I u - Grad Buje

Transcript

I u - Grad Buje

JIM SE STAZE
LIST PODUZEĆA ’BUJE-EXPORT"
Zašto kasni
samoupravni
sporazum?
Što je to
novom pogo
nu trenutačnu je
zapuštenu 36
radnika čiji je
presjek starosti
samu 18 godina
.DIGITRONA'
samoupravna
radnička
kontrola?
Sindikat
treba biti
revolucionar
niji
Iz rada
organa
upravljanja
70 godina
nogometa
u Bujama
Ratko Nlandić, komentator Radio-televizije Zagreb za „Naše staze
9
KRATKI SPOJ U „IMPULSU
SS
V
»MM
GOST KOMENTATOR ,,
KRATKI SPOJ
U „IMPULSU
S „Impulsom” valja krenuti za jugoslavenski
stol proizvođača elekt99 roničkih uređaja, ali tek
nakon dogovora u
_ „svom dvorištu”
Prema programu aktivnosti na izradi novog srednjoročnog plana razvoja Hrvatske do 1980. godine — to je,
zapravo, vrlo precizan rokovnik s točno određenim nosiocima zadataka, a
usvojilo ga je Izvršno vijeće Sabora
rta prijedlog republičkih planera — poslovna interesna zajednica »IMPULS«
sa sjedištem u Zagrebu bila je dužna
završiti do 31. siječnja prijedlog programa proizvodnje elektronike i telekomunikacija u Hrvatskoj u idućih pet
godina. Naravno, program je prethodno trebalo dogovorno uskladiti unutar članova zajednice, a to je dosta
šaroliko društvo. I tako, dogovora još
nema na vidiku.
Da podsjetimo, u »IMPULSU« su neki izraziti elektroničari, kao '»DIGITRON« u Bujama i RIZ u Zagrebu, a
od manjih »ELEKTRONIKA« u Zadru i IRET u Splitu. Članovi su, nadalje, organizacije udruženog rada u kojima postoje OOUR-i za elektroniku
ili su orijentirani na tu proizvodnju,
kao što su zagrebački »RADE KONČAR«, »NIKOLA TESLA«, TRS i »ELKA«. Pridružena su još dva-tri manja
proizvođača u Hrvatskoj koji tek koketiraju s elektronikom.
Da je ta grupacija gotovo školski
primjer neorganiziranosti u proizvodnji i istraživanju — rečeno je dosad
mnogo puta. No, međusobna su trvenja »ispod žita« sada već izbila i na
svjetlo dana, pa je u interesu svih
proizvođača, prvenstveno najvećih u
Hrvatskoj, da se djelotvornom poslovnom i društveno-političkom akcijom
unutar tih radnih kolektiva na samoupravni način utvrdi gdje je, zapravo,
kratki spoj. To je preduvjet da se —
ako bude potrebno — zamijene neki
dotrajali osigurači, kako bi »Impuls«
počeo pravilno otkucavati vrijeme razvoja. A to vrijeme i razvoj hitaju najbrže baš u elektronici, u kojoj je apsolutno zastarjelo (i preskupoj i ono što
je još jučer bilo svjetski hit tehnologije.
Sve je to bio razlog da se za kratki
spoj u »Impulsu« zainteresiraju i najodgovorniji republički politički činitelji. Tako je za 18. veljače u Centralnom komitetu SK Hrvatske bio zakazan radni dogovor o aktualnim problemima usklađivanja razvojnih programa proizvodnje elektronike i telekomunikacija. Pozvani su predstavnici
svih elektroničara Hrvatske, planeri i
članovi Koordinacione komisije za praćenje aktivnosti na izradi plana, formirane pri Izvršnom vijeću Sabora.
Dok ovo budete čitali, znat će se,
S obzirom na činjenicu da većina
članova »Impulsa« nije bila nimalo oduševljena težnjom i inicijativom zagrebačke »Tesle« da ta poslovna zajednica preraste u složenu organizaciju
udruženog rada sa svim elementima
samoupravnosti pojedinih OOUR-a, bit
će potrebno, po svemu sudeći, traž’ti
drukčije samoupravne forme dugoročnog interesnog povezivanja naših elektroničara. Jasno, može se opet razgovarati i o složenoj organizaciji udruženog rada, ako većina — bolje reći
svi elektroničari — budu za to. No,
forma nije najhitnija, bitna je suradnja, a te još nema.
Rezultati kretanja Naprijed poput
rakove djece jesu paralelni programi
proizvodnje, rascjepkanost i male serije, pogotovu istovrsne proizvodnje,
Piše: RATKO MANDIĆ, KOMENTATOR RTV ZAGREB
vjerujemo, gdje je defekt u »Impulsu«, a to znači da će i politički biti jasno kako da ga se dogovorno otkloni.
A nama, zasad, preostaje jedino da
posjetimo na manje-više znane probleme i dileme naših elektroničara.
Ima već više godina otkako je zapažena organizaciona i tehnološka razjedinjenost naših elektroničara. Stoga je prije tri godine rođen »Impuls«,
ali se ubrzo pokazalo da je to bilo —
mrtvorođenče.
Doduše,
predstavnici
proizvođača koje smo već spomenuli
sastajali su se povremeno, gubeći vrijeme na jalove rasprave o vanjskoj
formi
suradnje.
Stvarni
unutrašnji
problemi odnosa ostajali su po strani, a proizvodnja i razvoj tekli su u
međuvremenu — kao rakova djeca.
istraživanje svaki na svoju ruku i za
svoj račun.
Zavod za tržišna istraživanja Privredne komore Jugoslavije utvrdio je
anketom na tržištu da je cijeloj zemlji godišnje potrebno oko 150 tisuća
džepnih i 30 tisuća stolnih elektronskih računala. Međutim, u Hrvatskoj
se sada kompletiraju kapaciteti za godišnju proizvodnju oko milijun džepnih računala, iako se zasad iskorištava
tek petina postojećih kapaciteta. Dodajmo tome da ta računala proizvode
ili namjeravaju proizvoditi i Elektronska industrija Niš, njezin beogradski
pogon »AVALA«, nova UNIS-ova tvornica u Mostaru, te »ISKRA« iz Kranja. No, najjači su proizvođači u
našoj republici i — najveće ambicije
Zašto kasni
samoupravni sporazum?
SA SASTANKA
TVORNIČKOG
KOMITETA SK
»BUJE-EXPORTA«
za novu proizvodnju.
»Digitron« proizvodi oko 150 tisuća
računala godišnje, RIZ oko 10 tisuća,
a TRS oko 5 tisuća. Potonji bi, kažu,
mogli umnogostručiti sadašnju proizvodnju, a na to se javljaju i iz Karlovca, razmišljajući o proizvodnji elektronskih računala u EAB (elektronika, automatizacija, birotehnika), koji
je u sastavu »JUGOTURBINE«.
U međusobnim prepucavanjima elektroničara Hrvatske — koja zaista nema smisla prepričavati — sve se, izgleda, svodi na to kome će (i u čemu;
pripasti lavovski dio (zamišljenog) elektroničkog kolača. Dok je, po svemu sudeći, svima jasno da je »Digitron« najuspješnije »sjeo« na domaće
tržište i da mu nema premca — barem
zasad — dotle se ostali trude da što
prije postanu krupniji u toj proizvodnji. Naravno, nitko protiv toga ne bi
mogao imati ništa, kad bi se takva
orijentacija dogovorno utvrdila, ali dogovorom sviju.
Zaključimo: dogovor elektroničara o
zajedničkom razvoju — barem kad je
riječ o proizvođačima u Hrvatskoj —
prvenstveno treba biti dogovor o podjeli (specijalizaciji) rada i nastupa
na domaćem tržištu, ali istodobno i
dogovor o okrupnjavanju proizvodnje
i sredstava namijenjenih istraživačkom
radu i svladavanju nove svjetske tehnologije, koja munjevito hita naprijed
— baš elektronskom brzinom.
Ako tako bude — a ima, kažu, za to
dobrih izgleda — bit će lakše sjesti i
za jugoslavenski stol budućeg dogovora proizvođača iz svih republika. A
na takav dogovor valja krenuti s »Impulsom« koji će pravilno funkcionirati ponajprije u tvorničkim krugovima svojih članova.
CRNO
BDoflMUS)
Mihovil Rovis v. d. direktora »Industrochema«
Nedavno su održana dva sastanka Tvorničkog komiteta SK
»Buje-exporta« na kojima se raspravljalo o društveno - političkim odnosima u OOUR-u »Digitron«, o problematici informiranja u našoj organizacija, zatim
o integraciji s »Feroplastom«, a
također su i razmatrani zaključci sa sastanka Tvorničkog komiteta od 10. prosinca prošle
godine kao i prijedlozi novih
kandidata za rukovodstva u osnovnim organizacijama Saveza
komunista d Tvorničkog komiZbog potpunijeg sagledavanja
problematike informiranja zatražen je koncept razvoja informiranja na svim razinama u
»Buje-exportu«. Također su se
obavezale sve službe i pojedinci koji pripremaju materijale
za sjednice samoupravnih organa
da ih dostave službi informiranja. Drugovi štiglić i Laganis
izložili su probleme rada društveno - političkih organizacija
i samoupravnih organa te posebice djelovanja pojedinih fun*
kcionera. U vezi s tim doneseni
su određeni stavovi, odnosno zaključci.
Razmatrani su prijedlozi, odnosno data su mišljenja o direktorima, odnosno vršiocima dužnosti direktora u OOUR-ima
»Stručne i uslužne djelatnosti«
i »Industrochem«. Zahtjev OO
UR-a »Stručne i uslužne djelatnosti« za davanje mišljenja o
kandidatu za direktora ovog
OOUR-a proslijeđen je kadrovskoj komisiji OK SK Bujštine,
dok je na zahtjev OO SK »Industrochema« da se na mjesto
vršioca dužnosti direktora postavi Mihovil Rovis, Tvornički
komitet dao načelnu suglasnost.
Sekretar Tvorničkog komiteta zadužen je osigurati pismeno
mišljenje
kadrovske
komisije
OK SK o moralno političkim
kvalitetama pojedinih kadrova.
Također je odlučeno da se od
Radničkog savjeta »Buje-export«
zatraži donašanje odluke prema
kojoj se do izrade novog pravilnika ne bi dodjeljivali stanovi
i krediti po omi jednoj osnovi. Također je zatraženo od Odbora
za poslovnu koordinaciju da u
pismenoj formi informira Tvornički komitet o razlozima zakašnjenja izrade nacrta samoupravnog sporazuma te o mogućem roku izrade. Od istog odbora zatražena je ocjena elaborata o integraciji s »Feroplas-
Sastanak Radničkog savjeta OOUR-a zakazan za petak 30. siječnja u 14 sati nije održan. Razlog: nije bilo kvoruma. Radnički
savjet broji 35 članova, međutim praktički je 33 člana. Aldo
Kramer napustio je poduzeće, dok je Mira Škrgulja preselila
u drugi OOUR, te zbog toga ne može zastupati svoju radnu
organizaciju. Unatoč toga dotični OOUR-i nisu se potrudili
da odrede zamjene, odnosno svoje nove predstavnike u Radničkom savjetu. To je bilo presudno za postojanje odnosno
nepostojanje kvoruma.
Činjenica je i da je taj sastanak sazvan i - kako se to lca»«»
— na brzinu. Odbor za poslovnu koordinaciju zaključio je
u ponedjeljak da će se sastanak Radničkog savjeta održati u
petak. Jasno je da je to prekratak rok za pripremanje materijala pa ih možda pojedinci nisu dobili na vrijeme da odgode službeno putovanje ili ostale dužnosti. To je i razlog
što je čak pet članova Radničkog savjeta bilo na službenim
putovanjima. Međutim, osim dvojice koji su bili bolesni ostali članovi teško da imaju opravdanje za svoj nedolazak (od
sedam članova RS iz »Digitrona« prisutan je bio samo jedan). Treba reći da je to i nekolegijalan odnos prema radnicima »Industrochema« koji su na neodržani sastanak mogli
doći čak iz Pule, dok na sastanku nije bilo onih koji su mnogo bliže.
Samoupravna
radnička
kontrola
jačanjem raznih oblika unutrašnje konSamoupravnoj radničkoj kontroli ko
joj pripada centralno mjesto u cjelovi
tom sistemu društvene samoupravne
kontrole, to mjesto pripada joj i u si
stemu društvene samozaštite. Ona je
presudna za cijeli sistem samozaštite i
čini njegovu baznu osnovu.
Radnička samoupravna kontrola zna
tno pridonosi ostvarivanju principa ko
jima se zasniva samozaštita u cjelini,
a posebno u organizacijama udruženog
rada. štoviše, od njene efikasnosti za
visi i efikasnost cjelokupne društvene
samozaštite.
Iako su se u pojedinim etapama raz
voja
socijalističkog
i
samoupravnog
društva u našoj zemlji javljali razni ob
lici kontrole koji su bili odraz jačanja
uloge i mjesta radnika u upravljanju
društvenim sredstvima
i
unutrašnjim
odnosima, samoupravna radnička kon
trola u današnjem obliku relativno je
mlada. Značajnu ulogu u formiranju op
Donošenjem novog Ustava SFRJ i us ćih društvenih stavova o potrebi jačatava socijalističkih republika, samoup čanja i efikasnijeg razvijanja samoup
ravna radnička kontrola dobila je zna ravne radničke kontrole i njezinih orga
čajno mjesto u razvoju društveno-politi- na imale su društveno-političke organi
čkog i samoupravnog sistema u našoj zacije i njihove odluke. Kod toga treba
zemlji. Ona je komponenta samouprav posebno istaći dva politička dokumenta
ljanja i osigurava njegovo nesmetano iz 1972. godine: Pismo druga Tita i Iz
funkcioniranje, jer se upravljanje dru vršnog biroa Predsjedništva SK Jugo
štvenim sredstvima i odnosima u udru slavije i zaključke 3. sjednice Predsjed
ženom radu ne ograničava samo na do ništva SK Jugoslavije prema kojima se
nošenje odluke, već i na njihovo provo na nedvojben način SK Jugoslavije za
đenje i kontrolu.
ložio za razvijanje i konstituiranje Sa
Osim
toga,
radnička
samoupravna moupravne radničke kontrole.
Smatrajući da je društvena samoza
kontrola zajedno s drugim oblicima
društvene kontrole cjelovit je sistem sa štita izraz i funkcija samoupravnih so
moupravne društvene kontrole kao os cijalističkih odnosa i da je ona najšira
osnova
za sigurnost samoupravnog dru
nove jačanja položaja i odlučujuće uloge
radničke klase u neposrednom uprav štva Savezna skupština je u 1973. godi
ljanju poslovima i sredstvima društve ni donijela Rezoluciju o osnovama za
ne reprodukcije, u stvaranju i odluči ostvarivanje društvene samozaštite u si
vanju o dohotku i o drugim pitanjima stemu samoupravljanja.
Društvena samozaštita svoje prve ko
vlastitog društveno - ekonomskog po
ložaja. Iz tog proizlazi potreba da cjelo rake u ovom obliku uči i u našoj rad
kupni kontrolni mehanizam djeluje skla noj organizaciji, želja nam je bila do
dno i sinhronizirano, što treba osigura znati nešto više o samoupravnoj radni
ti njegovu maksimalnu efikasnost radi čkoj kontroli u praksi što je bio i raz
log naših razgovora s predsjednicima
zaštite klasnih interesa radničke klase.
odnosno članovima radničke kontrole u
Samoupravna radnička kontrola po
nekim
našim
OOUR-ima.
Razgovarali
staje i jedan od temeljnih činilaca u si
smo s GOJKOM JAKŠIĆEM (»Industro
stemu društvene samozaštite. To njezi
chem«),
DRAGOM
MESARIĆEM,
(»Tr
no mjesto proizlazi i iz ustavnih odred
govina i ugostiteljstvo«) VLAHOM LUbi. Društvena samozaštita, kao funkcija
CEM (»Digitron«) i ANKICOM KVARANsamoupravnog društva, ostvaruje se ak
TAN (»Stručne i uslužne djelatnosti«).
tivnostima radnih ljudi, građana, orga
Evo njihovih iskustava:
nizacija udruženog rada i drugih samo
upravnih organizacija i zajednica, dru
štveno - političkih organizacija i drugih
organizacija te društveno - političkih za
jednica radi zaštite ustavnog uređenja,
GOJKO JAKŠIĆ:
samoupravnih prava ljudi i drugih pra
va i sloboda čovjeka i građana, radi za
Sprovođenje odluka u život
štite društvene imovine, radi osiguranja
osobne i imovinske sigurnosti radnih
U početku rada naše radničke kontroljudi i građana te radi slobodnog dru le u našem OOUR-u bilo je izvjesnog luštvenog razvoja, štoviše, još i ranije, tanja, posebno u traženju načina rada
Rezolucijom Savezne skupštine o osno i vrijednosti rada. Na vrijeme smo shvavama za ostvarivanje društvene samoza tili da je zadatak radničke kontrole
štite u sistemu samoupravljanja, istak sprovođenje odluka organa upravljanja
nuta je potreba da organizacije udruže
nog rada svojim samoupravnim aktima
Koncipirali smo osnovne smjernice
rješavaju pitanja društvene samozaštite
rada, sačinili interni poslovnik po kojim
radnička kontrola danas i radi. Pri sastavljanju tog poslovnika olakšavajuća
nam je okolnost bila što sam prisustvovao savjetovanju o radu radničke kontrole u kolektivima održanom na Bledu.
Tu smo dobili osnovne smjernice o radu i načinu rada. Odbor samoupravne
radničke kontrole redovno održava sjednice na kojima se postavljaju i rješavaju određeni problemi. Eto na primjer
Zbor je nedavno donio odluku da se
namjenska sredstva izdvoje za stambenu izgradnju. Mi smo ustanovili da ta
odluka nije sprovedena od strane financijske službe poduzeća. Održali smo
sastanak i dopisom zatražili od financijske službe da nam odgovori zašto
nije odluka Zbora radnih ljudi sprovedena. Nažalost, ni do danas (op. ur. do
31. siječnja) nismo dobili nikakav odgovor iako smo zahtjev uputili u prosincu prošle godine. Inače, rad nam se ne
osporava, ljudi su susretljivi, posebno
rukovodioci. U posljednje vrijeme pažnju smo poklonili pitanju upropaštavanja osnovnih sredstava. Ukazali smo na
neke propuste kako bi spriječili takvo
stanje.
Mišljenja sam da bi trebalo osnovati
zajedničku kontrolu na razini poduzeća u koju bi se delegirao po jedan član
kontrole iz svakog OOUR-a. Centralna
kontrola u prvom redu bi trebala raspravljati o investicijama.
VLAHO LUČ: Centralna
radnička kontrola
Osnovna dužnost radničke kontrole je
pitanje sprovođenja, odnosno ne sprovođenja odluka organa upravljanja, zatim dali se te odluke pridržavaju normativnih akata, pravilnika i dogovora. Dužnosti radničke kontrole su višestruke
no, u te dužnosti nikako ne spadaju
stvari organizacije poduzeća, a to su na
primjer zakašn javan ja, osobni dohotci,
putni nalozi te pojedina »pripucavanja«
odnosno »tračevi« koje pojedinci pokušavaju »podvaliti« potpuno krivo shvaćajući i pojam i dužnosti samoupravne
radničke kontrole. Činjenica je da ljudi, članovi komisije samoupravne radničke kontrole ne mogu udovoljiti svim
obavezama. Naime, trebalo bi i po osam
sati dnevno samo za dužnosti i poslove
u komisiji. A kako onda zadovoljiti na
radnom mjestu? Sjećam se jedne rečenice na jednom od seminara na kojima
smo dobili sliku što bi SRK trebala
predstavljati, a ta rečenica glasi: »Iluzorno je očekivati uspješan rad radničke
kontrole u sredini gdje samoupravljanje nije razvijeno«. Možda je pravi put
prihvatiti borbu za poboljšanje samoupravnih odnosa, ali ja sam osobno
previše zaokupljen poslom što je i razlog da sam zamolio razriješen je s dužnosti predsjednika SRK u našem 00
UR-u. Osim toga nitko do sada nije ništa poduzeo da se oformi radnička kontrola na razini OUR-a, što mislim da je
neophodno potrebno.
DRAGO
MESARIĆ:
i spriječiti
I
liječiti
U početku djelovanja naše samoupravne kontrole smatrali smo kako trebamo čekati da se pojavi problem, da
nam netko na njega ukaže pa da počnemo raditi. Uostalom, zbog toga su i
postavljeni oni sandučići. Nitko ništa u
tako — nismo imali što raditi. Nisam
bio ni na jednom seminaru, nisam znao
kao ni mnogi drugi što raditi i kako djelovati. Bilo je tako u početku, no danas
su se stvari izmijenile. Održavamo sastanke, znamo što nam je raditi, iako
nam je mandat istekao. Unatoč toga
mi i dalje djelujemo.
Očito da je mandat u trajanju od jedne godine prekratak te da u buduće
treba iskoristiti ovo iskustvo. Članove
SRK treba birati najmanje na dvije
godine. Praksa je nametnula i potrebu
formiranja centralne radničke kontrole.
Također mislim da je dužnost SRK ne
samo bude »liječnik« negativnih pojava
već joj je dužnost da takve pojave i
spriječi.
ANKICA KVARANTAN:
Nismo mi žandari
Moram istaći da nismo imali mnogo
posla. Pokušali smo sagledati eventualne nepravilnosti u prijedlogu sistematizacije radnih mjesta, kontrolirali smo
neke putne naloge i obračune putnih
naloga te troškove reprezentacije. Također ističem kako nam se moglo dogoditi da u radu naše radničke kontrole i pogriješimo s obzirom da nismo
imali prilike naučiti nešto o radu te komisije. Naime, naši predstavnici nisu
prisustvovali ni jednom seminaru, jer
im to nije odobreno. Istovremeno naši
kolege iz drugih OOUR-a su odlazili na
te seminare. Sve što smo naučili bilo je
isključivo čitanjem, a za to je trebalo i
podosta vremena. Nezadovoljna sam nezahvalnim položajem člana samoupravne radničke kontrole odnosno predsjednika te komisije. To je razlog moje molbe da me se razriješi dužnosti. Naime,
mnogi misle da smo mi žandari, imaju
potpuno krivi pojam o tome što je to
samoupravna radnička kontrola.
Upravo posljednje riječi Ankice Kvarantan bile su povod ovom našem pro
širenom napisu. Naime, očito je da po
jedinci nisu dovoljno informirani o zna
čenju, vrijednosti, sadržaju i funkciji
samoupravne radničke kontrole, (a što
su mogli biti da prate sredstva javnih
informiranja). Izabrali smo ovaj način
davanja svog doprinosa shvaćanju SRK
sa željom da iz toga povučemo i neke
zaključke dobrodošle u budućem radu.
Priredio: NIKOLA JURIC
3
Informacije,
prijedlozi
i odluke Radničkog savjeta
sa sastanka 2. veljače 1976.
I KONSTATACIJE
1. točka
Prisutno članova: 24
Otsutno članova: 11
Ostali prisutni: Tomica Vu-
ković, Branko Ladavac, Slavko
Pjerov, Božena Crnac, Aldo Grbac, Nikola Jurić, Drago KresiOvjerovitelji zapisnika:
Germin, Viktorija Novicki.
Zapisničar: Mira Monas.
Täto
Za rad na sjednici predložen
je i prihvaćen slijedeći dnevni
red:
1. Informacija o zapisniku inspektora SDK — Umag od 31.
listopada 1975. godine.
2. Prijedlog odluke o prihvaćanju jamstva (aval) što ih je
dala ili će dati Riječka banka
Rijeka za osiguranje investicija.
3. Prijedlog odluke o imenovanju delegata u skupštinu osnivača »Jugobanka« — Rijeka.
4. Prijedlog Odbora za društvenu zaštitu o preispitivanju
odluke broj 16711/75 od 29. prosinca 1975. godine.
5. Zahtjev OOUR-a »Stručne
i uslužne djelatnosti« o nabavci
dostavnog kurirskog vozila »Renault 4« za potrebe zajedničkih
službi.
6. Prijedlog sudjelovanja u financiranju festivala MIK 76.
7. Prijedlog za kupnju bibliofilske mape »Zemljo Istra« autora Josipa Diminića.
8. Davanje suglasnosti na popunjen je radnog mjesta direktora OOUR-a »Stručne i uslužne djelatnosti«.
9. Donošenje odluke o ponudi
RTV Zagreb, RTV centar Pula
o emitiranju emisije iz naše radne organizacije.
Prihvaćen je prijedlog i obrazloženje Tomice Vuković da
se iz dnevnog reda izostavi rasprava o točki 8. dnevnog reda,
budući da za istu nije prikupljen potreban materijal.
Na prijedlog Tvorničkog komiteta, dnevni red se nadopunjuje donošenjem odluke kojom
Komisija za društveni standard
ne može dodjeljivati stanove ni
kredite za individualnu stambenu izgradnju do donošenja novog Pravilnika koji će regulirati ta pitanja.
II RASPRAVA
Prije nego što je počeo rad
vezan uz dnevni red ove sjednice konstatirano je da OOUR
mora umjesto Mire škrgulje,
koja je sporazumno prekinula
odnos radnika u udruženom radu u OOUR-u »Stručne i uslužne djelatnosti«, delegirati novog člana Radničkog savjeta poduzeća.
Isto tako OOUR »Trgovina i
ugostiteljstvo« mora u Radnički
savjet poduzeća delegirati novog člana umjesto Alda Krame-
Prihvaćena je informacija o
zapisniku inspektora SDK — Umag od 31. listopada 1975. go
dine. Vezano uz taj zapisnik
Radničkom
savjetu
poduzeća
predočen je dopis inspektora
SDK — Umag upućen radničkoj
kontroli OUR-a »Buje-export« u
kojem je tretiran problem nepokrivenih investicija. Uz to su
svi članovi Radničkog savjeta
dobili zapisnik sa sastanka predsjednika odnosno članova samoupravnih radničkih kontrola svih OOUR-a »Buje-exporta«
lociranih u Bujama (od 7. siječnja 1976.) kao i primjedbe u
vezi nepokrivenih investicija koje su dali Mihovil ing. Rovis
kao direktor PTB-a te Drago
Kresina kao v. d. direktora financijskog sektora »Buje-exporta«. Taj materijal nalazi se
kao sastavni dio originalnog
primjerka ovog zapisnika i nalazi se u dosijeu sjednica. Inače, na ovoj sjednici Radničkog
savjeta zaključeno je s tim u
vezi da se od službe društvenog
knjigovodstva zatraži ponovna
kontrola osiguranja sredstava i
plaćanja investicija za razdoblje
od 1. siječnja do 30. rujna 1975.
godine u OUR-u »Buje-export«.
2. točka
Prihvaćen je prijedlog odluke
0 prihvaćanju jamstva i mjeničnih jamstava (aval) što ih je
dala ili će ih dati Riječka banka-Rijeka za osiguranje plaćanja
investicija u ukupnom iznosu
od 2.134,849.000 dinara.
ke s tim u vezi. Ujedno se sugerira mogućnost korištenja jednog od vozila »Renault 4« koja
su na raspolaganju OOUR-a »Digitron«.
6.
točka
4. točka
Odbor za društvenu samozaštitu inicirao je preispitivanje odluke broj 16711/75. od 29. prosinca 1975. godine koja se odnosi na kupnju automobila za
potrebe generalnog direktora.
Zaključeno je da Odbor za poslovnu koordinaciju ponovo raspravi predmetnu odluku kao
1 prijedlog Odbora za društvenu
zaštitu te na slijedeću sjednicu
Radničkog savjeta poduzeća istupi sa svojim prijedlogom koji će se tom prilikom raspravljati te donijeti adekvatna od5. točka
Prijedlog stručnih službi o nabavci dostavnog kurirskog vo
žila »Renault 4« prosljeđuje se
na raspravu Zborovima radnih
ljudi OOUR-a lociranih u Bujama, kako bi se na taj način
realnije mogla ocijeniti potreba
kao i donošenje pozitivne odlu-
7. točka
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog i donesena odluka kojom se odobrava kupnja bibliofilske mape »Zemljo Istra« Josipa Diminića. Cijena mape je
5.000,00 dinara, a nabavit će se
iz fonda zajedničke potrošnje.
8. točka
Jednoglsasno je prihvaćen prijedlog o sufinanciranju festiva-
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se zbog nedostatka
materijala potrebnih za raspravu po ovoj točci ista skine s
dnevnog reda.
9.
točka
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog RTV Zagreb — centar
Pula za emitiranje radio emisije iz naše radne organizacije
jednom mjesečno u trajanju od
pola sata. S tim u vezi odobravaju se novčana sredstva, kao
i nabavka magnetofona za potrebe realizacije spomenute e-
10.
točka
Prihvaćen je prijedlog Tvorničkog komiteta i donesena je
odluka prema kojoj Komisija
za društveni standard neće dodjelivati ni stanove ni kredite
za individualnu stambenu izgradnju do dana stupanja na
snagu novog pravilnika, odnosno samoupravnog sporazuma
koji će regulirati problematiku
stambenih
problema
odnosno
društvenog
standarda
radnika
OUR-a »Buje-exporta«.
Informacije, prijedlozi i odluke
sa sjednice Radničkog savjeta
29. prosinca 1975.
zgrade u ulici V. Gortana bb
u Bujama.
Otsutno članova: 12
Ivan
Nevio Zupanić, Tomica
vić, Aldo Grbac, Jovan
nović, Branko Matić,
Rovis.
Ostali
prisutni:
Rovis,
VukoMilašiMihovil
Ovjerovitelji zapisnika: Jadran-
ka Medved, Ratko Ferenčić.
Zapisničar: Mira Monas
3. točka
Jednoglasno je donesena odluka kojom se Ivan Rovis i
Drago Kresina imenuju delegatima OUR-a »Buje-export« u
skupštinu osnivača »Jugobanke«
la MIK 76 i to kroz troškove reklame i propagande koji će iznositi 25.000,00 dinara. U taj iznos uključeno je slijedeće:
— propagandni slogan u svim
mjestima uključujući i finalnu večer s TV prijenosom,
— cijela stranica kataloga
— naziv »počasni organizator«
štampan na drugoj stranici
kataloga
— uvrštavanje radne organizacije u predplakat koji se šalje
u sva mjesta održavanja festivala i u ostale veće gradove Hrvatske
— isticanje u lokalnoj i republičkoj štampi
— lente na autobusima.
1. Prijedlog za imenovanje
centralne komisije za organizaciju i provedbu popisa imovine i sredstava poduzeća »Buje-export« u postupku izrade
završnog računa za 1975. godinu, i komisije za popis sredstava zajedničke potrošnje u
istom postupku,
2. Informacija o izradi nacrta novog Samoupravnog sporazuma o udruživanju,
3. Informacija o utvrđenim
obavezama Radničkog savjeta
OOUR-a za dodjelu stanova,
4. Informacija o izgradnji
hotelsko - ugostiteljskog, trgovačkog i rekreacionog objekta u Bujama i rasprava o prijedlogu samoupravnog sporazuma o gradnji hotelsko - ugostiteljskog, trgovačkog i rekreacionog obiekta u Buiama, koji se upućuiu zborovima radnika svih OOUR-a,
5. Informacija o odluci Zbora radnika jednog diiela OO
UR-a »Stručne i uslužne djelatnosti« da se tiskara konstruira kao samostalni OOUR,
6. Prijedlog odluke o prenamjeni dijela objekta zajedničke potrošnje — stambene
7. Informacija o upisu treće
generacije studenata Fakulteta
za vanjsku trgovinu Zagreb u
konzultativno
nastavni
centar
studija uz rad pri »Buje-exportu«,
8. Informacija o kadrovskoj
problematici,
9. Prijedlog o imenovanju komisije za predlaganje zaslužnih
radnika za dodjelu odlikovanja,
10. Prijedlog odluke o odobrenju isplate naknade putnih troškova i dnevnica Dragomiru
Pensi, direktoru predstavništva
u New Yorku,
11. Prijedlog odluke o sufinanciranju za novogodišnje darove
12. Prijedlog za dodjelu pomoći Talijanskoj uniji za Istru i
Rijeku,
Dopuna dnevnom redu:
13. Donošenje odluke o privremenoj odgodi povratka financijskog kredita,
14. Donošenje odluke o odobrenju nabave automobila za potrebe generalnog direktora,
15. Donošenje odluke o davanju suglasnosti na odluke Zbora
radnih ljudi i Radničkog savjeta OOUR-a »Industrochem«,
16. Donošenje odluke kojom se
djelovanje komisije za pregled
poslovanja firme »Italproduct«
S.
R. L. Milano proširuje i na
filijalu »Italproduct« Trst.
II rasprava
1.
točka
Prihvaćen
u Centralnu
tarizaciju sa
sinca 1975.
je prijedlog da se
komisiju za invenstanjem do 31. progodine imenuju: Ka-
zimir Lazarič kao predsjednik,
Marijan Tomljenović kao zamjenik predsjednika, Davorka
Štiglić — član i Elena Mesarić
U komisiju za popis sredstava
zajedničke
potrošnje
sa
stanjem do 31. prosinca 1975.
godine imenuju se Jurko Dučić
— predsjednik, Ema Bonetta —
zamjenik
predsjednika,
Ante
Bonetti — član, Božena Crnac
— zamjenik člana i Aldo Grbac
— zamjenik člana.
2.
točka
Informaciju o izradi nacrta
novog Samoupravnog sporazuma o udruživanju dao je Tomica Vuković. Između ostaloga istaknuo je da na tome sudjeluju
odbor za poslovnu koordinaciju, posebna radna komisija u
kojoj su pored stručnih službi
i delegati iz svih OOUR-a, te Institut za vanjsku trgovinu iz
Zagreba, kojem je inače povjeren zadatak izrade projekta organizacije OUR-a.
3.
točka
S obzirom na stambenu problematiku, na neispunjene obaveze i obećanja u pogledu dodjele stanova u raspravi u kojoj su sudjelovali Ivan Štiglić,
Tomica Vuković, Miroslav Medved, Branko Matić, Jurko Dučić, Marijan Tomljenović, Teodor Šumonja, te Ivo Rovis istaknuto je da je stambeni problem velikog dijela radnika »Buje-exporta« vrlo akutan, da je
bilo teškoća u njegovom rješavanju, da postoje nedostaci u
postojećem pravilniku, što se
reflektiralo i na radu komisije
za društveni standard. Međutim realna je pretpostavka da
će novi pravilnik, koji će biti
uskoro prezentiran radnicima
••••••••••••••••••••••••••••••••••
4.000 dinara, što ukupno iznosi
170.000 dinara. Ukupni troškovi
studija iznose 250.000 dinara, no
fakultetu smo obavezni platiti
polovinu tog iznosa, dok drugu
polovinu plaća interesna zajedniicya iz dijela doprinosa za usmjereno obrazovanje.
S obzirom na cjelokupnu situaciju i atmosferu u poduzeću
predlagano je da se načini prioritetna lista, da se raspiše natječaj za 50 stanova i si. Konačno
je konstatirano da je ipak najprihvatljivije u ovom trenutku
da komisija za društveni standard provede anketu o stambenim potrebama radnika te da
rezultate iste predoči Radničkom savjetu poduzeća.
Tomica Vuković informirao je
prisutne o rezultatima tečaja za
slijedeća radna mjesta:
4. točka
O mogućnostima izgradnje hotelsko - ugostiteljskog, trgovačkog i rekreacionog objekta u
Bujama, te ekonomskim pokazateljima s tim u vezi informirao je generalni direktor Ivan
Rovis. Nakon kraće diskusije informacija je prihvaćena. Stalo
se na stanovište da postoji opravdanost izgradnje takvog jednog objekta u Bujama. Ujedno
je zaključeno da se ta informacija uputi na raspravu zborovima radnika svih OOUR-a.
5. točka
Prihvaćena je informacija po
kojoj
radnici
dijela
OOUR-a
u sastavu »Buje-exporta« koji
rade na poslovima grafičke proizvodnje i designa organiziraju
osnovnu organizaciju udruženog
rada koja će djelovati u sastavu
»Buje-exporta«.
Djelatnost
novog OOUR-a bit će: grafička
proizvodnja, knjigovežačka djelatnost, papirna konfekcija, designe, usluge fotopripreme i reprofotografije,
slaganje
teksta,
trgovina
vlastitim
proizvodima
na veliko. Do imenovanja rukovodioca novog OOUR-a ovlašteno lice za potpisivanje je
Ema Bonetta.
6. točka
Jednoglasno je donesena odluka o prenamjeni dijela objekta
zajedničke
potrošnje
stambene
zgrade u ulici V. Gortana bb u
Bujama,
prostorija
prizemlja
i dijela podruma s time da se
tom prostoru utvrđuje karakter poslovnog prostora u kojem
će djelovati offset tiskara.
S obzirom da je potrebno obaviti razgraničenje vrijednosti objekta, te prenošenje dijela iz
evidencije
sredstava
zajedničke
potrošnje u poslovni fond prihvaćen je prijedlog da se u tu
svrhu imenuje komisija koja će
djelovati u slijedećem sastavu:
Božena Crnac — predsjednik,
Jurko Dulčić — član i Krešimir
Marković — član.
Komisija će zapisnički utvrditi vrijednost predmetnog dijela objekta i to na osnovu investicione dokumentacije, a u
razdoblju od 10 dana po donošenju ove odluke.
7. točka
Prihvaćena je informacija Tomice Vukovića o upisu treće
generacije
studenata
Fakulteta
za vanjsku trgovinu — Zagreb
u konzultativno nastavni centar
studija uz rad pri »Buje-exportu« Buje. Na studije je uključeno ukupno 60 studenata od toga ih je 12 iz OOUR-a »Buje-export«, a 48 dzvan našeg poduzeOd svakog studenta, osim od
naših radnika ugovorom je naplaćeno za troškove studija po
i
Rad komisije za društveni standard
»Buje-export«, imati realnije i
prihvatljive odredbe. S druge
strane, kao što je informirao generalni direktor, postoji realna
pretpostavka da će se u toku
1976. godine ostvariti projekt izgradnje 109 stanova kao i drugih 10 stambenih jedinica. U tom
slučaju smatra se da će situacija biti mnogo bolja.
8.
točka
12. točka
Talijanska unija za Istru i Rijeku — Centar za povijesna istraživanja, ponudila je našoj Radnoj organizaciji kupnju prvog
izdanja knjige »Rossa una stella«.
Ponuda je jednoglasno prihvaćena te se odobrava kupnja 50
primjeraka
spomenute
knjige.
Cijena knjige je 100 dinara po
primjerku.
13. točka
—
šef Odjela financijske operative i kontrole vanjsko-trgovinskog i deviznog prome-
— šef Odjela financijske operative i kontrole proizvodnje i
prometa u tuzemstvu,
— financijski direktor.
Činjenica je da se na natječaj
niko nije javio. Isto tako činjenica je da je kadrovska problematika financijskog sektora vrlo akutna i vrlo teška te ju je
potrebno u interesu — ne samo
tog sektora nego i u interesu
poduzeća u cjelosti — što efikasnije riješiti. S prijedlogom
da se ključna i trenutačno najkritičnija radna mjesta popune
postojećim kadrovima koji bi
na tim mjestima radili kao vršioci dužnosti, složili su se svi,
a^.to.ne m°že
ni u kom slučaju
biti rješenje budući se automatski postavlja problem rješenja
novoupražnjenih radnih mjeNakon diskusije u kojoj su
sudjelovali Tomica Vuković, Ivan Rovis, Teodor Šumonja, Jovan Milašinović, Drago Kresina,
Miroslav Medved, Marijan Tomljenović, Boris Radečić i Branko Bastijanić odlučeno je da se
natječaj za radna mjesta u financijskom sektoru ponovo raspiše uz dopunu da će se ljudima na tim radnim mjestima
osigurati
odgovarajući
stambeni prostor.
9. točka
Na prijedlog stručne službe
jednoglasno je donesena odluka
da se imenuje komisija za odlikovanja radne organizacije. U
navedenu komisiju svaki OOUR
delegirao bi po dva člana izabrana od strane Radničkog savjeta OOUR-a. Kako se predsjednik spomenute komisije imenuje iz redova Radničkog savjeOUR-a odlučeno je da se za
predsjednika
imenuje
Miroslav
Medved.
10. točka
Jednoglasno se odobrava isplata putnih troškova Dragomiru Pensi, direktoru predstavništva u New Yorku po putnom
nalogu br. 1340/75. na iznos od
3.750 dinara i 1.448 dolara, a na
ime naknade za putovanje na
relaciji Buje — New York.
11. točka
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog Općinskog komiteta SKH
Bujštine,
Općinske
konferencije SSRN Bujštine i Općinskog
sindikalnog vijeća Bujštine za
uplatu 50,00 dinara po svakom
zaposlenom radniku, za organizaciju proslave Dana dječje radosti koju su proveli društvo
»Naša djeca«, škole i Mjesne zajednice.
Odobrena je privremena odgoda naplate financijskog kredita od naše firme »Italproduct«
S.R.L. Milano u iznosu 20.314.264
lit. koji iznos je bio odobren
kod Narodne banke Hrvatske
pod brojem PF 12 od 7. siječnja
1975.
godine. Odgoda važi do dobivanja odobrenja za davanje financijskog
kredita
inozemstvu
od Narodne banke Hrvatske.
14. točka
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog i donesena odluka kojom se odobrava kupnja automobila »Mercedes« tipa 280 SE
za potrebe generalnog direktora, a prema ponudi »Autocommerce« Ljubljana. Cijena automobila je 25.370 DM i 285.000 dinara na ime carinskih i poreskih obaveza.
15.
točka
Pozitivno je riješen zahtjev
OOUR-a »Industrochem« za nabavku automobila »Citroen« DS
140.000,00 din., i — »Disolvera«
te prijenos tuđeg osnovnog sredstva (Jet-o-mizer) u naše poslovne knjige.
Ovim odlukama data je suglasnost na odluke Zbora radnika i
Radničkog savjeta OOUR-a »Industrochem« u ^
16.
točka
Predloženo je i prihvaćeno da
Komisija za pregled poslovanja
firme »Italproduct« S. R. L. Milano proširi svoje djelovanje i
na filijalu »Italproduct«, Trst i
to u istom smislu kao i za »Italproduct« Milano.
Ovom prilikom zahtjev Tita
Germina za razrješenje dužnosti
predsjednika
Komisije
za
pregled poslovanja firme »Italproduct« S. R. L. Milano, pozitivno je rješen (svojevremeno
bilo odgođeno donošenje odMilan Vidović imenuje se za
člana Komisije za pregled poslovanja firme »Italproduct« S. R.
L. Milano i »Italproduct«, Trst.
Nevio Frontel imenuje se za
predsjednika Komisije za pregled poslovanja firmi »Italproduct« S. R. L. Milano i »Italproduct), Trst.
Istekao rok kredita
# Na XIV sjednici Komisije za društveni standard odr
žane 15. siječnja 1976. između ostalog donijete su slijedeće
odluke:
1. točka
Na natječaj od 20. prosinca 1975. godine za dvosobni stan
u Beogradu, prispjela je samo jedna molba. Uputio ju je
Milenko Grba, zaposlen u predstavništvu Beograd. Komisija
je jednoglasno odlučila da se predmetni stan (bit će useljiv
1978. godine) dodijeli Milenku Grbi.
2. točka
Jurko Dulčić, predsjednik komisije informir;
je prio mogućnosti da »Buje-export« kupi„----------jedan : oi uBujama, »Vilablok«, Rudine bb. Predlaže da se za isti raspiše
natječaj. Članovi Komisije za društveni standard složili su
se da se donošenje odluke o raspisivanju natječaja odgodi, budući smatraju da oko tog stana i eventualne kupnje još uvijek ima nejasnoća, tj. još uvijek ne postoji odluke o njegovoj kupnji, a za donošenje takve odluke kompetentan je Radnički savjet OUR-a. Smatra se da nema realne osnove za raspisivanje natječaja za stan koji još ne stoji na raspolaganju
»Buje-exportu«.
3. točka
Istaknuta je jx>treba da se načini snimak o trenutačnim
stambenim potrebama radnika OUR-a »Buje-export«. S tim u
vezi predlaže se provođenje ankete o stambenim potrebama.
Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
4. točke
Rok od šest mjeseci od dodjeljivanja rješenja za kredite
za individualnu stambenu izgradnju istekao je 14. siječnja
1976.
godine. S obzirom da su u međuvremenu neki radnici
odustali od korištenja tih kredita. Komisija za društveni
standard jednoglasno je odlučila da svim korisnicima kredita po rješenjima od srpnja 1975. godine uputi molbu u kojoj se traži da ti radnici obavijeste Komisiju da li kredit koriste ili ga ne namjeravaju koristiti. Osim toga, pretpostavlja
se da postoje i oni radnici koji bi dobiveni kredit već koristili, ali im »na putu« stoje neke objektivne teškoće. Za takve
slučajeve ne postoji razlog da im se rok ne produži. Ukoliko
su neki odustali od korištenja kredita trebaju o tome pismeno izvjestiti komisiju za društveni standard, kako bi se to
moglo evidentirati. Ako takva sredstva postoje, dat će se ponovo na natječaj.
I
• Na XII sjednici Komisije za društveni standard odlu
čeno je
1. točka
Na natječaj broj 15079/75 od 2. prosinca 1975 godine prispjelo je 13 molbi. Pridržavajući se odredaba odnosno kriterija i mjerila propisanih Pravilnikom o podmirivanju i
zadovoljavanju potreba radnika, Komisija je molbe bodovala
i došla do slijedećih rezultata:
JNA koji
2. Nikoleta Jerkov
3. Marino Mikleuš
4. Marija Damijanić
5. Marica Mikolavčić
6. Sonja Deran
7. Marjan Tomljenović
8. Antonija Beletić
9. Ljiljana Barišić
10. Milija Mirković
11. Milorad Berić
12. Anka Šoronda
13. Ondina Jakac
Uzimajući u obzir navedene rezultate odlučeno je da se
garsonijera na Trgu Slobode 2 dodijeli Nikoleti Jerkov (odluka broj 15570/75), a garsonijera u ulici V. Gortana bb Zdravku Stepiću. Njegova molba nije se bodovala budući da je
imenovani povratnik iz JNA, a već je svojevremeno imao
rješenje na garsonijeru (rješenje 9753/73. od 13 srpnja 1973.)
!
I
2. točka
a) Na I sjednici Komisije za društveni standard održanoj
30. rujna 1975. zaključeno je da se od radnika Ante Jadrijevića zatraži da dokumentima potvrdi svoj porodični status
kako bi mu se moglo potvrditi pravo na stan u ulici V. Nazora bb u Bujama.
U međuvremenu (do iseljenja sadašnjeg stanara iz predmetnog stana) kao privremeno rješenje dodijeljen mu je stan
u ulici Manzzoni 19. Budući da se problem oko ta dva stana
(Manzzoni 19. i V. Nazora bb) već dulje vrijeme »povlači«, a
Ante Jadrijević se do sada nije odazvao na urgencije Komisije za društveni standard odlučeno je da se odluka po kojoj
mu je dodijeljen stan u ulici V. Nazora bb stavi van snage.
Ujedno, navedeni stan dodijeljuje se Eti Ilijaš. Budući je
imenovana trebala dobiti stan u ulici Manzzoni 19. po iseljenju Ante Jadrijevića te da obaveze date joj za navedeni stan
još 4. travnja 1975. godine nisu izvršene do danas, Komisija
smatra da s punim pravom može donijeti odluku kojom se
Eti Ilijaš dodjeljuje stan u V. Nazora bb (stan Vlade Vukovića — po njegovom iseljenju).
S obzirom da je Anti Jadrijeviću na pretpostavljeni porodični status stan u ulici Manzzoni 19. bio dodjeljen kao
privremeno rješenje, ostavlja mu se mogućnost da se (ukoliko njegove porodične prilike to zahtjevaju) natječe na neki
drugi slobodan stan za koji će biti raspisan natječaj, s pravom prvenstva.
b) Na Radničkom savjetu poduzeća odobrena je kupnja
jednog stana u Beogradu. Ovom prilikom Komisija je donijela odluku kojom se odobrava raspisivanje natječaja za
isti i to u okviru predstavništva Beograd.
Rad
organa
upravljanja
5
6
Šećući Bujštinom našli smo se i u Oprtlju. U oči nam je
upao natpis nad ovim vratima: »Učenička farma«. Učenici ško
le »Milan Sorgo« u ovom vrtu isprobavaju svoje vrtlarske vje
štine odnosno uče kako da ih steknu. U svakom slučaju korisno,
ali i zanimljivo za oko naše kamere.
Učenička farma
Kamerom po Bujštini
u
Na fotografijama su dva (od pet)
mjesta odnosno zgrade u Skopju na
kojima će biti postavljeni satovi
»Digitrona«.
Osim spomenutih satova, jedan
će uskoro biti montiran i u novoj
sportskoj hali u Bjelovaru.
»Digitron«
je
nedavno
prodao
Skupštini općine Skopje pet grad
skih satova koji će biti postavljeni
u gradu. U toku ove godine Skopje
namjerava otkupiti još pet takvih
satova za svoje potrebe. — Ovo su
prvi potpuno »digitronovi« satovi
na našem tržištu.
Satovi
Skopju
Proizvodi
NOVOSEL, savezni kapetan reprezentacije, major ŠINKIĆ,
MIRKO
JURAS,
predsjednik
SOFK-e
Hrvatske,
KREŠIMIR ĆOSIĆ te košarkaši reprezentativci IVKOVIĆ, ŠOLMAN, i SLAVNIĆ.
„TROFEJ DIGITRON”
Krešimiru Ćosiću najboljem košarkašu Jugosla
vije u prošloj sezoni dodijeljen je »Trofej Digitron«
na prijemu kojem su prisustvovali brojni sportski rad
nici, novinari i sportaši. Naš fotoreporter snimio je
ovu fotografiju za »Naše staze« — s lijeva: MIRKO
Fotografije
prika
zuju pripremu kup
ke u starom i no
vom
»Digitronu«
— fotografije sa
me sve kazuju.
iz
automat
uranjanjem
je proizvela
sa
firma
»Zeva«
SR Njemačke.
kom
skim
koju
staroj tvornici. Pri
mitivna kupka zamjenjena
je no
vom,
suvremenom
takozvanom
kup
nedavno već sada
je neobično vidjeti
fotografiju
kupke
za lemljenje koja
se upotrebljava u
lako je no
va tvornica »Digi
tron« proradila tek
Kupke
Staro i novo
U Motovunu je proradio novi pogon „Digitrona” u kojem je trenutačno zaposleno 36 mladih radnika
Nevenka Srdoč
U novom pogonu se izrađuju Marica Vaškota
punjači i motaju transformatori
NEVENKA SRDOC, 20-godišnja montažerka stanuje na primjer u Motovunskim Novakima, 10 kilometara udaljenim od radnog mjesta. Za prevoz
se »snalazi« — kako nam je rekla. Putuje malo autobusom, malo automobilom, poneki put je netko
prebaci. MIRJANA KRAMAR, 16-godišnja radnica u
montaži stanuje u Rakotulama, 5 kilometara udaljenim od Motovuna. Da bi došla do kuće putuje
poslijepodnevnim autobusom, ostaje nekoliko sati
i istoga se dana vraća u Motovun. Iznajmila je sobu u kojoj dakle samo spava i koja je prema njenim riječima, a i riječima ostalih djevojaka s kojima smo porazgovarali, relativno skupa. BOGUMILA TOMAZ stanuje u Brkačima i svakodnevno pješaći po 45 minuta u dolasku i isto toliko u odlasku. Jasno, nisu svi radnici u tako teškom položaju.
VESNA VUKOVIĆ doselila je iz Beograda s roditeljima i nastanila se u Motovunu. MARICA VAŠKOTA doselila se u Motovun iz Pazina. Njima je kao
i nekim njihovim kolegicama mnogo lakše. No, te
djevojke ističu drugi problem: u Motovunu nema
razonode, nema zabave. Kino-predstave održavaju
se samo jednom tjedno, a ples je samo u ljetnim
danima. Smatraju da bi trebalo poduzeti akciju
za poboljšanje tih uvjeta. Uzda ju se u Savez omladine u organizaciji kojeg imaju namjeru osnovati
pjevački zbor. Smatraju da bi i podrška njihovog
»Digitrona«, u smislu poboljšanja tih vanjskih aktivnosti odnosno odmora, dobro došla.
U Motovunu je 1. veljače pušten u rad novi pogon »Digitrona« u kojem se za potrebe naše tvornice elektroničkih uređaja izrađuju punjači (adapted) za računala, a obavlja se i motan je transformatora specijalnim d običnim navojnicama. U pogonu koji je suvremeno uređen trenutačno je zaposleno 36 radnika od kojeg broja je 31 žena i 5 muškaraca. Već sama činjenica da je ovo prvi industrijski pogon u malom Motovunu koji broji jedva
petstotinjak stanovnika dovoljno govori samo za
sebe, jer 36 ljudi je ovdje pokraj svoje kuće i u
svom zavičaju našlo svoj kruh. U samo dvadesetak;
dana po otvaranju četrdesetak novih ljudi poslalo
je svoje molbe za zasnivanje odnosa u udruženom
radu. Sve su to mladi radnici, uglavnom djevojke
koje žele živjeti tu uz roditeljsko ognjište. Zanimljivo je da je 36 sada zaposlenih radnika u prosjeku staro samo 18 godina!
Naš prvi susret s novim pogonom je bio vrlo
ugodan. Direktora ENCA VOJIĆA nije bilo. Međutim, brigadir ZLATKO JURMAN nas je proveo kroz
pogon, upoznao s ljudima i inače bio susretljiv.
Razgovarali smo i s nekim radnicima i doznali za
njihov trenutačno najveći problem, a to je — prevoz. Naime, svi autobusi ujutro, u vrijeme početka
radnog vremena, kreću iz Motovuna prema Pazinu,
a ne obrnuto. Isti je slučaj i po završetku radnog
vremena kad autobusi kreću iz Pazina prema Motovunu, a radnici bi trebali u drugom smjeru s
_
obzirom da stanuju u bližoj pa i daljoj okolici. ZVOüKO rGfgar
,
_
—
donom:
Situacija koja
je
šla, zbog nemarnosti čovjeka
koji već tri godine radi na tom
mjestu imala je osjetne posljedi
ce. U trenutku spoznaje neugod
nog događaja bili smo malo za
tečeni. Naime, filterska platna
8
— Da li je tako došlo i do
materijalne štete?
— Direktnog gubitka sirovine
nije bilo. Jedina, ali i velika šte
ta nastala je zbog zagađivanja
okoline i postrojenja, industrij
ske zone i stambenih zgrada u
okolini. Koncentrat prašine u
zraku bio je zaista velik no ova
prašina nema nikakvo štetno
djelovanje po ljudski organizam
jer su to neutralne tvari.
— Dešavalo se i ranije da prašina »obloži« Pulu?
— To je pitanje na koje se, da
bismo mogli odgovoriti, mora
mo vratiti nekoliko godina una
zad. »Industrochem« se 1971. go
dine preselio na sadašnje mje
sto (osim kemijskog pogona gdje
se proizvode sredstva za građe
vinarstvo). U samom početku
rada novog postrojenja, kom
pletni sistem — od pripreme si
rovina, drobljenja i sušenja si
rovina, unutrašnjeg transporta i
završenog
mljevenja
pomoću
mlinova — imao je dosta tehno
loških
nedostataka. Postupnim
rješavanjem tehnoloških nedo
stataka određenim zahvatima ukazale su se i nespremnosti u
rukovanju i održavanju postro
jenja. Ni stručni kadar nije bio
spreman u potpunosti stručno
voditi i koristiti mogućnosti no
vo ugrađenih strojeva. No, s
vremenom su se postigli opti
malni kapaciteti zahvaljujući iz
među ostalog, boljem održava
nju i stručnijem rukovanju. S
J
Radnički
restoran oko
15. ožujka
„Prašina“zbog prašine
nabavljaju se planski, prema
već uhodanom rasporedu, odno
sno poznatom vremenu potrebe
mijenjanja filtera. Filtera, da
kle nismo imali. Nakon inter
vencije sakupili smo stare fil
tere i od njih sačinili jedan »no
vi« kako bi spriječili daljnje emitiranje prašine. Jasno, odmah
smo naručili nova filterska pla
tna. Da bi se spriječila ponovna
nepažnja naručen je filterski-si
stem s određenim alarmnim si
stemom koji može spriječiti pregaranje filtera i u slučaju da je
čovjek trenutačno odsutan. Po
stavljanjem takvog uređaja čo
vjek, dakle, nije neophodno po
treban jer je sistem kontrole
automatiziran, a to nije bilo po
stavljeno kod prvobitne izved
be. Osiguranje je bilo postavlje
no samo do alarmnog sistema.
Ako se nije brzo reagiralo do
šlo bi do pregaranja filtera.
I
I
I
I
Svečano otvorenje novog pogona predviđeno je
za 6. ožujka, u povodu dana žena. Ukoliko ne bude
eventualnih izmjena radio Pula će emitirati emisiju iz pogana u Motovunu u subotu 6.SUDOIU
ožujka O. OZUJKa u «■
14,30 sati.
ZBOG NEMARNOSTI JEDNOG RADNIKA IZ TVORNIČKOG DIMNJAKA »INDUSTROCHE
MA« SUKLJALA JE VELIKA KOLIČINA PRAŠINE KOJA JE ZAGADILA OKOLICU
strijsku z >nu Pule — Veli vrh —
bijela prašina, prašile nemilosrdno zavlači
I najmanju poru, prašina koja je uskovitlala sve duhove u Puli. U čudu su se svi pitali što se opet događa s »Industrochemom«? Međutim, ovom
prilikom krivac je samo jedan
čovjek. »Zaprašivanje« je rezultat grube nepažnje noćnog rukovaoca koji je — zaspao na
svom radnom mjestu i dozvolio
da dođe do pregaranja filtera.
Posljedica je svima poznata: u
zrak se emitirala velika količina prašine, pokrila Veli vrh, a
protegla se i dalje.
Da bismo doznali nešto više
o zagađivanju kalcitnom prašinom porazgovarali smo s tehničkim rukovodiocem »Industrochema« inženjerom Grgom Buž-
H
novim postrojenjima ugrađene
su i odgovarajuće filter - bate
rije s platnenim filterima. Kada
se ukazala potreba zamjene filterskog platna i montaže novog,
učinjeni su veći ili manji pro
pusti u odabiranju kvalitete pla
tna ili montaže. I eto to bi pro
uzrokovalo povremeno veće ili
manje zagađivanje okoline. Od
1971. godine mi smo zatrpani
poslom, te nismo imali vremena
uraditi ono što je trebalo. Na
stojanja su da se ove godine ide
na kolektivni godišnji odmor
kako bi se obavio remont naših
postrojenja.
Kažimo na kraju da su za pitanja rješenja zagađivanja materijalnu pomoć voljna pružiti i
poduzeća u susjedstvu. Jedan dio
jasno, i »Industrochem«. Sudeći po tome problem »zaprašiva
nja« trebao bi uskoro biti rješen.
R. MATTICCHIO
op. ur. Ostaje ipak pitanje zašto se filter! ne nabavljaju ranije, odnosno zašto jedan nije
uvijek u rezervi. U tom slučaju
ne bi se događale ovako neugodne situacije.
Izgradnja radničkog re
storana koji bi služio ra
dnicima »Digitrona«, »Ti
skare« i »Bifixa« je trenu
tačno u prekidu. Do sada
je u prostorijama budu
ćeg radničkog restorana
napravljen
odvodni
si
stem, skinute su pregra
de u baraki, učinjena je
podloga za betoniranje, a
naručena je i plaćena ku
hinja koja treba stići po
četkom ožujka. No, na
tome je stalo — za ostalo
nema sredstava. Ne može
se kupiti oprema, sitni in
ventar, stolovi i stolice,
ne može se urediti prilaz
restoranu itd.
Unatoč poteškoća koje
^ prate izgradnju restorat očekuje se da će on if pak biti otvoren oko 15.
I
NA RADNOM MJESTU*
Jolanda Stopar, knjigovođa, o sebi, svom radnom mjestu, I
okolini ...
KUTIJA UMJESTO STULICE 1
ko u posjetu moramo mu ponuditi ovu lo slobodnog vremena za slušanje glazkutiju da sjedne jer drugo nemamo. be ili za odlazak s prijateljima do RadKod nas je zaista jako tijesno — ispri- ničkog kluba.
čavala se — no, više mi to toliko ne smeta. Navikla sam.
JOLANDA STOPAR je na radnom mjestu saldakonti dobavljača u našem knjigovodstvu. Zaposlila se prije dvadeset
mjeseci. Na razgovor s njom čekali smo
sjedeći na kutiji jer stolice ni nema. a
ne bi imala ni gdjp — stati. Da bi uspjeli razgovarati preselili smo u drugu
mirniju sobu.
— Odmah nakon svršene srednje-ekonomske škole zaposlila sam se u »Buje-exportu«. Eto, sada ovdje radim u ovoj
maloj prostoriji u kojoj se teško i diše — rekla nam je simpatična 22-godišnja Jolanda. — U ovih petnaestak kvadratnih metara radi pet osoba. Previše
smo skučeni, stisnuti. Dođe li nam net-
Iz naših
OOUR-a
Osmi rođendan
»Buje-exporta«
Naša je organizacija udruženog
rada 16. siječnja imala svoj osmi rođendan. U povodu toga
generalna direktor Ivan Rovis
sazvao je prigodan sastanak kojem su prisustvovali radnici koji
su od prvog dana u »Buje-exportu«, dakle punih osam godina.
Na taj skroman načdn obilježen
je početak postojanja i rada organizacije koja se kao rijetko
koja može pohvaliti tolikim razvitkom u tako kratkom razdo-
Anketa o
stambenim
potrebama
Komisija za društveni standard
provela je anketu o stambenim
problemima u našem poduzeću
u cilju dobivanja detaljnih podataka o stambenim potrebama
naših radnika. Ova anketa se
nije uzimala u obzir kao molba
za rješenje stambenih problema,
već samo kao pomoć u tom rješavanju. Uzeti su u obzir svi
činioca koji daju uvid u stambeni problem (opći podaci o
radniku, sadašnji uvjeti stanovanja, način na koji bi se riješio
stambeni problem itd). Mi ćemo po svršetku ove ankete objaviti rezultate.
Servisi »Digitrona«
Zagrebu i Skopju
u
Krajem veljače ili početkom
ožujka bit će otvoren servis »Digitrona« u Zagrebu, Maksimirska 31. Građevinski radovi, na
čiji se početak čekalo nekoliko
mjeseci radi dobivanja građevinske dozvole, su sada u završnoj
fazi. Nedavno je Radnički savjet »Digitrona« sklopio ugovor
o djelu sa Društvom likovnih
Jolanda je — sudeći po njezinim riječima — marljiva djevojka koja ne želi
ostati na onome što ima.
■— Mislim da se u našem poduzeću ne
pridaje mnogo pažnje mladima. Nas je
mnogo pa je i zahtjeva i želja još više.
— Svoj posao volim što je i razlog A oni nisu neopravdani. Nije se baš
mnogo učinilo za njih. Jedino što je
moje želje da i dalje učim. Eto, ove go- nedavno otvoren Radnički klub. Mislim
dine upisala sam se u Visoku školu za da bi mladi za rješenje takvog problema
vanjsku trgovinu. Kako sad moram uči- trebali biti aktivniji.
ti ne ostaje mi mnogo vremena za zabaPozdravili smo Jolandu sa željom da
vu (koje ovdje ni nemarnoj. U zadnje nam slijedeći put umjesto kutije ponudi
vrijeme moram bolje usklađivati posao pravu stolicu, da bude više mjesta, odi učenje sa zabavom, a razlog tome je nosno da joj njeno radno mjesto bude
udobnije od današnjeg.
što ponekad radim poslije podne. Između posla i učenja uvijek se nađe maNada Kušće
umjetnika HDLU
izvođenje dizajna dekorativnih
funkcionalnih elemenata pa se
očekuje da će prostorije servisa
biti i reprezentativno uređene.
Na prostoru od 32 četvorna metra bit će zaposlena četiri čovjeka.
Istovremeno je Radnički savjet »Digitrona« sklopio ugovor
o kupnji poslovnog prostora u
Skoplju sa stambeno-komunalnim poduzećem, a za potrebe
servisa.
Taio će se osjetno poboljšati
mreža servisa »Digitrona« u našoj zemlji.
Odbor za
radne odnose
Radnički savjet OOUR-a »Digitron« imenovao je Odbor za
radne odnose OOUR-a »Digitron« koji će djelovati u slijedećem sastavu: Stanko Janić,
Marijan Tomljenović, Dino ćirkota, Marijan Jaran, Alida Radešić, Ivica Hračić, Marija Franković - Dami janić.
Uskoro početak
gradnje hotela
Predsjednik Izvršnog vijeća
Skupštine općine Buje sazvao
je nedavno sastanak kojem su
prisustvovali Ivan Berlengi, sekretar općinskog komiteta Saveza komunista Bujštine, Lucijan Benulić, predsjednik Skupštine općine Buje, generalni direktor »Buje-exporta« Ivan Rovis te direktori naših OOUR-a,
banke i drugi. Na sastanku je
iznesena financijska konstrukci-
ja gradnje trgovačkog i poslovnog centra u Bujama što je do
sada bilo nerješeno. Sudeći po
tome uskoro bi mogli očekivati
početak gradnje ovog značajnog
objekta.
Remont u »Bifixu«
U »Bifixu« je od 26. do 31. siječnja 1976. obavljen remont postrojenja. Na tome je radilo tri
radnika i to Aldo Kmet, tehničar proizvodnje, Renato Ferenčić, skladištar i Franko Altin,
dizaličar. Jedan dio radnika ovog OOUR-a radio je na proizvodnji »bitempere«, dok su ostali, zbog remonta, bili na godišnjem odmoru.
»Bifix« u
ZANGRAP-u
Bifix« će se uskoro učlaniti u
ZANGRAP (Poslovno udruženje
poduzeća za završne zanatske
radove u građevinarstvu). Ovo
je odlučio Zbor radnika na sastanku OOUR-a 20. siječnja. Prednost takvog učlanjivanja je u
plasmanu kemijskih proizvoda
za građevinarstvo.
Branko Ladavac direktor »Bifixa« ovlašten je da potpiše ugovor o poslovnom udruživanju.
Za delegata u Skupštini ZANGRAP delegirani su Branko Ladavac, a njegovog zamjenika
Stevan Milutinović.
Na istom sastanku odobreno
je pristupanje u članstvo grupaciji kemijske industrije pri
Privrednoj komori Rijeka.
Pohvalna pažnja
Nepisano je pravilo da se svake godine, na rastanku sa »starom« razveselimo, poželimo jedan drugom sve najbolje u nastupajućoj godini i popijemo koju čašicu. Tada, svi skupa u
nevezanim razgovorima obično
»prođemo« proteklih 365 dana.
I ove godine na staru godinu
u OOUR-a »Industrochem« članovi kolektiva priredili su skromnu zakusku, no s jednom izmjenom! Na zakusku su pozvali i svoje umirovljene drugove.
Inicijator pozivanja bio je sindikat.
Umirovljeni radnici u kratkom govoru, pripremljenom posebno za tu priliku, ponovno su
se »vratili« u svoj kolektiv, podijelili njegove uspjehe i probleme. Tom prilikom uručena
im je simbolična novčana nagrada u visini od 500 dinara.
Ovo je bio prvi poziv, ali je
dogovoreno da se sastaju svake godine na »oproštaju« sa sta-
Zahvala
»U povodu prijema bivših radnika, sadašnjih penzionera iz
OOUR-a »Industrochem« održanog 31. prosinca 1975. godine, počašćeni pozivom i nezaboravnim
prijemom kao i za primljene nagrade koje su nas penzionere
vrlo ugodno iznenadile odlučili
smo da se barem na ovaj način
čitavom kolektivu javno zahva-
Koristimo ovu priliku da zaželimo cijelom kolektivu mnogo
poslovnih uspjeha u ostvarenju
daljnjih zadataka, te se nadamo
da nećemo biti kao ni do sada
zaboravljeni, jer svaki Vaš uspjeh je i naše zadovoljstvo kao
bivših radnika Vašeg kolektiva.
Još jednom se zahvaljujemo
uz drugarski pozdrav:
Janko
Kumlac, Ana Bugarin, Josip
Knežek, Rade Zovko, Karlo Lj u i ča, Karlo Smoljan, Josip Valković, Renato Kalčić, Giuseppe Rossini i Giovanna Lajko.
0 urbanističkom
planu
Mjesna zajednica Buje u dogovoru s direktorom Općinskog
zavoda za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove,
sazvala je nedavno sastanak
svih zainteresiranih tijela i organizacija na kojemu se raspravljalo o urbanističkom planu dijela Buja — Stanice.
Anton Udovičić
direktor
Radnički savjet OOUR-a »Stručne i uslužne djelatnosti« na
sjednici 27. siječnja načelno je
prihvatio raspored Antona Udovičića na radno mjesto direktora OOUR-a. Raspored na radno
mjesto uslijedit će nakon što
Radnički savjet OUR-a »Buje-export« izglasa svoju suglas-
U POVODU PETE GODIŠNJICE POSTOJANJA
„DIGITRON“ IZDAJE MONOGRAFIJU
U povodu pete godine postojanja, »Digitron« će izdati svojevrsnu monografiiju-ka talog. Bit će tiskana dvojezično, na
hrvatskom i engleskom jeziku u tiraži od cca 2000 komada.
Monografija će imati dvadesetak stranica, bit će izvedena u
de luxe opremi, a trebala bi biti dovršena u svibnju. Sadržavala bi osvrt na razdoblje od postanka do danas, podatke
o proizvodima i proizvodnji, o strukturi zaposlenih, planovi-
ma itd. Također će sadržati i 25 fotografija u boji koji je
izradio jedan od najboljih majstora fotografije Petar Dabac.
Monografija-katalog bila bi i svojevrsna legitimacija »Digitrona« u kojoj će biti spomenuti svi proizvodi i njihove
osnovne karakteristike, zatim adrese i brojevi telefona i telex tvornice, predstavništva, servisa i drugo.
Uređivanje je povjereno Nikoli Juriću, uredniku »Naših
9
SPORT
Nogometaši „Digitrona” ugodno su re-1
SEDAMDESET GODINA
! NOGOMETA 0 BOJAMA !
\
Ove godine navršava se 70 godina od dana kad koji je kasnije promjenio ime u NK »Digitron«,
7llllQtimQ i inrama i7npnariili II nrunm lje u Bujama po prvi puta odigrana nogometna »u- pod tim imenom se t danas natječe.
Z U l L d l l l l l đ I l y l u l i l a l £ . I I G I i a U I I I U p i V U I I I Btakmica«. Bilo je to 1906. godine, dakle samo deset Spomenute obljetnice uprava NK »Digitron« na-l
godina nakon što je Franjo Bučar donio prvu no- mjerava obilježiti prigodnim turnirom koji bi sei
r i i i o l l l nt*\#pnctl/9 _ nPpLllip C P Ha I I na Igometnu loptu u Zagreb, gdje je objasnio pravila održao u vrijeme Praznika grožđa. Očekuje se da
UIJCIU [JI Vollöl* cl
Ul»GI\UJG oC U a
U I I Q “ nove igre i gdje je po prvi puta odigrana jedna no- će obilježavanje 70-godišnjice nogometa i 30-godiä-H
flgometna utakmica na području Jugoslavije. Ove je njice kluba naići na razumijevanje rukovodećih or-1
«godine i 30. obljetnica osnivanja NK »Buja«, kluba gana kako bi se što svečanije proslavila.
f|6C0 razočarati
Proljetna želja
- repriza jeseni
— Mnogi nedostaju?
— Spomenuo sam samo one
koji su bili u Kranjskoj Gori
gdje zbog spriječenosti na rad
nom mjestu nisu išli Matejčić,
Casio, Metikoš, Malkoč, Persel
i Krasniči.
— Ćuli smo i o nekim nesuglasicama između trenera i nekih nogometaša?
— Nažalost, točno je. Bilo ih
je. Pojedinci su se ogriješili o
klupsku disciplinu, nisu redo
vito dolazili na treninge i utak
mice. Odnosi se to na Malkoča
i Metikoša, igrače na koje i da
lje računamo tim više što usko
ro u vojsku vjerojatno odlaze
Bojić, šuflaj i Matejčić.
— Da li se pronašao zajednički jezik?
— Nastojimo ga pronaći.
— Igralište je po našoj ocjeni
naj bolni ja točka postojanja nogometa u Bujama^ što je podu— Nažalost, centralno igrali
šte i dalje će u slučaju kiše biti
kaljuža iako je djelomično ure
đeno. Poduzeli smo jedino što
smo u ovom trenutku mogli, a
to je izgradnja pomoćnog igra
lišta koje bi trebalo odteretiti
glavno. Naime, treniralo bi se
na pomoćnom, dok bi se glav
no samo koristilo za utakmice.
Osim toga izrađeni su nacrti i
projekti za gradnju svlačionica
uz samo igralište. Sve bi to u
toku ove godine trebalo biti do
vršeno. NabavljenS je oprema ...
— Plan za proljeće?
— Ako budemo u vrhu, ako
osvojimo jedno od prva četiri
mjesta smatrat ćemo da smo is
punili plan. Međutim, intimno
se nadam da nećemo na tablici
silaziti niže od jesenskog dru
gog mjesta.
Na kraju spomenimo da se u
»Digitronu« nogometom sada
bavi 21 senior, 18 juniora, 42 pionira i 30 veterana. Također, istaknimo i dobro ocijenjen rad
konsolidirane uprave, što je sigurno imalo odraza na rezultate postignute na igralištu.
N. Jurić
„Trofej
Digitron Ćosiću
Podnesen plan za
izgradnju rekreacionog
sportskog centra u
Bujama
99
KREŠIMIRU ĆOSICU, košarkaškom reprezentativcu i ig- ^
raču »Zadra« dodijeljen je »Trofej Digitron« kao najboljem A
igraču sezone 1974/75. Ovaj vrijedan trofej — rad akademskog
kipara Aleksandra Rukavine — dodijeljuje naša tvornica ele- w
ktronskih uređaja na temelju ocjena najvećeg jugoslavenskog^
sportskog lista »Sportskih novosti«. Prije ćosića osvajači A
»Trofeja Digitron« bili su Kićanović i Đerđa.
ćosiću je trofej uručen u Zagrebu (gdje se nalazi na od-™
služenju vojnog roka,) na prigodnoj svečanosti kojoj su iz- ^
među ostalih prisustovali i MIŠKO JURAS, predsjednik A
SOFK-e Hrvatske, JOSIP SKUPNJAK, general-major i ko-J
mandant garnizona Zagreb, MIRKO NOVOSEL, savezni ka-w
petan košarkaške reprezentacije, Slavnić, Ivković, šolman i ^
Kapidžić, košarkaški reprezentativci koji se nalaze na odslu- a
ženju vojnog roka u Zagrebu gdje se ujedno i pripremaju za
Olimpijadu u Montrealu, te brojni novinari radija, televizije^
štampe.
^
Na slici: trofej u pravim rukama — Krešimir ćosić snim-£
»Naše s
: odmah po primanju trofeja.
Uključiti širu društvenu zajednicu
Komisija za izgradnju i održavanje sportskih objekata podnijela je nedavno plan rada za
izgradnju rekreacionog sportskog centra u Bujama. Urbanističkim planom donjih Buja
predviđa se lokacija rekreacionog centra na mjestu gdje je
sada smješteno nogometno igralište. Konstatirano je da je za
realizaciju takvog centra potrebno angažirati širu društvenu
zajednicu uključujući i SIZ za
fizičku kulturu, dok bi inicijator trebala biti Mjesna zajednica. Da bi se moglo započeti s
radovima na izgradnji centra
potrebno je označiti granice budućeg rekreacionog sportskog
centra, sredili imovinsko-pravne
odnose i izraditi projekt centra
sa sportskim i pratećim objek-
Pobjednici Dimili i „Digitron D”
Dva kapetana, Eugen Katić (lijevo) i Nino Krevatin (desno)
10
Nedavno je održan stolnoteniski turnir na kojem je sudjelovalo
sedam momčadi i 16 igrača. U momčadskoj konkurenciji prvo mjesto
osvojio je »Digitron II« za koji su igrali Diminić, Juras, na drugom
je mjestu momčad JNA, dok je »Buje-export s igračima Cepakom i
Medvedom treći. U pojedinačnoj konkurenciji prvi je Diminić iz »Di
gitrona«, a drugi Medved iz »Buje-exporta«.
Nogometni klub »Digitron« iznio je također i investicioni
plan radova za potrebe NK »Digitron«
što
iznosi
ukupno
454.750 dinara.
I Radio emisija ■
-Buje■
exporta”
PINGPONGANJE
Na poslu nas, znate i sami, ima svakakvih. Ima nas koji volimo rad i radimo,
ima nas koji s radom nismo baš oduševljeni ali ipak radimo, međutim ima i nas
koji ni ne volimo rad ni ne radimo. Bar
ne na radnom mjestu. Ima i takvih koji
su savjesni, ima i nesavjesnih, spretnih i
nespretnih, marljivih i onih koji to nisu,
ima i budnih, ima i pospanih. Pospanih
kao recimo onaj radnik u »Industrochemu« koji je spavajući na radnom mjestu
prouzrokovao golemo veselje stanovnicima Pule, posebno djeci. Zamislite njihovu radost kad su se probudila misleći da
je Pulu pokrio snijeg pa su već i sanjke
skidali s tavana spremajući se na Veli
Vrh. No, na razočaranje te iste djece bolje da ni ne mislimo. Možete li zamisliti
trenutak kad su saznali da je to samo
nekakva kalcitna prašina iz dimnjaka »Industrochema«.
Ima nas i pingpongaša. Loptamo se ponekad i s odlukama Radničkog savjeta, a
u nedostatku odluka služimo se i pravim
pravcatim ljudima.
Upravo čujem da je kod vas jedno takvo loptanje s odlukom o kupnji automobila za potrebe generalnog direktora. Najprije je Odbor za poslovnu koordinaciju
raspravljao o ponudi da se kupi »mercedes« 280 SE kojemu je cijena 25.370 DM
i 285.000 dinara, što ukupno iznosi cca 46
milijunčića starih dinara za jedan automobil. Zatim je stvar proslijeđena Radničkom savjetu koji je odlučivao i odlučio:
kupit ćemo »mercedes«. Nakon donesene odluke Radnički savjet je počeo raz-
ili: kako se umjesto loptice mogu upotrebljavati
odluke, službe pa čak i
pravi ljudi
mišljati da li je odluka u redu ili nije.
Smišljen je naknadno jedan prijedlog: neka se za potrebe generalnog direktora
kupi jedna »žaba« što je također reprezentativan automobil, a za kusur bi se
mogao kupiti jedan stan i eventualno još
jedna špajza 1x1 ako što ostane. Zbog
toga se na slijedećem sastanku Radničkog savjeta raspravljalo o već donesenoj odluci. Nakon preispitivanja u kojem su jedni bili za »žabu«, drugi za dosjednost i poštivanje već prije donesene
odluke, a treći suzdržani, donesena je nova odluka: pingpongaški se stvar vraća
Odboru za poslovnu koordinaciju. Neka se
prijedlog razmotri. Što će dalje biti za
sada mi nije poznato, ali mogu — sudeći
po dosadašnjem razvoju događaja — zamisliti: Odbor za poslovnu koordinaciju
vratit će lopticu Radničkom savjetu koji
će se ponovo sastati najmanje za mjesec
dana, a možda i više. I tada će odlučiti da
AS/£SAC/
SOG/ 7M>fä
war*
"fc/c. -eqpo*&
fas/teAf-
2
/¾
U
0
D
i~y
A
V
A
l
k
t
Ping-ponga, vidim, ima i s radnim r
stima i pojedinim službama. Najprije
ka radna mjesta trebaju, malo ne trt
ju, malo se otvaraju, malo se zatvaraju
I neke službe čas trebaju i postoje, a
tim ni ne trebaju ni ne postoje. Kao na
primjer propaganda.
Tko mnogo trenira taj je obično u dobroj formi. Ja bih se prijavio za neko
službeno natjecanje.
tata Makso
v3*V/WO-
M
A
C
N
O
k
o/Zev&c,
P A
/V
/&*?. ££
//o2££/J
Kl
ft/wer*
l
/v
A
0
5
L
'£Ć.JEZ*tf
P
0
No, nije to jedini način pingponganja
s odlukama. Jedan predsjednik jednog radničkog savjeta je dao na glasanje jedan
prijedlog. Kad se pokazalo da Radnički
savjet nije s tim suglasan, postojeći protuprijedlog nije ni na glasanje dao. Nakon toga desert: dotični predsjednik potpisuje zapisnik prema kojem stoji da je
Radnički savjet izglasao spomenuti prijedlog!
fA/LfitZ.)
iz
/&MĆ/V/AL /*?#/</&.-
Drugovi su samo zaboravili na jednu
sitnu stvarčicu: vrijeme! Dok se opet svi
sastanu i dok loptica bude putovala amo
tamo i obratno ili će »mercedes« biti nekoliko milijuna skuplji ili će možda »žabu« prestati proizvoditi. Sudeći po našem stalnom i pažnjevrijednom troskoku
cijena može se dogoditi i da jugovrijednost »žabe« — dok se sve to odluči — poraste do otprilike 46 milijunčića. Zbog
toga se drugovi polako požurite.
//*1E
A
u
o
je pravovaljana ona odluka koja je već
bila odlučena, odnosno donijet će odluku
prema kojoj se može sprovesti odluka o
dotičnoj odluci.
U
Ar
Došli
• STRUČNE I USLUŽNE
DJELATNOSTI
Ervin Bele, NKV — pomoćni radnik u Tiskari, Slavko
Pijerov, dipl. pravnik — samostalni pravni referent, Fiorela Pavatić, ekonom, tehničar — pripravnik SSS, Nerina Radešić, ekonom, tehničar — pripravnik SSS, Zdenko Pucer, offset-strojar specijalist, Anton Udovičić, dipl.
pravnik, Branko Leban, reprofotograf specijalista, Alma Piuka, NKV — domaćica.
• TRGOVINA I
UGOSTITELJSTVO
Zdenko Marinković, KV ko• DIGITRON
Anđelo Badurina, KV brodomehaničar — kućni majstor, Nebojša ćolić, KV glodao III, Marija Blaži, ekonomist — šef uvoza - izvoza,
Josip Blažina, KV glodač —
glodač I, Miroslav Kunac, elektrotehničar slabe struje
— tehničar proizv. Zdenko
Pudel j, KV-RTV mehaničar
— serviser III, Velimir Blaži službenik SSS — referent
Sonja Vidas, službenik SSS
samostalni referent uvoza,
Ivo Buljević, dipl. ekonomist
— referent domaće nabave.
Zvonko Pergar, NKV — kontrolor transformatora, Živka Stončik, KV čistačica —
domaćica — čistačica, Davorin Kaurić, dipl. ekonomist — pripravnik VSS, Branislav Delbelo, brodski strojar — lanser proizvod, i dokum. Ivan širola, dipl. fizičar — pripravnik VSS, Marija - Ana Mikalački, inženjer elektrotehnike — pripravnik VSS, Marijan Brajko, KV stolar — portir —
čuvar, Gordana Ribarić, dipl.
ing. strojarstva — tehnolog.
Mario Gašparini, KV tokar
— kovinotokar, Dragomir
Rakić, službenik SSS — konstruktor XII.
Otišli
K
/v
o
KL
M
V
vima Radio Pule. Radnički savjet našeg
OUR-a nedavno je prihvatio ovu ponudu
RTV Zagreb, a u svrhu unapređenja inforu našem kolektivu. Prva emisija
: emitirana iz novog pogona »DigitroMotovunu, a u
u dana žena. Emisija nosi naziv »Iz
radnih kolektiva«, e~
_ mitira se svake četvrte
I subote od 14.30 do 15
sati, a urednik je NiI kola Jurić.
• STRUČNE I USLUŽNE
DJELATNOSTI
Katica Jelić, knjigovođa.
• TRGOVINA I
UGOSTITELJSTVO
Sonja Vidas, inokorespondent, Mirjana Postrašija, daktilograf, Berislav Džeba, ekonomist.
• DIGITRON
Bruna
Starčić,
radnica
montaže, Olga Baljković, radnica montaže, Bruno Kozlović, elektrotehničar — JNA,
Sreten Vukičević, elektrotehničar — JNA.
11
-K
Završeni zborovi birača na području Bujštine
Prihvaćen prijedlog statuta
Na području Bujštine završeni su
zborovi birača na kojima je prihvaćen
prijedlog Statuta općine Buje, pa se
očekuje da će ga Skupština općine,
nakon sumiranja javne rasprave i us
vojiti do početka ožujka ove godine.
