesia ku e __________________________________________________ humano. (Par. 2)
4. Si un man òf un wowo mester ta di balor, e mester ta uni na e _____________ (Par. 3); Si un sòldat mester ta di balor,
e mester uni ku e _______________; Si un rama di druif mester biba, e mester ta pegá na e ________________________
Si un persona ke ta salbá, e mester wòrdu _____________________i uni ku e _____________________________________
5.Boutismo ta e porta pa drenta………………………………………………………………………………………………(Par. 3)
6.Den Echonan 2:47 ta bisa ku "tur dia Señor tabata agregá na e _____________ esnan ku tabata wòrdu salbá" (Par.
4)
7.Hesus ta bisa: "Esun ku no ta ____ Mi, ta ____________ Mi; i esun ku no ta ___________ ku Mi, ta ________ " (Par. 5)
8.Hesus Su iglesia lo dura mes tantu tempu ku ____________________________________________ dura. (Par. 6)
9.Kuantu iglesia òf trupanan di karné Hesus tin?
(Par. 8).
10.E markanan di Dios Su iglesia berdadero den Ultimo dianan ta: Nan ta (1) warda e ________
i (2) tin e ________________________________________ di _________________________________________
11.Pasa liña dor di e deklarashonnan robes den e siguiente parti:
a. Un iglesia ta mes bon ku e otro.
b. Dios Su iglesia berdadero lo warda tur e Dies Mandamentunan.
c. Ta masha bon pa uni ku un iglesia, ku ta warda djadumingu, maske bo sabi ku Skrituranan ta bisa, "E di shete dia ta
e Sabat".
d. Ora nos mira e berdat di e Palabra di Dios, nos mester tuma nos desishon pa sigui Hesus i uni ku Su iglesia
remanente.
PREGUNTANAN Di KURASON



Bo ta deseá di hasi bo desishon i wòrdu batisá, i uni ku Dios Su ultimo iglesia, ku ta warda e Sabat, i ku ta un puebel ku
ta sperando e benida di Hesus? ________________________
Lo bo gusta pa nos hasi areglo pa ún di nos ministernan, ku ta un amigu di Bos di Profesia, bin bishita bo pa yuda bo
i pa kontesta kualke pregunta ku bo por tin?_____________ Na ki number di telefon por kontakt bo pa traha un afspraak?
Bo ta deseá pa nos rekòrdá bo den orashon speshal? ______________________
********************************************************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber:……………………………………. Fam:……………………………………………
Kaya:…………………………………….Number:…………………Stat……………………
*************************************************************************************************************************************************************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia--Lès 22
SEÑALNAN KU TA PROBA KU HESUS SU BENIDA TA SERKA
Versikulo di Memoria: "Sea alerta anto, pasobra boso no
sa ki dia boso Señor ta bin" (Mateo 24:42).
Hopi hende ta puntra, ku si algun hende por bisa e fecha
eksakto ku Hesus lo bolbe bèk. Hopi hende a trata di pone
fechanan, pero sin fundeshi di Beibel. Den Mateo 24:36,
Hesus ta bisa kla: "Ma di e dia i e ora ei ningun hende no sa,
ni e angelnan di shelu tampoko, ni e Yu, sino e Tata so". El
a bisa tambe di e señalnan ku El a duna, ku lo marka e ora,
ku Su benida ta serka. "Asina boso tambe, ora boso rnira tur
e kosnan aki, sabi ku E ta serka, dilanti di porta" (Mateo
24;33).
BOFONADORNAN
1. Kua Pedro a bisa lo ta un di a señalnan di e
ultimo dianan?
"Sabi esaki promé ku tur kos, ku den e ultimo dianan
bofonadónan lo bin ku nan bofon, siguiendo nan mes
pashonnan, i bisando: Unda e promesa di Su
binida ta?. (2 Pedro 3:3, 4).
N u nka p ro mé ta ba ti n asi na t an tu b of o na do rn an
ridikulisando e idea di Hesus Su pronto benida. Miles di
hendenan di mundu i asta algun ku ta bisa di ta Kristian, ta
hasi bofon di e idea ku Hesus lo bini pronto ariba e nubianan
di shelu. Nos mester ta semper na warda pa nos no bisa den
nos kurason, si no ta ku nos lepnan, "Mi shon lo no bin
p'awor" (Mateo 24:48). Laga nos ban studia e profesianan
interesante aki ku ta mustra ku Hesus Su benida ta asta
"dilanti porta".
INVENTONAN I BIAHAMENTU RAPIDO
2. Ki gran desaroyo lo tuma lugá den último
dianan promé ku e segundo benida di Hesus?
"Ma pa loke t'abo, Daniel, tene e palabranan aki skond
seya e buki té na e tempu di e fin; hopi hende lo kore
pariba -pabou, i konosementu lo oumenta" (Daniel 12:4).
Solamente shen añanan pasa, e mundu ainda tabata
move na mesun liheresa ku den e dianan di Abraham.
Hende ainda tabata kore kameel, kabai, garoshi halá pa
baka, òf miho ainda, nan tabata kore den shèrs di kabai.
Despues, diripiente un kambio a tuma lugá. Siguiendo un
tras di otro a bini deskubrimentunan ku a kousa hende "kore
pariba-pabou" ku baiskel, bapor, trein, outunan elèktriko,
outomobil, tankinan, supmarino, i mas strañu ku tur,
airoplano. Ta wòrdu bisa ku algun hende a bula 1200 mia pa
ora. Djis pensa riba esei! Esei ta binti mia den ún minüt,
koriendo pariba pabou, den e tempu di fin. Un di e airopla
nonan aki di mas rapido por a bula 'for di Dan pa
Beersheba", ku ta e largura di Palestina, den menos ku
seis (6) minüt. Abraham, ku su kameelnan, i biahando
tambe na pia, no por a kubri ni sikiera mitar mia di e
kaminda aki. Ki un kambio a bini den e ultimo dianan aki!
Despues, diripiente parse ku mundu a bira loko ku
velosidat. Pensa di e añanan ku Magellan a turna pa biaha
den boto rònt di mundu. Resientemente hende a bula rònt di
mundu den menos ku kuater dia. Esaki ta loke a wòrdu bisa
na Daniel den un vishon, ku den tempu di fin, hende lo kore di
pariba-pabou, i konosementu lo oumenta.
E gran oumentu den velosidat
a proba di ta un gran bendishon den
apurá manda e evangelio
mas rapido posibel den tur skinanan
di mundu.
Nunka bo no a lesa e kuadro interesante di palabra, ku
Beibel ta deskribi e garoshinan di heru ku velosidat, den Ultimo
dianan? "E garoshinan ta bin ku flambeu tur na flam ora ku
e ta prepará pa marcha,... E garoshinan ta kore manera
loko den e kayanan, nan ta basha-bin na kareda riba e
plenchinan; nan aparensia ta meskos ku flambeu, nan ta
kore bai-bin manera rayo di lamper" (Nahum 2:3, 4).
Segun nos ta mira `garoshinan di heru'-- outu, trein, etc.-koriendo duru den e pais, ken por duda ku nos ta den e ultimo
oranan di e "dia di preparashon?" Tur e gran even-tonan aki
ta yuda apurá kabamentu di e obra di e evangelio i prepará
hende pa e Rei ku ta bini.
Den e vishon di tempu di fin ku Daniel a haña, a wòrdu
bisa tambe ku konosementu lo oumenta. Pensa di algun di e
deskubrimentunan maravioso di e ultimo shen añanan: e
telefon, telegraf, mashinnan di rayo X, mashin pa konta, lus
elèktriko, frìgidèl, stof, wasmashin, mashinnan grandi pa druk,
i esun mas miho ta radio i televishon. I rekòrda, amigu, ku tur
esakinan a wòrdu konstrui den e último shen añanan ku a
pasa. Pensa kon Dios ta usando e gran deskubrimentunan
aki pa hiba Su evangelio na miles di hendenan. Oh, si, nos tin
ku sigui ripiti e gran maravia aki. Siguramente e fin ta serka,
asta na porta!
SOLO I LUNA LO BIRA SKUR--STREANAN LO KAI
3. Ki señal straño lo parse den solo, luna, i
streanan, promé ku e fin?
"Ma mesora, despues di e tribulashon di e dianan ei, solo
lo bira skur i luna lo no duna su klaridat i e streanan lo kai
for di shelu, i e podernan di e shelunan lo wòrdu sakudi"
(Mateo 24:29).
Aki ta un di e profesianan di mas interesante ku Hesus a
duna. E kumplimentu di e señalnan ei mester tabata bastante
pa sakudi henter mundu, pa nan realisá ku Hesus Su benida
tabata serka, i tòg, kasi nos no ta tende e susesonan importante aki wòrdu menshoná den nos dianan.
Esaki ta mustra nos kla kon Satanas ta pone hende ignorá e
señalnan, ku Hesus a duna, asina ku nan lo no wòrdu move
pa ta kla pa e fin.
E gran Dia Skur, ora ku e solo a bira skur banda di
merdia, tabata 19 di Mei, 1780. Bo por lesa di dje den
bukinan di historia i den ensiklopedia. E anochi siguiente luna
tabata koló di sanger, i e hendenan a kere ku e fin di mundu
a yega!
Riba e anochi di 13 di November, 1833, henter e shelu a
bira un masa briante di streanan (meteornan) ku tabata kai.
Miles di hende a kere ku tabata e fin di mundu. Siensia no
por a splika e evento asombroso aki. Esakinan tabata
señalnan, ku Hesus a duna, pa anunsia ku e mundu ta
yegando na su ultimo dianan. I esei tabata shen sesenta i
nuebe (169) añanan pasa!!!
sufisiente di nan pa planta kuminda.
Huntu ku esaki, Satanas a manda sekura den algun parti
di mundu, i diluvio den otro partinan, kousando destrukshon
na miles di hektarnan di plantashon. Komo resultado hopi
hende ta muriendo kada dia pa falta di kuminda.
Un par di añanan pasá a wòrdu raportá ku shete mión
(7.000.000) di hende a muri di hamber na un parti di Rusia.
Kon kruel Satanas ta. Segun nos ta yega e fin, Dios Su
Spiritu ta hala bai for di tera, i Satanas lo trese teror i
kalamidat muchu mas grandi riba hende.
Ki importante ta pa nos ta fiel na Hesus, asina ku nos por
haña luga di skonde “bou di Su alanan', den e oranan skur ku
ta biniendo!
(c) PEST. Despues di e Promé Guera Mundial, un
enfermedat strañu, yarna 'influenza' a pasa riba mundu, i a
pone 18.000.000 (djesocho mión) hende bai nan graf. Esei
ta mas ku e kantidat ku a wòrdu matá den guera mes. O
pakiko, pakiko hende no ta tuma e kalamidatnan aki komo un
spiertamentu ku e fin ta halando serka?
For di awor nos mester spera un oumento di plaganan di
enfermedat di mas strañu, pero, si nos a somete nos kurason
na Hesus, nos no mester teme. Nos lo ta salvo den Su kuido.
""Mil por kai band'i bo, i dies mil na bo man drechi, ma serka
bo e lo no yega"(Salmo 91:7).
(d) TEMBLOR. Si Hesus no a duna ningun otro señal di
Su benida, sino un oumento grandi di temblornan, esaki
mester tabata sufisiente pa sakudi mundu pa realisá ku e fin
ta kasi akinan.
Durante e promé shen añanan despues di e nasementu di
Kristu, tabatin solamente 15 temblor destruktivo, pero Hesus a
bisa, ku den e ultimo dianan lo tin un oumento di temblornan
tur kaminda riba tera. Pa e Ultimo shen añanan tabatin mas
ku tres mil (3.000) temblor destruktivo.
E skuridat di solo i luna i e kaida di e streanan ta wòrdu
menshoná diferente biaha den Beibel, pa mustra ku e ta algu
serio. (Lukas 21:25; Marko 13:24, 25; Revelashon 6:12, 13;
Joel 2:10). For di e kaida di streanan na 1833, mundu a mira
un oumento asombroso di susesonan rapido ku ta sigui tras
di otro. Guera, hamber, enfermedat, temblor, etc.
E fin ta masha serka,
Kasi dilanti porta! Díkon hende
no taprepará pa nan ta kla?
4. Ki katástrofe temeroso Hesus a bisa lo oumentá
den último dianan?
"Pasobra nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra
reino, i na varios luga lo tin hamber i temblor"
(Mateo 24:7).
(a) GUERA. Nos a studia kaba di e gran oumento di
gueranan den último dianan ora ku miles di hende lo wòrdu
matá. Pero nos lo bai konsidera otro señalnan den e lès aki.
(b) HAMBER. Guera a trese hamber. Kunukunan i
kosechanan ta wòrdu destruí dor di batayanan. Komokiera
ta reklutá e hòmbernan tambe pa bai bringa, no ta sobra
Ensiklopedia di Nelson a bisa ku den e ultimo kuarenta
(40) añanan, tabatin mas temblor destruktivo ku e shen
añanan promé. Amigu, ora bo tende anunsio na radio di un
otro temblor, of ora bo lesa di dje den korant, bo por bisa:
"Ahan, esei ta un otro señal ku e fin di mundu ta dilanti porta.
Pronto Hesus lo bini. Mi mester ta kla tur ora i hasi loke mi
por pa yuda otronan pa nan tambe ta kla".
DIESNUEBE PIKANAN TA MARKA FIN DI MUNDU
5. Kua pikanan Pablo a bisa lo marka e último
dianan promé ku e fin?
"Sa ku den ultimo dianan lo bini temporadanan difisil,
pasobra hende lo stima nan mes mas ku tur kos. Nan lo ta
golos pa plaka, bromado i arogante; nan lo blasfemá Dios,
desobedese nan mayornan i nan lo ta malagradesidu. Nan lo
no respeta loke ta di Dios; nan lo no tin kariño i nan lo no ke
sera pas ku otro. Nan lo ta hasidònan di redu, hende ku no
por kontrola nan mes, hende violento ku ta odia loke ta bon.
Nan lo traishona otro i hasi kos pa loko. Nan lo ta hende
hincha di orguyo, ku ta stima plaser mas ku nan ta stima
Dios. Nan lo hasi manera nan ta masha ku Dios, kaba nan a
nenga e poder real di fe kristian. Keda leu for di hende
asina" (2 Timoteo 3:1-5).
Amigu (a), bolbe lesa e versnan aki ku masha kuidou.