U odnosu na ranije u novom Statu
tu ima više novina. Tako se između
ostalog 6. svibanj proglašava danom oslobođenja općine Buje, pa će se sva
ke godine toga dana održati svečana
sjednica Skupštine općine i zaslužnim
građanima dodjeljivati priznanja i na
grade. Radi šire društvene brige o
djeci i radi savlađivanja nastavnog
programa podjednako za svu djecu
u Statutu se predviđa besplatna do
djela udžbenika i besplatan prijevoz
učenika do matične škole, a za učeni
ke Srednjoškolskog centra u Bujama
besplatan prijevoz do zaključno II raz
reda. Statutom je također predviđeno
da se roditelji ili staratelj slabijeg 1movinskog stanja potpuno ili djelo
mično oslobode troškova za djecu u
predškolskim ustanovama. Predviđeno
je i besplatno školovanje djece u spe
cijalnim školama.
Zaključeno je da se u novom Statu
tu opišu prava građana talijanske na
rodnosti na Bujštini i to u cijelom tek
stu Statuta zavisno gdje pojedine od
redbe pripadaju. Građanima talijan
ske narodnosti na Bujštini osigurava
se razmjerna zastupljenost u Skupšti
ni općine. Izvršnom vijeću i u svim
drugim organima koji obavljaju funk
ciju vlasti. I u ovom Statutu je pred
loženo da je talijanski jezik nastavni
predmet u osnovnim školama od II
do VIII razreda, kao i u školama II
stupnja s nastavom na hrvatskom je
ziku. To isto vrijedi i za hrvatski je
zik u školama s nastavom na talijan
skom jeziku.
Svi ovi prijedlozi prihvaćeni su na
zborovima birača, pa se opravdano očekuje da će isto tako biti usvojeni na
jednoj od idućih sjednica Skupštine
općine Buje.
■*
S REDOVNE
GODIŠNJE
KONFERENCIJE
ORGANIZACIJE
SINDIKATA
»BUJE-EXPORTA«
Sindikat treba
biti
revolucionarniji
Na inicijativu Izvršnog od
bora
osnovne
organizacije
sindikata »Digitrona«, 20. si
ječnja ove godine održana je,
nakon
mnogih
odgađanja,
redovna godišnja konferen
cija
organizacije
sindikata
»Buje-export«,
prva nakon
konstituiranja
sindikata
po
OOUR-ima.
Konferenciji su prisustvo
vali članovi Izvršnih odbora
OOS iz pojedinih OOUR-a, te
po jedan delegat na svakih
100 radnika iz svakog OO
UR-a. Kao gost prisutvovao
je i drug Angelo Laganis,
predsjednik Općinskog sindi
kalnog vijeća.
Na konferenciji je podne
sen izvještaj o dosadašnjem
radu prijašnje sindikalne po
družnice i izvještaj o blagaj
ničkom poslovanju. U disku
siji je sudjelovao i drug La
ganis, koji je istakao da u
budućem radu Sindikat tre
ba biti revolucionarniji, a u
okviru politike koja će biti
donijeta na razini općine.
Također treba poraditi na
stručnom,
marksističkom
i
kulturnom obrazovanju rad
nika te na daljnjoj izgradnji
samoupravnih odnosa — na
glasio je drug Laganis.
Na konferenciji je data ra
zrješnica
starom
Izvršnom
odboru te izabrano novo pre
dsjedništvo od sedam člano
va i nadzorni odbor od tri
člana. U predsjedništvo su
izabrani:
VLADIMIR
DUKANOVIĆ, ALDO GRBAC, KLA
RA ŠUPLINA, GOJKO JAK
ŠIĆ,
DANILO
MARKEŽIĆ,
ANTE JADRIJEVIĆ i STEVO
JANKOVIĆ.
Predsjedništvo
će se brinuti o programima
rada i kompletnoj aktivno
sti sindikata.
Dogovoreno je da glavna
područja
aktivnosti
budu:
stambena problematika, ob
razovanje radnika, aktivnost
na sportskom i socijalnom
planu i dr., te će za te aktiv
nosti biti izabrane odgovara
juće komisije.
DuŠan Rafaelić
Primjedbe, stavovi i prijedlozi Radničkog savjeta OOUR-a „Stručne i uslužne djelatnosti” na radni prijedlog financijskog plana radne zajednice Zajedničkih službi
MANJE RADNIH MJESTA!
Polazeći od zaključaka Konferencije saveza komunista »Buje-exporta« i zaključka Radničkog
savjeta poduzeća o informaciji
za izradu nacrta novog Samoupravnog sporazuma o udruživanju, Radnički savjet OOUR-a
na radni prijedlog financijskog
plana radne zajednice Zajedničkih službi za 1976. godinu ističe svoje primjedbe, stavove i
prijedloge:
a) U dijelu plana koji se odnosi na Biro generalnog direktora potrebno je riješiti isticani problem savjetnika Vinka
Plavčaka, naučnog saradnika dr.
Josipa Kotnika, zatim Desanke
Pavlović i po potrebi ostalih, te
u suglasnosti s proizvodnim
OOUR-ima obaviti njihov adeb) U dijelu plana koji se odnosi na Pravnu službu potrebno
je brisati iz troškova i popisa
radnih mjesta: pravnik, pripravnik i daktilograf pripravnik, jer
se takva radna mjesta planiraju prema obavezama samoupravnog sporazuma o primanju
pripravnika zavisno od broja
radnika radne zajednice, te raspoređuju prema trenutačno prisutnom pripravniku u odgova-
rajući sektor, odnosno službu.
c) U dijelu plana koji se odnosi na sektor za kadrovske i
samoupravne poslove potrebno
je brisati radno mjesto šef odjela za kadrovske poslove, te
jednog od predviđena dva referenta za kadrovske d samoupravne poslove (II), jer je jedan
od dva planirana izvršioca na
poslu u OOUR-u »Industrochem«
pa ga na trošak tog OOUR-a treba i predvidjeti.
d) U dijelu plana kojd se odnosi na Službu informiranja, reklame i propagande treba brisati radna mjesta: samostalni
referent informiranja i samostalni referent reklame i propagande, jer u praktičnom životu
poslovi propagande i reklame
vode po OOUR-ima. (Op. ur. ovo je krivo interpretirana odluka).
e) U dijelu plana koji se odnosi na financijski sektor, Radnički savjet je zauzeo stav da bi
predstavniai
proizvodnih
OO
UR-a i odgovorni financijski i
drugi stručnjaci u poduzeću, zavisno od da tog rješenja Instituta za trgovinu, posebno preispitali organizaciju financdjsko-knjigovodstvene službe i to s dilemama: financijski direktor ili
direktor interne banke, direktori — šefovi računovodstva s računovodstvima za svaki OOUR
(odjeli financijske operative i
kontrole vanjskotrgovinskog i
deviznog prometa i odjeli financijske operative i unutrašnje
kontrole prometa proizvodnje i
prometa u tuzemstvu) ne samo
zajedničkim
knjigovodstvenim
servisom ili drugačije. Skraćeno: hoćemo li imati 5 (ild 6) financijskih direktora (šefova računovodstva), svaki OOUR ima
svoga ili kako? U pitanju je ostvarivanje stavova prema prihvaćenoj koncepciji.
f) Dio plana koji se odnosi na
Službu plana i analize da ostane nepromjenjen, kako je i predložen.
g) U dijelu plana koji se odnosi na PTB — razvoj da se
brišu troškovi i radna mjesta:
nosilac novog programa — autor, nosilac novog programa —
suradnik, šef odjela izgradnje
— nosilac projekta I, nadalje
da se odmah preraspoređi radnik Liborat Krt — pomoćni radnik I u građevinsko obrtničkoj
grupi u OOUR »Digitron« jer radi isključivo na održavanju opreme i objekta nogometnog kluba »Ddgitron«, a zatim da se
Pismo Tvorničkom komitetu Saveza komunista I
Informacija o informiranju
UJ toku
tokurada
rada
u »Buie-exnortu«
u »Buje-exportu«
stekaostekao
sam viek koti
određena saznanja u mom djelokrugu rada,
a to je samoupravno informiranje. Kako su
ta saznanja dosta nepovoljna smatrao sam
za dužnost da o tome obavijestim Tvornički
komitet. Naime, unatoč toga što imamo vr
lo dobar i sa svih strana (i stručnih) hvaljen
tvornički list, činjenica je da nam je infor
miranje ukupno uzevši slabo. Mnogi u našoj
organizaciji čini se još nisu shvatili da »ne
ma samoupravljanja bez dobrog informira
nja« (Tito,) pa se u skladu s tim i odnose
prema samoupravnom informiranju.
Činjenica je da imamo tvornički list koji
izlazi jednom mjesečno i koji sam ne može
— upravo zbog vremena svog izlaženja —
unaprijed informirati, a što je bitno da bi
radnik mogao odlučivati.
Redakcija lista postoji samo na papiru,
članovi redakcije ne rade, što im možda ne
treba zamjeriti s obzirom da za taj posao
nisu plaćeni, iako prema odluci Radničkog
savjeta poduzeća imaju pravo na honorar i
iako ih je Radnički savjet zadužio da infor
miraju iz svojih OOUR-a. Ne treba zaboraviti
ni činjenicu da u našoj organizaciji na in
formiranju praktično radi samo jedan čo
ie
rlnSan
hilo iinnb
vjek
kojikaH
jenas
došao
kad ■nas je bilo upola
manje. Kao usporedbu dobro je navesti da
na primjer u »Uljaniku« koji ima 4000 radni
ka na informiranju profesionalno radi 16 lju
di! Informacija je »u rukama« rukovodilaca
koju je često ne mogu, ne žele ili je prekasno
daju. Da bi sakupio informacije potrebno je
da novinar bude svakodnevno prisutan, da
svima čak i dosađuje, a to se s obzirom na
složenost odnosno organiziranost naše orga
nizacije, ne može postići na sadašnjoj razini
službe informiranja. Ipak, bit problema ni
je u svemu tome već isključivo u pristupu
samoupravnom
informiranju.
Svakodnevni
rast poduzeća a posebno i novonastala situa
cija samo umnožava neprilike.
Molim tvornički komitet da upozori ljude,
posebno rukovodioce, na ozbiljnost samoup
ravnog informiranja te da razmotri slijedeće
prijedloge u svrhu poboljšanja službe infor
miranja:
• Osjetno proširenje službe informiranja
stručnim kadrovima,
a) centralno
b) u svakom OOUR-u posebno s obavezom
korodinacije rada s centralnom službom in
formiranja.
građevinska obrtnička grupa sa
svim radnicima izdvoji iz Zajedničkih službi i pripoji OOUR
»Tiskara«, OOUR »Bifix« ili nekom drugom OOUR-u u Bujama, jer predstavlja proizvodnu
organizacionu jedinicu čiji se
dohodak može na tržištu mjeriti i potvrditi, te prema Ustavu ne može biti u Zajedničkim
službama.
h) Adekvatno predloženim izmjenama treba umanjiti troškove po iskazanim stavkama, kao
i preispitati objektivnost i opravdanost svih materijalnih i
drugih troškova, zavisno od njihove strukture, vrste i karaktera poslova na koje se odnose.
»NAŠE STAZE«
list poduzeća
»Buje-export«, Buje
Uređuje redakcijski
kolegij
Krešo
Čuturilo,
Stanko
Janić, Nikola Jurić, Na
da Kušće, Josip Kvaranta, Ruža Matticchio, Ines Radečić, Dušan Ra
faelić, Ivan Štiglić, Ol
ga Visković, Tomica Vu
ković, Mirjana Zorlć 1
Lucijan žužić.
Glavni i odgovorni
urednik:
NIKOLA JURIĆ
Izdavač:
OOUR
Pula
»Glas
litre«
—
Tisak:
OOUR
Tiskara
»Otokar
Keršovani«, Pula
»Naše staze« oslobođene
su osnovno? poreza na
promet rješeajjm Sekre
tarijata
za
prosvjetu,
kulturu i fizičku kulturu
SRH br. 4870/1-1972.
List je besplatan. Izlazi
jedanput mjesečno.
IZUZETNA ULOGA
SREDSTAVA INFORMIRANJA
Iz intervjua Dare Janeković,
novinarke „Vjesnika“ s predsjednikom Titom
NAŠE STAZE
LIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT'
U prisustvu brojnih društveno
Svim
<političkih radnika nedavno je svojini
u Motovunu svečano pušten u čitateljima
želimo
rad pogon „Digitrona"
GOLEM
PRILOG
OŽIVLJAVANJU
• Stvaranje sistema informiranja
® 0 Nacrtu zakona u udruženom radu
• Plan za 1976.
godinu i završni račun
sretan
i ugodan
PRAZNIK
RADA
„IZUZETNA ULOGA
SREDSTAVA INFORMIRANJA“
Iz intervjua Dare Janeković, no
vinarke „Vjesnika“ s predsjedni
kom Titom
Sredstva za informiranje — rekao je drug Tito — moraju biti moćni oslonac u borbi
za jačanje i razvoj samoupravlianja
Iz intervjua Dare Janeković, novinarke »Vjesnika«, s predsjednikom Titom, prenosimo dio koji se odnosi na lokalna d tvornička glasila. Govoreći o tome Predsjednik Tito je između ostalog
rekao:
»Novinsko-izdavačkoj
i
informativnoj
djelatnosti
trebalo
bi
smanjiti društvene obaveze, a posebno
informativno-političkim
listovima. To je djelatnost koja
služi cijelom društvu, pa se prema njoj tako moramo i odnositi
i u svakom pogledu moramo joj
posvetiti punu pažnju. Ja smatram da tu ne bi smjelo biti problema. Nemoguće je zamisliti pra-
vilno i dobro funkcioniranje delegatskog sistema niti razvoj i jačanje
samoupravljanja
bez
jakih i dobrih sredstava informiranja. Njima, kako onim glavnim,
tako i svima ostalima: tvorničkim, lokalnim i regionalnim moramo posvetiti najveću pažnju. Oni bez kadrovske, a gdje je neophodno i financijske pomoći društvene
zajednice:
odgovarajućih
tijela i institucija, a posebno bez
pomoći Saveza komunista i Socijalističkog saveza neće moći s
uspjehom obavljati svoju funkciju.
Njihova je funkcija — kao što
sam rekao — društvena funkcija,
i to izuzetno značajna za republiku, komunu, općinu, radnu organizaciju,
za
Socijalistički
savez,
za Savez komunista, za cijelu našu zajednicu naroda i narodnosti.
Prema
tome,
položaj
sredstava
informiranja i uslovi rada novinara — sve se to mora ticati i šire društvene zajednice,
društva u cijelini kojem sredstava za informiranje moraju biti
moćni oslonac u borbi za jačanje
i razvoj samoupravljanja, moćni
oslonac u širenju i njegovanju etike novog samoupravnog društva koje stvaramo, moćni oslonac
u širenju i jačanju patriotizma,
u njegovanju naših revolucionarnih tradicija itd .
Zbog svega toga sredstva informiranja morala bi dobiti veoma
značajno mjesto i u srednjoročnim planovima razvoja naše zemlje, svake pojedine republike i Jugoslavije kao cijeline. Ja se nadam da će i dobiti, da će njihov
plan razvoja naći tamo mjesto
koje nalaže izuzetna uloga i njihov značaj. Razumije se, te bi
planove trebalo izraditi u dogovoru
s
radnim
organizacijama
sredstava
informiranja:
štampe,
radija i televizije, i to na svim razinama
(»Vjesnik«,
1.
veljače
1976., str. 4.)
S proširene sjednice Predsjedništva Konferencije SSRNH Zajednice općina
Rijeka na temu informiranja
STVARANJE SISTEMA
Predsjedništvo
Konferencije
SSRNH
ZO
Rijeka,
njezina Sekcija za informativno-propagandnu
djelatnost, predsjednici općinskih
konferencija SSRN i ostali
sudionici nedavnog sastanka
u Rijeci složili su se da što
prije treba otpočeti organiziranom akcijom u stvaranju sistema informiranja u
funkciji
razvoja
neposrednog samoupravljanja. Izvorište toga jedinstvenog sistema, kako je naglašeno,
mora biti u OOUR-ima, a
njegov
subjekt
udruženi
radnik. Sistem mora imati
jasno klasno opredjeljenje i
samoupravno - socijalistički
sadržaj otporan na sve pokušaje suprotstavljanja počevši
od
monopoliističkih
grupno-vlasničkih
svojatanja .informacija do pokušaja
manipuliranja radnim ljudima s dirigiranim informacijama. Zato je poslije uvodnog izlaganja Branka Turčića i rasprave u kojoj su
sudjelovali
Vjenceslav
Cenčić,
Tatjana
Oluić-Musić,
Ivo Rudan, Marina Radivojević, Franjo Jakšević, Nikola Pindulić, Vlado Mrvoš,
Ivica Rilov, Ivo Siljan, Živko Condrić, Jolip Podrženić
i Ante Ferlin zaključeno da
se ovakve rasprave organiziraju i u komunama i organizacijama udruženog rada kojima će polazište biti
dokument »Sistem informi-
2
Za OUR-e s više od 500 zaposlenih pred
laže se više medija informiranja te služ
benog informiranja u kojoj bi radili glavni
i odgovorni urednik, dva novinara, fotore
porter i tehnički urednik te ostali suradnici
•§««••••••••••••••••••<
ran ja u udruženom radu
kao funkcija samoupravljanja«.
Sudionici u raspravi su
se složili u ocjeni da radnik nije bio nikad informiraniji nego sada, ali istovremeno je zaključeno kako je
postojeće
stanje
neodrživo
u odnosu na potrebe.
U analizi i raspravi je
konstatirano da su informacije ponegdje (tvornički listovi, ponegdje i drugi oblici informiranja) u vlasti uprava i stručnih službi radnih organizacija, a da u sistemu, koji se počinje graditi, one moraju biti u vlasti udruženih radnika i pod
punim utjecajem i usmjeravanjem SK, Sindikata i
drugih
društveno-političkih organizacija.
O
poraznom
sadašnjem
stanju informiranja u odnosu na potrebe govore podaci da na području Zajednice općina Rijeka u udruženom radu izlazi ukupno 48
stalnih listova ili biltena ne
računajući
one
povremene.
Informativne službe ima 18
OUR-a, a informiranjem se
bavi 25 profesionalnih novinara, dok nekoliko OUR-a
udruženog
rada
improviziraju, odnosno imaju surogate od službi informiranja i
novinara.
S obzirom na uočene slabosti, počevši od neriješenog statusa informiranja d
informativnih službi i osoba zaduženih za provođenje informiranja, nedovoljne
angažiranosti
društveno-političkih
organizacija,
nedostatka
financijskih sredstava do stihijskog i pokatkad
smišljenog
zanemarivanja
sposobnosti radnika da angažirano sudjeluju u informiranju, predloženo je da
se informiranje, kao funkcija samoupravljanja, regulira u normativnim aktima.
U
organizacionom
pogledu
predlaže se da kolektivi do
500 zaposlenih imaju manju službu, koja bi informiranje obavljala putem biltena, tzv. džepnih informacija, oglasnih ploča, zidnih
novina i si. ne Isključujući
ni izdanje lista, ako za to
ima mogucosti.
Za OUR-e s više od 500
zaposlenih predlaže se dobro organizirana služba informiranja
s
određenim
brojem
profesionalnih
novinara
koja
bi utemeljila
više
medija
informiranja,
te list. Zamišlja se da služba ima rukovodioca, glavnog
urednika,
jednog
do
dva
novinara,
fotoreportera i tehničkog urednika, te
suradnike unutar i izvan
kolektiva.
U velikim i složenim radnim
organizacijama
predlaže se slična organizacija
do razine sektora ili centra
koji bi organizirao još razglasnu stanicu, a u sistematizaciji radnih mjesta imao
još spikera i druge radnike.
Predsjedništvo
je
saslušalo informaciju o prošlogodišnjoj
proslavi
30-godišnjice oslobođenja zemlje i
pobjede
nad
fašizmom
u
kojoj
je
kroz
različite
manifestacije
sudjelovalo
420.000 građana regije od kojih su dvije trećine bili djeca i omladina.
Zauzet je stav da na temelju
bogatog
iskustva,
masovnosti
i
organizacije
tako i ove godine treba obilježiti
35-godišnjiou
ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije s posebnim akcentom na osvjetljavanje uloge KPJ.
Žena
i informi
ranje
Nedavno je u Rijeci u
okviru programa rada Od
bora za obilježavanje Me
đunarodne
godine
žena
Izvršnog vijeća Skupštine
Zajednica općina Rijeka
održano tematsko savje
tovanje: žena u sredstvi
ma javnog informiranja.
Uvodno izlaganje podnio
je Milorad Kovačević, za
mjenik glavnog urednika
»Novog lista« u Rijeci.
Raspravljalo se o uzro
cima dosadašnjeg neade
kvatnog tretiranja žene u
sredstvima javnog infor
miranja te koliko u tome
djeluje malograđanski pri
stup ženi, tradicionalno
shvaćanje uloge žene.
Sudionici
savjetovanja
dali su ocjenu tretmana
društvenih pojava u svo
jim glasilima i u tom sklo
pu tretman pojedinih pi
tanja koja ukazuju na
ženu
kao
ravnopravnog
Slana zajednice u ostvari
vanju funkcije proizvođa
ča, samoupravljača i re
produkcije društva. Uka
zali su na osnovne prep
reke koje još uvijek one
mogućavaju da se žena po
tvrdi u svim djelatnosti
ma društva.
Na savjetovanju su do
neseni i usvojeni zaključ
ci koji čine osnovu za iz
radu akcionih programa u
narednom razdoblju i us
mjeravaju rad redakcija
i drugih društvenih struk-
Iz rada Komisije za društveni
standard
Odluke i zaključci s 12. sjednice Rad
ničkog savjeta OUR-a „Buje-export“
održane 2. travnja
Odbijen prijedlog
generalnog direktora
Odsutno članova: 7
Ivan Rovis,
Marijan Ferlin, Živko Rakovac,
Ante Tomljanović, Nevio Frontel, Branko Ladavac, Tomica
Vuković, Milan Vidović, Mario
Knapić, Ema Boneta, Nikola
Jurić, Drago Kresina, Jovan
Milašdnović,
Josip
Kvaranta,
Kazimir Lazarić, Mihovil Rovis,
Klaudio Belušić, Jasminka Jurić
Ovjerovitelji zapisnika: Grgo
Banko, Ivan Kormoš
Zapisničar: Jasminka Jurić
Ostali prisutni:
Dnevni red:
1. Imenovanje natječajne komisije za izbor generalnog direktora OUR-a »Buje-export«
2. Zaključni račun firme »Italproduct« S. R. L. Milano
3. Prijedlog odluke o prestanku rada radnika Alda Kramera
u firmi »Italproduct« S. R. L.
Milano i odnosa u udruženom
4. Prijedlog odluke o prestanku rada radnika Maria Knapića
u firmi »Italproduct« — filijala
Trst.
5. Prijedlog odluke o prestanku rada radnika Klaudia Belušića u firmi »Italproduct« S. R.
L. Milano.
6. Prijedlog zaključka o prihvaćanju samoupravnog sporazuma o kriterijama i odnosima
pri zapošljavanju.
7. Prijedlog zaključka o prihvaćanju prijedloga samoupravnog sporazuma o izdvajanju i
udruživanju sredstava za financiranje potreba općenarodne obrane Općine Buje.
8. Informacija o zahtjevima
za pomoć iz sredstava zajedničke potrošnje.
9. Prijedlog za određivanje osobnog dohotka u dinarima
Dragomiru Pensi.
I.
točka
Generalni direktor Ivan Rovis uputio je Radničkom savjetu poduzeća svoju predstavku
u kojoj, obzirom na reizbornost, predlaže da se imenuje
natječajna komisija od 5 članova za izbor generalnog direktora. Pored toga predlaže skraćenje postupka oko izbora novog
generalnog direktora, kako bi
mu što je prije moguće predao
dužnost. To obrazlaže time što
je odlučio da se ne natječe ponovo za to radno mjesto. Smatra, da je primopredaju bolje
obaviti sada, po završnom računu za 1975. godinu, nego u sredini poslovne godine.
Prijedlog generalnog direktora odbijen je uz 5 glasova za
prijedlog, 9 suzdržanih i 21 glas
protiv prijedloga.
U ^ nastavku diskusije donesena je odluka kojom se imenuje natječajna komisija za izbor
generalnog direktora, koja će
djelovati u slijedećem sastavu:
Tito Germin
— predsjednik;
Stanko Janić, Vlado Horvatić,
Mihajlo Barcal, i Klaudio Visković — članovi.
Zadatak komisije je da u
skladu s postojećim propisima
provede natječaj za izbor generalnog direktora te da po završenom natječaju Radničkom
savjetu poduzeća predloži kandidata koji ispunjava zadane uvjete, te time najviše odgovara
za položaj generalnog direkto2. točka
Zaključni račun firme »Italproduct« S. R. L. Milano za
1975. godinu obrazložio je direktor firme Živko Rakovac. Isti
je jednoglasno prihvaćen.
3. točka
Radnik Aldo Kramer, koji je
rješenjem br. 12248/75 od 26.
rujna 1975. godine bio upućen
na rad u firmu »Italproduct« S.
R. L. Milano, uputio je molbu
za prestanak odnosa u udruženom radu. S tim u vezi odlučeno je da se imenovanog vraća
u zemlju, te mu se odobrava
prestanak odnosa u udruženom
radu danom 31. siječnja 1976.
godine.
4. točka
Jednoglasno je odobreno da
se radnik Mario Knapić, koji je
rješenjem broj 14261 od 12. prosinca 1972. godine raspoređen
na rad u firmu »Italproduct« —
filijala Trst, vrati u zemlju.
Imenovani je dužan vratiti se
do 30. lipnja 1976. godine, do
tog roka mora obaviti primopredaju poslova s direktorom
filijale u Trstu Marjanom Ferlinom. U toku primopredaje poslova Komisija za pregled poslovanja »Italproducta« (filijala
Trst) obavit će svoje zadatke u
skladu s odlukom Radničkog
savjeta OUR-a »Buje-export« o
njenom
imenovanju.
Ujedno,
predlaže se Radničkom savjetu
OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« da s radnikom Mariom
Knapićem uspostavi odnos radnika u udruženom radu i rasporedi ga na mjesto direktora
sektora V. Obzirom da je imenovani radnik na radu u inozemstvu duže od četiri godine,
u smislu stavova društveno-političkih organizacija ovu je odluku bilo potrebno donijeti.
5. točka
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog i donesena odluka prema kojoj se odobrava povratak
Klaudia Belušića u zemlju. Da1. travnja raspoređuje ga
i rad u biro generalnog direktora kao savjetnika za orgaionu i financijsku problematiku OUR-a. Napominje se,
da je Klaudio Belušić bio raspoređen na rad u »Italproduct«
6. točka
Skupština SlZ-a za zapošljavanje predložila je OUR-u »Buje-export« samoupravni sporazum o kriterijima i odnosima
pri zapošljavanju. Radnički savjet OUR-a »Buje-export« isti
prihvaća i prosljeđuje ga na
razmatranje zborovima radnika
svih OOUR-a sa sjedištem na
području općine Buje, uz preporuku da se isti prihvati. Ukoliko se na zborovima utvrde neki važni, suštinski prijedlozi za
dopunu ili izmjenu, treba ih se
u pismenom obliku uputiti Radničkom savjetu OUR-a radi
eventualnih usklađenja na razini
skupštine SlZ-a za zapošljava7. točka
Jednoglasno je prihvaćen prijedlog samoupravnog sporazuma o izdvajanju i udruživanju
sredstava za financiranje potreba općenarodne obrane općine
Buje. Isti se prosljeđuje svim
OOURima u sastavu »Buje-exporta« sa sjedištem na području općine Buje uz preporuku
da ga radnici na svojim zborovima prihvate i donesu odgovarajuće odluke. Predlagač predmetnog samoupravnog sporazuje Savjet narodne obrane
općine Buje.
8. točka
Jednoglasno je prihvaćena informacija o zahtjevima za financijsku pomoć koji su upućeOUR-u »Buje-export«. S tim
'ezi istaknuto je da će se u
buduće takve molbe upućivati
rješavanje Radničkim savjea pojedinih OOUR-a. Razlog
to je obavljena raspodjela
imovine i činjenica da svaki
OOUR raspolaže sredstvima iz
dohotka OOUR-a.
9. točka
Predloženo je da se radniku
Dragomiru Pensi, koji je obzirom na svoj rad u predstavništvu u New York primio osobni
dohodak u stranoj valuti, odredi osobni dohodak u dinarima.
Jednoglasno je donesen zaključak broj 3464/76 prema kojem
se taj prijedlog prosljeđuje na
obradu pravnoj službi koja je
dužna u najkraćem roku, polazeći od stvarnog i pravog stanja stvari, dati svoje tumačenje i nalog financijskoj službi
OUR-a »Buje-export« koja će
prema tome postupiti.
NE U SPOR
Na sjednici Komisije za društveni standard koja je odrla 18. veljače između ostalog donijete su i slijedeće odlu1.
točka
Drug Dulčić, predsjednik komisije informirao je prisutne
ia je »Elektra« — Buje pokrenula postupak tražeći da joj
;e stavi na raspolaganje stan u ul. V. Nazora bb, u kojem
•ada stanuje Etelka Ilijaš, radnica iz OOUR-a »Digitron«.
Pravo »Elektre« na taj stan sporno je. U razgovoru s pravniistaknuto je da — ukoliko se inzistira na sudskom
sporu — postoji realna mogućnost da spor bude riješen u kot »Buje-exporta«.
»Elektra« nam je u međuvremenu ponudila tri solucije
rješenje spora:
a) da se u roku od jedne godine »Elektri« stavi na raspolaganje sporni stan oslobođen od stvari i osobe:
b) da joj se stavi na raspolaganje drugi odgovarajući
stan u novogradnji u Bujama, koji površinom ne može biti
ruanji od stana u ul. V. Nazor bb, te koji neće bitno pogoršati uvjete stanovanja;
c) da »Buje-export« stavi na raspolaganje OOUR-u »Elekri« onoliki novčani iznos koji bi odgovarao cijenama predmetnog stana na dan isteka obaveza ugovora.
Raspravljajući o tome, članovi komisije zaključili su da
ie bi bilo poželjno da dođe do spora između radnih organizacija, tim više što »Elektra« nudi neka relativno prihvatljiva rješenja. Obzirom na to, zaključeno je da se prihvati
)rva mogućnost njihove ponude uz neke naše dopune, tj. da
;e »Buje-export« obaveže da će stan u ul. V. Nazora bb ostaviti slobodan od stvari i osoba u roku od godinu dana, od„ nosno
po prvih
svršetku
50 stambenih
'ršetku
50 prvih
stambenih
jedinica ujedinica
novom u novom
“ stambenom bloku koji »Buje-export« gradi za svoje radnike.
S tim u vezi radnica Etelka Ilijaš ostala bi za to vrijeme u
£ spornom stanu. Osim toga, napominje se da će se stambeni
problem naše radnice Jadranke Posedel i njenog supruga
J Branka Posedela moći rješavati u dogovoru s OOUR-om
»Elektra«.
^
2. točka
Jurko Dulčić informirao je prisutne o odgovorima priB spjelim u vezi korištenja kredita za individualnu stambenu
■ izgradnju te adaptaciju, u 1975. godini. Neki radnici su kre■ dite već iskoristili, dok nekolicina njih nije mogla ni početi
koristiti obzirom na objektivne teškoće. Stoga je odlučeno
da.se rok za početak korištenja kredita tim radnicima produži za slijedećih 6 mjeseci, računajući od dana objavljivanja ove odluke na oglasnim pločama. Radi se o slijedećim radnicima: Mirna Džeba, Stanko Makovac, Marijan KoI zlovic, Silvio Vidach, Dragan i Nicole Kišpatić, Vladimir
Zenzerović.
I Radnici Neda Nikolić, Ada Barnaba, Ondina Vitolović,
Aurelio Mikoli, Marijan Jaran iskoristili su dodijeljene im
I kredite u cijelosti, odnosno gotovo u cijelosti.
i Davor
TCnlipsniimi
Radnica Alida
AlidaRadešić
Radešić
i Davor
Koljesnikov odustali
■ od korištenja kredita (100.000,00 i 80.000,00) te
od
“ 180.000,00
dinara„..occ.jv.
ostaje komisij'
«.ciciji na raspolaganju. Navedenom
:........................
_ iznosu od 180.000,00 dinara pribraja se iznos od 10.000,00 di■ nara koji je preostao od kredita kojeg su vratili Zelimir
■ Christ i Milan Livada.
■ Odlučeno je da se od ukupnog iznosa od 190.000,00 dinara dodijeli 20.000,00 dinara Amaliji Cimador, a 120 000 00
dinara Boženi Crnac.
■ Vezano uz ovu odluku ističe se da je na sjednici Komi■ sije za društveni standard od 19. studenog 1975. godine zaključeno da će se prva slobodna kreditna sredstva iz 1975
godine dodijeliti prioritetno Amaliji Cimador i Boženi Crnac.
■
I
I
I
; ŠEST MJESECI
: DO ODLUKE
Sjednica Komisije za društveni standard koja je održana
12.
travnja imala je samo jednu točku dnevnog reda: dodjela
kredita za individualnu stambenu izgradnju.
Razmatrajući molbu radnice Amalije Cimador koju je
uputila još u rujnu 1975. godine. Komisija za društveni stan
dard je na svojo sjednici od 18. veljače, odobrila imenovanoj
radnici kredit u iznosu od 20.000,00 dinara. U međuvremenu
načinjena je procjena potrebnih radova i ispostavilo se da je
potrebno još toliko sredstava. Uzimajući u obzir socijalnu
situaciju i činjenicu da je molba imenovane radnice razma
trana 6 mjeseci (a za to vrijeme mnogo toga je i poskupilo),
jednoglasno je odlučeno da se Amaliji Cimador odobri još
20.000.00 dinara kredita, tako da ukupan kredit iznosi
40.000.00 dinara.
SA IZBORNIH
KONFERENCIJA OOSK
Nakon dvogodišnjih
priprema izrađen je
tekst Nacrta zakona o
udruženom radu
NAŠIH OOUR-a
Predsjednici:
mmM
Miroslav Medved...
I PRAVU RADNIKA
Nakon
dvogodišnjih
intenzivnih
priprema izrađen je tekst Nacrta zakona o udruženom radu. Pošto ga
uskoro prihvati Skupština SFRJ, on
će biti dat na šestomjesečnu javnu
diskusiju, poslije čega slijedi izrada konačne verzije zakona i njegovo usvajanje. O značenju Zakona
o udruženom radu možda najuvjerljivije govori njegov popularan naziv »mali ustav«.
Već svojom prvom odredbom Nacrt zakona o udruženom radu relizira ustavno opredjeljenje da radnici u ostvarivanju svog vladajućeg
položaja u udruženom radu i društvu, slobodno, neposredno i ravnopravno
(u
odnosima
samoupravne
demokratske povezanosti i uzajamne odgovornosti) upravljaju svojim
ukupnim društvenim radom u osnovnoj organizaciji i drugim OUR-ima,
drugim
samoupravnim
organizacijama i zajednicama i u društvu u cijelim. Isti član precizira da radnici
upravljaju i uslovima i rezultatima
svoga rada.
Nacrt zakona utvrđuje pravo radnika da udružuju svoj rad i sredstva u društvenoj svojini, kojom upravljaju radi razvijanja i unapređivanja
socijalističkih
samoupravnih
društveno-ekonomskih
odnosa,
radi
proširivanja i unapređivanja materijalne osnove udruženog rada, poboljšanje svog materijalnog i društvenog položaja i zadovoljavanja osobnih, zajedničkih i općih društvenih
potreba i interesa. Oni udružuju svoj
rad i zbog povećanja svog dohotka,
društveno i ekonomski opravdanog
upravljanja i privređivanja, zbog usklađivanja i planiranja rada i razvoja privrednih i drugih društvenih
djelatnosti uslova rada, stjecanja i
utvrđivanja uslova rada, stjecanja i
raspodjele dohotka.
0 nacrtu zakona o udru
ženom radu koji je izu
zetno važan dokument za
daljnji
razvoj
samoupravvljanja objavit ćemo
u nekoliko narednih bro
jeva prikaz njegovih osnovnih načela, odredbi
i rješenja.
je lice koje radi sredstvima u društvenoj svojini u OUR-u, u radnoj
zajednici, u zemljoradničkoj ili drugoj zadruzi, u ugovornoj organizaciji udruženog rada ili drugom obliku
udruživanja rada i sredstava.
što se tiče radnih ljudi koji svojim radom samostalno, u obliku zanimanja, obavljaju umjetničku, kulturnu, advokatsku ili drugu profesionalnu djelatnost, oni imaju u načelu isti društveno-politički položaj
i u osnovi ista prava kao i radnici
u OUR-u. To isto se odnosi i na zemljoradnike i radne ljude koji, radeći na sredstvima rada u svojini građana, svoj rad i sredstva rada neposredno ili preko zadruga povezuju u
proizvodnji ili prometu sa OUR-ima.
Isti
društveno-ekonomski položaj i
u osnovi ista prava kao i radnici u
OUR-ima imaju i radnici i zemljoradnici koji su zaposleni kod »privatnika«.
OSNOVNA ORGANIZACIJA
— ĆELIJA UDRUŽENOG
RADA
TKO JE RADNIK U
UDRUŽENOM RADU
Osnovnu
organizaciju
udruženog
rada Nacrt zakona naznačava kao
osnovni oblik udruženog rada u koNacrt zakona precizira tko se sma- jem
radnici
obavljajući
privrednu
tra radnikom u udruženom radu. To i drugu društvenu djelatnost i ra-
Iz Buja
na Učku
U petak 9. travnja osamdeset
omladinaca s područja Bujštine
krenulo je na tradicionalni marš
na Učku. Iz Novigrada su zajed
nički krenuli izviđači Umaga i
Novigrada, a iz Buja članovi
Omladinske jedinice Bujštine i
izviđači Buja. Prije polaska, su
dionici marša položili su vijen
ce na spomenike i spomen-ploče palih boraca na Bujštini.
4
deći sredstvima u društvenoj svojini,
ostvaruju
svoja
društveno-ekonomska i druga samoupravna prava.
Osnovna organizacija je baza udruživanja rada i sredstava u radne
i složene OUR-e, u poslovne zajednice i druge oblike udruživanja rada
i poslovne suradnje. Ona je i baza
za udruživanje u samoupravne interesne zajednice, te baza društvenog planiranja.
Osnovna organizacija je i osnovna samoupravna zajednica radnika u udruženom radu u kojoj radnici izabiru delegacije radi neposrednog ostvarivanja svojih prava, obaveza i odgovornosti, kao i organizacionog sudjelovanja u obavljanju
funkcija
skupština
društveno-političkih zajednica.
Da je osnovna organizacija u stvari ćelija udruženog rada potvrđuje
i rješenje da se dohodak u udruženom radu stiče samo kao dohodak
osnovne organizacije i da se on obavezno iskazuje kao njen dohodak,
bez obzira u kojem obliku udruživanja rada i sredstva se ostvaruje.
Organi
zajednica i organi OUR-a su dužni da
se pri donošenju propisa, odluka i
samoupravnih akata pridržavaju načela da radnici u osnovnoj organizaciji odlučuju o cjelokupnom dohotku ostvarenom zajedničkim radom u
svojoj organizaciji i u svim drugim
oblicima udruživanja rada i sredstava.
Nacrt zakona određuje i mjesto
radnika koji u OUR-u, zemljoradničkoj i drugoj zadruzi, poslovnoj zajednici, banci, zajednici osiguranja,
samoupravnim
interesnim
zajednicama, u privrednim komorama, društveno-političkim
organizacijama
i
zajednicama i si. obavljaju administrativno-stručne, pomoćne i njima
slične poslove. Oni, kaže Nacrt zakona o udruženom radu, čine jednu ili
više radnih zajednica.
Na izbornoj konferenciji OOSK »Trgovina i ugostiteljstvo«
u sekretarijat OOSK izabrani
su Drago Mesarić, Klara šuplina. Mario Kokot, Pavle Gašparac i Miroslav Medved. Za sekretara izabran je Miroslav Me
dved, zamjenik je Mario Ko
kot, dok je blagajnik Drago Me
sarić. Za delegate u Tvorničkom
komitetu izabrani su Miroslav
Medved i Pavle Gašparac.
...Dragan Batoš...
Na lizboroj konferenciji OOSK »Stručne i uslužne djelatnosti« održanoj 2. ožujka, u sekretarijat OOSK ovog OOUR-a
izabrani su Dragan Batoš, Jadranka Pintar i Franko Radovčić. Za sekretara je izabran Dragan Batoš, dok su u Tvornički
komitet izabrani Dragan Batoš
i Ornela Belušić.
...Krunoslav
I Fištrović...
I
TANJUG
(Servis za listove OUR-a)
Na Izbornoj konferenciji OOSK »Digitron« održanoj 24. veljače u sekretarijat OOSK ovog
OOUR-a izabrani su: Vida Francisković. Dino Čirkota, Vlado
Kušće, Libero Sinković, Stanko
Janić i Krunoslav Fištrović. Za
sekretara je izabran Krunoslav
Fištrović, dok je za delegata u
Tvorničkom komitetu izabran
Dragan Stojaković.
... Jadranka
Medved
Na izbornoj konferenciji OOSK »Bifixa« održanoj 28. veljače u sekretarijat OOSK ovog
OOUR-a izabrani su Jadranka
Medved, Branka Mesarić i Želimir Christ. Za sekretara je izabrana Jadranka Medved, dok je
Branka Mesarić blagajnica. Za
delegata u Tvorničkom komitetu izabran je Ivan Štiglić.
0 novom načinu financiranja
Općinski komitet Saveza komunista Bujštine je prihvatio
informaciju o stanju u organizacijama udruženog rada po završnim računima za 1975. godinu i konstatirao da je poslovanje privrede Bujštine u prošloj
godini
bilo
zadovoljavajuće.
Istovremeno se raspravljalo o
pripremama i provođenju novog načina financiranja, a zaključeno je da općinski štab za
praćenje tih mjera dobro radi
te da i dalje prati i poduzima
sve za otklanjanje nastalih tešU raspravi je istaknuto da
nove mjere u privredi nisu teh-
nička pitanja, nego odgovoran
zadatak članova i organizacija
Saveza komunista i da te mjere treba dosljedno provoditi kao
dugoročan zadatak.
Na sjednici Općinskog komiteta raspravljalo se i o prijedlogu stava Centralnog komiteta
Saveza komunista Hrvatske o
kadrovskoj politici u Savezu
komunista i u društvu, pa je
zaključeno da se taj dokument
dostavi svim članovima Općinskog komiteta, društveno-političkim organizacijama, sekretarima tvorničkih komiteta SK i
većim osnovnim organizacijama.
OTVOREN POGON
»DIGITRONA«
U MOTOVUNU
Svečanom otvorenju prisustvovali su
brojni društveno-politički radnici
Buja, Pazina i Regije
U prisustvu brojnih društveno-političkih radnika Buja,
Pazina i Regije svečano je pušten u rad pogon »Digitrona«
u Motovunu, koji zapošljava 36 ljudi i u kojem se izrađuju
punjači i motaju transformatori za »digitronova« računala.
L povodu otvorenja pozdravni govor održali su generalni
direktor »Buje-exporta« Ivan Rovis i šef proizvodnje moto
vunskog pogona Enco Vojić, nakon čega je vrpcu presjekao
Božo Kalabota, predsjednik Radničkog savjeta »Digitrona«.
Održana je i svečana sjednica Mjesne zajednice Motovun na
kon čega je radnicima pogona i gostima priređen ručak.
U Motovunu je boravila i ekipa II programa Radio-Zagreba koja se u toku otvorenja dva puta javila u emisiji »Ze
leni megaherc«.
Goste je domaćom
narodnoj nošnji
grapom
ugrijala
djevojka
u
istarskoj
Prihvaćen
završni
račun
Sa 11. sjednice Radničkog savjeta
„Buje-exporta“ održane 20. ožujka
Drago Kresina, v. d. direktora financijskog sektora
izvijestio je prisutne o stanju OUR-a »Buje-export« po za-
1975.
sina, Jovan Milašinović, Ante Tomljanović, Milan Vidović,
Kazimir Lazarić, Sonja Deran, Jasminka Jurić.
Ovjerovitelji zapisnika:
Ivan Jaramazović, Ladislav
Horvatić.
Zapisničar: Jasminka Jurić.
Za rad sjednici predložen je i prihvaćen slijedeći
dnevni red:
Ostali prisutni: Ivan Rovis, Mihovil Rovis, Drago Kre-
Odsutno članova: 11
ključnom računu za 1975. godinu. Izvještaj je iznesen za
»Buje-export« u cjelini kao i po OOUR-ijna.
Između ostalog, drug Kresina je istaknuo:
»Obavljena je dioba imovine koja je definitivna. Ostao je otvoren jedino fond zajedničke potrošnje, no ne
postoji zapreka da se i taj tehnički i knjigovodstveno
definira ukoliko se isto traži«.
Pored toga, a u skladu s našim novim kretanjima, izvršeno je od strane OOUR-a »Digitron« pokriće trajnih
obrtnih sredstava i osnovnih sredstava za OOUR-e »Bifix« i »Tiskara offset«. Na taj način ta dva OOUR-a startaju investiciono osposobljena. Pokriće trajnih obrtnih,
kao i osnovnih sredstava za OOUR »Bifix« iznosi
3.200.000,00 dinara za osnovna sredstva i 2.000.000,00 dinara za obrtna sredstva, dok za OOUR »Tiskara offset« iznosi 3,200.000,00 dinara za osnovna sredstva i 800.000,00 dinara za obrtna sredstva.
OOUR »Digitron« je prihvatio pokriće gubitka OOUR-a
»Trgovina i ugostiteljstvo« i to u iznosu od 7.403.004,35 dinara, ali uz ugovornu obavezu da OOUR »Trgovina i
ugostiteljstvo«, prilikom naplate do sada nenaplaćenih
dugovanja, trenutkom naplate vrati OOUR-u »Digitron«
dio dohotka.
Zaključni račun OUR-a »Buje-export« — Buje za 1975.
godinu prihvaćen je u cijelosti. Odluka o tome registrirana je pod brojem 4053/76. Zaključni račun — kako
ga je prezentirao financijski sektor — sastavni je dio
predmetne odluke.
Vezano uz izdvajanje sredstava OOUR-a »Digitron«
za investiciono osposobljavanje, odnosno kreditiranje
OOUR-a »Bifix« i »Tiskara offset«, te pokriće gubitka
OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«, donesena je odluka broj 4054/76. kojom se ista odobrava. Odluka je donesena većinom glasova prisutnih uz 1 glas suzdržan.
Nakon što je izvještaj o zaključnom računu prihvaćen i donesene odluke, generalni direktor OUR »Buje-export« rekao je slijedeće:
»Završili smo još jednu godinu koja je bila burna i
teška, bremenita u smislu privređivanja, bremenita u
smislu borbe za nove samoupravne odnose. Novi samoupravni sporazum o udruživanju je već u OOUR-ima sačinjen na bazi odluka poslijednje konferencije Saveza
komunista. Ako bismo željeli dati ocjenu poslovanja prilikom razmatranja završnog računa za 1975. godinu, onda smatram da bi ta ocjena na razini cijelog poduzeća
bila vrlo pozitivna. Stečen je novi renome i radna organizacija je dobila mnoge pozitivne ocjene. U 1976. godini svi OOUR-i startaju ravnopravni, izvršena je podjela imovine, a zahvaljujući »Digitronu« i ostalima pokriven je gubitak OOUR-a »Trgovina« osposobljeni su
OOUR-i »Bifix« i »Tiskara« tako da u 1976. godini budu
investiciono sposobni. Moramo se okrenuti budućnosti i
otarasiti se problema na sporednom kolosjeku. Svima
je nama poznato da nas potresaju problemi. Mislim da
treba ići u bitku za dohodak, veću produktivnost i racionalnije poslovanje, te rasteretiti se jalovih diskusija.
Na kraju šestog mjeseca ove godine periodični obračun
će podnositi svaki OOUR i svaki će za sebe snositi odgovornost rada, poslovanja i rezultata.
Novi Samoupravni sporazum definira i nove odnose
i obaveze. Izvanredan teret obaveza i odgovornosti leži
na OOUR-u »Trgovina« da samostalno utvrdi odgovornost i mjere lošeg poslovanja sektora drva, jer, čini mi
se, ostali sektori u tom OOUR-u dobro posluju. OOUR
»Trgovina« u cjelini mora sebe reafirmirati u poslovanju
već za šest mjeseci u ovoj godini i dalje. Pozivam sve
prisutne a posebno i delegate pojedinih OOUR-a i direktore OOUR-a kao i ostale, da se svi zajedno okrenemo
radu i samo radu, da jedinstveno postignemo bolje rezultate i bolju afirmaciju u ovoj 1976. godini.
i
.
2 65
157 3
6
2
.225
454
.050
-156
7 03.520
15
0
1
30 333
2
83 743 499,65
003660
714
1974
1975
,80
153,4
125,9
0,0
52 135
119,9
Utrošena sredstva
5.
122,0
121,8
Ukalkulirani dio dohotka
Ukupan prihod
3.
4.
136,9
Dohodak
Ostatak dohotka
2.
1.
2
158,4
271
indeksi 1975: 1974. godini po veličini ostvarivanja su slijedeći:
1975
2
21
606
67
158
57 570 537,92
Financijski plan
Financijski rezultat
Financijski rezultati
OUR-a u 1975.
za 1976. godinu
OOUR-a u 1!975.
: .Ostvarenje
Ostatak
Ukupan
Ostvarenje
Ukupan
Ostatak
dohotka
prihod'O’.udak
Indeks
'
.
'
ÖÖUH
opis
E
1
e
m
e
n
t
i
.
OOUR
prihod
opis
Uohođak
dohotka
1
128.5
1.
Eksterna
realizacija
537,763.954,51
755-221.381,55
- 1.
00UK
TSGOVINA
».-4,457.564,46
( i - Iil UGC
60.724.600,86
7o,l 1.Ostvarenje
-5*2,a)Ostali
Interna
realizacija
36.565.819,29
c
prihodi:
,I
Ostvarenje
197¾.'
4,575.483
517,353.459
6,855.8?o,99
19?4.
472,--,63s.-246,
ispravak
financ.rozul.
5,725.571,12
6,078.681,89
165.5
2,223.5X8
555)626.000
16,ol5.845
Plan
1976.
182,8
8,157.650,46
b)
ostali
prihodi
14,915-475,37
51?,853.459,lo
4,575.482,64
-7,Xo8,519,6o
Indeks
lo? 566
Ostvarenje
1975.
lio
-159
Indeks
122,0
686,215.955,18
356,958.137,4?
I
UKUFAH
PRIHOD
(1-5)
2.Ostvarenje
0008
DIGITRON
97.188.029.40
15o,4
146,185.939,3?
4.
Utrošeni
materijal
256,65o.So6
88,598.9?o
1975
38,881.167
146.0
10,395.639,45
7,122.o92,oo
Proizvodne
usluge
drugih 2.Ostvarenje
OOUH
'BI0ITH0K
562.568.loo
98,869.430
Plan
1976.
55.886.586
12,505.293,39
124,9
•5.
:&."'ifeproizvodne
usluge
10,015,258,95
141
Indeks
112
58
7-jnovnice
sa
služ-b.
putova
163,150
..0-1,
, .
59,817.22o,86
1974.
145.8
2,242,ooo,o5
nja
1,559.168,75
58,381.166,33
,24
256,65o
•
83,598.969,55
Ostvarenje
1975•
55,8
43.99o,oo
78.84o,oo
8.
Odvojeni
život
5,Ostvarenje
OOUH
BIPIX
4,174.226
135.9
9.
Reklamu
i
propa-randu
5,115.839,30
148
Indeks
15?
15,344.156
.150
1975.
2,056.135
149.0
'724.643,65
10.
Reprezentacija
1,079.89®
7oauta
1,276.528
Plan
1976.
25,5o9.5oo
4,963.178
-.
6,666
•
994,96
74,0
.
,?o
9,
11.
Ostali
materija,
troškovi
242
281
Indeks
191
,565.
,9o
1,555.'28,2o
'*7,9
12.
Korištenje
privatnog
3.
OOUH
BIFIX
:
8o4.579-,95
584.552,90
13.
Ostale
usluge
privatnika
137,7
-5-:,5
5,oo6.742,o5
7,163.617,9?
14.
amortizacija
95.455,50
757.681,9
4.Ostvarenje
OOUH
IBDUSTSOOHEK
Ostvarenje
6,562.979,1974.
.
Nabavna
vrijednost
trgova
54,544.949
,o
.
,o
354.155,60
1975.
15,344.155,9
11,584.952
2,loo.8o5
Ostvarenje
1975.
lo?
,9
čke
robe,
mater,
i
otpad.
446,434,609,15
481,
#7..651,25
3
4o,556.ooo
449.220
Plan
1976.
:
11,581.729
16.
Izvanredni
rashodi:
476
o
Indeks
Indeks
21
118
98
3?,1
2o,192.633,2o
a)
ispravak
financ,rezul.
8,517.369,15
2
3
15.438.962.40
35,6-’3.631,52
b)
ostali
5.Ostvarenje
'ISK1H
OFFSET
4.Ostvarenje
03IB'29,626.1
-INMJSTilO
: .-„3
17.
Utrošena
sredstva:
oI
l,
1975«
5,617.886
349,721
11,425.256,92
1,545.709,70
<9,5
•
1974.
12o,9
330,519.538,81
a)
u
toku
-'odine
(4-16)
)04,403.467,78
:
2,171.82o
Plan
1976.
6,529.ooo
445,451
'3
8.112.986.14
8.187.419.49
b)
zalihama
1.1
ll,584.952,4o
2,loo.8o5,5o
ISo
131
12?
34,344.948,96
Indeks
Ostvarenje
1975.
c)
ukupno
(a+b)
31o,59o.88o,27
758,652.332,95
156
lol
..
116
Induks
8,118.424,74
d)
u
zalihama
31.XII
16,275.743,39
iwüsfiijfcjBTVo
3o2,4?2.455,53
722,556.591,53
f)
u
faktur.real.
(c-d)
119,9
l,8o6.145
Ostvarenje
1975. 857.764
579.851
OOUR3AS7H33N5
i 33103)35
, o.ooo
Plan
1976.
•-119.093
-183.429
136,8
114,331,545,91
DOHODAK
85,745.499,65
(I-I?)
II
Indeks
TISKARO«
147
148,
-14,784.967,22
1)4,887,488,95
. 1974.
Povećanje
dohotka
“7.095,35
7.
;
'i-.:
'.
.
ICA
X
(»ft
Ostvarenje
8,?o9.-127,39
114(638.641,26
133,3
•flOHCMK
ukupno
,
.
8,o2?.loj,
.
"tvpen-je
,
’46.047
• 4o3.464,10
ostvarenje
9,36o.958
'172.853
ll,65o.ooo
8,611.34o
...
Plan
1976,
249.058
.10.
Kamate
na
krediteza
osno
X64
Indeks
17«
11,135.696,25
8o,7
15.791.865.10
vna
i
obrtna
sredstva
13
5,2
5,o86.629,2o
3,ll?.o4o,3o
19,
Ostale
Ugovorne
obaveze
UKUPNO
OUR
'>BUJE-3XPpRT"
;
547.984,45
lo6,l
20,
Zakonske
obaveze
2,?o3.181,35
114,638,641
1975.
54,731
856,958.13?
42,416.15o,5o
29.350.133.10
21,
Osobni
donoci
.Ostvaren.ie
Plan
l.oo2,®68.4oo
1976.
33,347,952
142,376.156
130,3
581.6i6,9o
22,
Ostala
osobna
primanja
361.975,55
25.
Ukal,
dio
dohotka
aqSD3W8«p85
I
OSOBI!!
DOHOCI
61,923.2?4,2o
49,169.ol6,5o
a)
u zalihama
toku
godine
(18-22)
1,799.151,81
1,819.306,5o
b)) uknpno
1.1
Opis
Indeks
Ostvarenje
,
Plan
.3""'!"
.. 3V’-(a+b)
;
.325';
M
'
1976
1975
'
5,814.854.93
1.799.151,81
d)
u
zalihama
JI.XII
3-3.13
5.171,19
59,9o7.591*03
e)
fakt.
realizaciji(c-đ
.eeno
Prosječan
broj
zaposlenih
692
995
145
Nato osobni
iohođak3.60-1
mje:34,554.528,46
54,?51.o5o,25
III: - .OMA®AK
. DOHOTKA 3 po zaposlenom
•>5.732 - -l;o4 '
i
Prošireno
poslovanje
Tiskara - OOUR
U skladu s novim društvenim
kretanjima i planom razvoja
tiskara »Offset« u Bujama konstituira se u OOUR. Na posljednjem zboru radnih ljudi odlučeno je da se odmah pristupi
izradi
sistematizacije
radnih
mjesta (stara sistematizacija ne
zadovoljava), kako bi tiskara
kao OOUR dobila svoj puni značaj i mjesto koje joj pripada.
M. Barcal
predsjednik
Zbora radnika
OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« proširit će svoje vanjskotrgovinsko poslovanje s medicinskim, zdravstvenim i naučnim aparatima i instrumentima,
farmaceutskim proizvodima i instrumentima,
parfumerijskom,
kozmetičkom i drogerijskom roU prometu na veliko u SFRJ
predmet poslovanja proširit će
se na pisaće i računske strojeve,
umnožače za urede, teleprintere,
fakturne i knjigovodstvene strojeve, fotokopirne aparate, registar blagajne, adresirne i frankirne strojeve, školski i uredski pribor, uredski namještaj te
profesionalne digitalne uređaje
za računsku tehniku i telekomunikacije.
Zajedničko mjerilo
stjecanja dohotka
Na zboru radnika OOUR-a »Bifix« održanog dana 27. veljače,
Za predsjednika Zbora radprihvaćen je prijedlog za pristunika OOUR-a »Tiskara« imenopanje samoupravnom sporazuvan je Mihajlo Barcal, a za zamu o usklađivanju uvjeta za stjemjenika predsjednika izabrana
canje dohotka o zajedničkim oje Nevenka Hrelja. To je odlusnovama i mjerilima za raspodječeno na Zboru radnika ovog
OOUR-a koji je održan 11. ve- j lu sredstava za osobne dohotke.
Istaknuto je da se u tom slučaljače 1976.
ju radi o prijedlogu samoupravnog sporazuma koji trebaju potpisati osnovne organizacije udruženog rada razvrstane u 8. gruI paciju, tj. u grupaciju bazne
kemije, kemikalija i ostale kemijske industrije.
Za sada je evidentirano 15
radnih organizacija u toj grupaNa temelju rezultata glasanja
ciji. Cilj predloženog samoupradnika OOUR-a u osnivanju
ravnog sporazuma je da se us»Tiskara offset« u Radnički saklade uvjeti, te utvrde zajedničvjet
»Buje-exporta«
izabrani
ka mjerila za stjecanje i rasporesu Mihajlo Barcal, Ante Marić,
đivanje dohotka.
Vesna Steinberger, Marija AnNa tom zboru radnika je tadročec, Raul Host, Pavle Stonkođer prihvaćeno da se Ivan
čik i Laureta Bratović. U IzvršŠtiglić imanuje delegatom u skuni odbor sindikata izabrani su:
pštinu potpisnica sporazuma, a
Vesna Steinberger, Franko RaZelimir Christ potpisnikom spodovčić, Ervino Bele, Raul Host
razuma.
i Korado Dusić.
Iz „Tiskare“ u
Radnički savjet
U disciplinsku komisiju izabrani su Zdenko Pucer, Pavle
Stončik i Brane Leban, u samoupravnu radničku kontrolu imenovani su Blaž Zubak, Nadija
Kocijančić i Nevenka Hrelja, u
nadzorni odbor sindikata izabrani su Ema Boneta, Slavko Ceak
i Zdenko Pucer, dok su za delegate u komisiju za odlikovanja radne organizacije izabrani Slavko Ceak i Franko Radovčić.
Dugoročno o
prometu uredskih
strojeva
Cvijeće pred
„Bifixom“
Na inicijativu želimira Christa radnici »Bifixa« uredili su
prilaz tvornici. Prekopali su prilazne vrtove i zasadili cvijeće.
Novi članovi
Radničkog
savjeta
U Radnički savjet OOUR-a
Na 14. sjednici Radničkog
»Stručne i uslužne djelatnosti« usavjeta odobreno je da OOUR j mjesto Mihovila Rovisa, Ines Ac»Trgovina i ugostiteljstvo« koji ! guavita i Fabija Laganisa izadjeluje u sastavu OUR-a »Bujebrani su Jolanda Kučić, Aurelio
-export« pristupi potpisivanju
Mikoli i Silvan Benazić.
Samoupravnog sporazuma o dugoročnoj suradnji na proizvodnji i prometu uredskih strojeva
između OUR-a »Buje-export«,
OOUR-a »Digitron«, »TRS-a«,
elektronika Zagreb i »TRS-a«
elektromehanika
Zagreb
kao
privrednih odnosno prometnih
organizacija.
Na mjesto vršioca dužnosti diOvlašteni potpisnik ovog sarektora OOUR-a »Stručne i usmoupravnog sporazuma je Malužne djelatnosti« izabran je Mirijan Šimenko, direktor predlan Vidović, šef pravne službe,
stavništva Ljubljana, koji je u- i Dužnost direktora obavljat će
jedno i delegat OOUR-a »Trgo- I u razdoblju od tri mjeseca, ravina i ugostiteljstvo« u Skupštičunajući od 11. ožujka ove goni potpisnika sporazuma.
M. Vidović v. d.
direktora
S Radnici organizirali radnu akciju uređenja prilaza tiskari •
1 POHVALAN
a.
Radni ljudi naše »Tiskare« nedavno su
2 organizirali radnu akciju uređenja prilaza
9 tiskari. Upućen je bio i poziv stanarima u
0 istoj zgradi da se pridruže radnoj akciji kojom bi se konačno uredili prilazi što su do
sad narušavali izgled. Osim toga »Tiskara«
je pred svojim ulazima postavila tegle sa
fr cvijećem i jedan stari stroj za rezanje pa^ pira. Namjera izlaganja tog stroja je đa pri-
•
PRIMJER
vlači pažnju prolaznika te da označi, s obzi
rom da ne postoji nikakav drugi natpis od
nosno reklama, mjesto na kojem se nalazi
tiskara. Radna akcija i inicijativa radnika
tiskare vrijedni su pažnje i zaslužuju svaku
pohvalu, šteta je samo što se i drugi ne povađaju za ovim primjerom.
Na slici: radnici tiskare uređuju prilaze.
Novi članovi
Ornela Belušić organa upravljanja predsjednik
Topli obrok
u „Kaštelu“
Nakon nedavno sprovedenih
Mihovil ing. Rovis preuzeo je
dopunskih izbora, Izborna kodužnost v. d. direktora OOUR-a
misija je utvrdila nove članove
»Industrochema«. Njegovim odRadničkog
savjeta
poduzeća,
laskom ostalo je prazno mjesto
Radničkog savjeta radne zajed- ; predsjednika i člana Radničkog
nice »Stručne i uslužne djelat- ; savjeta OOUR-a »Stručne i usnosti« i Odbora za društvenu
lužne djelatnosti«. S obzirom da
samozaštitu. U Radnički savjet j je Ornela Belušić bila zamjenik
OUR-a izabrani su Dragan Ba- i odlukom Radničkog savjeta pretoš i Anton Udovičić. U Radničuzela je dužnost predsjednika.
ki savjet »Stručnih i uslužnih
djelatnosti« izabrani su Jolanda
Kučić, Aurelio Mikoli i Silvan
Benazić, dok je Lucio Acquavita
izabran za člana Odbora za
društvenu samozaštitu.
Na sjednici Radničkog savjeta »Digitrona« odobreno je sklapanje ugovora između OOUR-a
»Digitron« — pogon Motovun sa
HTP »Riviera«, OOUR »Kaštel«
— Motovun prema kojoj će
radnici pogona u Motovunu koristiti topli obrok u hotelu »Kaštel«. Troškove u iznosu od 10,00
dinara snosit će OOUR »Digitron«, a razlika od 6,00 dinara
odbijat će se od osobnih dohodaka radnika na osnovu korištenih bonova.
0 ranom
otkrivanju raka
Općinski odbor Crvenog križa i odbor Lige za borbu protiv raka nedavno su organizirali
akciju pregleda svih žena Bujštine za rano otkrivanje raka.
Pregledi su bili organizirani u
Radnički savjet »Stručnih i
svim mjesnim zajednicama. Liuslužnih djelatnosti« je na sjed- I ječnici Doma zdravlja Stanko
nici od 11. ožujka donio zakljuRupena, Danilo Jedrejčić i Ančak o postupku unapređenja
ton Steinberger održali su i viradnika koji bi se imao primje- ! še zdravstvenih predavanja u
njivati u ovoj radnoj zajednici.
Srednjoškolskom centru te u
organizacijama udruženog rada,
Na toj sjednici dati su prijedloizmeđu ostalih i u »Digitronu«.
zi po kojima bi organizaciona
jedinica, sektor ili služba na sastanku svih svojih radnika preispitala opravdanost pojedinačnog prijedloga za unapređenje
radnika, a nakon toga bi svi rukovodioci jedinica uskladili prijedloge.
Pripreme
prijedloga
Enco Vojić raspoređen je na
organizacionih jedinica obavljat
radno mjesto šefa proizvodnje
će se u svibnju i studenom svau radnoj jedinici Motovun. Do
ke godine, odnosno dva puta
i sada je drug Vojić obavljao
godišnje.
I funkciju poslovnog savjetnika.
Kako unprijediti
radnike?
1
j
I
!
I
E. Vojić
šef proizvodnje
Bolja kontrola
ulaska
Kako se ukazala potreba uvoI đenja bolje kontrole prolaska u
j krug i iz kruga tvorice »Digitron«, sagradit će se čuvarska
! kućica i rampa. Za tu investicij ju odobren je iznos od 56.000,00
! dinara.
Tečaj za
buduće radnike
■ U skladu sa planom razvoja
OOUR-a »Digitron« i skore poI trebe za novim radnicima u neI posrednoj proizvodnji, Radnički
savjet »Digitrona« odobrio je
i organizaciju tečaja za osposob! Ijavanje NKV radnica, koje bi
j nakon svršetka tečaja, a po ukazanoj potrebi, mogle upostaviti odnos radika u udruženom
Sredstva
za sindikat
Na osnovu zahtjeva OO Sin'
dikata OOUR-a »Digitron« Radnički savjet OOUR-a odobrio je
sredstva u iznosu od 31.750 dinara. Taj iznos će se isplatiti iz
fonda zajedničke potrošnje u
korist OO Sindikata.
Pomoć
NK „Digitronu“
OOUR
»Digitron«
dodjelio
je financijsku pomoć nogometnom klubu »Digitron« u iznosu
od 150.000 dinara. Taj iznos je
isplaćen iz fonda reklame i propagande.
Slikovnica
o životu Tita
Na inicijativu CK SKH nakon 21. sjednice predsjedništva
CK SKJ sa ciljem da se članovi
SK i radni ljudi bolje upoznaju
sa našom stvarnošću o razvoju
naše socijalističke domovine, udruženje
likovnih
umjetnika
Hrvatske izradilo je pano-slikovnice o životnom putu druga
Tita. Radnički savjet OOUR-a
»Digitron« je na svojoj 17. sjednici odobrio sredstva u iznosu
od 6.000,00 dinara za nabavu slikovnice.
Testiranje
teleprintera
Komisija zajednice PTT-a obavila je u »Digitronu« testiranje teleprintera odnosno prijemnika i priključne kutije. Pa
obavljenom poslu komisija je
dala pozitivno mišljenje, a uskoro se očekuje isto takvo rješenje zajednice PTT-a.
Komisija
za odlikovanja
U komisiju za
radne
organizacije
imenovani su Božo
Krunoslav Fištrović.
odlikovanja
»Digitron«
Kalabota i
suradnja sa
Zagrebačkim
velesajmom
b) Servis »Digitron«:
Mladen
j šegan,
I c) Služba kontrole kvalitete:
j Nives Kalabota,
d) Izrada mehaničkih dijelova
i alata: Zeljko Kramašteter, AtiIio Vizintin, Anđelo Brajko, Božo
Laganis,
Dante
Stokovac,
Bruno Radešić, Elvino Glavičić,
I Dino Ćirkota, Darko Hospođuk,
e) Odjel razvoja i tehnologije:
j Boris Radečić, Vlaho Lutsch,
Jurko Dulčić, Irena Založnik,
j Milan Poropat, Bartul Silić,
j Dragan škevin, Branko Štrbac,
Ivica Hrnčić, Vlado Stemberga.
j f) Elektromehanička monta
ža: Klaudija Jurišević, Marija
Bonetti, Danijela Krevatin, MiI loš Glavić, Remiđo Zidarić.
g) Služba operativne pripre
me proizvodnje:
Srećko Knai pić, Milan Kert, Elia Makovac.
j Vezano uz unapređenja i raspored radnika na nova radna
: mjesta Radnički savjet predlo1 žio je da se provedu izmjene
I Pravilnika o raspodjeli osobnih
I dohodaka u članu 7. stavke 3. i
4. koji tretira unapređenja rad. nika. Predloženo je ukidanje
principa postupnosti te roka od
najmanje šest mjeseci za unapređenje.
*
Radnički savjet OOUR-a »Digitron« odobrio je pristupanje
samoupravnom
sporazumu
o
dugoročnoj suradnji, korištenju
i ulaganju sredstava i provedbi
: akcija na organizaciji međuna! rodne izložbe sredstava za obradu podataka i uredske opreme — »Interbiro« i međunarodne izložbe učila i opreme za nastavu i odgoj — »Educa«, te
sudjelovanja na ostalim sajamskim priredbama i aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Ujedno je za potpisivanje ovog
samoupravnog
sporazuma
na
Zagrebačkom
velesajmu
ovlašćen Vatroslav Nabržnigg.
Također je odobreno potpisivanje
samoupravnog
sporazuma o međusobnoj suradnji i
poslovanju u okviru jugoslavenskog dijela radne grupe za birosredstva koja radi u sastavu
Sekcije br. 8 stalne komisije
SEV-a za mašinogradnju, kao i
troškovnik radne grupe za birosredstva za 1976. godinu. Marijan Tomljenović je ovlašten
za
potpisivanje
ovog
samoupravnog sporazuma.
Gosti u obilasku »Digitrona«
Raspored na
nova radna
mjesta
Radnički savjet »Digitrona« :
na svojoj 17. sjednici odobrio !
je raspored radnika na nova ra- |
dna mjesta:
a) Opće službe: Bruna Šupli-
I
I
II SAD manje Japanaca“j I
Američki proizvođači džepnih računala poveli su us
pješnu kontrofanzivu protiv inozemnih proizvođača i pu
tem, kako se tvrdi »ofanzivnog marketinga« i inovacija
uspjevaju da preotmu nazad američko tržište ovih proiz
voda, prije svega Japancima. Jedna studija Ministarstva
trgovine SAD pokazuje da su Japanci 1970. godine držali
40 posto američkog tržišta računala (90 posto uvoza). U
1975. godini, međutim, japanska računala podmirila su
manje od 20 posto američkog proširenog tržišta, jer su
američke kompanije uspjele uvesti novu tehnologiju ma
sovne proizvodnje integriranih elektroničkih kola, što je
bio primaran činilac ovog zaokreta.
I
I Novinari zagrebačke TV posjetili s71
i našu tvornicu „Digitron“
„TV-dnevnik u Bujama
Nedavno je u Bujama održan »TV-dnevnik u gostima« u kojem su sudjelovali Marko Vojković, urednik
vanjsko-političkog programa Televizije Zagreb, Miroslav
Lilić,
urednik informativnog programa, Silvije
Hum,
urednik i voditelj te Mladen Delić, komentator na zagrebačkoj televiziji.
U toku priredbe koja je održana pred prepunim gledalištem Narodnog sveučilišta Marko Vojković upoznao
je prisutne s nedavnim boravkom predsjednika Tita u
Meksiku, Panami, Venezueli i Portugalu s kojeg puta su
prikazani i zanimljivi filmovi. Miroslav Lilić objasnio
je gledaocima kako nastaje jedan TV-dnevnik, dok je
Silvije Hum, inače voditelj ovog dnevnika, upoznao prisutne s novim TV-serijama koje se snimaju u nas i s
drugim zanimljivostima. Mladen Delić doveo je goste
— Mirka Novosela, selektora košarkaške reprezentacije
i Krešimira ćosića, dobitnik prošlogošnjeg »Trofeja Digitron« i s njima razgovarao na temu košarke. Prikazan
je i uvodni film u Bujštini, prilog pulskog dopisnika zagrebačke televizije Branislava Bimbašića, te drugi filmoU toku posjete Bujštini novinari zagrebačke televizije posjetili su i našu tvornicu »Digitron«, PIK Umag
te »Plavu lagunu« u Novigradu. Svugdje im je priređen
srdačan doček tako da su Bujštinu napustili s mnogo lijepih utisaka.
Naša radio
emisija 1. svibnja
Dok ovo čitate restoran za
društvenu prehranu radnika
»Digitrona« vjerojatno Je već
i otvoren. Snimili smo naše
građevinske radnike u vrije
me poslijednjih dotjerivanja
kuhinje. Unatoč toga što je
smješten u drvenoj baraci
taj restoran je dobro oprem
ljen i dotjeran, a u njemu će
se u dvije smijene moći hra
niti svi radnici »Digitrona«,
»Bifixa« i »Tiskare«.
U subotu 1. svibnja u 14.30 sati na valovima Radio-Pule emitirat će se treća emisija »Među
radnicima Buje-exporta«. Ova
emisija kojoj je namjera poboljšanje
informiranja
unutar
našeg OUR-a emitira se svake
prve subote u mjesecu u isto
vrijeme, dakle u 14.30 sati, i traje 30 minuta. Koristimo ovu
priliku da zamolimo naše radnike da slušaju ovu emisiju koja govori o njima, njihovim
problemima, emisiju u kojoj oni daju svoje prijedloge i primjedbe i u kojoj oni imaju riječ. Dakle, do slušanja 1. svibnja u 14.30 sati.
Svečano
proslavljen
Dan žena
međunarodu našem OUR-u
obilježen. Sindikat
organizirao
naše radnice
radnice »Digitrona« i »Bisu zakusku, gdje
uručeni i prigodni daza radnice OOUR-a
Stručne i uslužne djelatno»Tiskare« priređen je
u Brtonigli, dok su rad»Industrochema« svoj
proslavile u Valbanonu u društvu svojih kolega.
Na slici: S proslave u »Di-
MNOGO POSLA ZA DISCIPLINSKU
KOMISIJU »DIGITRONA«
Disciplinska komisija u »Digitronu« u poslijednje vrijeme ima iznenađujuće mnogo posla.
Mnogi prekršaji discipline u prvom redu radne,
uzrok su čestih sastanaka komisije. Izrečene su
mnoge opomene pa čak i predložena isključenja.
Nikola Rožanković, konstruktor tehnolog predložen je za isključenje zbog sukoba s Milanom Štrbcem, također konstruktorom tehnologom razvoja
koji je javno opomenut. Za isključenje je predložen i Bruno Gabrijelić, kućni majstor za uređenje i održavanje o kojem je disciplinska komisija već nekoliko puta morala raspravljati. Nakon
što je odbio obavljati dužnost predložen je za
isključenje. Zbog tučnjave opomenut je Jakov Bačić, šef servisa. Zbog neodgovornog ponašanja na
radnom mjestu napustiće »Digitron« i Zlatko Kučinić, ispitivač elektronike II.
Disciplinska komisija »Digitrona« reagirala je
brzo i rigorozno i u skladu s pravilnikom, čini
nam se da je to jedini način da se stane na kraj
prekršajima ne samo radne discipline već i onih
koji su obilno prešli granice humanosti.
Pet minuta s Antom Bonettijem, referentom nabave u ,,Bifixu‘
Antu
Bonettija,
>ave u OOUR-u
mo
nasmij'anog
alu.
referenta na>Bifix« susreli
spremnog za
— Sada je 14 mjeseci što radim
u »Bifixu« — rekao nam je. —
Moj posao je nabavljanje repromaterijala za proizvodnju, za postrojenja i dr. Cesto se nalazim
i na putu, ali ne duže od dva dana. Na posao i u »Bifixu« nemam
primjedbi. U »Bifixu« mi je dobro, sve je u redu, slažem se s kolegama i nemam nikakvih problema. Međutim, drugih problema, onih izvan poduzeća imam
podosta. Podstanar sam sa suprugom i jednogodišnjom djevojčicom. Sada stanujem u jednom stanu u Umagu od 13,5 četvornih
metara. Podstanar sam od 1964.
godine, pa ni sam ne znam koliko sam stanova promjenio. Naime, stanodavci primaju podstanare samo zimi, ljeti moramo seliti jer primaju turiste. Predao
sam u poduzeću molbu za dodje-
U stanu od 13.5
četvornih metara
lu stana pa se nadam da neću dugo čekati. Drugi mi je veliki problem što svako jutro moram svoju kćerkicu probuditi u pola šest
kako bi ju odveo kod bake na
čuvanje dok smo supruga i ja na
poslu — rekao nam je Ante
Bonettii.
S obzirom da je bio vrlo aktivan omladinac pitali smo ga što
misli o današnjoj omladini.
— Sada je omladini — jer je
mnogo motoriziranih — lakše kretati se i pronalaziti zabavu. Njih
toliko više ne privlače na primjer
gramofonske ploče već žele slušati svoje omiljene pjevače i sastave u živo. Nije im teško da
zbog toga »skoknu« čak u Rijeku
ili Zagreb. Oni traže uvijek nešto
novo. I u Bujama su nešto novo
dobili — Radnički dom. No, otvaranjem doma u Bujama — a to
govorim iz iskustva — nismo, po
mom mišljenju našli dugotrajno
riješenje.
Naime,
omladina
će
Dom vjerojatno posjećivati prvih
dana, a nakon toga tražit će drugu zabavu. To govorim zato jer
se prije nekoliko godina, kad je
Ante Bonetti
bio otvoren Omladinski dom, —
desilo upravo tako — Dom je bio
posjećen prvi mjesec dana, a nakon toga je zbog neefikasnosti bio
zatvoren — rekao je Bonetti.
I
Došli
Mihajlo Barcal po nacionalnosti Mađar odlučio je od Novog Sada preći više
od 600 km da bi se nastanio u Bujama i zaposlio u našoj tiskari
OOUR »»DIGITRON«
Deziderio Sorgo, NKV — portir, čuvar; Nevenka Srdoč, NKV
—
Mihajlo Barcal jedan
od najboljih i najmarljivijih radnika u našoj tiskari
— U Novom Sadu ste radili isti po- Još mi je samo želja da se i supruga zasao, primali približno isti osobni doho— Kako ste zadovoljni sa radnim
dak, imali ste rodbinu i prijatelje, a ipak
mjestom?
ste došli u Buje?
— Pavle Stončik, također offset stro
jar u našoj tiskari, bio je moj i bivši ko
lega. Naime, zajedno smo išli u školu, a
kasnije i radili u tiskari »Grafika« u No
vom Sadu. On je prvi doznao da u Bu
jama trebaju grafičara, javio se na na
tječaj, došao na razgovore i uspio. Usko
ro se ukazala potreba za još jednim strojarem. Pozvao me i došao sam.
SIJEcUu
/ PJ-oo
IZ POHODI CB
— Sve bi bilo dobro samo da imam
bolji smještaj. Trenutačno stanujem u
jednoj sobi sa ženom i djetetom. No, str
pljiv sam. Vjerujem da će se i to za mene
vitalno pitanje uskoro rješiti. Ljudi su
me inače lijepo primili. Zadovoljan sam.
— Dobar je list i zadovoljan sam sa
mo što bi trebalo obavještavati nas una
prijed, a ne konstatirati odnosno kro
ničar zabilježiti nešto što se dogodilo.
Volio bih i da ima više vijesti iz sporta.
6
KOO 1.11 vatx, ▼
HlEiro
▼
novi6-KPOA
T
▼
»Rva
MŽflfaAI/Iri'l
— U Bujama ste već pola godine. Kako ste se snašli s obzirom na drugi mentalitet ljudi, okolinu?
— Pa znate što to je moj posao, ja
ga volim. Kolektiv je dobar i vrijedan.
Ima nas iz Dalmacije, Istre, Slovenije,
Vojvodine ... Našli smo se u radu, uklo
pili se i dobro se složili. Osim toga ti
skara je i uredna i čista pa je užitak ra
diti. No, moramo poboljšati neke uslove. U prvom redu to je aklimatizacija.
Sada u zimi je još kako tako. No, ljeti
je neizdrživo. Osim toga moramo učiniti
sve da nam fotopriprema i uopče pripre
ma bude bolja, jasno, želimo li unaprije
diti posao, kvalitetno i kvantitetno.
bfiKE,
MOVE
IV6 ,
fUMJCA
V. E.
►
HP&A H ODAJA
0H6AK/I ZRC.13A
v
►
— Nešto o »Našim stazama«?
POSODf) 3D A%V(ss*e po kuse
as#.»*
►
PoVA£M
OZU DA
ooi/iTJ-frVOiT
r
P-vi/i
B.
čoBAba.
v
▼
V
2-emk ,
1 ME
■*1
▼
ETftfy
6PP-AT
▼
►
V
_MS /
▼
Lfl,
$fll'EX.
^ro Ah3.UM
V
p.
►
Oß-i-AV
MOHR
LATICA
O.L. ►
►
KRATUA
S»
U SAD
BR03
L. A.
▼
T
▼
►
0. K.
/•
RUToe:
HURT
MfM*
V
VOZAČ
TMKTO.
►
III;
NKV — motač transformatora
III; Leonilda Kuzma, NKV —
motač transformatora III; Milka Kmjus, NKV — motač transformatora III; Ana Kmjus,
III; Marija Kaligari, NKV —
motač
transformatora
III;
Franka Milanović, NKV — motač transformatora III; Dorijana Močibob, NKV — motač
transformatora III; Ana Macinić, NKV — motač transformatora III; Pavica Pahović, NKV
— motač transformatora III;
Mirjana Pilat, NKV — motač
transformatora III; Marija Rabak, NKV — motač transformatora III; Mirela Rumin, NKV
— motač transformatora III;
Mirela Stefanić, NKV — motač
transformatora III; Marica Vaškoto, NKV — motač transform
matora III; Orelija Vižlntin,
III; Nela Vižintin, NKV — motač transformatora III; Vesna
Vuković, NKV — motač transformatora III; Bogomila Tomaz, NKV — motač transformatora III; Laura Radoslav, NKV
— čistačica; Nadija Labinjan,
III; Mirjana Beletić, NKV —
motač transformatora III; Gra
cijela Vok, NKV — sitotiskač
III; Adrijana Benčić, NKV —
sitotiskač III; Ondina Businjak,
NKV — sitotiskač III; Lina Carli, NKV — sitotiskač III; Vik
tor Kotiga, NKV — portir, čuvar; Josip Kuzma, NKV — portir
čuvar; Vladimir Valenta, elektromehaničar KV — ispitivač elektron.; Zlata Nemet, NKV — motač transformatora III; Blaženko Krakić, SSS tehničar — tehni
čar proizvodnje II; Dara Spaći,
NKV — čistačica; Berislav Kvajo, VSS dipl. ing. elektr. — pripravnik VSS; Boris Bubaš, SSS
dizajner — referent reklame i
propagande; Dragutin Cindrić,
SSS elektrotehničar — ispitivač
elektronike;
Danilo
Koledani,
SSS elektromonter — pomoćni
radnik; Dario Cimador, KV bravar — strojobravar; Ledi Gorjan,
SSS ekonomski tehničar — pripravnik; Slavko Benčić, VSS dipl. ing. elektrot. — pripravnik
VSS;
OOUR »TRGOVINA I
UGOSTITELJSTVO«
VRfcrlS
RfftCl*« ►
PMPAP.
transformatora
UUBINKA BOJANIĆ — pripravnik VSS
►
HIU/.
POMfiTI
ŠPMJ.
UOtrOH. ►
KLU 8
RUTO
02HPKA
►
ZA
Avernav
motač
Marija Benčić, NKV — motač
transformatora III; Uda Dagostin, NKV — motač transformatora III; Jadranka Dintinjana, NKV — motač transformatora III; Eda Flego, NKV —
motač transformatora III; Mir
jana Kramar, NKV — motač
transformatora III; Silvana Krt,
ZBOG DJETETA
A
I STANA
— Dva su osnovna razloga: zdravlje
djeteta i stan. Naime, sin mi je bolovao
od bronhitisa i liječnici su preporučili
promjenu klime. Drugi je razlog stan ko
jega u Novom Sadu ne bih dobio najma
nje pet godina. Ovdje ću ga dobiti mnogo
brže. Oba su razloga bila povezana jer
smo stanovali kao podstanari u vlažnim
sobama, a to zdravlju djeteta nije mo
glo pomoći.
transformatora III;
NKV — motač
Gracijela
transformatora
III;
Flego, NKV — motač transformatora III; Nada Cotić, NKV
—
Mihajlo Barcal, offset strojar u našoj
tiskari jedan je od najmarljivih radnika
i najboljih u svojoj struci kako nam je
nedavno rekao njegov neposredni rukovodilac. Mihajlo Barcal je Mađar, rođen
u Osijeku, ali živio i u Buje došao iz Novog Sada. Eto to su razlozi što smo upravo njega izabrali za sugovornika. Jasno, počeli smo razgovor od njegovog dolaska, od toga kako je uopče u Novom
Sadu doznao da u Bujama traže strojara, kako se na tako značajan i dalek korak odlučio, odnosno koji su bili razlozi
njegovog dolaska.
motač
Livija Pergar,
►
▼
►
l»iÜ
OOUR »DIGITRON«
LABUD BOJIĆ, bušač III —
JNA; IVO CVECIĆ, stroj, tehničar — JNA; DRAGAN UZELAC,
prac. mehaničar — JNA; DANI
LO MAKOVAC, elektromehaničar — JNA; BRANKO ŠTRBAC,
ing. elektrotehn. — JNA; MARIJAN BENČIĆ, tehnolog proizvodnje; — LUCIA STOPAR, radnica montaže; MIRELA BERTOSA, radnica montaže;
OOUR »TRGOVINA I
UGOSTITELJSTVO«
PAULA BOROV AC, daktilograf;
OOUR »STRUČNE
NE DJELATNOSTI«
I
USLUŽ
FAUSTO PERISCO, dipl. pravnik — JNA; BORIS BUBAŠ, SSS
dizajner; FABIO LAGANIS, dipl.
ekonomist; LJUBICA MISE, knjigovođa;
11
JA TEBI, ATI MENI?
U modu sve više ulazi vanjska tr
govina. Ne znam dali se to meni samo
čini ili i vi to osjećate. Ako je tako
onda je tome sigurno povod naše up
ravo genijalno shvaćanje trgovine. Mi
smo toliko genijalni da već sada mo
žemo govoriti o našoj školi vanjske tr
govine. Mi smo, naime, izmislili novi
stil, nov način kojim se nitko drugi
ne služi, a mogao bi se ukratko našim
jezikom nazvati stilom — ja tebi da, ti
meni ne! Za nas je bitno dati robu. Ne
prodati! Važan je što veći promet. Mi
to otprilike radimo ovako: Kupac na
ruči pet vagona smrznutog leda. Mi ro
bu nabavimo, pošaljemo i gotovo. Pla
ćanje nije bitno. Možda vam to izgleda
čudno, a i istina je da se sukobljava
sa starim saznanjima, s teorijom o tr
govini. No, upravo je u tome ONO. To
je ono nešto. Nešto novo. Ne znam da
li shvaćate. Naš način trgovanja toliko
je supermoderan da se ne treba sra
miti, ako vam slučajno nešto nije jasno.
Praktički mi dajemo robu na vjeresiju
što bi se reklo staromodnim rječnikom.
Ugovorimo posao, pošaljemo robu i če
kamo plaćanje. Čekamo, čekamo i če
kamo. Ako kupac jednostavno ne da
novac iz džepa, a ti mu ga uzmi ako
možeš. Sjećam se jedne stare talijan
ske poslovice koju je vjerojatno i još
jako davno izrekao neki pratrgovac,
onaj obični, mali koji se bavio razmje
Kako u posljednje vrijeme u modu sve više ulazi
vanjska trgovina bilo je vrijeme da nešto kaže
mo i o našoj školi trgovanja
nom ti meni ja tebi i koji nije znao da
će trgovina tako napredovati. Rekao je:
»Vjeresija je mrtva — ubile je loše
platiše«. Samo, on nije znao da će to
tako daleko stići, nije znao da će neki
naši genijalci izmisliti novi stil u trgo
vini, nije znao da će ljudi imati toliko
povjerenja jedni u druge da će se sve
moći davati ne samo na vjeresiju vec
i jednostavno poklanjati.
Kako znam da se i vi bavite vanj
skom trgovinom savjetovao bih vam da
se držite prokušanog načina robnonovčane razmjene. Pismom koje slijedi že
lim Vam uputiti nekoliko savjeta. Da
kle:
Dragi trgovci!
Državna granica je zamišljena crta
koja razdvaja dvije države. S ove strane
crte je naša zemlja, a s druge strane
crte je neka druga, strana država. Drža
vnu granicu prepoznajemo po carinici
ma. Kad pređemo granicu, odnosno tu
zamišljenu crtu, onda smo mi izvan
naše zemlje, odnosno nalazimo se u
inozemstvu. Isto tako je i s robom.
Ako trgujemo unutar naših granica on
da je to unutrašnja trgovina, ali ako
roba prelazi granicu, onda je to vanjska
trgovina. Dakle, državna granica čini
bitnu razliku između unutrašnje i vanj
ske trgovine. Jel’ jasno? Treba reći da
u svakoj državi nema dinara. Ne! Sva
ka država ima svoj novac. Mi imamo
dinar, a talijanski se novac naprimjer
zove lira, francuski je franak, a njema
čka je marka itd. Ako ml izvezemo ro
bu na primjer u Italiju ili u neku dru
gu zemlju pojavljuje se, jasno, problem
plaćanja. Hoće li nam Talijani platiti u
lirama, dinarima ili bosanskim grbom.
To obično reguliraju načini (neplaća
nja. No, to nije sve. Kako na granici,
rekli smo, ima carinika oni — logično
— moraju svoj kruh nekako i zaraditi.
Oni carine robu i to sve propisno.
Za razliku od plaćanja unutar naše
zemlje, gdje se najčešće koriste virman
ski nalozi, čekovi, akceptni nalozi itd.
u vanjskoj trgovini je najčešći instru
ment plaćanja neopozivi dokumentarni
akreditiv i to zbog toga što neke zemlje
propisuju za određene poslove plaćanje
akreditivom te što dokumentarni akre
ditiv pruža najveću sigurnost i prodavcu i kupcu. Ne bih htio ulaziti baš u
detalje i posebno objašnjavati što to
znači, jer sve to lijepo piše u knjigama,
a moglo se eventualno naučiti i u ško
lama i na fakultetima. Spomenuo bih
samo najvažnije vrste dokumentarnih
akreditiva, a to su: nostro akreditiv i
loro akreditiv, opozivi i neopozivi akre
ditiv, potvrđeni, pokriveni i prenosni
akreditivi. Postoji zatim akreditiv po
viđenju što bi naš narod lijepo rekao
sad me vidiš sad me ne vidiš akredi
tiv. Ima još tih akreditiva kao što su
akceptni, rotativni, reexportni j. bujeexportni.
Akreditivna banka garantira proda
vaocu isplatu kod dokumentarnih akre
ditiva. No, kod plaćanja dokumentar
nim inkasom banka preuzima samo mo
ralnu obavezu da će po dokumentima
zaista i isplatiti. Kako je moral danas
sve više pluskvamperfekt takav način
plaćanja za prodavaoca nije bio baš si
guran. Jel’ jasno?
Sad lijepo na kraju predlažem pi
sanje domaće zadaće. Uzmimo jednu
riječ i naplšimo je sto puta. Pišite na
primjer ovu:
naplaćivanje, naplaćivanje, naplaći
vanje, naplaćivanje, naplaćivanje ...
Tek toliko da se potsjetimo.
Papa i pusicu
tata Makso
list poduzeća
kolegij
Krešo
Čuturilo,
Stanko
Janić, Nikola Jurić, Na
da Kušće, Josip Kvaranta, Ruža Matticchio, Ines Radečić, Dušan Rafaelić, Ivan Štiglić, Ol
ga Višković, Tomica Vu
ković, Mirjana Zorić i
Lucijan žužić.
Glavni i odgovorni
Karneval u Bujama
IE•
I
Za vrijeme karnevala OOSS »Digitrona« organizirala je karnevalsku po
vorku ulicama Buja i ostalih sela Bujštine. »Digitronci« su se posebno trudili
da maske budu što uspješnije kako bi bile što bolji povod za oživljavanje
nekadašnje karnevalske tradicije u ovom kraju. Jedna od najzanimljivijih
maski je svakako i robot »Digitron db 813« koji je izazvao veliku pažnju
namjernika. Inicijativa »digitronaca« koji su sudjelovali u organizaciji i reali
zaciji svakako je za pohvalu i trebalo bi ju podržati.
12
Buje. Trg maršala Tita
8, telefon 71-056.
I
Održana redovna izborna Konferencija SK OUR-a „Buje-export“
I
! Najznačajnija uloga SK i
^ 0 Izvještaj o radu i djelovanju SK „Buje-exporta“ u proteklom razdoblju I smjernice programa rada^j
NASE STAZE
LIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT1
0 Nacrtu
zakona o
udruženom
radu
U ovom broju
objavljujemo
nekoliko priloga
oNacrtu zakona
o udruženom
radu, a između
ostalog prenosi
mo i intervju
„Informatora”
s Romanom
Albrehtom,
predsjednikom
Komisije
Saveznog
vijeća
Skupštine SFRJ
za pripremu
zakona s
područja
udruženog rada
Na svečanoj sjed
nici kojoj su pri
sustvovali brojni
visoki društvenopolitički radnici
uručena su odliko
vanja, a zatim su
sudionici sjednice
uputili pozdravno
pismo predsjedniku
Titu
PROSLAVLJEN
OPĆINSKI PRAZNIK
• Samoupravni sporazum
• o udruživanju napoJ kon pred Radničkim
• savjetom OUR-a
A SADA RASPRAVA
Još nakon konstituiranja radne organizacije »Buje-export« po OOUR-ima, nametnula se potreba donošenja i potpisivanja Samoupravnog sporazuma o udruživanju, kojim bi se regulirali međusobni odnosi između pojedinih OOUR-a,
jer postojeći Statut »Buje-exporta« to
ne regulira. Ta je potreba nedavno postala još aktualnijom kada je odlučeno
da se otvore posebni žiro-računi za svaki OOUR i tako stvori jasnija slika o
uvjetima poslovanja i dohodovnim odnosima u OOUR-ima i u OUR-u.
Na konferenciji OOSK »Buje-exporta« od 6. prosinca 1975. godine dat je
zadatak organima upravljanja da utvrde
nacrt Samoupravnog sporazuma o udruživanju, a bio je postavljen i rok:
15. siječnja 1976. Radnički savjet OUR-a
formirao je posebnu radnu grupu, a
bio je dat nalog Institutu za vanjsku
trgovinu pri Visokoj školi za vanjsku
trgovinu u Zagrebu da pripremi nacrt
Sporazuma. Institut je pripremio nacrt
i dostavio ga na uvid ali je Odbor za
poslovnu koordinaciju nakon što je razmotrio predloženi nacrt donio zaključak
da se isti ne može prihvatiti zbog specifičnih uvjeta u našoj radnoj organizaciji. Istodobno je dao nalog našoj pravnoj službi da hitno pripremi novi nacrt
koji će odgovarati našim uvjetima.
Novi nacrt pripremio je Odjel za opće i samoupravne poslove u suradnji s
pravnom službom i to koristeći više
samoupravnih sporazuma drugih radnih organizacija a najviše praksu.
Formirana radna grupa, koja je bila
sastavljena od po dva člana iz svakog
OOUR-a, detaljno je proučila nacrt i
dala svoje primjedbe kao i nove prijedloge za dopunu ili izmjenu istog. U nekim pitanjima radna grupa morala je
zatražiti stručnu pomoć financijske službe (pitanje međusobne odgovornosti
između OOUR-a i pitanje Interne ban-
ke). Inače radna grupa imala je i određenih poteškoća u svom radu (nije uvijek radila u kompletnom sastavu, nedovoljno iskustvo i stručnost, pomanjkanje vremena, pomanjkanje nacrta Zakona o udruženom radu i dr.).
Nacrt Samoupravnog sporazuma, sa
svim izmjenama, razmatrao je Radnički
savjet na svojoj sjednici od 17. svibnja
1976. godine. Odlučeno je da svi radnici
budu upoznati s tekstom nacrta i da
prije usvajanja sudjeluju u javnoj raspravi davanjem svojih prijedloga.
Samoupravni sporazum regulirat će,
pored ostalih, zadatke i funkcije pojedinih OOUR-a, međusobnu odgovornost,
vođenje zajedničkih poslova i organizaciju radne zajednice za vođenje zajedničkih poslova, međusobnu koordinaciju, planiranje i programiranje, utvrđivanje i raspodjelu dohotka, sredstva
te njihovo udruživanje i korištenje, me-
đusobne poslovne odnose, organizaciju
samoupravljanja i dr.
Normalno je da će se tokom vremena,
0 pogotovo u primjeni Sporazuma uvidjeti nedostaci i slabosti te da će te nedostatke trebati otkloniti i Sporazum
mijenjati i prilagoditi novim trenucima
1 uvjetima poslovanja.
Radna grupa je bila mišljenja da daljnji razvoj radne organizacije ne bi trebao ići u pravcu zatvaranja pojedinih
OOUR-a u sebe, već u pravcu stvaranja
jasnijih dohodovnih odnosa, suradnje,
koordinirane poslovne politike, udruživanja sredstava itd.
I ovom prilikom pozivaju se svi radnici da sudjeluju u javnoj raspravi i
daju svoje prijedloge na predloženi nacrt Samoupravnog sporazuma, nakon
čega će isti biti predložen Zborovima
radnika na usvajanje.
Duäan Rafaelić
U prisustvu brojnih društveno-političkih radnika u Bujama je 6. svibnja proslavljen općinski praznik
NAŠI SU PUTEVI
JASNI
Pozdravno pismo Titu upućeno od
sudionika svečane sjednice Skupštine
općine Buje
Voljeni druže Tito!
Predsjedništvo za vrijeme sjednice
Rezultati bez premca
U prisustvu brojnih društveno-političkih radnika Regije među
kojima su bili j Drago Vlahinić,
predsjednik Konferencije SKH
Zajednica općina Rijeka i Tomislav Kovač, predsjednik Skupštine Zajednice općina Rijeka,
te društveno-političkih radnika
Bujštine i ostalih istarskih općina (Buzet, Pula, Poreč, Kopar) kao i predstavnika talijanskog gnada Muggie u Bujama je
6.
svibnja svečano proslavljen
općinski praznik, ujedno i dan
oslobođenja općine. Tim je povodom u dvorani Narodnog sveučilišta održana svečana sjednica na kojoj je referat podnio
Lucijan Benulić, predsjednik
Skupštine općine Buje, a zatim
su podijeljena odlikovanja zaslužnim stanovnicima Buja i
upućeno pozdravno pismo drugu
Titu.
J svom referatu drug Benulić
osvrnuo na Buje od oslobođe-
»Godišnjicu oslobođenja doče
kali smo ove godine objedinjeni
u novoj općini Buje. Iako je
Na svečanoj sjednici uručena su odliko
vanja zaslužnim stanovnicima, a zatim su
sudionici sjednice uputili pismo predsjedniku Titu
prošlo kratko vrijeme od spa
janja, već sada se uviđaju pred
nosti koje su time stvorene.
se oni mogli postići samo zbog
toga što ih je stvorio narod za
dovoljan što stvara za sebe«.
Donošenjem
novog
Statuta
općine prije nekoliko dana sank
cionirali smo osnove spajanja i
udarili čvrste temelje budućno
sti ove općine. Već do danas je
došla do izražaja visoka svijest
jedinstvenog života u novoj op
ćini, doneseni su mnogi novi
propisi i regulativnl akti, a u
izradi su planovi razvoja.
Po ukazu predsjednika Tita
odlikovanja
su
primili
IVAN
ŠEGON.
DANTE
LUBIJANA,
ANTICA
KLARIĆ-BLAŽEVIĆ,
SIME CERVAR, JORDAN ŠVERKO (svi Medalju zasluga za na
rod), LINO MENDIKOVIĆ, MI
LAN KAUZLARIĆ (orden zaslu
ge za narod sa srebnom zvijez
dom), IVAN PEKARIĆ (Meda
lja za vojne zasluge) i ALFREDO
ZACCARON (Orden bratstva i
jedinstva sa srebrnim vijencem.)
Dijeleći s vama radost i po
nos na sve ove rezultate koje
smo postigli u posljednja četiri
decenija, rezultate naše NOB i
socijalističke izgradnje, rezulta
te koji nemaju premca u povije
sti Bujštine, želim istači da su
Svečanost je svršila prigodnim
programom koji su priredili učenici bujskih škola i njihovi na
stavnici.
Slaveći današnji praznik, Dan oslobođenja općine Buje, slavimo i povijesne jubileje: 31-godišnjicu oslobođenja
naše zemlje i 35-godišnjicu sveopćeg narodnog ustanka, povedenog Komunističkom partijom Jugoslavije, s Tobom na
Iz ovog našeg slavlja, iz radosti koja nas obuzima, svoje pozdrave, najbolje želje i sva naša najplemenitija osjećanja upućujemo Tebi, najvoljenijem drugu, heroju našeg oslobodilačkog rata, vođi Revolucije i velikog djela izgradnje,
marksisti, vizionaru, graditelju novog društva i najhumanijih socijalističkih društvenih odnosa pretočenih u samoupravljanje našeg tipa, najvećem sinu svih naših naroda i narodnosti, prvom borcu za ravnopravnost među narodima i mir u
svijetu.
Pod Tvojom rukom, pod vodstvom Saveza komunista, učinili smo velika djela i mi smo na njih ponosni. Ova divna
Bujština, smještena ovdje na najzapadnijem dijelu naše jugoslavenske socijalističke zajednice, među rijekama Mirnom i Dragonjom, što se slijevaju u moru, bogata darovima
prirode i radom ovdašnjeg čovjeka, Hrvata i Talijana, i svakog drugog poštenog graditelja, kroči u nove pobjede, u nova dostignuća. U veliko i još veće sutra, koje je dato za nas,
za radnog čovjeka, za samoupravljače, za mladu generaciju,
za one najmlađe, koji su ponos i ljepota ove zemlje i Tvoja
posebna briga.
Naši su putevi jasni. Otvoreni su snagom Tvog genija i
neizmjernom snagom svih naših ljudi, koji u zanosu stvaranja, njima idu. Za njima smo nepokolebljivo, slijedeći Tvoje
djelo i pravce koje određuje Partija. I ništa nas ne može spriječiti na putu slobode. Jedinstveni i snažni, u bratskoj zajednici naših naroda i narodnosti, svi ljudi Bujštine, od djeteta do odrasla čovjeka, sastavni su dio, ako ustreba, neproînog svenarodnog stroja, bedem i udarna pesnica neprijatelju, ma koje boje bio.
Računaj na nas druže Tito, kao uvijek, jer sloboda koju
uživamo vrijedna je iznad svega.
Na kraju, obećavamo Ti, a to su naša djela i do sada pokazala, da ćemo ulagati sve svoje snage za procvat naše općine, u okviru SR Hrvatske i naše bratske zajednice Jugoslavije, da ćemo njegovati bratstvo i jedinstvo ovdje živućih
ljudi, i čuvati ga kao zjenicu oka, da ćemo produbljivati samoupravne društvene odnose, i konačno, da ćemo uložiti svestrane napore u neposrednoj akciji oko tumačenja i primjene
Zakona o udruženom radu, koji za sve nas u cijeloj zemlji,
pa slobodno možemo reći, i za cijeli napredni svijet, znači
nov, u ostvarivanju socijalizma i u njemu uloge radničke
klase, neocienjivo povjesno veliki korak. A to je Tvoje djelo, druže Tito.
Primi najtoplije čestitke, uz skori rođendan, vatrene želje da nas još dugo vodiš na putu pobjeda.
1*»*
J?
r
ui * f* $ * **■?
AM*A*AAA*A»A»*AA**A**»*
^
Nacrt zakona o udruženom radu
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
’načava dohodak kao kategoriju koja 9 HäCft
je dio ukupnog proizvoda društva
osnovnoj organizaciji udruženog rada.
Dohodak se stiče u novcu kao dru
štveno priznanje rezultata rada u usloproizvodnje,
vima socijalističke robne proizvodnje,
s
njim upravljaju radnici u osnovnoj or
ganizaciji.
*
ZäkOllä 0 lidrUŽdlOlTI TSdll II3Zn3Č3V3
doprinosu koji je dat u ostvari
vanju dohotka. Sudjelovanje u zajednidohodak kao kategoriju koja je dio ukupnoq ^r ostvarenom dohotku radnici u os
novnim organizacijama koji udružuju
proizvoda društva u osnovnoj orqanizaciii
rad i sredstva ostvaruju kao
sudjelova
OdrUŽBIlOtJ TällS
nje u zajedničkom prihodu i
u zajedniik°m dohotku. To se odnosi na proi
HHH
Dohodak je vlasništvo radnika osnov
zvodne organizacije međusobno, kao i
ne organizacije i oni raspolažu s njim
značava i kao motiv udruživanja
rada i na OUR-e koji se bave prometom robe
u skladu sa statutom osnovne organi
sredstava s radnicima u drugim
OUR- i usluga, izvoza i uvoza. Međusobni
zacije i Zakonom o udruženom radu
ima, bankama i drugim financijskim odnosi se reguliraju samoupravnim spoutvrđenim pravilima, obavezama i od
razumima.
govornostima. Bez njihove suglasnosti Nacrt zakonao udruženom radu pre- organizacijama.
_______
_________
u stvari dohodak osnovne
nitko ne može koristiti
dohodak
ni __ ___cizira što je
spolagati njime. Izuzetak je onaj tko organizacije.
To je onaj dio ukupnog
Radniciu osnovnoj organizaciji koja
je za to ovlašten zakonom, odnosno od- Pr*hoda koji osnovna organizacija os- i# i
- v
obavlja djelatnost u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i socijalne
lukom skupštine društveno-političke za- l ari svojim poslovanjem kad se iz 110110
jednice, u okviru njenih ustavom utvr- ukuPnog prihoda nadoknadi vrijednost
1
zaštite ili dmtm rimetvoni.
.*
društvenu djelatnost,
đenih prava i dužnosti.
materijalnih sredstava utrošenih u cje- Hflhflffalf 9
Uni u procesu proizvodnje (materijalni UUIIUUun
stječu dohodak iz ukupnog prihoda ko1osigurareprodukcija stalnih
troškovi>
ji ostvare slobodnom razmjenom rada iz
o
~
- .. __ sredstava
i drugih sred.................... dohotka drugih
zaproizvodnju
»snovnih organizacija
Radnici stječu dohodak iz ukupnog ,
rada (troškovi amortizacije).
Njihov
dohodak će
biti srazmjeran dou oblasti obrazovanja, nauke, kulture,
koii ostvari r^novna
prihoda
zdravstva, socijalne zaštite i drugih druDohodak osnovne organizacije radnici
,
osnovna
orgamza- prinosu kojj
dali svojim radom u
cija udruženog rada prodajom proizvo"7? štvenih djelatnosti. Oni svojim radom
raspoređuju
stvaranju nove vrijednosti u materijal
usluga na domaćem i stranom trži-jt «‘varaju nove vrijednosti u materijal- _ osobne dohotke . ____________________
zajedničku ponoj proizvodnji, proizvodnosti ukupnog
^
noj proizvodnji i zadovoljavaju osobtrošnju radnika, unapređivanje i prošislobodnom razmjenom rada, sudjedruštvenog rada i razvoja u cjelini. Svoj
£
ne i zajedničke potrebe i interese radnirenje materijalne osnove rada i stvaraStvara- lovanjem u zajednički ostvarenom doukupan prihod organizacije ovih dje
iC
ka i na toj osnovi ostvaruju jednak druLMt„ .
. ,
nia i obnavlianie rezerviudruživanja rada i sredC
štveno-ekonomski položaj kao i radnici
»“"“vijanje rezervi,
hotku
na baz,
latnosti ostvaruju naplaćujući cijene svo
— osiguravanje
r- u drugim OOUR-ima.
zajedničkih i općih u- stava, primanja u okviru kompenzacije
jih usluga ili na drugi način samouprav
t Raspom, dohotkom radnici u o,
X:;,;“118' “ “ * “ * * nim sporazumom. Sličan princip važi i
P a'"‘ma
na
osnovu Mkona lM
-K
novnoj organizaciji u svom, zajedničtrebc u oblasti obrazovanja, nauke]
za radnike u radnoj zajednici koja u
uPravn°gsporazuma.
^
kom i općem društvenom interesu osikulture, zdravstva, socijalne zaštite i
OUR-u obavlja administrativno-st ručne
j_
guravaju uslove za stalno povećanje dodrugih društvenih djelatnosti, zatim opNacrt zakona o udruženom radu preci- poslove,
i
hotka. Realizirajući tu društvenu funkće društvene potrebe u okviru društvezno
razrađuje
kako
se
na
svaki
od
po
r
radnici u osnovnoj organizaciji su no-političkih zajednica, kao i druge za““
Radnici u radnoj zaiednici koia oba
duzni da osiguraju takve osnove i mje- konom određene potrebe
jedinih načina stječe dohodak.
..
,
J
ba
v‘Ja Poslove za samoupravnu interesnu
raspodjelu dohotka koji će pod „ . . .
,
,
.
'
lT
sticati dosljednom primjenom načela "’S* “ °s.novn?j organfcacijt Urt" U osn°™<>J orgamzac,jt radnic, zaje- zajednicu Ui drugu samoupravnu orga-
Što je dohodak?
y
SP StlfiCfi
1
svakog radnika na postizavanje 5,0 ve- ^lin spor^zu“,™, tê zaklTuTuju S radn'm 1JUd'ma “
^
»«"-no .a njihoUP‘aVnim
osLovn“m
ti
»^nizacijama
i
zajednicaudruživanje,
za
dru.Ovenopolitieku
proizvodnost.
rada.
Ta
mjerila
ra^
radnicjTaT^ta
vo
spodjele trebaju potaknuti korištenje i nizacijama s kojima su međusobno po- samoupravnim sporazumjevanjem i Ui drugu organizaciju, odnosno za udru
stalno unapređivanje i povećanje sred- vezani
zajedničkim interesima. Tim se društvenim dogovaranjem, utvrđuju, u
ženjegrađana
stječu dohodak iz k
stava društvene reprodukcije na što sporazumima utvrđuju naročito osnove okviru svojih samoupravnih prava i „„„
, , , U UP
uspjelije priiagođavanje djelatnosti os- “oda^pô^^siugaîm“^
‘•“sovomosti, politiku cijena. Kad
organizacije zahtjevima tržišta, rila za
sudjelovanje u zajednički ostva- riJeč ° stjecanju dohotka, kad je on
interesima radnih ljudi i društva u cje- renom
dohotku itd.
tvaren zajednički s nekim drugim,
lini i dr.
Dohodak osnovne organizacije se nakon predviđa potpunu ravnopravnost
je znljeIK
osza-
rada
“ °Sn°'U
S°
TANJUG
*
*
*
*
*
X
*
*
*
*
+
*
*
+
+
if
*
+
*
*
*
■Ar
5f
>f
*
+
4
k'k'k'k'k'k'k'k'k^'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k t'k'k'k'kik'k'k'k'kik k'k'k'k'k'k^k'k'k'k'k -k'k'k'kik'h-ki
Kritički prilaz u raspravi o Nacrtu zakona o udruženom radu
Početak analizom stanja
Javna rasprava o Nacrtu zakona o udruženom radu upravo
počinje i važnu ulogu u njoj imaju sve organizirane socijalističke snage. Sindikatu je dužnost da u radnim kolektivima
organizira i vodi ovu raspravu,
kao i da prikuplja i analizira
sve primjedbe i prijedloge koji
u diskusiji budu dati.
Na posljednjoj sjednici Predsjedništva Vijeća Saveza sindikata Jugoslavije zaključeno je
da bi raspravu o Nacrtu zakona
0 udruženom radu trebalo početi kritičkom analizom zatečenog
stanja u svakom kolektivu, kako bi se vidjelo šta je to što
treba mijenjati, a što ostaviti.
1 upravo u toj afirmaciji pozitivne prakse i ukazivanja na o-
no što je negativno i što se postavlja kao prepreka i otpor daljem usavršavanju samoupravnih odnosa, trebalo bi da značajnu ulogu odigraju tvornički
listovi.
Namjenjujući im ovu ulogu
Predsjedništvo Vijeća SSJ, je
konstatiralo da bi ovi listovi trebali široko informirati radnike
0 šuštim rješenja koje zakon
nudi i dati objašnjenja o tome
što se primjenom tih rješenja
u praksi dobiva.
Osim toga,
tvornička štampa bi trebala zapisati i nove prijedloge na predloženi tekst Nacrta zakona, kao
1 obavještavati svoje čitaoce o
toku rasprave.
Stav je Sindikata da je rasprava o Nacrtu zakona o udruženom radu istog značaja kao i
javna rasprava prilikom donošenja Ustava i da zbog toga traži
organiziranu akciju i široko su
djelovanje radnika. Nikako se
ne bi smjelo dogoditi da se diskusije o ovom zakonu svedu na
uži krug ljudi ili da se zaobiđe
sagledavanje
vlastite
prakse.
Odgovornost za to snose Savez
komunista i Sindikat, koji bi
trebao početi sa sazivanjem zborova radnih ljudi na kojima bi
se razmotrilo stanje samoupravnih odnosa u svojim sredinama..
Predsjedništvo Vijeća SSJ je
upozorilo da se ne treba zavara- vati kako neće biti pokušaja da
se zadrže stari odnosi koji ne odgovaraju duhu i slovu novog Ustava, a čiju bi konkretizaciju
J£akon o udruženom radu trebao donijeti. Otpori nesamoup-
ravmh snaga, koje Ustav razvlašćuje njihovih privilegija, uglavnom nisu javni. Da oni ipak
postoje, znak je sporo uvođenje
novih dohodovnih odnosa igno’ risanje suštine ustavnih rješenja. Prihvaćaju se, naime, samo
nove forme samoupravnog organiziranja, a u stvari manje više sve ostaje po starom. Upravo
takve otpore daljem razvoju
samoupravljanja na osnovama
novog Ustava predstojeća rasprava o Nacrtu zakona o udruženom radu morala bi raskinuti. Zbog toga javna rasprava
i nije samo rasprava o jednom
dokumentu, već kritička analiza
o tome do kuda smo u primjeni
samoupravnih načela stigli.
TANJUG
vrijeme
Prema odluci Zbora radnika,
radnici OOUR-a »Trgovina« od
1.
svibnja rade po novom, ljetnom radnom vremenu od 6,30
do 14,30 sati (ponedjeljkom do
16,30 sati).
Radnici Radne zajednice »Strujne i uslužne djelatnosti rade
kao i prošlog ljeta — od 6,15 do
14.15 sati (ponedjeljkom do 16,15
sati).
Tih je 15 minuta razlika čini
se, dobro došlo samo iz zabune.
Tako se neki iz »Stručnih i uslužnih djelatnosti »zabune« i
dođu na posao u 6,30 sati, a neki iz »Trgovine« se »zabune« u
14.15 i — odu i oni.
O drugim nedostacima ovako
(neusklađenog radnog vremena
da i ne govorimo.
3
4
Uz pozdrave naših radnika, odnosno naših OOUR-a pozdrave su drugu Titu uputili i ostale organizacije udruženog rada
iz Buja: »Bullea«, »Riječka banka«, »Polet«, Stanica milicije, »Elektra«, »Nanos«
— OOUR »Detalj«, »Proleter«, Sud i katastar, Organi općinske uprave, Srednjoškolski centar, »Feroplast, Osnovna škola
s talijanskim nastavnim jezikom, Osnovna škola »Mate Balota« i Mjesna zajednica Buje.
Pozdravi radnih ljudi Buja
Pozdravno pismo drugu Titu u povodu
njegovog rođendana i ove su godne uputili radnici naših OOUR-a. Na svečanoj
tribini ispred Narodnog sveučilišta pozdravno pismo pročitali su DANILO MAR*
KEŽIĆ, punjač u »Bifixu« u ime svog 00
UR-a i OOUR-a »Tiskara«, MARIJA FLEGO, monter mehanike I iz »Digitrona« u
ime svog OOUR-a, te SILVAN BENAZIĆ,
blagajnik za isplatu evidencije OD, u RZ
»Stručne i uslužne djelatnosti« te u ime
OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«.
I
I
_
Još jednom želimo Ti druže Tito uputiti srdačne pozdrave i čestitke za tvoj i naš rođendan.
H
m—
Hj
I
I
Radna zajednica »Stručne i
uslužne djelatnosti«
Omladina, svi sjidni
ljudi mašeg kolektiva, u času kada
Ti iskreno upućuju pozdrave i rođendanske želje, mogu s po- H
__
H
Kolektiv »Buje-exporta«
OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo«
Živio nam voljeni naš druže Tito
nosom reći:
Još jednu radnu godinu završili smo sa uspjehom što
nas obavezuje da nastavimo ustrajno u izvršavanju, osim ra- B||
dnih, i sve druge zadatke koje pred nas postavlja Savez komu- H
ništa i svi radni ljudi. Pored ostalog, u ovoj godini očekuje
nas borba za provođenje u djelo nacrta Zakona o udruženom 9
radu, koji predstavlja novi podstrek ii novu prekretnicu u ra- H
zvitku samoupravnih društvenih odnosa. Zato Ti obećajemo da H
ćemo i ovu obavezu izvršiti onako kako si nas Ti učio i vodio
kroz revolucionarnu borbu
i poslijeratni razvitak.
I
I
I
I
I
Dragi naš druže 1110:
Živio nam voljeni naš druže Tito
U povodu Tvog rođendana pridružujemo se mnogobrojnim
čestitkama koje su Ti ovih dana upućene iz cijele naše zemlje. B
Dugo nam dugo živi druže Tito i vodi nas u nove pobjede, u ™
nova svjetla sutra, vodi ovu našu dragu Jugoslaviju, bratsku
zajednicu svih naših naroda 1 narodnosti. Upućujemo Ti tvrdnju Btf
o našoj dosljednosti na provođenju politike koju Ti, na čelu H
SK, vodiš i obećajemo Ti da ćemo se boriti za samoupravljanje,
za bratstvo i ljubav ljudi koji ovdje žive i za vodeću ulogu
SK,
I
I
I
I
Voljeni naš druže Tito!
Marija Flego za vrijeme čitanja pozdravnog pisma radnika OOUR-a »Digitron«.
9
Silvan Benazić za vrijeme čitanja pozdravnog pisma radnika OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« i RZ »Stručne i
uslužne djelatnosti«.
Danilo Markežić za vrijeme' čitanja pozdravnog pisma radnika OOUR-a »Bifix« i OOUR-a Tiskara.
Mnogobrojnim čestitkama u povodu Tvog rođendana pri- H
družujemo se i mi, odavde iz Buja, iz kraja nad kojim su se
vjekovima pružali grabežljivi prsti tuđina, iz kraja koji je i n
zbog toga još više ponosan na dosad postignute uspjehe u itgradnji našeg samoupravnog socijalizma. Koristeći ovu priliku jC#
• «.još
i j.
- - —■ sli
t s M*4wi1nS Ark Ta 4aX ni*» arnHinn sliizjavljujemo da smo složni i ustrajni da• Te
niz - godina
jedimo, da s tobom, inspiratorom novih pobjeda i neumornim
borcem, ostvarujemo tvoje zamisli kako bi dokazali svoju pri
vrženost politici Saveza komunista i Tebi osobno.
I
Omladina, radni ljudi i
građani Bujštine
nosti,
suvereniteta
i
nesvrstane
vanjske
politike Jugoslavije.
Neka ovo pismo izrazi naše najdublje
osjećaje nepokolebljive odanosti sviju nas
prema Tebi i politici Saveza komunista
Jugoslavije, prema kontinuitetu naše revolucije, našu radost, naše radne pobjede
i naše obećanje da ćemo i mi na Bujštini
dati svoj još veći doprinos izgradnji samoupravnih socijalističkih odnosa i oživotvorenju Ustava i kongresnih rezolucija
u svim sferama društvenog livota.
Neka nam živi socijalistička samoupravna i bratska zajednica svih naroda i narodnosti, nesvrstane \Jugoslavije.
Neka nam živi Savez komunista Jugoslavije na čelu s našim dragim i voljenim
drugom Titom.
^Pozdravna pisma TITU i
Ovogodišnje
pozdravno
pismo
šaljemo
Ti u povodu nekoliko veoma značajnih
obljetnica: 35. godišnjice ustanka naroda
i
narodnosti,
30.
obljetnice
zajedničkih
radnih akcija omladine u slobodnoj Jugoslaviji,
socijalističkog
samoupravljanja,
bratstva i jedinstva, sistema općenarodne
obrane i društvene samozaštite, nezavis-
Jugoslavije. Dat ćemo sve od sebe, to je
oduvijek bila povijesna obaveza i parola
nas mladih, i nastojat ćemo izgraditi takvu generaciju koja će biti izraz jasnog
idejnog i političkog opredjeljenja, jer je
to jedan od najhitnijih preduvjeta uspješne realizacije svih postavljenih zadataka.
Borit ćemo se za još bolje zadatke u učenju, radu i ostalim aktivnostima, svijesni toga da je doprinos omladine u izgradnji ove zemlje oduvijek bio vrlo značajan
i bitan.
Nosioci štafeta
smo tako teško stvorili; bratstvo i jedinstvo svih naših naroda i narodnosti, slobodu, mir i ravnopravnost svih radnih
ljudi i građana.
S ovoga ti mjesta, danas druže Tito poručujemo s punom odgovornošću i ozbiljnošću, da ćemo se u buduće još više truditi da što potpunije izvršavamo zadatke
koje budeš pred nas postavio. To smo ranije činili i to ćemo i u buduće činiti, jer
smo uvijek znali da su Tvoji pogledi i ideje duboko zasnovane na humanizmu, pravednosti i naučnom marksizmu. Uvijek si
nas upozoravao i učio da kontinuitet revolucije nikada ne smije stati, jer valja
tražiti nova i bolja rješenja, težiti k savršenijem i mijenjati postojeće odnose u
bolje i Ijudskije. Na ove zadatke nas posebno obavezuju i naši najznačajniji i
najvrijedniji dokumenti: Ustav SFRJ i dokumenti X kongresa Saveza komunista
U trenutku dolaska štafete mladosti na svečanu tribinu u Bujama
ke bolesti i glad. Ne krijemo ni pri tom naš
ponekad skriveni ponos prema Tebi, koji
si uvijek znao kuda vodiš svoj narod, radničku klasu i omladinu. Mi se Tobom ponosimo i ponosit će se još mnoge mlade
generacije jer si čitav svoj život i sve svoje radne i intelektualne sposobnosti posvetio izgradnji ove naše samoupravne socijalističke
zajednice,
nikada
ne
praveći
razlike
među
narodima
i narodnostima,
između siromašnijih i bogatijih.
Zahvaljujući Tvojoj uvijek jasnoj viziji
budućnosti i ispravnom putu Tvoje politike i politike Saveza komunista Jugoslavije, sve patnje i ogromne žrtve pale u toku
oružane socijalističke revolucije, nisu bile uzaludne. Sada već punih 31 godinu ubiremo dragocjene plodove teško izvojevane
revolucije, ali istovremeno nismo zaboravili da brižljivo čuvamo i dalje njegujemo
sve njene najdragocjenije tekovine koje
Uočl dolaska štafete mladosti na svečanu tribinu dolazile su i štafete radnih organizacija
Kroz Buje je ove godine Štafetu
mladosti pronijela GORDANA GARAJ radnica — monter specijalista
— u »Digitronu«. Gordana Garaj je
primjeran radnik — samoupravljač
pa je to i razlog što joj je pripala
čast da bude jedna od mnogih koji
će, noseći Štafetu, prenijeti pozdrave i najljepše želje našem drugu Titu u povodu njegovog rođendana.
Gordana je rođena 1955. godine u
Travniku, u Buje je došla devet godina kasnije gdje je završila i osnovnu školu. Od 3. svibnja 1972. godine zaposlena je u »Digitronu«, a
zanimljivo je da je štafetu ponijela
upravo na treću godišnjicu svog prvog zaposlenja.
nosilac štafete
Gordana Garaj !
■
Voljeni naš druže Tito!
I mi omladina Bujštine s ovog najzapadnijeg
dijela
Jugoslavije,
pridružujemo
se milijunima upućenih pozdrava i čestitki mladih ove zemlje, Tebi u povodu tvog
84. rođendana. Neka se ove najtoplije i
najsrdačnije čestitke mladih ovog kraja,
stope u buket najiskrenijih želja i poruka za Tvoj dug i sretan život.
Oduvijek je mjesec svibanj krasilo vedro raspoloženje i veselje, a s osmjehnutih lica mladih zrače optimizam i ponos,
jer je to vrijeme kada slavimo Tvoj rođendan i Dan mladosti — naš zajednički
praznik. Naša su srca tada uvijek ispunjena beskrajnom radošću i ushićenjem,
svijesna toga što znači živjeti u slobodi,
miru i spokojstvu, slobodno stvarati i
zabavljati se, kada širom svijeta još uvijek bukte ratovi prerano odnoseći mlade
ljudske živote i nevine žrtve, haraju opa-
SRETAN TI ROĐENDAN DRUŽE TITO
Pozdravno pismo omladine, radnih ljudi i građana Bujštine
Redovna izborna Konferencija SK OUR-a „Buje-export“
U slijedeću etapu
uz puno angažiranje
Izvještaj o radu I djelovanju SK radne organizacije „Buje-export“ u razdoblju od 16. veljače 1974. do 29. travnja 1976. godine.
-*
Društveni preobražaj kojeg samoupravno
socijalističko
društvo
naše društvene zajednice ostvaruje u sadašnjem razdoblju sveopćeg razvoja, na osnovi novog Ustava, jedna je od najznačajnijih
etapa na putu ostvarivanja oslobođenja radnika i radnog čovjeka
putem preobražaja upravljanja —
u ime radnika, u neposredno up
ravljanje samih radnika. To je
našoj
društvenoj
stvarnosti
korak u sveukupnom revolucionarnom društvenom preobražaju koji ima svoje korijene još u NOB
i koji predstavlja još jednu krupnu pobjedu u izgradnji samoupravnih odnosa i socijalističkih od
nosa u cjelini.
Nesumljivo je da u tom društvenom procesu SK-a, kao revolucionarna
avangarda radničke
klase
ima najznačajniju i vodeću ulogu.
Njen zadatak da lomi sve prepreke
sadržane u zastarjelim i preživjelim shvaćanjima, da se obračunava
sa svim vrstama neprijatelja,
ko da otvara put i Čisti prostor re
volucionarnim i novim težnjama
zadužuje sve članove SK-a da svim
svojim
snagama,
beskompromisno
i dosljedno sudjeluju u svim akcijama koje vode k bržem i punijem
ostvarivanju tog cilja.
U svijetlu tog preobražaja i zadataka SK u tom smislu, nužno je da
danas razmotrimo i naše rezultate,
uzimajući u obzir sve programe rada, zaključke i zadatke koje smo
utvrdili na posljednjoj konferenciji
kao i na izvanrednim konferencijama, sastancima OOSK i sjednicama
Tvorničkog komiteta.
• I - SK, njegove
osnovne organizacije,
organi i članovi u
realizaciji zadataka
u privrednom i sa
moupravnom unapre
đivanju udruženog
rada
Konferencija
SK-a
»Buje-exporta« još u studenom 1974. godine
raspravljajući o razvojnim pravci-
ma naše radne organizacije i njenih osnovnih organizacija utvrdila
je program daljnjeg razvoja
dvosmisleno zaključivši da su
redni zadaci »Buje-exporta« djelovanje na daljnjem razvoju nerazvijenog područja Srednje Istre, nje
gove
revalorizacije
i
sprečavanje
daljnje depopulacije. Utvrdili smo
da je u smislu Rezolucije X kongresa SKJ-e
prvenstveni zadatak
komunista usmjeravanje snaga naše radne organizacije i njenih razvojnih koncepata na ostvarivanju
novih proizvodnih jedinica, na integracione procese koji će brže
pospješiti taj kurs.
• Postignuti rezultati poslo
vanja u 1974. i 1975. godiRezultati u poslovanju svake od
osnovnih
organizacija
udruženog
rada i radne organizacije kao cjeline bili su i ostat će predmetom
najveće pažnje kako unutar tako
i izvan kolektiva. Prema ocjenama datim u izvještaju o poslovanju
uz zaključni račun, mi smo kao
radna organizacija, globalno uzevši, poslovali vrlo uspješno. Eto i
nekih pokazatelja.
(u 000 din)
Elementi
1974.
1975. Ind.
Ukupni prohid 686.216 836.938 122
Ostvareni
dohodak
83.740 114.640 137
Ostatak
dohotka
34.550 49.040 142
Prema datim podacima ukupnog
prihoda, a uzimajući u obzir kretanje prosječnog broja zaposlenih
(1974. godine 565 radnika, a 1975
godine 692 radnika, index 122)
že se konstatirati uravnoteženo kre
tanje.
Kod ostalih elemenata — doho
daka i ostatka dohotka — kreta
nja su daleko povoljnija. Za raz
liku od ukupnog prihoda i prosječ
nog broja zaposlenih, gdje je
dex 122 kod ostvarenog dohotka
index je 137, a kod ostatka dohotka čak 142 u odnosu na 1974. go
dinu.
PREDSJEDNIK JOSIP KVARANTA,
SEKRETAR IVAN ŠTIGLIĆ
Za sekretara Tvorničkog sekretarijata ponovo je izabran Ivan štiglić, a za
predsjednika Konferencije OOSK »Buje-exporta« ponovo Josip Kvaranta. Za
njihove zamjenike izabrani su Dragan Stojaković odnosno Zora Kozlović.
Članovi Tvorničkog sekretarijata su: Krunoslav Fištrović i Dragan Stojar
ković (Digitron), Miroslav Medved i Pavle Gašparac (Trgovina i ugostiteljstvo), Marko Šantan i Ivan Kormoš (Industrochem), Jadranka Medved Ivan
štiglić (Bifix), Dragan Batoš i Omela Belušić (Stručne i uslužne djelatnosti) i §
Franko Radovčić (Tiskara).
■» amm msmt
-maa
I ostali pokazatelji iz izvještaja
0 poslovanju, kao što su stupanj
ekonomičnosti,
akumulativnosti,
visina prosječnih osobnih dohodaka u odnosu na privredu SFRJ i
SRH upućuju na zaključak da su
kretanja na svim područjima bila
pozitivna.
S obzirom da smo u ovoj prigodi
vremenski ograničeni i da nam nedostaje niz elemenata za detaljnije analize u vezi s ovom problematikom treba spomenuti i neka posve nova pitanja.
Polazeći ne samo od financijskih nego od sveukupnih rezultata
ostvarenih u 1975. godini postavlja
se pitanje da li su i u kojoj mjeri
1 takvi rezultati adekvatna pretpostavka za naše brže i bezbolnije
prestrojavanje u duhu sadašnjeg
i sutrašnjeg vremena.
Pobliže, pitanje treba postaviti
i da li nas rezultati postignuti u
1975. godini, kao polazna osnova,
čine spremnim za primjenu novih
mjera, kao što su Zakon o utvrđi-
natm,
ihm
bk m ■
vanju
i
obračunavanju
ukupnog
prihoda i Zakon o osiguranju plaćanja između korisnika društvenih
sredstava. Nadalje postavlja se i
pitanje što u ovom trenutku činimo i što smo učinili da spremni
dočekamo
drugu
etapu
primjene
novih zakona, koji su kao prednacrti ili nacrti već poznati. Pod ovim se naročito misli na regulativu s područja poslovnih odnosa s
inozemnim partnerima, kao što su
Zakon o carinama, Zakon o prometu roba i usluga s inozemstvom,
Zakon o deviznom poslovanju i
Zakon o osnivanju i radu poduzeća i poslovnih jedinica u inozemstvu. Svi ovi zakoni kao prethodnica Zakonu o udruženom radu karakteristični su po tome što na
određenim područjima
iz osnova
mijenjaju jučerašnje odnose i zahtijevaju sasvim nova ponašanja.
Što se, na primjer, može reći o
našem položaju u pogledu djelovanja prvih dvaju zakona s obzirom
na činjenicu da smo tokom 1975.
Redovna izborna Konferencija SK OUR-a „Buje-export“
godine
uvijek
bogatiji
zalihama
nego novcem.
U vezi s djelovanjem druge grupe zakona što nadalje reći, uvjetno govoreći, o našoj internoj vanjskotrgovinskoj
bilanci,
posebno
kad uzmemo u obzir količinu uvoza repromaterijala i količinu izvoza vlastitih proizvoda. Kako i na
kojem stupnju spremnosti osnovna organizacija »Trgovina i ugostiteljstvo« dočekuje nove mjere na
području odnosa s inozemstvom?
Nadalje, kakav je materijalni položaj, i ne samo materijalni, naših
poduzeća u inozemstvu i što u vezi
s njihovim položajem možemo očekivati prilikom stupanja na snagu
spomenutih zakona.
Kao što ima određenih pitanja
koja sadrže istovremeno i djelomične odgovore tako će biti i odgovora kojim se otvaraju i nova pitanja. Takvu mogućnost treba očekivati i u ovim navedenim našim
problemima.
Komunisti,
međutim,
da bi mogli odgovoriti na sva pa i
ona najsloženija pitanja, pored ostalog moraju posvetiti punu pažnju
proučavanju
dokumenata
u
kojima se govori o životu i radu
svakog OOUR-a i čitave radne organizacije. Posebni nalozi koji ukazuju na tu potrebu proizlaze iz
pokazatelja o poslovanju za prva
četiri mjeseca 1976. godine.
OOUR-RJ
Ostvarenje
1975.
1 976
Plan
Digitron
79,255.010 120,853.333
Bifix
3,233.524
5,671.787
Industrochem
9,971.471
11,666.667
Tiskara
510.554
1,715.000
Trgovina
116,682.063
132,648.000
Ugostitelj.
278.604
336.667
Ostvarenje
20.934.743
2,745.955
8,826.434
1,867.199
86,574.098
360.478
Ukupno
209,931.226 272,891.454 121,308.907
Međutim, vratimo se poslovnim
uspjesima postignutim u prošlom
razdoblju. Postignuti poslovni rezultati i uspjesi radne organizacije
nameću ocjene i s drugih aspekata, jer u sveukupnom kretanju i razvoju ne može mimoići najznačajniji
faktor — čovjeka, radnika, inicijatora i samoupravnog stavaraoca tih
uspjeha. Prema tome treba reći da
su postignuti rezultati samoprijegora, intenzivnog rada radnih ljudi u onoj mjeri u kojoj su mu društveno vlasništvo i novi samoupravni odnosi osiguravali pravo rada tim društvenim sredstvima zajedno sa svim neotuđivim pravima
koja su vezana uz ta osnovna prava na rad.
Bez tendencije kojoj bi bilo cilj
samohvala i samozadovoljstvo među
konkretnim
postignutim
uspjesima treba istaći svakako sljedeće: izgradnju i dovršenje nove
proizvodne hale »Digitrona«, proširenje proizvodnog prostora »Bifixa«, uspješna sanacija »Industrochema«, dovršenje mehaničke radione »Digitrona«, itd. Međutim,
potrebno je iz sasvim razumljivih
razloga posebno izdvojiti dva uspjeha
koja
predstavljaju
osnivanje novog OOUR-a »Offset tiskara«
u Bujama te otvaranje novog pogona »Digitrona« u Motovunu. Sliku uspjeha, u smislu ocjene izvršenja postavljenih zadataka, potrebno je upotpuniti i podacima o
kretanju broja zaposlenih:
(stanje 1. siječnja)
Organizaciona
jedinica 1974.
U diskusiji su sudjelovali Josip
Kvaranta, Mario Kokot, Ante Tomljanović, Pavle Gašparac, Drago
Kresina, Miroslav Medved, Krunoslav Fištrović, Mirko Zenzerović, Marijan Ferlin, Marino Papo,
Nikola Jurić i Zivko Rakovac, dok
je završnu riječ održao sekretar
Općinskog komiteta SKH Bujštine Ivan Berlengi.
Bifix
9
Digitron 216
Industrochem
156
Trgovina i
ugostiteljstvo 104
Offset tiskara —
Zajedničke
službe
59
U ki
pno:
544
563
712
Trenutačno stanje broja zaposlenih je 819 radnika.
Ovim podacima treba još dodati
i 36 radnika zaposlenih u pogonu
»Digitrona« u Motovunu od veljače 1976. godine, te podatke da se
upravo u ovom trenutku za rad
u »Digitronu« obučava još 35 mladih djevojaka.
Iz pregleda ovih podataka posve
jasno se može zaključiti da smo
svoju orjentaciju usmjerili u pravcima koji su mogli donijeti samo
uspješnije ostvarenje programa razvoja i Akcionog programa SK-a
posebno.
O poslovnim uspjesima i rezultatima moglo bi se govoriti i reći
mnogo
više.
Međutim,
mi
smo
pozvani, da kako je to svojstveno
SK-a, damo pored ocjena uspjeha
i ocjenu i prikaz svih slabosti i
propusta koji su nas kroz to proteklo razdoblje pratili. Ta obaveza
da pronalazimo slabosti i propuste proizlazi iz potrebe da ih lakše
identificiramo i uspješnje eliminiramo.
Ni danas naš kolektiv nije zaokupljen
preispitivanjem
ponašanja
i poduzimanjem mjera u oblasti
neracionalne i nefunkcionalne organizacije rada, neracionalnog korištenja
kapaciteta,
neracionalnog
itrošenja
sredstava
i
materijala,
praznih hodova, nekoordiniranosti
Radno
predsjedništvo
Uoči konferencije izabrano je
radno predsjedništvo, verifikaciona komisija, kandidaciona komisija te zapisničari i ovjerovitelji
zapisnika. Izabrani su:
Radno predsjedništvo:
Josip
Kvaranta, Ivan Štiglić, Jadranka
Pintar, Sonja Deran i Silvano ViVerifikaciona
komisija:
Mesarić, Božena Crnac
Ranković.
Drago
i Mile
Ema
Bonetta, Mirko Zenzerović i Grgo
Banko.
Zapisničari: Ornela Belušdć i
Dragan Batoš.
Kandidaciona komisija:
Diskusija
U diskusiji je bilo riječi o kritici i samokritici, o demokratskom centralizmu, o kadrovskoj
politici, o podjeli imovine, o sprovođenju zaključaka u djelo, informiranju,
problemima
firme
»Italproduct«, omasovljenju kadrova SK u »Buje-exportu« i
drugo.
na području međusobne tehnološke
zavisnosti,
individualiziranog
ponašanja prema svakodnevnim radnim obavezama i sredstvima rada. Ovome treba dodati neodgovorno i nestručno obavljanje poslova
pri sklapanju ugovora, slabu angažiranost u naplati potraživanja i
u zemlji i u inozemstvu«. (Cit. iz
Akcionog programa SK-a od 1. lipnja 1975.).
Iako smo se sa ovim i drugim
slabostima uhvatili u koštac, i pokušali ih riješiti u tome nismo do
kraja uspjeli. Eto na primjer, mi
još i danas nismo riješili problem
dupliranja istog programa i kapaciteta
(Bifix
—
Industrochem),
zatim i 1975. godine ponovili su se
gubici
u
»Italproductu«
Milano,
ostao je i nadalje neriješen problem predstavništva Sarajevo, pojavili su se i loši međuljudski
odnosi u »Digitronu« , nadalje egzistira nesređenost i neorganiziranost zajedničkih službi, njihov neadekvatan
raspored,
neekipiranost
kadrova,
nefunkcionalna
lociranost, te slabi uvjeti rada, čemu bi se
moglo dodati pojava radne nediscipline, neodgovornosti i slično.
U rješavanju tih slabosti nepobitno je da nismo imali dovoljno
energičnosti. Uzroci toga su prije
svega familjamost, nestalnost rukovodećeg kadra kao i jalova kadrovska politika. Posebno se treba osvrnuti na zbivanja koja su iz
određenih razloga bila drugačijeg
toka i sadržaja u odnosu na postavljene zadatke u Akcionom programu. Tako na primjer, povezivanje rada i sredstava između
prometa
i
proizvodne
djelatnosti
u okviru naše radne organizacije
odvijalo se previše sporo. Prije
svega na ovom području ni nama
samima nije bilo sve jasno niti
su temeljitije bile ispitane objektivne mogućnosti. Tek konkretni
odgovor dat je na posljednjoj konferenciji SK'a u prosincu 1975.
godine, kada smo zaključili da
komercijalne službe OOUR-a ostaju i dalje osnovnim činiocima plasmana gotovih proizvoda, nabave
repromaterijala i istraživanja tržišta.
Međutim,
primjer
nedavnog
samoupravnog povezivanja na području plasmana između »Digitrona« i »Trgovine« trebale bi slijediti i sve ostale osnovne organizacije.
• Djelovanje na jačanju za
konitosti u poslovanju
U sklopu opće društvene aktivnosti rada i poslovanja poduzimani su određeni koraci i pokrenuta
akcija komunista koja je već doprinijela
smanjenju
privrednih
i
drugih
prekršaja.
Međutim,
ipak
se osjeća potreba još snažnijeg
uključivanja
komunista,
posebno
u OOUR-u »Trgovina i ugostiteljstvo«, kao i samoupravnih radničkih kontrola na daljnju odlučnu
•bitku u rješavanju starih slabosti
i sprečavanju novih kršenja zakonitosti. Kod toga ne treba zaboraviti na potrebu angažiranja u spriječavanju, kako krupnih, tako i naoko sitnih slabosti, bilo da je riječ
o povredi zakona ili pak normativnih akata u radnoj organizaciji.
Da bismo to postigli ne proizlazi
samo obaveza jačanja radničke kontrole i društvene samozaštite, već
jačanja svijesti svakog našeg radnika i njegove sposobnosti za vršenje te funkcije u svakoj situaciji, prostoru i vremenu. Primjećeno je da smo upravo u konstituiranju radničkih kontrola zanemarili naše obaveze, pa se tako dogodilo da se u nekim OOUR-ima nedovoljno pripremljeni i upućeni u
zadatke, a na primjer RK na nivou radne organizacije dugo nije
niti konstituirana.
Tvornički komitet raspravljao je
nekoliko puta o kršenju zakonitosti, a po predmetu zapisnika SDK
to su činile i Samoupravne radničke kontrole, kao i zajednički Radnički savjet. Na temelju tih rasprava doneseni su i određeni zaključci.
•
II - Samoupravljanje
I izgrađivanje novih
samoupravnih odnosa
Savez komunista u okviru radne
organizacije između dva posljednja
saziva Konferencije uspio je riješiti neka ključna pitanja iz međuljudskih
Samoupravnih
odnosa
OOUR-a kao što su na primjer: pitanje razvoja OOUR-a i zajedničkog
razvoja,
pitanje
pojedinih
službi,
kao službe za reklamu i propagandu i marketing, pitanje stupnja
međusobne
odgovornosti
podjele
imovine, vođenja žiro računa po
OOUR-ima, pitanje načina korištenja
sredstava
zajedničke
potrošnje, kao i još neka druga. Međutim SK, odnosno posljednja Konferencija dala je i odgovor na dilemu
potrebe
postojanja
interne
banke, ali na realizaciji datog rješenja nije učinjeno ništa. Naprotiv ponašanja ukazuju na potrebu
temeljitijeg preispitivanja tog problema i traženje pravog rješenja.
Treba reći da se permanentno
u SK raspravljalo o identificiranim slabostima, pa je tako Tvornički komitet učestalo raspravljao
o radu i problematici inozemnih
firmi, o problematici iz rada i djelatnosti iz OOUR-a, radne zajednice Zajedničkih službi itd. Iako
su zaključci Konferencije SK obavezivali na raspravu o mogućim
integracionim procesima, to područje ostalo je dosta zanemareno.
Redovna izborna Konferencija SK OUR-a „Ouje-export”
Međutim
istinski
potrebno
d i mitet je i o tome šire raspravljao),
opravdano SK kao i u ostalom I ali treba reći da u tome još uvijek
sve strukture u radnoj organizaci- 1 ima previše slabosti, koje je neopji najviše je okupiralo ustavno
hodno i potrebno hitno otklanjaprestrojavanje i iznalaženje rješeti. Kod toga treba imati na umu
nja za uređivanje odnosa među da su za informiranje odgovorni
OOUR-ima
u
konstelaciji
novih
svi, sve službe i pojedinci u rasamoupravnih
kretanja.
U
tome
dnoj organizaciji.
baš nismo bili brzi, ali treba prihvatiti činjenicu da su neka klju~ III - Realizacija na
čna pitanja bila nedovoljno izrapodručju društvenog
žena i jasna, što je objektivno usporilo i izradu prijedloga Samostandarda
upravnog sporazuma o udruživanju
pred
čijim
donošenjem
se
U Akcionom programu kojeg je
upravo nalazimo.
donijela Konferencija održana 1.
Sada kad je ta pripremna faza lipnja 1975. godine uz potvrdu napređena postoji nova u kojoj trevedenih zaključaka rečeno je i
ba Sporazum zaključiti, sprovesti slijedeće: »U sklopu razvoja proiu život, te na temelju toga nastazvodnih snaga značajno mjesto u
viti s daljnjom detaljizacijom merazvojnom
konceptu
poduzeća
u
cjelini, a to znači i svakog OOUR-a
đusobnih odnosa u udruženom radu. To je ogroman posao i nije staima
razvijanje
društvenog
stantičan, posebno s aspekta novog
darda
poboljšanje
uvjeta
života,
Zakona o udruženom radu o čipokrenute akcije potvrđuju konjem prijedlogu je javna i masovtinuitet ostvarivanja postavljenih
na rasprava već počela. Kod toga
treba imati na umu da je predloženi Zakon inicirao potrebu hitnog
pripremanja za efikasnu primjenu odmah po njegovu donošenju.
To znači da već sada, ako je to
moguće, treba vršiti radnje kao da
je Zakon u primjeni. Na taj način
postoji mogućnost da se aktivno
uključimo u raspravu, da primjenu dočekamo što spremnije i tako
se uključimo u izvršavanje najaktuelnijih zadataka.
•
Ocjena razine informira
nja kao preduvjeta za puniju afirmaciju samouprav
ljanja
Nema dileme da pravilno, sveobuhvatno i permanentno informiranje radnika neposredno doprinosi jačanju radničke klase u njenom pravu da samoupravlja i odlučuje u domeni svog cjelokupnog
samoupravnog života i rada. Mi
moramo shvatiti da je aljkavo,
kampanjsko, isforsirano i nejasno
radniku informiranje kočnica i jedan od najjačih neprijatelja samoupravljanja.
Suzdržavanje
podataka, zbog tobožnjeg interesa radne organizacije, pružanje siromašnih
podataka, njihovo oblačenje
u slatkorječivo ruho, mora već jednom
reći,
predstavlja
servisiranje jalovine, koia najčešće radnika dovodi u zabludu, pa on tako
u osnovi hendikepiran samoupravlja na jalov način. Nažalost mi se
ne možemo pohvaliti našim informiranjem.
To
nedvosmisleno
potvrđuju
pojave
na
sjednicama
organa upravljanja, često se dokumenti članovima organa upravljanja
ne
dostavljaju
pravovremeno, njihov sadržaj iznosi se
usmeno na samoj sjednici, s obrazloženjem da se radi o hitnim postupcima i slično. Normalno je da
onda u takvim slučajevima radnici postavljaju opravdana pitanja,
kako se konsultirati sa svojim biračima, kako ostvariti delegatske
principe. Iz toga slijedi, ocjena
po kojoj ne bi trebalo shvatiti, da
na tom području nismo ništa napredovali i da u tom smislu SK
nije poduzimao ništa (Tvornički ko-
ciljeva i zadataka. Izgrađeno je
desetak novih stambenih jedinica,
pretežno u Bujama, a samo jedna
u Zagrebu. Pred nama je konačno
i
realizacija
snažnijeg
programa
stambene
izgradnje,
istina
samo
za potrebe u Bujama, čemu bi svakako trebalo dodati i program prema potrebama radnika u Puli i
Motovunu, te u sjedištima predstavništava. Na tom području svakako treba izdvojiti pozitivan primjer pokušaja revitalizacije starog grada u Bujama (uređenje
stambenih
jedinica
u
Gramscijevoj ulici, na čemu ne bi trebalo
stati.
Naša radna organizacija direktno i neposredno se uključila u
druge vidove razvijanja razine društvenog standarda kako u vlastitim tako i vanjskim okvirima. Između ostalog uređen je u smislu
korištenja slobodnog vremena društveni dom radnika bivši objekt
»Lovački dom« u Bujama, što će
Shodno
revolucionarnoj
akciji
na
izgrađivanju
udruženog
rada
kao temelja našeg društveno-političkog sistema djeluje organizacija SK »Buje-exporta« od posljednje izborne Konferencije u više
osnovnih organizacija što je pridonijelo uspješnijoj aktivnosti čitavog SK i njegovih članova. Međutim, mora se konstatirati da je u
radu bilo, pored postignutih uspjeha, i određenih subjektivnih slabosti,
improvizacija,
neorganiziranosti, neshvaćanja suštine borbe
Riječ Ivana Beriengija, sekretara Općinskog
komiteta SK Bujštine
Samoupravljanje
na još viši stupanj
Završnu riječ u diskusiji dao je Ivan Berlengi, sekre
tar Općinskog komiteta SKH Bujštine. Tom prilikom
drug Berlengi je rekao:
»Vaše su konferencije uvijek dobre, dobre su disku
sije i dobri su materijali. O partijskom životu bi rekao
da se u vas odvija nekako već po ustaljenim normama
rada i ponašanja.
Spominjali ste u diskusiji kritiku i samokritiku što sva
kako treba njegovati, zatim demokratski centralizam ko
ji se mora poštivati i provoditi. U tom slučaju se neće
dogoditi da se jednom nešto zaključi pa da se to ne pro
vede ili bar djelomično ne provede. Treba raditi na samou
pravljanju koje treba dignuti na još viši stupanj. Nada
lje treba njegovati drugarstvo. Imate brojan i odličan ka
dar komunista — čak 16% zaposlenih u vašem OOUR-u
stanovanja i korištenja slobodnog
vremena. Posebno se to odnosi na
samo Buje i njegovu okolinu, gdje
upravo
naša
radna
organizacija
može i mora biti nosilac razvoja
infrastrukture, ustanova i objekata općeg društvenog standarda, od
dječijih jaslica i vrtića do zdravstva i objekata kulture, uključivši
i akciju oživljavanja starih gradskih jezgara (Buja i ostalih).
Koliko smo uspjeli obaviti ovako postavljene zadatke ne bi bilo
objektivno ocjenjivati nakon ovog
kratkog razdoblja, koje u stvari
predstavlja samo jednu etapu, po
vremenu veoma kratku, u kojoj
već i iz tih razloga nije moglo biti
moguće ostvariti opsežnije i značajnije uspjehe. Međutim, u ocjenjivanju postignutih uspjeha i rezultata mi ćemo ipak poći od tih
i tako postavljenih zadataka i ciljeva.
U proteklom razdoblju na području
unapređivanja
društvenog
standarda postignuti rezultati ^
• IV - Organizaciono
stanje SK i ocjena
neposrednog djelova
nja i rada u ostva
rivanju idejnopolitičkih i drugih
zadataka
su komunisti, a to je neuobičajeno velik postotak — tre
ba samo upregnuti, usmjeriti naprijed, nastojati da bude
odlučivanje kolektivno i ne dozvoljavati da pojedinci ra
zbijaju jedinstvo. Jedinstvo akcija, nastupanja i mišljenja
neobično je važno. U buduće treba više voditi brigu o iz
vršenju postavljenih zadataka. Naime, ako imamo dobre
zaključke i dobre akcione programe, a nismo ih izvršili,
praktički nismo ništa ni učinili. Nadalje ne treba škrta
riti u prijemu novih kadrova u našu sredinu. Ima mnogo
mladih koji bi sigurno bili dobri članovi SK. Treba više
raditi, a manje pričati, zalagati se za veću produktivnost.
Kadrovi su oni koji uvijek vuku naprijed pa i kadrovsko
pitanje morate također riješiti. Nadalje vodite brigu o
štednji i o standardu radnika. Jedna od važnih akcija ko
je nam predstoje je primjena Zakona o udruženom radu«
— rekao je drug Berlengi.
za nove odnose, što je sve uzrokonesumnjivo
značajno
utjecati
na
valo kolebanja, nesnalaženja, poaktivniji rad omladine i drugih
nekad krivo ocjenjivanje i suproposebno
u njihovom povezivanju
stavljanje, a što je sve omogućilo
s društvenim faktorima izvan rapredugo zadržavanje starih odnosa.
dne organizacije. Nedavno je otvoKad smo nešto htjeli i željeli sporen i restoran društvene prehrane
ticali smo se već u rješenjima, jer
u okvifu »Digitrona«, u kojem će
poneki put nije dovoljno samo
se moći prehranjivati i radnici iz
ostalih OOUR-a. Namjera je da se I htjeti već treba znati, i imati isu ovom restoranu organizira pre- i kustva. Međutim ovako data ocjena, koja prije svega proizlazi iz
hrana radnika uopće, pa kada se
obaveze na samokritičnost, postat
to ostvari predstavljat će značajan
će mnogo jasnija ako se u obzir
doprinos u općoj brizi za uvjete
uzme da smo veoma mlada orgaživota radnika.
nizacija
sastavljena
pretežno
od
Vrijedno je zabilježiti i sudjelovanje u određenim akcijama
mladog članstva s malo partijskog
staža.
Mjesne zajednice, kojoj su dodijeljena sredstva za uređenje objeTreba, međutim, istaći da je
kata i puteva u visini od preko
bilo vrlo kvalitetnih akcija i dobi450.000 dinara. Osnovnoj školi u
Oprtlju dodjeljena je pomoć u vi- 1
venih bitaka na najbolji način. Sve
sini od 100.000 dinara, a školi u |
ipak, međutim ukazuje na potrebu
Bujama u visini od 20.000 dinara.
za širim, organiziranijim i permanentnim
idejno-političkim
radom
Na taj je način naša radna organikoji
će
osposobiti
komuniste,
zacija, u okvirima svojih mogućno- ;
spremnije za svaku akciju u borsti, sudjelovala na unapređivanju
općeg standarda u našoj općini.
bi protiv antisamoupravnih i anti-
Redovna izborna Konferencija SK OUR-a „Buje-export”
socijalističkih snaga. U postizavanju tog cilja već je dobrim dijelom
pomogla akcija CK SKH u obradi
tema
iz
programa
idejno-političkog osposobljavanja osnovnih organizacija, zatim djelovanje i kon- j
stituirani rad političke škole, te
organizacija predavanja o problemima
i
mehanizmu samoupravljanja, koje je održano za komuniste i radnike »Buje-exporta« u lipnju 1975. godine.
•
Ocjena ostvarivanja zada
taka SK u kadrovskoj poli
tici
U kadrovskoj politici imali smo
dosta poteškoća. Konstatirali smo
da je vođena izvan SK. Upravo iz
tog i drugih razloga na tom području postojala je česta fluktuacija na nekim rukovodećim i ključnim radnim mjestima. Na nekim
radnim mjestima pribjegavalo se
privremenim
rješenjima
i
postavljanjima za vršioce dužnosti. Ovu
praksu treba odmah prekinuti a
putem SK i organa samoupravljanja pronaći trajnija rješenja, jer
je nesumljivo da ovakva situacija ima posljedice koje se odražavaju u i spol javan ju neorganiziranosti, neefikasnosti i slično. Ipak
u posljednje vrijeme sve više SK
uzima kormilo u svoje ruke. U tome treba biti dosljedan bilo da se
radi o popunjavanju rukovodećih
i ključnih radnih mjesta, bilo da
se radi o izboru za određene funkcije u organima upravljanja i
društveno-političkim
organizacijama.
Ispunjavajući ovaj zadatak moramo se u potpunosti osloboditi
familijarnosti,
izvitoperene
preosjetljivosti i sve akcije poduzimati
u skladu s društvenim i političkim
kriterijima, ne zanemarujući potrebu stalnog praćenja kadrova i
kadrovske
problematike
u
svim
strukturama, a naročito u vanjsko-trgovinskoj djelatnosti i na području rukovođenja. U tom smi- ,
slu date su i posve jasne odrednice i
IK CK SKH.
• Osvrt na rad osnovnih or
ganizacija SK
Osnovne organizacije SK uspjele su se afirmirati kao temeljne
ćelije
idejno-političkog
djelovanja
i
osposobljavanja
svog
članstva.
Njihova aktivnost bila je znatna
te su u proteklom razdoblju održavani česti sastanci s veoma različitom
tematikom.
Na
održanim
konferencijama OOSK-a sumiran je i
njihov rad i data ocjena prema
kojim su i načelno utvrđeni naredni zadaci, pa bi bilo poželjno da
se o tome više kaže u današnjoj diskusiji.
•
Djelovanje
kretarijata
Tvorničkog
se-
Tvornički
sekretarijat,
čiji
je
djelokrug rada bavljenje sveukupnom problematikom »Buje-exporta«, iako je doživio u proteklom
razdoblju promjena u svom sastavu, uspio je održati određeni
kontinuitet rada.
Još u lipnju 1975. godine Konferenciji SK-a je prezentirana analiza dotadašnjeg rada Tvorničkog
sekretarijata, pa se to na daljnji
rad veoma pozitivno odrazilo. U
razdoblju od tada do danas održano je 14 sjednica na kojima je razmatran čitav niz problema, pokrenut je čitav niz akcija i konstruktivnih rješenja. Na inicijativu 00SK »Digitron« pokrenuta je akcija
za izmjenu Samoupravnog sporazuma o udruživanju, a Tvornički
sekretarijat svjestan da je u provedbi Ustava bilo nužno podržati
i razraditi ovu inicijativu formirao
je posebnu radnu grupu, koja je
intenzivnim i uspješnim radom izradila platformu za nove odnose
u udruženom radu, a što je na kraju i ovaj forum potvrdio i usvojio.
Veliki dio vremena Tvornički sekretarijat je posvetio pitanju rada
firmi u inozemstvu, kadrova na radu u inozemstvu, inicirao je izradu
prijedloga za samoupravno povezivanje radnih organizacija Bujštine s ciljem zajedničkog korištenja
prednosti koje pruža firma u Trstu, što još do danas istina, nije
obavljeno, ali što uskoro treba očekivati. Nadalje zatražen je izvještaj o financijskom stanju i poslovanju firme »Italproduct« Milano. Tvornički sekretarijat je o toj
problematici
temeljito
raspravljao,
no do danas nije definirano konačno stanovište. Osim toga na sjednicama
su
raspravljani
poslovni
tokovi, rad ostalih društveno-političkih organizacija, rad i ponašanje njihovih funkcionara i rukovodilaca.
U svom radu imali smo kolebanja, brzopleto donesenih stavova,
premalo nužno potrebne kritičnosti i nedovoljno angažiranosti u
pojedinim fazama provođenja akcija. Usprkos svim slabostima ipak
je potrebno konstatirati da je Tvornički sekretarijat dao određen doprinos na intenzifikaciji rada i jačanju uloge SK-a u radnoj organizaciji. Nesumljivo je da su stalna
suradnja i kontakt s općinskim
partijskim forumima, pa i organi-
ma
međuopćinske
Konferencije,
doprinijeli boljem i konstruktivnijem radu.
Dajući završnu ocjenu o realizaciji zadataka SK-a »Buje-exporta«
nameće se konstatacija da sve nije uvijek teklo onako kako smo
planirali i željeli, što smo već i do
sada izrekli, pa ocjenjujemo da bi
putokaz za naredno razdoblje rada SK-a »Buje-exporta«, Tvorničkom sekretarijatu i svim komunistima, trebao biti zacrtan i nadalje
linijom X kongresa, a u novije vrijeme
donesenim
Zaključcima
III
sjednice CK SKJ, te zaključcima
sjednica CK SKH, zatim zadacima
iz
Akcionog
programa
Općinske
konferencije SK-a Bujštine, imajući na umu da se ta predstojeća
naša etapa može uspješno prevaliti
samo uz naše puno angažiranje, uz
sudjelovanje svakog pojedinog komuniste na izvršavanju svih onih
zadataka koji proizlaze iz osnovnih
i općih programa SK-a i planiranih
naših akcija.
Konferencija SK »Buje-exporta«
Smjernice programa rada
SK OUR-a „Buje-export“
Nastavljajući s realizacijom zaključaka zacrtanim Akcionim programom SK OUR-a »Buje-export« donesen na konferenciji SK od 1. lipnja
1975. godine kao i zaključaka konferencije SK od
6.
prosinca 1975. godine ovdje ističemo samo one
zadatke čija se realizacija, u sklopu svih onih zaključaka i najnovijih društveno-političkih kretanja nameće kao primarna.
1. Privesti kraju započete akcije na izradi novog Samoupravnog sporazuma o udruživanju 00
UR-a unutar radne organizacije pri čemu se članovi SK moraju maksimalno založiti na tome da se
u javnu raspravu uključi najširi krug radnih ljudi.
Nakon tako donesenog Samoupravnog sporazuma
predstoji nam bitka na dosljednom sprovođenju
istoga u život.
2. Uočavajući nedostatke u mikroorganizaciji
pojedinih OOUR-a, iz čega djelomično proizlazi i
pojava nediscipline, nerada i javašluka, SK mora
inicirati i podržavati uvođenje savremenih organizacionih metoda u radu i poslovanju OOUR-a.
3. U skladu s prisutnim integracionim kretanjima na širem društvenom planu članovi SK u
pojedinim OOUR-ima trebaju se založiti za sve vidove granskog povezivanja tamo gdje nalaže interes kako samog OOUR-a tako i šire društveno političke zajednice.
4. Osposobiti SK da bude stvarni nosilac kadrovske politike u radnoj organizaciji kako bi se
u potpunosti ispunile odrednice IK CK SKH. Pri
rješavanju ove problematike imperativno se nameće potreba za trajnija rješenja onih rukovodećih radnih mjesta koja su još uvijek popunjena
vršiocima dužnosti. Energičnije nastaviti sa radom
na
poboljšavanju
narušenih
međuljudskih
odnosa i stvaranje međusobnog povjerenja rukovodećeg kadra u OUR-u, te paralelno s tim intenzivno raditi na poboljšanju postojeće kadrovske
strukture i dovođenju kvalitetnih kadrova.
5. Kako smo u poslijednje vrijeme bili u nekoliko navrata apostrofirani kao nosioci određenih negativnih pojava u deviznom i trgovačkom
poslovanju, proistiće zadatak komunista da zapo-
čete akcije na rješavanju te problematike u što
kraćem roku privedu kraju.
6. Donošenje Zakona o osiguranju plaćanja
između korisnika društvenih sredstava i Zakona
0 utvrđivanju o obračunavanju ukupnog prihoda
postavlja članovima SK obavezu da u svojim 00
UR-ima osiguraju optimalne uvjete i mogućnosti
za efikasan i uspješan nastavak rada i poslovanja.
7. Jedan od osnovnih zadataka koji nas očekuje u slijedećem razdoblju je Zakon o udruženom
radu. Budući da po tom pitanju očekujemo konkretne zadatke od strane viših političkih foruma,
obavezuju se svi članovi SK da dogovorno i savjesno pristupe razradi i realizaciji ovog Zakona koji,
uz Ustav, predstavlja povijesnu prekretnicu našeg
socijalističkog i samoupravnog razvoja.
8. Kako nas po donošenju novog samoupravnog sporazuma o udruživanju očekuje formiranje
novih i upotpunjavanje postojećih samoupravnih
organa, zadatak je naše organizacije da se aktivno
uključi u izbore kako bi se navedeni organi ekipirali zdravim kadrovima omogućavajući na taj način odgovorno obavljanje samoupravnih funkcija
1 ispravno funkcioniranje cjelokupnog sistema samoupravljanja.
9. Obzirom da je informiranje radnika bitna
pretpostavka za ostvarivanje njihove samoupravne
funkcije, ovoj kategoriji, do sada prilično zapostavljenoj, u buduće treba posvetiti najveću pažnju. Obavještavanje koje po svojem sadržaju mora biti pristupačno radnicima i uz to redovno, pravovremeno, istinito i potpuno, u takvom obliku
trebalo uvesti i u naša interna sredstva informiranja koja bi također trebalo proširiti i novim oblicima.
10.
Na planu društvenog standarda potrebno je
prvenstveno završiti započete akcije na izgradnji
bloka od 109 stanova, sadržajnog osmišljavanja
društvenog
doma,
proširenja
djelatnosti
novootvorenog restorana društvene prehrane, a paralelno
raditi na ostalim akcijama čiji je cilj povećavanje
društvenog standarda naših radnika.
Tvornički sekretarijat SK
»Buje-export«
Povodom javne
rasprave o na
crtu zakona o
udruženom radu
PROCES POTPUNIJEG
— Taj veoma složeni i teški zadatak
Komisija Saveznog vijeća Skupštine
SFRJ za pripremu zakona s područja
udruženog rada — rekao je Roman Albreht — uspješno je obavila, među ostalim i zbog toga što je naišla na zaista
široku i otvorenu spremnost za suradnju i u pogledu formuliranja koncepcije,
obrade i daljnjeg razvijanja odredaba
Ustava u pogledu formuliranja rješenja
u samom nacrtu toga zakona. U toku
rada na Nacrtu zakona vršene su konzultacije s radnicima u organizacijama
udruženog rada i razmatrana su sva relevantna rješenja u samoupravnoj praksi. Ostvarena je i suradnja širokog kruga političkih, stručnih i znanstvenih radnika iz skupština društveno-političkih
zajednica i njihovih izvršnih organa, iz
društveno političkih organizacija i iz
organizacija udruženog rada u privredi
i u drugim, društvenim djelatnostima.
U okviru saveznih savjeta bila su prethodno razmatrana sva pitanja vezana
za izgradnju koncepta razrade ustavnih
odredaba i izvođenje iz njih zakonskih
normi. Osim toga u svakoj se fazi rada
vodila, u okviru saveznih savjeta, temeljita i svestrana rasprava uz sudjelovanje najodgovornijih društveno-političkih
i priznatih radnika iz društveno-političkih organizacija, republika i pokrajina.
Svakako, mogu kazati, da su kao rezultat takvog rada u Nacrtu zakona o
udruženom radu sadržana brojnä, rješenja koja potvrđuju vitalnu kreativnost, snagu i sposobnost društvenih potencijala našeg samoupravnog društva
u oblikovanju i izgradnji originalne institucionalne osnove sistema socijalističkog samoupravnog udruženog rada. Taj
sistem postoji, živi i djeluje, a i dalje
se izgrađuje na vlastitim osnovama, bez
obzira na početne teškoće na koje nailazi na svojem razvojnom putu.
Osim toga — nastavio je R. Albreht —
naš sistem socijalističkog samoupravnog
udruženog rada uspješno se hvata u
koštac s proturječnostima suvremenog
društva (državno birokratsko i tehnološko upravljanje). Svladavanje tih proturječnosti što dolaze do izražaja u ostalim socijalističkim zemljama uspješno se može ostvariti samo preobražajem
upravljanja u ime radnika u upravljanje samih radnika. I upravo toga revolucionarnog zahvata mi smo se sa sadašnjim društvenim preobražajem prihvatili i konkretizirali ga u Nacrtu zakona o udruženom radu. S originalnim
Nacrt zakona o udruženom radu dan je u široku jav
nu raspravu, a tim je povodnom urednik »Informatora«
Pavle Šegula zamolio za razgovor predsjednika Komisije
Saveznog vijeća Skupštine SFRJ za pripremu zakona
s područja udruženog rada druga Romana Albrehta. Raz
govor je objavljen u nedavnom trobroju »Informatora«
(28. travnja, 1. i 5. svibnja 1976.) a s dozvolom i Ijubaznošću redakcije »Informatora« taj razgovor objavljuje
mo i u »Našim stazama«.
rješenjima idemo na još neraskrčene
puteve, u proces oslobađanja rada i radnih ljudi znajući da oslobađanje rada
može biti uspješno ako to bude djelo
samih radnih ljudi.
Posebno bih istakao da se aktivnošću
na izgrađivanju osnova socijalističkih
samoupravnih društvenih odnosa i sistema samoupravnog udruženog rada
stalno potvrđuje i jača jedinstvo Saveza komunista i socijalističkih samoupravnih društvenih snaga. Nema sumnje
i sam nacrt ovog zakona isto tako snažno će pridonijeti daljnjem jačanju samoupravnih društvenih snaga dajući im
oslonac, a time i nove poticaje za stvaralački rad u samoupravnoj praksi, na
strateškom usmjeravanju daljnjeg razvoja socijalističkih društvenih odnosa.
PITANJE: što je po vašoj ocjeni posebno važno u predstojećoj javnoj rasODGOVOR: U širokoj javnoj raspravi
0 Nacrtu zakona koja je već počela od
posebnog značenja će biti aktivno sudjelovanje i doprinos radnika u udruženom radu, njihov napor da istovremeno
u praksi provjere rješenja koja su ponuđena u Nacrtu’ zakona. Ova provjera
naime treba da pokaže koja od ponuđenih rješenja treba ponovo ispitati, zašto
1 u kojem pogledu, kako bi se ostvarile
odredbe i intencije iz budućeg zakona i
dao odgovarajući doprinos u izgrađivanju osnove sistema samoupravnog udruženog rada. Pri tome treba ponuditi elemente za moguća usavršavanja odnosno adekvatnije utvrđivanje pojedinih
rješenja sada sadržanih u Nacrtu ovoga zakona.