Akinan Pablo ta menshoná algun di e pikánan grandi den
bida di hòmber i muhénan, i di mucha hòmber i mucha
muhénan, den e ultimo dianan. Nos lo menshoná djis un par
di nan:
(a) ORGUYO. Un di e rasonnan prinsipal dikon hende no
ta tuma nan desishon pa wòrdu batisá, i uni ku e berdadero
iglesia den ultimo dianan aki ta, ku nan ta muchu orguyoso.
Nan tin miedu di loke otronan lo pensa di nan. Ki duéle ta ku
hende ta muchu orguyoso pa karga nan krus pa Hesus.
(Lesa Marko 8:38; Lukas 9:26).
(b)DESOBEDESIDO N A MAYORN AN. Den tur e
epokanan di piká ku a pasa, tabatin ún kos ku a yuda salba
nashonnan-- muchanan a wòrdu siña ku nan mester respetá
i obedese nan mayornan. Pero den e ultimo añanan a bini
un kambio teribel. Lo bo keda sorprende ora ku bo tende
lo yega"(Mateo 24:14).
Ora ku e mensahe di e evangelio di Hesus Su benida
wòrdu hiba na henter mundu, E lo bolbe. Mesun berdatnan
aki ku bo ta studiando, ta wòrdu hibá na mundu, den mas ku
700 idioma, pa medio di Dios Su Ultimo iglesia, ku ta warda tur
Su mandamentunan. E señal mas grandi di Hesus Su benida
ta e echo ku miles di hende den tur pais di mundu ta tumando
nan desishon pa obedesé Dios, i pa prepará pa Hesus Su
benida. Mundu ta wòrdu spierta rapidamente, i pronto Hesus
lo anunsia den shelu: Ta kla! Ta kumpli!". Lo bo ta kla e ora
ei?
ILUSTRASHON:
Un mama i su kuater yunan tabata masha eksitá i ansioso,
pasobra e esposo i tata tabata bin kas e dia ei. E tabata for di
kas riba bapor pa simannan largu, i awor, lo e bini kas bèk,
den aki un par di ora.
Un hende a bati na porta. Tabata e minister. "Señora, Ta
duel mi, pero mi tin mal notisia pa bo. Djis un par di ora pafó
di haf, bo kasa su bapor a dal kibra riba un baranka, i el a
hoga".
Den su agonia e pober esposa ei tabata grita i yora: "Oh,
asina serka di kas, pero matòg pèrdí"
Amigu(a), nos ta serka di kas! Hesus ta masha serka, kasi
dilanti porta. Ki teribel si nos faya di sigui Hesus henter e
kaminda i bai pèrdi, despues di tur kos, despues di tantu
spiertamentu ku nos a haña! Oh, someté bo bida na djE
AWOR!!!
algun muchanan rosponde nan mayornan bek, i no ta pone
atenshon na loke ta wòrdu bisá na nan.
Amigu (a), esei mes ta un señal
di e último dianan. Si un hende ta
spera di ta salbá, e mester obedesé su
mayornan, esta, a menos ku nan
pidi'’é hasi algu kontrario na e
siñansanan di Beibel.
Dor diobediensiakuidadoso,
hopi hendeayudananmayornanhalamas
serkadiHesus.
(c) STIMADO DI PLASER MAS KU DI DIOS. Podise bo
a mira iglesianan hasi propaganda pa fiesta di baile, wega di
karta, bingo, bazaar, sine, etc. Nan ta purba tene nan
hobennan i evitá ku nan ta bai den mundu.
Ma ta mes malu pa un iglesia ofrese e plasernan
mundano aki, ku ta pa e hubentut bai buska nan afó den
mundu. Tòg nan ke duna aparensia di ta religioso. Dios ta
kondená esaki. E ta un otro señal di fin di tempo.
Revelashon 3:16 ta bisa: "Pasobra boso ta lou i no ta ni
kayente ni friu, p'esei lo mi skupi boso for di mi boka" .
E ULTIMO SEÑAL
6. Kiko solamente ta para entre nos i Hesus Su benida?
"E evangelio aki di e reino lo wòrdu predika den henter
mundu komo un testimonio na tur nashon, i e ora ei e fin
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 22
1. Bo a siña bo Versíkulo di Memoria?_____________________________________________________________
2. Mas serka nos yega di e fin, mas hende lo ___________________ di e siñansa di Beibel, ku Hesus Su benida ta serka.
I otronan lo bisa: "Mi shon ________________________________________________________________________" (Par. 1).
3. Daniel 12:4 ta bisa di e tempu di fin: "Hopi hende lo ____________________ i ____________________ lo oumenta".
4. Skirbi ocho invento moderno òf manera pa biaha rapido ________________________________________________
______________________________________________________________________________________________ (Par. 2).
5. E solo i luna lo ________________________ prome ku e fin. Esaki a sosode na e aña ______________ (Par. 3).
6.
E streanan lo _________
for di shelu prome ku e fin.
E señal grandi aki a tuma luga dia
7. Mateo 24:7 ta deskribi kuater kalamidat ku lo oumenta den tempu di fin. Lo tin ______________________________
______________________________________________________________________________________________ (Par. 4).
8.
Den e promé siglo (100 añanan), tabatin
temblor; ma den e Ultimo 100 añanan, tabatin _________ destruktivo.
9. Den Timoteo 3:1-5, Pablo ta menshoná ______________piká, ku ta mustra ku e fin di mundu ta masha serka. (Par. 5).
10. Si un hende ke ta salbá e no mester obedesé Dios so, pero tambe su ____________________ Den último dianan
hende lo ta "stimadó di __________________________________ mas ku di____________________________________" (Par. 5).
11. Den Mateo 24:14, Hesus ta bisa: "E______________ aki di e_____________ lo wòrdu __________________den henter
_____________ , komo un testimonio na __________________ , i e ora ei e ________________________________ ". (Par. 6).
PREGUNT AN AN DI KU R AS ON
* Bo ta kere ku e fin di mundu ta masha serka? _________________________________________________________________
* Bo ta determiná pa hasi tur loke ku bo sabi ta bon, asina ku lo bo ta kla pa ora Hesus bini? ____________________________
**********************************************************************************************************************************************
M I N OM B ER I D I RE KSH ON:
Nòmber: _____________________________________________Fam: __________________________________________
Kaya: _________________________________________________ Number:__________________ Stat: ______________
.******************************************************************************************************************************************************************************
Debolbé pa korekshon na: BOS DI PROFESIA -- P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
Bos di Profesia -- Lès 23
E PIKA INPORDONABEL
Versikulo di Memoria: "I no hasi Spiritu Santu di Dios
tristu, pa medio di Ken boso a wòrdu seya pa e dia di
redenshon"
(Efesionan 4:30).
Hopi ta preokupá pa sabi si nan a hasi e piká ku no tin
pordon, i nan tin miedu ku nunka mas nan lo haña pordon
pa nan pikánan. Nan ta pensa ku nan ta pèrdi, i ku nan
no tin mester di purba mas pa ta un Kristian. Satanas
ta kontentu pa pone nan pensa asina; e ke tene nan
animo abou i den desesperashon, pa nan bai pèrdí huntu
ku ne. Den e lès aki nos ta bai siña kua ta e piká
inpordonabel, i kon nos por sa si nos a hasi'e, i loke ta mas
importante, kon evitá hasi'é.