PITANJE: što treba konkretno poduzeti da bi se ostvarilo još potpunije i
neposrednije upravljanje samih radnika?
ODGOVOR: Za ostvarivanje neposrednog upravljanja samih radnika potrebno je da iz institucionalne osnove društvenih odnosa odstranimo društveno-ekonomske komponente i institucije na
kojima se zasniva i reproducira upravljanje u ime radnika i da ih zamijenimo
s društveno-političkim komponentama
i institucijama koje će biti temelj za
konstituiranje i djelovanje neposrednog
upravljanja samih radnika. Ovaj prijelaz u pogledu upravljanja vrlo je značajan jer predstavlja novu kvalitetu u
razvoju i učvršćivanju socijalističkih sa-,
moupravnih odnosa. Ono znači novi bitni korak naprijed k daljnjem oslobađanju rada i radnoga čovjeka.
Da podsjetim da smo odmah poslije
oslobođenja morali primjeniti revolucionarni etatizam odnosno državni socijalizam kao instrument za istiskivanje i
iskorijenjavanje osnova i uporišta eksploatatorskih odnosa iz vremena predratne Jugoslavije odnosno kasnije održavanih u toku fašističkih okupacija. U
doba državnog socijalizma naša je država u ime radnika upravljala »državnim vlasništvom« kao i uvjetima i rezultatima rada. To je bilo potrebno
zbog zaštite i osiguranja naših revolucionarnih društvenih ciljeva.
Ovo međutim, postaje stvarna opasnost sa zaoštravanjem unutrašnjih društvenih odnosa od trenutka kad revolucionarni etatizam uglavnom ispuni svoj
poVjesni revolucionarni zadatak. Tada
se naime počinje pojavljivati stvarna opasnost da monopol revolucionarnog etatizma preraste u monopol birokratske
i tehnokratske vlasti nad radnicima i
rezultatima njihova rada. Takvu opasnost u sebi nosi svaki oblik upravljanja
uvjetima i rezultatima rada koii se zasniva na društvenom otuđivanju sred-
stava za proizvodnju i rezultata rada od
radnika. U tome je i bitni otpor svih
oblika samoupravljanja daljnjem razvoju društvenih odnosa, tj. prelasku s
upravljanja u ime radnika na neposredno upravljanje samih radnika. A upravo
to u daljnjem procesu znači oslobođenje rada i radnog čovjeka.
PITANJE: Dakle razdoblje revolucionarnog etatizma se ne može — sa stanovišta povjesnog društvenog razvoja —
zaobići?
ODGOVOR: Revolucionarni etatizam
je u socijalističkom razvoju Jugoslavije
— promatrano s aspekta daljnjeg društvenog razvoja — bio razmjerno kratkog vijeka. Već od godine 1936. dalje,
dakle prij« početka drugoga svjetskog
rata. Komunistička partija Jugoslavije
rukovodi odlučnom borbom radnoga naroda za obnovu njegovih demokratskih
prava. Za vrijeme fašističke okupacije
odnosno
narodnooslobodilačkog
rata
Partija je razvila svestranu borbu za
nacionalno i socijalno oslobođenje i već
onda počela izgrađivati demokratsku revolucionarnu vlast na oslobođenim područjima. Partija je dakle već za vrijeme
NOB počela i praktički ostvarivati klasne ciljeve radnih ljudi na najširoj revolucionarnoj demokratkoj osnovi.
Naš sadašnji razvoj i izgrađivanje socijalističkih samoupravnih odnosa i osnova samoupravnoga udruženoga rada
ne predstavlja prema tome danas ništa
drugo nego revolucionarnu povezanost
u razvoju i učvršćivanju demokratskih
društvenih odnosa. Time se omogućuje
i osigurava daljnji razvoj u ostvarivanju
klasnih ciljeva socijalističke revolucije
u pravcu oslobođenja rada i radnoga
čovjeka.
PITANJE: Postignuti stupanj u razvoju socijalističkih samoupravnih odnosa i ostvarivanje cjelovitog sistema
socijalističkog samoupravnog društvenog rada ima dakle svoje osnove i izvore u stvarnoj demokratskoj društvenoj
prirodi socijalističke revolucije njegovane u razdoblju prijeratnog, ratnog i poslijeratnog zalaganja za ostvarivanje
strateških ciljeva socijalizma. Je li tako?
ODGOVOR: Sasvim, s time da to vrijedi i za razdoblje takozvanog revolucionarnog etatizma. Naime, neposredno
prestajanje revolucionarnog etatizma u
sistemu samoupravnog udruženog rada
nije počelo tek s donošenjem Ustava godine 1974. i radom na preobražavan ju
institucionalnih osnova društvenih od-
Teško je iskazati riječima
Gordani Garaj, monteru u „Digitronu” pripala je čast
da Štafetu mladosti pronese kroz Buje.
Gordana Garaj, II monter specijalista u »Digitronu« pronijela je nedavno
štafetu mladosti kroz Buje. Crvenokosa. mirna djevojka koja je tek nedavno
navršila dvije decenije života, jedna od
osamdesetak stanovnika Grožnjana. Prije dvanaest godina doselila je s roditeljima čak iz Travnika. U Bujama je završila i osnovnu školu. Nedugo zatim otišla
je u SR Njemačku gdje je boravila dvije
godine, nakon čega se vratila u Grožnjan
i zaposlila u »Digitronu«. Pokazala se
marljivom radnicom, — što pokazuje i priznanje koje je dobila.
biti no— Nisam mogla ni zamisliti da ću to
biti ja. Jednostavno došao je drug Milorad
Berić i rekao da ću ja nositi štafetu.
U tom trenutku pomislila sam da se
tali, tek sam kasnije postala svijesna da
je meni pripala ta čast. Ne mogu opisati taj osjećaj, njega se jedino može os je10
ćati, ali riječima iskazati je jako teško. Je- duzeće preselilo u Istru morali smo i
dino mogu reći da sam bila neizmjerno
mi za njim. U Grožnjanu smo dobili
sretna.
kuću, pa smo moj brat blizanac i ja završili osnovnu školu u Bujama. Moja
— Vi ste dvanaest godina — s kraćim je velika želja bila da se dalje školujem,
priznanje za vaš rad. Koje ste to pri- ali nije bilo sredstava. Otac je otišao u
znanje dobili? ~
Njemačku, a nedugo zatim smo otišli
majka, brat i ja . .. Obzirom da se nisam
— Prije nekoliko mjeseci primila sam zaposlila bilo mi je teže da se priviknem
priznanje kao primjeran radnik — sa- na tu sredinu pa sam se nakon dvije gomoupravljač. To priznanje za mene ima dine, i to pri kraju 1971. godine, vratila
veliko značenje.
u Grožnjan s majkom, dok mi je brat
ostao sa ocem u SR Njemačkoj. Po po— Vi ste dvanaest godina — s kračim
prekidom u ovom kraju, odnosno u Gro- vratku dala sam molbu u »Digitron« za
zaposlenje. Dobila sam posao. Od onda
žnjanu. Kako ste se snašli?
je prošlo četiri godine. U »Digitronu« mi
— Bez obzira što sam već dulj« vre- je divno samo što mislim da bi trebali
mena u ovom kraju nisam se potpuno
poboljšati
disciplinu.
snašla. Teško je savladati talijanski jezik
koji je u ovom kraju dosta raširen. TaPozdravili smo simpatičnu Gordanu sa
kođer mi je malo teže I na poslu, jer
moje kolcgice govore pretežno sve tali- željom da dobije još mnogo priznanja za
janski. Moj otac bio je građevinski po- uspješan rad.
slovođa, a s obzirom da je njegovo poN. Kušće
OSLOBAĐANJA RADA I 1
RADNIH LJÜDI
nosa i sistema društvenih uređenja u
skladu sa ustavnim načelima i odredbama. Prije punih 25. godina, kad je
donesen Osnovni zakon o privređivanju
u državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane
radnih kolektiva, date su zapravo osno-
Nova kvaliteta u razvoju so
cijalističkih
samoupravnih
odnosa
Taj zakon već je tada pokrenuo proces preobražaja revolucionarnog etatizma u sistem samoupravnog udruženog
rada, u koji je sadašnji ustav unijeo
novu kvalitetu. Mislim, prije svega, na
originalni institucionalni temelj socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa koji omogućavaju da se socijalistički samoupravni odnos društveno-ekonomski i institucionalno konstituira na
novoj osnovi i da tako postane vladajući odnos u društvenoj reprodukciji —
da bude temelj na kojem se zasniva i
iz kojeg izrasta cjelovit i konzistentan
sistem samoupravnog udruženog rada
i društveno-političkog uređenja.
Bitna karakteristika u razvoju socijalističkih društvenih odnosa koji je unio
Ustav i koju sada dalje razvija i razrađuje Nacrt zakona o udruženom radu
jest u tome da sada nije više riječ samo
o razvoju pojedinih sastavnih elemenata socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa i o potiskivanju upravljanja
u dme radnika iz odnosa u društvenoj
reprodukciji u društveno-političkom sistemu, već se radi o tome da radnik u
udruženom radu ovlada cjelokupnom
društvenom reprodukcijom i sistemom
političke vlasti. Ustavno uređenje SFRJ
ne poznaje više ni jedan oblik upravljanja koji bi bio društveno osamostaljen
od radnika u udruženom radu, dapače
svaki takav oblik proglašava protuustav-
rati kao društveni nosilac i upravljač
društvene reprodukcije i društva u cjelini. Naš sadašnji preobražaj dakle sadržava u sebi elemente »demontiranja«
i definitivnog usklađivanja »tradicionalnih« osnova upravljanja u ime radnika. Ipak, naglasio bih da u tome graditeljski elementi izgrađivanja institucionalnog temelja sistema samoupravnog udruženog rada znači bitnu točku
i čini osnovu upravljanja od strane samih radnika.
Oslobođenje rada i radnog čovjeka
može biti djelo samih radnika. Ovdje
mislim oslobođenje rada u cjelini, što
znači i oslobođenje ostalih društvenih
slojeva. Zbog tih komponenti koje nose u sebi preobražaj temelja društvenog
uređivanja uživa stvaralačku podršku
ogromne većine radnih ljudi, jer oni u
oslobođenju rada vide i doživljavaju i
vlastito oslobođenje. Zbog toga u tom
preobražaju aktivno sudjeluju svi rad-
Mogući otpori birokratskih
tehnokratskih elemenata
i
PITANJE: Naši samoupravni demo
kratski odnosi zasnivaju se na zajednič
kom interesu radnih ljudi za daljnje
oslobođenje rada. Koji su, međutim,
osnovni uvjeti za postizanje cilja i kako
spriječiti sva moguća odstupanja i ot
pore onih kojima ne odgovara takav
daljnji razvoj našega društva?
ODGOVOR: Daljnje oslobađanje rada i radnog čovjeka oslanja se na vlast
radničke klase i na društveno vlasništvo na sredstvima za proizvodnju. ProPITANJE: što je, druže Albreht, u ve tiv težnji pojedinaca da razvoj samoupzi s tim u sadašnjem trenutku posebno ravnih demokratskih odnosa i institucija
značajno?
zloupotrebe. Ustav nam daje efikasnu
ODGOVOR: Naš odlučujući korak da- zaštitu. Ustav naime određuje da je
nas jest da sasvim napuštamo društve- protuustavan svaki oblik društvenog
no-ekonomske osnove na kojima se za- odnosa koji bi se zasnivao na otuđivasniva upravljanje u ime radnika i iz- nju uvjeta odnosno rezultata rada od ragrađujemo osnove na kojima će se rad- dnika. Protuustavan je također i svaki
nik u udruženom radu objektivno formi- oblik i način ostvarivanja prava u udru-
Nogometni
reprezentativci
računaju s
„Digitronom”
ženom radu i u društvu kojim bi se tivnu poziciju u društvenoj praksi, dakograničavala ili krnjila jednaka prava i le na obranu monopola državnog apaostvarivanje jednakih prava drugih pod rata u upravljanju.
jednakim uvjetima. Ta se načela dalje
Iz toga proizlazi neosporan zaključak
razrađuju u Nacrtu zakona o udruženom
da radnici u udruženom radu moraju
biti u našim društvenorazvojnim uvjetiPristaše obnavljanja monopola držav- ma demokratski i samoupravno organinog aparata u upravljanju radom i zirani. Tu potrebu objektivno nameće
sredstvima na temelju državnovlasnič- sam društveni karakter udruženoga rakog monopola kod nas, pred još nesa- da u uvjetima društvene imovine, i to
vladanim društvenim proturječnostima je preduvjet da radnici u udruženom
naprosto zatvaraju oči. Iskustva koja radu uspješno ostvaruju svoj društvenosmo stekli u našem dosadašnjem dru- -ekonomski položaj i svladavaju pritisštvenom razvoju nedvosmisleno poka- ke i otpore što ih sa sobom nosi stihija.
zuju da je monopol državnog aparata Neorganizirani
samoupravno-demokrati aparata u organizacijama udruženog ski, dakle pojedinačno, radnici nemaju
rada ne samo nesposoban da uoči pu- dovoljno ni društvene, ni ekonomske, ni
tove i načine njihova razrješavanja već političke snage da uspješno svladavaju
da se i odupire njihovom razrješavanju. spontane pritiske s pozicija ostatka biTa činjenica neminovno razotkriva kon- rokratskih i tehnoloških monopola i
zervativnu društvenu bit opozicije, ko- anarhoidne pritiske koje sa sobom doja se u uvjetima našega društvenog raz- nosi nedisciplina, neodgovornost, nerad,
voja zalaže za obnavljanje monopola ili loš rad koji se pokušavaju kriti iza
državnog aparata.
samoupravljanja.
PITANJE: U kojim se oblicima takav
Radnici imaju potrebnu društvenu
društveni konzervativizam ideološki i snagu da svladavaju pritiske stihije jepolitički ispoljava kod nas?
dne i druge vrste i da uspješno izgraODGOVOR: Zapravo u dvije prividno đuju osnove samoupravljanja kad su
različite koncepcije, dakle uglavnom na društveno-ekonomski i politički čvrsto
dva načina. U vidu staljinističkih kon- organizirani, samoupravno povezani u
cepcija državnovlasničkog centralizma udruženom radu na dohodovnoj osnovi.
ispoljava se neposredno ili posredno s Oni moraju biti organizirani kao političtakozvanim kominformovskim tenden- ka vlast, dakle kao država, kad su orcijama. On, se međutim, ispoljava i u ganizirani kao društveno-politički činiprividnim »ultraljevičarskim« teorijama lac, to jest kad djeluju u Savezu koi shvaćanjima koja propagiraju takozva- munista, sindikatu, Socijalističkom sanu spontanu neinstitucionaliziranu ak- vezu radnog naroda itd. To je posebno
značajno sada u toku široke javne rasciju radnika.
U tim teorijama i shvaćanjima rad- sprave o Nacrtu zakona o udruženom
nicima u udruženom radu poriče se i radu jer treba usmjeriti pažnju radnika
oduzima njihova vlastita samoupravna i na sve te stranputice i pokušaje poorganizacija. U svojim neposrednim po- javljivanja različitih shvaćanja i pritisljedicama to opet znači da se neminov- saka koji se s vremena na vrijeme pod
no mora pojaviti državna prisila kao vidom borbe za veću demokratičnost
jedini činilac za svladavanje društveno- pojavljuju a u stvari potiskuju samoup-ekonomskih proturječnosti koje se na ravljanje radnika na područje stihijske
određenom stupnju razvoja materijal- spontanosti. U praksi to znači slabljenje
ne osnove društva objektivno rađaju. demokratske samoupravne organiziraTo znači da se u stvari ova »ultraljevi- nosti radnika i protiv takvih pojava vačarska« teorija svodi na istu konzerva- lja se boriti i energično ih sprečavati.
Kako se upravo u vrijeme održavanja proljetnog zagrebačkog velesajma u Zagrebu igrala i utakmica nogometnih reprezentacija Jugoslavije i Walesa u natjecanju za
Kup nacija »Digitron« je »povukao« jedan dobar propagandni potez — pozvao je na velesajam, na svoj štand, sve naše reprezentativce i vodstvo puta i uručio im džepna računala. Jasno je da je dolazak nogometaša izazvao veliku gužvu no, to očito nije smetalo naše igrače da razgledaju izložbeni prostor »Digitrona«. Na slici (lijevo) komercijalni
direktor »Digitrona« Lucijan Zužić uručuje naše računalo saveznom kapetanu Anti Mladiniću. Pokraj selektora je Josip Katalinski, a u pozadini se vide trener Milan Ribar i
maser Aranđelović. Na slici (desno) skupina nogometaša u društvu s našom domaćicom
isprobavaju točnost naših računala. Slijeva: Jerković, Džajić, Petrović, Mužinić i Vukotić.
Otišli
I OOUR »STRUČNE I USLUŽNE
DJELATNOSTI
11
Satirički komentar
*
„Mali zeleni“ u Grožnjanu!
*
*
4
4
*
*
4
4
4 Postoje opravdane sumnje da „mali zeleni“ - ako su se iskrcali - papaju kompote, da
4
* se igraju eci peci pec sa strujom i gnjurca u toploj vodi.
* Da li ste ikad pomislili na domirka. I njega upitah što je?
Nekoliko dana kasnije opet sam
to je već učinjeno i to — kako mi
4lazak bića s neke druge planete?
— Ne znam. Nestalo struje
sreo još blijede i izmorenije.
reče jedan vaš radnik iz »Lado4Sigurno jeste. No, svi smo vjero— Znaš, otkrilo se što je —
nje« — bez znanja Radničkog sa4jatno taj njihov doiazak zamiš- kako. Ništa nije pokvareno, sve rekoše mi — ali je još gore. vjeta. Je li rješenje u jelu i piću
4
je u redu, bar što se prostim o- — ?
za »vanjske« goste? Mislim da niljali na različite načine. Netko je
— Struj;
pomislio na osvajačku invaziju, kom vidjeti može, a struj
je iskopčana. Netko je. I tako rijetko koji u vašu »Lajetla ipak nema. Sve radimo
strujni krug prekinuo stavlja- donju« zaluta,
kad bi cijene bimraku. Događaju se
neke čudne, njem kartončića u osigurače. Boj- le još veće nitko
ni slučajno ne bi
leri su pokvareni također vrlo zalutao,
neobjašnjive stvari.
Dan, dva kasnije sretoh i trećeg. prepredeno
Do zaključenja lista nisam usJok mislim si nema pjG saznati ništa podrobnije o e— Gotovo. Selim iz »Ladonje«
duhova. U to ne vjerujem. Ali što ventualnom dolasku bića s dru— zamuckuje. —Nestalo i vode.
bi se recimo dogodilo da su do- ge planete. Bilo bi mi pomalo i
dljivi ili nevidljivi, hoće li biti p05injem da vjerujem u duhove.
šla neka bića s druge planete. To
tih »malih zelenih« da
Pfk golema ču- ni neka bića s druge planete.
čini k* ipak bilo stvarnije od duhova tjeli u Grožnjanu, jer tako ne bi
dovišta za koje je čovjek veličine >>ma]e zelene<-.
Na primjer »mali zeleni«. Možda dobili stvarnu sliku našeg svijemrava. Hoće li govoriti, jodlati, da je počelo još' od ’kompot
lajati ili tako nešto. I kako će o- ^
Zaista u »Ladonji«, kako ta £)a su kojim slučajem stvarno
kolega, ni gostiju više došli
bavi jati nuždu?
Ladonju« mislili bi
— Da. Od kompota. Prije ninema. Možda »mali zeleni «imaju uu nas
Ako se pitate zašto ovakav una sve gostione tako prazne,
smo imali ni jednu večeru, na neku moć kojom tjeraju goste.
vod, odmah ću vam odgovoriti:
mislili
bi
da
čovjek nije društven.
primjer, a da nije bila dobra i
postoji opravdana sumnja da su
To bi moglo biti. Možda »mali \ to njje istina što i sami znate
raznolika. Prvi je nestao desert. zeleni« papaju i kompote,
»mali zeleni« — nazovimo ih tako
Sjećam se jedne večeri rečeno je
Unas
po
jedna birtija svakih sto
mali zeleni« vole igrati
nedavno iskrcali u Grožnja
bit će kompot, a kompota nema.
eci peci pec sa strujom i gnjurca metara i svaka puna, i u radnom
Eto prije
nekoliko dana susreo KT , T
. . XT.
pojavio. Ni
. j J v j , .. . Nestao. I vise se mie
vremenu.
s vodom, možda ih to jednostavsam jednog vašeg radnika koji je
on, ni nešto slično. Pitam se
Što u »Ladonji« nije tako ili
no zabavlja ili se možda tako hrasmješten u »Ladonji«, vašem hošto i kako. A onda sve ostalo.
su zaista krivi nekakvi »mali zene. Hmm? Neće biti. Sve to skutelu. Jadnik sav se trese. Ne znam
Počeli nestajati i gosti, pa struja,
pa sigurno ima neki ovozemalj- leni« ili pak postoji neko
od straha ili zime.
pa voda.
ski, stvarni razlog. Možda je po- maljsko saznanje,
— Što je — pitam.
— Ne budi blesav, nema duho- stalo preskupo održavanje objek— Sumnjivo! Iz sobe jednostaDo čitanja
pravite paniku
vno nestala pećica. Nitko ne zna va, nema »malih zelenih«. Što ne ta, pa je uvedena prisilna štednja. Ali tko bi ju na taj način
tko ju je odnio. A soba zatvore- ispitate stvar.
— Ispitali smo. Nitko ne zna
mogao sprovesti? Možda bi trebana. Marsijanci!
otišao je lo povećati mjesečne pristojbe
— Sretoh kasnije i drugog iz ništa. Dosta
sav očajan.
hranu našim radnicima? No,
»Ladonje«. Vidim crvene mu oči,
4
4
*
4
*
4
*
*
4
4
4
+
4
4
na miroljubivo uspostavlja4 netkokontakta
sa »susjedima«, net4 nje
ko je »u problem« ulazio i detalj4nije. Na primjer kako će izgle4 dati bića s druge planete i hoće
4 li uopće izgledati, hoće li biti
*
4
4
4
*
4
4
4
4
4
*
4
4
*
*
4
*
4
*
4
4
4
4
*
4
*
*
4
4
4
*
*
*
4
*
4
2
tata Makso
3
QV
Q
*
16
H
b
0
Q
L*
Ime i prezime:
9
0
if
4
*
*
*
0
o
vi
Ö
u
©
Dragi čitatelji
0)
VODORAVNO: . Duboki pjevački gli
, 5. Kratica za narodnooslobodilački pokret«, 7. Sport na ;hij<
snijegu,
Izgovori, ispriča_
vanja, 13. Kradljivac, probisvijet, 15 Auto-oznaka za Split,
ziv pasmine polukrvnih konja, li.
od Amsterdama, 18. Naš najbolji '
tivac, dobitnik »Trofeja Digitron - kao najbolji
ske 1974/75. godine, 22. Najzdravije piće. 23. Depozit, 24. Naša industrija nafte, 26. Istaknuti igrač i strijelac čačanskog »Bcrca«,
Radmilo, 28. Pokazna zamjenica (ž .rod), 29. Grad i luka u sjevernoj Francuskoj, 31. Južnoamerička domaća životinja, duge dlake,
preživač, 32. Sat, dobnjak, 34. Čovjek koji nešto rješava na silu,
snagom, 36. Još kako, 38. Omotati, zaviti. 39. Pučki izraz za lisca,
40. Antička govornica na forumu u Kimu. ukrašena kljunovima
brodova. 42. Inicijali Sergej a Jesen jina. 43. Naziv za ansambl od
osam članova. 45. Sredstvo za postizanje željenog cilja, 47. Visoka kapa opšivena naokolo krznom ,a na vrhu sukoom, svilom ili
kadifom (tur.), (................k), 48. Slučajno doći, navratiti.
OKOMITO: 1. Vrsta kolača od jaja, šećera i brašna, 2. Nauka i praksa letenja svemirskih letjelica, kozmonautika. 3. Auto-oznaka za Slavonsku Požegu, 4. Ime čehoslovačkog karikaturiste i filmskog radnika Trnke (1912.), 5. Analfabetizam, 6. Naš dugogodišnji istaknuti košarkaški reprezentativac novi član »Kvarnera«, 7. Izbavljati, 8. Naziv grada, rijeke i jezera u Finskoj. 9. Otok
na jadranu s istoimenim mjestom. 11. Rudarsko naselje i ugljenokop u Istri, 12. U kojem pravcu, 14. Nekome po volji raditi, 19.
Žensko ime (Edlta), 21. Planinski predio u sjeveroistočnoj Istri.
25. Nota solmizacije, 27. Gradić u dalmatinskoj zagori, 29. Teška
bolest, 30, Tijesno, uzano, 33. Ostatak (osobito ostatak tkanine),
35. Grad u Sjeverozapadnom dijelu SSSR-a, na lijevoj obali rijeke
Uftjuga, 37. Albanska srednjovjekovna kneževina, nastala poslije
Spje'
12
*
*
*
*
*
Nagradna križaljka
Nakon duljeg vremena evo opet nagradne križaljke.
Nagrada je izbor kompozicije u našoj radio emisiji -Među
radnicima Buje-exporta-, Sto se svake prve subote u
mjesecu u 14,30 sati emitira na valu Radio-Pule. I jedna
novost: ne trebate nam slati rješenje cijele križaljke, već
samo rješenje pod 18. vodoravno, dakle ime i prezime našeg istaknutog košarkaša, jednog od dobitnika »Trofeja
Digitron*. Ispišite rješenje na priloženom kuponu, upišite svoje ime i prezime i osnovnu organizaciju u kojoj radite, adresirajte na adresu »Buje-export «Buje (za -Naše
staze«) i čekajte izvlačenje. Ukoliko se pokaže dovoljno
zanimanje i dalje ćemo nastaviti s nagradnim križaljkama.
L>-%
0
KUPON
8
0l*
i*
4
p
r
u
*
JŠ
©
&
©
0) Ö
M)
O
5}
6
i
o
O
i*
ii
4
4
k'k
10
U
*
*
*
»NAŠE STAZE«
list poduzeća
kolegij
Krešo Cu tu rilo, Stanko
Janić, Nikola Jurić, Nada
<će, Josip Kvaranta,
Ruža Matticchio, Dušan
Rafaelić, Ivan Štiglić, Ol
ga Visković-Mandić, Tomica
Vuković,
Mirjana
Zorić i Lucijan žužlć.
Glavni i odgovorni
urednik:
NIKOLA JURIC
Izdavač:
OOUR »Glas Istre« —
Pula
Tisak:
OOUR
Tiskara
Keršovani«, Pula
»Otokar
su osnovnog poreza na
promet rješes»J*m Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1972.
jedanput mjesečno.
GODINA IV
BROJ 4
NAŠE STAZE
Prodaja
ispod
plana
Gradse
KMstanova
• U Bujama su počeli radovi na rea- « Radovi će potrajati
lizaclji urbanističkog plana „Rudine“ prvi stanovi bit će useljivi u veljači
slijedeće godine
Potrebno je
poduzeti hitne
mjere na planu
prodaje zbog
društveno
ekonomskih I
drugih posljedica koje ovo
stanje može
izazvati
1) Nacrtu zakona
o udruženom radi
• Dohodak pod kontrolom radnika • Prava, obaveze i odgo
vornosti radnika • Kad može prestati radni odnos
u
dvije godine, a
Savez komunista i javna rasprava o Nacrtu zakona o
udruženom radu
Nakon javne rasprave o Nacrtu
novog Samoupravnog sporazuma o
udruživanju osnovnih organizacija u
radnu organizaciju „Buje-export“
Pripremljeno uUsvajanje 21. lipnja
složenu akciju
Javna rasprava o Nacrtu zakona o udruženom radu počela
je ovih dana u organizacijama
udruženog rada, društveno-političkim i društvenim organizacijama, samoupravnim organizacijama i zajednicama — na svim
mjestima na kojima je neophodno voditi bitku za nove socijalističke samoupravne odnose.
Od ove kompleksne društvene
akcije očekuje se da dogradi i
u praksi provjeri rješenja ponuđena u Nacrtu zakona.
Predloženi dokument, kako
se ocjenjuje, nesumljivo je značajan doprinos ekonomsko-pravnoj razradi opredjeljenja i načela koja su jasno definirana u
Ustavu i dokumentima Desetog
kongresa Saveza komunista Jugoslavije. Međutim, predviđena
rješenja neće sama po sebi biti
dovoljna da se automatski riješe svi problemi koji će neizbježno nastajati pri ostvarivanju
međusobnih prava i odgovornosti radnika u samoupravno udruženom radu.
Zbog toga, organizirana javna diskusija o udruženom radu,
postavljena na najširoj demokratskoj osnovi, mora biti istovremeno i društveno-politička
akcija u kojoj će se radnici i radni ljudi upoznati i izjašnjavati
0 predloženim rješenjima, provjeravali, dopunjavati odredbe
1 stvaralački ih primjenjivati u
praksi.
Za takav tok javne rasprave
veliku odgovornost imaju sve
organizirane socijalističke snage,
prije svega Savez komunista i
Savez sindikata.
To članstvu i organizacijama
Saveza komunista nalaže i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije koji ih je na
nedavnoj sjednici obavezao da
se aktivno uključe i angažiraju
u.pvoj društveno-političkoj akciji, kao pokretači, organizatori
i nosioci političke inicijative, da
usmjeravaju i mobiliziraju radne ljude i građane.
Savez komunista treba istovremeno registrirati, fiksirati i
analizirati sve idejno-političke
akcije, tendencije i manifestacije koje su od značaja za vođenje akcije. To, pored ostalog,
podrazumijeva i suprostavljanje
pokušajima da se pojedina rješenja ospore s pozicija tuđih
Savezu komunista kao i tendencija koje teže usporavanju procesa izgradnje novih odnosa i
vode u pasivnost.
Već prvi koraci u dosadašnjoj
diskusiji pokazuju da bi bilo
pogrešno u tako složenu akciju
ući bez odgovarajućih priprema. To je potrebno prije svega
zbog toga da javna diskusija
ne ostane u klasičnim okvirima
raznih mišljenja i formalno pravnog usaglašavanja novih prijedloga i sugestija. Neophodno je
odmah
pristupiti
utvrđivanju
odgovarajućih programa i planova rada, ali se pritom kloniti
opasnosti da se tako ne iscrpi i
cjelokupna akcija, odnosno da
se to što je predviđeno ne sprovede u djelo.
2
U zaključcima Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije ukazuje se i na »prevashodni značaj iđejno-političkog
osposobljavanja članstva i organizacija Saveza komunista i svih
radnih ljudi za ostvarivanje idejno-političke suštine daljeg
razvoja socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa razrađenih u Nacrtu zakona o udruženom radu«. Zbog
toga, kaže se dalje, treba razraditi i ostvariti odgovarajuće
programe idejno-političkog osposobljavanja i djelovanja Saveza komunista, koji moraju
Na posljednjoj sjednici Radničkog savjeta OUR-a koja je
održana 17. svibnja ove godine, konačno je utvrđen nacrt
novog Samoupravnog sporazuma o udruživanju osnovnih
organizacija u radnim organizacijama »Buje-export« Buje.
Tekst tog nacrta, prema zaključku Radničkog savjeta, uručen
je svakom pojedinom radniku 24. svibnja ove godine, a tim
je danom započela i javna rasprava o tom našem osnovnom
aktu po kojem će se urediti samoupravni odnosi u našoj
radnoj organizaciji.
Rasprava o nacrtu, organizirana putem sindikalne organizacije i drugih društveno-političkih organizacija u okviru
svake osnovne organizacije udruženog rada ima završnu zakonom utvrđenu fazu — usvajanje prijedloga na zboru radnika. Ta završna faza morala je biti gotova najkasnije do
10. lipnja ove godine. Do tog roka svi zborovi radnika morali
su usvojiti prijedlog Sporazuma, donijeti o tome odgovarajuću odluku, kojom ujedno radnici određuju i dva predstavnika za potpisivanje Sporazuma.
Verifikacija usvajanja Sporazuma i svečano potpisivanje
obavilo bi se najkasnije 21. lipnja ove godine na sjednici
Radničkog savjeta OUR-a (op. ur. list je zaključen prije tog
datuma — još 10. lipnja — pa vas ne možemo informirati da
biti usaglašeni s neposrednim
zadacima, mjestQm i ulogom
SK. Pri tome treba koristiti
postojeće bogatstvo svih oblika i metoda ideološkog rada.
Zadaci komunista ne iscrpljuju se njihovim izvršavanjem
unutar partijskih organizacija.
Njihova obaveza je, također,
da djeluju u svim društveno-političkim
organizacijama
u
zajednicama kako bi rasprava
bila konstruktivna i kritična s
pozicija programskih ciljeva SK
ugrađenih u Ustavu i odlukama
Desetog kongresa SKJ.
li su rokovi poštivani).
Ovako predviđen tok postupka usvajanja i zaključivanja
Sporazuma mogao bi se ostvariti uz pretpostavku da na predloženi tekst neće biti primjedbi i zahtjeva za korekcije. Ako
se od strane zbora radnika podnesu zahtjevi za korekcije
onda ti zahtjevi moraju biti hitno dostavljeni svim ostalim
zborovima radnika i s njihovim stavovima prosljeđeni Radničkom savjetu OUR-a radi usaglašavanja i definiranja konačnog teksta pojedinih odredbi. Nakon toga zborovi radnika
donijeli bi konačnu odluku.
-A-
Posliie dvogodišnjeg iskustva u radu Titovog fonda
sram
Poslije dvogodišnjeg iskustva u radu
ranje koje se s pravom očekuje od ovih
Titovog fonda za stipendiranje mladih ramladih ljudi, a koje je dosad često izodnika i radničke djece, sigurno je da bi
stajalo zbog nesnalaženja i nedostatka vreu buduće većinu Titovih stipendista tremena kako bi se nadoknadilo ono što je
balo da čine mladi radnici. Tako bi sadašnji odnos jedan prema četiri u korist djepropušteno.
ce iz radničkih porodica trebao biti obrNa godišnjoj skupštini ukazano je i na
nut ili bi barem većinu stipendista trebali
sačinjavati radnici. Za sada je to slučaj
odgovornost Titovog fonda prije svega u
jedino u Hrvatskoj, koja inače sama daopćinama čija se briga o stipendistima ni
je preko polovinu od 1056 mladih radnika
u kojem slučaju ne bi smjela ograničiti
stipendista, koliko ih zasad u zemlji prisamo na davanje novčanog iznosa i ničeg
ma stipendiju iz Titovog fonda.
Kao uzrok za ovakvu situaciju spomiPored ovoga čine se koraci kako bi se
njan je na godišnjoj skupštini ovog Fonregulirao status mladih radnika stipendida održanoj uoči Dana mladosti u Beosta jedinstveno u cijeloj zemlji. Po svemu
gradu, nereguliran status radnika koji sa
sudeći ovim ljudima radni staž ne bi preodlaskom na školovanje gube sva prava
A A s t a - > a o sa odlaskom na školovanje nego bi
koja su ostvarili po osnivanju radnog od"WwWWwwwWWwWwW tekao i dalje, a sva prava radnik bi ostvanosa. Ne samo što im prestaje teči radni
rio isto kao da je u radnom odnosu. Za
sebi, s obavezom da sustigne svoje dru- uzvrat radna organizacija bi imaia veći
staž, već gube i pravo na zdravstveno osigove koji su imali tu sreću da na fakultet nego dosad utjecaj na opredjeijivanje mla.
guranje za članove svojih porodica,
povratak u radnu sredinu po svršetku ško- dođu direktno iz školske klupe, odnosno dog radnjka za izbor studija koji bi se
sistematskim znanjem bez praznina ko- obavio viäe u skIadu potreba radnog kolovanja nitko
: osigurava.
radnik po pravilu
lektiva, a ne isključivo želja radnika. No,
Pored ovih objektivnih teškoća postoje
u svakom slučaju vodilo bi se računa i
i one subjektivne prirode koje čovjek moPa ipak, ako takav radnik, unatoč :
o sklonostima.
že doživljavati još bolnije. Iako je i do
l u pokaže dobar uspjeh, čak bolji od
sada bila praksa da radnika za stipendiju talih stipendista Titovog fonda, a
Najpozitivnije što se dosad pokazalo u
uglavnom predlaže njegov radni kolektiv slučaj u republici Hrvatskoj, onda
dvogodišnjoj praksi Titovog fonda je čipravom može govoriti
zaista izvanred- njenica da je došao do izražaja klasni eleili omladinska organizacija, deiavalo se
da oni ipak nisu pokazivali dovoljnu sprenim kvalitetima tih ljudi koji
potpunosti ment u obrazovanju, da se pokazalo kao
mnost da to učine. Tako je sve ostalo pre- opravdavaju čast i povjerenje koje im je moguće obrazovanje iz rada i uz rad što
pušteno manje-više inicijativi radnika po- društvo ukazalo dajući im ovu stipendiju, utire puteve za savladavanje jaza izmejedinca, počevši od toga hoće li se uopće Ovakvi uspjesi ne oslobađaju, međutim, đu umnog i fizičkog rada. U tom smislu
prijaviti na natječaj pa do izbora fakulte- društvo od pojačane brige za ove mlade Titov fond je prethodnica reforme obrata i pripreme za polaganje prijemnog is- ljude, što je jedan od zaključaka godišnje zovanja, označava osnovna stremljenja raskupštine Fonda. Stvaranjem boljih uslo- dničke klase
pita. A kada bi ipak preskočio s\
ovom trenutku i njenu
njihovo studiranje, omogućilo bi i
rješenost da postane vodeća snaga u drupreke, onda bi se mladi radnik-student
često našao u vakumu, prepušten
njihovo veće društveno-političko angaži-
• Nereguliran status
radnika koji sa odlaskom
na školovanje gube
prava koja su ostvarili
po osnivanju radnog
odnosa jedan je od bitnih
uzroka premalog broja
radnika stipendista
Rad
organa
upravljanja
Iz informacije koju je Kazimir Lazarić,
šef službe plana I analize podnio na
sjednici RS „Buje-exporta“
PRODAJA ISPOD PLANA
»Ostvarena dinamika realiza
cije (prodaja robe) u razdoblju
od 1. siječnja do 30. travnja
1976. godine znatno je niža od
planirane dinamike za isto raz
doblje kod večine osnovnih or
ganizacija udruženog rada i do
stigla je kritičnu točku. Njeno
ostvarenje je niže čak od ostva
renja u istom razdoblju 1975.
godine.
Za sanaciju ove ozbiljne situ
acije i ovom prilikom upozora
vamo da je nužno potrebno po
duzeti hitne mjere na planu pro
daje većim angažiranjem prodaj
nih službi u osnovnim organiza
cijama udruženog rada i OOUR-u
»Trgovina« zbog društveno - ekonomskih i drugih posljedica
koje ovo stanje može izazvati
(nelikvidnost,
porast
troškova
poslovanja, gubici, ostvarenje osobnih dohodaka ispod razine
grupacije i dr.).
Istovremeno je potrebno an
gažiranje
činilaca, ocjena objektivnih i
!_Z_
caos-a'JžiJ'.Tvo
subjektivnih razloga i informiranost svih zaposlenih u organi
zaciji udruženog rada.«
Ovo je bio uvodni tekst informacije koju je Kazimir Lazarić
šef službe plana i analize podnio
na nedavnoj sjednici Radničkog
savjeta (17. svibnja) i kojom
je informirao članove Radničkog
savjeta o kretanju realizacije
odnosno prometa u prva četiri
mjeseca ove godine. Drug Lazarić podnio je i pismeni izvještaj
u kojem je i komparacija s planom za prva četiri mjeseca ove
godine kao i usporedba s ostvarenjem u istom vremenu prošle godine. Ovo posljednje iz razloga — kako je rekao drug Lazarić — da se eventualno ne pomisli kako je plan za ovu godinu predimenzioniran.
Iz uvodnog teksta vidljivo je
da je situacija vrlo ozbiljna što
potvrđuju i brojke. Dinamika
realizacije — prodaje po OO
UR-ima za prva četiri mjeseca
ove godine (u starim dinarima)
vidljiva je iz priložene tablice.
Isto tako relativna komparacija ostvarene realizacije za prva
četiri mjeseca 1976. i 1975. prema planu za prva četiri mjeseca 1976. prikazana je i grafički.
I 1 Plan I-IV 1976 *
Ostvarenje I-IV 1975
II1111 Ostvarenje I-IV 1976
„INDUSTROCHEM" TRAZI OD
..DIGITRONA“ 343 MILIJUNA!
Na nedavnom sastanku Radničkog savjeta »Buje-exporta« OOUR »Industrochem« iz
Pule podnio je slijedeći predložak:
Radničkom savjetu OUR-a
Prema zaključnom računu za 1975. godinu, nakon obavljene podjele imovine odnosno diobene bilance, OOUR »Industrochem«
potražuje kratkoročna sredstva od OOUR-a
»Digitron« u iznosu od 3,458.869,80 dinara.
Prema članu 61. Zakona o osiguranju plaćanja između korisnika društvenih sredstava OOUR »Digitron« bio je dužan da u
svom popisu obaveza per 31. prosinca 1975.
godine upiše i obavezu prema OOUR-u »Industrochem« Pula.
Do 30. travnja korisnik društvenih sredstava (OOUR »Digitron«) bio je dužan dati
nam instrumente plaćanja. S obzirom da
do tog datuma nije podmirio svoju obavezu krajnji rok dospjeća produžio se za 90
dana od 30. travnja. Kako do danas svoju
obavezu OOUR »Digitron« nije izvršio OO
UR »Industrochem« će morati podnijeti prijavu SDK po članu 65. po kojem za nepodmirenu obavezu SDK mora izdati nalog na
teret računa OOUR-a »Digitron«.
U slučaju da »Industrochem« ne izvrši
prijavu kažnjava se od 5.000,00 do 200.000,00
dinara, ako ne izda nalog za naplatu potraživanja. OOUR »Digitron« također plaća istu kaznu zbog toga što nije prijavio svoju
obavezu do per 31. prosinca 1975.
Odgovorno lice kažnjava se sa 5.000,00 do
20.000,00 dinara za iste prekršaje.
Moli se Radnički savjet OUR-a da zatraži
od odgovorne osobe u OOUR-u »Digitron«
da tu svoju obavezu podmire u roku od 8
dana.
OOUR »Industrochem« Pula
Traženje »Industrochema« proslijeđeno je
Odboru za poslovnu koordinaciju na rješa-
Odluke i zaključci s 13. sjednice Radnič
kog savjeta „Buje-exporta“
Realizacija upozorava
Ostali prisutni: Tomica Vuković, Zivko Rakovac, Marijan Ferlin,
Nevio Frontel, Mihovil Rovis, Kazimir Lazarić, Jovan Milašinović,
Drago Kresina, Nevio Zupanić, Nereo Butković, Slavko Pjerov, Jo
sip Smoković, Aldo Grbac, Nikola Jurić, Josip Kvaranta, Mario
Knapić, Marijan šimenko.
Ovjerovitelji zapisnika: Anton Pačić, Mihajlo Barcal.
Zapisničar: Jasminka Jurić.
Za rad na sjednici predložen je i prihvaćen slijedeći dnevni red:
1. Zapisnik o radu Komisije za pregled poslovanja firme »Italproduct« S. R. L. Milano.
2. Prijedlog odluke o zaduživanju kod Ljubljanske banke — Ljubljana.
3. Prijedlog nacrta SAS-a o udruživanju.
4. Prijedlog Pravilnika o čuvanju tajnih podataka narodne obrane.
5. Prijedlog Pravilnika o nošenju službene uniforme.
6. Informacija o kretanju realizacije — prometa, te financijske
problematike.
Dopuna:
6.b) Financijska problematika OOUR-a »Industrochem«.
RASPRAVA
1. točka
Radnički savjet OUR-a »Buje-export« na jednoj od svojih sjednica
imenovao je komisiju za praćenje poslovanja firme »Italproduct«.
U komisiju su imenovani Tito Germin, Nevio Frontel i Drago Kresina. Ovom prilikom, komisija je prezentirala članovima Radničkog
savjeta zapisnik o svom radu.
U tom zapisniku obrađena su statusna pitanja, kadrovska situacija, stanje po rezultatima rada do 30. rujna 1975., osvrt na zapisnik o pregledu poslovanja firme (zapisnik od 18. listopada 1974.),
kao i poslovna orijentacija firme. S tim u vezi Tito Germin istaknuo
je i mišljenje komisije prema kojem bi se trebalo odrediti osnovu
i principe ove firme, te možda čak oformiti neko tijelo ili radno
mjesto koje bi pratilo i koordiniralo radom firme, bilo spona između firme i matične kuće.
Zaključkom je jednoglasno prihvaćen zapisnik o radu komisije za
pregled poslovanja firme »Italproduct« Milano.
2. točka
Radničkom savjetu je predloženo da odobri zaduženje kod Ljubljanske banke u iznosu od 100.000.000 Lit. po osnovi izdavanja devizne garancije za »Italproduct« S. R. L. Milano, sa garancijom do 15.
travnja 1976.
Prijedlog je pozitivno riješen i obzirom da ga je odobrila većina
članova (uz 2 glasa suzdržana), te je o tome donesena odluka.
3. točka
Prijedlog samoupravnog sporazuma (SAS) o udruživanju osnovnih
organizacija udruženog rada u radnu organizaciju »Buje-export«
prezentiran je Radničkom savjetu uz sve dopune, napomene i izmjene koje sugerira komisija za izradu SAS-a.
Tekst SAS-a izradio je Tomica Vuković, direktor sektora za opće,
kadrovske i samoupravne poslove u Radnoj zajednici »Stručne i uslužne djelatnosti«. Na analizi teksta radila je već spomenuta komisija sastavljena od po dva delegata iz svakog OOUR-a, s predsjednikom Miroslavom Medvedom.
Pored toga, za rad na utvrđivanju nacrta teksta, odnosno razrade
teksta SAS-a o udruživanju — konkretno o pitanju odgovornosti za
obaveze u pravnom prometu, tj. odgovornosti za pokriće poslovnih
gubitaka, te o pitanju opravdanosti postojanja institucije interne
banke — angažirana je financijska služba poduzeća.
Radnički savjet prihvatio je nacrt teksta SAS-a o udruživanju i
utvrdio rokove koje treba poštivati kako bi isti stupio na snagu u
što kraćem vremenskom razdoblju.
Zaključeno je da se tekst nacrta SAS-a sa svim utvrđenim dopunama, izmjenama i korekcijama do ponedjeljka 24. svibnja 1976. godine podijeli radnicima. Do 5. lipnja 1976. godine zaključno isti treba
biti raspravljen na Zborovima radnika svih OOURa, kako bi se do
12. lipnja 1976. godine mogla obaviti eventualna potreba usklađenja.
Konačno, 15. lipnja 1976. godine na sjednici Radničkog savjeta OIJR-a
»Buje-export« SAS o udruživanju osnovnih organizacija udruženog
rada u radnu organizaciju »Buje-export« trebao bi biti potpisan.
4. točka
Prijedlog Pravilnika o čuvanju tajnih podataka narodne obrane
OUR-a »Buje-export« sa svojim OOUR-ima i radnim zajednicama
obrazložio je Josip Smoković.
Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
6. točka
Kazimir Lazarić informirao je članove Radničkog savjeta o kretanju realizacije — prometa osnovnih organizacija udruženog rada
u sastavu OUR-a »Buje-export«, za razdoblje od siječnja do travnja
mjeseca 1976. godine upoređujući sa stanjem u istom razdoblju prošle godine. Iz navedenog se nameće činjenica da je stanje vrlo loše
i nužno je poduzeti hitne mjere kako bi se ono popravilo. Vezano
uz informaciju Kazimira Lazarića donesena je odluka da se amortizacija osnovnih sredstava obračunava po propisanim minimalnim
stopama amortizacije. Za provođenje ove odluke zadužuje se knjigovodstvo osnovnih sredstava. Ova odluka stupa na snagu odmah,
a primjenjuje se sa 1. siječnja 1976. godine.
Drago Kresina, v. d. financijski direktor informirao je prisutne
o konkretnoj financijskoj problematici poduzeća.
Vezano uz ovu točku OOUR »Industrochem« je uputio Radničkom
savjetu poduzeća molbu u kojoj traži da OOUR »Digitron« podmiri
svoju obavezu prema OOUR-u »Industrochem« u roku od 8 dana.
Obaveza se sastoji u tome da po izvršenoj podjeli imovine OOUR
»Industrochem« potražuje od OOUR-a »Digitron« kratkoročna sredstva u iznosu od 3,438.869,80 dinara.
Na kraju poduže rasprave u kojoj su sudjelovali: Kazimir Lazarić, Drago Kresina, Mihovil Rovis, Nevio Frontel, Zivko Rakovac,
Ivan Štiglić, Josip Kvaranta, Pavle Gašparac, Jovan Milašinović, Marijan Ferlin i Tomica Vuković, zaključeno je da se predmetna pitanja i problemi rasprave na Odboru za poslovnu koordinaciju u
roku od 8 dana — tj. do 24. svibnja 1976. godine. Tom prilikom
Odbor za poslovnu koordinaciju treba dati smjernice prema kojima
bi se trebalo postupiti kako bi se sadašnja situacija i problemi ve?ani uz nju što prije i što povoljnije riješili.
0 Nacrtu zakona o udruženom radu
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
f
*
*
*
*
*
f
*
*
*
*
čine na osnovu precizno utvr
đenih pokazatelja navedenih u samo
upravnom sporazumu i zakonu.
Radnici osnovne organizacije, navo- I
di se u Nacrtu zakona o udruženom
radu, najmanje jednom u šest mjeseci
moraju biti obavješteni o korištenju :
njihovih sredstava udruženih u raz
nim zajednicama, bankama ili finan
cijskim organizacijama. Inače, po isteku svakog tromjesečja sastavlja se
periodični obračun osnovne organiza- I
cije, a na kraju poslovne godine za
vršni račun. Za točnost podataka od
govaraju poslovni organi ili odgovara
juća služba osnovne organizacije, od- i
nosno stručna organizacija kojoj je po- j
vjeren posao. Periodičan, odnosno za
vršni račun osnovne organizacije us
vaja radnički savjet.
Na osnovu informacije i izvještaja
o tromjesečnim rezultatima rada i po
slovanja, radnici osobnim izjašnjava
njem donose odluku o privremenoj
raspodjeli ostvarenog dohotka, a na
kraju poslovne godine i odluku o nje
govoj konačnoj raspodjeli.
Ako u osnovnoj organizaciji ne mo
gu osigurati osobne dohotke, ili kontK
nuitet u reprodukoiji i redovno poslo
vanje, radnici osnovne organizacije su
dužni da donesu program mjera za ot
klanjanje tih poremećaja. Ako oni to
ne učine, onda je dužnost organa upravljanja u radnoj organizaciji ili os
novnoj organizaciji udruženog rada u
čijem je sastavu osnovna organizacija,
da zatraže od radnika u osnovnoj or
ganizaciji da donesu program i poduz
mu mjere za otklanjanje poremećaja.
To isto pravo ima nadležni organ dru
štveno-političke zajednice.
U slučaju da nakon toga, u roku od
30 dana, radnioi u osnovnoj organiza
ciji ne donesu program ili ne preduzmu mjere za otklanjanje poremećaja,
skupština društveno političke zajedni
ce može po predviđenom postupku
odrediti mjere koje se poduzimaju u
slučaju društvene zaštite samouprav
nih prava i društvene svojine.
* Poslovanje s gubitkom
Nacrt zakona o udruženom radu oba
vezuje radnike u osnovnoj organizaciji
koja je poslovala s gubitkom, da u
skladu sa samoupravnim sporazumom
o udruživanju, poduzmu mjere za sanaoiju OOUR-a, pod uslovima i po po
stupku utvrđenim zakonom.
Radna organizacija ili druga organi
zacija udruženog rada u čijem je
stavu osnovna organizacija koja poslu
je s gubitkom, dužna je u skladu
čelom uzajamnosti i solidarnosti, pru
žati ekonomsku 'i drugu pomoć osnov
noj organizacijii, ako je to u njihovom
zajedničkom, odnosno društvenom
teresu. Tu obavezu imaju i društveno-političke zajednice. Ako je u osnovnoj
organizaciji takva situacija da prestaje
potreba za radom radnika u toj osnov
noj organizaciji, ili ako je sigurno da
će ona kompletno prestati s radom,
također, u skladu s načelom uzajam
nosti i solidarnosti, osigurava se pre
kvalifikacija i zapošljavanje njenih rad
nika.
Društveno-političke
zajednice I dohodak
Nacrt zakona o udruženom radu po
sebno poglavlje posvećuje pravima, obavezama
i
odgovornostima organa
društveno-političkih zajednica u stjeca
nju, raspodjeli I raspoređivanju dohot
ka. Ovi organi su dužni da, u okviru
svoje nadležnosti i u skladu s pravi
ma i dužnostima koja im daje Ustav i
zakon, stvaraju uslove da se na samo
upravnim osnovama što skladnije i
stabilnije razviju odnosi u stjecanju
dohotka u udruženom radu. Njihova
4
DOHODAK
POD
KONTROLOM
RADNIKA
je, također, dužnost da dovedu u što
pogodniji sklad pojedinačne interese
osnovnih organizacija i OUR-a u koji
ma su one udružene sa zajedničkim
interesima i utvrđenim planovima raz
voja.
Propisi koje donose i mjere koje po
duzimaju društveno-političke zajednice
u okviru stjecanja i raspodjele dohot
ka, moraju omogućavati ravnopravnost
radnika, zatim slobodno kretanje i udruživanje rada i sredstava na terito
riji cijele zemlje, trajno povećanje pro
izvodnosti i što potpunije i ekonom
ski i društveno što racionalnije kori
štenje sredstava za proizvodnju 4 dru
gih sredstava.
Nacrt zakona jednom odredbom re
gulira situaciju koja nastaje kada se
nekim aktom organa federacije naru
šava ravnopravnost organizacija udru
ženog rada u stjecanju dohotka i u
raspolaganju njihovim rezultatima ra
da, a 'isto tako kad se narušava ravno
pravnost republika i pokrajina na je
dinstvenom
jugoslavenskom
tržištu.
Tom se odredbom precizira da se
istovremeno s takvim aktom utvrđuje
i osigurava odgovarajući oblik kompen
zacije.
Društveno-političkim zajednicama se
daje i mogućnost da zakonom u ne
kim situacijama privremeno ograniče
pravo radnika u osnovnoj organizaciji
da raspolažu djelom sredstava dru
štvene reprodukcije ili odrede obavez
no udruživanje djela tih sredstava za
financiranje određenih neophodnih po
treba društvene reprodukcije.
Nacrt zakona o udruženom radu
predviđa i dužnosti društveno politič
kih zajednica kad organizacija udruže
nog rada dođe u izuzetne ekonomske
teškoće koje se nisu mogle otkloniti
mjerama sanacije ili drugim mjerama
koje je poduzela sama organizacija udruženog rada. U takvim slučajevima
obaveza je nadležnog organa društve
no-političke zajednice da poduzme
mjere đa se toj organizaciji pruži eko
nomska i druga pomoć. Naime, nad
ležni organ je dužan, ako je to u dru
štvenom interesu, osigurati sanaciju
organizacija udruženog rada, osloboditi
ju određenih ili svih poreza i dažbina
i si. Ako, međutim, nadležni organ dru
štveno-političke zajednice ne poduzme
takve mjere, onda je dužan pokrenuti
postupak za likvidaciju, odnosno za
otvaranje stečaja nad tom organizaci
jom. Naravno, ako su za to ispunjeni
zakonom propisani uslovi.
Prava, obaveze i
odgovornosti radnika
Radnici u osnovnoj organizaciji udru
ženog rada slobodno i ravnopravno utvrđuju međusobna prava, obaveze i
odgovornosti u radu. To je jedno od
važnih načela budućeg zakona o udru
ženom radu. Ta pitanja, oni reguliraju
donošenjem samoupravnog općeg ak
ta koji mora biti u skladu sa zakonom
samoupravnim sporazumom i društve
nim dogovorom.
Samoupravnim općim aktom se,
je svega, preciziraju uslovi rada od
snivanja radnog odnosa do njegovog
prestanka, posebna ovlaštenja rukovo
dećih radnika, trajanje i raspored rad
nog vremena i si. Ovim aktom se utvrđuju i mjerila za raspoređivanje do
hotka u osnovnoj organizaoiji i mje
rila vrednovanja rada za raspodjelu
sredstava za osobne dohotke i način
iskazivanja, obračunavanja i isplaćiva
nja osobnih dohodaka.
Samoupravnim općim aktom se re
guliraju i obaveze radnika u radu, nji
hova odgovornost za povredu radnih
obaveza, pričinjenu štetu, postupak za
pokretanje i izricanje mjera za povre
du radnih obaveza i dr.
Značajna područja koja se moraju
regulirati samoupravnim općim aktom
su: zaštita radnika na radu, mjere ko
jima se čuva, osigurava i unapređuje
radna sredina, posebno zaštita žena,
omladine i invalida rada, prava i oba
veze radnika na obrazovanje i usavr
šavanje prema potrebama rada, us
lovi i način korištenja odmora i do
pusta, prava koja radnicima pripadaju
po prestanku radnog odnosa na osno
vu minulog rada i druga prava.
Nacrt zakona predviđa obavezu utvrđivanja zajedničkih osnova i mje
rila za uređivanje prava, obaveza i od
govornosti za radnike osnovnih organjzacija u sastavu iste radne organiza
cije. Ako prava, obaveze i odgovor
nosti nisu usklađeni, Nacrt zakona o udruženom radu daje mogućnost dru
štvenom pravobraniocu samoupravlja
nja, sindikatu, organu samoupravne
radničke kontrole i skupštini društve
no- političke zajednice da pred sudom
udruženog rada pokrenu spor radi us
klađivanja.
Jednom odredbom Nacrta zakona se
izričito naglašava da radnici svoja pra
va, obaveze i odgovornosti ostvaruju
u osnovnoj organizaciji, ako samou
pravnim sporazumom Ju skladu sa za
konom) nije drugačije određeno. Preoizira se da u pravima, obavezama i
odgovornostima radnika odlučuje rad
nički savjet. On, međutim, može os
novati posebne komisije kojima može
povjeriti određene Izvršne funkcije.
Pošto se može dogoditi da u nekoj
osnovnoj organizaciji ne bude osno
van radnički savjet zakonodavac je utvrdio rješenje po kojem o pravima,
obavezama i odgovornostima radnika
odlučuju svi radnici ili posebna komi
sija koju oni formiraju.
Osnovna organizacija, prema pred
loženom rješenju u Nacrtu zakona o
udruženom radu, formira svoju disci
plinsku komisiju koja je nadležna za
odlučivanje o odgovornosti i za po
vrede radnih obaveza. Predviđeno je
da se odluka kojom se rješava o pra
vu, obavezi ili odgovornosti radnika,
mora uručiti radniku pismeno.
Prava, obaveze I
odgovornost radnika
Posebni odlomak budućeg Zakona o
udruženom radu razrađuje odgovornost
radnika za obavljanje radnih obaveza,
j se kaže da su radnici međusobno
osobno odgovorni za savjesno obav
ljanje radnih i drugih obaveza u udru
ženom radu. Radnik u osnovnoj orga
nizaciji odgovara disciplinski i materi
jalno kad se ne pridržava odluka or
ganizacije u kojoj radi, kad prekrši radobaveze i radnu disciplinu.
Disciplinske mjere koje se radniku
mogu izreći su slijedeće:
opomena,
javna opomena, raspored na drugo
radno mjesto (u skladu sa Zakonom
udruženom radu), novčana kazna
prestanak radnog odnosa.
Nacrt zakona daje čitav spisak kr
šenja radnih i drugih obaveza koje su
okvalificirane kao »teže« i za koje se
izriče jedna od navedenih kazni. On
počinje s »nesavjesnim i nemarnim
izvršavanjem radnih i drugih obavezavršava »povredom poslovne,
vojne ili druge zakonom ili samouprav
nim općim aktom utvrđene tajne«
Novčanoj kazni, koju dosad zakon
nije priznavao, posvećena je posebna
odredba. Precizira se da ova kazna
izreći za slijedeće teže povrede
radnih obaveza i radne discipline: n
izvršavanje ili nemarno, neredovito
blagovremeno obavljanje poslova usli
jed čega se ugrožava život ili sigurnost ljudi ili materijalna dobra veće
vrijednosti. Novčana kazna se izriče i yL
zbog nepoduzimanja mjera zaštite radnika na radu, ili povreda njegovih
moupravnih prava, zloupotrebe polo
žaja ili prekoračenja ovlaštenja, dava
nja netočnih podataka kojima se rad.iik obmanjuje, izazivanja tuče ih ne
reda u osnovnoj organizaciji, povrede
poslovne, vojne ili neke druge tajne
utvrđene zakonom ili samoupravnim
sporazumom, zatim zbog neobavljanja
neredovitog ili nepravovremenog obav
ljanja poslova od posebnog društvenog
interesa.
Za utvrđivanje povreda radnih obaveza ili discipline, utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera za te povre- ^
de u osnovnoj organizaciji se osniva
disciplinska komisija (više osnovnih ^
organizacija u istoj radnoj organizaciji
mogu osnovati zajedničku komisiju). ^
Komisiju biraju radnici na način
koji se bira radnički savjet. Nacrt
predviđa da u komisiji mora biti od
ređen broj članova izvan radne organi
zacije, ali ne više od jedne četvrtin
Njih biraju radnici na prijedlog vijeća
udruženog rada skupštine općine. Pred
viđeno je da disciplinska komisija, po
red izricanja kazni može donijeti i od
luku o naknadi štete koju su radnik
iff grupa radnika nanijeli osnovnoj c
ganizaciji. Ako radnik pretrpi štetu i
radu, može tražiti naknadu od osnov
ne organizacije i preko suda.
Ako su radnik 411 grupa radnika
nijeH štetu osnovnoj organizaciji, po
stupak se pokreće na zahtjev radnič
kog savjeta, inokosnog organa ili pred
sjednika kolegijalnog organa, organa
samoupravne kontrole, sindikata, kao
i nadležnog organa društveno-političke
zajednice. Postupak pred komisijom je
javan, izuzetno komisija može, ako je
riječ o čuvanju vojne ili poslovne taj
ne, Isključiti javnost.
Radnik protiv koga se pokreće po
stupak mora o tome pismeno biti oba
viješten. Mora biti saslušan, i
se omogućiti obrana kao I mogućnost
prigovora.
*
U Bujama su nedavno počeli radovi na realizaciji urbanističkog plana „Rudine“
GRADI SE
109
STANOVA
• Prvih 36 stanova
useljivo već u veljači
slijedeće godine
• U četiri objekta bit će u roku od
dvije godine izgrađeno 109 stanova za
tržište, a očekuje se da će ih kupiti
„Buje-export“
U Bujama su nedavno počeli radovi na realizaciji urbanističkog
plana »Rudine« koji je usvojen prije godinu dana, a izradio ga je
Urbanistički institut SRH u Zagrebu. Ovaj plan, autor kojeg je inž.
arh. Josipa Blažević-Perušić, obuhvaća strmu padinu bujskog bre
žuljka gdje je predviđeno da se izgradi naselje stambenih zgrada
za oko 1000 stanovnika, te ugostiteljski, trgovački i drugi objekti.
Trenutačno bujsko komunalno poduzeće »Polet« podiže dvije stam
bene zgrade sa ukupno 30 stanova, a pulsko poduzeće »Istra« —
OOUR »Vladimir Gortana iz Pazina gradi prilaznu cestu do budu
ćih gradilišta stambenih zgrada u kojima će biti 109 stanova.
Ovi stanovi grade se za tržište, a očekuje se da će ih kupiti
»Buje-export« za potrebe svojih radnika. Na bazi oročenja »Bujee.vport« je dobio kredit kod Riječke banke — do sada je oročeno
300 milijuna, a do kraja srpnja potrebno je oročiti 800 milijuna da
bi se mogao kupiti prvi stambeni objekt u kojem će biti 36 stanova
i koji će, prema dogovoru, biti dovršen do veljače slijedeće godine.
OOUR »Vladimir Gortan« iz Pazina sagradit će u roku od dvije
godine ukupno četiri stambena objekta i prilaznu cestu. Kako nam
je rekao Stjepan Kos, tehničar na gradilištu, radovi se odvijaju u
pet faza. Prva je izgradnja prilazne ceste, odnosno priprema gra
dilišta s priključcima za struju, vodu i kanalizaciju. Druga je iz
gradnja prvog stambenog objekta, treća izgradnja drugog stambe
nog objekta itd. »Ulaz« na prilaznu cestu bit će iza dječjeg vrtića,
ajna dužini od 250 metara cesta će imati 13 posto nagiba. Ukupna
r'užina ceste Je 450 metara, a završava slijepo, negdje ispod budu
ćeg hotela, širina kolnika je 6 metara, a s jedne strane bit će i
pješačka staza širine 1,5 metara. Predviđeno je i parkiralište za
pedesetak automobila.
Trenutačno na pripremi gradilišta radi 25 ljudi te brojna me
hanizacija. Prilazna cesta bit će dovršena do 15. srpnja ove godine
nakon čega bi se započelo s izgradnjom prvog stambenog objekta.
Ukupna vrijednost radova iznosi 5,5 milijardi starih dinara
(n. j.)
„Digitron“ oročio
sredstva za stanove
SNIMKE ZA ARHIVU
Buldožeri, rovokopači, utovarivači i kamioni nedavno su počeli mijenjati izgled pitomog buj
skog brežuljka. Do nedavno ovuda su šetali fazani, bujali su vinogradi i rasle masline. No,
morali su ustupiti mjesto čovjeku. Počela je gradnja stambenih objekata koji će se uklopiti u
istarski pejsaž, ali koji će ga i izmijeniti. Ovo su fotografije za arhivu — posljednje snimke
vinograda, maslina^ i šipražja na Rudinama odnosno prve snimke izgradnje novih objekata.
Došli su buldožeri i kamioni, na jednom se mjestu kopa na drugom zatrpava, gradi se prilazna
cesta za buduće stanove naših radnika — stotinu i devet porodica riješit će svoje stambene
(ne)prilike, a što to znači nije potrebno ni spominjati.
(n.j.)
»Digitron« je nedavno oročio slobodna sredstva fonda za
jedničke potrošnje radi osiguranja kredita za kupovinu stam>
va izgrađenih za tržište u Bujama po uvjetima pravilnika o
kreditiranju stambeno — komunalne izgradnje Riječke ban
ke — Rijeka.
Vezano uz oročenje Radnički savjet OOUR-a »Digitron«
mora sačiniti plan za preostala sredstva iz fonda zajedničke
potrošnje, te utvrditi u kojem će opsegu OOUR »Digitron«
sudjelovati u izgradnji i raspodjeli 109 stanova čija je izgrad-
s
projektu stambenog naselja „Rudine1
Na temelju Provedbenog urbanističkog plana data je lokacija stambenog naselja u predjelu Rudine u Bujama.
Predviđena lokacija nalazi se ispod postojećeg igrališta, na kosom trenu nagiba od 25
do 35 stupnjava. Naselje je projektirano u tri
paralelna niza, a svaki niz razbijen je u nekoliko objekata. U prvoj etapi predviđala se izgradnja prvog reda niza koji se sastoji iz četiri
objekta. Prilazni dio objekta riješen je slijepom
prilaznom cestom (stambena opskrba).
Pad terena uvjetovao je i način izgradnje
to jest terasasti sistem, koji se prateći prirodnu
kosinu, tlocrtnom dispozicijom, raznim visinama i oblikovanjem prilagodio postojećoj situaciji.
Ulazi u objekte nalaze se u etaži na razini
ceste, te se jednim centralnim stubištem omogućuje komunikaciju za gornje i donje katove,
dok se hodnikom lijevo i desno dolazi do stubišta samo za gornje katove, čime je u tim katovi*
ma bilo moguće dobiti veći broj stanova.
Stanovi su u principu riješeni na dva načina i to prema smještaju u etažama. Kod donjih katova ispod ulazne etaže sve prostorije
imaju jednostranu orijentaciju, dok su gornji
katovi riješeni s dvostranom orijentacijom, što
znači kuhinja i spavaona u smjeru sjever—jug,
a dnevni boravak jug—zapad.
U ulaznoj etaži smješteno je spremište za
bicikle i kolica, prostorija za smeće i natkrita
parkirališta, koja se po dogovoru mogu zatvoriti željeznim rešetkastim vratima.
Vanjski prostor između ceste i objekata i
oko objekata riješena su tako da se prema postojećem terenu u raznim razinama dobiju optimalna rješenja. Stanovi su dvosobni i trosobni, svaki ima lođu u koju se ulazi iz kuhinje i
dnevnog boravka. Kuhinja ima ugrađeni sudoper i bojler. U svakom stanu predviđen je i po
jedan dimnjak. U pretprostoru, spavaćoj sobi
i dnevnom boravku omogućen je smještaj ugrađenih ormara ili elemenata ormara. Podovi
u stambenim prostorijama prekriveni su tepihom, a mokri podovi izvest će se iz keramičkih
pločica. Stubišta i komunikacione površine su
iz kamenog parketa. Kuhinja ima opločenje keramičkim pločicama uz radni dio do visine 150
cm a kupaona do visine 2,00 metara.
Konstrukcija je iz nosivih zidova betonskih
i blok opeke na rasponima 3,75 i 5,75 sa montažnim stropnim pločicama tipa »Industrogradnja«, a krovni pokrov je od kupa kanalica.
Zidovi su iznutra i čeono žbukani (osim betonskih koji su samo gletani) i obojeni.
Prozori i vrata su drveni, a zaštita od sunca bit će sa drvenim žaluzinama.
Arhitektonski oblikovano, nastojalo se, prateći teren, razbijanjem volumena, smještajem
lođa i otvora, te bojom (smeđa, bijela, crvena)
i materijalima čim više uklopiti u mjerilo i ambijent istarskog pejsaža.
Pad terena uvjetovao je I način
Izgradnje što znači da će objekti
s jedne strane Imati više, a s
druge strane manje katova
STANOVI DVOSOBNI
I TROSOBNI
Tehnički opis u idejnom
UDRUŽENA SREDSTVA
nu organi -aciju »Buje-export«
stva namjenjena i raspoređena
i međusobne obaveze pojedinih
određenom OOUR-u. Stanovi koj j bi se daIi radnicima Radne
nedavno je naš opći sektor odza izgradnju stambenih objekaOOUR-a. Svaka osnovna organinosno Tomica Vuković pripre- ta u ovoj godini udruže radi za- zacija imala bi pravo na vlas- , , .
zaJednice »Zajedničke službe«
mio nacrt Samoupravnog spojedničkog oročavanja kod banništvo i raspolaganje sa izgraderazuma o udruživanju i posudbi
ke radi dobivanja zajma za
nim, odnosno adaptiranim stambili bi vlasništvo svake osnovne
sredstava za stambenu izgradstambenu izgradnju. Kako pojebenim objektima u vrijednosti
organizacije u vrijednosti njenihi
nju u Bujama.
dine osnovne organizacije u smi- njenih uloženih sredstava. Zaje- uloženih sredstava.
Prema ovom sporazumu radslu udruživanja sredstava po nadnički samoupravni odbor za
nici osnovnih organizacija udrucrtu ovog sporazuma nemaju
društveni standard na osnovi
Ovaj Samoupravni sporazum|
ženog rada, koje su potpisnice
svojih raspoloživih sredstava,
pravičnog dogovora odlučio bi
dat je na širu raspravu.
O NACRTU SAMOUPRAVNOG SPORAZUMA O UDRUŽIVANJU I POSUDBI SREDSTAVA ZA STAMBENU IZGRADNJU
Sjeveroistočni pogled
Tlocrt jedne jedinice novih kuća za stano
vanje radnika »Buje-exporta« čija je grad
nja nedavno započela. Jedna jedinica sa
drži tri stana — dva trosobna i jedan dvo
sobni (sivo obojen). Trosobni stanovi imaju 70, odnosno 76 četvornih metara, a
dvosobni 56 četvornih metara. Trosobni
stanovi su u smjeru sjever-jug, dok dvo
sobni imaju samo južni pogled
LJUBOMORNA NA
&
m
Blokovi i
„duple marende“
KARMEN BASANIĆ (rođena 1947. godi
ne) u »Industrochemu radi od 15. stude
nog 1965. godine. Jedanaest godina Kar
men radi među nama, uvijek na istom
radnom mjestu, materijalnog knjigovođe.
O svojem radnom iskustvu i radnom mje
stu ispričala nam je:
Karmen Basanić već
jedanaest godina radi na
mjestu materijalnog
knjigovođe u
„Industrochemu“
— Posao materijalnog knjigovođe je
vođenje čitavog protoka potrošnog ma
terijala i sirovina, od ulaza u skladište do
izlaza u proizvodnju. Posao nije težak, ali
je složen pomalo i »pipljiv«, a u izvjesnoj za vrijeme porodiljskog dopusta i tada mi
mjeri i dosadan.
je trebalo izvjesno vrijeme da opet do
• Dosadan?
vedem sve u red kako meni odgovara.
— Dosadan je jer je jednoličan. Iz Međutim, to ne znači da netko drugi taj
mjeseca u mjesec radi se isto, a sada posao ne može i ne radi dobro.
zamislite iz mjeseca u mjesec to isto
• Što znači raditi jedanaest godina u
raditi jedanaest godina. Bez obzira na mo
notoniju posla ja svoje radno mjesto vo jednom kolektivu?
lim. Moram priznati da sam i pomalo lju
— Kad je čdvjek tako dugo u jednom
bomorna na taj rad. Imam dovoljno rad
nog iskustva i mislim da nitko osim me kolektivu ima mnogo više prednosti. Poz
ne ovaj posao ne može tako dobro oba naje se s ljudima, zna njihove »lune« kao
viti kao ja. Možda je to i jedan oblik pro i oni moje, može prijeći preko pojedinih
fesionalne deformacije, ali ja zaista volim sitnica, koje bi nekom drugom možda za
sve uraditi sama i ne volim da mi se ni davale glavobolje. Postaje se prisan, a to
tko u posao mješa. Radije radim preko ponekad može imati i kobne posljedice.
vremeno nego da s nekim podijelim slo U tome su donekle i negativnosti dugog
vijeka u jednom kolektivu. Ali kad čovjek
ženost posla. Jedino su me zamjenjivali
točno ocijeni svoje mjesto i ulogu, pro
blema nema. Kad bih morala napustiti
ove ljude i radnu organizaciju bilo bi mi
vrlo teško.
Na kraju kad smo Karmen upitali o
njenim planovima rekla je da planirati ne
vrijedi, najčešće se to izjalovi. Treba uzi
mati od života svakodnevno ono što je li
jepo. A za Karmen životna tešnja je stan.
A što se toga tiče nema ni obećanja, ni
izgleda da se uskoro ovo pitanje riješi/
R. MATTICCHIO
U novom restoranu za društvenu prehranu u prosjeku se
dnevno priređivalo oko 500 obroka. Jednog dana izdano ih je
čak 700! Kad se uzme u obzir
da onih koji se hrane u novom
restoranu društvene prehraiê
ima upola manje jasno je da su
pojedinci uzimali dva pa i tri
obroka. Postavlja se pitanje kako? Sigurno je da su mnogi imali »viška« blokova, a sigurno
je i da mnogi nisu ni davali blokove, ali su obroke uzimali što
je bilo vidljivo prilikom prebrojavanja blokova, odnosno izdanih obroka. Ustanovljeno je da
su se pojedinci neodgovorno ponašali pa se moralo prići rigoroznijem načinu izdavanja obroka. štampani su novi blokovi
koji su označeni datumom i žigom. Osim toga blokovi nisu jednostavno ostavljeni već su kontrolirano zamjenjivani za obroke. Na taj način osjetno je umanjeno izdavanje obroka što
se moralo i učiniti. Naime, da
se nastavilo s »duplim marendama« znatno bi se povećali troškovi, koje bi morali podmiriti
radnici iz svojih džepova.
(»• j.)
Učenici, roditelji, nastavnici i gosti svečano su proslavili dan škole „Milan Šorgo“ u9Oprtlju u novo
uređenoj i opremljenoj školi
ISPUNJENA
ŽELJA
Andrija Buntić: „U prvom redu treba
zahvaliti „Buje-exportu“
Nedavno je svečano proslavljen dan škole »Milan šorgo« u
Oprtlju. Renoviranje škole i nabava učila, što je bila dugogodišnja želja učenika, roditelja i nastavnika, u toku prošle godine je
obavljena, pa je razloga za svečanost bilo više nego što je to uobi— Za renoviranje škole u prvom redu treba zahvaliti »Buje-
evportu« i njegovim OOUR-ima — rekao je direktor škole Andrija
Buntić . — S petnaest milijuna starih dinara, što nam ih je dao
Buje export«, uredili smo fasade, krov i žljebove, oličene su sve
prostorije te uređene sanitarije.
Spomenimo da su oprtaljskoj školi, uz naš OUR, sredstva za
obnovu dodijelili i SIZ za osnovno obrazovanja, da je zagrebačka
»INA- — Naftaplin opremila školu s najsuvremenijim kabinetom
/a kemiju i biologiju te da su opremom pomogli još »Fotokemija« i Izdavačko poduzeće »Mladost« iz Zagreba te PIK Umag i
Crveni križ iz Rijeke. Značajan doprinos dali su i sami nastavnici. Po završnom računu prošle godine izdvojili su 10 milijuna
dinara za obnovu.
Ukupno je utrošeno 33 milijima dinara, međutim, vrijednost
K mnogo veća nego što pokazuju brojke. — Gornja Bujština posjeduje sada školu s kakvom se rijetko koje mjesto može pohvaliti.
U povodu dana škole organizirana je zajednička izložba učenika i Likovne grupe Oprtalj. Održani su sportski susreti u nogometu, rukometu i odbojci u kojima su sudjelovali učenici iz
Buja, Motovuna, Roča i Oprtlja. U zabavnom dijelu programa
nastupili su kulturno umjetnička sekcija osnovne škole iz Oprtlja
mješoviti zbor »Bratstvo« iz Marušića.
8
Sredstvima »Buje-exporta« uređena je fasada (gore) i učionice (dolje)
Mini anketa
»NAŠIH STAZA«
Društvena prehrana?
MARENDE
DESPLATNO?
Vinko Plavčak o
sadašnjem I budu
ćem trenutku druš
tvene prehrane
Vinko Plavčak nedavno je iz
Radne zajednice »Zajedničkih
službi« prešao u OOUR »Digitron« da bi rukovodio društvenom prehranom. Brinuo se za
uređenje prostorija, za nabavku
opreme uoči otvaranja restorana, a sada organizira i brine se
da naši radnici imaju kvalitetnu,
obilnu i raznoliku prehranu. Čini nam se ta je u tome uspio,
što možda potvrđuje i anketa
među našim radnicima koju objavljujemo na ovoj stranici. U
razgovoru s njim doznali smo i
nekoliko zanimljivih novosti.
Prva i, vjerujemo najzanimljivija je vijest o mogućnosti da sve
troškove marende preuzme radna organizacija, odnosno da radnici više ne sudjeluju u davanjima za obrok.
— Nakon prvih proračuna čini se da cijena obroku u novom
restoranu za društvenu prehranu neće prelaziti 12 dinara, a to
je vrlo povoljno. Osim toga to
je manje nego Sto radne organizacije, prema dogovoru u svojim
grupacijama mogu izdavati za
društvenu prehranu radnika pa
je vjerojatno da će se donijeti
odluka o praktički za radnike
besplatnom obroku — rekao
nam Je Vinko Plavčak
Saznali smo također da se namjerava priređivati i ručak za
radnike koji nemaju druge mogućnosti prehrane, a na taj način bilo bi riješeno i pitanje
toplog obroka za poslijepodnevnu smjenu.
Drug Plavčak nas je zamolio
da napišemo i slijedeće:
— U restoranu za društvenu
prehranu svi OOUR-i mogu se
snabdijevati takozvanom reprezentacijom čime štede jer restoran nabavlja po sniženim cijenama, kupnjom na veliko.
Od nekih radnika smo čuli da
je obrok dobar, ali da nije obilan. Na to smo pitanje dobili
slijedeći odgovor:
— Svaki obrok ima određen
broj kalorija, čak i veći nego
što to normativi određuju. Marenda je sigurno dovoljna svima, ako je i shvate kao marendu
odnosno ako i kod kuće jedu
redovito i dovoljno.
Na kraju drug Plavčak je istaknuo kako je neobično zadovoljan s radnom snagom.
— žene su vrlo marljive i uredne. Osim toga ne odlaze kući
ako sve nije sređeno bez obzira
da li je radno vrijeme isteklo ili
nije.
(nj)
Vinko Plavčak
Pet minuta sa...
Nakon sedam godi
na rada u portoroškom hotelu, Joža
Bok zaposlio se na
mjestu šeta kuhinje
našeg restorana za
društvenu prehranu
IZ „ P A L A C E A
U BARAKU
»
Joža Bok, kvalificiram kuhar rođen je pred 33 godine u
Dragonji, a trenutačno je zaposlen na mjestu šefa kuhinje
našeg novog restorana za društvenu prehranu. Njegovo je
radno vrijeme od 5 do 13 sati, dnevno pripremi po dva topla
i jedan hladni obrok za radnike »Digitrona«, »Bifixa«, i »Tiskare«, da bi već po završetku marende započeo pripremu jela
za slijedeći dan. Usputno smo s njim razgovarali i evo što
smo saznali:
— Imam već četrnaest godina radnog staža, a posljednjih
sedam godina radio sam u Portorožu u hotelu »Palace«. Mnogi me pitaju zašto sam iz tako lijepog i velikog hotela i kuhinje došao ovdje u ovu baraku. Svima njima mogu reći da Je
ovdje lijepo i ugodno raditi i da je kuhinja dobro opremljena
Imao sam jasno i mnogo osobnih razloga što sam došao.
Eto, ja se ne sjećam kad sam prije imao slobodnu subotu
pa i nedjelju, ne sjećam se kad sam imao radno vrijeme. Sada sve to imam. Istina i osobni dohodak je niži, ali što vam
vrijedi novac kad nemate vremena za odmor, za svoju porodicu, društvo . . . Nadam se da su i radnici zadovoljni s pripremljenom hranom, da je ona obilna i ukusna, a ml ćemo
se truditi da i dalje održimo ovu razinu kvalitete obroka.
Morao bi izraziti žaljenje što se mnogi ne pridržavaju kućnog reda, ne vraćaju tanjure i ostali pribor za jelo, a to nije
teško. Tako bi nam mnogo pomogli i učinili mjesta svojim
kolegama koji dolaze na marendu poslije njih. Do nedavno
smo imali problema i sa blokovima. Mnogi su uzimali obroke, a da blokove nisu ni davali. Mi smo, očito, imali previše
povjerenja. Sada smo to promijenili, što se odmah odrazilo
i na broju Izdanih obroka.
Joža Bok je eto tako iz »Palacea« došao u baraku i nije
zažalio. Vjerujemo ni naši radnici.
9
I
SPORT
Radničke
sportske igre nogomet
Naše momčadi uspješne
U organizaciji općinskog sin
dikalnog vijeća nedavno su za
vršena natjecanja u nogometu
u sklopu radničkih sportskih igara u kojima je sudjelovalo 12
momčadi. Među sudionicima na
stupale su i dvije momčadi »Di
gitrona« te momčad »Buje-exporta«. »Digitron I« osvojio je
uvjerljivo prvo mjesto sakupivši
20 bodova. »Digitronci« su po
stigli 10 pobjeda, samo jednom
su poraženi i to u susretu s
drugoplasiranim
»Feroplastom«
koji je na kraju ipak imao tri
boda manje. I momčad »Buje-exporta« igrala je vrlo dobro
pa je na kraju zauzela odlično
treće mjesto sa 14 bodova. »Di
gitron II« nije imao snage za
kraj natjecanja. U toku prven
stva bio je uglavnom solidno
plasiran da bi na kraju posustao
i zauzeo tek deveto mjesto.