Hopi hende ta biba deskuidá den piká; nan ta kibra Dios
Su mandamentunan; nan ta pegá na bisio, na plasernan
pekaminoso, i na doktrinanan falsu ku hende a traha. E
hendenan ei ta den peliger di hasi e piká inpor-donabel, ma
nan no tin interes pa sa di dje. Mester spièrla nan di nan_
peliger.
1. Kua ta e pika ku nunka ta haña pordon?
"Pesei Mi ta bisa boso, tur piká i blasfemia lo wordu
pordoná na hende, ma blasfemia kontra e Spiritu lo no
wòrdu pordoná"(Mateo 12:31).
nos por evit’é. E ta mustra nos tambe e berdat, di tal
manera ku por sa kiko sigui. P'esei, semper ta bon pa
nos baha nos kabes den orashon, promé ku nos lesa òf
studia e Beibel, òf kualkier otro lektura, i pidi Dios laga Su
Santu Spiritu yuda nos komprondé i obedesé loke ta pa
nos bon.E Spiritu Santu den nos ta un seyo ku nos ta
pertenesé na Dios i E ta Su depósito, garantisando ku E
lo hasi loke El a primintí. E Spiritu Santu ta manera un
pago adelantá, manera un depósito, un firma válido riba
e kontrakt.
E Spiritu Santu den nos ta
demostrá ku nos fe ta genuino;
e ta prueba ku nos ta yunan di Dios, i
ta sigurá bida eterna na nos.
Su poder ta traha den nos pa
transformá nos awor,
i loke nos eksperensia aw or,
t a un smak di e kambio total - ku
nos lo ekperensia den eternidat.
E Fariseonan a blasfemá kontra e Spiritu dor di bisa ku
e poder ku Hesus tabata hasi milagernan kuné, tabata bini
for di Satanas (12:24), na lugar di e Spiritu Santu. E piká
inpordonabel ta e nengamentu pa rekonose Dios Su poder
den Kr is tu. E ta ind ik á un k ondis hon d eli be r a i
inreversibelmente duru di e kurason. Solamente esnan ku
a bira nan lomba pa Dios i a rechasá tur fe, lo no wòrdu
pordoná nunka, pasobra nunka nan lo bai pidi pordon. Ken
ku rechasá e súplikanan di e Spiritu Santu ta remove su
mes for di e uniko forsa ku por hib'é na arepentimentu i pa
drecha su relashon ku Dios. E Spiritu Santu ta traha ku
hende mientras tin algun speransa di nan arepentimentu.
TRABOU DI E SPIRITU SANTU
2. Kua ta trabou di e Spiritu Santu for di dia ku Hesus
a bai shelu bek?
"I E, ora E bin, lo konbense mundu di piká, di hustisia
di huisio...Ma ora ku E, e Spiritu di berdat, bin, E lo guia
boso den tur berdat" (Juan 16:8,13).
Ta e Spiritu Santu ta papia ku nos i ta bisa nos ora un
kos ta bon òf e ta malu. E ta mustra piká, di tal manera ku
3. Kon e Spiritu Santu ta dirigi nos?
"Ma e Konsolador, Spiritu Santu, Kende e Tata lo
manda den Mi nòmber, E lo siña boso tur kos i
hasi boso rekòrdá tur loke Mi a bisa boso" (Juan
14:26)."
Bo orea lo tende un palabra tras di bo ta bisa:ta e
kaminda, kana den djé ki ora ku boso bira na man
drechi òf na man robes" (Isaias 30:21).
Hesus a primintí e disipelnan ku e Spiritu Santu lo yuda nan
rekòrda loke E tabata siñando nan. E promesa aki ta sigura e
balides di e Testament Nobo. E disipelnan tabata testigunan
okular di Hesus Su bida i siñansanan, i e Spiritu Santu a yuda
nan kòrda, sin kita nan perspektiva individual
afo. Nos por ta sigur ku e Evangelionan ta registronan
presis di loke Hesus a siña i hasi (mira 1 Korintionan 2:1014). E Spiritu Santu por yuda nos den mes un manera.
Segun nos- ta studia e Beibel,
Nos por konfí’É pa planta e bèrdat
Den nos Mente, konvensé nos di
Dios Su boluntat, í rekòrdá nos
ora nos dwal bai for di dje.
Si nos skucha na e stem di e Spiritu Santu, E lo warda
nos di kai den piká. Si bo nenga di skucha i nenga e Spiritu
Santu Su guiansa, bo ta sin speransa i bo ta den peliger di
kai.
4. Ken a dikta e Beibel?
"Pasobra nunka profesia no a wòrdu duna pa medio di
e boluntat di hende, ma hòmbeman santu di Dios a
papia, inspira dor di e Spiritu Santu" (2 Pedro 1:21).
Ya ku ta e Spiritu Santu a dikta e Beibel, nunka lo E bisa
nos hasi algu kontra di e Beibel. Skritura Santu no a bini for
di trabou kreativo di e profetanan su mes invento òf
interpretashon. DIOS a inspirá e eskritornan, asina ta ku
nan mensahe ta outentiko i konfiabel. Dios a usa e
talentonan, edukashon, i fondo kultural di kada eskritor (nan
no tabata robòtnan sin mente), i Dios a kopera ku kada
eskritor den tal forma pa sigura ku e mensahe ku E kier a
manda a wòrdu komunika fielmente den e palabranan ku
nan a skirbi.
5. Kiko e Spiritu Santu lo guia e hendenan pa hasi?
Papiando di e obra di e Spiritu santu den kurason di Su
siguidornan, Hesus a bisa, "Esun ku tin Mi
mandamentunan i ta warda nan, esei ta esun ku ta stima
Mi; i esun ku ta stimaMi lo wòr du stima dor di Mi Tata, i
Ami to stim'e i lo manifestá Mi mes na dje" (Juan 14:21).
"Santifika nan den e berdat; Bo palabra ta berdat"
(Juan 17:17).
Hesus a bisa ku Su siguidornan ta mustra nan amor p'E
dor di obedesE. AMOR ta mas ku palabranan bunita; e ta
un entrega i e ta kondukta. Si bo ta stima Kristu, proba
esaki anto dor di obedese loke E ta bisa den Su Palabra.
Si hende sigui e guiansa di e Spiritu Santu, e lo obedese
TUR e Dies Mandamentunan, i tur loke Beibel ta siña. Si
hende resisti òf nenga yamada di e Spiritu Santu na su
kurason, bes tras bes, a lo largo, e lo no skucha Su stem
mas, i e hende ei lo ta perdí. Asina hende ta bin hasi e piká
inpordonabel. No tin nada mas ku e Spiritu santu por hasi
p'e, pasobra, desobedensia kiermen morto, i morto eterno.
ILUSTRASHON:
"Para lih'é!". Esaki tabata loke un stem a bisa e
mishonero, ku tabata traha na un parti leu na Sur
Amerika, i ken a sali e anochi partikutar aki na kareda riba
lomba di un kabai, pa e bai yuda un indjan ku tabata hopi
malu. El a frena e kabai inmediatamente, na mes un
momentu ku un welek a kòrta, i e mishonero a mira un teribel
presipisio su dilanti. Si el a bai dies stap mas leu, e i e
kabai lo a kai for di e barankanan i lo a bai muri un morto
kruel ayabou. El a
obedesé e Spiritu Santu Su spiertamentu, i el a wòrdu
skapá.