Najbolji strijelac bio je Krunoslav Fištrović (»Digitron I«) s
30 postignutih zgoditaka, a sli
jede Blažević (»Vodovod«) 23,
Meštrović (»Feroplast«) 21, Ra
dešić (»Feroplast«)
19, Leka
(»Digitron I«) V. Vuković i An
dreašić (oba »Buje-export«) po
18 itd.
i rukometašice,Digitrona' I
I Rukometaši
nisu se proslavili plasmanom na nedavno završenom prvenstvu
NA MLADIMA
I OSTAJE - RUKOMET
Rukometaši i rukometašice »Digitrona« nisu se proslavili I
u nedavno završenom natjecanju zapadne skupine Hrvatske I
lige. Rukometaši su zauzeli posljednje 12 mjesto sa samo 8
bodova, dok su rukometašice nešto bolje, deveto s 13 bodova. I
I Loš plasman posebno rukometaša, svakako je odraz stanja u I
I klubu, odnosno odnosa prema rukometu, posebno samih igra- I
I ča. U sredini sezone rukometaši su ostali bez trenera, jer je
Mario Bazjak zahvalio na dužnosti iz privatnih razloga. Uz
taj nesumljivo važan razlog utakmice su se igrale na novom I
igralištu koje nije baš pogodno i za koje je trebalo razdoblje I
privikavanja. Međutim, iako se ne mogu negirati ovi razlozi I
neuspjeha osnovno je što igrači nisu navikli na rad, što se
— bar većina — neodgovorno ponašaju prema treninzima i I
igri, odnosno što je disciplina gotovo nepoznanica. Istina, I
igrači se pokušavaju opravdavati nekim razlozima kao što I
je: nismo imali trenera, nemamo od koga učiti! Bili bi u
pravu kad ne bismo znali da je bilo dana kada su unatoč
-svim uvjetima, dakle s trenerom, s rekvizitima i ostalim, na
treninge dolazila samo dvojica, trojica igrača. Ni danas ih
nema više od desetak. Dakle bitan je odnos prema igri, prema treninzima, prema rukometu koji je amaterski sport i
koji se igra isključivo iz ljubavi prema njemu.
Slijedeće sezone rukometaši će se najvjerojatnije natjecati u sjevernoj skupini Istarske zone koja će po svemu sudeći biti oformljena.
S druge strane rukometašice su, unatoč slabom plasmanu, B
čak uspješne ako se uzmu u obzir neke okolnosti. Naime, u
ekipi igraju samo dvije starije igračice (Berčić i Pavliček), a
od starijih, bolje reći iskusnijih djevojaka u toku prvenstva
igrale su povremeno i Bojana Ristić odnosno Nadja Srebmić.
Sve ostale njih petnaestak, su mlade djevojke, još osmoškolke. Sigurno je da je orijentacija na tako mladi kadar, što I
je zasluga trenera Milaka, jedini mogući put da se nešto |
učini. Jasno je da to neće biti još danas, možda ni sutra. No,
za dvije do tri godine od ovih bi se djevojaka, ukoliko se
uspiju održati zajedno, moglo podosta očekivati.
Spomenimo na kraju da su prilike u klubu sređene, da
klub u ovoj natjecateljskoj godini raspolaže s osam milijuna
starih dinara, što nije mnogo ali ni malo. Osim toga nedavno
je izabrana i nova uprava. Predsjednik je TIHOMIR NOVICKI, potpredsjednik je BRUNO KMET, tajnik DRAGO MESARIC, dok su u izvršnom odboru Medved, Pavliček, Frketin,
Milak, Vidonis, Batoš, Barbo, Leka Andročec, Kramešteter,
Andreašić i Gracijela Berčić.
Na upravi je da osigura uvjete za rad u slijedećoj sezoni,
da Izabere trenera muške momčadi, te da se povede primje
rom rukometašica — da se orijentira na mlade, da ih izabere
bar petnaestak koji bi uz pomoć iskusnijih kolega mogli j
I javiti ljepše dane bujskom i
I
Momčad »Digitrona I« — stoje (s lijeva): Štrbac, Travaš, Andročec
i Metikoš, čuče: Leka, Benčić i Fištrović
licija — Zanatlije 4:2, Proleter
— Elektra 6:3, Feroplast — Buje-export 8:2, Prosvjeta — SŠC
2:11,
2. kolo: Milicija — Elektra
0:6, Vodovod — Zanatlije 5:4,
CIC — Digitron I 1:8, Feroplast
— SŠC 6:3, Prosvjeta — Digi
tron II 0:5, Proleter — Buje-ex
port« 0:5.
3. kolo: Milicija — Buje-export
3:13, CIC — Zanatlije 1:8, Vo
dovod — Elektra 3:7, Digitron I
— Digitron II 3:2, Proleter —
SŠC 3:3, Feroplast — Prosvje
ta 3:0.
— Buje-export 5:3, Feroplast —
Zanatlije 6:1, Prosvjeta — Elek
tra 0:5, Proleter — Digitron I
1:6.
11, kolo:
Digitron I — Milicija 8:3, Vo
dovod — CIC 3:4, Proleter —
Zanatlije 0:5 (b.b.), Feroplast —
Elektra 2:4, SŠC — Digitron II
2:0, Buje-export — Prosvjeta 5:0
(b.b.).
I
I
I
I
I
4. kolo: CIC — Elektra 1:6,
Vodovod — Buje-export 4:5, Mi
licija — SŠC 4:9, Feroplast —
Digitron II 3:1, Zanatlije — Di
gitron I 2:4, Proleter — Prosvje
ta 3:6,
zgoditaka
— 30
5. kolo: Vodovod — SŠC 11:2,
Milicija — Prosvjeta 4:1, CIC —
Buje-export 0:3,'Zanatlije — Di
gitron II 3:1, Elektra — Digitron
1:2, Proleter — Feroplast 2:12.
Trebalo bi istaći i dobru or
ganizaciju natjecanja pa pose
bno i pohvaliti Vinka Andročeca
koji je teret organizacije uglav
nom sam ponjeo.
Momčadi naših OOUR-a igrale
su u slijedećim sastavima:
6. kolo: Vodovod — Prosvjeta
4:3, CIC — SŠC 4:7, Milicija —
Feroplast 1:6, Elektra — ZanatHje 5:4, Proleter — Digitron II
2:2, Buje-export — Digitron I
6:9.
• »Buje-export«: Belušić, Bra
la, Benazić, Batoš, Frontel, Me
sarić, Papić, Peruško, Višković,
Andreašić, T. Vuković, Rakovac,
Mikoli, Čepak, V. Vuković.
7. kolo: CIC — Prosvjeta 5:0,
Milicija — Proleter 4:3, Vodovod
— Feroplast 3:3, Elektra — Di
gitron II 1:0, Buje-export — Za
natlije 3:0, SŠC — Digitron I
3:7.
• »Digitron I«: Travaš, Metikoš, Malkoč, Fištrović, Štrbac,
Bačić, Benčić, Leka, Andročec,
Kaurič.
• »Digitron II«: šupljina, Šegan, Grošeta, Mitrović, Hasanović, Berić, Pernić, Cindrić, Puškarić, Juras, Bjelobrk, Milutinović.
Postignuti
tati:
su
slijedeći
rezul
1. kolo: CIC — Digitron II 0:3,
Vodovod — Digitron I 2:13, Mi-
IO
Rukometno igralište i zgrada u kojoj će rukometaši dobiti svlačionice
Svlačionice za rukometaše
8. kolo: Vodovod — Proleter
5:4, Milicija — Digitron II 4:5,
CIC — Feroplast 4:2, SŠC — Za
natlije 1:5, Prosvjeta — Digitron
I 3:11, Buje-export — Elektra 6:4.
9. kolo: Vodovod — Milicija
3:3, CIC — Proleter 6:4, Bujeexport« — Digitron II 2:3, Fero
plast — Digitron I 6:4, Prosvje
ta — Zanatlije 0:5, SŠC — Ele
ktra 8:1.
10. kolo: CIC — Milicija 10:2,
Vodovod — Digitron II 4:2, SŠC
■¥
Na inicijativu općinske skupštine uredit će
se rukometno igralište u naselju Rudine. Tre
nutačno je srušena ograda tog igrališta, sru
šeni su jablanovi sa zapadne strane da bi se
igralište produžilo na propisnu dužinu, sa
36 na 40 metara. Na tu površinu bit će po
stavljen novi sloj asfalta, a zatim i ucrtano
novo igralište. Očekuje se da će biti uređe
no i gledalište nakon što se kanalizira otpad-
na voda što sada izbija iz zemlje i zagađuje H
ovaj lijepi objekt. Za rukometaše je najzani- T
mljivije da će u novoj stambenoj kući, što
se gradi do igrališta, dobiti četiri svlačionice s tuševima te dvije manje prostorije za ^
suce odnosno zapisničare. Na taj način bit
će rješen jedan od najaktualnijih problema
rukometaša, (n. j.)
*
*
*
*
jL
T
I
I
I
I
I
I
Satirički Komentar
-K
-K
-K
*
*
*
*
*
-fc
Eto, došlo je ljeto.
*
Počela je sezona kupaćih kostima,
*
sezona toplih noćnih izlazaka, sezona
Do odmora i natrag
godišnjih odmora na koje će neki ići
-K avionima, neki osobnim automobilima,
vlakom ili atobusom, a neki magarcem
*
ili ni tako. Pojedini će pojedinci ići
pojedinačno, ali puno će pojedinaca
*
ići i grupno. Ovi grupni, odnosno ko
*
lektivni godišnji odmori za neke će
biti prekratki, a za neke i predugački.
*
Eto na primjer vaš »Digitron« ide ko
*
lektivno na godišnji odmor u trajanju
*
od 22 neradna dana. Idu svi — i oni
koji imaju više dana i oni koji imaju
*
manje dana odmora propisanih zako
*
nom. Kako?
Mislilo se i na to. I smislilo. Oni ko
ji imaju više dana godišnjeg odmora
koristit će ga naknadno, a oni koji ima
ju manje propisanih dana odmora, bit
*
će nekoliko dana na neplaćenom do
-k pustu. Još će lijepo potpisati da se s
tim slažu, dve to skupa odobrit će
Radnički savjet i sve izgleda u redu.
Pa kad je tako, i ako je tako, a se
zona odmaranja je tu, predlažem da
dignete sve četiri u zrak, da zaboravi
te svakodnevne brige i da nastavak
dočekate orni sa okusom soli na koži
opaljenoj suncem nekog ljetovališta
jugorivijere ili bar s mirisom planin
skih borova kojeg ste »upili« u nekom
odmaralištu i sve to od regresa za
godišnji odmor.
£
*
£
*
-K
A kad se lijepo vratite počinje sve
ispočetka. Da Vam ne bude dosadno
uvedite neke novosti. Predložite, reci
mo, Odboru za poslovnu koordinaciju
da predloži osnivanje Odbora za koor
dinaciju koji bi koordinirao radom
Odbora zo poslovnu koordinaciju. Za
tim možete predložiti »Bifixu« da za
počne s proizvodnjom glinenih golubo
va, predložite i »Tiskari« izradu spe
cijalnih šifriranih bonova s pečatom
od tinte vidljive samo Vinku Plavčaku,
rukovodiocu društvene prehrane i Joži
Boku glavnom kuharu kako bi se spri
ječilo dupliranje marendi...
Trebalo bi predložiti još štošta, ali
eto i ja sam jednom nogom već na
odmoru, pomalo umoran od svega, a
posebno i od stalne strepnje hoću li
doživjeti slijedeći broj, pa se ne mo
gu baš svega sjetiti.
Eto baš čitam zapisnik Zbora rad
nika »Digitrona«. Piše:
... Odbijen je predlog Disciplinske
komisije i Radničkog savjeta da se
raskine odnos u udruženom radu s rad
nikom N. N--------
3
*
-
€
s
U
%
18
i
1o
41
U
-
X.
U
^ ..
N
i
¢9
A
i
A-
zz
3
V
Eto tako se to zbilo. Predlažem Vam
da doznam što je na kraju ispalo, da
|i se tu možda radi o nekakvoj podjeli
imovine, da li je netko u pravu i da li
je to uopće važno, te da Vas nakon to
ga i poslije odmora o svemu informi-
I tako je bilo. OUR, odnosno njego
vi OOUR-i, među kojima se posebno
isprsio OOUR »Mimoza«, ispljunuli su
nekoliko milijunčića i ohohoho. »Visi
baba« ne samo što nije uvenula već
se uspravila i rasla.
Nakon nekoliko godina, po završ
nom računu, uspostavilo se da »Mi
'
A
"
?
*
Nakon toga javio se, jasno, OOUR
»Mimoza« i rekao svoje: Ako mi nji
ma moramo dati pare (opet čitaj: mi
lijune) koje smo im već dali onda će
mo mi učiniti isto. Od svih OOUR-a
ćemo tražiti naš novac. Uostalom, vid
jet ćemo što se može učiniti. I jedni
i drugi imaju svoj »za« i »protiv«. Či
tav štos je u tome što je prije OUR
»Cvijeće« imao jedan jedincati žiro ra
čun pa su svim OOUR-ima pare bile
uvijek u istoj čarapi, a sad svatko ima
svoju i jasno je da ne želi puniti tu
đu.
... Nakon ove odluke predsjednik
Disciplinske komisije podnio je os
tavku na položaj...
... Zaključak: treba izabrati novog
predsjednika.
Kad je već tako možete savjetovati
i »Digitronu« da svaki mjesec izabere
novog predsjednika Disciplinske komi
sije kako bi preduhitrio njihove ostav
ke.
I na kraju bih Vam ispričao nešto
što se dogodilo u onom mom susjed
nom OUR-u »Cvijeće« o kojem sam
jednom već pisao. Evo te priče:
Bio jednom jedan OOUR »Visibaba«.
Kad je »Visibaba« skoro izvisila pris
kočio je OUR »Cvijeće« i rekao:
— Treba ga sanirati. Integrirat će-
A ■ M i\
M mm.
K ii
_m
m
0
p
mi iL m u
r
m
L 1
K
3*.u l mT—H“i
T
<- A /
it\ m
r
m* 0
- sr
1
moza« duguje »Visibabi«. Drugovi iz
OOUR-a »Visibaba« su tada rekli: Ho
ćemo svoje pare (čitaj: milijune). Uko
liko nam OOUR »Mimoza« to ne učini
u roku tom i tom mi smo dužni stvar
prijaviti službi SDK.
Prijedlog Oddoru za poslovnu koordinaciju: osni
vanje Odbora za koordinaciju koji bi koordinirao
radom Odbora za poslovnu koordinaciju
E
Do čitanja.
tata Makso
n
f
Radio emisija
„Među radnicima
Buje-exporta“
.
A
29
\X
b
30
33
A-
1
-
37
-
Ü
*
‘ti
il
50
*7
i
1)
_
NAGRADNA KRIŽALJKA
T /V
VODORAVNO: l. Razmahati se, uhvatiti maha, 8. Pobuna naroda
(mn.), 14. Onim putem, 15. Zagonetač, 16. Inicijali Vladimira Nazora, 17.
Jedna od osnovnih organizacija udruženog rada »Buje-exporta«, 20. Nemarnost, 22. Vrsta južnoameričkog plesa u stilu rumbe, 23. Latinska upitna zamjenica, 25. Srdite, bijesne, 26. Automobilska oznaka za Dubrovnik, 27. OOUR -Buje-exporta«, 29. Omot pisma, 31. Popravljač satova, 32.
Naslov srednjoazijskih knezova, 34. Najveći grad u Istri, 35. Inicijali naleg nobelovca (»Na Drini Ćuprija«), 36. Vräiti agitaciju, 38. Znak za
element argon, 39. Mijed, bronza, 40. Zagonetačka kratica za »majstorski
kandidat«,
41.
Alpski
vrh
u
provinciji
Pijemont
(Sjeverna
Italija, 2556 metara), 42. Snižena nota »E«,
43. Ime prvog
kozmonauta Gagarina, 45. Pristalica sindikalizma, 49. Skandinavski nebesnici, potomci Donorovi, 50. Mjesto nedaleko od Buja, 51. Osušena rana.
OKOMITO: 1. Dozivanje, 2. Njemački prijedlog (na), 3. Japanski
bakteriolog Sahachiro (1873.-1938.), 4. Smirivati, miriti, 5. Ravnina nagpüta pod kutom (mn.) 6. Povišen 1 otvoren obično ograđen proslor u
građevini, vrsta prostranog balkona, 7. Druga, ostala, 8. Zaključiti, dogovoriti, 9. Znak za element samarij, 10. Rijeka u sjeveroistočnom dijelu
kine, pritok rijeke Han, U. Radna prostorija likovnih umjetnika, 12.
Cvijetanje, 13. Liječnik specijalist za internu medicinu, 18. Pjevačica zabavne glazbe, Liđlja, 19. U modernim jezicima znak akcenta (kod nas
4>r
Svake prve subote u mjesecu
u 14,30 sati na valovima Radio
Pule emitira se emisija »Među
radnicima Buje-exporta« u trajanju od 30 minuta. Koristimo
i ovu priliku da bi zamolili naše radnike da slušaju ovu emisiju koja govori o njima i njihovim problemima, emisiju u kojoj oni daju svoje prijedloge i
primjedbe i u kojoj oni imaju
riječ.
Došli
• OOUR »Digitron«
51
'V
naročito dugi uzlazni), 21. Mala uzvisina, brežuljčić, 22. Jednogodišnja
jednodobna biljka iz porodice trave (oblik ploda - klip), 23. Geometrijski lik omeđen kružnicom, 24. Sirče, kvasina, 28. Jedan od organizatora
ustanka u Sloveniji, narodni heroj Janez (1909.), 30. Košnica, pčelinjak,
33. Potvrda, svjedodžba, 34. Ličnost stripa Walt Disneya (... Patak),
36. Bubuljica na licu, 37. Uloga, 40. Legenda, 44. Japanska kopnena milja. (3927), 45. Kratica za »svojeručno«, 46. Dva suglasnika, 47. Krat'ca za
-košarkaški klub«, 48. Gradić na srednjem Uralu, na gornjem toku rijeke
Tura.
»MIGUM«
I ovoga puta objavljujemo nagradnu knižaljku. Čitatelje molimo da u rješenje na kuponu ispišu samo riječ pod 27 vodoravno.
Dobitnik čije ime izvučemo »iz šešira« imat će pravo izbora jedne
pjesme u našoj emisiji »Među radnicima Buje-exporta« što se svake
prve subote u mjesecu u 1430 sati emitira na valu Radio — Pule.
KUPON
Rješenje:
Ime i prezime:
STOJAN BUTERIN, ekonomski
tehničar — materijalni knjigovođa; ZMAGO KODRIC, VK radnik — referent za obradu tržišta.
EDI ANDREAŠIĆ — pripravnik SSS, VLATKA RICHTER,
ekonomski tehničar — sekre-
Otišli
» OOUR »Digitron«
DAVORKA LUKIC, NKV radnica — radnica montaže; ILDE VISINTIN, NKV radnica
— radnica montaže.
11
Iz naših
OOUR-a
„Industrochem“
mijenja izgled
Nedavno su započeli radovi na
uređenju okolice »Industrochema«. Radnici ovog OOUR-a sami izvode dio radova pa će tako
uređenje biti mnogo jeftinije.
Investicija će se kretati od 100
do 150 tisuća dinara.
Duž cijele istočne i južne strane već su iskopane rupe u koje
su postavljeni betonski stupovi
a to se čini i na zapadnoj i sjevernoj strani. Nakon ovoga usslijedit će postavljanje žičane ograde, čime će se zaokružiti odnosno zatvoriti poslovni prostor
»Industrochema« u pulskoj industrijskoj zoni.
Na jugozapadnoj strani kod
otvorenog stovarišnog prostora,
betoniran je potporni zid i obavljeno je nasipavanje. Sada
bi trebalo uslijediti asfaltiranje,
međutim, u sadašnjoj situaciji
za izvođenje ovih radova nedostaju financijska sredstva. Kako će izgledati čelni dio poslovnog prostora, još nije dogovoreno, jer su nastojanja da se izgled uklopi s prostorom susjedR. M.
Prvi u prvoj
pomoći
Na ovogodišnjem natjecanju
jedinica Prve pomoći u sklopu
Civilne zaštite, u organizaciji
„Digitron“ ko-
Ilektimo na
godišnji odmor
I
Radnici OOUR-a »Digitron« koristit će kolektivno godišnji odmor od 26.
srpnja do 23. kolovoza
što iznosi 22 radna dana.
Oni radnici kojima pripada manji broj dana godišnjeg odmora bit će na
neplaćenom dopustu onoliko dana koliko iznosi
razlika zakonski predviđenog godišnjeg odmora
i broja dana kolektivnog
odmora. Oni radnici koji
imaju više od 22 dana godišnjeg odmora koristit
:e ga povezano
povezano s skolektivKoieKtiv- n
I
Tvornica »Digitron« odobrila je prodaju svojih
stolnih i džepnih računala na kredit, odnosno odobrila je kredite trgovačkim kućama. Džepna računala prodaju se na potrošački kredit, a rok otplate je 6 mjeseci, dok je
za stolna računala odobren robni kredit također
na 6 mjeseci.
Crvenog križa sudjelovala je i
ekipa za prvu pomoć OOUR-a
»Industrochem« u sastavu Ivan
Budić, Nada Aleksić, Karmen
Basanić, Laura Matohanac, Irena Cukon, Vesna Burić i Milan
Tešić i osvojila prvo mjesto.
Sudionici natjecanja iz OOUR
»Industrochem« ove godine su
prvi puta sudjelovali na natjecanju i osvojili najbolje mjesto
zahvaljujući upornom i savjesnom radu poslije redovitog radnog vremena.
Nakon općinskog natjecanja
22. svibnja sudjelovali su na regionalnom natjecanju jedinica
Civilne zaštite u Labinu, gdje su
osvojili peto mjesto pored mnogobrojnih natjecatelja Istarsko- primorske - goranske regije.
R. M.
Priključne kutije
sve traženlje
Dok je prodaja džepnih i stolnih računala »Digitrona« osjetno usporena, priključne kutije
i teleprinteri prodaju se vrlo
dobro. U toku je isporuka 500
priključnih kutija za PTT Split
te poduzeća »Rapid« i »šumadija« iz Beograda, »Mladost« iz
Zagreba i druge kao i 50 komada teleprintera. Postoji i veći
broj zahtjeva za teleprinterske
prijemnike za koje su zainteresirane u prvom redu naše novinske agencije i pošte, (n. j.)
Pomoć
I rukometašima
I
lim odmorom ili kasnije. I
rm.ti
OOUR »Digitron« je odobrio
rukometnom klubu »Digitron«
financijsku pomoć u iznosu od
20.000 dinara. Srednjoškolskom
ccntru Buje, »Sani« iz Sanskog
Mosta i »Glasu Istre, odbijene
su molbe za financijsku pomoć.
„Oskar“ kutiji
stolnog
računala
1 Institut ITEO dodijelio ?
® je po ocjeni stručne ko- £
— misije na nedavnoj izložbi *
1 ambalaže u Cevlarevu di- _
s? plomu, jugoslavenskog Os- *
1 kara za ambalažu u 1975.
godini za model kutije |
■ stolnih računala »Digi■ tron« koju je izradila »In- ■
■ tergrafika« iz Rovinja, fi
■ Oskar je podijeljen za 1
, funkcionalnu, estetsku i
H grafičku opremu, a ovo _
«j posljednje djelo je našeg j
1 dizajnera BORISA BUBA- *
SA. Model kutije stolnih |
■ računala »Digitrona« os% vojio je nagradu među 87 I
5 eksponata u konkurenci- 1
ji pa je ovo tim veće pri- B
K manje i »Intergrafici« i
i našem dizajneru. (n.
Pohvalan
primjer
Na inicijativu omladinske i
sindikalne organizacije pogona
»Digitrona«, u Motovunu su nedavno osnovane sekcije koje bi
trebale okupljati omladinu Motovuna, posebno digitronovog
pogona. Osnovana je dramska
i recitatorska sekcija, koja broji trenutačno 14 članova. Osnovan je i pjevački zbor s 24 člana te streljačka družina s 15
i sekcija kuglanja sa 8 članova.
U planu je osnivanje rukometnog kluba ali će prije toga tre-
bati urediti rukometno igralište.
Aktivnost omladinske i sindikalne organizacije pogona »Digitrona« u svakom slučaju vrijedna je pažnje i pohvale, jer
se na taj način mladima pruža
mogućnost rekreacije i zabave
što je u Motovunu nedostajalo.
(». J.)
Jedinice Narodne
obrane
Nedavno je Radnički savjet
OOUR-a »Digitron« odlučio da
se formiraju odbori i jedinice
Narodne obrane i civilne zaštite u ovom OOUR-u. Formirat
trogasni vod civilne zaštite, sanitetsko odjeljenje civilne zaštite, odjeljenje RBK zaštite i
odjeljenje za održavanje reda.
„Bifix“ kupuje glinene golubove!
Na Zboru radnika OOUR-a
»Bifix« koji je održan 30. travnja dodijeljena je financijska
pomoć Srednjoškolskom centru
— Buje te Boćarskom klubu i
Streljačkom klubu iz Buja.
Srednjoškolskom centru dodijeljeno je 500 kilograma boje za
uređenje škole. Boćarskom klubu odobrena je kupnja dresova
i boca dok je Streljačkom klubu iz Buja odobreno korištenje
»Bifix« u slučajevima kada je
to potrebno zbog natjecanja.
Ujedno je odobreno i sufinanciranje — kupnja glinenih golubova — uz uvjet da Zbor radnika OOUR-a »Bifix« bude pravovremeno obaviješten o potrebama Streljačkog kluba.
Nova sistematizacija radnih mjesta
Nedavno je »Tiskara offset«
izradila novu sistematizaciju radnih mjesta. Uz nekoliko korekcija na posljednjem Zboru radnika ona je jednoglasno prihvaćena.
Nova
sistematizacija
stupit će na snagu 1. srpnja
1976. godine.
Tiskara
rukometašima
Na Zboru radnika OOUR-a
»Tiskara offset« donesena je odluka da se rukometnom klubu
»Digitron« iz Buja dodijeli pomoć u iznosu od 2.000 dinara.
U okviru navedenog iznosa »Tiskara« će štampati tiskanice,
plakate i slično.
»NASE STAZE«
list poduzeća
kolegij
Krešo čuturilo, Stanko
ie, Josip Kvaranta,
Rafaelić, Ivan Štiglić, Olga Viško vić-Mandlć, Tomica Vuković, Mirjana
Zorić i Lucijan Zužić.
Glavni i odgovorni
urednik:
NIKOLA JURIĆ
Izdavač:
Pula
Tisak:
OOUR
Tiskara
Keršovani«, Pula
»Otokar
su osnovnoj poreza na
promet rješekj^m Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1972.
jedanput mjesečno.
POTPISAN SAMOUPRAVNI
SPORAZUM 0 UDRUŽIVANJU
Naše osnovne organizacije udruženog rada »Bifix«, »Digitron«,
»Trgovina i ugostiteljstvo« i »Offset tiskara« iz Buja te »Industrochem iz Pule nedavno su potpisale
Samoupravni sporazum o udruživanju u radnu organizaciju Buje-export«. Tako su radnici u našim
organizacijama odlučili da se udruže u zajedničku radnu organizaciju
na načelima ravnopravnosti i međusobne solidarnosti, a sa svrhom i
ciljem da u takvoj zajednici osigu-
raju skladan i trajan ekonomski
razvitak, daljnji uspjeh i razvoj
svog i zajedničkog privređivanja,
veći dohodak i razvoj socijalističkih
samoupravnih odnosa u udruženom
radu pa tako i brži razvoj životnog
standarda te socijalne i ekonomske
sigurnosti radnika.
»Buje-export«, koji od svog postanka ima za cilj razvijanje ekonomski nerazvijenog područja Bujštine i Istre, ostaje dosljedan u
programiranju i organiziranju no-
vih djelatnosti koje će neposredno
doprinijeti bržem i efikasnijem razvoju spomenutih područja.
Potpisivanjem Samoupravnog sporazuma o udruživanju, osnovne organizacije udruženog rada »Bifix«,
»Digitron«, »Industrochem«, Trgovina i ugostiteljstvo« te »Offset tiskara« suglasne su da se svrha i cilj
udruživanja mogu ostvariti utvrđivanjem funkcija, poslova i zadataka od zajedničkog interesa, pa su u
tu svrhu odlučile da se zajednički
za sve osnovne organizacije obavlja
između ostalog, i usklađivanje planova i programa rada i razvoja,
da se zajednički vodi financijska
politika,
zatim
koordiniranje
i
sprovođenje kadrovske politike, pa
koordiniranje
kriterija
za
uvjete
privređivanja i raspodjelu dohotka,
vođenje
zajedničkog
knjigovodstva
te zajedničkih poslova pravne zaštite i osiguranja imovine, informiranja,
narodne
obrane,
samozaštite
itd.
MAŠESTAZE
LIST PODUZEĆA ’BUJE-EXPORT'
|Dr Ludviger u Bujama
Savezni sekretar za vanjsku trgovinu izrazio je želju *
i neslužbeno posjetio naš „Digitron“ unatoč toga što £
su radnici bili na kolektivnom godišnjem odmoru
savjet 1. rujna
• Lino Gorjan
generalni
direktor
• 0 dinamici
ostvarene
realizacije
Dr Emil Ludviger, savezni sekretar za vanjsku trgovinu šao i novu tvornicu »Digitron« unatoč toga što su radnici bili
posjetio je u petak 13. rujna Buje kao gost Skupštine općine, na kolektivnom godišnjem odmoru. Savezni sekretar izrazio
•>r Ludviger se tom nrilikom sastao s predstavnicima privred- je želju da razgleda novu tvornicu između ostalog i zbog tonih organizacija Bujštine koje se bave malograničnim prome- ga što Jc Buje posjetio u vrijeme dok se pripremala gradnja
tom i upoznao se sa stanjem i promjenama u vremenu od
..
njegovog posljednjeg posjeta Bujama prije točno dvije godi- novo® ° a>
ne. Po obavljenim razgovorima dr Ludviger je s pratnjom obi- Na fotografiji: dr Ludviger u obilasku »Digitrona«.
RASPISANI
IZBORI ZA ZRS
Odluke i zaključci s 15.
sjednice Zaiedničkog radničkog savjeta (ZRS)
Rad
organa
upravljanja
Ostali prisutni: Ante Tomljenović, Mihovil Rovis, Branko Ladavac, Slavko Ceak, Mario Knapić, Milan Vidović, Aldo Grbac,
Tomislav Vuković, Jovan Milašinović, Drago Kresina, Aldo Mileta.
Ovjerovitelj zapisnika: Mihovil Barcal i Laureta Bratović.
Zapisničar: Mira Monas.
1. Informacija o prihvaćanju
predloženih izmjena teksta novog Samoupravnog sporazuma
o udruživanju i predmetu poslovanja osnovnih organizacija i
radne organizacije »Buje-ex2. Potpisivanje Samoupravnog
sporazuma o udruživanju.
3. Prijedlog Odluke o raspisivanju izbora za zajednički Radnički savjet.
4. Prijedlog odluke o raspisivanju izbora za Zajedničke samoupravne odbore.
5. Prijedlog uputstava za provedbu izbora za Zajedničke organe samoupravljanja.
6.
Prijedlog odbora o imenovanju Zajedničke komisije za provedbu izbora za Zajedničke organe samoupravljanja.
Dopuna dnevnom redu:
7. Informacija o presudama
Okružnog i Višeg privrednog suda u vezi počinjenih prijestupa.
8. Informacija o zaključivanju
Samoupravnog sporazuma o udruživanju nepovratnih sredstava za sudjelovanje u financiranju izgradnje glavnog PTT centra mrežne grupe 053 u Pazinu.
II RASPRAVA
1. točka
Prisutni su informirani da su
svi Zborovi radnika razmotrili
predložene izmjene i dopune prijedloga Samoupravnog sporazuma o udruživanju na temelju
prijedloga OOUR-a »Digitron« i
»Iindustrochem«, te da su iste
od svih Zborova radnika usvoKako sastavni dio Samoupravnog rada u radnu organizaciju
čini i predmet poslovanja (djelatnost) svake osnovne organizacije i radne organizacije, prisutni su informirani i o tom prilogu Samoupravnog sporazuma.
2. točka
U smislu člana 118. Samoupravnog sporazuma o udruživanju
©snovnih organizacija udruženog rada u radnu organizaciju
»Buje-export« i odluka zborova
radnika OOUR-a »Bifix«, »Digitron«, »Iindustrochem«, »Trgovina i ugostiteljstvo« i »Offset
tiskara«, ovlašteni radnici navedenih osnovnih organizacija udruženog rada i to Aldo Kmet,
Branko Ladavac, Branko Bastijanić, Ante Tomljanović, Aldo
Mileta, Mihovil Rovis, Miroslav
Medved, Nevio Frontel, Mihajlo
Barcal i Slavko Čeak, potpisali
su Samoupravni sporazum na
sjednici Zajedničkog radničkog
3. točka
Radnički savjet OUR-a »Buje-export« jednoglasno je donio
2
Uz novi Zajednički radnički savjet bit
će izabrani i zajednički samoupravni
odbori za društveni standard, za finan
cijske i kreditne odnose, za informira
nje, za narodnu obranu, društvenu samozaštitu i radničku kontrolu
>4
odluku o raspisivanju i određivanju dana izbora za Zajednički
radnički savjet (ZRS) OUR-a
»Buje-export«. Odlučeno je da
se izbori za Zajednički radnički
savjet održe u svim izbornim jedinicama 1. rujna 1976. godine.
U Zajednički Radnički savjet,
a u skladu s članom 77. Samoupravnog sporazuma o udruživanju u radnu organizaciju »Bujeexport« izabrat će se radnici:
— Osnovne organizacije »Bifix«
6 delegata,
— Osnovne organizacije »Digitron« 11 delegata,
— Osnovne organizacije »Industrochem« 8 delegata,
— Osnovne organizacije »Offset
tiskara« 6 delegata,
— Osnovne organizacije »Trgovina i ugostiteljstvo« 7 delegata,
— Radne zajednice »Zajedničke
službe« 7 delegata.
Za izborne jedinice određuju
se slijedeća izborna mjesta:
— Za radnike OOUR-a »Bifix«
— zgrada »Bifixa«,
— Za radnike OOUR-a »Digitron — u novoj zgradi »Digitrona«, u staroj zgradi »Digitrona «i u zgradi pogona u Motovunu,
— 21a radnike OOUR-a »Industrochem« — u upravnoj zgradi,
— Za radnike OOUR-a »Offset
tiskara« — u proizvodnoj hali,
— Za radnike OOUR »Trgovina
i ugostiteljstvo« u zgradi na Trgu
maršala Tita u Bujama, u prostorijama
predstavništava
u
Beogradu, Zagrebu, radnici u
predstavništvu Ljubljana, Sarajevo, Rijeka i Pula glasat će
putem zatvorenih kuverata s dostavom posredstvom pošte, te u
ugostiteljskom objektu »Ladonja« u Grožnjanu,
— Za radnike radne zajednice
»Zajedničke službe« u zgradi na
Trgu maršala Tita br. 8.
4. točka
U skladu s članom 112. Samoupravnog sporazuma o udruživanju raspisuju se izbori za člano— Zajedničkog samoupravnog
odbora za društveni standard,
— Zajedničkog samoupravnog
odbora za financijske i kreditne
odnose,
odbora za informiranje,
odbora za narodnu obranu i civilnu zaštitu,
odbora za društvenu samozašti-
—
Zajedničkog
samoupravnog
odbora radničke kontrole.
Ujedno je odlučeno da se izbo
ri održe kada i izbori za Zaje
dnički radnički savjet, odnosno
1. rujna 1976. godine. Za izborne
jedinice određuju se ista izbor
na mjesta kao i prije.
5. točka
Vezano uz odluke o raspisiva
nju izbora za Zajednički Radni
čki savjet i Zajedničke samou
pravne odbore. Radnički savjet
OUR-a »Buje-export« donio je
uputstva za provedbu izbora za
zajedničke organe samoupravlja
nja sa slijedećim sadržajem:
1. Pravo da biraju i da budu
birani u Zajednički radnički sa
vjet i u Zajedničke samouprav
ne odbore imaju svi radnici sa
svojstvom radnika u udruženom
radu u okviru »Buje-exporta«
na dan izbora, bez obzira da li
uspostavljeni odnos imaju s pu
nim ili nepunim radnim vreme
nom, na određeno ili neodređe
no vrijeme.
2. Organi za sprovođenje izbo
ra jesu Zajednička komisija za
provedbu izbora za zajedničke
organe
samoupravljanja
koju
imenuje Zajednički radnički sa
vjet. Komisija obavlja slijedeće
dužnosti:
— vodi brigu o zakonitosti sprovođenja izbora,
— prima kandidatske liste i po
tvrđuje ih,
— utvrđuje i proglašava rezul
tate izbora,
— izdaje izabranom kandidatu
uvjerenje da je izabran za člana
Radničkog savjeta,
— poništava rad kandidacionih
zborova kad utvrdi da je na
njima bilo nepravilnosti,
— poništava izbore ako utvrdi
da su nepravilnosti utjecale na
rezultat izbora, te raspisuje no— utvrđuje kandidatske liste i
prikuplja izjave od kandidata,
— predaje biračkom odboru ma
terijal za sprovođenje izbora,
— određuje vrijeme glasanja —
početak i svršetak,
— dostavlja materijal za glasa
nje radnim jedinicama izvan
sjedišta radne organizacije radi
glasanja putem pošte,
— prima glasačke listiće birača
koji zbog opravdanosti neće mo
ći prisustvovati izborima (slu
žbeni list),
— prima izborni materijal od
biračkih odbora po izbornim
mjestima,
— objavljuje rezultate izbora
na svim biračkim mjestima za
sve izborne jedinice,
3. Radnički savjet svake osnovne organizacije i RZ »Zajedničke službe« imenuje komisiju
za izradu biračkog spiska koja
je dužna sastaviti birački spisak
za svako izborno mjesto u svojoj izbornoj jedinici. Njen zadatak je da u roku od 3 dana od
dana imenovanja sastavi birački
spisak, da isti izloži na uvid radnim ljudima, da prima zahtjeve
za ispravke koje se podnose u
roku od osam dana prije dana
izbora i da ovjeri birački spisak.
4. Radnički savjet svake osnovne organizacije i RZ »Zajedničke službe« za svako izborno
mjesto u svakoj izbornoj jedinici imenuje birački odbor koji
je dužan primiti materijal za
glasanje od izborne komisije,
voditi zapisnik o svom radu, po
završenom glasanju prebrojiti
neupotrebljene glasačke listiće i
staviti ih u poseban omot koji
se zatvara i pečati, zatim utvrditi ukupan broj birača koji su
glasali, otvoriti kutiju za glasanje i prebrojiti glasove, poslije
glasanja sačinili zapisnik, te
na kraju izborni materijal predati izbornoj komisiji.
5. Kandidatsku listu u koju se
unose kandidati po abecednom
redu utvrđuje Zbor radnika izborne jedinice. Kandidatska lista mora sadržati najmanje onoliko kandidata koliko se bira članova u Zajednički organ
samoupravljanja. Nakon dobivenih izjava kandidata kandidatsku listu potvrđuje (konačno utvrđuje po prijedlogu i usvajanju Zbora radnika) izborna komisija. Na Zboru radnika najprije se predlažu kandidati, a
zatim utvrđuju.
Kandidatska lista podnosi se
izbornoj komisiji na potvrdu
najkasnije 8 dana prije dana
održavanja izbora. Uz kandidatsku listu predlaže se i pismena
izjava kandidata da prihvaća
kandidaturu.
6. Izborna komisija dužna je
objaviti kandidatske liste najmanje pet dana prije održavanja izbora, a putem oglasnih
ploča i dostavom da bi se istakli na svim izbornim mjestima.
7. Za vrijeme glasanja na izbornom mjestu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora. Predsjednik biračkog odbora vodi brigu o održavanju reda
na biračkom mjestu, utvrđuje
identitet birača i daje objašnjenje biračima o načinu glasanja.
Glasanje se vrši zaokruživanjem
rednog broja ispred imena i
prezimena kandidata .Birači koji polaze na službeni put prije
dana izbora i koji neće biti prisutni za vrijeme izbora glasaju
tako da svoj glasački listić zatraže od izborne komisije, da se
isti po glasanju zatvara u kuvertu i da se priloži materijalu one
izborne jedinice kojoj radnik
pripada. Zatvorenim kuvertama
glasat će i radnici predstavništva koja broje manje od 10 ra-
8.
Za sve ostale upute radi
provedbe izbora ovlašćuje se izborna komisija.
6.
točka
Jednoglasno je donesena odluka o imenovanju Zajedničke komisije za provedbu izbora za
Zajedničke organe samoupravljanja. U sastav iste imenovani
Anton Udovičić — za predsjednika, Slavko Pjerov, za zamjenika
predsjednika. Za članove: Silvano Vidach, Jakov Bačić, Jadranka Medved, Ladislav Horvatić i
Pavle Stončik. Za zamjenike
članovima: Branko Rauch, Boris Radečić, Aldo Kmet, Ivan
Kormoš i Vesna Steinberger.
Komisija ima zadatak da prema uputstvima koordinira sve
poslove oko priprema i izvođenja izbora, da objedini rezultate i pripremi podatke o rezultatima radi javnog donošenja.
7. točka
Prihvaćena je informacija ©
presudama Okružnog i Višeg privrednog suda a, u vezi počinjenih privrednih prijestupa iz člana 19. stav 1. točke 5. i 6. Zakona o knjigovodstvu radnih organizacija kao i za djelo privrednog prijestupa iz člana 88. stav
1. točke 5. Zakona o deviznom
poslovanju. Za navedene prijestupe OUR »Buje-export« kažnjen je kaznom od 70.400 dinara. Odlučeno je da će se iznos
kazne podijeliti po OOUR-ima
uzimajući u obzir ključ za prevaljivanje troškova radne zajednice »Zajedničke službe« na
osnovne organizacije u okviru
»Buje-exporta«.
8. točka
U vezi odbijanja zaključivanja
Samoupravnog sporazuma o udruživanju nepovratnih sredstava za sudjelovanje u financiranju izgradnje glavnog PTT centra mrežne grupe 053 u Pazinu
od OOUR-a »Digitron« i »Industrochem« narušena je u suštini
akcija sudjelovanja radne organizacije »Buje-export« u sufinanciranju iste. Predlaže se da zborovi radnika OOUR-a »Digitron«
i »Industrochem« ponovo razmotre prijedlog Sporazuma. Zadužuju se stručne službe da od Izvršnog vijeća općine Buje zatraže stručno lice, koje bi moglo
na zborovima dati kompletno i
stručno obrazloženje. Osim toga
zaduženi radnik u Zajedničkim
službama informirat će funkcionere društveno-političke zajednice o potrebi usaglašavanja stavova o pokretanju i postupku
zaključivanja Sporazuma. Sporazumima kojima se direktno
opterećuje udruženi rad, jer praksa po kojoj su ove akcije učestale i koje se udruženom radu
nude izvan financijskog plana,
narušavaju taj plan i normalno
izazivaju nepovoljna raspoloženja radnika da iste akcije na
ovakav način prihvate i da im
se svojim doprinosom priključe.
LINO GORJAN GENERALNI
DIREKTOR „BÜJE-EXPORTA“
Nedavnom odlukom Radničkog savjeta za novog generalnog direktora
»Buje-exporta« izabran je Lino Gorjan,
istaknuti društveno-politički radnik na
Bujštini. Za funkciju na koju je izabran dobio je i preporuke Općinskog
komiteta SK Bujštine, Tvorničkog sekretarijata SK »Buje-exporta« i odbora
za poslovnu koordinaciju.
Lino Gorjan je do nedavno radio na
mjestu direktora OOUR-a »Detalj« Buje u sklopu radne organizacije »Nanos«
iz Postojne. Do sada ima ukupno dva
deset godina radnog staža. Od 1952. do
1955. godine radio je kao učitelj i upravitelj Osnovne škole u Kršetama. Za
rad i zagalanje u toj školi pohvaljen je
od strane tadašnjeg Kotarskog narodnog odbora. U Zagrebu je diplomirao
na Višoj pedagoškoj školi, nakon čega je obavljao funkciju upravitelja
Osnovne škole u Bujama. Prema sugestiji Općinskog komiteta SK Buja prihvatio je 1960. godine dužnost rukovodioca Centra za opće, stručno i društveno-ekonomsko obrazovanje u Narodnom sveučilištu Buje. Tu je funkciju obavljao tri godine a u tom je razdoblju
bio
organizacioni
sekretar
(volonter) Općinskog komiteta SK.
Za rezultate postignute u radu kao i
za suradnju u časopisu »Obrazovanje
odraslih« dodijeljen mu je naslov »za-
služni suradnik« Saveza narodnih sveučilišta Hrvatske.
Krajem 1963. godine teabran je za
predsjednika
Skupštine
općine
Buje
koju dužnost je obavljao četiri godine.
Nakon toga izabran je za predsjednika Konferencije SSRN-a Bujštine. U
proteklom razdoblju obavljao je i brojne druge funkcije u raznim društveno-političkiin forumima i organizacijaLino Gorjan nastupio je na dužnost
generalnog direktora »Buje-exporta« 1.
kolovoza.
0 dinamici ostvarene realizacije u prvom polugodištu ove godine
HA M A R K E T I N G
ORIJENTACIJU
Mjesečnu realizaciju (prodaju)
Doluedišta 1976. godine, karakterizira
kara!
M . ...
razdoblju
prošle godine
>ku posljednji
međutim nedovoljne, jer n
visina
je stigla ni prošlogodišnju
Ovakvo stanje implicira negativno
nancijsko poslovanje koje će se odr
ti u polugodišnjim bilancama OOUR-
U cilju boljeg sagledavanja i ocjene stanja
u našoj organizaciji udruženog rada Služba
plana i analize citira djelove članaka objav
ljenih u dnevnoj štampi
Na nedavnom Plenumu Sekcije
novinara
SUZBITI OTPORE
SAMOUPRAVLJANIU
Plenum Sekcije novinara u udruženom radu SR Hrvatske, održan nedavno u Zagrebu, pokazalo je da još i sada postoji niz problema u
jačanju djelatnosti informiranja u OOUR-ima.
Iako su, kako je rečeno, ostvareni značajni rezultati u pogledu sustavnijeg sagledavanja i
rješavanja mnogih stručnih i profesionalnih teškoća novinara i u pogledu položaja i unapređivanja rada informativnih službi u OUR-ima.
Svi problemi koji nastaju u toku rada i djelovanja novinara još nisu adekvatno rješeni. Naime, konstatirano je, novinari se još i danas ponegdje tretiraju službenicima, što im uveliko
otežava normalno obavljanje njihova posla. A
da ne govorimo o rješavanju životnih i radnih
uvjeta novinara, koji su pri dnu ljestvice osobnih dohodaka za isti stupanj stručne spreme
drugih struka u OUR-ima. Problemi sr
informiranja u udruženom radu i teško
i koji u njima rade i stručno i polit
pravo su problemi našeg društva, p
udruženog rada. Sve to govori, rečeno je
skupu novinara u udruženom radu ŠR
ske, da je odnos prema informiranju ujedno i
odnos prema samoupravljanju. Kvalitet informiranja nije takav da bismo ga mogli nazvati
zadovoljavajućim.
Iako i Ustav SFRJ Jugoslavije, — ustavi socijalističkih republika, dokumenti Desetog kongresa SKJ i Sedmog kongresa SRH i dokumenti
Saveza sindikata i Socijalističkog saveza govore o značaju i potrebi što boljeg informiranja,
posebno radnika u udruženom radu, u organizacijama udruženog rada ipak se ne vodi dovoljno računa da svakom radniku bude dostupna
svaka informacija. U načelu, dakle, stvari su
jasne. Ali u praksi je drukčije. U nekim radnim
organizacijama, upozoreno je u raspravi, ima
čak i otvorenog manipuliranja informacijama,
a time i ljudima.
Sve to upozorava na činjenicu da novinari
mogu mnogo učiniti da se stanje popravi, unatoč naporima koje ulažu, akcijama koje
poduzimaju itd. Zbog toga je široka politička
akcija svih sudionika procesa informiranja jedina mogućnost da se dođe do pravih rješenja.
Naime, još ima primjera da su neke informacije
nedostupne radnicima i radnim ljudima, jer su
označene kao poslovnim tajnama iako to nisu,
a istodobno se, prema podacima Zavoda za samoupravljanje u Zagrebu, ne pridaje dovoljno
pažnje problemu informiranja. To je zapravo
kršenje jednog od bitnih ustavnih prava radnika. Jasno je, dakle, da se samo organiziranom
društvenom akcijom mogu suzbiti otpori samoupravljanju. Nije suvišno da ponovimo — bez
dobrog informiranja nema dobrog samoupravljanja. (»Komunist«)
3
4
■
■
Radna zajednica
*“ u
organiziranju osnovne
organizacije, oosnovama i mjerilima za raspodjelu sredstava
za osobne dohotke i za zajedničku potrošnju
i drugo. Samoupravni sporazum o udruživanju rada radnika u osnovnoj organizaciji
smatra se donijetim, ako se za njega izjasni
većina radnika u toj organizaciji.
Preko svojih delegata radnici odlučuju
u radničkom savjetu o odluci za zaključivanje ugovora o kreditu za investiciona ulaganja i o drugim ugovorima i samoupravnim
sporazumima. Ako se ovim pitanjima ne organizira prethodna rasprava radnika, Radnički savjet o tome ne može donijeti odluku.
Nacrt zakona kaže da radnici u osnovnoj organizaciji odlučuju preko delegata u
radničkom savjetu na taj način što zajednički utvrđuju stavove o radu delegata i što im
daju smjernice i uputstva za izjašnjavanje
u radničkom savjetu. Naglašava se da su
delegati u radničkom savjetu dužni raditi
po smjernicama radnika koji su ih izabrali
i da za svoj rad odgovaraju radnicima osnovne organizacije. Pravo i dužnost delegata je
zatražiti stavove radnika kad mu nisu date
smjernice i uputstva kako bi se mogao izjasniti o pitanju o kojem odlučuje Radnički
savjet. Pravo i dužnost delegata je također,
da obavještavaju radnike o svom radu u
radničkom savjetu i o radu radničkog savjeta.
U nekoliko slučajeva delegat je obavezan u Radničkom savjetu radne organizacije
izjasniti se i glasati u skladu sa stavom koji
su zauzeli radnici, odnosno sa stavom koji
je o određenom pitanju zauzeo radnički savjet osnovne organizacije čiji je on delegat.
To se primjenjuje u slučaju kad delegat u
Radničkom savjetu radne organizacije sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja se
odnose na stvaranje materijalnih obaveza
osnovne organizacije, kao i o drugim pitanjima utvrđenim statutom osnovne organizacije i Samoupravnim sporazumom o udruživanju u radnu organizaciju.
Ako delegat osnovne organizacije u Radničkom savjetu radne organizacije ne iznese
stavove Radničkom savjetu OOUR-a, ako ne
glasa u skladu sa smjernicama i uputstvima
ili ne obavještava radnike o svom radu u
radničkom savjetu, o radu radničkog savjeta i o pitanjima o kojima nije postignuta suglasnost, čini povredu svoje delegatske dužnosti i za to je odgovoran radnicima koji su
ga izabrali.
Nacrt zakona regulira i način odlučivanja u složenoj organizaciji. Precizira se da
odredbe koje se odnose na prava, dužnosti
i odgovornosti delegata u radničkom savjetu radne organizacije primjenjuju i na delegate u radničkom savjetu složene organizacije. Ove odredbe se također primjenjuju i
na delegate u organima upravljanja, organizaciji poslovnog udruživanja, samoupravnoj
interesnoj zajednici i drugim oblicima udruživanja rada i sredstava.
Poseban prostor Nacrt zakona poklanja
odlučivanju radnika u skupštinama društveno-političkih zajednica i skupštinama samoupravnih interesnih zajednica. Precizira se
da delegati OUR-a u njima rade u skladu sa
smjernicama radnika koji su ih izabrali i u
skladu sa osnovnim stavovima delegacija
koJe
*“ \h delegirale. To oni čine suglasno
zajedničkim i općim društvenim interesima
i potrebama, s tim što se ističe da su delegati samostalni u opredjeljivanju i glasanju.
Kako radnici odlučuju?
Radnici koji obavljaju administrativno-stručne poslove, pomoćne i njima slične poslove od zajedničkog interesa za osnovne organizacije, za OUR-e udružene u složenu organizaciju udruženog rada ili u drugi oblik
OUR-a, obrazuju jednu ili više radnih zajednica za obavljanje zajedničkih poslova, utvrđuje Nacrt zakona o udruženom radu.
U ostvarivanju svojih društveno-ekonomskih i drugih samoupravnih prava radnici
Nacrt zakona precizira što se podrazuodlučuju osobnim izjašnjavanjem i preko
mijeva pod administrativno-stručnim, a šta
svojih delegata i delegacija. To je zapisano
pod
pomoćnim
poslovima.
Administrativni
u prvoj odredbi posebnog poglavlja Nacrta
poslovi su, prije svega, plansko-analitički poslovi, pravosudni poslovi, poslovi knjigovodzakona o udruženom radu, kojim se utvrstva i evidencije, pripremanje i obrada mađuju načini i oblici odlučivanja radnika.
terijala
pravno-stručne
prirode,
administraNacrt zakona precizira o čemu se odlutivni poslovi (primanje i otpremanje pošte,
čuje referendumom. Ovim oblikom osobnog
izjašnjavanja odlučuje se o samoupravnim
stenografski, daktilografski, arhivski poslovi i si.), opći poslovi, kao i drugi poslovi koji
sporazumima kojima se reguliraju udruživanje rada u osnovnoj organizaciji, udružipo svojoj prirodi spadaju u ovu vrstu. Pomoćni su poslovi samozaštite (zaštita na ravanje u radnu i složenu organizaciju i u
du, civilna zaštita i si.) čuvanje objekata,
poslovnu zajednicu. Referendumom se odlučuje i o planovima, o statutu, o promjenama | održavanje i čuvanje prostorija i dr.
Posebnom odredbom se regulira prestanak rada pripravniku zaposlenom u osnovnoj organizaciji. Tom odredbom se precizira
da njegov rad prestaje po isteku pripravničkog staža, ako ne postoji mogućnost da se
rasporedi na odgovarajuće radno mjesto.
Nacrt zakona o udruženom radu točno
određuje i slučajeve kad radniku ne može
prestati radni odnos. Radniku se, prije svega,
ne može dati otkaz ako zbog udruživanja osnovnih organizacija, tehnoloških i drugih unapređenja, prestaje potreba za
njegovim
radom u toj organizaciji. Naprotiv obaveze
je da se takvom radniku omogući stručno
osposobljavanje kako bi odgovorio novim
zadacima i novim radnim mjestima, odnosno da se rasporedi na drugi posao.
Ako se utvrdi da radnik nije sposoban
za obavljanje poslova na radnom mjestu,
ili ako trajnije ne ostvaruje rezultate koji
se mogu na tom mjestu ostvariti njemu će
sc ponuditi radno mjesto koje odgovara njegovoj stvarnoj sposobnosti. Tek ako ovo odbije, može mu prestati radni odnos.
Nacrt zakona o udruženom radu utvrđuje i situacije kad radniku prestaje radni odnos po sili zakona. To će se dogoditi ako radnik odbije dati pismenu izjavu o prihvaćanju samoupravnog sporazuma o udruživanju rada radnika u osnovnoj organizaciji,
ako je utvrđeno da je potpuno nesposoban
za rad, ako ispuni uslove za penziju, ako mu
je sudskom presudom zabranjeno obavljanje određenih poslova, a drugi mu se ne može osigurati, ako bude osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci.
Pod uslovima i na način utvrđen samoupravnim općim aktom radniku može prestati radni odnos kad je poveden postupak
za prestanak rada njegove osnovne organizacije, a kad nema mogućnosti da rad nastavi
u drugoj osnovnoj organizaciji.
Nacrt zakona o udruženom radu precizira da se odluka o prestanku radnog odnosa
radniku može uručiti samo pismeno.
Ako se utvrdi da je potreba za radom
radnika prestala zbog ekonomskih teškoća
u koju je osnovna organizacija dovedena
neodgovornim
odnosom
pojedinih
radnika
prema radu, ostali radnici mogu odlučiti da
oni koji su izazvali takvo stanje, dobiju ot-
Kako radniku može prestati radni odnos
u osnovnoj organizaciji? Na ovo pitanje precizno odgovara Nacrt zakona o udruženom
radu.
Radniku prestaje radni odnos ako osobno pismeno izjavi da više ne želi raditi u
osnovnoj organizaciji, zatim ako se sa ovlašćenim organom pismeno sporazumi o prestanku radnog odnosa u osnovnoj organizaciji i na kraju ako odbije da radi na radnom
mjestu koje mu je ponuđeno, a koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i drugim sposobnostima, odnosno ako odbije da se dokvalificira i prekvalificira za obavljanje drugih
poslova.
Ovo bi bili tzv. redovni slučajevi prekida
radnog odnosa sa osnovnom organizacijom.
Međutim, Nacrt zakona o udruženom radu
predviđa i druge razloge koji mogu dovesti
do prekida radnog odnosa. Do toga, na primjer, može doći onda kada se otkrije da je
radnik prilikom zapošljavanja prešutio ili
dao neistinite podatke bitne za obavljanje
zadataka na predviđenom radnom mjestu.
Radniku će prestati radni odnos u osnovnoj
organizaciji i onda ako ne ispuni svoje obaveze u radu i tako teže povrijedi zajedničke
interese drugih radnika ili osnovne organi-
Prestanak radnog odnosa
“
I
■
Upis u sudski registar
Upravljanje društvenim
sredstvima
I
I
I
I
I
I
■
I
I
H
■
II
Organiziranje OOUR-a
I
I
I
I
I
I
I
I
E
I
B Izdvajanje OOUR-a iz
I radne organizacije
Nacrtu zakona o udruženom radu • o Nacrtu zakona o...
ziranje, konstituiranje, promjene i presta- ■ stigne suglasnost o prijedlogu za raspoređinak rada OUR-a. Također, navodi se da shod- B vanje sredstava, prava i obaveza. U tom sluno tome, upisi u sudski registar mogu biti čaju dužnost je radnika osnovne organizacikonačni, uslovni (privremeni) i obavještava- I je — koji se organiziraju u osnovnu organiB zac"
j------- —- “ *--------- - ga —....
sudski registar, registracioni sud donosi rje- ■ zaključivanje sporazuma o rasporedu sredšenje. Ono se dostavlja podnosiocu zahtjeva ■ stava, prava i obaveza je 60 dana od dana
i drugim licima koja za to imaju pravni in- donošenja odluke o organiziranju osnovne
teres. Naravno protiv rješenja o upisu može I organizacije, a taj rok može produžiti jedino
se dati žalba. Rok je osam dana. Utvrđuje ™ spor pred sudom udruženog rada. Ako, mese da pravo na žalbu, pored podnosioca za- _
đutim, samoupravni sporazum nije osporen,
htjeva, imaju i druga lica koja smatraju da I
i ako je istekao rok od 60 dana, a on nije
je rješenjem povređeno njihovo pravo ili na ®
sklopljen, dužnost je društvenog pravobraniozakonu zasnovan interes. Neosnovano obavsamoupravljanja da u roku od mjesec
ljen upis u sudski registar može registarski | dana podnese zaključivanje samoupravnog
sud brisati po službenoj dužnosti ili po
sporazuma. Ako ni nakon toga u roku od 15
htjevu lica koje za to ima pravni interes. _
dana sporazum ipak ne bude zaključen, druZahtjev za brisanje podnosi se u roku od ■
štveni pravobranilac samoupravljanja dužan
15 dana od dana sazivanja za upis, po služje pred sudom udruženog rada pokrenuti
postupak
donošenja
odluke
o
rasporedu
benoj dužnosti samo u slučajevima koji su a
zakonom, odnosno pravilima vanpamičkog I
sredstava, prava i obaveza.
postupka predviđeni.
Ako je upis obavljen na temelju lažne
isprave, ako su u ispravi navedeni lažni podaci, ako je isprava donesena u nezakonito
sprovedenom postupku ili ako postoje drugi
Međusobni odnosi radnika udruženih oszakonom predviđeni razlozi, može se tužbom
novnih organizacija i radnika radne zajednitražiti poništenje upisa. Tužbu može podnice uređuju se samoupravnim sporazumom o
jeti i nadležni društveni pravobranilac sameđusobnim pravima, obavezama i odgovormoupravljanja.
Prema rješenjima koje daje Nacrt zanostima. To se posebno odnosi na vrstu poNacrt zakona označava da se podaci upikona o udruženom radu radnici imaju pravo
slova, na mjerila sticanja dohotka radne zasani u sudski registar koji se odnose na
da osnovnu organizaciju udruženog rada u
jednice, na ovlaštenja radne zajednice za
OUR-e privredne djelatnosti, objavljuju u
kojoj
su
zaposleni
izdvoje iz sastava radne
upravljanje poslovima i korištenja sredsta»Službeni list SFRJ« a za OUR-e koje se
organizacije. To ne mogu učiniti jedino u
va, na odgovornost radne zajednice za obavbave društvenim djelatnostima objavljuju se
slučaju ako se ocijeni da bi to bilo protivljanje utvrđenih joj poslova, na način kooru službenom listu određenom zakonom.
no društvenom interesu. Drugim riječima,
dinacije u radu između poslovodnog organa
izdvajanje se neće dozvoliti ako bi to dovelo
OUR-a i rukovodioca radne zajednice, na
do bitnog otežavanja ili onemogućavanja ranačin rješavanja međusobnih sporova i dr.
da u drugim osnovnim organizacijama, odRadna zajednica, prema Nacrtu zakona
nosno u radnoj organizaciji kao cjelini.
o udruženom radu, treba imati svoj statut,
Odluka o izdvajanju osnovne organizaciopći akt o međusobnim odnosima u radu i
je iz sastava radne organizacije donosi se
druga neophodna
opća akta
koje traži zaIHEHÜÜSKHI
Pravo i dužnost radnika je da dio radne
referendumom
OUR-a. Odluka se obavezno
kon. Njih donose
i usvajaju
radnici radne
organizacije organiziraju kao osnovnu orga
zajednice.
mora
dostaviti
svim osnovnim organizacijanizaciju, ako takav dio čini cjelinu i ako se
ma
koje
su
u sastavu radne organizacije i orNacrt zakona
predviđa i
slučajeve kad | naknadu.Naknada
se
utvrđuje u skladu
»ni po kojoj osnovi« oduzeti od tih organiu toj cjelini rezultat zajedničkog rada radganu
upravljanja
radne
organizacije. Rok za
an
u
radna ^zajednica
prestaje postojati. Prije
_ načelima oudruživanju rada i sredstava.
Jrenika može samostalno izraziti kao vrijednost
| « , upravljanja raane organizaci.
zacija. Treba, međutim, reći da se ova odreSredstvima za zajedničku potrošnju upko- * u radnoj organizaciji ili na tržištu te ako
I dostavljanje odluke je osam dana.
dba odnosi samo na zgrade i nekretnine koravljaju radnici u udruženom radu koji su
je ne služe proizvodnji i obavljanju neke pripri- I radnici u toj radno cjelini mogu ostvariti .. 0dl“ka ° ^vajanju osnovne organ,,»nesu o tome odluku. Tada za obaveze radne
ta sredstva udružili iz čistog dohotka svoje
vredne djelatnosti.
svoja društveno-ekonomska i d?uga samo- | pos,ta.ie Prazna ako u roku od 30
zajednice solidarno odgovaraju osnovne orosnovne organizacije, odnosno svoje radne
upravna prava. Nacrt zakona o udruženom
I dana "stale
«»»ovne organizacije ih
orgam
ganizacije. Sredstva radne zalednice koja
zajednice i iz svojih osobnih dohodaka. Radradu, međutim, upozorava da do organiziraupravljanja
organizacije
ne stave
pri
mjedbe i neradne
pokrenu
spor pred
sudom udruprestaju postojati, raspoređuju se u osnovnici tim sredstvima upravljaju na način utvrženog rada zbog odluke o izdvajanju. A prenja osnovne organizacije ne može doći ako
ne organizacije u koje su raspoređeni njeni
đen samoupravnim općim aktom.
ma Nacrtu zakona mogu ga pokrenuti ako
se ne ispunjava bilo koji od navedenih usloradnici, naravno ako drugo nije određeno
Nacrt zakona o udruženom radu regulismatraju da ne postoje uslovi za izdvajanje
va. Pored toga, u radnoj organizaciji se ne
samoupravnim sporazumom.
i način korištenja zemljišta ili drugog
i da izdvajanje može otežati ili onemogućiti
može osnovati osnovna organizacija ni onda
Na kraju valja istaći da se sve ove odU sudski registar obavezno se upisuju
prirodnog bogatstva. Naglašava se da su radrad uostalim osnovnim organizacijama ili
ako ne postoje uslovi da se iz dijelova radne
redbe o radnim zajednicama u privredi odOUR-i, njihove zajednice, udruženja i drugi
nici dužni da zemljište ili druga prirodna boI radnoj organizaciji u cjelini.
organizacije osnuju najmanje dvije osnovne
nose i na radne zajednice u zemljoradničkoj
oblici njihovog organizacionog udruživanja.
gatstva koriste pod općim uslovima propisa®
Još
u postupku izdvajanja, dok odluka
organizacije.
zadruzi, banci i zajednici osiguranja. One se
Obavezu upisa u sudski registar imaju i
nim zakonom, kao i pod posebnim uslovijoš ne postane punovažna, osnovna organizaNacrt zakona precizira i proceduru osprimjenjuju i na radne zajednice u samoupbanke, zajednice osiguranja imovine i lica,
ma pod kojima je dogovoreno njihovo koricija je dužna da sporazumno s drugim OO
nivanja osnovne organizacije. Ako su ispuravnim interesnim zajednicama i njihovim
štenje. Obaveza je radnika da sačuva, zaštiti _ druge financijske organizacije i si. Ukratradnom organizacijom, regulira
njeni uslovi za osnivanje osnovne organizaudruženjima i savezima, na radne zajednice
radom stvorene vrijednosti čovjekove sre- I ko, bez upisa u sudski registar nema rada
međusobna prava i obaveze koji su nastali
cije zakazuje se zbor radnika. Ako radnici
u društveno-političkim organizacijama, drudine.
I ni poslovanja.
do dana izdvajanja, kao i naknadu eventualgim društvenim organizacijama i u udružeNacrt zakona o udruženom radu detaljBudući zakon o udruženom radu reguli- _
iciciiuuuiuui
uuuuae
uuiuku
o
organiziranju
ne štete koja nastaje izdvajanjem osnovne
njima građana, ako zakonom nije drukčije I ra i uslove nod kojima radnici u samouprav- I
osnovne organizacije. Odluka o tome dostavorganizacije iz radne organizacije. Za ovaj
određeno.
obavlja. Zahtjev za upis mora se podnijeti
hoj interesnoj zajednici upravljaju sredstvi- ■
osnovnim organizacijama u istoj
Hm u p svim ncnmmim
zadatak, prema Nacrtu zakona, zadužuje se
ma kojima se udružuju u zajednicu. Nazna- _ u roku od 15 dana od dana kad su stečeni _ radnoj organizaciji, a ako radna organizacija
posebna zajednička komisija.
čeno je da njima upravljaju kao društvenim I svi uslovi, a upis će se sprovesti na zahtjev B nema osnovnih organizacija, odluka se doS obzirom postojanja mogućnosti da se
sredstvima, u skladu sa samoupravnim spo- ® ovlaštenog lica. Istina, postoji mogućnost ™ stavlja svim radnicima u roku od osam dataj posao ne obavi tako da svi budu zadorazumom
o1osnivanju
samoupravne
interes- interes- _ da se upis obavi po službenoj dužnosti ili na ^
u uamvaiiju
samoupravne
«1UWII
voljni, odnosno ako se ne postigne potreban
zajednice, njezinim statutom i zakonom. I zahtjev drugog nadležnog organa, ali ovi I
Radnici, odnosno osnovne organizacije
sporazum,
radnici osnovne organizacije ko■ Regulirat
će se ićeupravljanje
društvenim
Regulirat
se i upravljanje
društvenim ■ slučajevi se preciziraju zakonom.
* kojima je dostavljena odluka, mogu u roku
ja se izdvaja iz radne organizacije mogu posredstvima u mjesnoj zajednici. Predviđeno
Registarski sud je dužan ocijeniti da li
od 30 dana, zbog osporavanja odluke pokrekrenuti spor pred arbitražom, a ako i ona
za upis postoje svi propisani uslovi. Ako poie naime, da radni ljudi u mjesnoj zajedninuti spor pred sudom udruženog rada, ako
ne riješi spor onda radnici osnovne organistoje onda je obavezan upisati. Ako posumci, gdje solidarno zadovoljavaju osobne i zasmatraju da ne postoje uslovi za organiziraPravo i obaveza radnika je da u svom
zacije mogu pokrenuti spor pred sudom
lja u istinitost akta kojim se dokazuju činjejedničke potrebe imaju pravo upravljati drunje osnovne organizacije. Ako nitko ne ospoosobnom, zajedničkom i općem društvenom
udruženog rada. Odluka koiu donese sud je
nice ili u zakonitost u ko.fsm je akt donesen,
rava odluku ona postaje punovažna u roku
interesu, ekonomski koristi društvena sredpravosnažna.
sud će po službenoj dužnosti izvidjeti okolod
mjesec
dana,
a
ako
je
pokrenut
spor,
odstva, kao i da ih stalno obnavlja, uveličava
Nacrt zakona o udruženom radu regulira
nosti koje su značajne za sprovođenje upisa.
luka postaje punovažna donošenjem pravoi pitanje prestanka postojanja osnovne orgaiunapreduj^Zajedniaiibmoraju äuvati, I ödMujuio üdruiwän)u,ih sredstava
Ako utvrdi da za upis ne postoje uslovi, odvažne odluke suda udruženog rada (ako je
“d “"Stenja i oštećenja i osigurati ih I sredstvima kojima upravljaju radnici u osbit će zahtjev.
odlučio da postoje uslovi za organiziranje I nizacije. Do tada može doći u više slučajeva.
Prije
svega, to će se dogoditi ako se izmjene
movnim
uigauizaeijama,
ounosno
raajjici
i
mm
i
laKoua
upozorava
ua
su
poaaci
«
Nacrt
zakona
upozorava
da
su
podaci
osnovne organizacije).
■
osnovnih odredM potbn°„g poglavlja ^Nacrta - ■OV"-m
uslovi poslovanja i djelatnost radne orgadrugi radni ljudi u samoupravnim «»**=•
interes-* I upisani u sudski registar javni i da ih svat- I
Nakon ovog nema prepreke da radnici
zakona o udruženom radu kojim se regulinizacije, zatim ako je osnovnoj organizaciji
zajednicamai drugim samoupravnim or- ko može pregledati, preispitati, pa i tražiti
nimizajednicama
zaključe
samoupravni
sporazum
o
udruživaraju
prava,
obaveze
i
odgovornosti
radnika
zabranjen
rad jer ne ispunjava potrebne zaUil *«»u se izda ovjeren prijepis upisa u sudi zajednicama.
To upravljanje
‘I—V"“ m ganizacijama
*»*«««
» zajeuincama.
10
upravljanje ■
u ifnHžtpnS..
f----------x—
nju svoga rada u osnovnoj organizaciji. Taj
konske uslove, ako nije u mogućnosti da ispu^ J
raspolaganju dru- M mora biti u skladu sa statutom i drugim op- I ski registar. Pored toga, upozorava se da
štvpnim JPrfct •
sporazum, pored ostalog, sadrži osnove za
njava obaveze koje se podmiruju iz njenog
ćim
aktima
*
koje donose ovlašteni organi i “ onaj ko se u pravnom prometu pouzda u
Nacrtom
ha •••
donošenje
statuta
i
uređivanje
međusobnih
dohotka, ako sud svojom odlukom poništi
utvrđeno da radnici imaju mjesne zajednice.
- podatke upisane u sudski registar, ne si
odnosa radnika. Kad sporazum bude zakljunjen upis u registar i ako nije sposobna da
o f s-i • a * ”ai Sr.^S Vf ™s, uju ako I Radnici imaju pravo upravljanja i sred- I štetne pravne posljedice koje iz toga
čen, radnici u osnovnoj organizaciji donose ■ obnavlja društvena sredstva.
su fizički dotrajala ili tehnički zastarjela. ■ stvima za zadovoljavanje općih i zajedničkih stanu.
statut, biraju radnički savjet i pristupaju I
Naravno, prije likvidacije osnovne orgazakliučivaniu samonnravn«^
u društveno-političkoj
Poštoutvrdio
je takouslove
utvrdio
uslove
° oštećeno ili unište- poireoa u potreba
društveno-političkoj
zajednici.zajednici.
To ■ rostoToje| tako
upisa
u mupisa
~ ■
zakl inči van ill uinnimri.vnn<.
nizacije razmotrit će se svi razlozi koji su
f fsur c imaju pravo da I oni čine preko delegacija i delegata u skup- I sudski registar, Nacrt zakona o udruženom H udruživanju u radnu nrpanizaHI»
otpišu vrijednost tih osnovnih sredstava za B štini društveno-političke zajednice.
"
kako seIstiče
unis obavila. Ističe U udn^lvanJu u rađnu organizaciju.
doveli do stanja koje traži prestanak rada
radu precizira radu
kakoorecizira
se upis obavlja.
Postoje i drugi važni poslovi koji »c muiznos nastale štete onako kako to propisuje
Radni ljudi, koji su organizirani u druosnovne organizacije. O postupku likvidacije
se da se upis u sudski registar obavlja preraju obaviti pri organiziranju osnovne orgazakonodlučuje skupština općine na čijoj je teri| štveno-političkoj organizaciji ili drugoj orma pravilima vanparničkog postupka, naravnizacije. Poslije donošenja odluke o organitoriji sjedište osnovne organizacije, a redovSamoupravnim sporazumom utvrđuju se a ganizaciji, imaju pravo kao članovi te organo, ako zakonom nije drukčije određeno.
ziranju osnovne organizacije, nieni radnici,
nu likvidaciju provodi nadležni sud.
uslovi po kojima se osnovna sredstva daju B nizacije upravljati sredstvima koja je dopriSvi upisi u sudski registar obavljaju se
zajedno
sa
radnicima
ostalih
osnovnih
orgaSredstva osnovne organizacije koja se
privremeno korištenje, kao i vrijeme tog I nosima ili na drugi način stekla ta organikod nadležnog suda na čijem se području
v
nizacija
obrazuju
komisiju
na
delegatskoj
osištenja. Samounravni
snnra7sporazum
iim
likvidira, a koja ostanu nakon izmirenja
korištenja.
Samoupravni
treba c->. ■ zaciia.
nalazi sjedište OUR-a, udruženja, zajednice,
zaciia. Oni• odlučuju o korištenju i raspolanjenih povjerilaca, raspoređuju se suglasno
držati i odredbe kojima se utvrđuje način
banke, osiguravajuće organizacije i dr. Ako ■ n?v* *zraduje prijedlog za raspoređiva— ganju tim sredstvima, naravno u skladu sa
samoupravnim
sporazumom
o
udruživanju,
korištenja ustupljenih sredstava, kao i druše u njihovom
nalaze i dijelovi čija
obaveza na novoorga: njihovomsastavu
:
■ statutom i drugim općim aktima koje dononizirane osnovne organizacije.
na ostale osnovne organizacije u sastavu radgi uslovi od zajedničkog interesa. Nacrt zase ovlašteni organi te organizacije. Upozora: sjedišta nalaze i
području drugog suda,
ne organizacije. U skladu sa zakonom ta sredkona o udruženom radu podsjeća da osnovna
Nacrt zakona navodi što treba činiti
va se da se zgrade i druge nekretnine kojionda će se oni registrirati i kod tog suda.
mogu unijeti i u sredstva rezervi
slučaju da se u roku od osam dana
organizacija koja je ustupila osnovna sredma upravljaju radni ljudi društveno-političNacrt zakona »napominje« da se u sudI stva na privremeno korištenje ima pravo na
komisija, ili ako se u komisiji ne po- I društveno-političkih zajednica.
■ ke ili druge društvene organizacije, ne mogu
ski registar mora upisati i osnivanje, organi-
Prema rješenjima koje donosi Nacrt zakona o udruženom raduju radnoj zajednici
se mogu obavljati i komercijalni, projektantski, naučnoistraživački i drugi slični poslovi, ako su manjeg obujma i ako ne postoje
uslovi da se za obavljanje ovih poslova osnuje osnovna organizacija. Izričito se naglašava da se na radnu zajednicu ne mogu prenositi poslovi o kojima odlučuju organi upravljanja OUR-a, društveno-političkih organizacija i društveno-političkih zajednica.
U radnoj organizaciji ima i određenih
stručnih poslova koji se ne mogu svrstati u
kategoriju administrativnih ili pomoćnih, a
koji su od zajedničkog interesa za sve osnovne organizacije u njenom sastavu. To su
komercijalni poslovi, inženjering, istraživanja tržišta, i si. Ovi poslovi za razliku od
administrativnih i pomoćnih, mogu ostvarivati ukupan prihod, odnosno sticati dohodak,
pa Nacrt zakona predstavlja rješenje po kojem se za obavljanje tih stručnih poslova
može obrazovati posebna osnovna organizacija. Jedino ako za organiziranje osnovne
organizacije ne postoje uslovi utvrđeni zakonom, ove poslove će obavljati radna zajed-
0 Nacrtu zakona o udruženom radu • 0 Nacrtu zakona o udruženom radu • o
jf
5
'+
*
r - . . . . . .
Prijedlog Samoupravnog sporazuma o formiranju i korištenju sredstava
zajedničke potrošnje upućen na raspravu
Foto kritika I
!
KAKO DO STANA?
„Iznutra gladac i
- izvana jadac“1
i
gladac - Iznutra Jadac« kao dal
je ovdje obrnuta. Iznutra je lijepo, a izvana jadno. Servis »Dlgi- |
trona« nedavno je uselio u lijepo uređene prostorije. Međutim, vanj-1
ski izgled je ruglo svima nama. ^
nalazi u glavnoj ulici kojom, dnevno prođe na tisuće vozila ćijl |
voljan utisak. Građevinska do-1
zvola za uređenje vanjskog prostora postoji, odobrena Je i iz-1
gradnja parkirališta za automobile servisa a uređenje ne zahtje- ■
va velike troškove. Sto se onda"
Čeka?
Nedavno je na raspravu upućen prijedlog Samoupravnog sporazuma o formiranju i korištenju sredstava zajedničke potrošnje. Prihvaćanjem ovog Sporazuma trebali bi nestati nesporazumi koji su dolazili do izražaja u reguliranju samoupravnih
i međusobnih odnosa u udruženom radu, posebno na području stambene problematike. Prvi
tekst ovog sporazuma izrađen je
va u desetak radnih organizacija, a predloženi tekst redigirala
je Komisija za društveni standard. Svi radnici dobili su ovaj
Prijedlog Samoupravnog sporazuma kojim bi uredili svoje međusobne odnose prava i dužnosti u pogledu načina izdvajanja,
raspoređivanja i korištenja sredstava zajedničke potrošnje.
Izdvajanje i usmjeravanje tih
sredstava obavilo bi se na način
ci na svojim zborovima prilikom raspoređivanja dohotka, a
ovisno o rezultatu svog rada i
svog doprinosa, ovisno o uspjehu i razvoju OOUR-a, u skladu
sa Samoupravnim sporazumom
0 udruživanju i sa odredbama
zakona. Izdvajanje sredstava za
zajedničku
potrošnju
obavilo
bi se prema financijskom planu,
po završnom računu, po periodičnim obračunima, ili po posebnim izvanrednim odlukama.
Izdvajanjem sredstava zajedničke potrošnje radnici bi izdvajali dio sredstava za solidarno rješavanje stambenih problema radnika na razini OUR-a
1 to udružujući 20% od iznosa
koji od sredstava doprinosa za
stambenu izgradnju ostaje osnovnoj organizaciji. U slučaju da
se osnovna organizacija uključi
u dugoročnu društvenu akciju
solidarnog rješavanja stambenih potreba radnika izvan »Buje-exporta« radnici bi svoje stambene probleme rješavali u okviru te akcije. Sredstvima zajedničke potrošnje upravljali bi i
raspolagali radnici neposredno
na svojim zborovima i posredno putem izabranog Samoupravnog odbora za društveni
standard, a pod uvjetima i na
način utvrđen Statutom i Samoupravnim
sporazumom
o
formiranju i korištenju sredstava zajedničke potrošnje. Raspoloživi stambeni prostori, te osigurana sredstva za zajmove za
stambenu izgradnju dodijelili bi
: Ugodno s korisnim
*
*
*
Joško Morgan, šofer u
je od najM „Bifixu“,
. . jedan
.
* boljih strijelaca na gli* nene golubove
*
u Jugoslaviji
*
6
se radnicima prema njihovim
stambenim potrebama po natječajnom postupku, a na temelju
ocjena uvjeta stanovanja i težine stambenog problema. Kriteriji ocjenjivanja su izjednačeni bodovnom listom, a boduju
se uvjeti stanovanja, stručna
sprema, broj članova uže porodice, radni staž u »Buje-exportu« i izvan »Buje-exporta«, sudjelovanje u NOB-i te invaliditet ili kronična bolest.
Veličina stana na koju radnik
ima pravo, bez obzira na ostale
kriterije i mjerila, odnosno bez
obzira dali mu se stan dodjeljuje po kriterijima i mjerilima iz
ovog Sporazuma ili izvan njega,
što je također moguće, utvrđuje se na jednostavan način. Na
garsonjeru ili jednosobni stan
imaju pravo samci i bračni drugovi bez djece, na dvosoban stan
imaju pravo bračni drugovi s
jednim ili dvoje djece do sedam
godina starosti i samohrani roditelji s jednim ili dvoje djece.
Svi ostali radnici imaju pravo
na trosobni stan.
Radnici će moći dobivati i zajam za izgradnju stana, no dodjela zajma isključuje pravo na
stan kao i obratno — dodijela
stana isključuje pravo na zajam.
Visina zajma zavisila bi od iznosa sredstava namijenjenih za
stambenu izgradnju, kreditnoj
sposobnosti radnika, ocjene stambenog problema i kriterija banke kod koje se osiguravaju sredstva za zajmove.
LJETNE RAZGLEDNICE
Prije nekoliko dana dobio sam,
eto, razglednicu u boji. Javlja se kolega iz vaše organizacije. Tamno, jadransko plavo more, maslinasto zelena palma i, jasno, obavezno sunce zalazno crvene boje s pretežno narančastim zrakama koji pri prolazu
kroz jednobojno palmino lišće bez
tufnica
dobivaju
ljubičastu
boju
magličastog sumraka. Oblačića, ni
bijelog, nigdje. Sve u offsetu i za
turiste iz sjevernih zemalja koji ne
znaju ni što je kič. Razglednica je
očito učinjena ranijih godina. Ovo
nije teško pogoditi jer pokazuje zalaz, a ove turističke sezone sunce nije ni izašlo, što je pomrsilo račune
čak i statističarima broja noćenja
na našoj obali. S druge strane piše
latinicom:
Glupan! On misli da ovdje nije
bila hladovina. Ne samo što ni je bilo
sunca, nego je i kiša stalno ljevala.
Pa kako se onda oznojiti. Osim toga
otvoriš jedna vrata, lijepo po bon
tonu zacvrkućeš »dobar dan«, a odgovori ti samo jeka, prazni stolovi
i stolci. Otvoriš druga vrata. Isto, ili
bar slično. Ipak, nije baš svugdje
bilo tako. Na primjer u »Tiskari«.
Tako je barem rekao mali Điđi. A
Điđi je moj susjed, trogodišnji klinac koji toliko voli miris »olova« da
je nedavno čak izjavio kako će, kad
odraste, biti — direktor tiskare.
Dok ste vi lijepo hvatali išijas na godišnjem
odmoru neki ourci su zaključili kako Ceca ne
voli Micu kako Mica ne voli Cecu, a kako ni
Mica ni Ceca ne vole Jocu, te kako se u takvim
uvjetima zaista ne može raditi
— Zio, meni nešto nije chiaro.
— A, što ti to nije jasno Điđi
— upitao sam ga.
— Znas, sam bilo dođiti u tiskara. Sam videlo una tavola prazna, sekonda isto, ancora jedna isto.
— Ljudi su na godišnjim odmorima Điđi.
— Si, ho capito. Ma macchine se
vrte, znas. Nisu radile molto, molto
tempo. Adesso, rade, rade, rade. Presto. E!
— Naravno, a zašto ne bi?
— Non posso shvatiti. Guarda,
su odmori. Ben! Nema puno gente.
Vise od pola. Ma macchine se vrte isto brzo kao da rade tutti. Ecco!
Chiaro? Meni no.
— Điđi ti si simpatični klinac,
ali očito moraš papati još puno špinata. Chiaro?
Moram vam reći da zaista nije
bilo lako raditi. Između ostalog i
zbog toga što je radnički restoran
bio zatvoren. A kako raditi gladan?
No, naš snalažljivi radni narod se i
dosjetio. Odlazio je u udalje-
nije restorane ili čak kući, a to što
se pri tom povremeno potrošilo nešto više vremena nije i tako imao
tko primjetiti.
Dok ste vi bili na godišnjim odmorima i lijepo hvatali išijas na kiši
ili se pokrivali poplunima preko nosa ovdje se, da me krivo ne shvatite, ipak nešto događalo. Tako je na
primjer jedan odgovoran drug u
jednom javnom nastupu izjavio kako
treba
mijenjati
Samoupravni
sporazum o udruživanju koji je potpisan prije samo mjesec dana. To
možda i ne bi bilo čudno kad taj
drug ne bi bio još i član komisije za
izradu tog sporazuma. Pa neka netko kaže da nema samokritike.
Neki ourci su uglavnom izvan
radnog vremena — dakle, sve propisano i po slovu zakona — održali
nekoliko
maratonskih
sastanaka,
prosječno šest sati svaki, na kojima
su između ostalog zaključili kako u
jednom predstavništvu Ceca ne voli Micu, kako ni Mica ne voli Cecu,
a kako ni Mica ni Ceca ne vole Jocu.
Joca opet ne mrzi Micu, ali Cecu ne
može ni smisliti ili tako nekako pa
se u takvim uvjetima zaista ne može raditi.
Predloženo je i razmišljanje o
reorganizaciji jednog OOUR-a koja
bi se sprovela tako da umjesto sadašnja
četiri
sektora
budu
samo
dva. Ne znam što će biti, no — ako
smijem ja razmišljati — ovo neće
proći uglavnom iz razloga što bi u
tom slučaju imali dva direktora
manje.
U međuvremenu sjetio sam se i
jedne paradoksalne zamisli nekog
rukovodioca
organizacije
koja
je
slabo poslovala, a ovo vam spominjem usputno, bez veze s dosadašnjim tekstom, i tek tako da se nasmijete. Svojevremeno mi je dotični
rukovodilac rekao doslovno:
— Znaš mi sastanke održavamo
uvijek u radno vrijeme iz jednostavnog razloga: imamo manje vremena
da stvaramo gubitak.
Ideja mu, kad malo bolje promislim, i nije baš bezvezna. No, pustimo sad to. Nadam se da ste se
dobro odmorili, da ste imali i dosta
vremena za razmišljanje na primjer
o tome kako su nekad bila ljepša
vremena. Unatoč svega vjerujem da
ste orni za rad, a ako slučajno niste
razmišljajte o slijedećem godišnjem
odmoru. Možda ne bude kišno l jeto.
Nagradna križaljka
„ „_________________ »Diib; 13. Rasprostranjenost; 15.
. . lječilište u Pirinejima; 16. PriNedohvatljivo, nepristupačno; 19.
21. Trpko, gorko, neukusno;
omica kancelarijskog pribora
iz Celja;26. Kratica za »osiguravajući zavod«;
■ rava, 31. Skupljeno, skvrčeod koje se dobivaju ulja
- ~ ista slova; 36. Znak
.. .. irazito nadareni ljunaknada za vrijeme bolova
loćne ptice ,eja (mn.); 44
45. škart; 46. Naziv dviju rije
- »j, pritoci Rajne (L.); 48
’ ma, ometanje nor
. U filmskom jezi
Liječnik koji se bavi liječenje
njem; 33. Muslimansko žensko ime (pjeva
čica Deović); 38. Vrsta američke kukavice
40. Naš slikar Anton (1862-1905); 41. Sijek
urez; 43. Novinar RTZ, Stanko; 45. Podzc
iniiiiiiimimimmimiiiimiiuimmiimiiimiHi
5 Rješenje (1 vodoravno):
Dio tijela, krsta; 2. Igrač
»Digitrona«, Pero; 3. Slovo latinice s prizvukom; 4. žitelji grada u Slavoniji, (poznato željezničko čvorište); 5. Ravna površina; 6.
Gradić u jugozapadnom dijelu
dijelu
Somalije; 7.
.
jak; 8. Organ njuSvodište; 10. Određeni oblik na pri:niiževnog djela; 11. Ime mađarskog
književnika Tomasi (1897—); 12. Dva susjedna slova abecede, 14. Troznamenkasti broj;
18. Poznavanje, poznatost (mn.); 20. Majstor koji popravlja satove; 22. Janjičarski
odred ili bataljon od 400 vojnika; 24. Jedinica za mjerenje jakosti glasova i šumova; 25.
Staroperzijski novac; 28. Otisak nekog predmeta, npr. u gipsu, glini, plastičnom materijalu, načinjen radi reprodukcije; 29. Zadnje dio glave, zatiljak; 30. Svečana dvora-
E
=
5
=s Ime i prezime:
IIIIIUIIIIllIlIlIlIlillllllllllllllllllllllllllllllllllHIII
******-¥■*-¥■-¥■*-¥*■-¥■**********
i
Uz Nacrt zakona o udruženom radu *
i
(*:************ *
*
*
*
*
0 „Digitronu“ J
u svijetu J
*
i Održane rasprave* I
i
Rasprave o Nacrtu zakona o udruženom radu održane su u svim našim OOUR-ima osim u »Bifixu«. Nažalost, te rasprave svele su se uglavnom na predava“K nja pojedinih predavača, jer je raspravama prisustvovao manji broj radnika s obzirom na sezonu godišnjih
odmora te zbog toga što je malo tko sudjelovao u diskusiji. Ipak, Nacrt zakona
o udruženom radu je dobro prikazan tim više što i
u »Našim stazama« redow vito upoznajemo naše radnike o Nacrtu ovog zakona.
I u ovom broju upravo ta tema je vodeća.
*
"T
t
*
Jtempera“ i
po 10 kilograma
»Bitempera«, boja za unutrašnje zidove koju proizvodi »Bifix« od nedavno
se prodaje i u pakovanju
od 10 kilograma. Ambalaža za koju je ideju kreirala
Vesna
Steinberger,
ostala
je ista — lijepo oblikovana
kantica
koja
se
kasnije
može upotrijebiti i u druge svrhe. Na fotografiji su
obje
veličine
pakovanja
»Bitempere«.
T
^
^
Na fotografiji su primjerci
»Jugoslavenskih
novosti«.
+
****-¥• *******
Zanimljivosti
0 privredi Bujštine
U izdanju »Privrednog pregleda« uskoro će izaći prilog
o privredi Bujštine. Tiskan u
15 tisuća primjeraka u boji i
crno bijeloj tehnici na 24 strane prilog će biti svojevrstan
pregled privrede Bujštine nakon integracija triju općina.
Poseban naglasak je na osnovnim privrednim granama, na
turizmu, poljoprivredi i industriji. U prilogu će biti predstavljene gotovo sve organizacije udruženog rada Bujštine, a među njima i Buje-ex-
port« sa svojim
OOUR-ima.
proizvodnim
„Bifix“ za brizganu
plastiku
Zbor radnika OOUR-a »Bifixa« na sjednici od 16. srpnja
1976.
godine odobrio je iznos
od 4.350.000,00 dinara za potrebe
realizacije
programa
brizgane plastike.
„Siprofix“ u SSSR-u
Za jedan hotelski objekt koji se gradi u poznatom crno
morskom
ljetovalištu
Sočiju
bit će utrošeno 11 tona »Siprofixa«, proizvoda OOUR-a »Bifix«. Radove na izgradnji ovog hotela izvodi zagrebačko
poduzeće »Tehnika«, a jedan
od građevinskih materijala je
siporex. »Bifix« je tako posredno izašao i na inozemno
tržište što predstavlja veliko
priznanje kolektivu ove tvor-
Nerazvijeni za
razvijene
Zbor radnika OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« na
sjednici od 6. kolovoza 1976.
godine donio je odluku o pristupu u Samoupravnu interesnu zajednicu za brži razvoj
Rijeke. S tim u vezi potpisuje
se Samoupravni sporazum o
osnivanju Samoupravne interesne zajednice za izgradnju
objekata infrastrukture i društvenog standarda.
Nevio Frontet
direktor
Radnički
savjet
OOUR-a
»Trgovina i ugostiteljstvo« na
sjednici 5. kolovoza 1976. godine donio je odluku kojom
se Nevio Frontel, dosadašnji
v.
d. direktor OOUR-a imenuje direktorom OOURa »Trgovina i ugostiteljstvo«. Za njegovog
pomoćnika
imenovan
je Jovan Milašinović.
„Među radnicima
Buje-exporta“
4. rujna
Naša slijedeća radio emisija
»Među radnicima »Bu je-exporta«, što se inače emitira svake prve subote u mjesecu u
14,30
sati na valovima Radio. -Pule, bit će emitirana 4. rujI na. Molimo vas da surađujete,
da dajete svoje prijedloge i
nmzj
*
yL
primjedbe kako bi ovu emisiju učinili boljom i pristupačnijom.
Naš predstavnik u
Koordinacionom
odboru
Nevio
Frontel,
direktor
OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«, izabran je za člana
Koordinacionog odbora organizacija udruženog rada koje se bave malograničnim prometom. Ovo je odlučeno na
sjednici Radničkog savjeta ovog OOUR-a, održanoj 5. ruj-
Slavko Čeak,
delegat
Delegat
»Tiskare
offset«,
OOUR-a u osnivanju, u Privrednoj komori Rijeka bit će
Slavko čeak, v. d. direktora.
To je odlučeno na Zboru radnika tiskare koji je održan
12. kolovoza.
»NAŠE STAZE«
list poduzeća
kolegij
Krešo čuturilo, Stanko
Josip Kvaranta,
Rafaelić, Ivan štiglić, Olga Visković-Mandić, Tomica Vuković, Mirjana
Zorić i Lucijan 2uiić.
Glavni i odgovorni
urednik:
NIKOLA JURIC
Tehnički urednik:
Zvonko Babić
Izdavač:
Pula
Tisak:
OOUR Tiskara »Otokar
Keršovani«, Pula
promet rješekjjm Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1972.
List je besplatan. Izlari
jedanput mjesečno.
Buje, Trg maršala Tita
8, telefon 71-056.
NASE STAZE
LIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT
i Jndustro- 1
j ehern“ I
i više ne i
j zaprašuje j
Izbori za Zajednički radnički savjet „Buje-exporta“, za radničke savjete pojedinih OOUR-a te za Zajedničke samoupravne odbore
Radnički
savjet
u novom
I Kako je „seljački r
I lonac“ spasio
Puljane
I
o
sastavu^
• Radnička
kontrola zaštita
samoupravljanja
• Aktualna
tema:
vrtić
fini RT" ■■
IlRflllr
^
AfH «i jk|||
VI A NII u I
»■
Nedavno su postavljeni temelji za prvi od četiri objekta u kojima će u roku od dvije godine biti i
građeno 109 stanova za tržište, a za koje se očekuje da će
ih kupiti »Buje-export«. Nažalost, radovi v<
kasne uglavnom zbog vrlo nepovoljnih vremenskih uslova.
Pojavili su se i nepredviđeni problemi kao
što je urušavanje zemljišta ispod rukometnog igrališta i
već izgrađenih stambenih objekata što pr<
jektanti i izvođači nisu predvidjeli.
Na slici: temelji za prvu zgradu.
• „Zajedničke
službe” u
staru
bolnicu
Pismo oredniha
0 Nacrtu zakona o udruženom radu
Šteta ugledu Radnik mora hiti o svemu informir
organizacije
Zašto nije snimljena naša radio
emisija u „Digitronu“
Iako Ustav SFRJ, ustavi socijalističkih republika, dokumenti Desetog kongresa SKJ i Sedmog kongresa SKH
te dokumenti Saveza sindikata i Socijalističkog saveza govore o značaju 1 potrebi što boljeg informiranja, iako je
protuustavno uskraćivanje informacija, iako su po Zakonu
o štampi svi dužni davati informacije, iako Nacrt zakona
o udruženom radu predviđa čak i sankcije za ustezanje informacija, nedavno se u nas dogodio slučaj koji nije u
skladu s gore spomenutim smjernicama odnosno pravilima. Smatram da je zaslužio da se iznese pred radnike
naše radne organizacije (ne u javnost s kojom se često neopravdano poistovjećuju radni ljudi u našem kolektivu),
a isto tako da se o njemu raspravi unutar naše radne organizacije kako se ovakve neugodne i štetne pojave ne bi
Posljednju radio emisiju »Među radnicima »Buje-exporta« trebalo je snimiti u »Digitronu«. Dogovoren je razgovor (pet dana unaprijed) s drugom Marijanom Tomljenovićem, koji trenutačno obavlja dužnost rukovodioca
propagande te s drugom Ivicom Hmčićem nosiocem programa digitalnih ručnih satova, koji su izašli na tržište
pa je i o tome — koliko emisija omogućava — trebalo obavijestiti i naše radnike i potencijalne kupce, štoviše,
razgovor o satovima dogovoren je uz suglasnost i podršku komercijalnog direktora »Digitrona« Lucijana žužića.
Pristojnost nam je ipak nalagala da tražimo dozvolu i od
direktora razvoja inženjera Skrgulje koji je neposredni
rukovodilac drugu Hmčiću, a koji se također nije usprotivio. Temu razgovora smo predvidjeli i sugovornike izabrali u namjeri da se uključimo u akciju »Digitrona« za
poboljšanje prodaje.
Za trećeg sugovornika o temi plana rada za drugo
polugodište bio je predviđen direktor »Digitrona« Ante
Tomljanović. Međutim, kako se on nalazio na službenom
putu s kojeg se nije mogao vratiti do snimanja emisije zamolili smo druga Fištrovića da nam u ulozi sekretara
OOSK »Digitrona« govori o istoj temi, što je bila jedna
od točaka na dan ranije održanom proširenom sastanku
OOSK »Digitrona« i poslovnog kolegija. Drug Fištrović nas
je uputio na druga Borisa Ferića, tehničkog direktora i
zamjenika direktora OOUR-a s obrazloženjem da je to u
njegovoj kompetenciji što drug Ferić nije prihvatio. O
lome je zatim obavješten drug Fištrović i ponovo zamoljen da sudjeluje u emisiji što tada nije odbio.
Snimanje Je bilo predviđeno u srijedu 1. rujna u 9,30
sati. Točno po dogovoru stigao sam u »Digitron« u društvu s kolegom iz Radio-Pule. Drug Ferić uputio nas je u
sobu generalnog direktora. U toj smo sobi čekali više od
jednog sata, a da se nitko nije pojavio iako su sugovornici bili obavješteni o našem dolasku, štoviše dva puta sam
osobno odlazio po druga Tomljenovića koji se ispričavao
poslovima objašnjavajući kako će odmah stići, ali se ipak
nije pojavio. Tek nakon sata čekanja stigao je drug Hmčić
obavjestlvši nas kako on »ne bi mogao ništa govoriti«. Pri
izlasku sreli smo druga Ferića i druga Fištrovića koji su
nam u hodniku pokušavali objasniti kako u »Digitronu«
postoji dogovor po kojem pravo na davanje informacija
ima samo direktor OOUR-a!
Ukratko emisija nije snimljena. Drugovi Ferić i Fištrović ne samo što nisu sudjelovali u davanju informacija
već su 1 druge spriječili da ih daju! No, ni to nije sve.
Po dolasku direktora »Digitrona« Ante Tomljanovića
pokušalo se ispraviti učinjeno. Odlučeno je da drugovi
Hmčić, Tomljenović i Fištrović putuju u Pulu gdje smo
nekako uspjeli dogovoriti još jedan termin snimanja. Međutim, u Pulu drug Fištrović nije stigao iako nam je samo
tri sata prije snimanja potvrdio dolazak! Tako nas je doveo u vrlo neugodnu situaciju da na licu mjesta mijenjamo
koncepciju emisije koja je izgubila i na tempu i na kvaliteti.
Drugovi Ferić i Fištrović pokušali su me, dakle, spriječiti u obavljanju dužnosti za koju sam odgovoran. Posebno naglašavam da mi je drug Ferić zabranio razgovarati
s radnicima u pogonu uz izjavu da se u pogonu ne može i
neće moći šetati bilo tko te me uputio da s radnicima razgovaram na ulici i izvan radnog vremena! Također napominjem da je emisija tako nepotrebno skuplja za troškove putovanja u Pulu, odnosno za troškove uzaludnog
dolaska tehničara Radio-Pule u Buje. Osim toga emisija
nije mogla u potpunosti zadovoljiti kriterije s obzirom
da smo bili prisiljeni improvizirati. Velika je šteta učinjena i ugledu organizacije, kako »Digitrona« tako i »BujeUkoliko su se spomenuti drugovi ovako ponašali u
skladu s internim dogovorom prema kojemu informacije
može davati samo direktor OOUR-a (što su znali i ranije
a ne samo na dan snimanja), onda su se ponašali i u skladu s dogovorom koji nije u demokratskom duhu samoupravljanja.
Urednik
Nacrt zakona o udruženom radu jedno posebno poglavlje posvećuje temi: informiranje radnika u udruženom radu. Sam taj
podatak govori kolika se važnost
poklanja informiranju i obavještavanju radnika u ostvarivanju
njihovih samoupravnih prava.
Nacrt precizira da su organi
OUR-a dužni da osiguraju redovno, pravovremeno, istinito,
potpuno i po sadržaju i obliku
pristupačno obavještavanje radnika. Informiranje mora obuhvatiti cjelokupno poslovanje OUR-a
i njegovo materijalno-financijsko
stanje, stjecanje i raspodjelu dohotka i korištenje sredstava, rezultate ostvarene udruživanjem
sredstava iz minulog rada u
svim oblicima udruživanja rada
i sredstava, kao i o drugim pitanjima od interesa za upravljanje, odlučivanje i ostvarivanje
samoupravne radničke kontrole.
Pravo radnika je, naglašava se
u Nacrtu zakona o udruženom
radu, zahtjevati da budu informirani o radu i izvršavanju odluka Radničkog savjeta i izvršnih
organa i o radu poslovnog organa osnovne, radne i složene or-
ganizacije i drugih organizacija ii zajednica u koje su udružili rad i sredstva. S druge strane organi OUR-a dužni su radnika informirati na način koji
omogućava da se svaki pojedinac upozna sa izvještajima tih
organa, da ih razmotri i da utvrdi svoje stavove. Kako u svemu ovome ne bi bilo nesporazuma i različitih tumačenja, N^crt utvrđuje da se način i rokovi informiranja radnika i pitanja o kojima se oni obavještavaju reguliraju zakonom, statutom i drugim samoupravnim aktom općim organizacije udruženog rada. Na taj se način utvrđuje i koji su organi odgovorni za informiranje radnika.
Nacrtom je utvrđena i obaveza Radničkog savjeta i poslovnih organa OUR-a da radnike i
sindikalnu organizaciju informiraju o upozorenjima, nalazima
i odlukama društvenog pravobranioca samoupravljanja, službe
društvenog knjigovodstva, sudova, organa društveno-političkih
zajednica i drugih nadležnih za
nadzor nad zakonitošću rada
OUR-a. Pored toga, obavještenja
se daju radnicima OUR-a, dos-
tavljaju se i organu samoupravne radničke kontrole i sindikalnoj organizaciji.
Kolika se pažnja poklanja redovnom, blagovremenom i punom obavještavanju radnika kazuje i činjenica da se Nacrt zakona o udruženom radu precizira da »neizvršavanje dužnosti
obavještavanja« radničkog savjeta i drugih organa OUR-a, radnika i sindikalne organizacije,
predstavlja povredu prava radnika. O t'ane govori i odredba
Nacrta zakona o udruženom radu koja precizira da »neizvršavanjem dužnosti obavještavanja«
radnika i sindikalne organizacije, poslovodni organ čini povredu radne obaveze.
Nacrt zakona o udruženom radu predviđa i konkretne odgovornosti, pa i sankcije za poslovodni organ koji nije dao potrebna obavještenja ili je svjesno
dao neistinite informacije, što je
spriječilo donošenje potrebne odluke ili prouzrokovalo donošenje
pogrešne odluke. U takvim slučajevima, poslovodni organ, između ostalog, odgovara i materijalno.
Radnička kontrola
zaštita samoupravljanja
Pravo i dužnost je radnika u OOUR-ima da dužnostima i interesima radnika. Na spisku su
zbog zaštite svojih samoupravnih prava proi ostvarivanje radnih obaveza i samoupravi] avede samoupravnu radničku kontrolu neposrečkih dužnosti radnika i organa osnovne orgadno preko organa samoupravljanja, ali i prenizacije, zatim odgovorno i društveno primjeko posebnog organa samoupravne radničke njeno korištenje društvenih sredstava i raspolakontrole. To je prva i osnovna odredba poseganje njima, primjena načela raspodjele prebnog poglavlja Nacrta zakona o udruženom rama radu i drugo.
du posvećenom ostvarivanju samoupravne radNacrtom je utvrđeno da se organ samoupravničke kontrole u organizacijama udruženog rane radničke kontrole formira u osnovnoj, radda.
noj i složenoj organizaciji udruženog rada, zaDa bi se ova važna zakonska odredba mogla tim u zadruzi, banci i drugoj financijskoj orgai realizirati utvrđuje se da je radnički savjet nizaciji, zajednici osiguranja, samoupravnoj inorganizacije udruženog rada dužan svakom rateresnoj zajednici, a može se formirati i u raddniku osigurati uvid u isprave, spise i izvještanoj zajednici. Popis kandidata za članove samoje, kako bi bio informiran o materijalno-finan- upravne radničke kontrole utvrđuje i kandidacijskom stanju osnovne organizacije udruženog cioni postupak sprovodi sindikalna organizacirada i o njenom poslovanju u cijelini. Također ja. Njhov opoziv se provodi također na prijedje predviđeno da se odluke, zaključci i stavovi log sindikalne organizacije. Utvrđeno je da za
od interesa za ostvarivanje samoupravne radčlana samoupravne radničke kontrole ne može
ničke kontrole moraju objaviti »na odgovarabiti izabran član Radničkog savjeta, niti član
jući način« najkasnije u roku od sedam dana izvršnog organa.
od dana održavanja sjednice na kojoj su usDužnost je organa upravljanja u organizacivojeni.
ji udruženog rada u drugoj samoupravnoj zaRadnički savjet, poslovodni organ i rukovodeći radnici u OUR-u dužni su radniku koji im jednici i organizaciji da na zahtjev organa saradničke kontrole, osigura dovoljan
se obrati omogućiti uvid u svoj rad, naravno moupravne
broj stručnih radnika za potrebe samoupravne
na način utvrđen samoupravnim aktom. Takoradničke kontrole, a obaveza je poslovodnog
đer, obaveza je organa u organizaciji udruženog rada da u okviru svoje nadležnosti daju organa da joj osigura obavljanje potrebnih administrativno-stručnih poslova. Kako bi što usodgovor na mišljenje i prijedloge radnika.
pješnije ostvario svoja prava i dužnosti, orgaNacrt zakona, imajući u vidu neke dosadašnu samoupravne radničke kontrole se omogunje slučajeve iz prakse, vodi računa o zaštiti ćava zakonom da se obraća organima za nadradnika koji na zboru radnika, na sjednici radzor zakonitosti rada OUR-a, društvenom praničkog savjeta i si., stavi primjedbu, uputi krivobraniocu samoupravljanja, službu društvenog
tiku, iznese svoje mišljenje, zatraži dopunske knjigovodstva i drugim organima društvenog
podatke itd. Jednom odredbom se precizira đa nadzora i kontrole, a tako isto i sindikalnoj
u takvim slučajevima radnik ne može biti pozorganizaciji. Dužnost je ovih organa i organivan na odgovornost ni »stavljen u nepovoljni zacija da surađuju sa organom samoupravne
položaj«. Pored toga, navodi se da poslovodni radničke kontrole i da im, u skladu sa zakoorgan, rukovodeći organ i dr., čine težu povrenom, daju tražene podatke.
du samoupravljačke funkcije i radne obaveze
Ako organ samoupravne radničke kontrole
ako samoupravnu radničku kontrolu, odnosda se odlukom, drugim aktom ili mjeno njenog člana, ometaju ili onemogućavaju smatra
rom radničkog savjeta krše samoupravna prau njihovom radu.
va radnika ili društveno vlasništvo, ili da je
Dužnost je radničkog savjeta organizacije u- takav akt radnički savjet donio protivno stadruženog rada razmotriti svaki prijedlog orvovima radnika, ukazati će radničkom savjetu
gana samoupravne radničke kontrole i ukloniti uočene nedostatke, a o tome će obavjestiti i
nepravilnosti, odnosno obavjestiti organ te konsindikalnu organizaciju. Ako radnički savjet
trole o utvrđenom stanju, poduzetim mjerama ni nakon toga ne preinači svoju odluku, organ
ili o stavu o određenom problemu.
samoupravne radničke kontrole može predložiNacrt zakona o udruženom radu precizira što ti skupštini društveno-političke zajednice, da
sve kontrolira organ samoupravne radničke obustavi provađenje te odluke.
kontrole. Na tom spisku su: sprovođenje u djeNa kraju valja reći da je organ samoupravne
lo statuta i drugih samoupravnih općih akata, radničke kontrole obavezan o svom radu i stasamoupravnih sporazuma i društvenih dogovovima obavještavati radnike u rokovima i na
vora, zatim sprovođenje odluka radnika, organačin utvrđen statutom, samoupravnim sporana upravljanja, izvršnog organa i saglasnost zumom o udruživanju i drugim samoupravnim
ovih akata i odluka sa samoupravnim pravima,
općim aktima.
Obavljeni izbori za Zajednički radnički
savjet „Buje-exporta” - od 820 upisanih glasalo je 647 birača
Izborno mjesto u »Bifixu«
Istovremeno su održani i izbori za Radničke savjete Radne
zajednice i OOUR-a »Trgovina i
ugostiteljstvo«. Izabrani su:
Izbori za članove Zajedničkog
radničkog savjeta OUR-a »Buje-export« obavljeni su 1. rujna.
Izborni materijal primljen je sa
svih biračkih mjesta. Pregledom
materijala komisija je utvrdila
da nije bilo izbornih nepravilnosti koje bi mogle utjecati na rezultate. Od ukupno 820 upisanih glasalo je 647 birača, a ne
važećih glasačkih listića bilo je
15.
Na temelju rezultata glasanja
Izborna komisija je utvrdila da
su za članove Zajedničkog radničkog savjeta »Buje-export« izabrani po OOUR-ima:
• »DIGITRON«
glasova
1. Stanko Janić
—297
2. Krunoslav Fištrović — 290
3. Guido Milevoj
—278
4. Lino Bazjak
—269
5. Jurko Dulčić
—266
6. Dino Ćirkota
—253
7. Silva Ferenčić
—247
8. Vinko Andročec
—246
9. Anka Šoronda
—240
10. Vladimir Dukanović — 236
11. Blaž Krakić
—230
A »INDUSTROCHEM«
1. Nada Aleksić
Osman Čatak
Anton Markuš
Kasim Dudaković
Grgo Buždon
Gojko Jakšić
Ivan Kormoš
Anton Pljevaljčić
# »BIFIX«
1. Zelimir Christ
2. Tito Germin
3. Aldo Kmet
4. Ivan Štiglić
5. Jadranka Medved
6. Branko Zupanić
— 78
— 77
1. Dragan Batoš
2. Aurelio Mikoli
3. Anton Udovičić
4. Jolanda Kučić
5. Ornela Belušić
6. Gracijela Krevatin
7. Ankica Krevatin
~ 51
— 47
— 42
— 40
— 38
1. Milenko Grba
2. Božo Papić
3. Rade Prodan
4. Stanko Dobrila
5. Dušan Rafaelić
6. Mirna Đeba
7. Mira Škrgulja
8. Klara Šuplina
9. Drago Mesarić
10. Dragan Miletić
11. Ivan Vikaukal
© »TISKARA OFFSET«
1. Mihajlo Barcal
2. Raul Host
3. Nevenka Hrelja
4. Zdenko Pucer
5. Franko Radovčić
6. Blaž Zubak
1. Drago Mesarić
2. Korado Poropat
3. Klaudio Visković
4. Milenko Grba
5. Rada Prodan
6. Božo Papić
7. Ela Klepac
1. Aurelio Mikoli
2. Silvan Benazić
3. Anton Udovičić
4. Jolanda Kučić
5. Ondina Jakac
6. Ondina Vitolović
7. Tereza Andročec
8. Tatjana Lozar
9. Ana Šuplina
— 54
— 53
— 49
— 47
— 47
— 44
— 43
— 71
— 62
— 62
— 61
— 61
NAPOMENA: Izbori za Radnič
ke savjete »Industrochema«
»Digitrona« nisu održani do 2
ključenja lista, a u »Bifixu«
»Tiskari« izbori se neće ni oć
žati jer funkciju Radničkog s
I vjeta, zbog premalog broja rad
nika, obavljaju Zborovi radnika
Izabrani samoupravni odbori
Izabrani su i Zajednički samoupravni odbori za financijske i kreditne poslove, za samozaštitu, za društveni standard,
za informiranje, za civilnu zaštitu i narodnu obranu te za
radničku kontrolu. Izabrani su po OOUR-ima:
• ZSO ZA FINANCIJSKE POSLOVE
»Bifix«: Branka Mesarić 21 glasova, Tito Germin 21.
»Digitron«: Vlado Vuković 230, Viktor Benčik 167.
»Industrochem«: Nereo Butković 93, Nevio Zupanić 92.
»Tiskara«: Raul Host 15, Nadja Kocijančić 15.
»Trgovina i ugostiteljstvo«: Maksim Peruško 56, Klaudio
Visković 48.
»SIUD«: Ornela Belušić 39, Marija Lazarić 31.
• ZSO ZA DRUŠTVENI STANDARD
»Bifix«: Viktorija Novicki 21, Lučano Štokovac 21.
»Digitron«: Davor Koljesnikov 216, Jurko Dulčić 180.
»Industrochem«: Gojko Jakšić 91, Boris Pljevaljčić 88.
»Tiskara«: Raul Host 15, Nadja Kocijančić 15.
»Trgovina i ugostiteljstvo«: Elena Mesarić 62, Davorka
Štiglić 49.
»SIUD«: Franka Grbac 53, Vomislav Vuković 47.
• ZSO ZA INFORMIRANJE
»Bifix«: Viktorija Novicki 21, Lućano Štokavac 21.
»Industrochem«: Ante Markož 92, Nada Aleksić 91.
»Tiskara«: Marija Andročec 15, Pavle Stončik 15.
»Trgovina i ugostiteljstvo«: Pavle Gašparac 55, Mira Škrgulja 51.
»SIUD«: Tomislav Vuković 53, Aldo Grbac 34.
• ZSO ZA SAMOZAŠTITU
»Bifix«: Zelimir Christ 21, Alojz Kozlović 21.
»Digitron«: Bruno Kmet 206, Ivan Širola 150.
»Industrochem«: Osman Catak 92, Grgo Buždon 90.
»Tiskara«: Brane Levan 15, Ervin Bele 15.
»Trgovina i ugostiteljstvo«: Ratimir Paver 53, Mirna Džeba 48.
»SIUD«: Marijan Brala 43, Rino Cernac 33.
• ZSO ZA CIVILNU ZAŠTITU I NARODNU OBRANU
»Bifix«: Franko Altin 21, Ivan Požun 21.
»Digitron«: Milorad Berić 228, Stjepan Tomljenović 188.
»Industrochem«: Grgo Banko 92, Ivan Kormoš 82.
»Tiskara«: Corado Dussich 15, Edo Antonac 14.
»Trgovina i ugostiteljstvo«: Stanko Dobrila 60, Roberto
Ćepak 45.
»SIUD«: Rino Cernac 46, Aldo Grbac 44.
• ZSO ZA RADNIČKU KONTROLU
»Bifix«: Milan Livada 21, Ante Bonetti 21.
»Digitron«: Boris Grošeto 195, Dragutin Cindrić 171.
»Industrochem«: Milenko Ranković 85, Safret Salić 83
»Tiskara«: Mihajlo Barcal 15, Zmago Kodrić 14.
»Trgovina i ugostiteljstvo«: Drago Mesarić 62, Divna Tordaj 49.
»SIUD«: Eda Katić 35, Ondina Jakac 32.
„Buje-export“ oa Zagrebačkom velesajmu
Ovogodišnji
Jesenski
međunarodni
Zagrebački velesajam od 10. do 19. rujna
održan je u znaku dva jubileja: 65. godišnjice postojanja i 20. godišnjice izlaganja
na desnoj obali Save. Pokrovitelj jubileja
bio je predsjednik Republike Josip Broz
Tito.
Na velesajmu je sudjelovalo pet tisuća
Izlagača iz 58 zemalja te 1310 predstavnika domaće privrede. Na površini od oko
285 tisuća četvornih metara izložbenog
prostora prikazano je oko 300 tisuća izložaka.
Svoje mesto na ovogodišnjem Velesajmu našao je i naš »Buje-export« sa svojim OOUR-ima »Bifixom«, »Digitronom«,
»Industrochemom« i »Trgovinom«. I dok
su »Bifix« i »Industrochem« izlagali na
svojim novim štandovima već svoje »stare« proizvode, »Digitron« je na starom
štandu izložio neke novosti koje su izazvale podosta zanimanja. U prvom redu to
su računala za naučno tehničke proračune »db 1091 sc 55«, zatim digitalni elektro
nički ručni sat, pa medicinski uređaj »Vitatest« i prijemnik sa selektivnim odzivnikom.
»Buje-export« je bio predstavljen i na
»Danu privrede Zajednice općina Rijeka«
16. rujna a u organizaciji Privredne komore Rijeka. Cilj ove manifestacije bio
je da se prikažu mogućnosti i planovi privrede Rijeke domaćim i stranim poslovnim ljudima te da se udruženim snagama i sredstvima propagiraju privredni
potencijali ove regije u cjelini.
3
I
Uskoro će proraditi zubna ambulanta
»Buje-exporta« koja će djelovati u sastavu
industrijske ambulante. Bit će suvremeno
opremljena, a vrijednost opreme, koja je
nabavljena već ranije iznosi 14,5 milijuna
■ starih dinara. Smještena je u prostoriji
® pokraj naše industrijske ambulante na
Stanici. Na fotografiji vidimo tek montiranu stolicu.
I
I
I Uskoro zubna ambulanta I
Na nedavnoj sjednici Radničkog savjeta
OOUR-a »Digitron« donesena je odluka o raspisivanju natječaja za plaćanje školarine radnicima OOUR-a. Ova je odluka donijeta jer mnogi
radnici upućuju molbe za plaćanje školarine. Natječaj će se raspisati jednom godišnje, a molbe
će se rješavati imajući u vidu opravdanost i potrebe za odgovarajućim kadrovima.
Natječaj za plaćanje
školarine
Na vojnom strelištu kod Zambratije održano je nedavno bojevno gađanje iz pištolja za čuvare OOUR-a »Bifix« i »Digitron«. Gađanju su prisustvovali Miro Klarić, Duilio Laganis, Mario
Brajko, Stelio Markežić, Mario Gašparini, Deziderio Sorgo, Bruno Altin, Mauro Kmet, Ivan
"zlović, Italo Ručaj i Olivo Gardoš.
Prije početka prisutnima je poručnik Hranislav Terzić održao predavanje. Čuvari su imali
na raspolaganju osam metaka od kojih su tri
bila probna.
— U prosjeku je gađanje bilo dobro. Ovakvo gađanje bi trebalo održati najmanje jednom
godišnje. To bi, pored ostalih, bio jedan od načina osposobljavanja čuvara za čuvanje društve
ne imovine — rekao nam je Josip Smoković, referent za narodnu obranu u »Buje-exportu«.
Čuvari se osposobljavaju
Na nedavnoj sjednici Odbora za poslovnu koordinaciju raspravljano je o potrebi bolje organizacije pravne službe.
Odlučeno je da pravna služba mora biti
smještena na jednom mjestu, pa je odlučeno da
se obavi podjela poslova.
Milan Vidović radio bi na organizaciji pravne službe, na sporovima sa inofirmama, privrednim prijestupima i prekršajima te na registraciji. Anton Udovičić, radio bi na sporovima s
domaćim firmama, na poslovima prisilne nagodbe, stečaja i vansudskih poravnanja te na disciplinskim postupcima. Slavko Pjerov, radio bi na
normativnim aktima, radnim sporovima i imovinsko-pravnim predmetima.
Bolje organizirati pravnu
službu
„Vitatest“
Najnoviji proizvod »Digitrona« je naučno računalo »db 1091
sc 55«. Namijenjeno je u prvom redu velikom krugu ljudi koji
se bave svim granama tehnike u kojoj su matematičko-tehnički
proračuni obavezan pratilac. S novim računalom mogu sc ostvariti izračunavanja vrijednosti svih matematičkih funkcija. Ovo
računalo zamjenjuje i nadmašuje u točnosti očitovanja logaritamske tablice. Posjeduje devet memorijskih registra s direktnim pristupom podataka kao i razrađenim jednostavnim sistemom pristupa. Računalo je praktičnog i funkcionalnog oblika.
I
-> Računalo ,db 1091 sc 55‘I
I
„Skotchtint“ da ili ne?
Na nedavnoj sjednici Radničkog savjeta
OOUR-a »Digitron« prihvaćen je prijedlog da se
sve prozorske površine tvornice prevuku »scothtint« zaštitnim folijama koje spriječavaju prodor infracrvenih zraka. Međutim, donošenje definitivne odluke se odgodilo, kako bi se prijedlog
prethodno razmotrio i utvrdila opravdanost i
stvarna potreba ulaženja u takvu investiciju.
Generalni direktor radio-televizijie Zagreb
Franko Vinter u društvu s direktorom RTV centra Ivom Rudanom posjetio je nedavno Buje,
gdje je na poziv predsjednika Izvršnog vijeća
općine druga Krevatina razgovarao o mogućnosti
eventualnog otvaranja lokalne radio stanice. Po
svršenom razgovoru Franko Vinter je posjetio
i naš »Digitron«.
U svrhu unapređenja prodaje naša tvornica
elektroničkih uređaja »Digitron« dala je popust
od 10 posto svim kupcima u razdoblju od 1. rujna do 1. listopada. Ovo je već drugo davanje
ovakvih olakšica kupcima stolnih računala.
Popust kupcima stolnih
računala
Franko Vinter u „Digitronu“
Nedavno su u organizaciji omladine održane
dvije priredbe u Radničkom klubu »Buje-exporta«. Milena i Predrag Marić održali su recital, a
recitirana su djela Lorke, Desanke Maksimović,
Vesne Parun i Jure Kaštelana. Održan je također
i koncert u izvedbi članova Međunarodnt federacije muzičke omladine. Izvedena su djela Luigija Boccherinija, Bele Bartoka i suvremenog Brazilskog kompozitora Lobosa. Obje priredbe bile
su vrlo slabo posjećene (recital nešto bolje), što
je već tradicionalno, unatoč toga što su vrlo uspjele. Treba odati priznanje organizatorima i podržati ih u njihovom nastojanju.
Neposjećene priredbe u
Radničkom domu
»Bifix« je ove godine na jesenskom Zagrebačkom velesajmu izlagao na novom štandu
(broj 104) u paviljonu 5. Za nabavu opreme i za
izradu štanda utrošeno je 24.586,65 dinara. Radove je obavio »Mercator«, OOUR »Investa« iz
„Bifix“ na novom štandu
U »Bifixu« su odlučili nabaviti mašine za brizganje plastičnih masa, mlin za granuliranje plastičnih masa, silos s transporterom, projekt električne instalacije, elektro instalacije, teretni kamion tipa »Zastava« 640 D, te laboratorijsku domaću i uvoznu opremu: piton pumpu, garoper,
frizer, tri rezervoara, grndpak, kriptometar, viskozimetar, piknometar, vagu Mettler i punilica.
Za spomenuto će se zajedno s prevozom i montažom opreme, montažom portirnice i uređenju
radionice unutar skladnišnog prostora — utrošiti 314 milijuna starih dinara. Odluke o tome
donesene su na Zboru radnika OOUR-a »Bifix«
održanom 23. kolovoza.
Registar kasi »Digitrona« »db Calcucash 5000« snižena je cijena na 15.000 dinara sa obračunatim porezom na promet.
Dosadašnja cijena registar kasama bila
je 19.200 po komadu.
»Digitron« je proizveo i, »Vitatest«, medicinski uređaj
ustanovljavanje prisustva srčanih impulsa, odnosno rada sr<
Uređaj je lagan, malih je dimenzija, priručan je i prijenosan,
jednostavan za rukovanje, a namijenjen je bolnicama, ambulantama, stanicama hitne pomoći, spasilačkim ekipama, vatrogascima, paliciji, jedinicama civilne zaštite, liječnicima... Pri upotrebi uređaj se prislanja na grudi bolesnika bez postavljanja
elektroda što omogućuje rad i ljudima koji nisu stručnjaci.
Za brizganu plastiku
1
I
..........................................I
Nedavno je »Digitron« pustio u prodaju svoj digitalni
čni sat što je ujedno i prvi potpuno elektronički sat na našem
tržištu s mogućnošću stalnog pokazivanja vremena. Sat je potpuno elektronički sa LCD displayom, zaslonom s tekućim kristalom sa efektom polja. Pokazuje sate, minute, sekunde i datume, a ima i mogućnost osvjetljavanja zaslona kako bi se vrijeme moglo očitavati i noću. Napaja se samo jednom minijaturnom baterijom od 1,5 volti, trajnosti 12 mjeseci, što je ujedno i vrijeme garancije satu »Digitron db quartz«. Unatoč cijeni,
koja nije baš pristupačna, već sada postoji zanimanje pa se očekuje da će sat postati jedan od najpopularnijih proizvoda »Digi-
Digitalni ručni sat
Novosti iz „Digitrona'
I
U I ovogodišnji »Praznik grožđa« bio je I
dobro najavljivan čak više i bolje nego ■
prošlih godina. Međutim, upao nam je u |
oči ovaj natpis na najvećem Bujskom kri■ žanju. Piše: »Dan grožđa od 19 do 26 ruj- ■
na«. Dakle, dan dugačak — 8 dana! A zaboI ravljeno je samo jedno »i«.
Najduži dan
I
Na temelju ukazane potrebe Radnički savjet
OOUR-a »Digitron« je na nedavnoj sjednici odobrio 300 džepnih računala raznih tipova za potrebe propagande a na teret sredstava za propagandu odobrenih godišnjim planom OOUR-a.
Za propagandu 300 računala
»Digitron« će za potrebe odjela razvoja i tehnologije nabaviti klima-uređaj i postaviti ga u
prostoriji broj 4 tog odjela. Nabavka je potrebna s obzirom na specifičnost rada — izrada
nacrta tiskanih veza sa ljepljivim trakama na
prozirnim plastičnim folijama.
Novi klima — uređaj
U našem pulskom OOUR-u »Industro- |
cash 5000« snižena je cijena na 15.000 di■ odmora asfaltiran je tvornički krug po- I
■ vršine oko 5000 četvornih metara. To je
još jedna uspjela akcija radnika ovog ko- ■
lektiva koja je doprinijela osjetnom sma- ■
j njenju neugodne prašine.
Radnički savjet OOUR-a »Digitron« je nedavno odobrio dodjelu novčanih sredstava u iznosu od 350.000 dinara iz sredstava zajedničke potrošnje Komisiji za društveni standard. Sredstva
su namijenjena za adaptaciju četiri stana prema
ugovoru sa Samoupravnom interesnom zajednicom za stanovanje.
KALAC, KV zidar iz Brtonigle, ETORE SELAR,
^
Y
C
r*
*
’
racj
ja da j e zadovoijan s
nagrađivanjem za njihov
|jjuna starih dinara Upitali smo majstora Rudi-
rdat1™?
tranih ljudi za održavanje na čijem
se čelu na
. ~ M‘ S'V°
zadovoljn.
- odgovorio
1 ! ° na* nc
lazi Rudi Pahović, građevinac i vozač.
\e.'
. a po ,VOJV.
Jednog dana ratne 1942. godine u Pazinu svje-!Je.ra d? rad™» već radtmo koliko možemo. Osotlo dana ugledao je još jedan Pahović - Rudi,
bm dohodak n.,e tako mzak pa ga
treba pošte-
ĆERNAC, vodoinstalater iz Grožnjana 1 MARIO
BARBO ličilac iz Buja. Eto oni su u
gruDi sves-
?dnik U grupi inače miner iz BrtoniSle. BRUNO
kasnije. Rudi je oženjen kućanicom
Marijom s Rudi nam je ispričao simpatičnu zgodu iz prakojom ima 4-godišnju kćerku Mirelu. Obitelj Pa- kse, a takvih i sličnih bilo je mnogo. Njegova
hović živi u skromnim, ruševnim prostorijama
grupa trebala je hitno uraditi rampu pred »Biskučenim i nepodobnim u starom gradu, u stafixom« — pa se radilo
roj zgradi koju je teško popraviti, a nije riješeno U poned jeljak ujutro stigao je tehnički direktor
pitanje vlasništva. Od 4200 dinara osobnog
»Bifixa« inženjer Štiglić i rekao da
dohotka tročlana obitelj može živjeti skromno,
dan raditi na izgradnji rampe. Jasno,
no ne može odvojiti poveću sumu za adaptirase, kao i svi ostali kad je ugledao s\
nje stare zgrade. To je i razlog što se Rudi nadovršene. Smijeh i zadirkivanja bili su
da da će sc drugovi iz njegove radne organizacije
nagrada Rudi ju i njegovoj grupi,
njega kada se budu dijelili stanovi.
Ona poznata uzrečica »Katica;
■K
V
^ naš sugovornik koji je u Buje došao 25 godina no 1 zara 1 *
Z
“
•k
V
§ clana °w grupe- Zbog toga kažemo: IVAN »Buje-exporta« čime je ušteđeno više od pola mi-
đevinske i u zidarske, tesarske, instalaterske, vonu prehranu »Digitrona«
doinstalaterske, ličilačke i druge radove. Rudi 5 Rudijem Pahovićem razgovarali smo neposnas je zamolio da spomenemo i pohvalimo sva- rc(jno nakon što je završio lakiranje kombija
‘
T
Nedavno se na sjednici Odbora za
poslovnu koordinaciju između ostalog raspravljalo i o problemima poslovnog prostora i uvjeta rada u
OOUR-u »Trgovina i ugostiteljstvo«,
a s tim u vezi i Radne zajednice »Zajedničke službe«. Doneseni su slijedeći zaključci.
# Prostorije na Trgu maršala Tita
8 ostat će na raspolaganju radnicima
# Direktor OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« bio bi smješten u sobu
u kojoj je do sada bio direktor PTB-,a
a njegova soba za primanje posjetilaca odnosno poslovnih partnera bila
bi ona u kojoj je smještena kadrov# Generalni direktor zadržat će so- ska služba.
9 Od radnika iz »Zajedničkih službu koju je do sada koristio s tim što
bi se soba u kojoj radi direktor OO bi« na Trgu maršala Tita bili bi smjeUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« ure- šteni radnici iz financijskog sektora
dila kao soba za primanje za potre- i to: financijski direktor (u sobi u
kojoj je služba za samoupravne pobe generalnog direktora.
OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«,
dok će se radnici Radne zajednice
»Zajedničke službe« preseliti u prostorije zgrade u kojoj je sada smješteno računovodstvo.
slove) njegov administrator (soba u
kojoj je referent za narodnu obranu),
zatim financijska operativa (soba u
kojoj je financijski direktor),
# Radnici koji su radili na likvidaturi bit će raspoređeni po OOUR-ima,
# Referent za narodnu obranu preselit će se u prostorije »Digitrona«.
Odluka je bila da se zaključci sprovedu do 10. rujna, ali to nije učinjeno
do tog roka.
i „Zajedničke službe“ u staru bolnicu
Jedan od zaključaka Odbora za poslovnu koordinaciju:
Radnički savjet OOUR-a »Digitron? nedavno
je odobrio financijsku pomoć Nogometnom klubu »Digitron« u iznosu od 150.000 dinara. Ta sredstva će se izdvojiti iz fonda za reklamu i propagandu.
Odobrena je i pomoć streljačkom klubu
Lovačkog društva »Fazan« iz Buja kojem će »Digitron« omogućiti kupnju pet trenerki i pet
pari sportskih papuča.
Pomoć NK „Digitronu“
Fotografija dovoljno govori sama. |
Skladište je prazno — proizvodi se dobro
■ prodaju. Tako su nas obavijestili u »Indu- ■
® stroehemu« gdje je fotografija učinjena. ■
■ Potražnja veća od ponude 1
I
■ Asfalt oko .Industrochema11
Za adaptaciju stanova
"K Danas ćemo u ovoj rubrici »Naših staza« proslije ženidbe došao sam na Bujštinu i evo me
šetati životnim stazama našeg vrijednog radnika
tu već devet godina. U početku sam radio kod
JL£ RUDOLFA PAHOVICA — Rudija. Možda će sc
jednog obrtnika u Umagu, a onda sam 1971. pre£
netko zapitati zašto baš pišemo o njemu. Imali
šao u »Buje-export«, gdje radim kao kućni maj-JC smo »debele« razloge za to. Sa svojom grupom
stor — pričao nam je Rudi.
Lj
za održavanje Rudi je učinio mnogo za »Bujeje u radovi
Grupa za održavanje sudjelovala
C
-export« - ova grupa vrlo vrijednih radnika us
ma u hotelu >>Ladonja*, zatim u osposobljavateđj,da J® mnogo našoj organizaciji. Rade sve
T
nju za rad j adaptaciji »Bifixa«, mehaničke ra
poslovc
k
o
J
1
d
a
su
-K
povjereni nekom izvan
dionic£, st,rvisa „Digitrona«, Radničkog doma, zaJr
organizacije bili mnogostruko skuplji. Svi u gnitim adaptaciji stanova na uređenju bolnicc, tispi su pomalo univerzalni - razumiju se i u graskarc Samj su uredili j prostorijc za društve.
¥Grupa za održavanje je našoj organi* zaciji uštedjela mnogo sredstava
-K
*n
-K
*
-k
* nnm ii mirte
*
++++++++++++++++++++++++++++++++++^++++++++++++++++++++++++++.
„Seljački lonac“
pomogao Puljanima
»Industrochem« više ne zaprašuje!
Građani Pule, posebice Velog vrha odahnuli su. Fina prašina nije više svakodnevni prilog jelu stanovnicima ovog
dijela grada. Ostvareni su tako i zahtjevi »gradskih otaca« te ispunjene želje velovrških domaćica. Odahnuli su
i zaposleni u »Industrochemu«!
Sto je to pridonijelo da se prašenje
svede na najmanju moguću mjeru?
Za vrijeme kolektivnih godišnjih odmora, od 19. srpnja do 10. kolovoza
grupa radnika za održavanje, jedan poslovođa i vršilac dužnosti direktora
OOUR-a nisu se odmarali već su postigli veliki radni uspjeh. Tvornički je
krug izmjenio osobnu kartu«. Nitko po
odlasku na godišnji odmor nije znao
što će ih dočekati. Znali su samo da bi
nešto trebalo uslijediti, da konačno treba riješiti problem prašenja, ali kako,
to nitko nije znao.
Nismo pronašli ništa novo — rekao
nam je u razgovoru v. d. direktora inž.
Miho Rovis. Poslužili smo se zdravom
logikom koju smo prenijeli u industrijski sklop. Drugim riječima, instalirali
smo takozvani »seljački lonac«. U tehnološkom procesu imali smo dosta gubitaka, čak do 30 posto, na sirovinama.
Trebalo je učiniti »carski rez«, a istovremeno trebao se riješiti problem za-
Zahvaljujući jednostavnom rješenju naš „Industrochem” više ne
zaprašuje okolinu
prašivanja. Od samog otvaranja tvornice, godine 1968. pokušalo se pronaći
rješenje zaprašivanja. Konsultirali smo
se stalno, tražena je pomoć u našoj
zemlji i inozemstvu. Problem prašine
mogli smo riješiti vrlo »elegantno«, ali
uz velike investicije. Financijski je to
za nas bilo neprihvatljivo. Tražili smo
»nešto« što će malo koštati, a davat će
efektne rezultate. Kolebali smo se između nekoliko rješenja, a odlučili smo
se za »seljački lonac«. Što je to? Iz
posljednjeg ciklon obarača izlazila je
cijev, koja odvodi suhu vodenu paru,
a skupa s njom i prašinu iz proizvodnje. Iz cijevi je izlazilo dvije tone vodene pare u jednom satu brzinom od
100 kilometara na sat. Pošto je to suha
vodena para, ona nije uspijevala apsorbirati prašinu koja se dizala u
zrak i bijelila okolicu. Da bismo doskočili problemu obavili smo izlazeću ci-
SPORT
Nogometaši „Digitrona“ startali u
novom prvenstvu
Mladi garancija
uspjeha
Do zaključenja ovog broja lista odigrano je samo prvo kolo
Riječko-pulske nogometne zone. Na svom terenu, iako bolji,
»Digitron« je izgubio bodove od momčadi »Grobničana«.
No, ako je vjerovati onoj narodnoj »prvi se mačići u vodu
bacaju« onda će prvi ovosezonski nesretni trenuci za »Digitron«
brzo biti zaboravljeni, a mlada momčad, oslobođena treme i suvišnog straha prema protivnicima krenuti putem uspjeha.
Pod stručnim rukovodstvom trenera Ronija Jušića u pripremnom razdoblju marljivo je vježbalo 28 nogometaša. Svi su kandidati za prvu momčad, a od zalaganja i upornosti svakog pojedinca zavisi tko će u tome i uspjeti. Iz Novigrada je došao talentirani žužić, a nekoliko mladića je iz juniorske momčadi prešlo u seniore.
Tajnik NK »Digrtron« Ivo Vikaukal, rekao nam je u povodu
početka prvenstva:
— Naša je namjera da ubacujemo u igru mlade, perspektivne i talentirane nogometaše koji će uz pomoć starijih i iskusnijih
igrača postizati dobre rezultate. Naš klub je jedan od rijetkih
koji ima dobru i brojnu juniorsku i pionirsku momčad. Kada
bude formiran Nogometni savez Bujštine ove će se ekipe natjecati na teritoriji općine Buje, jasno ako i ostali klubovi ovoga
kraja osnuju svoje pionirske i juniorske momčadi. Imamo
povjerenja u mlade. Radimo na duži rok.
6
jev cilindrom debljine 30 centimetara
koji ima zadatak izmjenjivača temperature vodene pare, odnosno oduzima toplinu vodenoj pari koja se rashlađuje
i ukapljuje, pretvara se dijelom u vodu koja sa sobom odnosi prašinu i pretvara je u blato. Time je spriječeno
prašenje u liniji IV na kraju procesa
mikronizacije. Upotrebom »seljačkog
lonca« (mi smo ga tako nazvali) na liniji IV izliječen je najveći izvor prašenja.
Međutim, uzrok prašenju nije bila
samo linija IV, poduzeli smo još nekoliko značajnijih poteza. Izbačeno je iz
upotrebe suho skladište s dvije trake (bilo je to skladište poluproizvoda
za daljnji industrijski proces). Prilikom prenošenja poluproizvoda iz sušare, te prenošenjem lz skladišta u daljnju proizvodnju nastajalo je dizanje
prašine i gubljenje na sirovini. Sada
se poluproizvodi direktno iz sušare
smještaju u plastične kontejnere, koji
ujedno imaju ulogu skladišta.
Nadalje, stvarala se prašina i u sušaoni. Zbog toga je popravljen i doveden u ispravno stanje postojeći filter,
koji je mehanički uređen. Nabavljene
su druge, kvalitetnije filterske vreće,
koje imaju rok garancije šest mjeseci.
U skorije vrijeme uz sušaru bit će ugrađen još jedan ciklonski obarač za bolji rad, kao i za rasterećenje filtera. —
rekao je drug Rovis.
Zaključimo, uspjeh je postignut i to
u kratkom vremenu, želja je ostvarena,
a ostaje da se izvedba »ukrasi« malim,
ali značajnim finesama. I još jedan zadatak ostaje pred radnicima ovog kolektiva. Žele zadovoljiti tržište, što za
sada ne uspijevaju, jer je — kako kažu — potražnja veća od ponude.
Ruža MATTICCHIO
*
Rukometašice „Digitrona” na pragu nove sezone
U formu tek kasnije
Rukometaši »Digitrona« prošle sezone su ispali iz Hrvatske
lige, dok se rukometašice i ove
godine natječu u tom rangu.
Zbog neriješenih organizacionih pitanja djevojke su počele s
pripremama za novo prvenstvo
samo 15 dana prije odigravanja
prve utakmice. Za trenera je privremeno izabrana dugogodišnja
igračica Nadja Srebrnić, inače
nastavnica tjelesnog odgoja bez
zaposlenja. Ova ambiciozna dje-
vojka koja će u slučaju potrebe
zaigrati i pomoći svojim učenicima, marljivo radi sa petnaestak kandidatkinja za sastav. Gotovo sve igračice su vrlo mlade
i neiskusne jer su starije i iskusnije otišle na studij ili prestale
igrati.
Najbolja
rukometašica
»Digitrona« Gracijela Berčić prešla je u RK »Umag«. Sve sadašnje igračice su učenice prvog razreda gimnazije »Vladimir Gortan« ili osmog razreda osnovne
škole »Mate Balota« iz Buja.
— S obzirom da smo kasno počeli s pripremama u formu ćemo
doći tek sredinom prvenstva —
rekla nam je Nadja Srebrnić —
kako da imamo sve vrlo mlade
i neiskusne igračice nekom posebnom uspjehu su ne nadamo.
Prognozirati ne mogu ni zbog toga jer ne znamo kakva će biti
konkurencija odnosno kakve su
snage ostalih s kojima se natje-
Problem rukometaša ali i Buja
Kako dovršiti igralište?
I
Rukometašice i rukometaši našeg »Digitrona« muku muče gdje će i kako nastupiti na prvenstvenim utakmicama. Dosadašnje igralište,
koje je sada asfaltirano, nema ograde, nema
tribina za gledaoce i, što je najgore, nema svlačionica. Zbog tako lošeg stanja nedavno je održan sastanak rukometnih radnika Buja s predstavnicima općine i SlZ-a za fizičku kulturu
općine Buje. Na tom sastanku formiran je operativni odbor koji će se brinuti o svim pitanjima i sačiniti plan što i kako graditi, kako
doći do financijske konstrukcije da bi se dovršili predviđeni objekti.
I
U neposrednoj blizini rukometnog igrališta
nalaze se u izgradnji dvije stambene zgrade, a
I u jednoj bi se smjestile slvačionice. Međutim,
problem je u sakupljanju novca da se prostorije kupe. Bilo bi potrebno oko 300 tisuća dinara. Za izgradnju gledališta te za postavlj;
nje ograde oko terena bilo bi potrebno oko
200 do 250 tisuća dinara. Međutim, ukoliko omladina Buja sudjeluje u izgradnji dobrovoljnim radnim akcijama trebalo bi utrošiti mno- _
go manje.
Kada se uredi, igralište će služiti ne samo za ■
potrebe rukometaša nego i za potrebe cijelog |
Buja. Tu će se moći održavati radničke sportske igre koje imaju tradiciju pa se zbog toga ■
očekuje da će Bujci naći razumjevanja i intere- I
sa u pomaganju uređenja odnosno dovršenja o- ■
vog sportskog objekta. Posebno se to odnosi ■
na radne organizacije čiji bi radnici stekli mo- —
gućnost organiziranog rekreiranja.
Dječji vrtić već sada je premalen da bi primio svu djecu
pa je to ujedno i alarm za poduzimanje akcije za proširenje dosadašnjeg ili izgradnju novog objekta
iPIsmo čitaoca |
Koncert |
bez
slušatelja
Članovi
Međunarodne
I
federacije muzičke omla- I
dine iz Grožnjana priredi- _
li su 8. rujna u prostoriji I
Radničkog kluba u Buja- I
ma koncert za radnike I
»Digitrona«. Nažalost, mla- ®
di muzičari bili su i najve- —
ći dio publike. Koncertu je I
prisustvovalo samo nekoli- I
ko omladinaca iz »Digitro- I
na« te još nekoliko iz Buja.
Oni koji se nisu odazvali, ■
svakako mogu požaliti, jer I
su izvedbe bile na zavidnoj I
razini. Izvedena je bila so- |
nata za dva violončela Luigija Boccherinija koju su II
izveli mladi umjetnici iz I
Zagreba Maja Virant i Da- I
rij Milković, zatim je Iš- 1
tvan Adrovitz iz Budimpešte izveo na gitari nekoli- I
ko kratkih kompozicija I
Bele Bar toka, nekoliko B
ruskih narodnih pjesama N
te mazurku i preludij su- _
vremenog brazilskog kom- I
pozitora Villa-Lobosa, dok I
je na kraju mladi Alan I
Bricoli iz Švicarske otpje- ®
vao uz pratnju gitare, nekoliko francuskih šansoNakon koncerta bila je
planirana drugarska zabavna večer uz zabavnu glazbu i bolje upoznavanje
članova Muzičke omladine
i omladine »Digitrona« i
Buja. Međutim, posjet je
bio vrlo slab, a sigurno je
da bi mnogi kad bi samo
jednom došli, postali stalni posjetioci takvih koncerata. Možda kod omladine postoji mišljenje da
je to preozbiljna glazba,
ali svi prisutni su se složili da to nije tako.
Nakon koncerta u zajedničkom
razgovoru
je
konstatirano i da je nedopustivo takvo stanje.
Naime, samo sedam kilometara od Buja djeluju
najbolji mladi jugoslavenski, pa i svjetski umjetnici (samo na ovom koncertu bili su predstavnic?
devet zemalja), a omladina Buja gotovo ne kontaktira s njima. Istovremeno u Bujama postoji glad
dobrim kulturnim i zapriredbama.
Dušan Rafaelić
Najveći
problem
prostor
Od nekih roditelja zaposlenih u »Buje-exportu« čija djeca pohađaju dječji vrtić
u Bujama čuli smo više primjedbi na rad
ove ustanove, unatoč toga što se zna da
su uvjeti rada u vrtiću zaista teški. To je
i bio povod za razgovor s drugom Franjom Pavličekom, direktorom Osnovne
škole »Mate Balote« u sastavu koje je i
vrtić s djecom koja imaju nastavu na hrvatskom jeziku. I eto što smo saznali od
druga Pavličeka:
— Kapacitet dječijeg vrtića u Bujama
je mali u odnosu na broj djece, odnosno
potreba. Vrtić ima oko 100 polaznika u
četiri skupine i četiri prostorije, a od toga su u jednoj prostoriji djeca s talijanskim nastavnim jezikom. Osnovni je dakle problem prostora. Na sve načine pokušava se rješiti ovo pitanje i pomoći zaposlenim roditeljima. Tako je zbog naraslih potreba prošle godine otvorena i četvrta mlađa grupa djece koja je, istina,
smještena u neodgovarajući prostor od samo 20 četvornih metara površine! Ni to
nije bilo dovoljno jer postoje stvarne potrebe da se osnuju još dvije grupe s hrvatskim jezikom. Zbog toga je sazvan roditeljski sastanak (op. ur. samo dan prije
otvorenja vrtića) kako bi se pokušalo nači
# OOUR »BIFIX«
LJILJANA FUNDUK — pripravnik VS, LINO
STOKOVAC, NKV radnik — transportni radnik, LUČANO VIŽINTIN, NKV — transportni radnik,
IVAN POŽUN, KV tokar — specijalist
• OOUR »DIGITRON«
BRANKO MIHETEC, KV elektroničar mehaničar — pomoćni serviser, JOŽE BOK, KV kuhar —
glavni kuhar, MARINO MARKEŽIĆ, KV strojobravar, FRANKO TURINA, KV strojobravar, DAMIR
MAJETIĆ, ing elektrotehnike, MARIJA MARINĆIĆ,
NKV radnica — čistačica, VATROSLAV IVANČIĆ,
kemijski tehničar — pripravnik SSS, ZDENKA BURUL, rudarsko-strojarski tehničar — konstruktor,
rješenje odnosno prostor. Na sastanku je
dogovoreno da se osposobi jedna prostorija u staroj školskoj zgradi, što bi bilo privremeno riješenje. Nakon svršetka izgradnje stambenih objekata u neposrednoj blizini vrtića u njima bi bile osposobljene
dvije prostorije koje bi zbog blizine, a
i zbog ostalih povoljnih uvjeta, bolje odgovarale za boravak djece. Ujedno je zaključeno da se pokrene akcija za dogradnju dječjeg vrtića u Bujama s obzirom da
su gore spomenuta riješenja samo privreRazmišljalo se i o samodoprinosu za
društvenu brigu o djeci. Vjeruje se da bi
radni ljudi prihvatili samodoprinos kojim
bi se omogućila izgradnja kompletnog suvremenog i dobro opremljenog dječjeg vrtića sa svim potrebnim objektima i prostorima za boravak, zabavu i tjelesni odgoj.
Treba reći da se broj djece u Bujama
brzo povećava tako da će u vrtiću ubrzo
biti i 130 polaznika. Prije dvije godine bilo je djece upola manje.
Uz zahtjeve za adaptaciju prostora i proširenje postojećeg dječjeg vrtića javlja se
i potreba za otvaranjem jaslica za djecu
do tri godine. Kada će se ovo ostvariti o,ii od materijalnih mogućnosti, odnc
sredstava kojih trenutačno nema. Možda
bi samodoprinos mogao rješiti i ovo piU vrtiću se — kako je rekao drug Pavliček — sve čini da bi se pomoglo zaposlenim roditeljima pa je tako i radno vrijeme vrtića prilagođeno njihovim potrebama. U vrtiću koji radi od 6 do 15 sati,
zaposleno je pet odgojiteljica za djecu sa
hrvatskim i jedna za djecu sa talijanskim
nastavnim jezikom, zatim dvije kuharice
i jedna čistačica.
Jedna od primjedbi roditelja bila je i da
vrtić nije radio kada su radnici »Buje-exporta« bili na kolektivnom godišnjem odmoru te da se djeca primaju u vrtić samo
jednom godišnje. O tome nam je drug Pavliček rekao slijedeće:
— U buduće primat ćemo djecu u toku
cijele godine nakon što napune tri godine, a što do sada nije bio slučaj zbog nedostatka prostora. Naravno, to će biti moguće samo ako se stvore prostorni i ostvare drugi uvjeti. U toku osmog mjeseca
renovirali smo vrtić, a za to vrijeme djeca
su boravila u prostorijama nove osnovne
škole. Iako je bilo vrlo malo djece radile su tri nastavnice. Prema tome vrtić je
radio i u kolovozu — rekao je na kraju
drug Pavliček.
Foto vijest
milijuna
Radnici naše grupe za održavanje uštedili su oko pola
milijuni] starih dinara. Iako
nekvalificirani oni su odlučili sami lakirati kombi »Buje-exporta (na slici) što su učinili brže i jednako dobro kao
što bi to učinili i profesionalni autolakireri. Kombi je
bio dovršen u jednom danu.
Boja je kupljena, »Bifix« je
dao prostor, a naši radnici
volju.
BRUNO BURUL strojarski tehničar — konstruktor,
BOŽICA GLAVIČIĆ, nastavnik — knjižničar, VILI
VLAČIĆ, ing. brodostrojarstva, IVAN KOKORA, KV
mehaničar — precizni mehaničar II
• OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«
EDO ŠURAN, NKV radnik — servir, ĐULIJANA GORJAN, NKV radnica — servirka, VITORIJA
REGANCIN, NKV radnica — čistačica.
9 RZ »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«
ELVI SISSOT, pripravnik SSS, MILEVA CVET
KOVIĆ, NKV radnica — čistačica, LINO GORJAN,
nastavnik — generalni direktor, ELZA POŽUN, SSS
ekonomski tehničar — samostalni konter bilancist.
• OOUR »DIGITRON«
JOVO ČAĆUGA, KV električar, VIKTOR GORUPEC, KV pognoski električar, IVAN ŠTOKOVAC, elektrotehničar
— JNA, IVAN DIMINIĆ, brodoelektrotehničar — JNA, BRANKO MATIĆ, ing.
elektrotehnike, SLAVIO SIROTIĆ, KV
mehaničar — JNA, MILOŠ GLAVIĆ,
RTV mehaničar — JNA
• OOUR »TRGOVINA
I UGOSTITELJSTVO«
NEVIO ALTIN, KV konobar — JNA
7
Lala
Piccolo balila,
piccolo balila
Jecuonova Lala će bit,
juodili so je đeca.
Brižna Lala od 4—5 list,
mogla je i balila bit.
Lala ni niš od pulitiki znala.
Budonti na ramene,
škarpeti pod pieto,
rascufljana,
vajk je palac sala.
I kat je je nuona za ruoko
i preko karšina s njo tekla
malo ruobi i kruha
va cacah nosila,
a balini šviceć zad njimi
napret, kako nore so hi gonili,
Lala je,
kako da se je zmutila,
počela vuopit.
Ja balila nećun bit,
ja balila nećun bit.
ziela
Lai
Ruki
Nekoć, tako živahne, moćne
od srca so stiskale.
Milovale prez grehoti,
smeh točile,
kuntenteco sejale.
I život so storile,
bugat i pun.
Koliki struohi so skruoz njih
pasali
kolike šperonci so tu stole,
neke i zavajk ustale i zaspale.
Od želji so puno puti
skrcene
čekale so svoj deštin.
A sada?
Ca je š njim, kede so?
živijo,
samo je želja s njih stekla.
Od bika do
direktora
Umjesto uobičajenog satiričkog komen- Izjava da S nem;
tara danas ću Vam dragi bujeexportovci gom je ubola predst;
ispričati jednu priču koja nije neposredno Tko nema bika
vezana za vašu radnu organizaciju, ali je cirao.
ipak dio svih nas. Opisuje jedan uglavnom
— Pa vi.
istinit događaj koji je na svoj način i do— Tko mi?
kument vremena. Događaj je simpatičan,
priča je vesela, a ostalo prosudite sami.
— Vi. Selo S.
Kako je na sastanku za
izbor direktora počela i
potrajala rasprava 0 tome
tko ima bika i tko nema
bika, tko je bik i tko nije
bik te da li bik uopće
postoji
čak ni bika kao ro- rc jedne jabuke gromoglasno je mljackaivnika pogođenog sela. jući, što nije zbunilo prisutne. Uskoro se
— uvredljivo je rea- PrešIo i na ostale domaće pa i divlje životinje, na porodicu pa čak i na vjeronauk
što se moglo zaključiti iz djelova razgoDio .
, itd.
Diskusija je tada poprimila već maraonske razmjere i počinjala stjecati sve
zglede za prekoračenje mjere ukusa. Oam toga i kavica se već ohladila pa je
predsjednik Savjeta odlučio sve skupa preunuti, što mu nije bilo baš jednostavno.
U selu N trebalo je izabrati novog direktora škole. I kao što je to uobičajeno i propisima predviđeno sazvan je Savjet škole — grva točka dnevnog reda:
izbor direktora, druga točka: razno. Od 13 — A ne. To nisam rekao.
članova Savjeta prisutno je bilo devet —
I tako je na sastanku za izbor direktora — Dri
četiri predstavnika roditelja, po jedan
počela rasprava o tome tko ima bika, tko
svakog sela, zatim tri nastavnika i dvoi bika, tko je bik i tko nije bik, da Ii mjesto i
jica »iz vana«. Predsjednik Savjeta uobič;
i.: taj bik vidljiv ili nije, odnosno da li
jeno je otvorio sastanak, pročitao natje- uopče postoji doti
vi, ja bih molio da malo prekidiskusiju. Nije ni prilika, ni
vrijeme da sada o tome raspravavimo to za roditeljski sastanak
Nakon nekog vremena tiho hrkanje upo- * uspjelo je!
■ >>lo ie da je, unatoč napetosti, predstav- — Tako je. Ostavimo to za roditeljski
nica sela R malo zadrijemala. Nastavnici sastanak — prihvatili su jednoglasno dis— Eto drugovi, pročitali smo molbu. Da su šutjeli i slušali, a dvojica »iz vana« sa- kutanti. — I neka se zna da mi nemamo
čujemo vas. Ima li tko o toj molbi što mo su se smješkali također ne sudjelujući ništa protiv prve točke dnevnog reda ni
reći — upitao je zatim predsjednik.
aspravi. Predstavnik roditelja iz sela protiv direktora.
13 navijao je čas za jednog, .
izabran. Pod očkoir
— Imam ja — javio se i prešao odmah eog i kimanjem glave povlađivao malo jena stvar roditelj iz sela Z poprativši svo- dnom, malo drugom diskutantu. Poznaje javljanje udarcem šake o stol. — Ja vajući prilike predsjedavajući je dopustio
ne znam zašto moje djete mora pješačiti da se diskusija razvije. U jednom trenutu školu u selo S kad se zna da je ono ma- . u predstavnica sela R zavikala je glasnje. Osim toga oni nemaju baš ništa. Eto . »tko je«, što ju je i probudilo. Da se
nemaju čak ni bika.
ponovno ne prepusti snovima prihvatila
tata MAKSO
Laura
;i iz
Grožnjana
Nedavno je u Grožnjanu odr
žana proslava Mjesne zajednice
i 33. godišnjice formiranja Grožnjanskog partizanskog bataljona.
Svečanost je ove godine bila nešto skromnija. Našom kamerom
zabilježili smo pobjednika u
smotri alegorijskih kola. U povodu praznika održana je svečana sjednica Mjesne zajednice na
kojoj su podijeljena priznanja
zaslužnim građanima. Održana
su i sportska natjecanja te koncert na kojem su nastupili članovi
Međunarodne
federacije
muzičke omladine i Lovački zbor
iz Dekana.
»NASE STAZE«
list poduzeća
kolegij
Krešo Cuturilo, Stanko
će, Josip Kvaranta,
Rafaelić, Ivan Stlglić, OIVisković-Mandić, Tomica Vuković, Mirjana
Zorić i Lucijan 2užlć.
Glavni i odgovorni
urednik:
NIKOLA JURIC
Izdavač:
Pula
Tisak:
OOUR Tiskar*
Keršovani«, Pula
»Otokar
promet rješeajjm Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1972.
jedanput mjesečno.
NASE STAZE
0 prijedlogu plana društveno-ekonomskog razvoja Bujštine do 1980. godine
»r ZAJAM NIJE
iSAMODOPRINOSi
Industrija jedan
ud nosilaca razvuja
• Koliko smo
bolesni?
• Izradili
„drndallcu“
po sjećanju!
Useljeni stano- " • Skupštinska
krGnika
vi u Brolu
Nedavno su riješena četiri stambena problema — u predjelu Brolo
dovršena su četiri stana — kuće, a
u njih su uselili Elvino Glavičić, Ivica Hmčić, Anton Udovičić i Slavko
Pjerov s porodicama. Stanovi su izuzetno lijepi, smješteni na dva kata. Sagrađeni su na tri terase obrasle maslinama. Sve prostorije orijentirane su južno. Površina stana je
93 četvornih metara, a cijena jednoga je 45 milijuna starih dinara.
Na fotografijama sjeverna fasada među maslinama (gore) i južna
fasada koja je razgibana po vertikali da bi se postiglo čovjekovo
mjerilo istarske kuće (dolje).
• Primjedbe
na Nacrt
zakona o
udruženom
radu
• Osigurajte se
- vrijeme je
%
%
p Mjesečni izvještaj o kretanju fakturira- %
p ne realizacije sa ostalim prihodom po %
p OOUR-ima za prvih devet mjeseci 1976. ^
A
A
0 prijedlogu plana društveno-ekonomskog razvoja općine p — - P0SUđ6f10 " “ " “ ü
Buje od 1976. do 1980. godine
Ususret zajmu za ceste
Industrija jedan
od nosilaca razvoja
Prema prijedlogu plana društveno-ekonomskog
razvoja
općine Buje od 1976. do 1980.
godine, koji je bio upućen na
javnu raspravu, osnovni ciljevi društveno-ekonomskog razvoja od 1976. do 1980. godine
bili bi daljnji neprekinuti i
svestrani razvoj socijalističkih
samoupravnih
društveno-ekonomskih odnosa, zatim daljnji
i
stabilni
porast
životnog
standarda i potpunije zadovoljavanje osobnih i zajedničkih
potreba te jačanje obrambene
sposobnosti.
Skupštinska
kronika
NOSI
• Donesena je odluka o obavezi financiranja svih samoupravnih interesnih zajednica radi zadovoljavanja za- J
jedničkih potreba u općini ;
Buje za 1976. godinu, a odluka će se primjenjivati od 1.
srpnja ove godine.
• Vođena je rasprava o iz- j
vještaju o stanju priprema ci- i
vilne zaštite općine Buje koji !
je sačinio Općinski sekretari- |
jat za narodnu obranu.
|
• Vijeće udruženog rada je
raspravljalo o rezultatima poslovanja privrede i neprivred- i
nih djelatnosti općine Buje za !
prvih šest mjeseci ove godine.
• Izvršno vijeće je raspra- ;
I vljalo o planu razvoja turističke privrede općine Buje do
! 1985. godine, o programu po! vratka i zapošljavanja naših
građana koji se nalaze na privremenom radu u inozemstvu
te o prijedlogu SlZ-a u stambenoj oblasti za područje općine Buje o financiranju pro! cjena i preuzimanju nacionaj liziranih zgrada.
• Na kasnijoj sjednici Izvršnog vijeća raspravljalo se
o Nacrtu odluke o načinu i
! uvjetima prodaje stambenih
zgrada i stanova u društvenom vlasništvu. Tom prilikom podnesena je i informacija o upisu u predškolske ustanove, osnovne i srednje
škole u školskoj 1976/77. godini.
• Zbog nedostataka novča- !
nih sredstava razmišlja se o
uvođenju mjesnog samodoprinosa za potrebe školstva i
zdravstva kao i ulaganja u vodoprivredu. U zavisnosti od
toga po kojoj stopi bi se obračunavao prikupila bi se i
sredstva od 30 do 45 milijuna
dinara.
2
Da bi se ostvarili ti ciljevi
potrebno je završiti postupak
konstituiranja OOUR-a i interesnih zajednica te konstituirati više oblike udruženog rada tako da udruženi rad postane osnovni nosilac cjelokupnog
procesa
i
sredstava
društvene
reprodukcije.
Potrebno je zatim ostvariti planiran
dinamičan
rast ukupne
privredne aktivnosti do 1980,
ostvariti
porast
zaposlenosti
uz poboljšanje kvalifikacijske
strukture,
pojačati
izvorne
sposobnosti privrede i osigurati brži razvoj nedovoljno razvijenog dijela općine, koji bi
do 1980. godine osigurao ravnomjerni razvoj.
Na osnovi dosadašnjeg razvoja privrede, njenih mogućnosti i potreba predloženo je
i kretanje društvenog proizvoda, investicionih ulaganja i zaposlenosti u narednom razdoblju. Društveni proizvod do
1980. godine dosegao bi gotovo 1,5 milijardu novih dinara.
Društveni proizvod u oblasti
industrije porastao bi od 371
milijuna u 1975. godini na 742
milijuna u 1980. godini. U oblasti turizma i ugostiteljstva
dosegao bi 234 milijuna, a u
poljoprivredi 157 milijuna diPredložena su i investiciona
ulaganja u ukupnoj sumi od
gotovo dvije milijarde dinara.
Najviše bi se investiralo u osnovna sredstva turizma i ugostiteljstva (415 milijuna), industrije (403 milijuna), saobraćaja (150 milijuna) itd.
Broj zaposlenih u društvenom sektoru pcvećao bi se sa
6.345 u 1975. godini na 8.006 u
1980. godini, a po stopi rasta
od 4,73 posto. Najviše bi zaposlenih bilo, kao i do sada,
u industriji — 2.013 radnika.
Prosječna godišnja stopa rasta ukupnog stanovništva bila
bi 0,7 posto pa bi prema toj
prognozi na Bujštini 1980. godine živjelo 19.600 ljudi, odnosno 700 više nego 1975. godine.
Oblast industrije, zajedno s
turizmom,
poljoprivredom
i
trgovinom, u idućem planskom razdoblju bit će jedan
od nosilaca privrednog razvoja Bujštine.
U planskom razdoblju od
1976. do 1980. godine u oblasti industrije predviđa se, između ostalog, i porast društvenog proizvoda za 370,638.000
dinara čime bi se udvostručio
u odnosu na 1975. godinu, sa
prosječnom
godišnjom
stopom rasta od 14,3 posto. Investiciona ulaganja u osnovna
sredstva iznosila bi 403 milijuna
dinara
uz
sudjelovanje
OOUR-a s 32,5 posto. Broj zaposlenih povećao bi se za 870
radnika u odnosu na 1975. godinu ili prosječno godišnje za
6,81 posto. Najveće sudjelovanje
u
strukturi
društvenog
proizvoda 1980. godine zadržala bi elektronička industrija
sa 40,5 posto iza koje po veličini slijede
metaloprerađivačka industrija sa 13,2 posto, industrija građevinskog materijala sa 10,4 posto i druge grane sa sudjelovanjem u strukturi ispod 10 posto.
ZAJAM iJE
SAMODOPRiNOS
Srednjoročni program izgradnje cesta u Hrvatskoj
najambiciozniji je dosadašnji pokušaj ove republike da
promet uskladi sa sve većim zahtjevima i potrebama jugoslavenske privrede. To je i doprinos ispunjavanju obaveza naše zemlje upotpunjavanju međunarodne cestovne
mreže. U naredne četiri godine novi asfalt zablistat će na
540 km cesta, mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka. Kroz
Učku će projuriti kolone automobila, novim zaobilaznicama skrenut će se »lavina« pogotovu u ljetnim mjesecima
koja stvara prometni kaos u priobalnim gradovima.
Ovako smion program nezamisliv je i neizvediv bez
podrške udruženog rada koji će kao i u svim dosadašnjim infrastrukturnim investicijama ponijeti najveći financijski teret. No, moramo respektirati mogućnosti stanipvništva u najširem značenju. Rezultat takvih razmišljanja jesu javni zajmovi, što su ih primjenile ostale socijalističke republike i pokrajine, kojima se sada pridružila
i Hrvatska.
■ Prema procjeni republičkog rukovodstva SSRNH, naj
■ masovnije društveno-političke organizacije koja je nosilac ove značajne akcije, opredjeljenje javnosti prema zajmu je pozitivno i nema sumnje da će se uspjeti prikupiti
2,5 milijarde dinara. To predstavlja manje od četvrtine
od ukupne vrijednosti srednjoročnoga programa rekonstrukcije i izgradnje glavnih cesta, a niti šestinu, ako računamo i ulaganja za održavanje i zahvate na ostaloj
cestovnoj mreži. Ovaj podatak najbolje pokazuje da se
radi o relativnim procjenama, a ne o iluzijama da ćemo
zajmovima rješavati sve prometne probleme.
Još prije nego se Hrvatska odlučila za raspisivanje
zajma pokušalo se ubaciti kamen smutnje i omalovažavati smisao ove akcije. Spekulacije su krenule zaobilaznim
putem tj. sumnjičenjem ishoda dosadašnjih lokalnih zajmova u našoj republici. Računi su u tom pogledu, međutim, sasvim jasni. Zajam za tunel kroz Učku realiziran
je čak i iznad planiranog iznosa, a sadašnji radovi na
t objektu rezultat su upravo takvog opredjeljenja stanovništva koje je na djelu pokazalo svoj stav. I sredstva
prikupljena zajmom za gradnju ceste od Splita i od Rijeke prema Zagrebu koristila su se i koriste se namjenski
tj. za poboljšanje tih prometnih pravaca.
U vezi s predstojećim javnim zajmom u SRH ima još
ponegdje nesporazuma, pa i namjernog »neznanja«. Kako
zajam kad već imamo samodoprinos? Postoji međutim
bitna razlika između samodoprinosa i javnog zajma. Kod
prvoga se ustupa nepovratno društvenoj zajednici, a kod
drugoga se vraća i to uz vrlo povoljne kamate te druge
olakšice. Prema tome zajam je izrazito ekonomska kategorija u kojoj svaki kupac obveznica može naći materijalni interes. Ako tome dodamo još i činjenicu da se time
istodobno pridonosi društvu, a i samom sebi, jer na boljim cestama pouzdanije se vozi i brže stiže na odredište,
onda zaista nema razloga da se sustežemo hoćemo li upi-
B
I
I
I
I
I
I
I
Primjedbe na Kacrt zakona o udruženom radu
EFIKASNIJE KAZNENE ODREDBE?
raspravi o Nacrtu zakona slučaju kada se na vrijeme ne poduzmu mje- prijestupe, bilo da se radi o pravnim subjekti» udruženom radu, pod lupom javnosti našle re za otklanjanje neposredne opasnosti po ma ili, pak, o odgovornim licima u organiza! i kaznene odredbe. Ovo
se objašnjava život radnika. Ovo tim prije što su odgova- cijama udruženog rada. To je potrebno zbog
na taj način što se još uvijek,
i mnogim sre- rajuće kaznene odredbe predviđene čak i za toga što bi zakonsko odmjeravanje posebnog
dinama, u kojima je nerazvijei
» samouprav- prekršaje s mnogo lakšim posljedicama, nego minimuma pozitivno utjecalo na usmjeravaljanje, krše zakonski propisi.
što je opasnost po život radnika.
nje kaznene politike u praksi, pogotovo što
U Nacrtu zakona je predviđena altema- odredbe Nacrta zakona kojima >e >C1
: dosad sudovi, vrlo često, plaho odnoJ
propIsa (rebale b, ‘a j#*vyioa
, , .odgovornost za Prekršaj inokosnog
,1S v, , ,po- raju povrede
— važećih
----------------------,ia- sUi Prema onima koü ne poštuju zakonske
slovodnog organa predsjednika ili elana
kole- vodI s(_ dalje „ primJedbama koJe stižu' ko. norme,
gijalnog tijela odnosno odgovornog lica odskupštine SFRJ za praćenje javne K
Postoje, međutim, i mišljenja koja se razgovarajuće službe osnovne organise udru. p sadržavati SV(J po,rebne elemente
likuju od iznijetih: po njima, u Nacrtu za... .. , ..