Di mes un manera tambe, e Spiritu Santu ta mira algun
hende ta bai den direkshon di piká i tròbel, i E ta bisa nan:
"STOP!!!". Si e persona ei no tende, finalmente nan lo bai
asina leu, ku e Spiritu Santu ya no por salbá nan, i nan lo
kai over di e barankanan den piká asina hundu, ku nunka
kisas nan no por sali afó mas ku bida.
RESISTIENDO E SPIRITU
6. Pa ekskusá nan mes of nan pikánan, ki deklarashon
falsu hopi ta hasiendo?
"I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos
warda Su mandamentunan. Esun ku bisa:”Mi konos’E’ i
no ta warda Su mandamentunan, ta un gañado, i e
bèrdat no ta den djé" (1 Juan 2:3, 4).
Kon nos por ta sigur ku nos ta pertenese na Kristu? E
pasashi aki ta duna dos manera pa sabi esei: si bo ta hasi
loke Kristu ta bisa, i si bo ta biba manera Kristu ke.
Si un hende bisa ku e ta stima Hesus, i e nenga di warda
tur e Dies Mandamentunan, Beibel ta yama un hende asina
un gañado. Hopi ta bisa di ta un bon Kristian, pero
konosiendo loke Dios Su Palabra ta bisa, matòg, siman tras
di siman nan ta kibra e di kuater mandamentu, ku ta esun
di warda Dios Su Sabat santu. Ku nan no arepenti, nan ta
sin speransa, despues ku e bèrdat di Beibel a bini serka
nan.
"Esun ku hasi su mes surdu pa no skucha lei, asta su
orashon ta un abominashon"(Proverbionan 28:9).
Dios no ta skucha na nos orashonnan,
si nos tin intenshon di, bai bèk na nos piká,
tan pronto ku nos lanta for di nos rudianan.
Si nos ke bandoná nos piká i sigui'E, sin embargo, E ta
skucha boluntariamente-- no importá kon malu nos piká
tabata. Loke ta pone su orea sera pa no skucha no ta e
profundidat di nos piká, pero nos intenshon sekretu di hasi'é
atrobe.
Esteban a yega di bisa: "Boso, hòmbeman kabesura i
insirkunsida di kurason i orea, semper ta resistí Spiritu
Santu; boso ta hasi meskos ku boso tatanan a
hasi...boso ku a risibí e lei manera angelnan a ordena
i tòg no a ward’é"(Echonan 7:51,53).
Ki gran eror pa nenga di warda e lei ora ku e Spiritu
Santu mustr'e na nos.
7. Ki spièrtamentu Pablo a duna ?
"No paga e Spiritu" (1 Tesalonisensenan 5:19).
Ku esaki, lesa bo versikulo di memoria atrobe. Tin hopi
manera di paga e Spiritu, òf di hasi'E tristu. Kua nan ta?
U so di t ab ako , be bid ana n a l koho l i ko, d rog a i o t ro
narkotikonan. Komementu di kosnan impuru, ku ta daña e
tempel di e Spiritu Santu i ta trese tur sorto di malesa riba
nos. Algun tin bisio di wega di plaka, otronan di bai sine, di
bai baile, farándula, òf di sinta oranan largu tras di
televishon i yena nan mente ku tur sorto di kos negativo.
Otronan di gasta hopi tempu skuchando novelanan na
radio, òf yenando nan mente ku musika ku ta baha nan
smak pa kosnan spiritual, na lugar di subi esaki. Tin ku tin
problema i bisio di wak i lesa videonan i revistanan
pornografiko. Esaki ta putri nan imaginashon, i ta hasi nan
kos di hunga di Satanas, ken a lo largo lo hiba nan na
destrukshon total, si nan no bin bei na tempu!
Amigu(a), ki buki bo ta lesa? Ki revista bo ta wak? Ki
muzik bo ta skucha? Kiko bo wowonan ta wak na Internet,
na televishon i na video? Kiko bo ta permiti drenta den bo
mente? Tin espasio einan pa Dios Su Santu Spiritu sigui
moldia i forma bo na Dios Su imagen???
Algun ta paga e Spiritu dor di anda ku kompaneronan
malu, ku ta influensha nan robes. Otronan ta horta i mishi
ku loke no ta di nan. Algun ta desobedese i ta ferpostu ku
nan mayornan. Otronan ta biba bidanan inmoral. Varios ta
trapa riba Señor Su dia santu di Sabat i no ta wardé. Tin
esnan ku ta nenga di debolbe Señor Su sen bek, kua ta e
diesmo, i ofrendanan boluntario. Tin esnan ku ta nenga di
batisa i entrega nan bida kompletamente na Dios.
Finalmente, tur esakinan lo kontribui na e piká ku no tin
pordon.
HAÑANDO PORDON
8. Si un hende arepenti berdaderamente di kualkier
piká, e por ta sigur di wordu pordona?
"Si nos konfesá nos pikánan, E ta fiel i hustu pa pordona
nos nos pikánan i pa limpia nos di tur inhustisia"
(1 Juan 1:9).
O, e amor maravioso di Hesus! Si un hende arepenti i
konfesá su pikánan, e por ta sigur_ di haña pordon.E
persona ku a hasi e piká inpordonabel, no tin deseo mas pa
arepenti, i e no ta preokupá ku su pikánan. Si un persona
asina no arepenti, e lo perese. (Mira Lukas 13:5). Bo a
arepenti di tur bo pikánan i a konfesá nan? Bo ta dispuesto
pa obedesé tur loke Dios ta pidi bo?
9. Kon solamente un hende ta salba?
"...esun ku bin serka Mi, sigur-sigur lo Mi no tir'afó... Ni
un hende no por bin serka mi, si no ta e Tata ku a
mandaMi a halé" (Juan 6:37,44).
DIOS, no hende, ta hunga e ròl mas aktivo den
salbashon. Ora un hende skohe pa kere den Hesu-Kristu
komo Salbador, e ta hasi esei solamente respondiendo na
e suplikanan di Dios Su Santu Spiritu. Dios ta dal e promé
stap, despues nos ta disidi si nos ke kere òf nò. Asina,
ningun hende por kere den Hesus, sin Dios Su ayuda.
Kualke hende por wòrdu salba, basta nan bini serka Hesus.
ULTIMO YAMADA DI E SPIRITU
10.Kiko lo sosodé al final ku hendenan ku nenga di
skucha na e Spiritu Santu?
"... no tin niun klase di heful i ta hende ku ta aktua komo
si fuera a kima nan konsenshi ku heru kayente" (1
Timoteo 4:2). (Mira Efesionan 4:19 tambe).
Esaki ta referi na e insensibilidat di un konsenshi ku ya
no ta konsiente mas di kulpa ora ku e hasi algu malu, den
mes un forma ku despues ku hende su karni a kima ku heru
kayente, e ta inkapas di sinti. E ta bira progresivamente
difisil pa e Spiritu Santu hasi niun impreshon ariba e
konsenshi. Kompará esaki ku e kurso di Judas su bida, ken
finalmente a ignora kada súplika na su alma. E persona ku
su konsenshi no ta remorde mas ora e hasi malu, ta den
gran peliger.