,___ ,,
. ... !ÄJLSif
.
-utvrđivanje
. un.»*iuujv
utuuvuc
uuguvviuusu,
aiu nmtc kona o udruženom radu ima previše kaznekaznene
odgovornosti,
Sto ina
n im liv P ima *
n n . r. arnvara . .. svim Članovima slučaj.
nih odredbi, pogotovo što je riječ o saveznom
OvHejasnoSTse'prije “svega’ ođno^^pre-' “ SVlm članovima slu£aiU nekim primjedbama se, primjera radi, propisu. Naime, trebalo bi imati na umu da
kršaie članova kolegijalnog noslovodnog organa Ocjenjuje se naime da bi mogli odgova kaže î trebalo jasnije odrediti privredni će republike i pokrajine, također, donijeti
rati samo ako ta je kao pojedincu povjeren
PêstuP organizacija udruženog rada
koje se svoje zakone i regulirati samoupravne odnose,
udruzuju 1 povezuju radi sprečavanja
zadatak, ili se pak na drugi način utvrdi inslobod- naročito u oblasti radnog prava.
Istovremedividualna odgovornost člana kolegijalnog ti- nog kretanja i udruživanja rada i sredstava no kao sto je poznalo, predvidjeti ne samo
jela. Prema tome, nekoga ne bi trebalo pozi- slobodne razm ene robe i usluga, ili radi
prijestupe i prekršaje, vec i kns‘™ranja monopolskog položaja na jedinstve.
vićlla
“ »ne koji se ogluše
o Zakon o
vati na odgovornost samo zato što je .sjedi«
nom Jugoslavenskom tržištu.
u nekom kolegijalnom organu.
udruženom radu. Zato se i apelira
da se nađe
Trebalo bi, navodi se u primjedbama,
Zamjera se i to što nisu određene posebne "Prava mjera« i ukinu kaznene odredbe koje
predvidjeti kaznenu odredbu za prekršaj u minimalne novčane kazne za neke privredne su suvišne u ovom Zakonu.
ISPOD PLANIRANE
REALIZACIJE
I
I
I
I Služba plana I analize
objavila je mjesečni
izvještaj o kretanju
fakturirane realizacije
sa ostalim prihodima
po OOUR-ima za prvih
devet mjeseci ove
godine
Sa
sastanka
Zajedničkog
samoupravnog odbora za
informiranje.
Han Poropat
predsjednik
Izabran novi redakcijski
odbor „Naših staza"
Nedavno je održan prvi sastanak novoizabranog Zajedničkog samoupravnog odbora
za informiranje u »Buje-exportu« na kojem je za predsjednika izabran Milan Poropat, jedan od predstavnika
OOUR-a »Digitron«, dok je za
njegovog zamjenika izabran
Tomica Vuković iz Radne zajednice »Zajedničke službe«.
Na sastanku su dogovoreni zadaci: izrada novog pravilnika o informiranju, odnosno o izdavanju lista radne
organizacije i drugih medija
što treba uskladiti s novim
Zakonom o informiranju SR
Hrvatske i novim samoupravnim aktima naše organizacije udruženog rada. Odlučeno
je da se na prvoj sjednici ovog odbora predloži program
rada za naredno razdoblje te
da se pripremi spomenuti
pravilnik o informiranju.
Izabran je redakcijski odbor »Naših staza« koji će slijedeću godinu djelovati u saMilorad Berić, Dubravka
Lukić, Ivo Širola, Enco Vojić, (svi iz Digitrona), Gojko
Jakšić, Ante Markuš (Industrochem), Marija Andročec
(Tiskara), Branka Mesarić
(Bifix), Dušan Rafaelić (Trgovina i ugostiteljstvo), Tomislav Vuković, Nikola Jurić
(Zajedničke službe), Ruža
Matticchio i Krešimir Cuturilo (Glas Istre).
Od 12 članova Zajedničkog
samoupravnog odbora za informiranje prvom sastanku
je prisustvovalo deset.
Indeksi
kretanja
fakturirane
realizacije u 1976. prema 1975. godini ukazuju na postupni trend porasta. Dok je na razini »Buje-exporta«
indeks za kolovoz iznosio 53, za rujan iznosi 74 — dakle porast za 21
indeksni bod. Porast su ostvarili
OOUR-i »Digitron«, »Bifix« i »Industrochem«, dok su indeksi kod drugih OOUR-a niži od indeksa za kolovoz.
Tromjesečna
komparacija
indeksa fakturirane realizacije u 1976.
prema 1975. godini ukazuje također
na polagani trend porasta. Dok je
na razini »Buje-exporta« za prvo
tromjesečje indeks iznosio 61, za
razdoblje od prva tri kvartala iznosi
67 ili ukupan porast od svega 6 indeksnih poena. Dakle u razdoblju
od prvih devet mjeseci ove godine
fakturirana
realizacija
na
razini
»Buje-exporta« je niža za cca jednu
trećinu ostvarene u istom razdoblju
prošle godine.
Najveći indeks porasta u trećem, u odnosu na prvo tromjesečje,
ostvarili su OOUR-i »Digitron« za
47, »Bifix« za 31, »Industrochem«
za 26 i »Trgovina« bez ugostiteljstva
za 3 indeksna poena. Tiskara »Offset« i ugostiteljska djelatnost bilježe pad, s tim što je i njihovo ostvarenje
ipak
iznad
prošlogodišnje
razine.
U razdoblju od prvih devet mjeseci ove godine fakturirana realizacija je veća od ostvarene u istom
prošlogodišnjem
razdoblju
jedino
kod tiskare »Offset« za 125 posto i
»Bifixa« za 12 posto. OOUR »Indusrochem« dostigao je prošlogodišnju
razinu (indeks 100). Kod ostalih
OOUR-a fakturirana realizacija je
niža i to za 50 posto kod OOUR-a
»Digitron«, za 28 posto kod OOUR-a
»Trgovina« (bez ugostiteljstva) i za
1 posto kod ugostiteljske djelatnosti. Na razini »Buje-exporta« fakturirana realizacija je niža za 33 po-
ičkl savjeti OOUR-a u novim
sastavima
Nedavno su izabrani novi članovi Radničkog savjeta pojedinih
OOUR-a,
0 U »Digitronu«:
Atilio Vižintin, Anton Ribarić, Milan Poropat, Dubravka Lukić,
Miloš Hlaj, 2eljka Car, Stanko Makovac, Lucia Acquatita, Marija
Flego, Marija Biloslav, Stanko Bogalin, Marijan Jaran, Ivica Hmčić,
Boris Radečić i Vinko Andročec.
§ U »Industrochemu«:
Xada Aleksić, Cvetka Antonić, Red/o Bajrić, Karmen Basanlć,
Nedeljko Bičić, Ema Cukon, Kasim Dudaković, Ibrahim Dubinović,
Murat Dubinović, Ladislav Horvatić, Gojko Jakšić, Nikola Jovanović,
Jovan Lazić, Ratko Lavendić, Malija Marcan, Anton Markuš, Dragoljub Minić, Zuhtija Mumćihojlć, Stojan Raguš, Borivoj Pljevaljčić
i Nevio Zupanić.
% U »Zajedničkim službama«:
Aurelio .Mikoli, Tereza Andročec, Anton Udovičić, Ondina Vitolović, Jolanda Kučić, Silvan Benazić, Ana Šuplina, Tatjana Lozar i
Ondina Jakac.
# U »Trgovini i ugostiteljstvu«:
Milenko Grba, Stanko Dobrila, Mirna Džeba, Božo Papić, Ivan
Vikaukal, Drago Mesarić, Dragan Miletić, Dušan Rafaelić, Rade Prodan, Mira Škrgulja i Klara Šuplina.
Za predsjednika Radničkog savjeta »Digitrona« izabran je Boris
Radečić, za predsjednika u »Trgovini i ugostiteljstvu« izabran je
Drago Mesarić, a u Radnoj zajednici »Zajedničke službe« Aurelio
Mikoli. Do zaključenja ovog broja lista u »Industrochemu« nije izabran predsjednik Radničkog savjeta.
Sa sastanka istarskog aktiva
ra u udruženom radu SR Hrvatske
Sekcije
novina
Nedovoljno pažoje ioforoilraojo
Nedavno je u Puli održan sastanak istarskog aktiva Sekcije novinara u udruženom radu SR Hrvatske na kojem se raspravljalo o Prednacrtu zakona o javnom informiranju SRH
tc o dosadašnjem radu aktiva. Ustanovljeno je, između ostalog
da se u nekim organizacijama udruženog rada na području
Istre ne pridaje dovoljno pažnje informiranju pa je odlučeno
da se poduzme šira akcija kako bi se te nepravilnosti ispravile. U dogovoru s općinskim rukovodiocima bit će organizirane
posjete predstavnika Sekcije novinara organizacijama u kojima se osjeća potreba za unapređenjem informiranja, a predstavnici radne organizacije upoznali bi se s Prednacrtom zakona, odnosno sa Zakonom o informiranju SR Hrvatske.
Na sastanku je izabrano i novo rukovodstvo aktiva. Za
predsjednika je ponovo izabran Krešimir Cuturilo (Glas Istre),
dok je za zamjenika izabran Nikola Jurić (Buje-export). Za trećeg člana predsjedništva Sekcije izabrana je Slavlca Maršić
(Uljanik).
Ni jedan OOUR nije ostvario
planiranu realizaciju. U prvih devet
mjeseci ove godine, podbačaj plana
po OOUR-ima iznosi »Trgovina«
(bez ugostiteljstva) 34%, »Digitron«
66%, »Bifix« 47%, »Industrochem«
24%, »Tiskara offset« i ugostiteljska
djelatnost 36%.
Ostvareni trend kretanja fakturirane realizacije ima sporu tendenciju porasta, koja ne osigurava pozitivno financijsko poslovanje naročito većih OOUR-a.
Ocjenjuje
se
da
dosadašnje
mjere poslovne politike na tom planu kod nekih OOUR-a nisu bile dovoljno efikasne i nisu postigle optimalne rezultate. Takvo stanje nameće
potrebu
njihovog
daljnjeg
preispitivanja
i
donošenja
takvih
poslovnih odluka koje će većim intenzitetom
utjecati
na
aktivnost
privređivanja u posljednjem tromjesečju ove poslovne godine.
I
Komentar
Koliko smo bolesni?
Da li smo zaista svi bolesni, ili bolovanja nekada pružaju mogućnost za obavljanje drugih poslova?
To je pitanje koje mnogi postavljaju sebi i drugima.
Često puta tražimo odgovor tražeći rješenja za situaciju
u kolektivu. Međutim, dati rješenja vrlo je teško.
Možda će se netko upitati da li je naša kompetencija
da se pitamo je li zaista netko bolestan? Da, možda je i
to pitanje na mjestu, ali svima je. poznato da nedolazak
na posao ima dugotrajnije posljedice; utječe na proizvodnju, treba pronaći zamjenu za odsutnog čovjeka, a time
se povećava broj prekovremenih sati što nagriza fond.
Bilo je slučajeva da je proizvodna linija stala, jer odgovoran čovjek nije došao zbog bolovanja!
I da ne nabrajamo. Posljedice su velike, a postojeća
situacija se iz mjeseca u mjesec ponavlja. Da bismo potkrijepili izjave iznosimo nekoliko podataka:
— od ukupno zaposlenih 130 radnika u »Industrochemu« 18. rujna radilo je 97!. Petnaest radnika koristilo
je godišnji odmor, četiri radnika bila su na plaćenom, tri
na neplaćenom dopustu, a jedanaest na bolovanju.
— 23. rujna trinaest radnika bilo je na bolovanju;
24.
rujna petnaest bolovanja, 27. rujna šesnaest bolovanja, 5. listopada od 130 zaposlenih četrnaestorica su koristila godišnji odmor, trojica su bila na plaćenom dopustu, dvojica su neopravdano izostala s posla, a jedanaest
radnika nije prisustvovalo poslu zbog bolovanja.
Dakle, brojke govore same za sebe. Za radnike koji
neopravdano izostaju s posla zna se da su povrijedili
radnu dužnost po Samoupravnom sporazumu o međusobnim odnosima u udruženom radu i znamo što nakon
toga slijedi. Ali zabrinjava učestalost bolovanja, posebice kod radnika kod kojih se to vrlo često pojavljuje.
Smatramo da bi trebalo poduzeti širu društveno-politićku akciju.
Činjenica je da »Industrochem« ima »svog« liječnika
u zajedničkoj ambulanti industrijske zone Pule. Većina je
radnika pacijenata upravo tog liječnika, ali dio radnika
— po pravu slobodnog izbora — liječi se izvan ove ambulante, a to onemogućava cjelokupan uvid u zdravstveno
stanje radnika. Ne može se, na primjer, u pravo vrijeme
naći zamjenu u slučaju nedolaska na rad.
Karakteristično je da su bolovanja učestala posebice
kod mlađih ljudi. Tako je u »Industrochemu«, ali tako
ili slično je i u ostalim OOUR-ima.
Da zaključimo, uloga je medicine rada otkriti da li je
bolest — bolest, a nama ostaje da zabilježimo što je i kako je kod nas ... Ali i dalje smo nemoćni.
Ruža Matticchio
4
— Radno mjesto?
nešto obradi. Kad bi ju nabavili mo-
treba čekati i po dva mjeseca da vam
se
sada sam dobio stan pa mi je i por~ vitl ju. Radni sat na toJ bužilk, vrijedi “o'» ^ktTv^doZ
a preselila. Sad mogu reći da sam danas 13 tisuća dlnarai a 8 obzirom da radnika u kojem su zdravi odnosi i u
zaista zadovoljan što sam u Bujama. su rijetke radionice koji ih posjeduju, kojem nema većih problema.
vino. No, moram reći da mi je bilo
\0| neki nam strojevi ipak nedostaju.
teško. Žena i djeca ostaU su u Labinu,
bušilica. IsNa prlmjer koordinatna
a ja sam svakog vikenda putovao. Tek tina skupa je a|i lspIatUo se naba. čkoj radionici. Ta pohvala ima, čini
Rekli su nam da je Elvino Glavičić
i“1*" 0,1 nai'boljih radnika u mehani-
morao sam, i to vrlo često, putovati na nom u dva ‘Jeđna- Danas * PO*«bno
— Pozvao me kolega Štemberga da primjer u Banjaluku, u tvornicu »Rudi da ral^ u dvije smjene. Bilo bi tako i s
dodem u Buje. I došao sam. Nisam čajevec«, gdje smo izrađivali alate. koordinatnom bušilicom — rekao nam
mnogo razmišljao - pričao nam je El- Danas smo V(K< dosta dobro opremiJeIvi. je Elvino.
mehaničkoj
stor specijalist u našoj mehaničkoj ra_ Kad sam ôšao u
dionici. U Bujama je tri godine, a do- je radlonici radilo sedam, osam radni. gli bi raditi i za stranke te dobro žarašao je iz Labina, odnosno iz Raše gdje ka Danas nas je 25. Sjećam se gotovo đivati- Kad smo Pred dviJe godine naje u »Prvomajskoj« radio punih 12 go- da nismo lmali a]ata Za mnoge stvari bavili plansku bušilicu radila je jed-
Mehaničar Elvino Glavičić je maj-
radnika u mehaničkoj radionici
I smatraju jednim od najboljih
I Mahaničara Elvina Glavičića
1
Za stambenu
izgradnju
»Bifix« je nedavno izvezao 20
tona »Gletafixa«, mase za ravnanje zidova u Kuwajt. Zbog toplog
kuvajtskog
podneblja
»Gletafix«
je specijalno priređen kako bi
svojstva zadržao i na izrazito visokim
temperaturama.
Nakon
TAP-a, ljepila za tapete koji je iz-
„Gletafix” u Kuwajtu
Nedavno je održan prvi sastanak Zajedničkog samoupravnog
odbora radničke kontrole. Na tom f
je sastanku za predsjednika izabran Boris Grošeta iz »Digitrona«,
a za njegovog zamjenika Miljenko Ranković iz »Industrochema«.
Sastanku je prisustvovalo samo E
7 od ukupno 12 članova odbora.
Prvi sastanak ZSO
radničke kontrole
Financijski sektor je nedavno
uputio obavijest svim OOUR-ima
da se isplate po putnim nalozima
od 20. listopada obavljaju na blagajni samo jednom u tjednu za
pojedine OOUR-e. Tako će se isplate za »Digitron« obavljati ponedjeljkom, za »Trgovinu i ugostiteljstvo« utorkom, za »Stručne
i uslužne djelatnosti« te za »Tiskaru« srijedom, a za »Bifix« četvrtkom.
Isplate jednom tjedno
Na Zborovima radnika svih
OOUR-a (osim »Industrochema«)
donesene su odluke o zaključivanju Samoupravnog sporazuma o
izdvajanju i usmjeravanju sredstava za stambenu izgradnju po
stopi od 7 posto.
Na nedavnom Zboru radnika
OOUR-a »Bifix« odlučeno je da se
umjesto već odobrene nabavke si- ;
losa s transporterom, za potrebe
realiziranja programa brizgane
plastike, nabave struga, stubna fl|
bušilica, termogen, limeni kanal ^
za razvod toplog zraka, kuke za '
viljuškar i uređaj za sušenje poli- ^
karbonata. Silos s transporterom [J
bit će nabavljen kasnije.
Odgođena nabavka
silosa
»Bifix« je nedavno nabavio
kućicu za portira, odnosno čuvakoju je isporučio IMGRAD iz
Ljutomera po cijeni od 5,5 milijuna dinara. Kućica je zaista moderna, lijepa i udobna. Međutim,
u svojoj okolini djeluje kao »šaka u oko«. Njezina kričava, crvena boja i njen izgled slabo se uklapaju u ambijent. Možda je i
i to trebalo misliti.
Čuvareva kućica
Kamion »Zastava 640«, nosivost četiri tone, registarski broj
PU — 46946. Kamion kao i svaki
drugi. Ipak — nije tako. Ovaj je
naš. Kupio ga je »Bifix« za svoje
potrebe. Cesto se događalo da hitno treba prevesti kupcu izvjesnu
količinu proizvoda, a kamione nije bilo jednostavno dobiti. I zašto
posebno plaćati prevoznika
kad sredstva mogu ostati u kući.
To su bili i jaki razlozi za nabavku. Snimili smo ga pred »Bifixom« tek po dolasku.
„Bifix“ nabavio
kamion
Na adresu naših bujskih OOUR-a nedavno su stigli paketi — kestena! Ovo ugodno iznenađenje priredili su učenici osnovne škole
»Milan Sorgo« iz Oprtlja. Djeca i njihovi nastavnici htjeli su se na
taj način odužiti radnim ljudima naše organizacije za pruženu pomoć, odnosno odobrena sredstva s kojima su uspjeli renovirati zgradu škole, i učiniti ju udobnom za nastavu. Poslani kao mali znak paž
nje, kesteni su do Buje prerasli u vrlo simpatičan i pohvalan primjer. Nastavnici oprtaljske škole nedavno su pozvali i delegaciju -»Bu
je-exporta« da bi dokazali kako su utrošena sredstva koje je naš OUR
dodijelio. Nakon obilaska škole priređena je i zakuska.
Kesteni-pohlon oprtaljskih učenika
Kako u vrijeme »Praznika grožđa« Buje posjećuje veliki broj gostiju,
mnoge
organizacije
koriste
priliku
da
reklamiraju
svoje
proizvode,
odnosno usluge. Učinio je to i naš »Bifix« razapevši veliku parolu na najupadljivijem mjestu.
jr II GRAĐEVINARSTVU
vezen u čehoslovačku i »Siprofixa«, ljepila za siporex koji je izvezen u SSSR, ovo je treći proizvod »Bifixa« u inozemstvu.
Na
nedavno
proslavljenom
općinskom
»Prazniku
grožđa«
u
Bujama,
a u organizaciji nogometnog kluba »Digitron«, postavljen je štand na kojem su se posjetiocima nudili odojci, kobasice s kupusom i ostali prigodni
specijaliteti.
Čisti
prihod
bio
je
namjenjen
nogometnom
klubu.
Sudeći po stalnoj gužvi na štandu prihod i nije bio neznatan.
PRIHOD NK „DIGITRONU"
Nedostaje koordinatora
Na radnom mjestu
GROŽĐA
PRAZNIK
Zbog toga je Franko Radovčić,
koji se afirmirao u kolektivu kao
dobar
društveno-politički
radnik
(bio je predsjednik Radničkog
Franko Radovčić rodio se 1944.
godine u seoskoj obitelji u Vrsaru gdje je završio i osmogodišnju
školu. Kao i većina dječaka iz
primorskih mjesta maštao je da
postane brodograditelj ili pomorac. Želja mu je bila dobiti stipendiju od »Uljanika«, ali dobio
ju je od porečke tiskare »Joakim
Rakovac« pa se tako našao u srednjoj grafičkoj školi u Karlovcu.
Tu se zarazio klicama ljubavi prema ovoj struci. Poslije uspješnog
školovanja vratio se kući i radio
na radnom mjestu knjigotiskarskog strojara u Poreču. Međutim, još za vrijeme školovanja
shvatio je da je taj posao manje
zanimljiv i precizan. Nije ga zadovoljavao. Zavolio je već tada
offset tisak.
Zanimljivo i sa oduševljenjem
pričao nam je Franko Radovčić
o svom pozivu. Stekli smo utisak
da je skroman i iskren čovjek koji bezgranično, čak bismo rekli
fanatično, voli svoj posao i čovjek koji je zbog te silne ljubavi
prema grafičkoj struci doživio i
mnogo neugodnosti. Međutim, sve
žrtve koje je polagao na oltar zanosa prema jednom poslu nikada
ga nisu spriječile da ide svojim
odabranim putem ...
Kada se spomene direktor ili
predsjednik Radničkog savjeta uobičajeno je zamisliti ozbiljnijeg
ili starijeg čovjeka koji se službeno drži i ponaša, koji se u razgovoru na primjer, često poziva na
brojčane pokazatelje, na zakone.
Naš Zajednički radnički savjet nedavno je izabrao novog predsjednika — Franka Radovčića, tehničkog direktora u tiskari i čovjeka
koji
je suprotnost uobičajenoj
predstavi osobe na toj funkciji.
*
*
*
— Ja sam prije svega grafičar.
Nisam ni pravnik, ni političar, ni
ekonomista. Nije mi jednostavno
pa sam zbog toga tražio prisustvovanje pravnika i mog zamjenika za vrijeme sjednice kako bi se
mogli konzultirati. Nastojat ćemo
poboljšati radnu disciplinu. Ne
smijemo, na primjer, dozvoliti uzaludne troškove ljudima koji dolaze iz udaljenijih dijelova Jugoslavije, iz naših predstavništava,
a da onda ne možemo održati
sjednicu zbog nedostatka kvoruma — rekao nam je na kraju
Franko Radovčić.
Zanimalo nas je i kako se snalazi u novoj ulozi.
Saznali smo i da mu nisu još
izmirene sve obaveze nastale prigodom otkupa njegove tiskare.
Kada smo ga o tome pitali nije
ništa želio reći osim: »dobro ste
informirani«.
5
Valja reći da je zaljubljenik
svoga posla, te da je — uvidjev- H
ši kako mnogo toga još nije na- ^
učio — nekoliko puta odlazio i u ^
Italiju. U Milanu, Trstu i drugim >
gradovima »pekao« je zanat ra- j
deći besplatno, samo za stan i ^
hranu. Nakon toga je radeći nekoliko godina kao privatnik u Vrsaru došao do saznanja kako vi- *
še ne može stručno napredovati
uglavnom zbog nedostatka materijalnih sredstava i ljudi koje više nije mogao zapošljavati. Kako je za »Buje-export« radio i ra- ^
nije, prihvatio je ponudu našeg
OUR-a da otkupi njegovu tiskaru
i da je preseli u Buje. Naša tiskara »Offset« danas radi kvalitetno, a i perspektive nisu male.
3r
Za sve to zaslužan je i Franko
Radovčić koji u prvi plan ističe
zajednički, složan rad svih zaposlenih.
savjeta te sekretar organizacije
SK), pokušao zainteresirati ljude
u porečkoj tiskari za ovu vrstu
tiska velike budućnosti, a kako
nije naišao na razumjevanje odlučio je otvoriti svoju tiskaru.
99
sam
grafičar
Franko Radovčić,
predsjednik
Zajedničkog
radničkog savjeta:
IT5W :¾ il :i =¾ il
Uoči tradicionalne jugoslavenske izložbe pronalazaka, tehničkih
unapređenja i noviteta u Rijeci
99
Sredinom studenog, u Rijeci će
se održati tradicionalna jugoslavenska izložba pronalazaka, tehničkih
unapređenja
i
noviteta
pod naslovom »Rast YU 76«. Sve
veći broj domaćih pronalazaka,
racionalizacija i afirmacija pronalazaštva uopće učinili su da za
ovu smotru već sada vlada veliko
zanimanje
naše
javnosti.
Broj prijavljenih radnih organizacija, poslovnih udruženja, naučnoistraživačkih
institucija,
fakulteta i drugih zainteresiranih,
iz dana u dan raste.
S obzirom da se »Rast YU 76«
održava pred kraj druge godine
inovacija i da ju organiziraju
mnoge značajne društvene i stručne institucije, može se s pravom
očekivati da će biti prikazani najvrijedniji rezultati rada naših ljudi te da će biti mnogo više eksponata, nego prošle godine. Pokrovitelj je Savjet godine tehnoloških inovacija i zaštite prava
industrijske svojine u Jugoslaviji. Pored Savjeta, pokroviteljstva
se primila i samoupravna interesna zajednica za tehničku kulturu riječke općine, a u tehničkoj
realizaciji sudjeluju Savezni zavod za patente, Savez pronalazača Rijeke i Društvo elektro i mašinskih inženjera i tehničara ovoga grada.
Na prošlogodišnjoj izložbi u Rijeci bile su zastupljene 132 orga-
Crtica
Traži se
kvaliteta
Bitemperu“
nizacije udruženog rada, 102 samostalna izlagača, 17 instituta, 15
škola te više izlagača iz inozemstva. Za deset dana 1 030 eksponata vidjelo je oko 55 tisuća posjetilaca.
Mašine, makete, prototipovi, crteži, fotografije i drugi eksponati bit će izloženi i ove godine u
Dvorani mladosti. Pored »Velike
nagrade« jugoslavenskog žirija,
bit će dodijeljeno više drugih nagrada, kao »Oskar publike«, zlatne i brončane plakete itd. Smotra će biti obogaćena i odgovarajućim predavanjima, savjetovanjima i drugim stručnim i popularnim manifestacijama.
Na izložbi u Rijeci naš OOUR
»Bifix« će izložiti svoj proizvod
»Bitemperu«, boju za unutarnje
zidove.
Sve je veći broj kupaca koji se drže one
čuvene engleske poslovice: »Nisam dovoljno
bogat da kupujem jeftine stvari«. Jeftina
»stvar«, naime, najčešće se i to uglavnom s
pravom identificira s nekvalitetom.
Brojna istraživanja su pokazala da u svjetskoj trgovini, posebno na tržištu visokorazvijenih zemalja, značajne ocjene kao činioca
konkurentnosti — pada. Potrošač u tim zemljama postaje sve manje osjetljiv na visinu
cijene i sve više obraća pažnju na druge karakteristike proizvoda, a prije svega, na kvalitetu.
Poznato je da Japan posljednjih godina
na tržište izlazi s izjavama da osigurava najbolji kvalitet u svijetu. Ovo je rezultiralo
fantastičnim uspjesima ove zemlje na stranom tržištu. Stručnjaci ukazuju i na primjere drugih zemalja, čiji se proizvodi nikako
ne bi mogli smatrati jeftinim, a čija potražnja nije ugrožena. Automobili švedske firme
»Volvo«, na primjer, odlično se prodaju na
američkom tržištu iako su skuplji od nekih
američkih kola. Švicarski satovi, švedski čelik, francuski šampanjac, proizvodi »Siemensa« ... su proizvodi koji već godinama održavaju visoku konkurentnost na tržištu, u prvom redu, zahvaljujući visokoj kvaliteti koja
se ne mijenja.
Unatoč tih saznanja — za koja inače nije
potrebno veliko iskustvo — pojedini jugoslavenski proizvođači vjeruju da su vještiji od
drugih i da tržište mogu osvojiti i s proizvodima slabe kvalitete. Naravno, kada je strano tržište u pitanju, roba se obično vraća, a
vrata za izvoz, inače teško otvorena, zauvijek
se zatvaraju. Domaći kupci nisu tako probirljivi i strogi, ali su i jedno i drugo mnogo
više nego što su bili prije nekoliko godina.
Tako se kratkoročna orijentacija takvim proizvođačima vrlo brzo vraća kao bumerang u
vidu zaliha.
TANJUG
Rad
Odluke i zaključci sa sjednice Zajednlčkcg radničkog savjeta održane 27. rujna
organa
donesena je odluka kojom se
i cjelokupno poslovanje. Ne moŽivku Rakovcu — direktoru firdonositi samoupravne odluke,
me u inozemstvu odobrava pozaključci doneseni na sastanupravljanja
vratak u zemlju danom . listocima Odbora imaju karakter radDNEVNI RED:
1. Izvještaj o radu Radničkog
savjeta OUR-a »Buje-export«
u proteklom razdoblju,
2. Izvještaj Izborne komisije o
održanim izborima,
3. Izbor predsjednika Zajedničkog savjeta OUR-a »Buje-export«, te njegovog zamjenika,
4. Imenovanje Izvršnog odbora
Zajedničkog radničkog savjeta,
5. Imenovanje Komisije za odlikovanja i nagrade,
6. Imenovanje predsjednika arbitražnog vijeća i dva zamjenika, te devet arbitara,
7. Odluka o osnivanju kolegijalnog poslovodnog organa »13uje-exporta«,
8. Polugodišnja bilanca poslovanja i sadašnje financijsko
stanje »Buje-exporta«,
9. »Italproduct« — Milano
a) Program rada za 1976. gob) Izvještaj o poslovanju za
razdoblje od 1. do 30. lipnja 1976. godine,
c) Prijedlog mjera za sanaciju stanja.
10. Odluka o odgodi naplate kredita od »Italproducta« Mila11. Zapisnik o rješenju SDK o
kontroli zaključnog računa
»Italproducta« za 1975. godi12. Sporazumni prestanak odnosa radnika u udruženom radu sa Ivanom Rovisom.
Točka 1. 2. i 3.
Predsjednik Komisije za izbor
članova Zajedničkog radničkog
ISTAKNUTA
OZBILJNOST
SITUACIJE
savjeta izvjestio je prisutne o
rezultatima izbora koji su oržani
1. rujna 1976. godine. Za predsjednika Radničkog savjeta je
izabran Franko Radovčić, a za
zamjenika je izabran Ivan Kormoš. (Op. m. O rezultatima izbora već smo izvjestili)
Točka 4.
U izvršni odbor izabrani su
Anton Udovičić, Vinko Andročec,
Mihajlo Barcal, Nada Aleksić i
Korado Poropat.
Točka 5.
U komisiju za odlikovanja izabrani su: Blaž Krakić, Lino Bazjak, Grga Buždon, Anton Markuš, Ornela Belušić, Jolanda Kučić, Ivan Štiglić, Jadranka Medved, Nevenka Hielja, Blaž Zubak, Eda Klepac i Drago Mesarić.
Točka 6.
Za predsjednika Arbitražnog
vijeća imenovan je Anton Udo-
vičić, za prvog zamjenika predsjednika Pavle Gašparac a za
drugog zamjenika predsjednika
Marija Blaži. Za arbitre su izabrani: Nevio Zupanić, Slavko
Pjerov, Milan Vidović, Tito Germin, 2ivko Rakovac, Gvido Milevoj, Jovan Milašinović, Slavko
Ceak, i Stanko Janić.
Točka 7.
Jednoglasno je donesena i odluka o osnivanju kolegijalnog
poslovodnog organa »Buje-exporta«, a prema toj odluci za
članove Odbora za poslovnu koordinaciju određeni su: generalni direktor OUR-a kao predsjednik, direktori svih OOUR-a i rukovodilac Radne zajednice Zajedničkih službi« kao stalni člaZadatak Odbora za poslovnu
koordinaciju je da raspravlja o
svim pitanjima iz poslovanja
radne organizacije, te da koordinira i usklađuje poslovne akcije
že
a
nog dogovora o izvještaju zadataka na osnovu utvrđene poslovne politike po nadležnim
organima samoupravljanja.
Točka 8.
Generalni direktor izvjestio je
prisutne o bitnim značajkama
polugodišnjeg obračuna poslovanja, kao i o sadašnjem financijskom stanju »Buje-exporta«. Istakao je ozbiljnost situacije i
naglasio kako postojeće stanje
zahtjeva zalaganje cijelog kolektiva, a posebno stručnih snaga.
Zaključeno je slijedeće:
— da svi OOUR-i prekontroliraju donijete odluke o periodičnom obračunu za prvo polugodište 1976. godine s dopunom
mjera za sanaciju stanja i programa mjera za iduće razdoblje,
te da se ispitaju uzroci toga
— da se raspravi o međuljudskim odnosima u OOUR-ima.
— da odbor za poslovnu koordinaciju na idućoj sjednici raspravi
o
odnosima
između
OOUR-a.
— da se utvrdi opravdanost postojanja nekih predstavništava.
— da se u »Digitronu« učini
sve što je u mogućnosti kako
bi se riješilo postojećih zaliha.
Točka 9.
Donesena je odluka kojom se
odobravaju pripreme za likvidaciju firme »Italproduct« Milano.
Odboru za poslovnu koordinaciju povjereno je da izradi koncepciju najprihvatljivijeg načina,
kao bi se taj postupak do kraja
godine realizirao. Uključuje se i
»Italproduct« — Trst.,
Vezano uz ovu problematiku
1
pada 1976. godine;
Točka 10.
Jednoglasno je donesena odluka kojom se odobrava odgađanje
naplate financijskog kredita u
iznosu od Lit. 14.704.072 od naše
firme »Italproduct« Milano. Iznos je odobren i registriran kod
Narodne banke Hrvatske. Odgoda vrijedi, uz nepromjenjene
uvjete, za idućih 12 mjeseci.
Točka 11.
Klaudio Belušić informirao je
prisutne o zapisniku SDK o kon
troli zaključnog računa za 1975.
godinu poduzeća u inozemstvu
»Italproduct« S. R. L. Milano, osnivača »Buje-export« i s tim u
vezi rješenja donesena od strane
SDK, prema kojem bi se otklonile utvrđene nezakonitosti.
Točka 12.
Generalni direktor Lino Gorjan obavijestio je prisutne o
zahtjevu druga Ivana Rovisa da
mu se odobri sporazumni prestanak odnosa radnika u udruženom radu s 31. prosincem 1976.
te molbi da se riješi njegov
stambeni problem. Predlaže se
da mu se odobri valorizacija uloženih sredstava u stan kojega
je korisnik i s tim u vezi isplata
odgovarajućeg iznosa, te odobrenje stambenog kredita u visini od 225.000,00 dinara. Prijedlog
je jednoglasno prihvaćen.
Točka 13.
Odobrava se davanje ovlaštenja Milanu Vidoviću, šefu pravne
službe da zastupa radnu organizaciju u.privrednom prijestupu
koji se po prijedlogu Okružnog
javnog tužilaštva iz Pule vodi
protiv radne organizacije.
U mehaničkoj radionici „Digitrona”
dovršava se sprava za ispitivanja
elektroničkih uređaja
Izradili
„drndalicu”
j-iStedili
jmilijiine
I
I
U mehaničkoj radionici »Digitrona«, točnije u radnoj jedinici »Izrada mehaničkih djelova i alatnica«, uskoro će biti dovršen uređaj za ispitivanje računala, teleprintera i ostalih elektroničkih uređaja. Zbog načina rada nazvali su ga popularno — »drndalica«. Naime, elektrotehničke uređaje ispituje tako da oni prođu transportnom
trakom koja »drnda« 500 do 2500 titraj a u minuti što je
ovisno o uređaju koji treba ispitivati. Na taj se način može ustanoviti što nije dobro spojeno, zalemljeno ili pričvršćeno. Stroj će u svakom slučaju znatno doprinjeti
poboljšanju kvalitete digitronovih proizvoda — na tržište
neće ići računala i drugi uređaji koji nisu potpuno ispravni, odnosno oni koji bi se zbog nekog slabijeg spajanja
ubrzo mogli pokvariti.
Takav se stroj u Jugoslaviji ne proizvodi pa je i njegova cijena nepoznata. Sigurno je ipak da će u mehaničarskoj radionici izradom »drndalice« uštedjeti barem
desetak milijuna dinara. Kupljeni su samo ležajevi, elektromotor i transportna traka. Ostalo su radnici izradili
sami a materijal je uglavnom brodski lim kupljen — na
otpadu. Izrađen je čak i varijator koji omogućava kontinuirano mijenjanje brzine. U vrijeme dok smo ovo pisali
»drndalica« je bila u završnoj fazi, a radnici u mehaničarskoj radionici s nestrpljenjem su očekivali dan kada će
ona proraditi. I njih je zanimalo hoće li im uspjeti konstruirati stroj bez nacrta i stroj koji je izrađen samo
prema pamćenju inženjera Ferića, koji ga je vidio negdje
u Japanu, kako su nam rekli u radionici.
Na fotografiji:
strojarski tehničar Darko Hospodjuk s »drndalicom«.
para gggn
fa&f
gjgg üg§
I
1
I
i
I
1 ITTW
• »Digitron«
Aldo Štemberga, KV glodač —
glodač, Vilim Grbac, elektroni,
elektroničar — ispitivač; Mirjan
Makovac, elektrom. elektroničar
— pomoć, bušaća; Valter Kozlović, KV autoličilac — lakirer;
Petar Korač, dipl. ekonomist —
referent marketinga.
• »Zajedničke službe«
Davor Rojnić, reprofotograf —
pripravnik SSS.
Otišli
■
Sportaši „Digitrona” nižu neuspjehe
Žarko Poropat,
kvalificiran mlinar,
najstariji je radnik
po stažu u]
„Industrochemu“
Pred vratima
mirovine
2arko Poropat (50 godina), kvalificirani
mlinar u »Industrochemu« najstariji je radnik po stažu u ovom OOUR-u. Prvo radno
iskustvo počeo je stjecati u pogonu tvornice
cementa, koji je kasnije postao sastavni dio
»Industrochema«, pa je tako jedan od svjedoka rađanja današnjeg OOUR-a.
— Biti kvalificirani poslužitelj mlinskog
postrojenja — kaže Žarko — je odgovorno
zvanje. Pratim rad jedne cijele proizvodne
linije što je ponekad vrlo teško. Moj rad ovisi
o vremenskim prilikama, pripremljenoj sirovini i zahtjevima kvalitete proizvodnje. Ako
su svi uvjeti zastupljeni nema većih problema, no ako uvjeta nema posao je naporan.
Za rad dobivam u prosjeku tri tisuće dinara,
što je određeno učinkom. Koliko se odradi,
toliko se dobije.
— Tri tisuće dinara za današnje uvjete
nije mnogo. Kako živite?
— Zaista nije mnogo, a k tome ni supruga ne radi. Ali čovjek se mora snaći, mo-
ra preživjeti s onim što ima. Imam mali vrt,
zasadim nešto povrća i s tim nadopunjujem
svoju trpezu. Sada je nešto lakše, jedna kćerka je udata, a mlađa se sprema da »uplovi«
u bračne vode.
— Osim vrtlarstvom čime se još bavite
u slobodnom vremenu?
— Pratim sport, posebice se zanimam za
boks. Odlazim na sve boksačke susrete koji
se održavaju u Puli. Ljubitelj sam Mate Par
lova pa redovito pratim njegove susrete
Osim toga, poslije radnog vremena se odma
ram, pravim društvo supruzi i pomalo se Iju
tim. Ovakav način života mislim da je uobičajen u svakoj obitelji. Čovjek radi, brine o
djeci i obitelji, odmara se. Nadam se da ću
za dvije godine u mirovinu. Imam već 33 godine radnog staža, a kako sam bio borac 43.
istarske divizije nadam se da ću dobiti boračku mirovinu.
R. M.
Jezervirano“
začelje
• Nogometaši »Digitrona« odigrali su sedam prvenstvenih utakmica do zaključenja ovog broja našeg lista.
Sa samo dva osvojena boda zauzimaju pretposljednje
mjesto na tablici. Još ni jednom nisu osjetili okus pobjede. Dvije su utakmice u Bujama odigrali neodlučeno, a
pet puta su poraženi. Strijelci »Digitrona« postigli su samo 5 zgoditaka, a primljeno ih je 16 — od toga čak sedam u Hreljinu od »Naprijeda«.
Više je razloga za ovako loš start »Digitrona« u ovom
prvenstvu, čini se, ipak, da su glavni uzroci nesređeno
stanje u klubu, slab i neorganiziran rad uprave i stručnog kadra, nesređena materijalna situacija te neodgovoran odnos nekih nogometaša prema radu, treninzima, pre
ma svojim suigračima, gradu i nogometu uopće. Stanje
možda najbolje ilustrira podatak da je čak 22 igrača oblačilo majicu »Digitrona« u ovih sedam prvenstvenih utakmica. I navijači su okrenuli leđa. Umjesto da svojim
navijanjem pomognu kada je najteže, prijatelji nogome: dolaze i t utakmice.
L više i
• Rukometaši i rukometašice »Digitrona« također
se nisu proslavili u dosadašnjem dijelu prvenstva u svojim ligama. Rukometašice su u šest kola Hrvatske lige
osvojile samo tri boda i nalaze se na pretposljednjem
mjestu tablice. Rukometaši nisu osvojili još ni jedan bod.
Realno gledajući nisu se ni mogli očekivati neki posebno dobri rezultati, jer se radi o vrlo mladim igračicama odnosno igračima. Ipak, očekivalo se više. No, najvažnije je sudjelovati u natjecanjima, držati na okupu mlade ljude, raditi s njima organizirano pa ni rezultati neće
kasnije izostati.
Satirički komentar
OSIGURAJTE SE - VRIJEME JE
Dragi bujeexportovci
Osigurajte se. Vrijeme je
Osigurajte se još danas. Sutra
je možda već kasno. Vi ni ne slutite
koliko opasnosti vreba na vas, na
vaš opstanak, na vašu imovinu.
Zamislite pregazi vas, na primjer, automobil. Pojede vas morski
pas. To vam je svejedno. Ili na primjer hodate ulicom a samo djelić
kakvog aviona ili, ne dogodilo se,
čak cijeli avion padne ravno na vas.
Vi poginete. A niste osigurani? Kako
bi se tada osjećali? Priznajte kako
bi to za vas bilo tužno. A tek za korisnike osiguranja? Mislite malo i
na njih. Osigurajte se odmah. Može
i kolektivno. Jeftinije je. Izaberite
lijepo
jedan
osiguravajući
zavod.
Nije važno koji, jer i tako vam je
svejedno.
Glavno
da
nadoknadite
štetu, da dobijete novac. Posebno
vam je to važno u najgorem slučajuUvjerite se u prednosti osiguranja.
Osigurajte se od posljedica požara, poplave, groma, eksplozije, oluje, tuče, od rukovodilaca, potresa,
obične krađe, neobične krađe, provalne krađe, rada, nerada (drugih),
od odgovornosti, lijenosti, od umanjenih osobnih dohodaka, devalvacija, malverzacija, sanacija i likvidacija ...
Uvjerite se zaista u prednosti
osiguranja.
Eto
na
primjer
osiguravatelj
vam je dužan isplatiti štetu od po-
Odgovornim drugovima ukazujemo na mogućnost da se osiguraju od odgovornosti
žara i to u svim slučajevima osim
ako je požar nastao od vatre. I u
slučaju poplave osiguravatelj garantira isplatu štete osim u slučaju da
je poplava posljedica izlijevanja vode.
Posebno vam savjetujem da se
osigurate od sniježnih lavina. Nije
važno što snijeg padne jednom u deset godina. Nije važno ni što niste
u brdima. Jer nikad se ne zna. Osigurajte se za svaki slučaj. Ako vam
lavina sruši kuću samo bez panike.. Osigurani ste. Udarite brigu
na veselje. Dobit ćete petstotinatisuća starih dinara s tim da u svakoj
nastaloj šteti vi sudjelujete s pišljivih pedeset tisuća. Uvjeti su i više
nego povoljni, što još čekate?
Osigurajte svoju pokretnu i nepokretnu
imovinu.
Osigurajte
sve
što ste stvorili na putu u bolju budućnost.
Pokvari vam se neki kućanski
aparat. Na primjer televizor. Ne očajavate. Prijavite štetu za što izgubite samo nekoliko sati i nešto malo živaca. Zatim se samo nekoliko
dana strpite do dolaska stručnjaka
za procjenjivanje štete. Nakon toga
vlastoručno nosite televizor na popravak u servis uglavnom udaljen i
po
nekoliko
desetaka
kilometara.
Čekate dvadesetak, a možda i više
dana. Nakon toga odlazite po televizor, dobivate račun i opet trkom
u osiguravajući zavod gdje bez mnogo gubljenja vremena ostavljate taj
račun na milost i nemilost.
Napokon!
Prolaze dani, tjedni i mjeseci.
Na televizor i isplatu štete obavezno
zaboravljate. A onda iznenađenje!
Poštar donosi vaših dvadesetak tisuća dinara. Radujete se neizmjerno. S tim osiguravajući zavodi i računaju.
Nije važno što ste uložili mnogo više i što je u međuvremenu i
vrijednost novca nešto niža. Šteta
će vam sigurno biti isplaćena. Osim
u slučaju da kvar televizijskog aparata nije nastao na biraču kanala,
ljestvici s pogonom, zvučniku, potenciometru, podešavaču, kutiji, biračima, anteni, žici, otklonskoin kalemu, bloku stabilizatora, transformatoru stabilizatora. Ne znam da li
i na ekranu, ali imam lagani dojam
da mnogo nije ni preostalo.
Osigurajte se. »Naša polica —
vaša naivnost«.
»Digitron« na izložbi »Interbiro
i na sajmu elektronike u Ljubljani
76«
u
Odgovornim
drugovima
ukazu
jemo i na mogućnost da se osigu
raju od odgovornosti. Zamisilite,
brljavite nešto. Pozovu vas na
govomost, a vi lijepo izvadite policu osiguranja, isplazite im jezik i
gregoripekovskim
osmjehom
kažete: ha, ha, ha, ja sam osiguran. I
nitko vam ništa ne može. Umjesto
vas, naravno, odgovara osiguravajući zavod.
Znam jednog odgovornog druga
koji je tako nešto zabrljavio. Dobio
je nekoliko godina. No, bio je osiguran. Umjesto njega odsjedio je
specijalno u te svrhe izvježban čovjek osiguravajućeg zavoda, a odgovoran drug samo je promijenio radnu organizaciju. I osigurao se prije
toga od odgovornosti.
Posebno i bez franšize osiguravajte svoje fotelje. Ako nemate fotelje osigurajte barem dobru stolicu.
Isplati se.
Osigurajte se od svega i svačega.
Osigurajte se i od osiguranja.
tata Makso
Zagrebu
Među izlagačima Iz 19 zemalja
Od 18. do 23. listopada održana je u izložbenom i kongresnom
centru Zagrebačkog velesajma osma međunarodna izložba sredstava
za obradu podataka i uredske opreme »Interbiro 76.«
Na toj specijaliziranoj sajamskoj priredbi ove godine je izlagalo
300 izlagača iz 19 zemalja. Uz jugoslavenske proizvođače uredske opreme svoje proizvode su izlagali i predstavnici 18 zemalja Evrope,
Sjeverne Amerike i Azije.
Priredba je organizirana u suradnji sa OUR-ima iz svih naših republika i pokrajina, organima Privredne komore Jugoslavije i republičkim privrednim komorama, izvozno-uvoznim organizacijama i stručnim udruženjima.
Na izložbi je, kao i dosadašnjih godina, sudjelovao i naš »Digitron« sa svojim proizvodima. Prije zagrebačke izložbe »Digitron« je
sudjelovao i na Sajmu elektronike u Ljubljani. Između ostalih proizvoda bio je izložen i »Vitatest«.
Na slici:
uređaj za ustanovljavanje prisustva srčanih impulsa.
»NASE STAZE«
list poduzeča
kolegij
Marija Andročec, Milorad
Berić,
Krešimir
Čuturilo, Gojko Jakšić,
Nikola Jurić, Dubravka
Lukić, Ante Markuš, Ruža
Matticchio,
Branka
Mesarić, Dušan Rafaelić,
Ivo Širola, Enco Vojić,
Tomislav Vuković.
Glavni i odgovorni
NIKOLA JURIC
Izdavač:
Pula
Tisak:
OOUR Tiskar*
Keršovani«, Pula
»Otokar
promet rjeie»J^m Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1971
List je besplatan. Izlozi
jedanput mjesečno.
Buje, Trg maršala Tita 8, telefoni 71-260 i
ilia i .................................
*
*
}
*
*
*
*
Dan Republike
Dan Republike jest najljepši od
najljepših praznika jer simbolizira,
• povezuje sve elemente naše permanentne revolucije — borbu za dominaciju radničke klase, bratstvo i
jedinstvo među jugoslavenskim narodima i sve ostalo što, uostalom,
na najjasniji način naznačuje već
sam naziv naše države — Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Dan Republike je blagdan
samosvojnosti i opstojnosti, to je
praznik samoupravljanja i socijalizma, to je fešta bratstva, jedinstva,
nesvrstavanja,
miroljublja,
naše
nezavisne postojanosti kao preduvjeta naprednog internacionalizma, naše odlučnosti i sposobnosti da slomimo onog koji bi nas ugrozio, ma
koji ga nemili vjetrovi nagnali amo
da remeti naš mir.
Sjetimo se, ti studeni dani studenog četrdesettreće u kojima su upaljene buktinje naše samosvojnosti,
za nas su Istrane bili vrući dani,
dani u kojima nas je ogrijalo sunce
s Učke, dani u kojima je AVNOJ
sankcionirao odluke o sjedinjenju
GODINA IV
BROJ 8
Istre s domovinom poslije više od
milenija u tuđinskim okovima. Odluke, sjetimo se, koje je donio NOO
za Istru, taj prvi i klasni govemo
u Pazinu trinajstega šetembra miljardevestokvamaritrete,
potvrdio
ZAVNOH 20. rujna 1943,razradio Pokrajinski NOO za Istru 25. rujna
1943. i dao im konačni državotvorni
pečat AVNOJ u Jajcu.
Dan Republike jest najljepši od
najljepših praznika.
S Redakcija
{„Naših staza“ svim
• svojim čitateljima
čestita
: DAN
! REPUBLIKE
NAŠE STAZE
LIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT*
st u d en o g a
.
„
„Buje-exporta“:
^H
rr KflriM
P za dohodak
• Zaključci sa
sastanka
Tvorničkog
sekretarijata
SK
Iz razgovora
s Mika
Špiljakom:
„Afirmacijom
rada u borbi
protiv neradnika“
Pokazatelji
rezultata
poslovanja
naših OOUR-a
u prvih devet
mjeseci
Str. 3
U susret zajmu za ceste
Mnogo olakšica^
Opredjeljujući se za raspisivanje zajma, kao jednu od mogućnosti za povećanje programa izgradnje cesta u naredne četiri godine, nosioci ove akcije pošli su od realne procjene materijalnih mogućnosti stanovništva u Hrvatskoj.
Javni zajam raspisan je na 2,5 milijarde dinara, a moći će
ga upisati svi radni ljudi i građani, kao i organizacije udruženog
rada. Obveznice će glasiti na donosioca, a bit će u apoenima od
100, 500, 1.000 i 5.000 dinara. Upisana svota moći će se uplatiti
odjednom ili najviše u 24 mjesečne rate.
Kamate na obveznice iznose 10 posto godišnje, a isplaćivat
će se unatrag, zajedno s glavnicom. Za iznos koji se uplati do
kraja iduće godine (1977.), kamata će teći od 1. siječnja 1978.
godine. Rok otplate obveznica je četiri godine putem anuitetnih kupona koji su sastavni dio izdatih obveznica. Ovi kuponi
isplaćivat će se 1. srpnja, a prvi dospjeva za naplatu 1. srpnja
1981. godine. Osim 10 posto kamata (što je jednako kao kad se
novac oroči na najmanje 2 godine kod banke) kupcima obveznica pripada, na temelju Zakona što su ga usvojila saborska
vijeća, i šest posto smanjenja posebnog republičkog poreza na
promet proizvoda (osim za alkohol i alkoholna pića). Onaj
tko ne koristi ovu olakšicu ima pravo to učiniti pri plaćanju
drugih poreza uključujući i porez na ukupni prihod građana.
Moći će se koristiti i dosadašnje obveznice zajma (oni koji ih
posjeduju). Mogućnosti su dakle toliko široke da je gotovo
nemoguće zamisliti kupca obveznica koji ne bi mogao iskoristiti jednu od predviđenih olakšica.
Zaključci sa sastanka Tvorničkog sekretarijata SK „Buje-exporta“ održanog 28. listopada •
Protiv nerada i nedisciplinel
Posljednji sastanak Tvorničkog sekretarijata
SK
»Buje-exporta«
održan je 28. listopada. Na dnevnom
redu bilo je poslovanje »Buje-exporta« u prvih deset mjeseci ove godine,
informacija
o
poslovanju
OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«
te razno.
Doneseni su slijedeći zaključci:
1.
Tvornički sekretarijat nalaže
svim
komunistima
»Buje-exporta«
da poštuju zaključke Akcionog programa s konferencije od 1. lipnja
1975. te konferencije od 6. prosinca
1975.
godine, a u ovoj situaciji posebno donosi slijedeći zaključak:
— Članovi SK dužni su na svojim
radnim mjestima i u svojim organizacijama u kojima rade, voditi
stalnu borbu protiv svih oblika nediscipline, nerada, samovolje, familijarnosti, pojedinačne i grupne privatizacije i svih oblika neodgovornosti, intriga i tome slično. Ovakve
pojave treba otkrivati i rješiti svaki
konkretni primjer, a osobe koje su
za takve pojave odgovorne ili Ui uz-
rokuju pozvati na odgovornost i oštro kažnjavati.
2. Daje se podrška generalnom direktoru da u okviru svojih kompetencija provodi takav kurs i administrativnim mjerama poduzima potrebne akcije protiv pojedinaca koji
ne izvršavaju dogovorene zadatke
već ih rade suprotno.
3. Nalaže se pravnoj službi da bitno izmjeni neprecizne odredbe i članove u SAS-u o udruživanju u radnu
organizaciju kako bi se ovaj mogao
registrirati.
4.
Nalaže se koordinacionim odborima za usklađivanje internih akata sa ZUR-om, na razini »Buje-exporta« i OOUR-a, da rješavaju zaostale nejasnoće i nedorečenosti u
SAS-u o udruživanju i usklade ga sa
ZUR-om te da pri tom vode računa
o smjernicama i zaključcima konferencije SK o organizaciji »Buje-exporta« od 6. ožujka 1975. godine te
o stavovima koji će se iskristalizirati u OOUR-ima i OOSK.
AFIRMACIJOM RADA
U BORBI PROTIV NERADNIKA
Savez inženjera i tehničara
organizirao je u okviru svoje
ekonomske tribine javni razgovor s predsjednikom jugoslavenskih
Sindikata
Mikom
Špil jakom na temu »Afirmacija rada u borbi protiv neradnika«. Pošlo se od jedne pomalo zaboravljene istine da
nam, kao društvu, nedostaje
afirmacija rada kako bi našli
i odgovarajuće kriterije kojima bi ocjenili radni učinak
svakog od nas. Sudionici u
razgovoru — radnici — iznosili su spontano svoja uvjerenja
da su korijeni nerada kod nas
duboki i da bi uz proklamirani ustavni princip o pravu
na rad trebalo dodati još jedan: nitko nema pravo prisvajati tuđi rad. Zbog toga što
uglavnom nemamo nagrađivanje prema rezultatima rada,
dospjevamo u apsurdnu situaciju — umjesto da materijalnom i moralnom stimulacijom afirmiramo rad, podržavamo nerad. A to je već
pitanje od velikog društvenog
značaja, jer stvara klimu u kojoj rad postaje priznata vrijednost samo na riječima. To
ima svoj negativni odraz kako
u
niskoj
produktivnosti
rada tako i u proizvodnji. Došli smo do kritičke točke, jer
slobodno možemo tvrditi da
nam polovina od blizu pet milijuna zaposlenih radi, dok
druga polovina oslobađa sebe
tog »luksuza«, čuvajući se možda i za onaj prekovremeni
rad u svojoj »režiji«. Prema
nekim procjenama, o kojima
je na ovom skupu bilo riječi,
moglo bi se s dosta sigurnosti
tvrditi da oko tri milijuna zaposlenih Jugoslavena ima dvostruko zanimanje. Dakle, nismo neradnici. Krivac za mali
učinak na radnom mjestu prije svega je loša organizacija
rada, a i pomanjkanje kriterija za raspodjelu prema radu.
»Znamo što hoćemo, ali ne
znamo kako« — rekao je Mika
Špiljak — podsjećajući da još
nismo do kraja izgradili naš
samoupravni sistem sa svojim
novim pogledom na svijet. U
sferi raspodjele dohotka zbog
toga je još dosta prisutan duboko
ukorjenjen
činovnički
mentalitet. Zbog toga se i vrlo
sporo pronalaze kriteriji za
ocjenjivanje rada. Još smo na
Iz razgovora s
Mikom Špiljakom
što ga je organizirao Savez inženjera
I tehničara Jugoslavije u okviru
svoje ekonomske
tribine
samom početku iako se u sindikatima već dvije godine uporno traga za sistemom raspodjele koja bi odgovarala prirodi našeg samoupravnog socijalističkog odnosa. Dešava se,
naime, da i tamo gdje »mjerimo« pojedinačni rad, činimo
to prenoseći manje-više auto
matski modele sa Zapada a isto tako i radne norme njihovih
radnika koji se nalaze u potpuno suprotnom odnosu od
našeg — u najamnom odnosu.
Zbog neadekvatnog sistema
raspodjele može doći i do obustave rada. Osvrćući se na
jedno mišljenje iznijeto u razgovoru da se među pokretačima obustave rada nalaze i
nedisciplinirani
radnici
Mika
špil jak je rekao:
— Iz iskustva u Sindikatu
znamo da je uzrok za pokretanje obustave rada po pravilu neka nepravda unutar radnog kolektiva, bilo da je riječ
o ukidanju samoupravnih pra-
sa ZUR-om
va ili nečem drugom s čim se
radnici ne slažu. Oni koji su
najslobodniji, a možda i manje disciplinirani od drugih,
javljaju se prvi. Nije, međutim, bitno tko se prvi oglašava, već po kojoj temi se javlja
— istakao je Špiljak. — Zbog
toga je svaka obustava rada opomena i Sindikatu i Savezu
komunista da u toj sredini nešto nije u redu. Kad je problem pokrenut, onda se o njemu mora i raspravljati, mora
se raščistiti, a potom, ako ga
je zaista pokrenuo netko tko
je neradnik, može i on sa svojim neradom dospjeti na dnevni red, ali tek nakon što se
riješi pitanje zbog kojeg je do
obustave rada došlo.
Špiljak se i u ovom razgovoru založio za skidanje limita
na osobne dohotke iza kojih
stoji marljiv rad. On je rekao
kako nema nikakvog opravdanja strah od navodnih političkih posljedica koje bi mogle
stvoriti ovakve razlike u dohotku. Materijalnom i moralnom stimulacijom rada otkrile
bi se goleme rezerve, što bi se
pozitivno odrazilo na produktivnost rada i proizvodnju —
istakao je predsjednik jugoslavenskih Sindikata.
TANJUG
Općinsko
sindikalno
vijeće Bujštine u okviru
kojeg djeluje Općinlski
koordinacioni odbor za
provedbu ZUR-a uputio
je OUR-u »Buje-export«
plan navedenih zadataka vezanih uz provedbu
Zakona
o
udruženom
radu. Taj plan prihvaćen ie na sjednici Odbora 28. rujna ove godine.
U skladu s njim date
su upute prema kojima
je potrebno načiniti programe na razini OUR-a
i OOUR-a a na temelju
tih programa obavljati
dalinju aktivnost:
ie udruženog rada »Buje-exporta« osnovale su
svoje koordinacione odbore čiji ie temeljni zadatak pokretanje društvenih snaga, posebno u
okviru društveno-političkih organizacija i organa
samoupravljanja,
a
cili im je usklađivanje
sadašnjeg stanja sa ustavnim načelima i ZURObavezni članovi tih
koordinacionih
odbora
su
direktori
OOUR-a,
predsjednici Zborova radnika .predsjednici Radničkih savieta. predsjed.................... te
I Izmjena Samoupravno] sporazuma o udruživanju u »0 .Buie-export“ |
i Primjena neograničene
solidarne odgovornosti
Nedavno je Zborovima radnika naših
OOUR-a bio upućen na zaključivanje
Samoupravni
sporazum
o izmjenama
Samoupravnog sporazuma o udruživanje u radnu organizaciju »Buje-export«.
Naime, ukazala se potreba izmjene dva
člana nedavno potpisanog sporazuma
o udruživanju koji nisu bili definirani
u skladu sa Zakonom što je razlog da
ovaj Samoupravni sporazum nije mogao biti registriran.
Predložena
je
djelomična
izmjena
člana 4. i člana 9. Izmjenjeni tekst glasi:
član 4.
... Osnovne organizacije utvrđuju da
tvrtka radne organizacije glasi »Buje-export« — Buje kao i da se u tvrtku
radne organizacije unosi oznaka neograničene
solidarne
odgovornosti
ili
sraćenica n. sol. o.« ...
član 9.
Za obaveze radne organizacije nastale u pravnom prometu s trećim osobama, osnovne organizacije odgovara-
ju po načelu neograničene solidarne
odgovornosti.
Već u toku diskusije o Nacrtu sporazuma javili su se različiti stavovi u
pogledu reguliranja odgovornosti koja
nastaje u pravnom prometu između osnovnih organizacija i radne organizacije te između samih osnovnih organizacija. U konačan tekst Sporazuma unesena je odredba da osnovne organizacije za obaveze radne organizacije
odgovaraju ograničeno
do određenog
iznosa koji, međutim, nije bio određen,
što je bilo nemoguće unaprijed predvidjeti. Izmjenom spomenutih članova
sporazuma to je ispravljeno tako što
se primjenjuje neograničena solidarna
odgovornost
osnovnih
organizacija za
rganizacija
obaveze radne organizacije. ije. J
I
Razgovor s generalnim direktorom „Boje-exporta“ Linom Gorjanom
— Služba plana i analize nedavno
je objavila rezultate poslovanja naših OOUR-a u prvih devet mjeseci
ove godine. U jednom djelu, citira— »Negativan financijski rezultat
po fakturiranoj realizaciji s visokim
negativnim trendom rasta u ovom
razdoblju u odnosu na prvo polugodište, ukazuje na sve veću nerentabilnost poslovanja. Tendencija kretanja poslovanja je toliko negativna
da ne poslujemo s gubitkom po sistemu naplaćene realizacije već i sve
većim gubitkom po fakturiranoj realizaciji. Znači da poslovna politika
nije efikasna, a njeni rezultati suprotnog djelovanja...«
• ODGOVOR
— Možda je to malo preoštro rečeno, jer pitanje je koja bi to poslovna politika u ovom trenutku dala druge rezultate. Suština je u nemogućnosti da se više proizvodi, odnosno da se proizvodi plasiraju. Kod
»Digitrona« je jedino otprilike tako
kao što piše, a što ste citirali. No,
u »Digitronu« se konačno definirala
poslovna politika. Usvojeni su programi razvoja i to kao primarno
vojni program, a kao sekundarno
program proizvoda široke potrošnje
i program sistema za prenošenje podataka. Rezultat takve orijentacije
vidjet će se tek po završnom računu
1977. godine, dakle, treba pričekati.
• PITANJE
— Zbog nerentabilnosti poslovanja, OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« doveden je u vrlo neugodnu
dilemu u kojoj bi trebalo »birati«
između sanacije i likvidacije. Koji
su uzroci takvog stanja i što se poduzima za njegovo saniranje?
• ODGOVOR
— Osnovni uzroci stanja su opadanje
vanjsko-trgovinskog
prometa
i posljedice »grijehova« iz prošlosti,
mnogobrojni otpisi, kazne ... Sve je
to došlo do izražaja u najtežem trenutku. Jasno je da je trebalo poduzeti određene korake i nastojanja
koja se kreću u pravcu sanacije.
Bilo je dosta diskusija o tome, a usvojene su i osnovne koncepcije sanacionog programa. Ukoliko taj program bude prihvaćen morat će doći
do bitno drugačijih odnosa u poslovanju ovog OOUR-a. U prvom redu
eliminirat će se sve ono što ne daje
pozitivne rezultate, a to znači pojedina predstavništva i inozemna firma, zatim privatizacija odnosa i poslovanja pojedinaca i sektora s kupcima. U buduće će trebati nastupiti
zajednički i vrlo strogo se pridržavati zakonitosti rada što je jedan od
bitnih elemenata. Trebat će se u
što kraćem roku povezati s proizvodnjom. Trebalo bi pronaći i način osiguranja investicionih sredstava za obavljanje grosističkog prometa u zemlji, jer bi to bila osnova
za lakše uspostavljanje odnosa s
proizvođačima. Mislim da su to bitni zadaci ovog OOUR-a, jasno ako
se prihvati sanacioni program. No,
u sastavu i na razini »Buje-exporta«
ovaj OOUR očekuju i drugi zadaci.
Generalni direktor »Buje-exporta« odgovorio je uredniku »Naših staza« na nekoliko aktualnih pitanja i u
svojim odgovorima pozvao na mobilizaciju svih snaga
u borbi za realizaciju, odnosno dohodak. Drug Gorjan
odgovarao je na pitanja o aktualnim problemima »Buje-exporta« kao što su negativno financijsko poslovanje u prvih devet mjeseci, sanacioni plan OOUR-a
»Trgovina i ugostiteljstvo« te radna (ne)disciplina. Evo
tog razgovora:
• PITANJE
— Pretpostavljamo da su to neposredni zadaci na sređivanju postojećeg stanja u »Buje-exportu« koje,
bar prema pokazateljima, u ovom
trenutku nije nezabrinjavajuće. Recite nam koji su ti zadaci.
• ODGOVOR
— Treba se boriti za što veću realizaciju, odnosno dohodak za što je
potrebno mnogo toga učiniti. Najaktuelnije je ovog trenutka mobilizirati i koncentrirati sve snage na
pronalaženju tržišta, bez obzira da
li u zemlji ili izvan naših granica.
Svi proizvodni OOUR-i trebaju obraditi tržišta i posvetiti maksimalnu
pažnju svakom kupcu. Vrlo je hitno
i definitivno sređivanje odnosa među OOUR-ima kao što su nerašćišćeni
financijski
odnosi
između
»Digitrona« i »Industrochema« ili
kao što je usklađivanje proizvodnih
programa »Industrochema« i »Bifixa«. Neobično je važno i hitno povezivanje proizvodne i prometne stere, jer jedino tako trgovina može
očekivati prosperitet. Također treba
povećati promet unutrašnje trgovine. Jedan od osnovnih zadataka za
neposredno razdoblje je usklađivanje akata sa Zakonom o udruženom
radu. U skladu s tim treba formirati
akcione odbore po OOUR-ima i u
OUR-u koji bi trebali pripremiti taj
program, ali i ovladati ZUR-om kako bi ga mogli pravilno tumačiti.
U prvoj su fazi usklađivanje Samoupravnog sporazuma o udruživanju,
Statuta OUR-a i OOUR-a i Samoupravnog sporazuma o međusobnim
odnosima radnika u udruženom radu. Jedan od važnih zadataka je i
sistematizacija radnih mjesta kao i
priprema
Samoupravnog
sporazuma
o raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka. Ostali zadaci su, jasno, također važni, ali su u odnosu na spomenute tek u drugom planu.
• PITANJE
— Nedavno ste na sastanku Tvorničkog sekretarijata SK kad je bilo
riječi o Samoupravnom sporazumu
0 udruživanju i njegovom nadopunjavanju s obzirom da u njemu nije
bila definirana odgovornost, iznijeli
1 mišljenje da taj naš vitalni sporazum ima podosta mana. Što ste
time mislili?
• ODGOVOR
— U Samoupravnom sporazumu
0 udruživanju je naglašena težnja
da se sve radi po OOUR-ima što
nije opravdano. Naime, jeftinije je
1 korisnije, što uostalom nije naše
otkriće, da neke službe rade zajed-
nički, na razini OOUR-a. To nije nikakva mudrost i novost. Međutim,
Samoupravni sporazum rađen je u
pravcu po kojem bi sve funkcije vjerojatno bile OOUR-u oduzete, nakon
čega bi preostao još samo jedan korak — prestanak postojanja »Buje-exporta«. Činjenica je da je naša
organizacija udruženog rada trenutačno — to bih ja tako nazvao —
zbor preostalih djelova. Eto na primjer kadrovska služba više je servis
za kadrove nego zaista služba, a ima takvih primjera još. Nismo sinhronizirani, odnosno dobro organizirani. Istina OUR u Samoupravnom
sporazumu o udruživanju ima definirane funkcije, ali moje je mišljenje da nisu baš uvijek pronalažena
prava rješenja. Smatram da bi se
trebalo što preciznije i što bolje organizirati na razini OUR-a, odnosno
organizirati službe kao što su propaganda, kadrovska i pravna služba,
financijska i još neke. Posebno bi
bilo potrebno postojanje službe koja
bi imala slične funkcije kao nekadašnji PTB, ali ne PTB u dosadašnjem smislu. Bitno je i zajedničko
nastupanje prema vani, posebno u
financijskim
nastupanjima
što
bi
zaista moralo biti na razini »Buje-exporta«, a ne pojedinačno.
• PITANJE
— Jedan od bitnih problema je
pitanje radne discipline. Osjetila se
potreba za uvođenjem nekih disciplinskih odredbi što bi trebalo omogućiti povećanje produktivnosti odnosno osjetno popraviti odnos prema radu kod mnogih pojedinaca,
što se također smatra jednim od uzroka stanja.
• ODGOVOR
— Točno je. Međutim ne radi se
samo o zakašnjavanju i odlaženju
u toku radnog vremena ili prijevremenom napuštanju radnog mjesta
već i o intenzitetu rada za ono vrijeme koje se radi ili bi se barem
trebalo raditi. Moram reći i da sam
primjetio kako se ne izvršavaju zadaci ili se čak odbijaju učiniti, a
to ćemo morati najstrože rješavati.
Također mislim da ćemo morati usvojiti nagrađivanje prema radu. Plašim se da se bez toga neće mnogo
postići. Ljudi jednostavno neće biti
nagrađeni za ono što nisu uradili,
odnosno nagradi vat će se po učinku.
Očito je i da nedostaju efikasne
mjere kažnjavanja. Teško se pokreće disciplinski postupak. Radnička
kontrola trebala bi energičnije zahtjevati da se pokreće disciplinski
postupak te da mjere budu efikasnije. Također se osjeća potreba boljeg rada Disciplinske komisije. Ja
i ovom prilikom apeliram na angažiranje svakog člana kolektiva što
nam i situacija nalaže, jer se jedino
tako možemo nadati boljim danima
— rekao je na kraju drug Lino
Gorjan.
Razgovarao:Nikola Jurić
Tuš komentar
3
+30,2%
+13,6%
—5,0%
+80,0%
— 3,5%
+ 7,4% ___
+16,5%
Iz naših
OOUR-a
Služba plana I analize „Buje-exporta” nedavno je objavila
ove rezultate koje mi objavljujemo u nešto skraćenom obliku
Pokazatelji rezultata poslovanja
naših osnovnih organizacija
udruženog rada u prvih devet
mjeseci ove godine
3.094
3.305
2.899
3.808
4.165
4.042
3.871
4.069
3.267
4.306
4.811
4.329
107
552.184
UKUPNO:
682.929
263.680
20.833
32.170
4.621
361.625
350.084
87.574
10.964
24.486
3.913
223.147
Plan
Ostvareno
I—IX 1976. I—IX 1976.
tržišnim
od-
Na sjednici Radničkog savjeta OÖUR-a »Stručne i uslužne djelatnosti« 5. studenoga
prihvaćena je ponuda Doma
zdravlja iz Umaga i odobreno iskiapanje ugovora prema
kojem se Dom zdravlja obavezuje da će obaviti cijepljenje protiv gripe u OOUR-u
»Stručne i uslužne djelatnosti«. Prema tom ugovoru OOUR »SIUD« se između ostalog
obavezuje da će za svakog
Cijepljenje protiv
gripe
nju poslovnog udruženja proizvođača plino i pjeno-betona
Jugoslavije.
Naš OOUR »Bifix« od nedavno ima novi zaštitni znak.
Kreirala ga je Vesna Stein-
Novi znak „Bifixa”
Za potrebe pogona u Motovunu nabavit će se automobil »Renault 4.« U tu svrhu
koristit će se sredstva iz kredita kojim pogon Motovun
raspolaže kod Riječke banke
— filijala Pazin, a koji do sada nije u potpunosti iskorišten.
planira-
• DOHODAK S RASPODJELOM
Naša tiskara »Offset« priprema se uložiti oko 220 milijuna starih dinara (zajedno s
»Glasom Istre«) u nabavku
nove opreme. Namjera je radnika tiskare nabavka fotosloga i popunjavanjem postojeće opreme ubrzati pripremu
kako bi se osjetno povećale
mogućnosti
tiskare
odnosno
zadovoljili
kapaciteti
strojeva. Ukoliko se uspije u toj
Fotoslog u našoj
tiskari?
berger, dizajner u našoj tiskari, a predstavlja igru početnih islova »Bifixa«, odnosno
Buja. Znak je u dvije boje —
žutoj i crnoj.
735.564,62
—903.871,08
4,459.876,45
—938.909,93
BIFIX
Dohodak
Ostatak dohotka
INDUSTROCHEM
Dohodak
Ostatak dohotka
— 3,150.623,39
—14,588.161,80
TRGOVINA I UGOSTI
—22,108.407,67
Dohodak
—29,528.801,42
Ostatak dohotka
Kako je bilo dosta primjedbi na radno vrijeme, Zajedničkih
službi«,
Radnički
savjet je nedavno donio odluku o sprovađanju ankete o
promjeni
radnog
vremena.
Radnici »Zajedničkih službi«
su se na anketnim listovima
izjasnili o tome da li su za
promjenu radnog vremena ili
Anketa 0 promjeni
radnog vremena
gućio »Glas-Istre« na čiju se
sugestiju i počelo razmišljati
o nabavi nove opreme.
6 područja Regije što bi omo-
U »Bifix« su u vrijeme
dok ovo pišemo počeli pristizati strojevi za opremu
priručne radionice kao i
stroj za brizganje plastike.
Prvi je dopremljen strug
čija se montaža upravo dovršavala (na slici). Isporučilac i proizvođač je tvornica »Potisje« iz Ade, a vrijednost stroja je 25 milijuna starih dinara.
Pozitivni, odndsno negativni rezultati poslovanja
osnovnih organizacija udruženog rada u ovom razdoblju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uglavnom rezultiraju iz slijedećih osnovnih utjecajnih činilaca:
+ OOUR »DIGITRON«
Smanjenje ukupnog prihoda od 99,693.033 40 dinara odnosno 54,7% rezultat je:
— umanjene potražnje tržišta za proizvodima ovog OOUR-a, što je uvjetovano sistemskim mjerama
osiguranja plaćanja, propisanim namjenskim depozitom, većom ponudom konkurencije i većom relativnom zasićenošću tržišta.
• UTJECAJ NA REZULTATE
POSLOVANJA
je za proširenu reprodukciju i sredstva za otplate iz
anuitetima po kreditima o korištenju i otplati.
Najveći gubitak ostvaren je kod OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« — 14,588.161,80 dinara i OOUR-a
»Digitron« — 9,968.558,11 dinara. S manjim gubitkom
poslovale su ostale osnovne organizacije udruženog
rada, osim tiskare Offset« koja je ostvarila minimalnu dobit od 53.010,93 dinara.
Negativan financijski rezultat po fakturiranoj realizaciji is visokim negativnim trendom rasta u ovom
razdoblju u odnosu na prvo polugodište, ukazuje na
sve veću nerentabilnost poslovanja. Tendencija kretanja je toliko negativna da ne poslujemo s gubitkom
samo po sistemu naplaćene realizacije, već i sve većim gubitkom po fakturiranoj realizaciji. Znači, da
poslovna politika nije efikasna, a njeni rezultati suprotnog djelovanja. Ovakva ekonomska situacija zahtjeva još veći intenzitet konkretnije aktivnosti svih
činilaca koji mogu adekvatnim mjerama utjecati i
doprinijeti ostvarenju povoljnijeg kretanja poslovanja u idućem razdoblju.
Dohodak po naplaćenoj realizaciji u ovom razdoblju kod svih osnovnih organizacija udruženog rada je
nepovoljan. Dohotkom nisu pokrivene obaveze i osobni dohoci i time nisu ostvarena sredstva akumulaci-
1,566.229,48
53.010,93
8,124.572,61
— 497.666,08
2,370.461,14
— 255.280,96
30,878.842,75
— 9,968.558,11
1—IX
1976.
1.062.219,97
49.638,37
TISKARA OFFSET
Dohodak
Ostatak dohotka
19,520.177,17
—8,622.044,48
I—VI
1976.
DIGITRON
Dohodak
Ostatak dohotka
OOUR
namjeri, u našoj tiskari bi se
štampali svi tvornički listovi
Djelimične izmjene isistema naplaćene realizacije,
nastaie u drugom polugodištu ove godne, utjecale su
i na relativan porast dohotka osnovnih organizacija
udruženog rada u ovom razdoblju prema prvom polugodištu.
„Renault 4”
za Motovun
FAKTURIRANA REALIZACIJA
Vrijednost fakturirane realizacije prema
noj i ostvarenoj u istom razdoblju prošle godine iz-
• TROŠKOVI POSLOVANJA
U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje kod
svih osnovnih organizacija udruženog rada, osim »Bifixa«, troškovi poslovanja brže rastu od ukupnog
prihoda.
Kod svih osnovnih organizacija udruženog rada
u ovom razdoblju u odnosu na isto prošlogodišnje
razdoblje, vrijednost naplaćene realizacije je niža.
Razlike do fakturirane vrijednosti realizacije su visoke. Vrijednost fakturirane realizacije na razini »Buje-exporta« u odnosu na isto razdoblje prošle godine
ima negativnu stopu rasta.
Od ukupne vrijednosti fakturirane realizacije na
naplaćenu realizaciju u ovom razdoblju otpada ukupno 38,781.136 dinara nenaplaćenog iznosa. Odnos naplaćene realizacije prema fakturiranoj u ovom razdoblju je povoljniji od ostvarenog u prvom polugodištu. Najpovoljniji odnos naplate u ranijem i ovom
obračunskom razdoblju ima »Industrochem«, a najniži »Trgovina i ugostiteljstvo«.
NAPLAĆENA REALIZACIJA
1. Sistemskih mjera osiguranja plaćanja,
2. Restrikcionih mjera uvozne politike,
3. Usporenog tempa prilagođavanja
nosima.
Negativan trend prodaje gotovih proizvoda i trgovačkog prometa rezultat je u prvom redu tri osnovna
činioca:
Planiranu stopu rasta fakturirane realizacije odnosno prodaje nije ostvarila ni jedna osnovna organizacija udruženog rada.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine vrijednost fakturirane realizacije viša je kod OOUR-a »Bifix« za 12% i Tiskare za 106%, a niža kod OOUR-a
»Digitron« za 52%, »Industrochema« za 2% i »Trgovina i ugostiteljstvo« za 33%.
Na razini »Buje-exporta« trend fakturirane realizacije u trećem tromjesečju, u odnosu na prvo i drugo, pokazuje relativnu tendenciju porasta. Međutim,
njena ukupna vrijednost za devet mjeseci je niža u
181.169
9.781
24.874
1.902
334.458
1—IX
1975.
Digitron
Bifix
Industrochem
Tiskara offset
Trgovina i ugost.
OOUR
• REALIZACIJA
U ovom razdoblju u odnosu na prošlogodišnje
razdoblje najveći relativni porast odobnih dohodaka
je ostvaren kod OOURa »Digitron« i »Bifix«.
U privredi SR Hrvatske za prvih sedam mjeseci
ove godine prosjek neto osobnih dohodaka po jednom zaposlenom iznosio je 3.509 dinara. U odnosu na
isto razdoblje prošle godine porast iznosi 15,2%
Digitron
Bifix
Industrochem
Tiskara offset
Trgovina i ugost.
RZ Zajed. službe
Neovisno o ostvarenoj proizvodnosti rada i ostvarenom dohotku, prosječno isplaćeni neto osobni dohoci po zaposlenom iznosili su:
• OSOBNI DOHOCI
i »Trgovina i ugostiteljstvo« također niže za 30,9%
dok je tilskara »Offset« jedino ostvarila višu razliku
za 14,3%.
Smanjenje proizvodnosti rada — prometa po zaposlenom rezultat je smanjenja ukupnog obujma proizvodnje — prometa, izmjene strukture proizvodnje,
a kod nekih osnovnih organizacija udruženog rada
još i daljnjeg porasta zaposlenosti.
nji s organizacijama koje sa
industrijom plino i pjeno-betona čine reprodukcionu cjelinu za razdoblje od 1976. do
1980. godine. Samoupravnim
sporazumom utvrđuju se rar
voj kapaciteta industrije pl
no i pjeno-betona, način fi
nanciranja i izvori kreditira
nja, izgradnja kapaciteta in
dustrije plino i pjeno-betona,
međusobne obaveze i prava
sudionika,
uvjeti
privređivanja industrije plino i pjeno-betona, te provođenje i izmjena
Samoupravnog
sporazuma.
Pored
navedenog
Samoupravnog
sporazuma
prihvaćen je i Statut poslovnog udruženja, a odobreno je i potpisivanje ugovora o osniva-
U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje osnovrazlike
ne organizacije udruženog rada ostvarile
’"*
41,1%,
u proizvodnosti rada i to »Digitron«
T
»Industrochem« niže za 20,5%
»Bifix« niže za 21,6C
• PROIZVODNOST RADA
»Bifix« je pristupio udruženju »Porobeton« — poslovnom
udruženju
proizvođača
plino i pjeno-betona Jugoslavije. S tim u vezi prihvaćen
je Samoupravni sporazum o
razvoju industrije plino i pjenobetona Jugoslavije i o međusobnim odnosima i surad-
4
—25,1%
—24,2%
0,0%
— 5,3%
— 6,7%
— 9,4%
—18,1%
U SR Hrvatskoj u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj zaposlenih za prvih osam mjeseci ove
godine je porastao za 3,6%.
Primjetan je porast nedolazaka na rad zbog bolovanja. Najveći porast odnosi se na »Digitron« — od
ukupnog broja zaposlenih na bolovanju je bilo 5° 0
u 1975. a 8,6% u 1976. godini.
Digitron
466
Bifix
25
Industrochem
134
Tiskara offset
18
Trgovina i ugost.
83
RZ Zajedničke službe 87
UKUPNO:______________ 813
Neovisno o kretanju obujma proizvodnje i probazi sati rada,
meta, prosječan broj zaposlenih,
kretao se kako slijedi:
• ZAPOSLENOST
Kod proizvodnih osnovnih organizacija udruženog rada fizički obujam proizvodnje ostvaren je kod:
— OOUR-a »Digitron« 26.725 uvjetnih komada, što
je za 69 posto manje od plana ili 23,7 post<3 manje od
ostvarenja u prvih devet mjeseci 1975. godine zbog izmjene Strukture proizvodnje na štetu stolnih,
korist džepnih računala;
— OOUR-a »Bifix« 2.379 tona, što je za 41,3 posioj
manje od plana ili 11 posto manje od ostvarenja u
prvih devet mjeseci 1975. godine zbog izmjenjene
strukture proizvodnje u korist novih proizvoda;
— OOUR-a »Industrochem« 19.011 tona, što je za
23,2 posto manje od plana ili 24,5 posto manje od ostvarenja u prvih devet mjeseci 1975. godine zbog izmjenjene strukture proizvodnje na štetu klasičnih punila, a u korist novih proizvoda.
Vrijednost
proizvodnje
(fakturirana
realizacija)
kod OÖUR-a »Offset« iznosi 3,913.262,45 dinara, što je
za 1530/0 niže od planirane ili 105,7°/o veća od ostvarenja I—IX 1975. godine.
.
Promet kod OOUR-a »Trgovina 1 ugostiteljstvo«
(fakturirana realizacija) iznosi 223,146.918,65 dinara,
što je za 38,3°/o niže od planiranog d 33,3% niže odi
ostvarenja I—IX 1975. godine.
Stopa rasta industrijske proizvodnje i prometa
osnovnih organizacija udruženog rada je niža u odnosu na ostvarenu u SR Hrvatskoj i regiji. Za osam
mjeseci ove godine prema istom razdoblju prošle godine industrijska proizvodnja u SR Hrvatskoj rasla
je po stopi od 2,4% i u Regiji po stopi od 4,8®/#.
• PROIZVODNJA I PROMET
„Bifix” član
„Porobetona”
I
*
;
i
i
I
:
I
I
I
I
Poslovanje u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna
1976.
godine na razini »Buje-exporta« karakterizira
relativno smanjeni obujam poslovne aktivnosti i nesrazmjerno ostvarenje rezultata poslovanja u odnosu
na plan i ostvarenje u istom razdoblju 1975. godine.
Utjecaj na takva kretanja imale su sistemske mjere osiguranja plaćanja. Stabilizacijom tih mjera, dinamika kretanja pokazuje povoljniji trend poslovne
aktivnosti u trećem tromjesečju.
Posljednje izmjene sistema obračuna naplaćene
realizacije doprinijele su realnijem utvrđivanju financijskog rezultata poslovanja osnovnih organizacija udruženog rada u ovom razdoblju u odnosu na prvo
polugodišnje razdoblje.
Na razini »Buje-exporta«, financijski rezultati poslovanja ostvareni u ovom razdoblju u odnosu na
ostvarene u prvom polugodištu (obračunati po fakturiranoj realizaciji), ukazuju na negativnu tendenciju
kretanja zbog daljnjeg opadanja rentabilnosti poslovanja.
+ OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«
U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje ukupan prihod je niži za 145,707.670,80 dinara odnosno
42,6% zbog smanjenog obujma prometa, po osnovu
uvoza za 43,3%, veletrgovine za 47,6%, interne realizacije za 87,7%, niže ostvarenih ostalih prihoda od
1,632.739,10 dinara i nenaplaćene realizacije u iznosu
od 27,949.865,45 dinara. Porast je ostvaren jedino kod
izvoza u iznosu od 35,499.958,15 dinara, odnosno za
96,2%.
Dok je ukupan prihod niži za 42,6% odnosno fakturirana realizacija niža za 33,3% — troškovi poslovanja lsu niži za svega 1,7% ili 391.464,30 dinara. Uman jenje se odnosi na niže ostvarene izvanredne rashode
od 249.455,05 dinara i ostale troškove poslovanja
142.009,25 dinara.
Smanjenjem obujma prometa došlo je i do smanjenja razlike u cijeni. U razdoblju od devet mjeseci
ove godine u trgovinskoj djelatnosti ostvarena je razlika u cijeni od 15,488.185,90 dinara prema 16,363,219.50
dinara ostvarenoj u istom razdoblju prošle godine.
.Smanjenje razlike u cijeni iznosi 875.033,60 dinara ali
5,6%.'
...
Ukoliko od ukupnih troškova poslovanja odbiiemo ostvarenu razliku u cijeni uvećanu za ostvarene
kvatan porast jedinice proizvoda da bi jedinačni troškovi proizvodnje bili niži.
Međutim, ovo razdoblje poslovanja karakterizira
suprotan slučaj, jer je porast troškova izazvao porast
cijene koštanja od prosječno 288,89 dinara po jedinici proizvedenih koštanja od prosječno 288,89 dinara
po jedinici proizvedenih proizvoda.
Poslovanje u ovom razdoblju zahtjevalo je adekvatno prilagođavanje poslovne politike osnovne organizacije udruženog rada tržišnim odnosima. Zbog
usporenog tempa orijentacije razvoja dijela proizvodnje i ponude na kurentne proizvode, pozitivni utjecaji reflektirati će se tek u idućem razdoblju.
Porast troškova poslovanja, ismanjeni obujam ukupne proizvodnje i nepovoljna struktura proizvodnje u korist manje rentabilnih proizvoda — utjecali
su na povećanje cijene koštanja proizvedenih pa tako
i prodanih proizvoda.
Ukupni troškovi poslovanja bez materijala izrade
veći su u odnosu na prošlogodišn je za 13,195.854 dinara ili za 31%. Toliki porast troškova uz smanjenje
obujma proizvodnje, neminovno je morao ovu osnovnu organizaciju udruženog rada dovesti do poslovanja s velikim gubitkom.
Karakterističan je relativan porast samo kod ove
vrste troškova: elektroenergije za 85%, kancelarijskog
materijala za 22%, investicionog održavanja 64%,
transportnih usluga 189%, dnevnica 16%, reklame i
propagande 69%, reprezentacije 35%. prevoza na posao 80%, stručne literature 64%, korištenje privatnih
automobila 31%. amortizacija 49" u, kamate na kredite
za osnovna sredstva 121% i bruto osobni dohoci za
— sniženja prodajnih cijena,
— nepovoljne strukture obujma prodaje u korist
jeftinijih proizvoda,
— nenaplaćene realizacije u iznosu od 8,136.224,16
dinara.
S «3:
Troškovi poslovanja Radne zajednice zajedničkih
službi umanjeni za prihode (bez troškova i prihoda
građevinsko obrtničke grupe) u ovom razdoblju iznose 7,052.641,64 dinara. U odnosu na isto razdoblje u
prošloj godini viši su
a u odnosu na planir;
1,096.235,06 dinara ili za n,y7o.
Porast troškova poslovanja u odnosu na isto pro- >
šlogodišnje razdoblje nastao je porastom osobnih dohodaka, porastom obaveza i porastom cijena korište- j
nih usluga.
Relativno smanjenje troškova poslovanja u odnosu \
na planirano za ovo razdoblje, najvećim dijelom re- I
zultira iz ostvarenih troškova režijskog materijala za
19,3%, putnih troškova 72,6%, dnevnica 36,7%, reprezentacije 38,2%, naknada za korištenje privatnih auto- .
mobila 16,4% i osobnih dohodaka za 19,6%.
+ RZ ZAJEDNIČKE SLUŽBE
Kod OOUR-a »Industrochem« i Tiskare »Offset«
postoje slični problemi kao i kod OOURa »Bifix«. Dok
je kod »Industrochema« došlo do promjene strukture
proizvodnje i realizacije, kod Tiska »Offset« došlo je
do osjetnog rasta prihoda i troškova zbog njenog početnog razvoja. Pošto je »Industrochem« u ovom razdoblju poslovao ispod praga rentabiliteta i po fakturiranoj realizaciji, nameće se potreba poduzimanja
daljnjih ekonomskih i organizacionih mjera u cilju
povoljnijeg poslovanja u idućem razdoblju.
+ OSTALI OOUR-i
hodaka za 28,7%. Ovakav porast uvjetovao je porast
cijene koštanja u ovom razdoblju od prosječno 523,56
dinara po proizvedenoj toni ili 0,52 dinara po kilogramu. To je ujedno i osnovni razlog poslovanja na pragu rentabiliteta po fakturiranoj realizaciji ove osnovne organizacije udruženog rada.
Promjenom strukture proizvodnje i realizacije ostvaren je veći ukupan prihod za 2%. Dok je vrijednost fakturirane realizacije veća za 12% — troškovi
poslovanja, bez materijala izrade (fiksni i režijski) su
veći za 28,3% ili 1,245.574,17 dinara.
Porast fiksnih i režijskih troškova nastao je kod:
tekućeg i investicionog održavanja za 203° 0, PTT usluga 28,2 0, dnevnica 18,1%, putnih troškova 402,6°'»,
reklame i propagande 90,3%, reprezentacije 13,9%, korištenja privatnih automobila 109,2%, ugovornih obaveza 32,4%, zakonskih obaveza 363,9% i osobnih do-
+ OOUR »BIFIX«
Östvaren relativno niži pad razlike u cijeni u odnosu na promet, ukazuje na pozitivniju tendenciju
kretanja, koja treba naći odraz i kod smanjenja troškola poslovanja.
Izvanredni troškovi poslovanja i u ovom razdoblju su previsoki. Njihova struktura je slijedeća: troškovi sudskih sporova, zatezne kamate i kazne iznose
2,563.076,90 dinara troškovi iz ranijih godina 1,565.345,94
dinara, negativne tečajne razlike 1,710.100,07 i ostali
izvanredni rashodi iznose 64.994,15 dinara.
ostale prihode od 816.687,91 dinara, rezultat predstavlja ostvareni gubitak u poslovanju za ovo razdoblje
po sistemu fakturirane realizacije od 6,299.070,35 di-
5
KORAK BLIŽE
BOLJIM ODNOSIMA
Održan sportski susret radnika „Digitrona” i „Industrochema” kojom je prilikom održan i
sastanak društveno-političkih
aktiva ovih OODR-a
Nedavno je u Bujama u organizaciji
OOSS i OOSSO »Digitrona« održan sportski
susret radnika »Digitrona« i »Industrochema«. Tim povodom i tom prilikom održan je
i sastanak društveno-političkih aktiva ovih
OOUR-a, kojem je, između ostalih, prisustvovao i generalni direktor »Buje-exporta« Lino
Gorjan.
U uvodnoj riječi drug Gorjan je apelirao
da se između »Digitrona« i »Industrochema«
uspostave odnosi povjerenja, a iisto tako i
dobri međuljudski odnosi. U tu svrhu treba
rješiti — rekao je drug Gorjan — i međusobna potraživanja ovih OOUR-a kako bi se
uspostavili i pravi ekonomski odnosi. Također će trebati uskladiti i razvojne programe
»Bifixa« i »Industrochema« i poslije se strogo toga pridržavati kako ne bi došlo do novih nesuglasica i nepotrebnih gubitaka.
U ime »Digitrona« govorio je direktor
OOUR-a Ante Tomljanović koji je istaknuo
postojanje jakih ekonomskih interesa za zajedničko
nastupanje
proizvodnih
OOUR-a
»Buje-exporta«. Također je naglasio da treba iskoristiti grupacije u kojima su i »Digitron« i »Industrochem« i »Bifix« kako bi se
osigurali poslovi za sva tri OOUR-a.
U ime radnika »Industrochema« odgovorio je Nevio 2upanić, pomoćnik direktora u ovom OOUR-u. On je rekao da se »Industrochem« osjeća nekompletno primljen u
»Buje-export«, ne (samo zbog toga što se nalazi u Puli, već i zbog toga što je do sada
malo učinjeno da se uklone postojeće prepreke. On je istakao da »Industrochem« podržava zdrave koncepcije, da želi ravnopravan tretman i u kreiranju i u sprovođenju
politike.
Utisak je da je atmosfera na sastanku
bila vrlo dobra sa željom sudionika da se
problemi rješe. Očito je da ovakvi susreti i
sastanci mogu samo unaprijediti odnose. To
je i razlog što bi ih trebalo proširiti, a ne
ići na sastanke direktora ili užeg kruga ljudi kako bi se onemogućilo da se odnosi eventualno zatruju osobnim razlozima rukovodilaca.
Tridesetak radnika »Industrochema« koji su došli u Buje obišli su pogone »Digitrona«, a priređen im je ručak u našem radničkom restoranu.
U sportskom djelu susreta održana su
natjecanja u nogometu, odbojci, kuglanju,
stolnom tenisu, streljaštvu i šahu. Više uspjeha imali su »digitronci« koji Isu izgubili
samo susret u stolnom tenißu (1:5), dok su
šahisti remisirali (2,5:2,5). »Digitron« je pobijedio u noeometu (8:2), odbojci (2:1), kuglanju (951:785) i streljaštvu (171:155). Ukupan rezultat bi dakle bio 4,5:1,5 za »Digitron«.
Ivo ŠIROLA
Milorad BERIĆ
6
Sastanak
-14 sali!
Vjerovali ili ne ali posljednji sastanak Radničkog savjeta »Digitrona«
potrajao je punih 14 sati!
Zakazan je za ponedjeljak, 8. studenoga, u 16
sati kada je i počeo, da
bi u 22,30 bio prekinut.
Nastavljen je u četvrtak,
11. studenoga, također u
16 sati, a ponovo prekinut iza 22,30 sati. Dovršen je u petak, 12. studenoga, kada je potrajao manje od jednog saOčito je da su
tronci« potukli s
sadašnje rekorde u vremenskom
trajanju
sastanaka koji kod nas, inače, nisu baš ni neznatni.
Nitko nas ne bi mogao
uvjeriti u neophodnost
održavanja ovakvog maratonskog sastanka i unatoč razloga kao što su
veliki broj točaka dnevnog reda (16) odnosno
činjenice da se Radnički
savjet
posljednji
puta
sastao
prije
poduljeg
vremena.
Sa sastanka društveno-političkih aktiv
Sastanak se vjerojatno mogao sazvati i ranije (unatoč smijeni, odnosno novom sastavu)
kada nije bilo mnogo nagomilanih materijala o
kojima je trebalo donijeti odluke i zaključke.
Također smo sigurni da
bi vođenje moralo osjetno ubrzati tok sastanka
i ne dozvoljavati spriječavanje efikasnijeg rada
ovog organa upravljanja.
Pitamo se da li su
stvarno potrebni ovakvi
sastanci i koliki je drugog dana bio radni učinak onih ljudi koji su
dva puta u jednom tjednu nakon punog radnog
vremena i samo kraćeg
odmora za ručak proveli
gotovo još jedno radno
vrijeme na sastanku?
Odbojkaške momčadi »Digitrona« i »Industrochema
„Oigitron”je nedavno počeo proizvoditi novi
tip elektroničkih ručnih satova
Kao što su motorne i električne
lokomotive
zamijenile
parne, kao što su mlazni motori zamijenili klipne ili kao
što elektronička računala za^
mjenjuju mehanička, tako i
elektronički satovi zamjenjuju klasične, mehaničke. U posljednjih dvadeset godina prodaja satova u svijetu povećala se za šest do deset posto
godišnje, a 1973. godine po
prvi puta je dostigla godišnju
prodaju od 200 milijuna komada. Prema izvještaju i planu koji je izgrađen u poznatoj tvornici električnih satova AM I u 1980. godini predviđa se prodaja čak 350 milijuna satova. Treba istači i da
su se dosadašnja planiranja
ove tvornice u pogledu količine prodanih satova na svjetskom tržištu redovito ispunjavala te je to i pretpostav-
REKORDI
ka da je plan realan. Jasno,
riječ je o ukupnoj količini
satova, dakle i mehaničkih i
elektroničnih s tim da udio
elektroničnih osjetno raste i
ima sve izglede da uskoro
potpuno
zamjeni
dosadašnji
način.
To je i jedan od razloga što
se »Digitron« odlučio na proizvodnju
elektroničnih
LED
satova — kako nam je rekao
komercijalni
direktor
ovog
OOURa Lucijan žužić.
U realizaciji programa satova sačinjen je ugovor o poIslovno-tehničkoj
suradnji
sa
»Zlatarnom« — Celje koja
vlada našim tržištem pa je i
to jedna od garancija sigurnosti. »Zlatame« — Celje nose tržišni dio posla i isporučuju neke djelove iz njihovog
proizvodnog
programa
kao
sto su kučišta i remeni, dok
ZAŠTO SATOVI?
U realizaciji programa satova
radnji sa »Zlatarnom« — Celje.
»Digitron« daje modul, završnu montažu i servis. Po određenom
dogovorenom
ključu
dijeli se i dobit, odnosno rizik.
Do kraja ove godine dogovorena je isporuka 10.000 satova, a cijena im je oko 150
tisuća starih dinara. Iako je
ovo
najjeftiniji
elektronički
sat na jugoslavenskom tržištu — kako su nam rekli u
»Digitronu« — cijena lsatova
je još uvijek previsoka s obzirom na cijenu po kojoj bi
se mogli prodavati da porez
na promet nije tako visok —
čak oko 60% što opet ovisi o
sačinjen
je
ugovor
pojedinoj općini. Naime, satovi se u nas smatraju luksuznom robom!? Također se i
na uvoz pojedinih elemenata
plaća carina u visini od 36%
vrijednosti što sve skupa osjetno povećava cijenu satovima. Postoji i nelogičnost:
Satovi bi Ise, sigurno je, prodavali mnogo više kad bi cijena bila niža, a to bi moglo
biti samo u slučaju da je porez na promet niži. U slučaju veće potražnje satova bila
bi i veća proizvodnja za što
bi se opet moralo uvoziti više
djelova na koje se plaća carina. Pretpostavka je da bi dr-
o
poslovno-tehničkoj
su-
žava više dobila na carinskim
potraživanjima nego što to
sada dobiva od poreza na promet koji je — usputno — i nelogično visok jer se sat ne bi
trebao
tretirati
kao
luksus,
što on danas više i nije.
Satovi (klasični) se u našoj
zemlji ne proizvode već se uvoze. Prošle je godine prodano 800 tisuća komada od kojeg broja je 500 tisuća jeftinijih i 300 tisuća skupljih satova. To je bio također jedan
od pokazatelja i razloga za
odluku o proizvodnji satova
u »Digitronu« odnosno u njegovom motovunskom pogonu.
[Za kvalitetnije1
Kako poboljšati radnu disciplinu?
Primjer „Industrochema”:
I Služba kontrole
kvalitete u „Digitronu” izradila je
prijedlog za nabavku instrumeInata s kojima bi
bilo moguće
I dobiti podatke
* o pouzdanosti i
I kvaliteti
I štampanih ploča
I i o lemljenju
U »Industrochemu« je prihvaćen prijedlog pravilnika o disciplinskoj premiji u visini od 30 tisuća starih dinara.
Premiju će mjesečno dobivati svi radnici koji ne dobiju ni
jedan takozvani kazneni bod za zakašnjavanje, za neobavljanje
radnih zadataka, za neopravdano izostajanje, za bolovanje i
drugo. O pravu na dobivanje disciplinske premije odnosno o
njenom uskraćivanju odlučivat će tehnička komisija sastavljena od pet članova.
Na temelju ukazane potrebe, a u svrhu poboljšanja
kvalitete proizvoda. Služba kontrole kvalitete u »Digitronu«
izradila je prijedlog za nabavku instrumenata s kojima bi
bilo moguće dobiti podatke o pouzdanosti i kvaliteti štampanih ploča i o lemljenju. Prema prijedlogu Službe trebalo
bi nabaviti grupu uređaja za kontrolu lemljenja, komplet
za metalografiska ispitivanja, razne mikroskope i projektore
za vizuelna ispitivanja, grupu uređaja za mjerenje debljine,
poroznosti, adhezije i vodljivosti prevlake na štampanim
pločama.
Instrumenti bi sačinjavali nekoliko odvojenih grupa, ali
bi informacije bile međusobno zavisne. U tome se i ogleda
značaj nabavke novih aparata za koje se smatra da su potrebni.
Nabavkom novih uređaja za ispitivanje učinak fizikalnog laboratorija u tehnološkom procesu bio bi neophodan.
Nakon obavljenih tehničkih mjerenja i sređenih rezultata,
laboratorij bi davao prijedloge za izmjenu pojedinih parametara koji su na određenim mjestima u proizvodnji rezultirali neodgovarajućom kvalitetom. Na temelju rezultata
ispitivanja laboratorij bi utvrđivao uvjete za odvijanje određenih stupnjeva proizvodnje. Jasno je da bi ovo bilo od
golemog značenja za poboljšanje kvalitete.
Da bi se plan nabavke ovih modernih i skupih uređaja
ostvario potrebno je osigurati devizna sredstva.
U fizikalnom laboratoriju, koji bi bio smješten u starom »Digitronu« radio bi jedan tehničar.
IVO ŠIROLA
Pismo predsjednika Disciplinske
komisije „Digitrona”
PODJEDNAKO
TRETIRANJE
IZOSTANAKA
Bili smo svjedoci učestalih disciplinskih prekršaja
radnika »Digitrona« prilikom dolaska na radna mjesta
kao i činjenice da se i pored efikasnog rada Disciplinske
komisije stanje nije mijenjalo. Radnička kontrola i Disciplinska komisija potražili su pomoć OOSK »Digitrona«
te inokosnih organa u riješavanju navedenih problema.
Zahvaljujući intervenciji Radničke kontrole i SK, kao i
osobno direktora Ante Tomljanovića, izdano je uputstvo
po kojem se točno precizira tko, gdje i kada može dobiti
izlaznicu iz tvorničkog kruga. No, s obzirom da je uputstvo moglo pogoditi onu kategoriju radnika koji su prisiljeni kupovati živežne namirnice za vrijeme radnog
vremena, a u nemogućnosti su to učiniti u svojim selima,
(zbog preranog odlaska autobusa ili ranog zatvaranja
prodavaonica) direktor OOUR-a je poduzeo mjere uklanjanja ovog uzroka zakašnjavanja. U dogovoru sa »Slavnikom« i »Zagrebačkom mljekarom« odredit će se nova
radna vremena prodavaonica i polazaka autobusa. U fazi razmatranja je i prijedlog o disciplinskim premijama
što je inače poduzeto u »Industrochemu«. Do sada su
uglavnom pozivani na odgovornost radnici iz neposredne proizvodnje zbog disciplinskih prekršaja. No, prekršaja ima i u drugim odjelima našeg OOUR-a, Napominjem da će Disciplinska komisija poduzeti sve što je u
njenoj moći da se i to pitanje brzo, pravilno i ravnopravno riješi po Samoupravnom sporazumu o međusobnim
odnosima radnika u udruženom radu. U tom smislu treba shvatiti i novo uputstvo o izdavanju izlaznica u našem
OOUR-u. Želja je bila da se podjednako tretiraju izostanci sa radnog mjesta, kako radnicima u proizvodnji tako
i ostalima. To je cilj i zadatak svih društveno-političkih
organizacija, na čelu sa SK, Radničkom kontrolom i Disciplinskom komisijom.
Predsjednik disciplinske komisije
BRUNO KMET
Primjer „Digitrona”:
Pooštrena kontrola
U »Digitronu« su nedavno pooštrene mjere kontrole dolazaka na rad i odlazaka !s posla te napuštanja tvorničkog kruga.
Razlog su bila učestala zakašnjavanja, prijevremeni odlasci
i često napuštanje tvorničkog kruga za vrijeme radnog vremena. Jedan od bitnih razloga je i osiguranje i zaštita društvene
imovine, što se takvom kontrolom može postići, odnosno poboljšati.
Radniku koji ne opravda zakašnjenje ili privremeni odlazak oduzimat će se od osobnog donotka onoliko koliko je
sati izostao. Za izlazak iz tvorničkog kruga potrebna posebna
propusnica — izlaznica koju potpisuju šefovi pojedinih službi
za svoje ljude.
Doručak za sve radnike u proizvodnji traje od 9 do 9,30
sati, a za radnike mehaničke radionice, izrade tiskanih ploča
te radnike komercijalnog sektora i ostale u upravi OOUR-a od
9,30
do 10 sati. Ako se radnik na vrijeme ne vrati nakon obroka smatra se da je zakasnio na posao i odbija mu se isto kao
i za jutarnje zakašnjavanje.
Uputstvo o redu i disciplini donijeto je na osnovu člana 60.
Pravilnika o organizaciji i provođenju mjera društvene samozaštite u OOUR-u »Digitron«.
Pisma naših radnika
Uvećati radne napore
i odnosu na plan i isto razdoblje prošle godine, a na bazi dekadnih izvještaja možemo konstatirati da se količina
proizvoda u odnosu na plan
nije ostvarivala ni približno.
Također se ne ostvaruje ni
broj proizvoda po radniku u
odnosu na iisto prošlogodišnje
razdoblje.
Kod
»Digitrona«
broj radnika je povećan za 29
posto, a proizvedena proizvodnja je veća za samo 15 posto. Ukupan prihod »Buje-exporta« je podbačen u odnosu
na plan, a također i u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj podbačaj, na primjer kod »Digitrona«, iznosi 42
posto unatoč spomenutog povećanja broja radnika. Kod
»Trgovine i ugostiteljstva« podbačaj iznosi oko 27 posto, ali
uz približno isti broj zaposleOvakvi rezultati moraju zabrinuti svakog radnika, potaknuti ga na razmišljanje, analizu uzroka i stanja i, naravno,
na uvečane radne napore. Jer,
radi se o našoj egzistenciji, o
egzistenciji naših radnika i
njihovih porodica. Logično bi
bilo da nas svi ovi problemi
mobiliziraju, a ne da nas demoraliziraju. Eto, produktivnost je u »Digitronu« opala
unatoč toga što je proces proizvodnje moderniziran i što su
osjetno poboljšani radni uslovi u odnosu na prošlu godinu
(nova zgrada, moderni i novi
strojevi i drugo). Ostaje zaključiti da se manje radilo ili
su možda proizvodi ove godine bili složeniji, što mogu ocjeniti drugovi u tom OOUR-u.
»Trgovina« ima također otežane uvjete poslovanja. Opterećena je velikim troškovima
svojih predstavništva, koja su
preglomazna i preskupa u odnosu na efekt koji su ostvarivala, a osim toga u ovom
OOUR-u prisutna su i velika
opterećenja iz ranijih godina,
kao i učestale kazne.
U ovako otežanoj situaciji
poslovanja svih OOUR-a, i er
i u drugima postoji niz problema, treba biti racionalniji i
efikasniii. Vrijeme je da se
uz manje troškove ostvaruju
veći efekti, što je trebalo i prije činiti. U interesu je svih radnika »Buie-exoorta« da više
i bolje rade, da udvostruče
svoje radne napore. Mišljenja
sam da bi trebalo povećati i
odgovornost rukovodilaca, kao
i njihova ovlaštenja. Trebali bi
zauzeti čvršći stav, jer dosadašnji rad i odnos prema njemu vode nas u neželjene posljedice i osjetno pridonose
smanjenju životnog standarda
radnika. Čini se da ovako široka
»demokracija«
postaje
svoja suprotnost, jer vodi osiromašenju radničke klase što
sigurno nije cilj samoupravljanja. I na kraju bih rekao da
nitko nema pravo igrati se sa
egzistencijom svih, svojim i
Došli
»DIGITRON«
Aldo Zlatić — NSS radnik —
administrativni tehničar
Giuliana Vojić — NKV radnica
radnica montaže
Marčela Fermo — NKV rad.
radnica montaže
Fatima Hasanović — NKV r.
radnica montaže
Dušanka Dušanić — NKV rad.
radnica montaže
Nada Matijašić — NKV rad.
radnica montaže
Mariza Mikolavčić — NKV r.
radnica montaže
+ SIUD
Sonja Nežić SSS daktilograf
pripravnik
Otišli
+ »DIGITRON«
Petar Korač — dipl. ekonomist
referent marketinga
Gracijela Štokovac — NKV
radnica
Slntervju
Kako smo u usputnom razgovoru sa samoupravljačem
saznali da su pojedini drugovi shvatili samoupravljanje
samo kao upravljanje i kako su toliko počeli upravljati
da više nemaju vremena ni za rad.
I
isa samoupravljačem
Upravo sam ispijao svoj gemišt i
tako o nečemu pomalo razmišljao u
kutu jednog od naših buffeta kad
se na vratima pojavio samoupravljač. U plavom radničkom kombinezonu, s podvmutim nogavicama da
mu se vide čarape, u borovo cipelama, noseći u ruci najlon vrećicu možda nekog magazina s Ponte rossa.
Zastao je na vratima i pogledao naokolo. Jedino prazno mjesto bilo je
do mene jer je tužna jesenska kiša
svih otjerala sa ulice. Sjedili smo
neko vrijeme i držali se za čaše.
Pio je malu travaricu s običnom vodom.
— Smijem li vas nešto upitati —
rekao sam neznajući kako započeti
razgovor.
— Ne znam da li smijete, ali pitajte.
— Vidim, radite?
— Radim.
— Volite raditi?
— Ja volim, ali znam neke koji su
radom naprosto oduševljeni,
Kako to
to mislite?
mislite?
— Kako
— Toliko su oduševljeni radom
da satima mogu gledati kako drugi
rade.
— A kako ste se zaposlili?
— Putem natječaja. Ali znam neke koji zahvaljujući dobroj vezi godinama rade bez veze.
— Vjerujete li u mitologiju?
— Vjerujem. Mnogi primaju mito.
— Kako ste dospjeli ovdje?
— Biciklom.
— Da li ste u Partiji?
— Jesam. Ali inače nisam za masovno primanje u Partiju.
— Zašto?
— Karanfili su ponekad preskupi.
— Kako poslujete?
— Vrlo dobro. Eto povećali smo
izvoz u odnosu na prošlu godinu čak
za sto posto.
— Bravo. Čestitam. A koliko ste
prošle godine izvezli?
— Nismo uopće izvozili.
Jesu li vaša vrata otvorena mladima?
dima?
— Naravno. Vrata su širom otvo— To je pohvalno.
— Niste pital
li izlazna.
— Kultura?
— Postoji.
— Znate li što je satira?
— Satira je samo pola istine, nikad cijela.
— Sport?
— Mi smo talentirani. Mi smo
najtalentiraniji. Nije važno što ne
postižemo i rezultate. Naš mentalitet.
ipak tko
— Ja sam neposredni samoupravljač.
— Neposredni?
— Kad ima neposrednih proizvođača zašto ne bi bilo i neposrednih
samoupravljača.
kako samoupravljanje?
— PaPakako
samoupravljanje?
— Pa tako. Eto pojedini drugovi
shvatili samoupravljanje samo kao
upravljanje.
— Ma nemojte?
— Dotični drugovi toliko su počeli samoupravljati da više nemaju
vremena ni za rad. Samo upravljaju,
upravljaju...
— Nisam znao.
— Sada znate. Ali ima i drugih.
Ti su opet pojedinci shvatili samoupravljanje kao nešto sasvim drugo.
Upravljaju sami i ne dozvoljavaju
drugima da samoupravljaju.
— Zar se i to događa?
— Samo u iznimnim slučajevima
iznimke se čine iznimno.
— Vaš osobni dohodak?
loš go— Da li smo nešto zaboravili?
tata Makso
u
i
FOTO-VIJEST
Sadnice
uljepšale
tvornicu
Radnici »Šumarije« nedavno su dovršili prvu fazu uređenja okolice našeg »Digitrona«, odnosno nove tvornice.
Izravnali su zemljište i zasadili trajne sadnice (na fotografiji). Preostale sadnice bit
će posađene u proljeće kad će
i okolina dobiti definitivan izgled.
»NASE STAZE«
list poduzeća
kolegij
Berić,
Krešimir
Matticchio,
Branka
i Tomislav Vuković.
Glavni i odgovorni
urednik:
NIKOLA JURIĆ
Tehnički urednik:
Zvonko Babić
Izdavač:
Pula
Tisak:
Keršovani«, Pula
promet rješe»J«n Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1972.
List je besplatan, hlmi
jedanput mjesečno.
71-240.
8
Postali srvio bogatiji
L, U ovih trideset godina slobode, u
ovom skupo plaćenom miru, navikli
u smo da sve značajnije datume doče^ kamo novim radnim poduhvatima i po7( bjedama. I u jubilarnoj 1976. godini
imali smo zaista dovoljno razloga da
y budemo zadovoljni onim što smo pon- stigli. Postali smo bogatiji za stotine
kilometara novih pruga i puteva, za
nove tvornice i hidrocentrale, postali
£ smo snažniji za Zakon o udruženom
7C radu, otvoreniji za Colombo i Berlin.
A, postoji i nešto čija se vrijednost ne
u može mjeriti ni kilometrima, ni broj^ kama ni bilo čim drugim. To je snažno prisutna svijest o sebi i svojoj bor■if bi koja je uvijek bila i jeste otvorena,
^ smjela i antidogmatska.
r U ovoj godini koja je već za nama i
u kojoj smo proslavili 35. godišnjicu
L, ustanka naroda i narodnosti Jugosla-
Stotine kilometara
novih pruga i puteva,
nove tvornice i
hidrocentrale, Zakon
0 udruženom radu,
Colombo i Berlin
značajke su 1976.
godine.
GODINA IV
BROJ 9
vije treba, za trenutak, stati i pogledati unatrag. Treba se podsjetiti, jer
često zaboravljamo, gdje smo bili i
gdje smo sada. Mjerimo li hod brojkama one nas hrabre i obavezuju. Nije,
međutim, ni trenutak ni mjesto da se
nabrajaju pojedinačni rezultati. Jer,
snaga i veličina naše revolucije nije
samo u brzom i samouhvatnom razvitku proizvodnih snaga i preobražaju zemlje. Njena snaga je, prije svega, u samoupravnom društvenom poretku, ravnopravnosti naroda i narodnosti, u politici nesvrstavanja.
U svim teškim trenucima koje je sa
sobom nosdo napredak na raskrižjima
povijesti i danas uz nas i sa nama je
Tito. Okrenut čovjeku, daleko od pomisli da traži smisao življenja izvan
njega, otkrivao je neslućenu snagu u
njemu — u njegovom i svom narodu.
snagom, talentom
Nošen d s
vojskovođe i državnika, poraze je pretvorio u pobjede. I za samo tri decenije nezavisna Jugoslavija — Titova
Jugoslavija — postala je simbol slobode i bratstva. Tu, na širinama naše
slobode i demokracije, čovjek je postao gospodar svoje sudbine, svoje
budućnosti.
Titovo djelo je premostilo vjekove.
Stao je u red onih ličnosti koje nadvisuju vrijeme i granice zemalja iz kojih su ponikli, onih ljudi čije djelo
pripada svim narodima i svim vremeI kada ove godine obilježavamo 40.
godišnjicu dolaska Tita na čelo Partije, onda je to godišnjica svih nas.
Jer, to vrijeme je ispunjeno našim naporima, težnjama i krupnim koracima
ka novoj, sretnijoj budućnosti.
Sve osnovne i druge organizacije
udruženog rada dužne su uskladiti svoju
organizaciju, samoupravne sporazume,
statute i ostale akte sa odredbama
ZUR-a u određenim rokovima
ZIIR u primjeri
I
I
I Upisano
1168 milijuna"
I starih dinara
U prvih pet dana
upisa republički
Zajam za ceste
upisalo je 506
radnika
I „Buje-exporta”
*
NAŠE STAZE
LIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT1
30. PROSINCA 1976.
*
W
*
**
*
*
*
*
SVAKI TRECI CLAN - RADNIK
Savez komunista Jugoslavije je sredinom 1976. godine imao u svojim redovima gotovo milijun i 400 tisuća
komunista. Nastavljen je, prema tome, stalni priliv novih članova, koji
je započeo Još od 1972. godine.
U prvom polugodištu godine koja je
ostala za nama, zabilježen Je rekordan
broj novoprimljenih članova SK u posljednjih nekoliko godina. U tom razdoblju u Savez komunista primljeno
je oko 105 tisuća novih članova. Da
podsjetimo: u prvom polugodištu 1975.
godine ta brojka je bila znatno niža
— 86 tisuća komunista.
Kako objasniti ovakav porast broja
novih članova SK? To je, sasvim sigurno, prije svega, rezultat ukupne
aktivnosti Saveza komunista na sprovođenju stavova Desetog kongresa SKJ,
primjeni Ustava i raspravi o Nacrtu
zakona o udruženom radu. Pojačana
je, zapravo, borba za nove društveno-ekonomske odnose u udruženom radu, za veću proizvodnju i stabilizaci-
V
Savez komunista Jugoslavije je sredinom
prošle godine Imao u svojim redovima gotovo milijun i 400 tisuća komunista.
ju privrede ... A to su ključna pitanja radničke klase i ostalih radnih ljudi, pa je raslo povjerenje prema politici Saveza komunista Jugoslavije, a
i veće zanimanje za prijem u SK.
U Savez komunista je, u ovom razdoblju, primljeno preko 76 tisuća omladinaca i omladinki, a to je za skoro
14 tisuća više nego 1975. u istom razdoblju. Među novoprimljenim omladincima u SK znatan je broj studenata i đaka. Ovogodišnja kretanja, istovremeno, ukazuju i na jednu slabost:
prijem omladine u SK, u završnim razredima škola za radnička zanimanja,
znatno zaostaje, pa tu treba uložiti
napore da se to stanje izmjeni.
U članstvo SK primljeno je skoro
31 tisuća žena, ili skoro 30 posto od
ukupno primljenih članova SK u prvih šest mjeseci 1976. Analiza pokazuju da je na ovako povoljna kretanja
utjecao, prije svega, veći prijem omladinki iz redova đaka i studenata.
U SK je primljeno 31 tisuća radnika, što je za 20,5 posto više nego u
istom razdoblju 1975. godine. Na taj
način se sudjelovanje radnika među
članovima SK povećalo za 0,8 posto.
Sada je, zapravo, svaki treći član SK
IKAKAV RAD — 1
jTAKVI ODNOSll
im mi Mff ii—
Kada se kasnija pokoljenja budu osvrtala
na vrijeme u kojem mi danas živimo, vjerovatno će biti još svijesnija nego što smo mi
sada, kakvu su ulogu odigrala u našoj povjesti tri zakona. Prvi, donijet u prosincu
1946. — Zakon o nacionalizaciji: izvršio je revolucionarni zahvat u stare vlasničke odnose
i stvorio osnovne ekonomske preduvjete za
izgradnju socijalizma. Drugi lipnja 1950. o predaji tvornica na upravljanje radnicima kojim
je trasiran put našem humanom i nezavisnom socijalističkom razvitku za koji smo se
opredjelili. Treći, Zakon o udruženom radu
polazi od principa utemeljenih sa dva prethodna zakonska dokumenta i omogućuje radnicima da u potpunosti ovladaju društvenom
imovinom i da samoupravnim odnosima
uspostave svoju punu vlast. Na taj način dosljedno je provedena ideja koju uporno slijedimo još od početka naše revolucionarne borbe — u socijalizmu koji gradimo čovjek je
mjera svemu.
Zakon o udruženom radu postaje na taj način sredstvo borbe radničke klase. Sindikat
kao organizirana politička snaga klase trebao
bi joj, zajedno sa Savezom komunista, pomoći kako bi se domogla vlasti i uspostavila,
po klasičnoj marksističkoj terminologiji, diktaturu proletarijata. Sada su stvoreni ne samo uvjeti za to, već i svatko zna svoj dio odgovornosti koji bi trebao ponijeti kao i način na koji će djelovati.
Sindikat, kao pokretačka snaga unutar samoupravljanja ostvaruje ne samo svoju zaštitnu ulogu jedinstvene radničke klase zemlje, već svojom političkom borbom čini sve
da se udruženi rad organizira i poveže na pravi način. Za to je Sindikat i odgovoran pred
društvom.
Od toga kako je udruženi rad konstituiran
ovisi, kako će se dohodak stvarati, hoće li
se uspostaviti odnosi čistih računa između
OOUR-a u kojima će odlučivati radnik ili tehno-birokratske strukture umjesto njega. O
povezivanju udruženog rada izvan tvorničkih
vratiju ovisi hoće li ti krugovi sporazumjevanja osigurati jugoslavensko tržište i ravno-
2
*
*
*
*
*
*
*
Kretanja u partijskom članstvu, koja su u cjelini promatrano povoljna,
nalažu u 1977. godini neodložne zadatke. Potrebno je, naime, da se bez
odlaganja i najkonkretnije razmotri
stanje i situacija u svakoj sredini, da
se utvrde mjere, obaveze i odgovornosti u pokretanju i organiziranom vođenju idejno-političke akcije na poboljšanju
socijalno-klasne
strukture
članova Saveza komunista. (Tanjug)
*
*
*
Kao Imperativ razvoja
I* u 1977. godini u svim
planskim dokumentima
*
naznačena je
*
*
*
stabilizacija
*
*
*
*
*
*
*
*
*
3*
*
*
*
*
*
*
*
*
-K
■k
-k
f
M
Zakon o planiranju i Zakon o sistemu cijena, čije %
t
*
se donošenje očekuje, dat
će i principe po kojima će
se dohodak stvarati, a tako +
i mjerila za raspoređivanje
i dijeljenje osobnih dohodaka
••••«••••••••••*
*
mjeran razvoj svih djelova zemlje, ili će do- -^C
ći do zatvaranja u svoje lokalne okvire, stva- y
ran ju monopola i razvoja jednih na račun dru- ^
gih.
Od konstituiranja i povezivanja udruženog
rada ovisi, dalje, kakvi će se odnosi uspostav- ^
ljati između privredne i neprivredne sfere, r*
Hoće li to ostati stari kupoprodajni odnosi
i politika nametanja ili će se putem stvar- ^
ne razmjene rada premostiti jaz između fizič- £
kog i duhovnog stvaralaštva i omogućiti radničkoj klasi da utječe i kontrolira kako će se
upotrebiti svaki dinar koji je stvorila.
A kada se budu znali principi po kojima se
dohodak stvara, onda neće biti teško naći i
mjerila po kojima će se raspoređivati i dijeliti na osobne dohodke. Ako nam zasad
raspodjela prema radu i rezultatima rada
»hramlje«, onda su dobrim djelom za to krivi naši neraščišćeni odnosi u stvaranju dohotka. Zbog toga Sindikat pridaje izuzetno
značenje Zakonu o planiranju i Zakonu o sistemu cijena, čije se donošenje očekuje, jer
se upravo sa ova dva zakonska akta daju
principi po kojima će se dohodak stvarati i
povezivati. Bez takve podrške, Sindikat ne
bi mogao mnogo učiniti.
(TANJUG)
— radnik. Ali, i pored toga, analize
pokazuju da se, kad je riječ o socijalno-klasnoj strukturi članstva SKJ, ne
izvršavaju u potpunosti zahtjevi koje
su u tom pogledu postavili Deseti kongres SKJ i Druga sjednica SK SKJ.
U prvom polugodištu 1976. u Savez
komunista je primljeno skoro pet tisuća zemljoradnika. Iako je riječ o
nepotpunim podacima, ipak se ocjenjuje, da je to nedovoljno i da, zbog
toga, treba uložiti napore da se povećava broj članova SK koji žive i rade
KLJUČNA GODINA
Iako smo tek na početku 1977. godine, s punom sigurnošću možemo tvrditi da će ona biti ključna godina srednjoročnog planskog razdoblja. U toj drugoj godini plana potrebno je ponoviti uspjeh postignut u 1976. godini
na polju cijena i troškova života (rast i jednog i drugog
bio je čak za tri puta niži nego u prethodnoj godini), neophodno je potvrditi dobre rezultate u izvozu i uvozu i
očuvati rezerve koje su veće nego ikada ranije. Očekuju
nas novi napori kako bi »krenula« proizvodnja, jer je
na tom sektoru evidentiran najveći i najneugodniji podbačaj. Potrebno je potaknuti produktivnost koja očito
stagnira. Ukratko, u nastupajućih 365 dana potrebno je
Kao imperativ razvoja u 1977. godini u svim planskim ^
dokumentima naznačena je stabilizacija, a u naporima da
se ona postigne — smirene cijene i troškovi života. U sL.
rezoluciji za 1977. zapisano je da »rast cijena i troškova •
života ne bude viši od rasta u 1976. godini«, tj. ne viši od -4(
10 posto. Da bi se taj cilj dostigao federacija, republike ^
^ i pokrajine potpisuju poseban dokument — Dogovor
V sprovođenju politike cijena u 1977. godini — kojim se T
^ obavezuju da će stvarati uvjete kako bi se rezolucijom r
^ utvrđeni cilj ostvario.
Opće su ocjene da će 1977. godina biti teška i slože^ na, ali je činjenica da usvajanje mnogih sistemskih za^ kona, a prvenstveno Zakona o udruženom radu, olakšar vaju i omogućavaju da se kontinuitet razvoja nastavi. Naime, stvoreni su uvjeti da druga godina srednjoročnog ^
plana bude godina gašenja žarišta nestabilnosti i pojava ^
^ koje izazivaju nepovoljna kretanja u našem privrednom
V životu, da to bude godina sigurnijih koraka našeg samov- upravnog socijalističkog društva.
T
-k
«K
(TANJUG) ^
*
I
Sastanak Tvorničkog sekretarijata SK „Buje-exporta”
0 AKTUALNIM PROBLEMIMA
Sastanku Tvorničkog sekret« rijata SK »Bu- ta SKH i Tvorničkog sek
je-exporta održanom 3. prosin ca 1976. godine žalbi drugova Ivana Rovis
prisustvovali su sekretar O ■CSK Bujštine U toku rasprave o akt
IVAN BERLENGI, zatim AND ELO LAGANIS poseban naglasak dat je
predsjednik Saveza sindikata Bujštine, IVAN te, raščišćavanju spora
MATEJČIĆ predsjednik SSR1N općine Buje OOUR-a »Industrochem«
te generalni direktor »Buje,-« xportan LINO izmjeni SAS-a o udruži
GORJAN.
materijali rad- Plodnih programa »E
Na sastanku su razmatrani
terencije SKH chema«, a za konkretne
ne grupe predstavništva kon
Zajednice općina Rijeka, Opć
nskog komite- članovi Tvorničkog sekret
retarijata u povodu
i Ante Jadrijevića.
ualnim problemima
upisu zajma za cesvračanju kredita
OOUR-u »Digitron«,
vanju, preklapanju
ifixa« i »Industroadatke zaduženi su
arijata.
nformacija o društvenom dogovoru o osnovama Plana
društveno-ekonomskog razvoja općine Buje u razdoblju
od 1976. do 1980. godine
ČETI OSIM PRAVCA RH
Nedavno je na sjednici Zajedničkog
radničkog
savjeta
»Buje-exporta« podnesena informacija
društvenog
dogovora o osnovama Plana društveno - ekonomskog razvoja
općine Buje u razdoblju od
1976. do 1980. godine.
Ovim društvenim dogovorom želi se postići neposredno
razrješenje
proturječnih
interesa, koji bi mogli nastati uslijed međusobne neusaglašenosti,
materijalnih
proporcija u društvenoj reprodukciji na području općine Buje,
izbjeći
stihijsko
djelovanje
tržišta, postići ujednačenost u
razvoju, uvjetima rada i stjecanju dohotka radi stvaranja
povoljnih uvjeta za razvoj proizvodnih snaga društva i proizvodnosti
rada,
ostvarivanja
prava na rad i stalno poboljšanje materijalnih i drugih uvjeta života i rada radnika i
svih radnih ljudi, usklađenost
i
usmjeravanje
međusobnih
društveno - ekonomskih socijalnih i drugih samoupravnih
odnosa i interesa radnih ljudi
Uvažavajući geografski položaj,
dosadašnji
privredni
razvoj, te prirodne uvjete područja općine Buje, u planskom razvoju od 1976. do 1980.
godine razvoj će se temeljiti
na osnovnim pravcima razvoja i to: industriji, poljoprivredi, turizmu i maloj privredi.
U cilju uspješnijeg ostvarenja osnovnih ciljeva i zadataka razvoja sadržanih u planu
društveno-ekonomskog
razvoja općine Buje u razdoblju od
1976. do 1980. godine i u ovom
dogovoru u cilju osiguranja
međusobno
usklađenih
društveno - ekonomskih, socijalnih i drugih samoupravnih odnosa i interesa u istom razdoblju godine potrebno je u
općini Buje ostvariti određene materijalne proporcije u
društvenoj reprodukciji i to
za društveni proizvod prosječnu godišnju stopu rasta 14,8
posto, za dohodak 14, posto,
za zaposlenost 4,7 posto i za
osobne dohotke 14 posto.
U cilju ostvarivanja zadataka u proširenoj reprodukciji u narednom razdoblju uložit će se vlastitih sredstava
759.863.000 dinara, udruženih
sredstava
sudionika
dogovaranja 82.660.000 dinara i sredstava banaka i drugih poslovnih partnera (domaćih i inozemnih) 1.173.570,000 dinara.
Sudionici dogovaranja predvidjet će međuzavisnost kre
tanja dohotka po radniku,
dva janje za proširenje m£
rijalne osnove udruženog
da te sredstva za osobne dohotke u skladu s razlikama u
uvietima rada i stjecanja dohotka na osnovu tehničke opremljenosti
rada,
tehnoloških
uvjeta,
stupnja
iskorištenosti
kapaciteta,
dostignute
razine
proizvodnosti i ekonomičnosti
poslovanja.
Ovaj društveni dogovor smatra se usvojenim nakon što
se na zborovima radnih ljudi
donesu odluke o njegovom usvajanju.
Skupštinska kronika
SREDNJOROČNI^ I
DUGOROČNI PLANOVI
0 Jedna od glavnih točaka dnevnog reda
0 kojima su raspravljali delegati svih vijeća Skupštine općine Buje 18. studenog bila
je rasprava o dugoročnom razvoju poljoprivrede na Bujštini. Tada je, uz ostalo, donesena odluka o usvajanju provedbenog urbanističkog plana naselja Stanca kod Buja.
# Rasprava o analizi poslovanja (sa gubicima) Samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja radnika, poljoprivrednika
1 radnika zdravstva vođena je, pored ostalog,
na sjednici Izvršnog vijeća 23. studenog ove
godi/ne. Tom prilikom je usvojen izvještaj o
djelovanju Kulturnog centra Međunarodne
federacije muzičke omladine u Grožnjanu za
ljeto 1976. godine te izraženo pozitivno mišljenje o SAS-u o poduzimanju šire društvene
akcije za revitalizaciju povijesne urbane jezgre Grožnjana.
9 Članovi Izvršnog vijeća na sjednici od 7.
prosinca utvrdili su i predložili Skupštini općine da usvoji plan društveno-ekonomskog
razvoja općine Buje od 1976. do 1980. godine.
Izvršno vijeće je također predložilo Skupštini općine da usvoji analizu poslovanja privrede za prvih devet mjeseci 1976. godine uz
nekoliko primjedaba.
9 Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine općine od 9. prosinca održana je, ali odvojene sjednice Vijeća mjesnih zajednica i
Vijeća udruženog rada misu mogle biti održane zbog nedostatka kvoruma. Zbog toga nije
mogao tada biti donijet ni srednjoročna plan
razvoja što je trebalo biti učinjeno 27. prosinca kada je ponovo zasjedala Skupština op# Na posljednjoj sjednici u 1976. godini
članovi Izvršnog vijeća su, između ostalog
raspravljali o tjelesnom odgoju djece i omladine te o donošenju odluke o privremenom
financiranju općine Buje od siječnja do ožujkr: slijedeće godine, o provođenju porezne politike u 1977. godini te o davanju olakšica kupcima obveznica zajma za ceste.
ZUR u primjeni:
USKLADITI OPĆE AKTE
91
nog
Sve
osnovne
i
dužne
su
rada
samoupravne
druge
organizacije
uskladiti
sporazume,
svoju
statute
i
udruže-
organizaciju,
ostale
akte
sa odredbama ZUR-a u određenim rokovima
Primjena Zakona o udruženom radu započela
je 11. prosinca 1976. godine.
Prema članu 660. Zakona o udruženom radu
postojeće osnovne i druge organizacije udruženog
rada dužne su uskladiti svoju organizaciju i samoupravne sporazume o udruživanju, druge samoupravne sporazume, statute i ostale samoupravne akte s odredbama ZUR-a i to u rokovima koje utvrde
programima
provođenja
odredaba
tog
zakona,
a
najkasnije u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.
Usklađivanje postojećeg
smislu člana 660. je dvojako:
stanja
sa
ZUR-om
u
a) usklađivanje organizacije
b) usklađivanje samoupravnih općih akata.
Pod
usklađivanjem
organizacije
osnovne
organizacije sa odredbama ZUR-a podrazumijeva se
prije svega usklađivanje sa uvjetima za organiziranje osnovne organizacije. Iz ZUR-a, kao i iz Ustava, proizlazi da se kao osnovna organizacija može
organizirati samo takav dio radne organizacije koji čini radnu cjelinu u kojoj se rezultat zajedničkog rada radnika može potvrditi kao vrijednost u
radnoj organizaciji ili na tržištu i u kojem radnici,
kao
osnovna
samoupravna
zajednica
radnika
u toj radnoj cjelini, mogu ostvariti svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna prava.
Znači da je u postupku usklađivanja organizacije
osnovne
organizacije
s
odredbama ZUR-a
potrebno ispitati svaki od uvjeta za organiziranje
osnovne organizacije. U tom ispitivanju mora se
utvrditi
postojanje
jedne
od
slijedećih
situacija:
da li postojeća osnovna organizacija u potpunosti
ispunjava uvjete, da li osnovna organizacija ne
ispunjava neki od navedenih uvjeta ili da li je
osnovna organizacija organizirana od dva ili više
dijelova od kojih svaki za sebe ispunjava sve uvjete da se organizira kao osnovna organizacija udruženog rada.
U prvom slučaju osnovna organizacija je organizirana u skladu sa ZUR-om pa nema potrebe za
promjenama. U drugom slučaju, kad nedostaje neki od uvjeta, usklađivanje mora biti usmjereno na
stvaranje uvjeta
potrebnih za
postojanje osnovne
organizacije, suglasno ZUR-u.
Kakva je u tom pogledu situacija kod nas?
Odlukom radnika dijela OOUR-a »Stručnih i
uslužnih djelatnosti« donesenom na Zboru održanom 2. prosinca o organiziranju Radne zajednice
»Zajedničke službe« završeno je usklađivanje naše
organiziranosti s odredbama ZUR-a.
Dakle, što se tiče usklađivanja naše organiziranosti sa ZUR-om tu neće biti većih poslova osim
dovršenja već započetih te manjih dotjerivanja.
Međutim, golem posao čeka nas oko usklađivanja
samoupravnih
općih
akata
s
odredbama
ZUR-a. Cijelu 1977. godinu, a pogotovo prvu polovinu 1977. godine trebat će posvetiti snimanju postojećeg
stanja
samoupravnih
općih
akata,
izradi prijedloga i nacrta za njihovo usklađivanje, a —
za ona pitanja koja do sada nisu uređena — trebat će sačiniti nove opće akte.
Glavni teret u izradi novih i usklađivanju postojećih
samoupravnih
općih
akata
ponijeti
će
Radna zajednica »Zajedničke službe«. Međutim, uspješno izvođenje ovog velikog i odgovornog zadatka moguće je jedino uz stalnu suradnju i pomoć
radnika odnosno njihovog aktivnog surađivanja na
zborovima
radnika,
sastancima
organa
upravi-'
nja,
društveno-političkim
organizacijama,
komisijama i radnim grupama.
ANTON UDOVIČIĆ
3
— Koja čast. Uđite — promucao sam.
Ušla je lepršavo, ali dostojanstveno.
— Zašto baš meni — mucao sam i dalje. — A hoteli, restorani?
— Konzumacije su previsoke.
— Jel'vam hladno? Da malo naložim?
— Štedite naftu i tako će poskupiti.
—
Ipak, u toj mini haljini...
— Moja je haljina u skladu
sa mojim
osobnim dohotkom.
— Vi ste skromni.
— Da, da, kao i budžet za školstvo.
— Sjednite. Odmorite se malo.
Prolepršala je sobom i izazivački zasjela
u fotelju kao da godinu dana ne misli otići.
Nisam
imao ništa protiv. Posebno
nakon što
je prebacila nogu preko noge. Unatoč toga
polako sam dolazio k sebi.
Upravo je otkucavala ponoć i počela su
čestitanja kad je na vratima netko pozvonio.
Već u hodniku zabljesnula me neka neobična
svjetlost. Kad sam otvorio moje je iznenađenje bilo golemo. Na vratima je stajala, ni
manje ni više, nego — Nova godina, osobno.
U bijeloj mini haljini i s kosom posutom pahuljicama izgledala je prekrasno.
Növäg^
— Nisam laskavac, ali divno izgledate.
Mislim, lice, tijelo, haljina pa te pahuljice na
glavi...
— Noćas se svatko nečim posipa po glavi.
Ja, eto pahuljicama, ali netko i pepelom.
— Imate pravo.
— Samo, pepela je sve manje a ja ne
znam da li je to sreća ili nesreća. Najviše bih
voljela kad bi se svi posipali konfetama.
— Jeste li za čašicu... — pitao sam.
— To nikako. Da bih opstala moram biti potpuno trijezna.
— Kažite kako je Stara godina reagirala na smjenu?
— Bila je presretna. Rekla je: »Hvala
bogu i to je gotovo. Sad se ti uhvati u koštac s problemima«.
— Znači nije bila baš zadovoljna?
— Bilo je mnogo razloga i za zadovoljstvo.
•••
Upravo je otkucavala ponoć i
počela su čestitanja kad je na
vratima netko pozvonio...
Vanda Christ — 6 godina:
— Ja zamišljam Djeda Mraza u
venoj odjeći s bjelom cuficom na
bari, koji dolazi iz planine i i
djeci darove.
Antonela Acquavita — 5 godina:
— Djed Mraz je pravi čovjek.
Ingrid Miloš — 3 godine:
— Djed Mraz je Juričin tata.
Andrea Rauch — 5,5 godina:
— Djed Mraz je onaj što mu tata
daje novac, a onda nam on donese da-
ŠTO JE DJED MRAZ?
Dječja usta
— Niste mi još odgovorili zašto ste došli baš k meni.
— Za vas bi mogla biti vrlo značajna
godina.
— Kako to mislite?
— Pa s prošlom niste baš bili u dobrim
odnosima. Eto, došla sam da budemo prijatelji.
— Nadajmo se.
— Odgovorit ću vam poslovicom: »Tko
živi samo od nade, umire u gladi«.
— Imate nekih prijedloga, savjeta?
— Nova je godina, svi su u dobrom raspoloženju koje vam ne bi htjela kvariti govorima
o
rentabilnosti
i
nerentabilnosti,
o
politici poslovanja, o proizvodnji, prodaji, o
sanaciji, radnoj disciplini i sličnim temama.
— Imate pravo. Recite bolje nešto veselo, zgodno. Eto na primjer što Nova godina
želi u Novoj godini?
— Htjeia bih biti zadovoljna i vesela,
htjela bih se cijelu godinu smijati...
— To bar nije teško. Mi ćemo vas nasmijavati.
— Kako?
— Pa mogli bi vam poslati na primjer
novogodišnju čestitku naše tiskare.
— Nadam se da ću ju prepoznati.
— To sigurno. Zatim, možemo graditi zidove umjesto stanova. Zašto da gradimo dvadesetak i više stanova kad možemo novac
trošiti za građenje potpornih zidova.
— Kakvih zidova?
— Neki drugovi odlučili graditi stanove
na trećerazrednom terenu pa sad klizi zemljište. Treba graditi potporne zidove za čiju
bi se vrijednost moglo izgraditi novih dvadesetak i više stanova.
— Ha, ha, ha ...
— Vidite već vam je smješno. Idemo dalje: digitronci će i ove godine organizirati izlete na izložbe elektronike, između ostalog
obavezno i u München ... U zgradi stare bolnice koja je pregrađena u kokošinjce trebali
bi raditi ljudi... Redakcijski odbor »Naših
staza« održavat će i dalje ekskluzivne sastanke u Bujama samo za članove redakcije koji
putuju — iz Pule ... Dalje, pravna služba ...
— Ha, ha, ha ...
— No, vidim, dosta je. Nasmijali ste se.
Nego, nisam Vam čestitao Novu godinu.
— Pa što čekate?
Nije mi trebalo dva puta reći.
tata Makso
Digitron nam izračuna,
sve zadatke, i manje i veće.
što se Buje zove.
Poznat je u svijetu svom,
jer u njemu je »Digitron«
Ima jedan gradić mali,
wwwww
m
1
|
■
Gledaju pažljivo,
racje marljivo,
bez žurbe i greške,
te poslove teške.
Eda MUZICA ®
uč. III razreda g
Sve radnice,
marljivo rade,
kao što ptice,
gnijezdo grade.
feLJvLJkLJML
Njega ima svaki čovjek,
veliko i malo poduzeće.
Denis KLOBUČAR
*** razreda
„DIGITRON“!
§
Digitrone kućo mila,
ti si mnoge ljude zaposlila,
Zaposlila sa gornjeg terena,
pa sad više nemaju
problema.
Darjo VIŠNJIĆ
uč. III razreda
_
i
■
— U srednjovjekovnoj Engleskoj godina je
počinjala u ožujku. Odluka parlamenta da se
Nova godina »pomakne« na prvi siječnja nai
šla je na žestoki otpor žena. Delegacija gnjevnih žena protestirala je izjavljujući kako »parlament nema pravo učiniti žene toliko stari-
— U trenutku kad je nama stigla 1977. godina Vjetnamcima je stigla ni manje ni više
nego 4613. godina. U Vijetnamu se godine računaju po njihovom drevnom lunamom kalendaru.
— U Škotskoj i Wallesu postoji običaj da
se u posljednjim trenucima stare godine širom otvore vrata stana ili kuće kako bi »stara godina« mogla izaći, a »nova« ući.
— Najteže je Indijcima. Naime, u Indiji se
godine računaju po četiri ere — Salivaha, Vikramditja, Džajna i Buda. No, to nije sve.
Na jugu Indije godina počinje u ožujku, na
sjeveru u travnju, na zapadu u listopadu, a
na istoku — jednom u srpnju, jednom u kolovozu.
— Za razliku od stanovnika drugih zemalja
koji dočekuju uglavnom Novu godinu 1. siječnja, što obično zalijevaju alkoholom, Burmanci slave Novu godinu u travnju kad završavaju tropske kiše. U znak zahvalnosti prirodi Burmanci jedan drugom čestitaju tako
da se polijevaju — vodom!
— Najčešće Novu godinu dočekuju na indonežanskom otoku Bali poznatom po cvijeću i I
ljepoti djevojaka. Naime, na Baliju godina
traje samo 210 dana.
— Prvi u svijetu Novu godinu dočekuju I
stanovnici 160 otoka arhipelaga Fidži u Tihom oceanu. Razlog je jasan: najbliže su da- I
tumskoj granici.
— U romanskim i germanskim zemljama ■
proslava Nove godine kao i njenog predvečer- I
ja, »stare godine« odnosno »Silvestrova* i- |
ma dugu tradiciju — još od posljednjeg dana 335. godine kada je umro papa Silvestar I
I. Kod slavenskih naroda novogodišnji obi- I
čaji su novijeg početka, a predstavljaju mje- |
šavinu stranih utjecaja i ostataka kulta novorođenog sunca (»mlado leto«).
i Jeste li znali?
*
5
i Nakon zaključka Odbora za poslovnu koordinaciju o
I selidbi Radne zajednice „Zajedničke službe“
! U KAKVIM UVJETIMA
Prema zaključku i dogovoru Odbora za poslovnu koordinaciju u »zgradu računovodstva« u
Garibaidijcvoj ulici trebale bi preseliti sve službe radne zajednice »Zajedničke službe« osim onih koji će biti raspoređene po OOUR-ima. U
skladu s tim zaključkom obavljene su i prve
pripreme, odnosno pregrađene su neke prostorije.
Nažalost, pokazalo se da — unatoč pregrađivanju — nije dovoljan broj prostorija. Naime,
sve službe i prevelik broj radnika (za kapacitet
zgrade računovodstva) radne zajednice ne može
se smjestiti u predviđene piostorije, a izostati
će i po neki od osnovnih radnih uvjeta. Šteta
je samo što se o tome nije ranije mislilo, prije
nego što se počelo ulagati, odnosno trošiti sred-
Iz naših
OOUR-a
/BOROVI RADNIKA
ODOBRILI
Nedavno su Zborovi radnika svtih naših OOUR-a odobifJi potpisivanje Samoupravnog sporazuma o udruživanju sredstava društvene reprodukcije za financiranu e programa elekr
t rc privrede,
vodoprivrede,
željezničkog prometa, izgradnje i rekonstrukcije određenih magistralnih cesta, te za
udruživanje sredstava za brži razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva. Svaki je OOUR izabrao i potpisnike ovog Samoupravnog sporazuma.
KOORDINACIONI ODBORI
Općinski koordinacioni odbor za provedbu rasprave o
Zakonu o udruženom radu
uputio je radnim organizacijama plan narednih zadataka, između kojih bi trebalo u osnovnim organizacijama udruženog rada imenovati koordinacione odbore za
provedbu ZURa. Zborovi radnika naših OOUR-a su imenovali članove u koordinacione odbore za provedbu ZUR-a.
PROMJENE RADNOG
VREMENA?
Nedavno je provedena anketa o promjeni radnog vremena u »Zajedničkim službama« u kojoj je sudjelovalo
50 radnika. Većina radnika
izjasnila se za promjenu radnog vremena i to za radno
vrijeme od 6,15 do 14,15 i ljeti i zimi te za produženi rad
ponedjeljkom.
Novo radno vrijeme moralo bi se najprije uskladiti sa
stavovima radnika OOUR-a
»Trgovina i ugostiteljstvo«
provjeriti eventualno povećanje troškova u zimskim danima i druge slične činjenice
koje ne idu u prilog promjeni radnog vremena. Kad sve
to bude učinjeno odlučit će
se o eventualnoj promjeni.
»BIFIX« ZA DUGOROČNU
SURADNJU
»Bifix« će potpisati Samoupravni sporazum o međusobnoj dugoročnoj suradnji organizacija udruženog rada
proizvođača zidnih tapeta,
ljepila za tapete i pribora za
tapete te organizacija udruženog rada koje se bave prometom na veliko i malo zidnih tapeta, ljepila za tapete
6
stva za pregradne zidove. Naime, da bi se uredilo prostorije, da bi se uvele telefonske linije,
telefoni i telefonska centrala, da bi se izgradila
vratarnica i još niz potrebnih detalja bit će potrebno utrošiti mnogo vremena i sredstava kojih trenutačno ni nema. Zbog toga čini nam se
opravdano negodovanje pojedinih radnika, koji
kažu da će se više od 70 radnika radne zajednice stiskati u »zgradi računovodstva« (gdje unatoč toga opet neće biti sve službe), dok će se
tridesetak radnika OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« »širiti« na mnogo većem prostoru dosadašnje matične kuće »Buje-exporta«. Ni prijedlog da u zgradu računovodstva preseli OOUR
»Trgovina i ugostiteljstvo«, a da »Zajedničke
službe« ostanu u matičnoj zgradi ne bi trebalo
odbaciti bez razmišljanja.
i pribora za tapete. Za potpisnike navedenog samoupravnog sporazuma ovlašteni su
predsjednik Zbora radnika
OOUR-a Aldo Kmet i Branko
Ladavac direktor OOUR-a.
SEMINAR
Nedavno je u Poreču održan seminar za novinare u
organizacijama udruženog rada u SR Hrvatskoj. Seminar
je organizirao Informativni
privredni centar iz Rijeke na
inicijativu Sindikata i Aktiva
novinara u organizacijama udruženog rada Rijeke. Predadruštveno-politički radnici iz
naše republike, te novinari iz
Zagreba i drugih republičkih
centara. Seminar je trajao
tri dana, a jedan od zaključaka jest da se uskoro organizira seminar o informiranju za rukovodioce u radnim
organizacijama.
IZVOZ U KUWAIT
OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« nedavno je ugovorio izvoz veće količine rezane građe u Kuwait i druge
zemlje Perzijskog zaljeva od
čega je već izvezeno i naplaćeno robe u vrijednosti od
472.380,65 USA dolara (dinara
8.625.992,10). Pored toga sačini en je i ugovor o izvozu drugih polufinalnih i finalnih
proizvoda drvne industrije, a
također i o zastupstvu.
S obzirom da se za drvnu
građu na tom tržištu mogu
postići dobre cijene, a potražnja je velika, moglo bi
se u narednom razdoblju s
tim zemljama dobro poslovati.
D.R.
MARIO KOKOT
Nedavno je Zbor radnika
OOUR-a »Trgovina 1 ugostiteljstvo« imenovao Maria Kokota za predsjednika Zbora
radnika, a za njegova zamjenika Dušana Rafaelića.
Na istom Zboru je imenovana i Samoupravna :adnička kontrola kola će djelovati u sastavu: Silvano Vidach,
Damir f/ebel, Dragan Miletić,
Marija Zenzerović i Milenko
Grba.
Na siednici je imenovana i
Disciplinska komisija OOUR
koja će djelovati u sastavu
Radenka Perka, Roman Jugović i Mira Škrgulja.
MALO OPREME
Nedavno je Radnički savjet
OOUR-a »Digitron« odobrio
sredstva za nabavu opreme
za razvoj novih programa.
Za opremu iz uvoza osigurana su devizna sredstva u iznosu od 60.000 dolara (nisu
uključeni carinski troškovi),
a za domaću opremu osigurana su sredstva u iznosu od
500.000,00 dinara.
RADNA ZAJEDNICA
UMJESTO OOUR-a
U skladu s postojećim propisima i u skladu sa Samoupravnim
sporazumom o udruživanju osnovnih organizacija udruženog
rada u radnu zajednicu »Buje-export«, radnici dijela OOUR-a
na svom zboru održanom 2. prosinca 1976. godine donijeli su
odluku o organiziranju Radne
zajednice »Zajedničke službe«.
Radna zajednica poslovat će
pod imenom »Zajedničke službe« u sastavu radne organizacije »Buje-export«.
Raspodjela sredstava između
OOUR-a »Offset tiskara« i radne zajednice »Zajedničke službe« obavljena je Samoupravnim
sporazumom
o
razgraničenju
sredstava. Naime, valja se podsjetiti, da je OOUR »Offset tiskara« nastao od dijela OOUR-a
»Stručne i uslužne djelatnosti«,
pa je valjalo obaviti i raspodjelu sredstava.
Do postavljanja rukovodioca
Radne zajednice na temelju javnog natječaja, za vršioca duž-
Provedeni izbori za Radnički savjet
„Zajedničkih službi“, za Zajednički
radnički savjet i za Zajedničke
samoupravne odbore
•••
nosti direktora imenovan je Tomislav Vuković.
Dosadašnji vršilac dužnosti direktora OOUR-a »Stručne i uslužne djelatnosti« Milan Vidović razriješen je dužnosti.
Istom odlukom određeno je
da se najkasnije u roku od 30
dana provedu izbori za Savjet
radne zajednice, Zajednički radnički savjet radne organizacije
i za Zajedničke samoupravne
odbore radne organizacije.
Izbori su provedeni 15. prosinca, a rezultati izbora su slijedeći:
U Radnički savjet »Zajedničkih službi« izabrani su: Aurelio
Mikoli, Silvan Benažić, Jolanda
Kučić, Anton Udovičić, Ana Šu-
plina, Ondina Vitolović, Jadranka Pintar, Tereza Andročec i
Ondina Jakac.
U Zajednički radnički savjet
izabrani su: Aurelio Mikoli, Dragan Batoš, Jolanda Kučić, Marijan Brala, Anton Udovičić, Ornela Belušić i Elza Požun.
U Zajedničke
samoupravne
odbore izabrani su: Ornela Belušić i Marija Lazarić (ZSO za
financijske i kreditne poslove),
Franka Grbac i Pjerina Kokot
(ZSO za društveni standard),
Marijan Brala i Rino Cernac
(ZSO za samozaštitu), Tomislav
Vuković i Aldo Grbac (ZSO za
informiranja) i Ondina Jakac i
Eda Katić (ZSO radničke kontrole).
Nedovoljno
iskorištene mogućnosti
Iz rada
Radničkog doma
Na nedavno održanom sastanku nove uprave radničkog doma »Buje-exporta« konstatirano je da je i pored toga što su radnici, a posebno omladina »Buje-exporta«, dobili na raspolaganje lijepe prostorije, aktivnost radničkog doma ne zadovoljava. Jedan
od glavnih razloga je nedostatak ljudi koji
bi bili voljni da se prihvate organizacije i
vođenja pojedinih aktivnosti, a donekle je
prisutan i nedostatak sredstava.
Dosadašnja aktivnost svodila se uglavnom na praćenje TV-programa, štampe, održavanje sastanaka i usputne ugostiteljske
usluge, a u posljednje vrijeme se organiziraju i dijsco-večeri. U početku je dobro radila
i šahovska sekcija.
Utvrđeno je da bi se u narednom razdoblju u domu mogao odvijati i rad dramsko-recitatorske sekcije, šahovske sekcije, fotosekcije, zatim različite tribine. Očekuje se
i suradnja s Muzičkom omladinom i drugim
sličnim institucijama, zatim organizacija izložbi i odvijanje drugih društveno-zabavnih
aktivnosti.
Izneseno je mišljenje da bi dom mogao
dva ljetna mjeseca raditi kao komercijalni
ugostiteljski objekt, kako bi pokrio troškove
poslovanja.
U ostvarivanju tog programa trebala bi
se više nego do sada angažirati nova uprava,
sindikalna organizacija, omladinska organizacija kao i drugi činioci u radnoj organizaciji.
Dušan RAFAELIĆ
UPISANO
168 MILIJUNA
STARIH DINARA
Do 20. prosinca
zajam za ceste
upisalo je 506 od
ukupno 821 radnika
u „Buje-exportu“
U prvih pet dana
upisa zajma
za ceste:
Do 20. prosinca, dakle u
prvih pet dana upisa republički zajam za ceste upisalo je 506 od ukupno 821 radnika u »Buje-exportu«. Ukupno je upisana suma
1.680.000 novih dinara od
čega na poklone otpada
38.000 novih dinara. Brojem
upisnika ne možemo biti baš
zadovoljni,
no
napominjemo da je list zaključen 20.
prosinca i da se upisi još
očekuju s obzirom na veliki
broj
radnika
koji
koriste
bolovanja i godišnje odmore te radnika iz noćnih smje• U »Bifixu« je 23 od 25
radnika
upisalo
90
tisuća
dinara, odnosno u prosjeku
3.910 dinara. Poklona nije
bilo, a najveći je iznos —
mjesečni osobni dohodak —
upisao
Branko
Ladavac
(8.200 dinara).
Silvan Benažić
posebno se
istaknuo upisom
zajma za ceste
I
TRI OSOBNA
DOHOTKA
Silvana Benažića — Dedu svi poznaju. No, ne samo
zbog toga što je evidentičar obustave i isplate osobnih
dohodaka, odnosno što svakog desetog u mjesecu našim
radnicima donosi njihov osobni dohodak, već i zbog toga što je marljiv i miran mladić, no vrlo upadljiv zbog
svoje gotovo bijele kose koja je bila i razlogom što ;su
ga prozvali »Dedom«.
Nedavno je Silvan Benažić upisao milijun starih dinara zajma za ceste, što je više od tri njegova olsobna
dohotka!
— Imam određeni iznos na štednoj knjižici — rekao
je — i to mi je dovoljno pa sam želio novac uložiti u
nešto korisno. Ne trošim mnogo, ne namjeravam ništa
kupiti, trenutačno mi ništa nije potrebno, tim više što
ću uskoro u armiju, a to su sve razlozi što sam upisao
zajam. Kako su isti uvjeti vezane štednje i zajma za ceste, odlučio sam se učiniti ovo drugo, jer je to vrijedna
akcija.
Silvan Benazić je Bujac. Rođen je 1955. godine, a
po zanimanju je ekonomski tehničar. Otac mu je penzioner, a majka domaćica. Hobi mu je rukomet, dobar je
rukometaš, a trenutačno nastupa u republičkoj ligi za
momčad »Pirana«.
— Transportni troškovi su skupi — pričao nam je
dalje. — Ako se ceste poprave, ako se izgrade nove, bolje |
i kraće ti će se troškovi vjerovatno smanjiti, a to će biti
jedan od razloga da roba postane jeftinija odnosno pristupačnija. To je uostalom i jedan od razloga zbog kojeg se grade ceste.
Pitali sn
kraju i kakve su njegove želje
1977. godini.
— Osnovno je da se poprave međuljudski odnosi u
»Buje-exportu«, što je jedan od uvjeta za bolje poslovanje kako u OOUR-ima tako i u OUR-u. Eto, nadam se
da će se to ispuniti u ovoj godini. Jasno, svima želim
sve najbolje i da doprinesu poboljšanju tih odnosa.
• U »Digitronu« je zajam
do 20. prosinca — kako su
nas izvijestili sa ovog upisnog mjesta — upisalo oko
70 posto zaposlenih — odnosno 292 radnika. Ukupan
iznos je 876.000 dinara.
Savo
Spremo
bespovratno je upisao 6.500, dok je
njegova supruga Ester poklonila 5.000 dinara. Milan
štrbac poklonio je 4.200, Ivica Hmčić 4.000, Boris Radečić 3.600, Matija Martić,
Milan Poropat i Vlaho Luč
po 2.400, te Anton Ribarić
1.000 dinara.
Pokloni ukupno izro
31.500 dinara. Najveći je
nos upisao direktor OOUR
Ante Tomljanović — 10.000
dinara.
• U »Industrochemu«
jam je upisalo 67 od ukupno 128 radnika. Ukupan
iznos uplaćenog zajma je
185.000 dinara što iznosi
prosjeku 2.460 dinara po zaposlenom.
U
»Industrochemu« je zajam upisalo najmanje radnika u odnosu na
broj zaposlenih. Razlog tome je — kako su nam rekli — što radnici u noćnoj
smjeni nisu imali mogućnosti upisa zajma. Osim toga
bio je veći broj bolovanja
i godišnjih odmora.
Zajam u visini dva osobna dohotka upisali su Hasan
Kapetanović
i
Murat
Dubinović (po 5.280 dinara),
Jozo Valenta (5.000) te Kasim Bašić (4.800). Vrijedno
je napomenuti da je Kasim
Bašić upisao zajam u visini
dva mjesečna osobna do-
hotka, unatoč toga što uzdržava šestoro djece.
• »Trgovina i ugostiteljstvo i tiskara »Offset« te
Radna
zajednica
»Zajedničke službe« upisali su zajam
na istom uplatnom mjestu.
Zajam je upisalo 124 od 132
radnika.
Ukupan upisani iznos je
511.700 dinara na koju sumu treba dodati i 6.484 dinara
poklona.
U
prosjeku
to iznosi 4.180 dinara po osobi.
Maksim
Peruško
poklonio je 4.800 dinara, Anton
Udovičić 1.100 dinara, a Davorka štiglić 584 dinara.
Do 20. prosinca u radnoj
zajednici nije upisalo zajam
samo četiri radnika, u OO
UR-u »Trgovina i ugostiteljstvo« jedan, a u tiskari je
zajam upisalo 14 od 17 radnika.
Zanimljivo je da na ovom
upisnom
mjestu
organiziran
predupis i da je u dva dana,
dakle 13. i 14. prosinca, zajam
upisalo
točno
stotinu
radnika.
Silvan Benažić upisao je
10.000
dinara, što je više
od tri njegova mjesečna osobna dohotka. Inače najveću je sumu upisao direktor OUR-a Lino Gorjan —
10.800 dinara.
I na kraju kažimo još jednom da je ova situacija
20.
prosinca
te
snimljena
da
će
rezultat upisa
biti
mnogo bolji.
Radnioi
u
predstavništvima uplaćivali su zajam u
mjestima
u
kojima
djeluju.
U pripremi - kućni red
Prema Zakonu o osnovama društvene s
mozaštite pravo je i dužnost osnovnih org
nizacija udruženog rada da organiziraju i pr
vode aktivnosti i mjere za zaštitu društv
nih vrijednosti i dobara koji su predmet
sadržaj društvene samozaštite.
Radni ljudi u organizacijama udruženog rada ostvaruju društvenu samozaštitu kao svoju samoupravnu funkciju i svakodnevnu djelatnost u udruženom radu u okviru svojih
utvrđenih prava i dužnosti.
Pravo je i dužnost radnih ljudi da štite
interese organizacije udruženog rada usklađenih s općedruštvenim interesima te sredstva društvene imovine kojima upravljaju, da
otklanjaju uzroke i suzbijaju negativne pojave i ponašanja u svojim organizacijama te da
se bore za zakonitost u njihovom radu.
U skladu s tim pravima i obavezama koje
proizlaze iz Zakona o osnovama društvene samozaštite je i tekst Nacrta pravilnika u unutrašnjem redu i disciplini u »Buje-exportu«.
Ovaj Nacrt pravilnika obrađuje jedan dio
organizacionih kadrovskih, tehničkih i nor
mativnih mjera društvene samozaštite (dok će
druge mjere društvene samozaštite biti uređene odgovarajućim samoupravnim sporazumima i pravilnicima).
O postupku za njegovo donošenje valja napomenuti, da prema članu 103. Samouprav
nog sporazuma o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada u radnu organizaciju
»Buje-export« Zajednički radnički savjet utvrđuje najprije Nacrt pravilnika, koji se na
kon toga dostavlja na usvajanje organima sa
moupravljanja osnovnih organizacija.
Nakon što je nacrt usvojen od organa sa
moupravljanja osnovnih organizacija, Zajednički radnički savjet donosi pravilnik, koji tada dobiva značaj zajedničkog pravilnika na
razini »Buje-exporta« a primjenjuje se u
svim OUR-ima i u Radnoj zajednici »Zajedničke službe«.
7
FRANKA GRBAC
— U 1977. godini želim samo što
bolje poslovanje naše organizacije
udruženog rada. Jasno, da bi se
dobro poslovalo treba ispuniti i
mnoge preduvjete što je sve uključeno u moju želju. Koristim priliku da svim radnicima našeg OUR-a
čestitam Novu godinu i zaželim više uspjeha u radu.
KLAUDIO VISKOVIĆ
— Velika mi je želja da u 1977.
rješimo sve dosadašnje probleme
te da konačno počnemo raditi u
boljim uvjetima, odnosno bez opterećenja iz prošlosti. Nadam se
da će nam to i uspjeti što bi za
nas mnogo značilo. Jasno, odnosilo
se ovo na OOUR u kojem radim,
no bolje poslovanje želim i ostalim
OOUR-’
ALDO MILETA
— U 1977. godini želja mi je da
naš »Industrochem« što bolje posluje. Također bih želio da odnosi
među OOUR-ima budu bolji, da
bude više suradnje, razumijevanja
i dogovora. Također, trebalo bi poboljšati tehnologiju proizvodnje, nabaviti modernije strojeve. Eto, to
bi bilo sve uz najljepše želje našim
radnicima.
LIBERA KOZLOVIC
LUCIJAN ŽUŽIC
ZLATKO JURMAN
— Meni je u 1976. sve išlo od ruke, pa se nadam da će i 1977. godina biti tako dobra kao i prošla.
Ipak, želim da još više radimo i
da dobro poslujemo te da nam
osobni dohotci idu u korak s troškovima, odnosno, da se povećaju.
Eto, to bi bilo sve uz najljepše želje svim u »Digitronu« i u »Buje-exportu«.
— Za nas je 1976. bila zaista teška godina, no to je bilo i očekivano. Slijedeća, 1977. trebala bi biti
korak naprijed i ponovno uspostavljanje ravnoteže. Da bi osigurali dobro poslovanje trebat će mnogo
upornosti i još više skromnosti.
Mnogo očekujem od novih proizvoda koji su u pripremi, a koji bi
trebali osigurati lakši plasman !
— U prvom redu želio bih da u
1977. bude bolja oragnizacija rada,
kako u »Digitronu« tako i u cijeloj
organizaciji udruženog rada. Želio
bih još više posla kako ne bi bilo
zastoja, a također i veći osobni dohodak. U ime radnika pogona »Digitrona« u Motovunu želim svima
ipjeha u nastupajućoj godini.
BRANKO LADAVAC
— Koristim priliku da svim našim radnicima zaželim mnogo radnih uspjeha u Novoj godini, a za
»Bifix« da se realizira druga faza
investicija za proizvodnju koncentrata za bojenje plastike. Jasno,
želja mi je da poslujemo uspješno
te da ispunimo plan.
RAUL HOST
— želja mi je da u 1977. godini
bolje organiziramo rad u tiskari
kako bi se bolje iskoristili njeni
kapaciteti. Ne bi htio da kraj slijedeće godine bude kao i kraj 1976.
kad smo se našli u velikoj gužvi
zbog nagomilanog posla. U 1977.
ne bi smjeli podbaciti plan, a to je
— uz najljepše želje svima u »Buje-exportu« — sve što želim u novoj
godini.
PREMIJERA
„LOPOVA“
U dvorani Narodnog sveučilišta nedavno je
održana premijera suvremene komedije Fadila Hadžića »Dobro jutro lopovi« u izvođenju amaterskog kazališta iz Buja. Sudeći po
punom gledalištu i reakciji gledalaca bujski
amateri su s uspjehom izveli ovaj satirički
igrokaz. Ovo je bila treća premijera ove družine u posljednje dvije godine koliko kazalište djeluje, a u kojoj aktivno sudjeluje i nekoliko radnika iz našeg OUR-a. Nosioci uloga su Roberto Brala, Branko Vidović, Davorka Lukić, Milorad Benić, Božidar Caković
Grozdana Rakić i Milan Premužić. Amatersko
kazalište iz Buja gostovat će uskoro s predstavom »Dobro jutro lopovi« u Umagu, Novi:
gradu, Buzetu, Motovunu (za naše radnike)
i drugim mjestima, a očekuje se i najmanje
još jedna predstava u Bujama. Na fotografiji Branko Vidović i Roberto Brala u jednom
trenutku »Lopova«.
»NAŠE STAZE«
list poduzeća
Berić,
Krešimir
Matticchio,
Branka
Tomislav Vuković.
Gla'
Izdavač:
OOUR »Glas Istr*« —
Pula
Tisak:
Keršovani«, Pula
su osnovnof poreza na
promet rješehjjm Sekretarijata
za
prosvjetu,
SRH br. 4870/1-1972.
jedanput mjesečno.
71-240.

I u - Grad Buje

Transcript

Documenti analoghi

croatian,