10. Tin algun speransa pa un persona si e sigui desobedese?
"Pesei pa esun ku sa di hasi loke ta bon, i no ta hasie,
p'e esaki ta piká" (Santiago 4:17).
"Pasobra si nos sigui peka boluntariamente despues di
a risibi e konosementu di e berdat, no ta keda sakrifisio
pa piká mas" (Hebreonan 10:16).
ILUSTRASHON:
Sr. Moody a konta historia di un hòmber ku tabata
nabegando riba e riu ku koriente fuerte na Pittsburg,
Pensilvania. Su boto a perde kòntròl i el a wòrdu lastra hiba
‘
rapidamente direkshon pa un waterval. E hòmber aki a
realisa ku e kaida ta nifika morto sigur, i el a kuminsa grita
pa yudansa. Segun e tabata pasa bou di un brug, un
kabuya a wordu tira p'e, pero el a her'e. Segun e tabata bai
pasa bou di e di dos brug, el a trata desesperadamente pa
koh'e, pero el a her'e atrobe. E tabatin solamente un chens
so mas na e ultimo brug. Ora nan a tira e kabuya di
salbabida for di e di tres brug p'e, el a bula pa kohe, i el a
logra gar'e tene duru, i, el a wòrdu salba. Danki Dios!
HESUS ta tirando e kabuya di salbabida pa bo. Un
ultimo chens ta yega na kada bida. No laga Hesus Su
yamada di invitashon pasa bo! Si bo umiya bo kurason na
djE, E lo salba bo, i lo laba bo di tur piká. No pospone. Tin
gran peliger ora bo tarda. Si abo no a hasi'e kaba, lo bo no
kier bini serka Hesus, AWE? Hesus ta bisa na bo, "Bolbe
serka Mi, i biba". Lo bo ke hasi'e?.
PREGUNTANAN PA REPASO DI LES 23
1. Bo a siña bo Versíkulo di Memoria? ___________________________________________________
2. E pika inpordonabel ta: Pekando kontra e Spiritu __________________________________________
3. Den e dianan di Hesus, e Fariseonan a bisa ku Su trabou ta wòrdu hasi dor di e poder di_____________
4. Hesus a bisa di e Spiritu Santu, "E lo ____________ mundu di ______ , di _____________________, i di
__________ ; E lo guia boso den tur______________ ". (Par. 2).
5. E trabou di e Spiritu Santu ta: "..pa __________boso tur kos i hasi boso ________________tur loke Mi a bisa
boso" (Par. 3).
6. Ken a dikta e Beibel? "Hòmbernan santu __________________________________________________
____________________________________" (Par. 4).
7. Lo E guia kualke hende awe diferente for di loke Beibel ta siña? ______________________________
8. E persona ku ta sigui e stèm di e Spiritu Santu lo obedesé tur e Dies ____________________________
9. Menshoná algun manera kon hende ta paga e Spiritu Santu, òf ta hasi'é tristu. _______________________
10. Si un hende en bèrdat arepentí, Dios lo pordoná kada piká ku el a hasi den pasado, no importá kon malu nan
tabata?_______________________________________________________________________________
11. Kiko lo sosode al final ku hende ku nenga di skucha na e Spiritu Santu? _________________________
12. Santiago 4:17 ta bisa: "Pa esun ku………………di hasi loke ta……., i no ta……… , p'é esaki ta”……….. 11
PREGUNTANAN DI KURASON:
* Bo a determind pa obedese tur loke bo sa, ku Dios ta spera di bo? __________________________________
* Bo a perkura biba segun tur e lus ku Beibel a dund bo? __________________________________________
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber:_____________________________________________ Fam: ____________________________________
Kaya: ______________________________________ Number: ___________ Stat: ________________________
************************************************************************************************************************************************************
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.
Un kurso gratis di e programa:
E LUS DI MUNDU
MUNDUIN
BIBANDO PA HESUS
Versíkulo di Memoria: "Sea fiel te na morto i lo Mi
dunabo e korona di bida"(Revelashon 2:10).
Estimado Amigu (a):
Esaki ta nos último estudio huntu den e kurso aki,
asina ta, nos ta hasi'e un karta speshal na bo, un
kombersashon di kurason pa kurason riba e bibamentu pa
Kristu. Lo bo no tin un papel regular di preguntanan pa
kontesta, pero nos ke pa bo lesa kada parti di e Ultimo les
aki kuidadosamente. E ta hasi nos sinti un poko tristu pa
yega na nos último lès den e kurso aki. Tabata un plaser
pa nos ku abo a sigui te na final.
Tambe mi ke pidi bo awor aki mes pa hasi tur bo
posibel pa enlistá otro di bo amigunan, famia, i konosirnan
den e kurso aki. Skirbi nan, òf bishita nan, i pidi nan tuma
e bon kurso aki. Kisas otronan por haña e kaminda na
Dios, pasobra abo a pidi nan studia e kurso aki. Resa pa
Señor yuda bo guia maske ta ún alma na Hesus.
Tin diferente kosnan ku mi kier papia ku bo di dje,
promé ku bo risibi bo bunita diploma. Mi ta bai duna bo
algun sugerensianan ku lo yuda bo segun bo ta trata di
biba bo bida pa Dios, for di awor padilanti.
ORASHON DIARIO
dun'E danki pa Su kuido durante e dia ku a pasa, pidi'é
pordon pa kualkier falta ku bo a hasi, i pidi'E Su kuido
segun bo ta drumi. E tin nos bida den Su mannan. Laga
nos konfi'E.
Un dia mi yu muhé a puntra: "Tata, ken ta spièrtá mi
kada mainta?" Ata e kontesta: "E ta spièrtaMi mainta tras
mainta; E ta spièrta Mi orea pa tende" (Isaias 50:4).
Algun hende por bisa: "Pero ta ml mama, òf podisé
ta mi kasa ta spièrtá mi tur mainta". Ah, pero ta Dios ta
duná bo e rosea di bida, i E ta kousa bo oreanan pa tende
bo mama su stem. Asina, no lubidá di resa.
Nos tin ehempel di profeta Daniel. "E tabata hinka
rudia tres bes pa dia, i hasi orashon, i duna gradisimentu
dilanti su Dios, manera e tabata hasi anteriormente".
(Daniel 6:10).
HO PI B I AH A dur a nt e d i a l o bo k on tr a k u
tentashonnan. No lubidá di resa mesora! Maske bo por
rondona dor di hopi hende, bo por hasi un orashon
silensioso den bo kurason.
Hesus ta skucka e orashon di mas swak
for di Su yu di mas debil.
ILUSTRASHON:
1. Bo mester hasi orashon kada dia. Kada mainta
ora bo lanta ariba, bo mester hinka bo rudia banda di bo
kama i pidi Señor pa tené bo fiel na djE durante henter
dia. No enfrenta un dia nunka sin ku bo a bai serka
Señor promé den orashon. E promé momentunan di kada
dia mester wòrdu gastá den
orashon. Ta den Su forsa so lo bo
alkansá!
Orashon ta djis papia ku
Hesus; i E ta gusta pa bo papia ku
n'E. Podise bo tin un amigu ku tin
un telefon. Si bo no yam'e pa hopi
tempu, e amigu ei lo sinti
desapuntá; lo el pensa ku bo a
lubida riba dje. HESUS ke ta bo
amigu stima, bo amigu di mas
serka, for di awor padilanti. Yam'e
varios biaha riba e telefon di shelu,
kua ta orashon. Nunka Hesus ta
demasiado okupá pa papia ku bo,
E ta pone tur kos un banda pa
sinta tende bo, asina, no lubida
di resa! Kada anochi,
promé ku bo bai drumi, hinka rudia banda di bo kama,
Un lokutor di radio ta hasi un zonido dèbil den e
mikrofon i lo e wòrdu tende podise 12.000 mia leu. Ora
abo ofrese un orashon silensioso na Dios, na unda ku bo
ta, ki ora ku ta, E lo tende i yudá bo. Asina, no lubidá di
resa!
TIN BIAHA bo por bira desanimá, i tur kos por parse
masha skur. Oh, no lubidá di hasi orashon e ora ei! Ta e
enemigu ta purba kibra bo. Diskutí bo gran
desapuntamentu òf doló di kurason ku Hesus. Lo E tuma
un interes tierno den bo kaso, i trese alivio i pas.
PODISE bo por pasa dor di algun enfermedat
grandi, òf pèrdè un ser stimá dor di morto. No lubidá di
resa! Na e graf di Lazaro: "Hesus a yora"(Juan 11:35).
El a bisa Su disipelnan ku E ta mira asta ora un para
kai na tera. Asina, hiba bo tristesanan den orashon na
Señor. Beibel ta primintí: "i e orashon hasi den fe lo restorá
esun ku ta malu, i Señor lo lant'é, i si el a kometé piká, e lo
wòrdu pordoná" (Santiago 5:15, 16).
BAI SEMPER SERKA HESUS den orashon pa
yudansa. Podisé un di esnan stimá di bo no a entregá nan
kurason na Dios. No lubidá resa pe. Orashon konstante a
suavisa hopi kurason duru. Amigu(a), orashon ta bo poder
di mas grandi den henter mundu. Ora bo ta resa, bo ta
yamando henter shelu pa yudansa. Dios nunka lo bandoná
bo; asina, no lubida di resa! Na tur okashon, no lubidá di
resa! Promé ku bo sali di kas, promé ku bo hasi kualkier kos,
resa. Nunka orashon ta di mas.
Si por si akaso, bo a slep i a hasi algun piká, no bisa:
"Oh, no ta nodi pa ml purba mas, mi ta muchu swak". Den bo
mes forsa bo no por. Ma "Tur kos mi por den Kristu ku ta
fortalese mi"(Filipensenan 4:13). Satanas ke pa bo deskurashá i bai for di Dios. Ma nos no ta bai poné atenshon na
dje; e ta un enemigu vensí kaba, ku ta sperando su destrukshon total pronto ora ku Hesus bolbe bèk.
Judas 24 ta bisa: "Awor na esun ku ta poderoso pa
warda boso di trompeká, i pa hasi boso para sin kulpa den e
presensia di Su gloria ku gran alegria..."
1 Juan 2:1 ta bisa: "Mi yu chikitunan, mi ta skirbi boso
e kosnan aki pa boso no hasi piká. I si un hende hasi piká,
nos tin un Abogado serka e Tata, ku ta Hesu-Kristu, e
hustu".
Asina apresiado, Si bo arepenti di bo piká i bo bai serka
Hesus, nos Abogado, den orashon i pidi'E pordoná bo pa e
piká ei ku bo a hasi, E lo tende i lo kubri e piká ei ku Su
sanger, i presenta bo limpi atrobe dilanti e Tata.
Podisé por parse ku
bo orashon no ta subi
mas haltu ku plafònt.
Por parse manera ningun
hende ta skucha, pero
Hesus no a lubida riba bo.
Pesei, resa sin stòp!!!
STUDIA SKRITURANAN SANTU
2. Bo mester tuma tempu tur dia pa lesa e
Skrituranan, kaminda Dios ta papiando ku nos. Ora bo ta
resa, bo ta papia ku Dios, i ora bo studia e Beibel, Dios ta
papiando bèk ku bo. No laga e kombersashon ta di un
banda so! Drecha bo agenda, pa bo tin tempu tur dia pa
studia un pida di Dios Su Palabra Santu. E Skrituranan lo
bira mas interesante pa bo segun bo ta bira mas konosí ku
ne.
BEIBEL ta Dios Su karta pa bo; E ta kontá bo loke a
pasa den pasado, loke ta bai pasa den futuro, i E ta konta bo
loke E ta spera di bo. Riba e dia di huisio e Skrituranan
Santu lo ta Dios Su midí pa husga kada bida. Ta bon semper
promé ku bo bai lesa i studia e Beibel, baha bo kabes den
orashon silensioso, pidi Dios manda Su Spiritu Santu pa kita
tur distrakshon, i pa yudá bo
kompronde i obedese Dios Su
palabra. Laga e Spiritu Santu ta bo
Maestro semper. Sigui ku e bon
kustumber aki, i lo bo ripará ku e
momentu aki ku bo pasa huntu ku
Dios ta bira kada bes mas dushi i
presioso pa bo. Di einan bo ta lanta
ku forsa i energia pa enfrentá bo dia.
No aseptá ningun
siñansa religioso
si e no ta fundá kompletamente
riba e Skrituranan Santu.
Satanas ta odia pa bo lesa e Beibel. Ma pidi Dios
enkargá di dje pa bo, i abo sea sigur di lesa bo Beibel kada
dia pa bo bira un Kristian fuerte.
Diakuerdo ku profesia di Beibel, e tempu ta bin yega
pronto ora ku lo bini den hopi paisnan leinan ku ta bai prohibí
pastornan di prediká e berdatnan aki, kua bo tabata
studiando for di e Palabra di Dios. Ora e tempu ei yega, ABO
mester ta Dios Su mensahero i bosero. For di awe praktiká
siña partinan di e Beibel for di bo kabes, ku si mester sosode
mes ku nan ta kohe tur Beibel kima, ainda bo tin Dios Su
palabranan di speransa i spiertamentu grabá den bo mente,
pa bo por tin pa duna na otronan.
TENE PASENSHI
3. Tene pasenshi semper. Esei ta un di e kosnan di
mas duru pa hasi. No ta basta pa nos sa kiko Skritura ta
siña. Nos mester biba e berdatnan aki dilanti hende den nos
bida di tur dia. Manera un hende a bisa: "Bo bida ta e uniko
Beibel ku algun hende lo lesa". Den e ultimo dianan aki di
historia di mundu, ta mas nesesario ku nunka promé pa nos
tin pasenshi. Djis pensa loke algun di e siguidornan di Hesus
tabata tin ku pasa den dje tempunan pasa. Lesa lo siguiente:
"Otronan a soportá chèrchè f bòftá, asta soportá bui i prizòn.
A piedra nan, zag nan na dos i mata nan ku spada. Nan a
dualu rònt, bistí na lana di karné i kueru di kabritu. Nan
tabata pasa mizeria, keda persiguí i maltratá" (Hebreonan
11:36,37).
Hesus a bisa tambe: "Felis esnan ku sufri persekushon
pa motibu ku nan ta kumpli ku boluntat di Dios; reino di shelu
ta pa nan. Felis boso ta ora hende zundra boso, persigui
boso i gaña tur sorto di kos malu riba boso pa Mi motibu.
Alegrá boso i keda kontentu; den shelu tin un rekompensa
grandi pa boso. No ta asina mes nan a trata e profetanan,
promé ku boso tempu?" (Mateo 5:10, 11).
Kisas algun di e kosnan aki por pasa ku bo, ma segun
bo ta warda riba regreso di Hesus, sea sigur di biba un bida
Kristian kariñoso i ku pasenshi. Rekòrdá loke Skritura ta bisa
di Dios Su puebel den Su último iglesia: "Aki ta e pasenshi di
e santunan; di esnan ku ta warda e mandamen-
tunan di Dios i tin e fe di Hesus"(Revelashon 14:12).
No ta basta a bo warda e mandamentunan i kere den
Hesus, pero mester tin pasenshi tambe den nos bida diario.
Algun hende lo hasi bofón di bo pasobra bo no ta kome tur
kos ku nan ta kome; otronan lo papia palabranan ofensivo ku
bo pasobra bo no ta hasi tur kos ku nan ta hasi. Djis bisa
nan pakiko bo no ta hasi e kosnan ei. I sea sigur pa tin
pasenshi semper. No hisa stem, ni rabia. Esei no ta fasil,
pero a lo largo di e kaminda, e lo duna fruta pa salbashon di
otronan.
Segun bo ta disidi biba bo bida pa Dios, hendenan lo
kritika bo hopi. Nan lo trata di kaba ku bo. Lo bo no ta kapas
semper pa kontesta tur nan argumentunan riba doktrina di
Beibel, pero, bo por BIBA e berdat nan dilanti! Bo bida
Kristian kariñoso ta e mihó predikashi ku por wòrdu prediká.
E echo ku bo a kaba e kurso aki ku eksito mester wòrdu
mustrá no solamente ku bo diploma, pero tambe ariba tur
kos, dor di bo bida kambia.
Por sosode ku bo a perde pasenshi i a hasi eror di bisa
kosnan ku no ta kariñoso na un persona. Bai bek serka dje
i pidr’é pordon. Segun ku e mira ku bo ta determiná pa hasi
bon, esaki por yud’é disidí pa Hesus. Pero mihó ainda, laga
ku semper bo tin pasenshi!
SERVISIONAN DI IGLESIA
4.Bini regularmente na Sabat Skol i na e
servisionan di iglesia. Si tin un iglesia Adventista di Shete
Dia serka kaminda bo ta biba, bira un miembro di einan, i
asisti regularmente. Den e tera nobo nos tur lo bai Sabat
Skol huntu: "I lo ta di luna nobo pa luna nobo, i di sabat pa
sabat, ku henter humanidat lo bin pa bùig Mi dilanti, Señor ta
bisa" (Isaias 66:23).
Mientras nos ta riba e tera aki ainda, bo mester forma
e bon kustumber di bai regularmente na e servisionan di
iglesia. "I no laga di asistí na nos mes reunionnan, manera
tin hende ta hasi. Nos mester kurashá otro, i esei mas tantu
ainda, segun boso ta mira dia di Señor ta aserka"
(Hebreonan 10:25).
KOMPARTI BO FE
5. Konta otronan di bo fe nobo den Hesus. Tin
miles di hende ku ta deseá pa un konosementu simpel di
loke Skrituranan ta siña. Bo mester ta Dios Su testigu i konta
otronan di e berdatnan nobo aki. Ku bo ayuda hopi hende
por siña e kosnan aki promé ku ta muchu lat, i nan tambe por
hasi nan preparashon.
HESUS ta bini pronto. Bo mester hasi tur loke bo por
pa konta otro i yuda nan prepará tambe. Hopi hende ku lo no
skucha un predikador kisas, lo skucha na bo. Bo ta konta
nan den un manera simpel loke Beibel ta siña i segun ku
nan ta mira bo biba kuidadosamente pa Hesus, hopi lo disidi
pa nan tambe sigui'E henter e kaminda. Keré mi, bo goso
lo ta inkomparabel!
,
E DIA DI KOSECHA
6. HESUS ta bini pronto!!! Ki un goso maravioso lo
ta pa topa ku boso tur ku a traha e lesnan aki, i a disidi pa
sigui Dios tur e kaminda! Lo mi no bisa bo ayo, pasobra nos
tur "ke kontra otro aya". Mi ke pa bo ta sigur di ta kla
kada dia di bo bida pa Su glorioso benida. Mi anhelo ta pa
boso kada un ku a gradua den e kurso di Bos di Profesia,
kontra ku Hesus kara kara ku alegria na Su benida, i na pas.
Mi ta deseá pa nos tur tin un hogar eterno den shelu, pa
tur eternidat sin fin. Abo lo ta ayanan, no t'asina?
Ku Señor por bendishoná bo grandemente, ta deseo
di bo amigunan di: E BOS DI SPERANSA
P.S. : Nos ke pa bo sigui skirbi nos di bes en kuando i tene
kontakto ku nos. Ki ora ku nos por ta di algun yudansa pa bo,
sea asina bon di laga nos sa esei. I no lubida di resa pa nos!
"Mi a lucha e bon lucha, mi a terminá e kareda,
mi a warda e fe; den futuro ta wardá pa mi e korona
di hustisia, kual Señor, e Hues hustu, lo dunami
riba e dia ei; i no na ami so, ma tambe na tur esnan
ku a stima Su binida" (2 Timoteo 4:7,8
).
MI PAKTO KU DIOS:
Aseptando HESUS komo mi Salbador personal,
i deseando pa sigui'E henter e kaminda, den Su forsa:
1. Lo mi trata di sigui tur loke mi a siña for di Dios Su Palabra, i lo mi sigui hasi henter e Beibel mi regla
di fe, segun mi ta sigui studi'é tur dia. _________________________________________________
2. Lo mi wòrdu batisá i uni ku e iglesia berdadero ku ta warda Sabat. _______________________
3. Lo mi hasi loke mi por pa konta otronan loke mi a siña, asina nan tambe por ta kla pa kontra ku
Hesus
na Su benida. ____________________________
4.
Lo mi trata semper pa haña mas tantu hende posibel pa tuma e kurso aki di Beibel.
5. Lo mi resa regularmente kada mainta i kada atardi. ___________________________________
6. Lo mi lesa e Beibel tur dia di mi bida. ______________________________________________
7. Lo mi pidi Dios pordon, ki ora ku mi hasi kualke piká. __________________________________
8. Si ta un hende mi a ofendé, lo mi pidi’é pordon __________________________________
9. Lo mi hasí’é mi kustumber pa no bai ningun lugar, kaminda mi no por hiba Hesus, i di no hasi
nada riba kua mi no por pidi Su bendishon.____________________________________________
10. Ku Su yudansa, lo mi biba fiel na e Dies Mandamentunan, i na e bida i siñansanan di Hesus. Lo mi
trata di biba tur dia pa Su pronto benida. _______________________________________________
Lo bo ke chek kada un di e dies puntonan aki riba ku bo ta deseá di sigui.
Si bo ke hasi e pakto aki ku Dios, pone bo firma akibou
************************************************************************************************
MI NOMBER I DIREKSHON:
Nòmber: _______________________________________Fam: _________________________________
Kaya: _____________________________________________ Number: ____________ Stat: _____________
Debolbé e papel aki pa korekshon na: BOS DI PROFESIA P.O. Box # 300 -- Curacao N.A.